Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 10 1329 42677800 42668364 2026-08-16T00:09:38Z Inokosni organ 160059 42677800 wikitext text/x-wiki {{Glavna stranica/Slika | datoteka = Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg | opis = Španska reprezentacija sa peharom svjetskih prvaka | širina = srednja }}<!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[31. jula]]&nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], što je dovelo do najmanje 83 smrtna slučaja. * [[21. jula]]&nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji. * [[19. jula]]&nbsp;– Pobjedom nad [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinom]] nakon produžetaka (1:0), [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španija]] je po drugi put u historiji postala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetski prvak]] (''na slici''). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]]. * [[24. juna]]&nbsp;– Sjeverozapadnu i središnju [[Venezuela|Venezuelu]] pogodila su dva uzastopna [[potres|potresa]] magnitude 7,2 i 7,5 [[Magnituda potresa|Mw]]. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo. * [[23. juna]]&nbsp;– U [[Bolivija|Boliviji]] su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika [[Rodrigo Paz|Rodriga Paza]] i [[Bolivijski radnički centar|Bolivijskog radničkog centra]]. Protesti su izbili na [[Međunarodni praznik rada]], a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva. <div class="main-box__meta"> <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] <!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--> | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Milena Zupančič]] | [[Franco Baresi]] | [[Nirmal Purja]] | [[Goce Todorovski]] | [[Damir Šaban]] | [[Kevin Keegan]] | [[Sam Neill]] | [[Lindsey Graham]] | [[Jayden Adams]] | [[Đorđe Kadijević]] | [[Zrinko Ogresta]] }}</div> </div> pubazlwr2mlvka7kb93tu6azhwuxkem 0 3147 42677638 42453166 2026-08-15T12:34:17Z نوفاك اتشمان 11942 Rescuing 7 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677638 wikitext text/x-wiki {{slično|državi|kontinent|Australija (kontinent)|ostale upotrebe|Australija (razvrstavanje)}} {{preusmjerava|Australia}} {{Infokutija zemlja |mikronacija = |konvencionalno_dugo_ime = Komonvelt Australija |izvorno_ime = Commonwealth of Australia |ime = |ime_genitiv = Australije |status = |zastava = Flag of Australia (converted).svg |alt_flag = |zastava2 = |alt_flag2 = |grb = Coat of arms of the Commonwealth of Australia.svg |alt_coat = |tip_simbola = Grb |geslo = |geslo_prijevod = |državna_himna = [[Advance Australia Fair]] |kraljevska_himna = |drugi_simbol = |tekst_simbol = |drugi_tip_simbola = |tekst_tipa_simbola = |slika_karte = AUS orthographic.svg |loctext = |alt_map = |opis_karte = |slika_karte2 = |alt_map2 = |opis_karte2 = |glavni_grad = [[Canberra]] |latd= | latm= | latNS= |longd= |longm= |longEW= |najveći_grad = [[Sydney]] |tip_najvećeg_naselja = grad |najveće_naselje = |službeni_jezici = ''nema'' |nacionalni_jezici = [[Engleski jezik|engleski]] |regionalni_jezici = |etničke_grupe = |etničke_grupe_godina = |religija = |demonim = |org_tip = |članstvo = |tip_vlasti = [[Federalizam|Federalna]] [[Parlamentarni sustav|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]] |vođa_titula1 = [[Australska monarhija|Monarh]] |vođa_ime1 = [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]] |vođa_titula2 = {{nowrap|[[Generalni guverner Australije|Generalni guverner]]}} |vođa_ime2 = [[Sam Mostyn]] |vođa_titula3 = [[Premijer Australije|Premijer]] |vođa_ime3 = [[Anthony Albanese]] |vođa_titula4 = |vođa_ime4 = |vođa_titula5 = |vođa_ime5 = |vođa_titula6 = |vođa_ime6 = |vođa_titula7 = |vođa_ime7 = |vođa_titula8 = |vođa_ime8 = |vođa_titula9 = |vođa_ime9 = |zakonodavac = [[Parlament Australije|Parlament]] |gornji_dom = [[Senat Australije|Senat]] |donji_dom = [[Predstavnički dom Australije|Predstavnički dom]] |suverenitet_tip = Nezavisnost |suverenitet_napomena = od [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] |uspostava_događaj1 = [[Ustav Australije|Ustav]] |uspostava_datum1 = [[1. siječnja]] [[1901.]] |uspostava_događaj2 = [[Westminsterski statut iz 1931.|Westminsterski statut]] |uspostava_datum2 = [[11. prosinca]] [[1931.]] |uspostava_događaj3 = [[Zakon o usvajanju Westminsterskog statuta (1942)|Zakon o usvajanju Statuta]] |uspostava_datum3 = [[9. listopada]] [[1942.]]<br /><small>(na snagu stupa [[3. rujna]] [[1939.]])</small> |uspostava_događaj4 = [[Zakon o Australiji (1986)|Zakon o Australiji]] |uspostava_datum4 = [[3. ožujka]] [[1986.]] |uspostava_događaj5 = |uspostava_datum5 = |uspostava_događaj6 = |uspostava_datum6 = |uspostava_događaj7 = |uspostava_datum7 = |uspostava_događaj8 = |uspostava_datum8 = |uspostava_događaj9 = |uspostava_datum9 = |uspostava_događaj10 = |uspostava_datum10 = |uspostava_događaj11 = |uspostava_datum11 = |uspostava_događaj12 = |uspostava_datum12 = |površina_km2 = 7692024 |površina_oznaka = Ukupno |površina_fusnota = |površina_rang = 6 |vode = |površina_oznaka2 = |površina_podaci2 = |površina_oznaka3 = |površina_podaci3 = |stanovništvo_proc = 25,243,800 |stanovništvo_proc_godina = [[2019]]. |stanovništvo_proc_rang = 51 |stanovništvo_oznaka2 = |stanovništvo_podaci2 = |stanovništvo_oznaka3 = |stanovništvo_podaci3 = |stanovništvo_popis = 23,401,892<ref>{{citeweb|url=http://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/036|title=2016 Census|work=[[Australian Bureau of Statistics]]|accessdate=2019-02-03|archive-date=2018-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20181030150040/http://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/036|dead-url=yes}}</ref> |stanovništvo_popis_godina = [[2016]]. |stanovništvo_popis_rang = |gustoća_stanovništva = 3.3 |stanovništvo_gustina_rang = 236 |broj_članica = |GDP_PPP = $998.265 mlrd. |GDP_PPP_rang = 18 |GDP_PPP_godina = [[2013]]. |GDP_PPP_per_capita = $42,640 |GDP_PPP_per_capita_rang = 13 |GDP_nominal = $1.525 trilijuna |GDP_nominal_rang = 12 |GDP_nominal_godina = [[2013]]. |GDP_nominal_per_capita = $67,722 |GDP_nominal_per_capita_rang = 5 |Gini = 30.5 |Gini_ref = |Gini_rang = 19 |Gini_godina = 2006 |Gini_promjena = |HDI = 0.938 |HDI_ref = |HDI_rang = 2 |HDI_godina = 2013 |HDI_promjena = increase |valuta = [[australski dolar]] |valuta_kod = AUD |vremenska_zona = [[Vremenske zone u Australiji|različite]] |utc_nadom = +8 do +10.5 |vremenska_zona_DST = [[Vremenske zone u Australiji|različite]] |utc_nadom_DST = +8 do +11.5 |DST_napomena = |antipodi = |datum_format = dd-mm-yyyy |pozivni_broj = +61 |svetac_zaštitnik = |internetski_nastavak = [[.au]] |službeni_website = |slika_karte3 = |širina_karte = |alt_map3 = |opis_karte3 = |fusnota_a = Službena [[kraljevska himna]] Australije je "[[God Save the Queen]]" te se ista svira u prisustvu člana kraljevske obitelji kada su oni u Australiji. U svim drugim prilikama, svira se nacionalna himna "[[Advance Australia Fair]]". |fusnota_b = [[Engleski jezik]] nema ''[[de iure]]'' status u Australiji. |fusnota_c = Postoje manje varijacije u odnosu na tri osnovne vremenske zone. |fusnota_d = |fusnota_e = |fusnota_f = |fusnota_g = |fusnota_h = |fusnota_1 = |fusnota_2 = |fusnota_3 = |fusnota_4 = |fusnota_5 = |fusnota_6 = |fusnota_7 = |fusnota_8 = |komentar }} '''Australija''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Australia''), službeno '''Komonvelt Australija''' (engleski: ''Commonwealth of Australia''), je država na južnoj hemisferi koja obuhvaća kopno [[Australija (kontinent)|istoimenog najmanjeg kontinenta na svijetu]], otok [[Tasmanija|Tasmaniju]], kao i brojne druge otoke u [[Južni ocean|Južnom]], [[Indijski ocean|Indijskom]] i [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Površina Australije iznosi 7,741,220&nbsp;km² i [[Spisak država po površini|po površini je 6. u svijetu]]. Okružena je [[Indonezija|Indonezijom]], [[Istočni Timor|Istočnim Timorom]] i [[Papua Nova Gvineja|Papuom Novom Gvinejom]] na sjeveru, [[Solomonski Otoci|Solomonskim Otocima]], [[Vanuatu]]om i francuskim prekomorskimm posjedom [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] na sjeveroistoku te [[Novi Zeland|Novim Zelandom]] na jugoistoku. Po popisu stanovništva iz [[2011.]], Australija je imala 21,507,717 stanovnika. Glavni grad je [[Canberra]], smješten u [[Teritorija glavnog grada Australije|Teritoriju glavnog grada Australije]]. Najveći gradovi su [[Sydney]], [[Melbourne]], [[Brisbane]], [[Perth]] i [[Adelaide]], u kojima živi većina stanovnika Australije. Australski domoroci naseljavaju australsko kopno više od 42,000 godina. Nakon sporadičnih posjeta ribara sa sjevera i europskih istraživača i trgovaca u [[17. stoljeće|XVII. vijeku]], [[Velika Britanija]] je zaposjela istočnu polovinu otoka tokom [[1770.]] godine, gdje je slala ljude po kazni u koloniju nazvanu [[Novi Južni Wales]], koja je formirana [[26. siječnja]] [[1788.]] godine. Kako je broj stanovnika rastao i kako su otkrivani novi teritoriji, tokom [[19. stoljeće|XIX. vijeka]] formirano je još pet velikih autonomnih Britanskih prekomorskih teritorija. Dana [[1. siječnja]] [[1901.]] godine, šest kolonija formiralo je federaciju nazvanu Commonwealth Australija. Kao federacija, Australija je uspostavila stabilan liberalno-demokratski politički sistem, ostajući članica [[Commonwealth]]a. == Etimologija == Sam naziv ''Australija'' nastalo je od [[latinski jezik|latinske]] reči ''australis'', što znači "s juga". Priče o "nepoznatoj južnoj zemlji" (latinski: ''[[Terra Australis Incognita]]'') iz doba [[Antički Rim|starog Rima]] bile su uobičajene u srednjovjekovnoj geografiji, iako nisu imale uporište u stvarnom znanju o postojanju kontinenta. U [[engleski|engleskom jeziku]], riječ ''Australia'' prvi put je upotrebljena [[1625.]] godine u djelu "A note of Australia del Espíritu Santo, written by Sir Richard Hakluyt". Pridjev ''Australische'' koristili su nizozemski službenici u [[Jakarta|Bataviji]] od [[1638.]] godine kako bi imenovali novootkriveno kopno na jugu. Ime ''Australija'' korišteno je i [[1693.]] godine u prijevodu knjige ''Les Aventures de Jacques Sadeur dans la Découverte et le Voyage de la Terre Australe'', francuskog autora [[Gabriel de Foigny|Gabriela de Foignyja]], koji je pisao pod [[pseudonim]]om Jacques Sadeur.<ref>Baker, Sidney J. (1966) ''The Australian Language'', 2nd ed.</ref> [[Alexander Dalrymple]] koristio je isti termin u djelu ''An Historical Collection of Voyages and Discoveries in the South Pacific Ocean'' iz [[1771.]] godine, referirajući na čitavo južnopacifičko područje. [[George Shaw]] i [[James Edward Smith]] objavili su [[1793.]] godine knjigu ''Zoology and Botany of New Holland'', u kojoj su pisali o "ogromnom otoku, ili bolje — kontinentu, Australiji, Australaziji ili Novoj Holandiji". Naziv "Australija" popularizirao je istraživač [[Matthew Flinders]] u svojoj knjizi ''[[A Voyage to Terra Australis]]'', mada se sam termin u knjizi spominje tek jednom. Ovom knjigom, Flinders je toj riječi dao opće značenje. Guverner Novog Južnog Walesa, [[Lachlan Macquarie]], kasnije je koristio tu riječ u službenim izveštajima koje je slao u Englesku, da bi [[1817.]] predložio da ona bude usvojena kao službeno ime. Britanska mornarica je [[1824.]] službeno nazvala ovaj kontinent Australijom. == Historija == {{glavni|Historija Australije}} === Povijest domorodaca (Aboridžina) === {{glavni|Domorodački narodi Australije}} Riječ "aboridžin" znači "od početka", a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko [[Indonezija|indonezijskog]] otočja došli iz [[Azija|Azije]]. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu [[kameno doba|kamenog doba]]. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. [[Koža]] im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im [[koplje]] i [[bumerang]] – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacaća.Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće. Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, [[alkohol]] i zarazne bolesti, te opijum što je došao s prvim [[Kinezi]]ma. Početkom [[20. stoljeće|XX. vijeka]] gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorocima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od [[1967]]. godine postali su ravnopravni građani, vraća im se tek dio oduzete zemlje tokom 1990-tih. Australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove [[Kultura|kulture]] i [[Tradicija|tradicije]], kroz državne medije: televizija i radio. Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija triju boja - crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol [[Sunce|Sunca]]. === Britanska kolonizacija === {{glavni|Istraživanje Australije}} [[Datoteka:Australia discoveries by Europeans before 1813 en.png|thumb|right|300px|alt=Map of Australia with coloured arrows showing the path of early explorers around the coast of Australia and surrounding islands|Europska istraživanja tadašnje Nove Holandije do [[1812.]] godine:<br /> {{legend|#000000|1606 [[Willem Janszoon]]}} {{legend|#ff9955|1606 [[Luis Váez de Torres]]}} {{legend|#39842c|1616 [[Dirk Hartog]]}} {{legend|#ffd42a|1619 [[Frederick de Houtman]]}} {{legend|#835b38|1644 [[Abel Tasman]]}} {{legend|#516778|1696 [[Willem de Vlamingh]]}} {{legend|#000080|1699 [[William Dampier]]}} {{legend|#8000ff|1770 [[James Cook]]}} {{legend|#0055d4|1797–1799 [[George Bass]]}} {{legend|#ff0000|1801–1803 [[Matthew Flinders]]}}]] [[Datoteka:Captainjamescookportrait.jpg|right|upright|thumb|Portret kapetana [[James Cook|Jamesa Cooka]], prvog Europljanina koji je došao do istočne obale Australije.]] U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (''Terra australis incognita''). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Vaes de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "''Terra Incognita''". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]]. Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac [[James Cook]] podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na [[Havaji]]ma od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su [[24. travnja]] [[1770]]. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada [[Sydney]]a i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] kolonijalnim posjedom. Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. Dana [[26. siječnja]] [[1788]]. u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad [[Sydney]], nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170,000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje). Krajem XVIII. vijeka i početkom XIX., u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Sve do sredine XIX. vijeka useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak [[zlato|zlata]] u današnjoj saveznoj državi [[Victoria, Australija|Victoria]] potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se sa 437,000 na 1,146,000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u [[rudar]]e, ovčare, ratare. Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom XIX. vijeka britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942]]. bombardirali [[Darwin, Australija|Darwin]] na sjeveru zemlje. === Moderno doba === Australija je dobrovoljno sudjelovala u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref>Bean, C. Ed. (1941). - [http://www.awm.gov.au/histories/ww1/1/index.asp - Volume I - The Story of Anzac: the first phase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828064649/http://www.awm.gov.au/histories/ww1/1/index.asp |date=2008-08-28 }}, First World War Official Histories, Eleventh Edition.</ref> Mnogi Australci smatraju poraz Vojnih snaga Australije i Novog Zelanda na [[Bitka na Galipolju|Galipolju]] događajem kojim je rođena australska nacija. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi. [[Datoteka:Australia Act 1986.jpg|thumb|left|300px|[[Zakon o Australiji (1986)|Zakon o Australiji]] iz [[1986.]] godine.]] [[Westminsterski statut iz 1931.|Westminsterskim statutom 1931.]] godine, kojeg je Australija prihvatila [[1942.]], formalno su prekinute skoro sve ustavne veze između Australije i Ujedinjenog Kraljevstva. Šok izazvan porazom Velike Britanije u Aziji tokom 1942. i strah od japanske invazije, utjecali su na to da se Australija okrene [[SAD|Sjedinjenim Državama]] kao novom savezniku i zaštitniku. Od [[1951.]] godine, Australija je i formalno postala vojni saveznik Sjedinjenih Država pod okriljem [[ANZUS]] ugovora. Nakon Drugog svjetskog rata, Australija je poticala masovnu emigraciju iz Europe; od sedamdesetih i ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]], osnažena je imigracija iz [[Azija|Azije]] i drugih neeuropskih dijelova svijeta. Kao posljedica toga, australska demografija, kultura i opća slika dramatično su promijenjeni. Posljednje ustavne veze između Australije i Velike Britanije dokinute su [[1986]]., usvajanjem [[Zakon o Australiji (1986)|Zakona o Australiji]], čime je britanska uloga u australskoj vlasti završena. Godine [[1999.]], Australci su na referendumu 55%-tnom većinom odbacili prijedlog da Australija postane republika, s predsjednikom kojega bi birao [[Parlament Australije|parlament]].<ref>Australian Electoral Commission (2000). - [http://www.aec.gov.au/_content/when/referendums/1999_report/index.htm 1999 Referendum Reports and Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070720084107/http://www.aec.gov.au/_content/when/referendums/1999_report/index.htm |date=2007-07-20 }}, Preuzeto 17. 4. 2013.</ref> Od izbora [[Gough Whitlam|Gougha Whitlama]] za premijera [[1972.]] godine, Australija je usmjerena na budućnost u okviru azijsko-pacifičke regjie. == Politika == {{main|Politika Australije}} [[Datoteka:Parliament House Canberra NS.jpg|thumb|320px|Zgrada [[Parlament Australije|parlamenta Australije]] u [[Canberra|Canberri]].]] Australija je [[ustavna monarhija]] s [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sistemom vlasti]]. Kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]]. je australski monarh, ali se njegova uloga razlikuje od one koju ima u ostalim krunskim zemljama [[Commonwealth]]a. Na federalnom nivou, Monarha predstavlja [[generalni guverner Australije]], dok se guverneri nižeg ranga nalaze na čelu država članica. Iako ustav daje široka ovlaštenja generalnom guverneru, on ih koristi samo uz preporuku [[Premijer Australije|premijera]]. Najpoznatiji slučaj upotrebe ovih ovlaštenja mimo suglasnosti premijera bilo je raspuštanje Whitlamove vlade tokom [[Ustavna kriza u Australiji 1975.|ustavne krize iz 1975.]] godine.<ref>Parliamentary Library (1997). [http://www.aph.gov.au/library/pubs/rn/1997-98/98rn25.htm The Reserve Powers of the Governor-General] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100726170040/http://www.aph.gov.au/library/pubs/rn/1997-98/98rn25.htm |date=2010-07-26 }}, Preuzeto 17. 4. 2013.</ref> Sustav [[trodioba vlasti|trodiobe vlasti]] u Australiji izgleda ovako: * '''Zakonodavna vlast:''' [[Parlament Australije]], kojeg sačinjavaju Monarh, [[Senat Australije|Senat]] i [[Predstavnički dom AUstralije|Predstavnički dom]]; Monarha predstavlja [[generalni guverner Australije]], čije su ovlasti svedene na pristajanje na zakone. * '''Izvršna vlast:''' [[Savezno izvršno vijeće (Australija)|Savezno izvršno vijeće]], na čijem se čelu nalazi generalni guverner, kog "savjetuju" izvršni savjetnici; u praksi, oni koji stvarno savjetuju guvernera su [[Premijer Australije|premijer]] i državni ministri. * '''Sudska vlast:''' [[Visoki sud Australije]] i drugi savezni sudovi. Usvajanjem Zakona o Australiji [[1986.]], državni sudovi postali su formalno nezavisni od Britanije. Dvodomni [[parlament]] čine Monarh, Senat (gornji dom) sa 76 senatora, i Predstavnički dom (donji dom) sa 150 članova. Članovi donjeg doma biraju se na izborima, u okviru posebnih izbornih jedinica, elektorata, koji daju po jednog predstavnika. Broj delegata iz svake države određen je na osnovi broja stanovnika, pri čemu je svakoj državi zagarantiran minimum od pet predstavnika. U Senatu, svaku državu predstavlja 12 senatora, a teritorije ([[Teritorija glavnog grada Australije|Teritorij glavnog grada]] i [[Sjeverna teritorija|Sjeverni]]) po dva. Izbori za oba doma održavaju se svake tri godine; mandat senatora traje šest godina, pa se na svakim izborima bira polovina gornjeg doma, osim u slučaju dvostrukog raspuštanja. Stranka s najvećim brojem predstavnika u Predstavničkom domu formira vladu, a njen lider postaje premijer. Tri najveće političke stranke su su [[Australijska laburistička partija|Laburistička stranka Australije]], [[Liberalna stranka Australije|Liberalna stranka]] i [[Nacionalna stranka Australije|Nacionalna stranka]]. Nekoliko malih stranaka, uključujući i Zelene i demokrate, imaju svoje predstavnike u parlamentu, kao i nekoliko nezavisnih kandidata. Glasačko pravo, na nivou teritorija, država i federacije, imaju svi punoljetni građani (navršenih 18 godina), a glasanje je obavezno u svim jedinicama, izuzev u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]].<ref>[http://aec.gov.au/_content/What/voting/faq_general.htm#2 What happens if I do not vote?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706221245/http://www.aec.gov.au/_content/what/voting/faq_general.htm#2 |date=2007-07-06 }}. - Voting within Australia - Frequently Asked Questions. Australian Electoral Commission, Preuzeto 21. 10. 2006.</ref> == Administrativna podjela == {{Main|Države i teritorije Australije}} Australija se sastoji od šest država, tri teritorija na kopnu i sedam vanjskih teritorija. {| class="wikitable" align=center width=420px style="font-size:90%;" |- |+ align=center style="background:#BFD7FF"| '''Referentna mapa za države i teritorije Australije''' |- |align=left| {{Karta Australije|float=left}} |align=right| [[Datoteka:Australian external territories.png|500px]] |} {| class="wikitable sortable" width=1000px style="font-" align=center |+ align=center style="background:#BFD7FF"| '''Države i teritoriji Australije''' |- bgcolor="#efefef" !align="center" class="unsortable"|Zastava !align="left"|Država/teritorij !align="left"|Skraćenica !align="center"|[[ISO 3166-2:AU|ISO]]<ref>[[ISO 3166-2:AU]] ([[International Organization for Standardization|ISO]] [[ISO 3166-2|3166-2]] codes for the states and territories of Australia)</ref> !align="center"|Pošta !align="center"|Tip !align="left"|Glavni grad (ili najveće naselje) !align="right"|Populacija !align="right"|Površina (km²) |- align=center | ||align=left| [[Otoci Ashmore i Cartier]] || || || || Vanjski ||align=left| ||align=right| 0 ||align=right| 199 |- align=center | ||align=left| [[Australijska antarktička teritorija|Australski antarktički teritorij]] || || || || Vanjski ||align=left| ([[Mawson Station]]) ||align=right| 1,000 ||align=right| 5,896,500 |- align=center | {{flagicon|Teritorija glavnog grada Australije}} ||align=left| [[Teritorija glavnog grada Australije|Teritorij glavnog grada Australije]] || ACT || AU-ACT || ACT || Teritorij ||align=left| [[Canberra]] ||align=right| 373,100 ||align=right| 2,358 |- align=center | {{flagicon|Božićni otok}} ||align=left| [[Božićni otok]] || || CX || || Vanjski ||align=left| [[Flying Fish Cove]] ||align=right| 2,072 ||align=right| 135 |- align=center | {{flagicon|Kokosovi otoci}} ||align=left| [[Kokosovi otoci]] || || CC || || Vanjski ||align=left| [[West Island, Cocos (Keeling) Islands|West Island]] ||align=right| 596 ||align=right| 14 |- align=center | ||align=left| [[Otoci Koraljnog mora]] || || || || Vanjski ||align=left| ([[Willis Island (Coral Sea)|Willis Island]]) ||align=right| 4 ||align=right| 10 |- align=center | ||align=left| [[Otok Heard i otočje McDonald]] || || HM || || Vanjski ||align=left| ([[Atlas Cove]]) ||align=right| 0 ||align=right| 372 |- align=center | ||align=left| [[Teritorij Jervis Bay]] || || || JBT || Teritorij ||align=left| ([[Jervis Bay Village, Jervis Bay Territory|Jervis Bay Village]]) ||align=right| 377 ||align=right| 70 |- align=center | {{flagicon|New South Wales}} ||align=left| [[Novi Južni Wales]] || NSW || AU-NSW || NSW || Država ||align=left| [[Sydney]] ||align=right| 7,272,800 ||align=right| 800,642 |- align=center | {{flagicon|Norfolk}} ||align=left| [[otok Norfolk]] || || NF || || Vanjski ||align=left| [[Kingston, Norfolk Island|Kingston]] ||align=right| 2,302 ||align=right| 35 |- align=center | {{flagicon|Sjeverna teritorija}} ||align=left| [[Sjeverna teritorija|Sjeverni teritorij]] || NT || AU-NT || NT || Teritorij ||align=left| [[Darwin, Australija|Darwin]] ||align=right| 233,300||align=right| 1,349,129 |- align=center | {{flagicon|Queensland}} ||align=left| [[Queensland]] || Qld || AU-QLD || QLD || Država ||align=left| [[Brisbane]] ||align=right| 4,560,059 ||align=right| 1,730,648 |- align=center | {{flagicon|Južna Australija}} ||align=left| [[Južna Australija]] || SA || AU-SA || SA || Država ||align=left| [[Adelaide]] ||align=right| 1,650,600 ||align=right| 983,482 |- align=center | {{flagicon|Tasmanija}} ||align=left| [[Tasmanija]] || Tas || AU-TAS || TAS || Država ||align=left| [[Hobart]] ||align=right| 512,100 ||align=right| 68,401 |- align=center | {{flagicon|Victoria}} ||align=left| [[Victoria, Australija|Victoria]] || Vic || AU-VIC || VIC || Država ||align=left| [[Melbourne]] ||align=right| 5,603,100||align=right| 227,416 |- align=center | {{flagicon|Zapadna Australija}} ||align=left| [[Zapadna Australija]] || WA || AU-WA || WA || Država ||align=left| [[Perth]] ||align=right| 2,451,400 ||align=right| 2,529,875 |- |} == Vanjska politika i vojska == [[Datoteka:Anzac Beach 4th Bn landing 8am April 25 1915.jpg|thumb|320px|Iskrcavanje australskih trupa na [[Galipolje]], [[25. travnja]] [[1915.]] godine.]] Tokom posljednjih desetljaća, australska vanjska politika počiva na bliskoj vezi sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], kroz [[ANZUS pakt]], ali i suradnji s državama azijsko-pacifičkog kruga, preko ugovora [[ASEAN]] i [[Forum pacifičkih otoka|Foruma pacifičkih otoka]]. Australija je [[2005.]] postala članica Istočnoazijskog samita, da bi potom potpisala i Ugovor o prijateljstvu i suradnji. Australija je članica [[Commonwealth]]a, čiji se vođe okupljaju na posebnim skupovima. Zemlja se aktivno zalaže za liberalizaciju u svjetskoj trgovini. Predvodila je formiranje [[Cairns grupa|Cairns grupe]] i [[APEC]]-a, članica je Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te [[WTO|Svjetske trgovinske organizacije]]. Australija je inicirala nekoliko važnih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, među kojima je najnoviji Australsko-američki ugovor o slobodnoj trgovini. Jedna je od zemalja osnivača [[UN|Ujedinjenih nacija]], a sudjeluje i u međunarodnom programu pomoći, koji djeluje u više od 60 zemalja. Australke obrambene snage sastoje se od [[Kraljevska austraska mornarica|Kraljevske australske mornarice]] (RAN), [[Australska vojska|Australske vojske]] (AA) i [[Kraljevsko australsko ratno zrakoplovstvo|Kraljevskog australskog ratnog zrakoplovstva]] (RAAF), i čini ih 55,068 redovnih, odnosno 25,493 rezervnih članova.<ref>{{cite web|url=http://www.defence.gov.au/budget/08-09/dar/vol1/append07_01.htm|title=Appendix 7: People: Defence actual staffing|work=Defence Annual Report 2008–09|publisher=[[Department of Defence (Australia)|Department of Defence]]|accessdate=28 June 2010|archive-date=2011-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20110331084741/http://www.defence.gov.au/budget/08-09/dar/vol1/append07_01.htm|url-status=live}}</ref> Svi vojni sektori angažirani su u regionalnim i svjetskim mirovnim misijama Ujedinjenih nacija (posljednje u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]], na [[Solomonski Otoci|Solomonskim Otocima]] i u [[Sudan]]u), u saniranju posljedica katastrofa, kao i u oružanim konfliktima, uključujući i [[Rat u Iraku|invaziju na Irak iz 2003.]] godine. Vlada postavlja šefa obrambenih snaga, birajući ga iz redova jednog od tri sektora. == Geografija i klima == {{main|Geografija Australije}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Reliefmap of Australia.png|image2=Australia-climate-map MJC01.png|width=320|caption1=Topografska karta Australije.|caption2=Klimatološka karta Australije temeljena na [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].}} Australski kontinent, površine 7,617,930 [[km²]],<ref>[http://www.ga.gov.au/education/facts/dimensions/compare.htm Australia's Size Compared] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070324194241/http://www.ga.gov.au/education/facts/dimensions/compare.htm |date=2007-03-24 }} -Geoscience Australia; preuzeto: 19. maj 2007.</ref> dio je [[Indo-australska ploča|Indo-australske ploče]]. Okružena [[Indijski ocean|Indijskim]], [[Južni ocean|Južnim]] i [[Tihi ocean|Tihim oceanom]], Australija je od [[Azija|Azije]] odvojena [[Arafursko more|Arafurskim]] i [[Timorsko more|Timorskim morem]]. Australska obala duga je 34,218&nbsp;km (ne računajući prekomorske otoke),<ref>[http://www.environment.gov.au/soe/2006/publications/drs/indicator/142/index.html State of the Environment 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710224519/http://www.environment.gov.au/soe/2006/publications/drs/indicator/142/index.html |date=2007-07-10 }} - Department of the Environment and Water Resources</ref> a zemlja posjeduje prostranu Ekskluzivnu ekonomsku zonu od 8,148,250&nbsp;km², ne računajući [[Australski antarktički teritorij]]. [[Veliki koraljni greben]], najveći te vrste na svijetu,<ref>UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980) - [http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html Protected Areas and World Heritage - Great Barrier Reef World Heritage Area] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013162100/http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html |date=2008-10-13 }}, Department of the Environment and Heritage</ref> nalazi se blizu sjeveroistočne obale i prostire na više od 2,000&nbsp;km². [[Mount Augustus]], koja se smatra najvećim monolitom na svijetu,<ref>[http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html Mount Augustus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010150624/http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html |date=2017-10-10 }}, ''The Sydney Morning Herald''</ref> nalazi se u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Sa 2,228 metara nadmorske visine, [[Mount Kosciuszko]] je najveća planina na australskom kopnu, iako je [[vrh Mawson]] na udaljenom australskom [[Otok Heard i otočje McDonald|otoku Heard]] visok 2,527 metara. === Prirodne regije === Australiju možemo podijeliti na tri velike prirodne regije: * [[Veliko razvodno gorje]] * [[Središnja zavala]] * [[Zapadna visoravan]] U regiji Veliko razvodno gorje nalaze se najviše planine Australije. Doduše, u usporedbi s drugim visokim planinama u svijetu te su planine razmjerno niske. Najviši planinski vrh regije i cijele Australije je [[Mt. Kosciusko]], visok 2228 [[metar]]a. Obalna ravan dodiruje pješčane plaže i stjenovite [[klif]]ove duž tihooceanske obale. U području obalne ravni padne više kiše nego bilo gdje u Australiji. To je osnovni razlog zašto je JI dio regije, od [[Brisbane]]a do [[Melbourne]]a, najgušće naseljeni dio Australije. Na nešto višim nadmorskim visinama nalaze se ravni. Neke ravni imaju plodno tlo i koriste se za usjevne kulture, dok su druge pod pašnjacima i šumom. Šume su česte u Istočnom pobrđu, ali većinom su, osim daleko na sjeveru, iskrčene radi poljoprivrednih površina i gradova. Središnja zavala je najniži prostor u Australiji. U krajoliku prevladava ravan. Veći dio zavale je vrlo suh i vruć za usjeve. Zbog toga je nužno navodnjavanje poljoprivrednih površina. U zapadnom dijelu regije prostire se pješčana [[pustinja]]. U nekim dijelovima, bliže sjevernoj ili južnoj obali, tlo je prekriveno grubom travom ili grmljem (bush). Ti se prostori koriste za ispašu stoke. Na jugu Središnje zavale, gdje ima više padalina, poljoprivrednici siju [[pšenica|pšenicu]]. U regiji nema velikih gradova, tako da dva najveća ([[Mount Isa]] i [[Broken Hill]]) imaju jedva oko 30.000 stanovnika. To su zapravo dva rudarska grada. Zapadna visoravan zauzima 2/3 Australije. Regija je nešto viša od Središnje zavale, ali je većinom zapravo ravnica. Središnji dio Zapadne visoravni je polupustinja i pustinja. Prema jugu i sjeveroistoku pustinje postupno prelaze u prostor s travom i grmljem. Većina takve zemlje koristi se za ispašu stoke. Niže planine također su pašnjačko područje. Najviše kiše pada na krajnjem sjeveru i jugozapadu, što omogućava razvoj poljoprivrede. === Klima === {{main|Klima Australije}} Najveći dio Australije čine [[pustinja|pustinje]] ili polusušne oblasti. Australija je najravniji kontinent s najstarijim i najneplodnijim zemljištem, a ujedno je i nasuši naseljeni kontinent. Umjerena klima prostire se samo na jugoistoku i jugozapadu zemlje, gdje i živi najveći broj stanovnika. Pejsaž sjevera, s tropskom klimom, obuhvaća [[tropske šume]], šumovite oblasti, travnate površine, močvare i pustinje. Na klimu značajno utječu oceanske struje, uključujući i struju [[El Niño]], što uzrokuje periode suše i sezonski sistem niskog tlaka zraka, koji stvara [[ciklon]]e u sjevernoj Australiji. === Flora i fauna === {{main|Fauna Australije}} {{main|Flora Australije}} [[Datoteka:Koalas.jpg|320px|thumb|[[Koala]] s mladim - jedan od najprepoznatiljivijih simbola Australije u svijetu.]] Iako najveći dio Australije čine pustinje i polusušne oblasti, ona obuhvaća širok spektar prirodnih staništa, od planinskih vrhova do tropskih kišnih šuma te se ubraja u jednu od zemalja sa najvećim biodiverzitetom. Zbog starosti i, kao posljedica toga, niske plodnosti zemljišta, izrazito netipičnog rasporeda voda i dugotrajne geografske izolacije, australski živi svijet je raznovrstan i jedinstven. Oko 85% [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]], 84% [[sisavci|sisavaca]], više od 45% ptica i 89% riba iz umjerenog kopnenog pojasa pripadaju [[endem]]skim vrstama. Čovjekova aktivnost ugrožava mnoge australske ekoregije i vrste koje ih naseljavaju. Savezni Zakon o zaštiti životne sredine i konzervaciji biodiverziteta iz [[1999.]] godine predstavio je pravni okvir za zaštitu ugroženih vrsta. U okviru nacionalnog Akcijskog plana o biodiverzitetu, formirane su brojne zaštićene zone kako bi se sačuvali i zaštitili jedinstveni ekosistemi; 64 močvarna područja upisana su na listu [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]], dok je 16 lokacija uvršteno na [[:Kategorija:Svjetska baština u Australiji|popis Svjetske baštine]]. Većina australskih drvenih biljaka su zimzelene, a mnoge, poput [[eukaliptus]]a i [[akacija|akacije]], prilagodile su se dugotrajnim sušama i čestim požarima. U Australiji rastu raznovrsne bobičaste vrste koje bujaju na solima siromašnom zemljištu. U dobro poznate australske životinjske spadaju monotermati ([[čudnovati kljunaš]] i [[kljunasti ježak]]); tobolčari ([[klokan]]i, [[koala|koale]], [[vombat]]i) i ptice [[emu]] i [[kokabura]]. [[Dingo]] je donesen u Australiju oko 3,000 p.n.e., trgovinom austronezijskih naroda s australskim urođenicima. Mnoge biljne i životinjske vrste su izumrle nakon dolaska ljudi, uključujući i australijsku megafaunu; druge su nestale dolaskom Europljana, među njima i [[tasmanijski tigar]]. == Stanovništvo == {{bar box |title = Religija u Australiji (2011.) |titlebar=#ddd |left1=Religija |right1=Postotak |float=right |bars = {{bar percent|[[Rimokatolicizam]]|purple|25.3}} {{bar percent|[[Anglikanstvo]]|blue|17.1}} {{bar percent|[[Kršćanstvo|Ostali kršćani]]|lightblue|18.7<!-- = 61.1 - 25.3 -17.1 -->}} {{bar percent|[[Budizam]]|pink|2.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|2.2}} {{bar percent|[[Hinduizam]]|orange|1.3}} {{bar percent|[[Judaizam]]|brown|0.5}} {{bar percent|Ostali|black|0.8}} {{bar percent|Bez religije|red|22.3}} {{bar percent|Nisu se izjasnili|grey|9.4<!-- = 100 - 61.1 Christian - 7.2 non-Christian - 22.3 no religion -->}} }} Većina Australaca su potomci europskih doseljenika iz [[18. stoljeće|XVIII.]] i [[19. stoljeće|XIX. vijeka]], posebno [[Britanci|Britanaca]] i [[Irci|Iraca]]. Od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], australska populacija se učetvorostručila,<ref>Australian Bureau of Statistics, Population Growth - [http://www.abs.gov.au/Ausstats/abs@.nsf/0/68180154bf128d91ca2569d000164365?OpenDocument Australia’s Population Growth]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> poticana ambicioznim programima za imigraciju. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa do [[2000.]] godine, skoro 5,900,000 ljudi imigraralo je u zemlju, što znači da je skoro dvoje na svakih sedam Australaca rođeno u inozemstvu.<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2698.htm Background note: Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520140730/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2698.htm |date=2007-05-20 }}. US Department of State.</ref> Imigranti su uglavnom obučeni, ali imigracijska kvota obuhvaća i kategorije za članove obitelji i izbjeglice. Tokom [[2001.]] godine, pet najvećih grupa koje čine 23,1% Australaca rođenih u inozemstvu, potječu iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Italija|Italije]], [[Vijetnam]]a i [[Kina|Kine]]. Ubrzo nakon ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]] [[1973.]] godine, vlada je organizirala i podticala brojne inicijative kako bi promovirala rasnu harmoniju baziranu na politici [[multikultularizam|multikulturalizma]]. Australskih starosjedioca, [[Aboridžini|Aboridžina]] i [[Aboridžini Toresovog moreuza|otočana Toresovog moreuza]], prema popisu iz [[2001.]] bilo je 410,003 (2,2% ukupne populacije), što je značajno povećanje u odnosu na [[1976]]., kada ih je bilo 115.953. Nivo nezaposlenosti kod australskih domorodaca je iznad australskog prosjeka, češće su predmet uhićenja, lošije su obrazovani i s manje životnog iskustva u odnosu na ostalo stanovništvo. Oko 50 000 australskih državljana (0.25% od ukupnog stanovništva) govori nekim od aboridžinskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su zapadni pustinjski (7 400) i arrernte (5 500). Poput drugih visokorazvijenih zemalja i Australija se suočava sa izraženim promjenama u starosnoj strukturi stanovništva, koje su povećale broj odlazaka u mirovinu, smanjujući broj radno aktivnog stanovništva. Veliki broj Australaca živi van države u kojoj su rođeni. Iako nema status službenog jezika, [[engleski jezik]]<ref>[https://web.archive.org/web/20050717200122/http://www.immi.gov.au/multicultural/_inc/publications/confer/04/speech18b.htm Pluralist Nations: Pluralist Language Policies?] - Department of Immigration and Multicultural Affairs (1995).</ref> je jezik kojim se najviše govori i piše, i to u obliku koji je poznat kao [[australski engleski]]. Prema popisu iz [[2001.]], engleski kao jedini jezik u kući koristi oko 80% stanovništva. Sljedeći najučestaliji jezik je [[kineski]] (2,1%), pa [[talijanski]] (1,9%) te [[arapski]] (1,4%). Mnogi pripadnici prve ili druge generacije potomaka migranata govore dva jezika. Vjeruje se da je u vijeme prvih kontakata sa Europljanima, postojalo između 200 i 300 australskih aboridžinskih jezika. Do danas je preživjelo svega 70, od čega samo njih 20 nije u opasnosti od izumiranja. Domoradački jezik ostao je osnovni jezik za oko 50,000 ljudi (0,25%). Znakovni jezik poznat kao [[auslan]] koristi oko 6,500 Australaca. Australija nema državnu religiju. Na popisu iz [[2006.]], 68% Australaca smatra sebe [[kršćanstvo|kršćanima]]: 26% njih se izjasnilo [[katolicizam|katolicima]], a 19% [[anglikanska crkva|anglikancima]]. Australaca koji se ne izjašnjavaju kao kršćani, ima oko 5%. Oko 19% ispitanih ne podržava ni jednu religiju (što obuhvaća [[ateizam]], [[humanizam]], [[agnosticizam]] i [[racionalizam]]), dok se 12% ispitanih odbilo izjasniti ili dati adekvatne odgovore. Poput drugih zapadnih zemalja, aktivno sudjelovanje građana u crkvenim aktivnostima je na znatno nižem nivou; crkvu jednom tjedno posećuje oko 1,500,000 Australaca, što čini oko 7,5% populacije.<ref>[http://www.ncls.org.au/default.aspx?docid=2250&track=82083 NCLS releases latest estimates of church attendance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010150808/http://www.ncls.org.au/default.aspx?docid=2250&track=82083 |date=2017-10-10 }}, National Church Life Survey, Media release</ref> Školsko obrazovanje je obavezno od 6. do 15. godine (16. u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]] i [[Tasmanija|Tasmaniji]], odnosno 17. u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]), što je utjecalo na to da stopa nepismenosti bude manja od 1%. Australska vlada je podržala osnivanje 38 univerziteta i, iako je u međuvremenu otvoreno nekoliko privatnih, većina se financira sredstvima iz državnog budžeta. Postoji i državni sistem koledža za stručnu obuku, poznat kao TAFE instituti, a mnogi sindikati organiziraju obuku novih radnika. Oko 58% Australaca između 25. i 64. godine ima stručno ili visoko obrazovanje, a sa 49% fakultetski obrazovanog stanovništva, Australija je na prvom mjestu među zemljama članicama [[OECD|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]]. Odnos domaćih i inozemnih studenata na australskim fakultetima najveći je u OECD-u.<ref>[http://www.ecs.org/html/offsite.asp?document=http%3A%2F%2Fwww%2Eoecd%2Eorg%2Fdataoecd%2F20%2F25%2F35345692%2Epdf Education at Glance 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723201800/http://www.ecs.org/html/offsite.asp?document=http%3A%2F%2Fwww.oecd.org%2Fdataoecd%2F20%2F25%2F35345692.pdf |date=2013-07-23 }} by OECD: Percentage of foreign students in tertiary education.</ref> === Najveći gradovi === {{main|Popis gradova u Australiji}} {{Najveći gradovi u Australiji}} == Kultura == {{main|Kultura Australije}} Od [[1788.]] pa sve do sredine [[20. stoljeće|XX. vijeka]], anglo-keltska kulturna tradicija bila je osnov australske kulture i razvijala se pod utjecajem specifičnog okruženja i kultura starosjedioca. Od tog razdoblja, australska kultura se razvijala pod snažnim utjecajem američke [[pop kultura|pop kulture]] (televizije i filma prije svega), masovne emigracije iz zemalja neengleskog govornog područja i azijskih susjeda. Bogata i originalna australska umjetnost — književnost, film, opera, muzika, slikarstvo, teatar, ples i zanati — poznata je i priznata širom svijeta. [[Datoteka:Sydney Opera House Sails.jpg|thumb|left|320px|Zgradu [[Sydneyska opera|Sydneyjske opere]] dizajnirao je [[Danska|danski]] arhitekt [[Jørn Utzon]]. Ona danas ostaje jedan od globalno najprepoznatiljivijih simbola Australije, a od [[2007.]] se nalazi pod zaštitom [[UNESCO]]-a.]] Australija ima dugu historiju likovnih umjetnosti koju su začeli australski domoroci, crtajući po pećinskim zidovima ili na koži. Od dolaska Europljana krajem XVIII. vijeka, najčešći motiv australskog slikarstva je australski pejsaž, viđen u radovima [[Arthur Streeton|Arthura Streetona]], [[Arthur Boyd|Arthura Boyda]] i [[Albert Namatjira|Alberta Namatjire]], između ostalih. Tradicija starosjedioca uglavnom je prenošena usmeno i u uskoj je vezi s običajima i predaji o pravremenu (''[[Dreamtime]]''). Muzika australskih Aboridžina, njihov ples i slikarstvo, vidljivo utječu na suvremenu likovnu i scensku umjetnost. Australija ima živu tradiciju u muzici, [[balet]]u i teartu; mnoge teatarske trupe se financiraju iz saveznog budžeta. Svaki glavni grad ima simfonijski orkestar, dok je australska opera postala poznata sa čuvenom divom [[Joan Sutherland]]; australska muzika obuhvaća [[klasična muzika|klasičnu]], [[jazz]] i mnoge popularne žanrove. [[Datoteka:Patrick White writer.jpg|200px|thumb|[[Patrick White]]]] I [[australska književnost]] je inspirirana okruženjem; djela pisaca poput [[Banjo Paterson|Banjoa Patersona]] i [[Henry Lawson|Henryja Lawsona]] donose upečatljiv doživljaj australske divljine. Obilježja kolonijalne Australije, opisana u ranoj književnosti, obrađuju period do moderne Australije, naglašavajući ideje jednakosti, povezanosti među ljudima (tzv. ''mateship'') i antiautoritarianizma. [[Patrick White]] je jedini Australac koji je [[1973.]] dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]; mnogi ga smatraju jednim od najznačajnijih pisaca na engleskom jeziku u XX. vijeku. [[Australski engleski]] je osnovna varijanta engleskog jezika; njegova gramatika i izgovor uglavnom se baziraju na britanskom engleskom, ali je obogaćen brojnim lokalnim leksičkim pravilima i frazama, od kojih su neke ušle i u standardni engleski. [[Australski nogomet]] nastao je u [[Victoria, Australija|Victoriji]] kasnih pedesetih godina [[19. stoljeće|XIX. vijeka]], a igrao se kako na amaterskom, tako i na profesionalnom nivou. Riječ je o sportu koji privlači najveću pažnju publike u Australiji; utakmice su veoma posjećene, a člansto u klubovima masovno. Sport je važan dio australske kulture. Specifična klima dopušta brojne vanjske delatnosti; 23,5% Australaca starijih od 15 godina redovno sudjeluje u organiziranim sportskim aktivnostima. Na međunarodnom nivou, Australija ima jake timove u [[kriket]]u, [[hokej na travi|hokeju]], ''[[netball]]u'' (igra slična [[košarka|košarci]]), [[ragbi]]ju, a dobre rezultate ostvaruje i u [[biciklizam|biciklizmu]], [[veslanje|veslanju]] i [[plivanje|plivanju]]. Drugi popularni nacionalni sportovi su trke konja, [[nogomet]] i automobilizam. Australija je sudjelovala na svim [[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] novog doba, kao i na svakim [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]]. Bila je domaćin Olimpijade [[Olimpijada 1956|1956. u Melbourneu]] i [[Olimpijada 2000|2000. u Sydneyju]], a od 2000. godine nalazi se među prvih pet olimpijskih zemalja u odnosu na broj osvojenih medalja. Australija je također bila domaćin Igara Commonwealtha [[1938.]], [[1962.]], [[1982.]] i [[2006.]] godine. U ostale značajne međunarodne sportske događaje koji se redovno organiiraju u Australiji spadaju [[Australian Open]], prvi od četiri [[Grand Slam]] teniska turnira, godišnji međunarodni turniri u kriketu i [[Velika nagrada Australije]] u [[F1|Formulu 1]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Australia}} * [http://www.dfat.gov.au/geo/australia/ About Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231054514/http://www.dfat.gov.au/geo/australia/ |date=2014-12-31 }} from the [[Department of Foreign Affairs and Trade (Australia)|Department of Foreign Affairs and Trade]] website * [http://www.gov.au/ Governments of Australia website] (federal, states and territories) * [http://www.australia.gov.au/ Australian Government website] * [http://www.abs.gov.au/ Australian Bureau of Statistics] * [http://www.community.gov.au/ Community organisations portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502175505/http://www.community.gov.au/ |date=2010-05-02 }} * [http://www.australia.com/ Tourism Australia] * {{Wikivoyage-inline|Australia}} * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/australia.htm Australia] at ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Oceania/Australia}} {{Australija i Okeanija}} [[Kategorija:Australija| ]] [[Kategorija:Države u Oceaniji]] k0zjnhexa6g84easmol8fkhmv5cr75j 0 3185 42677862 42670063 2026-08-16T10:43:46Z Inokosni organ 160059 /* Administrativna podjela Ukrajine */ 42677862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. ==== Autonomna Republika Krim ==== [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 9ymmgsuljghz5liumlxf53oqvvafem0 42677896 42677862 2026-08-16T11:49:05Z Inokosni organ 160059 /* Gradovi */ 42677896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. ==== Autonomna Republika Krim ==== [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 79k1kg6coaxjkttzni3e3psfg86z1oh 42677897 42677896 2026-08-16T11:52:26Z Inokosni organ 160059 /* Demografija */ 42677897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. ==== Autonomna Republika Krim ==== [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] eepxas3uzy7jmz8ybjilr6g4s9xfik3 0 3200 42677629 42670597 2026-08-15T12:12:12Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Portrait officiel Bourguiba.png]] → [[File:Habib Bourguiba portrait4.jpg]] → File replacement: update from an old and low quality png version to a jpg with better quality ([[c:c:GR]]) 42677629 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = John_F._Kennedy,_Nikita_Khruchchev_1961.jpg | caption1 = Američki predsjednik [[John F. Kennedy]] i sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] na samitu u [[Beč]]u, [[4. lipnja]] [[1961.]] godine. | image2 = Berlin_Wall_1979_02.jpg | caption2 = Fotografija [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] pred [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]]. Zid je izgrađen [[1961.]] godine kako bi spriječio bijeg stanovnika [[DDR|Istočne Njemačke]] i zaustavio potencijalno katastrofalne ekonomske migracije. Zid je bio simbol Hladnoga rata i njegovo rušenje [[1989.]] je najavilo njegov kraj. | image3 = Jawaharlal Nehru, Nasser and Tito at the Conference of Non-Aligned Nations held in Belgrade.jpg | caption3 = [[Pokret nesvrstanih]], čije su glavne ličnosti dugo godina bili [[Gamal Abdel Nasser]], [[Josip Broz Tito]] i [[Džavaharlal Nehru]], predstavljao je "treći put" u periodu snažnih blokovskih podjela. | image4 = Redwing_Dakota.jpg | caption4 = Tokom Hladnog rata, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su provele oko 1,054 službenih [[Testiranje nuklearnog oružja|nuklearnih testova]], između [[1945.]] i [[1992.]] godine. [[Sovjetski Savez]] ih je službeno proveo oko 715, u periodu od [[1949.]] do [[1990.]] godine. | image5 = Sputnik_asm.jpg | caption5 = Sovjetski Savez je [[4. listopada]] [[1957.]] godine u [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] orbitu lansirao prvi svjetski [[umjetni satelit]]: ''[[Sputnjik 1]]''. }} '''Hladni rat''' je naziv za period vojnih i političkih tenzija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između zemalja [[Istočni blok|Istočnog]] ([[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici) i [[Zapadni blok|Zapadnog bloka]] ([[Sjedinjene Države]], [[NATO]] i ostali saveznici). Historičari danas nisu potpuno složni oko točnog trajanja Hladnog rata, mada se kao početak najčešće uzimaju [[1945.]] ili [[1947.]] godina (kada je donesena [[Trumanova doktrina]] o ograničavanju sovjetskog ekspanzionizma), a kao kraj [[1991.]] godina, kada se [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[Sovjetski Savez]]. Termin "hladni" se koristi zato što dvije sukobljene strane nikada nisu povele oružani sukob velikih razmjera, međutim su (in)direktno sudjelovale u cijeloj seriji manjih i većih regionalnih sukoba, koji se nazivaju [[Rat preko posrednika|surogat ratovima]]. Hladni rat je formalno dokinuo savezništvo protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]] postale dvije sukobljene velesile s dijametralno suprotnim političkim i ekonomskim načelima. Sovjetski Savez je bio [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]], jednopartijska država na čelu s [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] i prisutnom tajnom policijom, a koju je u prvim godinama vodio diktator ([[Staljin]]), a kasnije mala skupina političkih moćnika ([[Politbiro]]). Sve do posljednjih godina Hladnoga rata, partija je u Sovjetskom Savezu kontrolirala gotovo sve aspekte javnog života, uključujući medije, vojsku, gospodarstvo i organizacije. Uz to je izvršavala indirektnu kontrolu u ostalim zemljama Istočnog bloka i uvelike financirala komunističke partije diljem svijeta; ponekad joj je konkurencija bila [[NR Kina]], a posebice nakon [[Kinesko-sovjetski raskol|Kinesko-sovjetskog raskola]] iz [[1960-e|60-ih]] godina. Opozicija sustavu bio je Zapadni blok, kojeg su dominantno sačinjavale [[kapitalizam|kapitalističke]] zemlje s razvijenom [[demokracija|demokracijom]], slobodnim medijima i nezavisnim organizacijama. S godinama se isprofilirala i treća strana, [[Pokret nesvrstanih]], kojoj su pripadale neutralne zemlje čiji je cilj bilo održavanje dobrih odnosa s obama stranama. Iako se dvije velesile nikada nisu direktno sukobile, bile su izrazito dobro naoružane i spremne za mogući, totalni nuklearni svjetski rat. Postojale su nuklearne strategije čiji je cilj bilo obeshrabrivanje suprotne strane od napada, s obzirom da je postojala prijetnja da će napadač, u slučaju nuklearnog napada, biti potpuno uništen; ta je strategija poznata kao [[osigurano uzajamno uništenje]]. Osim preko [[utrka u nuklearnom naoružanju|ekstenzivnog razvoja nuklearnog oružja]] i jačanja vojnih snaga, dvije sukobljene strane su težnju za dominacijom izražavale kroz razne surogat sukobe diljem svijeta, [[psihološko ratovanje]], kampanje masovne propagande i [[špijunaža|špijunažu]], rivalstvo u sportu i tehnološkim natjecanjima poput [[svemirska utrka|svemirske utrke]]. [[Hladni rat (1947–1953)|Prva faza Hladnog rata]] započela je u prve dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata [[1945.]] godine. Sovjetski Savez je konsolidirao svoj utjecaj u zemljama Istočnog bloka, dok su Sjedinjene Države započele globalnu politiku [[Zadržavanje|zadržavanja]] kako bi osporili sovjetsku moć, davale su vojnu i financijsku pomoć europskim zemljama (primjerice, podrška antikomunistima u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]) te su formirale [[NATO]] savez. [[Berlinska blokada]] (1948–49) je bila prva velika kriza Hladnoga rata. Pobjedom komunista u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] i izbijanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]] (1950–53), sukob se proširio. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se natjecale oko dominacije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te u zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] koje su prolazile kroz proces [[dekolonizacija|dekolonizacije]]. Sovjeti su, u međuvremenu, tenkovima ugušili [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarsku revoluciju]] iz [[1956.]] godine. Širenje i eskalacija sukoba doveli su do novih kriznih situacija diljem svijeta, poput [[Sueska kriza|Sueske krize]] ([[1956.]]), [[Berlinska kriza 1961.|Berlinske krize]] ([[1961.]]) i [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] ([[1962.]]). Nakon potonje, Hladni rat je ušao u [[Hladni rat (1962–1979)|novu fazu]] u kojoj je svijet vidio [[Kinesko-sovjetski raskol]], koji je zakomplicirao odnose u komunističkom svijetu, ali i sve veću autonomiju američkih saveznika, poput [[Francuska|Francuske]]. Sovjeti su [[1968.]] godine, ponovno tenkovima, ugušili [[Praško proljeće]], pokušaj liberalizacije komunizma u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dok je od Amerike podržavani [[Južni Vijetnam]] teško poražen u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] (1955–75), što je bio fijasko koji je zahtijevao promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Do [[1970-e|70-ih]] godina, obje su strane pokazale interes za prilagodbe s ciljem stvaranja stabilnijeg i predvidljivijeg međunarodnog sustava, što je dovelo do primjene politike [[detant]]a, [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] (SALT) i [[Nixonov posjet Kini 1972.|ostvaranje odnosa]] između Sjedinjenih Država i NR Kine s ciljem kontriranja Sovjetskom Savezu. Početkom [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetsko-afganistanskog rata]] [[1979.]] godine, politika detanta je krahirala. [[Hladni rat (1979–1985)|Rane 80-e]] dovele su do nove eskalacije odnosa tokom koje su Sovjeti oborili [[Korean Air Lines let 007|KAL-ov let 007]], a NATO organzirao vojne vježbe [[Able Archer 83]] ([[1983.]]). Sjedinjene Države su pojačale [[Reaganova doktrina|diplomatski, vojni i ekonomski pritisak]] na Sovjetski Savez i to u periodu kada je komunistička velesila već patila od [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]]. [[Hladni rat (1985–1991)|Sredinom 80-ih]], novopostavljeni sovjetski vođa, [[Mihail Gorbačov]], predstavio je liberalne reforme znane kao ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka]]'' te zaključio sovjetski rat u [[Afganistan]]u. Istovremeno, diljem [[Istočna Europa|Istočne Europe]] dolazi do pojačanih zahtjeva za autonomijom, posebice u [[Poljska|Poljskoj]]. Gorbačov je, s druge strane, odbio slati [[Crvena armija|Crvenu armiju]] u zemlje [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kao što je Sovjetski Savez radio u prošlosti. Posljedica toga bio je [[Jesen naroda|val revolucija]] u kojima su mirno svrgnuti komunistički sistemi u Istočnoj Europi; jedini izuzetak bila je [[Rumunjska revolucija]]. Komunistička partija Sovjetskog Saveza je ubrzo izgubila političku moć te je ubrzo i zabranjena nakon [[Augustovski puč|neuspjelog puča]] u kolovozu [[1991.]] godine. Sve to dovelo je do formalnog [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] u prosincu [[1991.]] godine, što je izazvalo domino efekt i dovelo do pada komunizma u zemljama poput [[Mongolija|Mongolije]], [[Kambodža|Kambodže]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]]. Hladni rat i sva događanja iz tog perioda ostavili su neizbrisivu ostavštinu. Na njega se često referiralo u [[Kultura tokom Hladnog rata|popularnoj kulturi]], posebice u špijunski orijentiranim djelima (poput globalno popularnog serijala o tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]]) i onima koja su tematizirala nuklearno ratovanje. == Nastanak termina == {{main|Hladni rat (termin)}} {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=George Orwell press photo.jpg|image2=Bernardbaruch.jpg|width1=191|width2=205|footer=I dok je pisac [[George Orwell]] (lijevo) zaslužan za opći termin "hladni rat", američki politički savjetnik [[Bernard Baruch]] (desno) prvi je primijenio taj termin u kontekstu u kojem se koristi danas.}} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[engleska|engleski]] pisac [[George Orwell]], koji se proslavio antiutopijskim romanom ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'' i satiričnim romanom ''[[Animal Farm|Životinjska farma]]'', u svom eseju "You and the Atomic Bomb" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vi i atomska bomba"), objavljenom [[19. listopada]] [[1945.]] godine u ''[[Tribune (časopis)|Tribuneu]]'', koristi termin ''hladni rat'' u općem smislu. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje od nuklearnog rata, Orwell se referirao na ideju o polariziranom svijetu američkog teoretičara [[James Burnham|Jamesa Burnhama]], pišući: {{izdvojeni citat|Gledajući na svijet u cjelini, smjer u kojem idemo desetljećima ne vodi prema anarhiji, nego prema ponovnom nametanju ropstva.... Teorija Jamesa Burnhama je bila jako aktualna, ali samo mali broj ljudi je dosad razmatrao njezine ideološke implikacije — to jest, kakav bi pogled na svijet, kakva uvjerenja i kakva društvena struktura bi vjerojatno prevladali u državi koja bi u startu bila neosvojiva i u permanentnom stanju "'''hladnog rata'''" sa svojim susjedima.|[[George Orwell]], "You and the Atomic Bomb"<ref>Orwell, "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb You and the Atomic Bomb]", ''Tribune'', 19. listopada 1945.</ref>}} Dana [[10. ožujka]] [[1946.]], Orwell je u ''The Observeru'' napisao: "''nakon moskovske konferencije prošlog prosinca, Rusija je započela voditi 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Imperija''".<ref>Orwell, George, ''The Observer'', 10. 3. 1946.</ref> Prvo korištenje ovog termina s ciljem opisivanja specifičnog, poslijeratnog geopolitičkog sukoba između [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] dogodilo se [[16. travnja]] [[1947.]] godine u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskih]] predsjednika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=54}}</ref> U govori, kojeg je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],<ref>{{cite news|first=William|last=Safire|authorlink=William Safire|url=http://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html|title=Islamofascism Anyone?|work=The New York Times|date=1 October 2006}}</ref> Baruch govori: "''Nemojmo se zavaravati: nalazimo se usred hladnog rata''".<ref>{{cite web|author1=History.com Staff|title=This Day on History - April 16, 1947: Bernard Baruch coins the term “Cold War”|url=http://www.history.com/this-day-in-history/bernard-baruch-coins-the-term-cold-war|publisher=A+E Networks|accessdate=23. 8. 2016|date=2009}}</ref> [[Kolumna|Kolumnist]] [[Walter Lippmann]] je popularizirao termin svojom knjigom, ''The Cold War''; kada je [[1947.]] godine upitan za izvor termina, Lippman je rekao da ga je preuzeo iz francuskog termina, ''la guerre froide'', koji je nastao tokom [[1930-e|30-ih]] godina.<ref>[[Strobe Talbott]], ''The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation'' (2009) p.441 n.3; Lippmann's own book is {{cite book|url=https://books.google.com/?id=Ydc3AAAAIAAJ&q=walter+lippmann+cold+war&dq=walter+lippmann+cold+war|author=Lippmann, Walter|title=The Cold War|publisher=Harper|year=1947}}</ref> == Pozadina == {{main|Korijeni Hladnog rata}} [[File:Wladiwostok Parade 1918.jpg|280px|thumb|left|Savezničke trupe u [[Vladivostok]]u u kolovozu [[1918.]] godine, tokom [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke intervencije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]].]] Postoji nesloga među historičarima oko točnog početka Hladnog rata. I dok većina njih tvrdi da je isti započeo u periodu neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], određena skupina tvrdi kako je isti započeo još [[1917.]] godine, kada su [[boljševici]] u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] preuzeli vlast u [[Rusija|Rusiji]].<ref name="Gaddis"/> Vođa revolucije, [[Vladimir Lenjin]], izjavio je kako je novonastali [[Sovjetski Savez]] okružen "neprijateljskim, kapitalističkim okruženjem", a diplomaciju je smatrao oružjem koje bi Sovjetski Savez trebao koristiti da bi stvarao podjele među svojim neprijateljima, što je započelo s osnivanjem [[Komunistička internacionala|Kominterne]], koja je pozivala na revolucije diljem svijeta.<ref name="Palmieri34">{{Harvnb|Palmieri|1989|p=62}}</ref> Njegov nasljednik, [[Josif Staljin]], smatrao je Sovjetski Savez "socijalističkim otokom", tvrdeći da se on mora pobrinuti da se "postojeće kapitalističko okruženje zamijeni socijalističkim okruženjem".<ref name="tucker46">{{Harvnb|Tucker|1992|p=46}}</ref> Brojni događaji prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] demonstrirali su veliku količinu uzajamnog nepovjerenja između Zapda i Sovjetskog Saveza, a to se nije odnosilo samo na ideološku opoziciju koju je [[komunizam]] predstavljao u odnosu na [[kapitalizam]].<ref name = "Halliday">{{Harvnb|Halliday|2001|p=2e}}</ref> Primjeri toga su podrška Zapada antisovjetskim [[Bijela armija|bjelogardejcima]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]],<ref name = "Gaddis">{{Harvnb|Gaddis|1990|p=57}}</ref> sovjetsko financiranje [[Opći štrajk u Ujedinjenom Kraljevstvu 1926.|britanskog općeg štrajka]] iz [[1926.]] godine, što je dovelo do britanskog raskida odnosa sa Sovjetima,<ref name="tucker74">{{Harvnb|Tucker|1992|p=74}}</ref> pa Staljinova objava iz [[1927.]] godine kako mirna koegzistencija s kapitalističkim silama "odlazi u prošlost",<ref name="tucker75">{{Harvnb|Tucker|1992|p=75}}</ref> urotničke optužbe iznesene tokom montiranog [[Šahtijski proces|Šahtijskog procesa]] iz [[1928.]] godine o navodnom britansko-francuskom planiranom puču,<ref name="tucker98">{{Harvnb|Tucker|1992|p=98}}</ref> odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju Sovjetski Savez sve do [[1933.]] godine<ref name = "Lafeber 1993">{{Harvnb|LaFeber|1993|pp=194–197}}</ref> te [[Staljinizam|staljinistički]] organizirani montirani [[Moskovski procesi]] tokom [[Velika čistka|Velike čistke]], tokom kojih su izronile optužbe o špijunaži od strane Britanije, Francuske, Japana i Trećeg Reicha.<ref>{{cite book |author=Tim Tzouliadis| title=The Forsaken |year=2008|url=https://archive.org/details/forsakenamerican00tzou|publisher=The Penguin Press |isbn=978-1-59420-168-4}}</ref> Međutim, i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se u međuratnom periodu uglavnom držali [[izolacionizam|izolacionističke]] politike.<ref>Heller, str. 19. "No, do [[1924.]] godine, Sovjetski Savez, sada pod vodstvom Josifa Staljina, napušta ovu politiku kako bi promovirao svjetsku revoluciju. Iscrpljena ratovima kako protiv unutarnjih, tako i vanjskih neprijatelja, sovjetska se vlada odlučila u bliskoj budućnosti koncentrirati na vlastitu ekonomsku obnovu i razvoj.&nbsp;(...) Sjedinjene Države su također bile izolacionistički nastrojene u međuratnom periodu."</ref> U kolovozu [[1939.]] godine, Sovjetski Savez i [[Treći Reich]] potpisuju zloglasni [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o višegodišnjem, međusobnom nenapadanju, ali i o podjeli interesnih sfera na istoku Europe. Međutim, kada su Nijemci u lipnju [[1941.]] godine [[Operacija Barbarossa|napali Sovjetski Savez]], a [[Japan]] u prosincu iste godine [[Napad na Pearl Harbor|bombardirao luku Pearl Harbor]], Sovjetski Savez se pridružio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] i tako je nastao savez međusobne koristi. Britanija će ubrzo potpisati sporazum o formalnom formiranju saveza, dok će Sjedinjene Države dati neformalnu suglasnost. Tokom samog rata, Sjedinjene Države će pomagati i Britaniji i Sovjetima kroz svoj svoj [[Zakon o zajmu i najmu|program zajma i najma]].<ref>George C. Herring Jr., ''Aid to Russia, 1941–1946: Strategy, Diplomacy, the Origins of the Cold War'' (Columbia University Press, 1973).</ref> Ipak, Staljin je cijelo vrijeme bio sumnjičav, vjerujući kako su se Britanija i Amerika urotile kako bi prepustile njima većinski teret borbe protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]] u Europi. Prema ovoj teoriji, zapadni saveznici su namjerno odugovlačili s otvaranjem drugog protunjemačkog fronta kako bi uskočili u posljednjem trenutku i imali presudan utjecaj u mirovnim sporazumima. Upravo je zbog toga, još za vrijeme rata, postojala snažno, mada latentno nepovjerenje između Saveznika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|pp=151–153}}</ref> == Kraj Drugog svjetskog rata (1945–47) == === Ratne konferencije o poslijeratnoj Europi === {{main|Teheranska konferencija|Konferencija u Jalti}} [[File:Yalta Conference 1945 Churchill, Stalin, Roosevelt.jpg|320px|thumb|"Velika trojka" na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]: [[Winston Churchill]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]).]] Saveznici se nisu mogli usuglasiti oko toga kako kako će izgladati poslijeratna [[Europa]] te gdje će se i kako povlačiti granice.<ref name="Gaddis13-23">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=13–23}}</ref> S druge strane, sve su strane dijelile slična mišljenja oko uspostave i održavanja poslijeratne sigurnosti.<ref name="Gaddis13-23" /> Zapadni saveznici su priželjkivali sigurnosni sustav koji je uključivao uspostavu demokratskih sustava na što većem području te bi dozvoljavao zemljama da mirno riješe međusobne sporove kroz međunarodne organizacije.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=156}}</ref> S druge strane, Sovjeti su htjeli dominirati unutarnjom politikom susjednih zemalja.<ref name="Gaddis13-23" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=176}}</ref> Još za vrijeme rata, Staljin je formirao posebne kampove za obuku za komuniste iz različitih zemalja kako bi oni kasnije mogli uspostaviti tajnu policiju lojalnu [[Moskva|Moskvi]] čim [[Crvena armija]] preuzme kontrolu. Sovjetski agenti su ubzro preuzeli kontrolu nad medijima, a posebice radiom; ubrzo je došlo do maltretiranja i zabrane djelovanja svim građanskim institucijama, od omladinskih organizacija do škola, preko crkava pa sve do političke opozicije.<ref>[[Max Frankel]], "Stalin's Shadow," [http://www.nytimes.com/2012/11/25/books/review/iron-curtain-by-anne-applebaum.html?pagewanted=all&_r=0 ''New York Times'', 21. studenog 2012.], u kritici knjige Anne Applebaum, ''Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956'' (2012), vidi uvod, tekst nakon reference 26 te poglavlja 3, 7, 8 i 9</ref> Staljin je također priželjkivao nastavak mira s Britanijom i Sjedinjenim Državama, nadajući se kako će se moći posvetiti internoj rekonstrukciji i ekonomskom rastu.<ref>Heller, str. 27. "Iz sovjetske perspektive, poslijeratni period mira i obnove bio je neprocjenjivo važan. Stoga, nastavak suradnje i mirnih odnosa s ratnim saveznicima, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, bio je izrazito poželjan."</ref> Zapadni saveznici su, pak, također bili podijeljeni oko svojih vizija poslijeratne Europe. [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovi]] ciljevi – vojna pobjeda u Europi i Aziji, realizacija globalne američke ekonomske nadmoći nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] i stvaranje svjetske mirovne organizacije – bili su globalniji od onih [[Winston Churchill|Churchillovih]], koji su se bazirali na uspostavu kontrole nad [[Mediteran]]om, opstanak Britanskog Imperija te nezavisnost srednjo- i istočnoeuropskih država, koje bi figurirale kao [[tampon država|tampon zona]] između Sovjeta i Britanije.<ref Name=Plokhy>{{Harvnb|Plokhy|2010|p=}}</ref> [[File:Map-Germany-1945.svg|220px|left|thumb|Poslijeratne [[Saveznička okupacija Njemačke|okupacijske zone u Njemačkoj]].]] Iz američke perspektive, Staljin se činio kao potencijalni saveznik u ostvarivanju njihovih ciljeva, dok su ga Britanci smatrali najvećom prijetnjom ostvarivanju svojih. Kako su Sovjeti već bili okupirali dobar dio srednje i istočne Europe, Staljin je imao ključnu prednost, što je dovelo do situacije da se Britanci i Amerikanci natječu za ostvarivanje prednosti. Razlike između Roosevelta i Churchilla dovele su do serije pojedinačnih sporazuma sa Sovjetima. Tako je, u listopadu [[1944.]] godine, Churchill otputovao u Moskvu i dogovorio podjelu [[Balkan]]a na interesne sfere, dok je u [[Jalta|Jalti]] Roosevelt potpisao identičan sporazum sa Staljinom po pitanju Azije te je odbio podržati Churchilla po pitanju [[Poljska|Poljske]] i reparacija.<ref Name=Plokhy/> Daljnji pregovori među Saveznicima o poslijeratnoj ravnoteži moći u Europi nastavljeni su na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]], međutim Churchill, Roosevelt i Staljin ponovno nisu uspjeli postići čvrsti konsenzus oko situacije u poslijeratnoj Europi.<ref name="Gaddis21">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=21}}</ref> U travnju [[1945.]], Roosevelt umire, a nasljeđuje ga [[Harry S. Truman]], dotadašnji potpredsjednik, koji nije vjerovao Staljinu te je odlučio potražiti savjet [[The Wise Men|elitne skupine]] vanjskopolitičkih intelektualaca. Konačno pronašavši čvrstog saveznika, Churchill je zajedno s Trumanom oštro prigovarao, između ostalog, sovjetskoj odluci da podrži [[Poljski komitet narodnog oslobođenja|Lublinsku vladu]] ispred [[Poljska vlada u egzilu|Poljske vlade u egzilu]] u [[London]]u, koja je već ranije prekinula sve odnose sa Sovjetima.<ref>{{Harvnb|Zubok|1996|p=94}}</ref> Nakon savezničke [[Kraj Drugog svjetskog rata u Europi|pobjede u Europi]], Sovjetski Savez je faktički izvršio okupaciju cijele srednje i istočne Europe,<ref name="Gaddis21" /> dok su snažne zapadne snage ostale stacionirane u zapadnoj Europi. U [[Saveznička okupacija Njemačke|od saveznika okupiranoj Njemačkoj]], četiri velesile ([[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Sovjetski Savez]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) uspostavile su okupacijske zone i dogovorile labavu podjelu vlasti na četiri dijela.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=22}}</ref> [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Savezička konferencija u San Franciscu]] iz [[1945.]] godine dovela je do formiranja međunarodne organizacije [[UN|Ujedinjenih nacija]], zadužene za svjetski mir, međutim [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] je ubrzo ostalo bez realnog utjecaja zbog prava članica na korištenje veta.<ref>{{Harvnb|Bourantonis|1996|p=130}}</ref> Sve je to, dakako, dovelo do toga da Ujedinjene nacije u jednom periodu postanu tek neaktivni forum za razmjenu polemičke retorike, na kojeg su Sovjeti gledali isključivo kao na propagandnu tribinu.<ref>{{Harvnb|Garthoff|1994|p=401}}</ref> === Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana === {{main|Potsdamska konferencija|Kapitulacija Japana}} [[File:Potsdam conference 1945-8.jpg|thumb|280px|Posljednji sastav "Velike trojke" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Harry S. Truman]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]). Sovjetski lider je bio jedini član "Velike trojke" koji je kontinuirano sudjelovao na svim konferencijama.]] Velika trojka ponovno se sastala u srpnju [[1945.]] godine, nakon njemačke kapitulacije, u [[Potsdam]]u; Truman i Staljin su ostali za cijelog trajanja konferencije, dok je Churchilla usred iste zamijenio [[Clement Attlee]], koji je u međuvremenu postao novi britanski premijer. Na toj su se konferenciji konačno iskristalizirale ozbiljne razlike u gledištima oko budućnosti Njemačke te ostatka srednje i istočne Europe.<ref name = "Byrd">{{cite encyclopedia|author=Byrd, Peter|editor1=McLean, Iain |editor2=McMillan, Alistair |encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics|title=Cold War (entire chapter)|url=https://books.google.com/?id=xLbEHQAACAAJ|accessdate=16. 6. 2008|year=2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280276-3|ref=harv}}</ref> Uz sve to, rastući animozitet među sudionicima i ratoborni tonovi poslužili su kao dokaz njihovih međusobnih sumnji u neprijateljske namjere onih drugih i povod za još snažnije zauzimanje svojih stavova.<ref>Alan Wood, p. 62</ref> Na ovoj je konferenciji Truman informirao Staljina kako Sjedinjene Države posjeduju [[atomska bomba|novo, moćno oružje]].<ref name="Gaddis25" /> Staljin je, doduše, itekako bio svjestan da Amerikanci rade atomsku bombu te je, kako je i sovjetski program bio u punom pogonu, mirno reagirao na te vijesti. Čak je rekao da je zadovoljan tim vijestima te kako se nada da će bomba biti upotrebljena protiv [[Japan]]a.<ref name="Gaddis25">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=25–26}}</ref> Tjedan dana nakon konferencije, Sjedinjene Države su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacile atomsku bombu]] na japanske gradove [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]; Japan je ubrzo kapitulirao. Nedugo nakon bombardiranja, Staljin se žalio američkim dužnosnicima jer je Truman Sovjetima ponudio malo realnog utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=28}}</ref> === Nastanak Istočnog bloka === {{main|Istočni blok}} [[File:EasternBloc BorderChange38-48.svg|left|thumb|Poslijeratne promjene u Europi i formiranje Istočnog bloka, odnosno prikaz ''[[Željezna zavjesa|željezne zavjese]]''.]] Još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sovjetski Savez je postavio temelje za nastanak [[Istočni blok|Istočnog bloka]] tako što je izvršio invaziju, a onda i aneksiju nekoliko nezavisnih država (ili dijelova istih) u formi [[Sovjetske socijalističke republike|sovjetskih socijalističkih republika]]; sve je to bilo u skladu s kontroverznim [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. Među navedene države spadaju [[Poljska]] (koja je postala dio [[Sovjetska okupacija poljskih zemalja (1939–1941)|dvaju SSR-ova]]),<ref name="stalinswars43">{{Harvnb|Roberts|2006|p=43}}</ref> [[Latvija]] (koja je postala [[Latvijska SSR]]),<ref name="wettig20">{{Harvnb|Wettig|2008|p=21}}</ref><ref name="senn">[[Alfred E. Senn|Senn, Alfred Erich]], ''Lithuania 1940 : revolution from above'', Amsterdam, New York, Rodopi, 2007 {{ISBN|978-90-420-2225-6}}</ref> [[Litva]] (koja je postala [[Litvanska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> [[Estonija]] (koja je postala [[Estonska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> dio istočne [[Finska|Finske]] (koji je postao [[Karelo-Finska SSR]]) te istočna [[Rumunjska]] (koja je postala [[Moldavska SSR]]).<ref name="stalinswars55">{{Harvnb|Roberts|2006|p=55}}</ref><ref name="shirer794">{{Harvnb|Shirer|1990|p=794}}</ref> Srednjo- i istočnoeuropske države oslobođene od [[Nacizam|nacista]] i okupirane od strane sovjetskih trupa kasnije su pretvorene u [[satelitska država|satelitske države]],<ref name = "Schmitz" /> poput [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]],<ref name="wettig96">{{Harvnb|Wettig|2008|pp=96–100}}</ref> [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]], [[Narodna Republika Bugarska|Narodne Republike Bugarske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske Narodne Republike]],<ref name="dijk">van Dijk, Ruud, ''Encyclopedia of the Cold War, Volume 1'', p. 200. Taylor & Francis, 2008. {{ISBN|0-415-97515-8}}</ref> [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]],<ref>{{Harvnb|Grenville|2005|pp=370–71}}</ref> [[Narodna Republika Rumunjska|Narodne Republike Rumunjske]] i [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]].<ref name="cook17">{{Harvnb|Cook|2001|p=17}}</ref> Prosovjetski režimi koji su se razvili u ovim zemljama nisu sami replicirali sovjetsko [[planska ekonomija|komandno gospodarstvo]], već su usvojile i brutalne metode koje su primjenjivali Staljin i njegova tajna policija kako bi ugušili stvarne i potencijalne protivnike.<ref name="roht83">{{Harvnb|Roht-Arriaza|1995|p=83}}</ref> U Aziji, [[Crvena armija]] je pregazila [[Mandžurija|Mandžuriju]] u posljednjem mjesecu rata, a ubrzo je i preuzela dobar dio [[Koreja|Koreje]], sjeverno od 38. paralele.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=40}}</ref> U sklopu konsolidacije Staljinove moći u Istočnom bloku, [[NKVD]], pod vodstvom [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], nadzirao je osnivanje prosovjetske tajne policije u zemljama Bloka, a čiji je cilj bilo gušenje antikomunističke opozicije.<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> Kada bi se u zemljama Bloka pojavio ikakav trag mogućeg zahtjeva za većom autonomijom, Staljin se s tim osobama obračunavao kao i sa svojim predratnim oponentima: bili bi uklonjeni s vlasti, bilo bi im suđeno, a nakon čega bi bili zatvoreni ili, pak, pogubljeni;<ref name="Gaddis 2005, p. 100">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=100}}</ref> najeklatantniji primjer ovoga je bugarski vođa [[Georgij Dimitrov]]. U ovom je periodu ponovno izabrani britanski premijer, [[Winston Churchill]], imao bojazan kako Sovjetski Savez, a sve zbog velikog broja sovjetskih trupa stacioniranih diljem Europe nakon rata i percepcije o nepouzdanosti Josifa Staljina, predstavlja ozbiljnu opasnost [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].<ref name="Telegraph">Fenton, Ben.{{cite web|url=http://webarchiveproject.org/26299/ |title="The secret strategy to launch attack on Red Army" |accessdate=12. 4. 2016|deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528222149/http://webarchiveproject.org/26299/ |archivedate=28. 5. 2008}}, telegraph.co.uk, 1. 10. 1998. Pristupljeno 23. 7. 2008.</ref> === Pripreme za "novi rat" === {{main|Članak X|Željezna zavjesa|Govor nade}} [[File:Čížov (Zaisa) - preserved part of Iron curtain.JPG|280px|thumb|Sačuvani ostaci ''[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]'' na teritoriju današnje [[češka|Češke]].]] U jeku rastućih tenzija, u veljači [[1946.]] godine, zamjenik [[SAD|američkog]] ambasadora u [[Moskva|Moskvi]], [[George F. Kennan]], poslao je iz sovjetskog glavnog grada "[[Članak X|Dugi telegram]]" u kojem je oštro kritizirao sovjetsku politiku i odbacio svaku mogućnost [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]], smatrajući kako su odnosi sa Sovjetskim Savezom "nesumnjivo najveći izazov s kojim se naša diplomacija ikad suočila i vjerojatno najveći s kojim će se ikada suočiti". Izvještaj o tobožnjoj prijetnju koju je sovjetski komunizam predstavljao američkom načinu života poslužio je Sjedinjenim Državama da jasno artikuliraju svoj snažno izraženi animozitet prema Sovjetima te je bio osnova za cjelokupnu američku politiku prema Sovjetskom Savezu za trajanja Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Schecter|2003|pp=152–154}}</ref> U rujnu iste godine, Sovjeti su naručili vlastitu inačicu telegtama, [[Nikolaj Vasiljevič Novikov|Novikovljev]] telegram, tobože poslan od strane tadašnjeg sovjetskog ambasadora u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], a zapravo naručen i "koautoriziran" od strane [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]], sovjetskog ministra vanjskih poslova. U istom tonu kao i onaj Kennanov, Novikovljev telegram je iznosio teške i prenapuhane optužbe protiv Sjedinjenih Država, optužujući ih da su monopolistički kapitalisti koji vojnom silom žele izazvati novi rat i ostvariti dominaciju u svijetu.<ref>{{Harvnb|Kydd|2005|p=107}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] godine, američki [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]] [[James F. Byrnes]] je u [[Stuttgart]]u održao [[Govor nade|poznati govor]] u kojemu je javno obznanio da Sjedinjene Države odustaju od ranije predloženog [[Morgenthauov plan|Morgenthauovog plana]] (o podjeli i deindustrijalizaciji poslijeratne Njemačke) i upozorio Sovjete da Amerika namjerava zadržavi vojnu prisusnost na tlu Europe do daljnjega.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=30}}</ref> Da se ovdje radilo o jednom od prvih javnih napada i jednoj od prvih otvorenih eskalacija u odnosima Zapada i Istoka, potvrdio je i sam Byrnes mjesec dana kasnije, kada je rekao: "''Suština našeg programa bila je pridobiti njemački narod... bila je to bitka nas i Rusa za umove...''".<ref>{{cite web|url=http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|title=Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay and Germany, 1945–1947|first=Curtis F|last=Morgan|accessdate=9. 6. 2008|publisher=James F. Byrnes Institute|archive-date=2008-07-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|dead-url=yes}}</ref> Vraćajući se natrag, samo par tjedana nakon Kennanovog telegrama, britanski premijer Churchill, inače jedan od najžešćih oponenata Sovjetskog Saveza, na sveučilištu u gradu [[Fulton, Missouri|Fultonu]], [[Missouri]], održao je svoj slavni govor "[[Mišićje mira]]", u kojem je prvi put upotrijebio termin ''[[željezna zavjesa]]'', koji će u narednim godinama postati jedan od najvažnijih političkih fenomena Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=94}}</ref> U tom je govoru Churchill pozvao na angloameričku alijansu protiv Sovjeta, koje je optužio da su uspostavili "željeznu zavjesu" od "[[Szczecin]]a na [[Baltik]]u do [[Trst]]a na [[Jadran]]u". U periodu kada su posljedice Drugog svjetskog rata bile itekako prisutne u društvenoj svijesti, ovo su bili sve otvorenije naznake novog sukoba globalne prirode.<ref name = "Schmitz">{{cite encyclopedia|author=Schmitz, David F.|authorlink=David F. Schmitz|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter]|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archivedate=15 October 2007 |title=Churchill and&nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |author=Harriman, Pamela C. |authorlink=Pamela Harriman |accessdate=22. 6. 2008 |publisher=Winston Churchill Centre |date=Winter 1987–1988 |deadurl=yes |df=dmy }}</ref> == Početna faza Hladnog rata (1947–53) == {{main|Hladni rat (1947–1953)}} === Informbiro i raskol Tito–Staljin === {{main|Informbiro|Raskol Tito-Staljin}} {{multiple image | header = | header_align = center<!-- left/right/ --> | header_background = #CCCCFF |align=right |direction=horizontal |image2=Josip Broz Tito 1949.jpg |caption2=[[Josip Broz Tito]], vođa [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bio je jedini čelnik iz Istočnog bloka koji se otvoreno i uspješno suprpostavio Staljinovom pokušaju realizacije potpune dominacije. |width2=143 |image1= JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg |caption1=[[Josif Staljin]], vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], proglasio je Tita i Jugoslaviju izdajnicima komunističkih ideala nakon raskola [[1948.]] godine, što je dovelo do potpunog zahlađenja odnosa između dvaju komunističkih sila. |width1=141 }} U rujnu [[1947.]] godine, pod utjecajem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], u [[Poljska|Poljskoj]] dolazi do osnivanja [[Informbiro]]a, međunarodne organizacije zadužene za koordinaciju rada komunističkih i radničkih partija, čije je sjedište bilo u [[Beograd]]u. Ta nasljednica [[Kominterna|Kominterne]], čija je funkcija trebala biti koordinacija rada komunističkih partija, pretvorila se u platformu preko koje je Sovjetski Savez provodio ortodoksnost u međunarodnom komunističkom pokretu i jačao kontrolu nad svojim satelitima u Istočnom bloku.<ref name="Gaddis32" /> Ipak, cjelokupna ideja Informbiroa doživjela je gotovo sramotni udarac kada se [[SFRJ|jugoslavenski]] vođa [[Josip Broz Tito]] suprostavio Staljinovom pokušaju uspostave dominacije, što je dovelo do toga da je [[SFR Jugoslavija]] isključena iz Informbiroa [[1948.]] godine;<ref>{{Harvnb|Carabott|Sfikas|2004|p=66}}</ref> sjedište je tada preseljeno u [[Bukurešt]]. Potez kojeg su Sovjeti tumačili kao nelojalnost Jugoslavije komunističkim idealima, a u Jugoslaviji kao Titovo hrabro pokazivanje nacionlnog ponosa i suprostavljanje Staljinovoj hegemoniji, doveo je do drastičnog pogoršanja odnosa između dvaju komunističkih zemalja i približavanja Jugoslavije ideji nesvrstanosti. U pozadini priče svakako je stajao i konflikt između Jugoslavije i [[NR Bugarska|Bugarske]] oko utjecaja na Balkanu, a koji je Staljinu bio smetnja u realizaciji potpune dominacije nad Istočnim blokom;<ref>Jeronim Perović, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (proljeće 2007.) 9#2 str. 32-63</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|title=Outcast Europe: The Balkans, 1789-1989, from the Ottomans to Milošević|author=Gallagher, T.|date=2001|publisher=Routledge|isbn=9780415270892|url=https://books.google.co.uk/books?id=Tu2W_Pz_jjwC&pg=PA181|page=181|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> u siječnju [[1948.]], prije [[raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]], Tito je bio pozvan u [[Moskva|Moskvu]] zajedno s [[Georgij Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]], bugarskim vođom, međutim odbio je poziv i poslao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. U međuvremenu je došlo do prekida odnosa, a Georgij Dimitrov je [[1949.]] godine naglo umro u [[Moskva|Moskvi]] pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="books.google.com"/><ref name="google">{{cite book|title=The History of Bulgaria|author=Chary, F.B.|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313384479|url=https://books.google.co.uk/books?id=ME2wkYh-qAUC&pg=PA131|page=131|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> Period rezolucije Informbiroa obilježit će jugoslavensku politiku u godinama nakon raskola [[1948.]], ali i balans snaga u Istočnom bloku, odnosno jačanje Jugoslavije kao nezavisne komunističke sile, što će kasnije biti potvrđeno kroz njezinu značajnu ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Odnosi sa Sovjetskim Savezom obnovljeni su [[1955.]] godine u jeku procesa [[destaljnizacija|destaljinizacije]], a godinu dana kasnije je Informbiro i službeno raspušten. === Zadržavanje i Trumanova doktrina === {{main|Zadržavanje|Trumanova doktrina}} [[File:Special Message to Congress on Greece and Turkey The Truman Doctrine.jpg|thumb|250px|left|Predsjednik [[Harry S. Truman]] se [[12. ožujka]] [[1947.]] godine obratio [[Kongres SAD|Kongresu]] s pozivom na dodjeljivanje financijske pomoći grčkim monarhistima i predstavio [[Trumanova doktrina|svoju doktrinu]] o zaustavljanju širenja komunizma.]] Istovremeno dok je Staljin jačao svoju vlast u [[Europa|Europi]], savjetnici [[Predsjednik SAD|američkog predsjednika]] [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]] su ga, još tokom [[1947.]] godine, instruirali da poduzme konkretne korake protiv sovjetske ekspanzije, navodeći Staljinove tobožnje pokušaje (u jeku poslijeratnog kraha i konfuzije) da podrije Sjedinjene Države stvaranjem rivalstava među kapitalističkim silama, što bi moglo dovesti do novog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=27}}</ref> Posebna žarišna točka u tom periodu bila je [[Grčka]], gdje se vodio žestoki [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između prozapadnih monarhista, podržavanih od strane Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], i komunističkih pobunjenika, podržavanih od strane Sovjeta. U veljači [[1947.]], britanska je vlada objavila kako ne može više financijski pomagati monarhistima u građanskom ratu, što je dalo značajnu prednost komunistima. Američka reakcija na ovakav tijek događaja bila je politika [[Zadržavanje|zadržavanja]],<ref name="Gaddis28">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=28–29}}</ref> čiji je glavni cilj bio zaustavljanje širenja komunizma. U ožujku iste godine, Truman je održao govor u kojemu je pozvao na dodjelu ukupno [[Američki dolar|$]]400,000,000 ratne pomoći Grcima te je predstavio [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]], koja je grčki rat predstavila kao sukob između slobodnih ljudi i totalitarnih režima.<ref name="Gaddis28" /> Iako je pobunjenicima u tom periodu pomagala i [[Josip Broz Tito|Titova]] [[SFRJ|Jugoslavija]],<ref name="Lafeber 1993" /> američka politika je optužila jedino i isključivo Sovjete da su se urotili protiv grčkih monarhista s ciljem [[Domino teorija|ekspanzije]] svog utjecaja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=38}}</ref> Trumanova doktrina je označila prekretnicu u američkoj politici, a za posljedicu je imala ujedinjenje [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] s ciljem vođenja zajedničke, dvostranačke obrambene i vanjske politike usmjerene na zadržavanje i [[Teorija odvraćanja|odvraćanje]], koja je doduše oslabila za vrijeme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], ali je ultimativno izdržala i nakon istog.<ref>{{Harvnb|Hahn|1993|p=6}}</ref><ref>{{Harvnb|Higgs|2006|p=137}}</ref> Umjerenjaci i konzervativci u Europi, kao i socijaldemokrati, pružili su praktički bezuvjetnu podršku zapadnom savezu,<ref>{{Harvnb|Moschonas|Elliott|2002|p=21}}</ref> dok su [[eurokomunizam|europski]] i [[Američki komunizam|američki]] komunisti, financirani od strane [[KGB]]-a i sudionici njegovih obvještajnih operacija, podržavali [[Moskva|Moskvu]], iako su se [[disidenti]] počeli pojavljivati već oko [[1956.]] godine.<ref>{{cite book| last=Andrew| first=Christopher | authorlink=Christopher Andrew (historičar)|author2=Mitrohin, Vasilij |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=[[Basic Books]]| year=2000|page=[https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4/page/276 276]| authorlink2=Vasilij Mitrohin}}</ref> U kasnijim periodima, politika konsenzusa je naišla na kritike [[Opozicija američkoj intervenciji u Vijetnamskom ratu|oponenata američke intervencije u Vijetnamu]], [[Kampanja za nuklearno razoružanje|Kampanje za nuklearno razoružanje]] i [[Antinuklearni pokret|antinuklearnog pokreta]].<ref>{{Harvnb|Crocker|Hampson|Aall|2007|p=55}}</ref> === Marshallov plan i puč u Čehoslovačkoj === {{main|Marshallov plan|Zapadni blok|Čehoslovački puč 1948.}} [[File:Marshall Plan.png|250px|thumb|Mapa koja prikazuje odnos sredstava dodijeljenih pojedinim europskim zemljama u sklopu [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].]] Ekonomska pitanja bila su izrazito bitna u početnoj fazi Hladnoga rata. Još početkom [[1947.]] godine, [[UK|Britanija]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]] pokušale su postići dogovor sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko plana za ekonomski samodostatnu [[Njemačka|Njemačku]], koji bi uključivao i detaljnu papirologiju o industrijskim postrojenjima, dobrima i infrastrukturu već uklonjenoj od strane Sovjeta.<ref name="miller16">{{Harvnb|Miller|2000|p=16}}</ref> Plan je, naravno, propao. U lipnju iste godine, a sukladno ranije donesenoj [[Trumanova doktrina|Trumanovoj doktrini]], Sjedinjene Države su izglasale [[Marshallov plan]], plan financijske pomoći za sve europske zemlje koje su bile voljne sudjelovati, uključujući i Sovjetski Savez.<ref name="miller16"/> Idejni začetnik i tvorac plana bio je general [[George Marshall]], Trumanov [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]], kojemu će [[1953.]] godine zbog tih napora biti uručena [[Nobelova nagrada za mir]]. Ovaj će program kasnije dovesti do osnivanja [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD). Glavni cilj Marshallovog plana bila je obnova demokratskih i ekonomskih sustava u Europi, ali i borba protiv presumiranih prijetnji balansu moći na kontinentu, poput komunističkih partija koje su kroz revolucije ili izbore dolazile na vlast u europskim državama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=186}}</ref> Plan je također navodio da europski prosperitet ovisi o ekonomskom oporavku Njemačke.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|title=Pas de Pagaille!|work=[[Time (časopis)|Time]]|date=28. 7. 1947|accessdate=2. 5. 2008|archive-date=2013-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025646/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|dead-url=yes}}</ref> Mjesec dana kasnije, Truman je potpisao [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti (1947.)|Zakon o nacionalnoj sigurnosti]], osnovajući tako [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-ju i [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država|Vijeće za nacionalnu sigurnost]]. Ove će agencije i organizacije postati temeljma birokracija američke politike za vrijeme Hladnog rata.<ref name="Karabell" >{{Harvnb|Karabell|1999|p=916}}</ref> {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Gottwald & Stalin.jpg|image2=Demise ministru.jpg|width=250|caption1=Portreti [[Klement Gottwald|Klementa Gottwalda]], čelnika čehoslovačkih komunista, i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], na sastanku [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] iz [[1947.]] godine. Njih su dvojica bili ključne osobe u provedbi i realizaciji [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]] godine.|caption2=Ostavka nekomunističkih ministara u vladi Klementa Gottwalda u veljači [[1948.]] bio je jedan od ključnih događaja u padu demokratskog sustava u Čehoslovačkoj i uspostavi potpune komunističke kontrole.}} Sovjeti su, ipak, bili spektični; Staljin je vjerovao da bi ekonomska integracija sa Zapadom omogućila zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] da izmaknu sovjetskoj kontroli te da Sjedinjene Države pokušavaju kupiti prozapadni balans moći na kontinentu.<ref name="Gaddis32">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=32}}</ref> Zbog toga je, dakle, spriječio zemlje Istočnog bloka da primaju ikakvu pomoć u sklopu Marshallovog plana.<ref name="Gaddis32" /> Naravno, ubrzo je došlo do razvoja sovjetske alternative američkom planu, koja je uključivala sovjetske subvencije i trgovinu sa srednjom i istočnom Europom, a koja je dobila naziv [[Molotovljev plan]], po Staljinovom ministru vanjskih poslova, mada je nakon institucionalizacije u siječnju [[1949.]] godine dobila naziv [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV).<ref name="Lafeber 1993" /> Također, Staljin se izrazito bojao ekonomski obnovljene Njemačke; njegova vizija poslijeratne Europe uključivala je Njemačku koja ni na koji način ne može biti prijetnja Sovjetskom Savezu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=105–106}}</ref> Početak [[1948.]] godine donio je prvu značajnu političku promjenu na europskom tlu. Naime, nakon niza izvještaja o jačanju "reakcionarskih elemenata", u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dotad jedinoj zemlji Istočnog bloka kojoj su Sovjeti dozvolili očuvanje demokratskih institucija,<ref name="wettig86">{{Harvnb|Wettig|2008|p=86}}</ref><ref>{{Harvnb|Patterson|1997|p=132}}</ref> domaći komunisti potpomognuti sovjetskim operativcima izvode [[Čehoslovački puč 1948.|državni udar]], svrgavaju demokratsku vladu [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] i uspostavljaju [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističku vlast]] u zemlji, na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Javna brutalnost samoga puča, žrtva koje je bio i ugledni diplomat i političar [[Jan Masaryk]], koji je u ožujku iste godine umro pod sumnjivim okolnostima, šokirala je Zapad kao nijedan događaj do tada, izazvala kratkotraji val panike i razuvjerila čak i one malobrojne oponente Marshallovog plana o njegovoj nužnosti.<ref name="miller19">{{Harvnb|Miller|2000|p=19}}</ref> Politika Trumanove doktrina i Marshallovog plana dovela je do slanja milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći zemljama Zapadne Europe, ali i [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] te [[Skandinavija|Skandinaviji]], koje su također bile obuhvaćene planom. Uz američku podršku, Grci će u narednoj godini [[Grčki građanski rat|poraziti komunističke pobunjenike]] u građanskom ratu.<ref name="Karabell" /> U [[Italija|Italiji]], [[Kršćanska demokracija (Italija)|Kršćanska demokracija]] [[Alcide De Gasperi|Alcidea De Gasperija]] uspjela je poraziti iznimno snažnu komunističko-socijalističku koaliciju na [[Opći izbori u Italiji 1948.|općim izborima 1948.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=162}}</ref> Istovremeno, dolazi do naglašenog porasta špijunaže, [[Emigracija i bjegovi iz Istočnog bloka|bjegova iz Istočnog bloka]] i diplomatskih incidenata.<ref>{{Harvnb|Cowley|1996|p=157}}</ref> === Berlinska blokada i podjela Njemačke === {{Main|Berlinska blokada}} [[File:C-54 landing at Tempelhof.jpg|250px|thumb|Stanovnici [[Berlin]]a promatraju slijetanje američkog aviona [[Douglas C-54 Skymaster]] na [[Aerodrom Berlin-Tempelhof|aerodrom Tempelhof]] u jeku [[Berlinska blokada|blokade]].]] {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of Germany.svg | caption1 = Prozapadna [[Zapadna Njemačka]] nastala je ujedinjenjem zapadnih okupacijskih zona, a bila je temeljena na demokratskom sustavu, višestranačju i slobodnim izborima te je bila nosioc ekonomske obnove poslijeratne Njemačke. Središte je bilo u [[Bonn]]u. | image2 = Flag of East Germany.svg | caption2 = Prosovjetska [[Istočna Njemačka]] nastala je na području sovjetske okupacijske zone i bila je jednopartijska, socijalistička država pod sovjetskom kontrolom. Iako je [[SED]] formalno kontrolirala situaciju, ovisnost o [[Moskva|Moskvi]] bila je gotovo potpuna. Središte je bilo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]. }} Kao što je bilo i za očekivati, [[Saveznička okupacija Njemačke|okupirana Njemačka]] se pokazala kao posebno opasna žarišna točka. Tenzije su eskalirale kada su, [[1. siječnja]] [[1947.]] godine, Britanija i Sjedinjene Države ujedinile svoje okupacijske zone u "[[Bizona|Bizonu]]", odnosno jedinstvenu zonu sastavljenu od dvaju prijašnjih, a koja će u travnju [[1949.]] postati "Trizona", kada je i francuska zona pripojena ovim dvjema.<ref name="miller13">{{Harvnb|Miller|2000|p=13}}</ref> U sklopu plana za ekonomsku obnovu Njemačke, početkom [[1948.]] godine, predstavnici nekolicine zapadnoeuropskih vlada i Sjedinjenih Država su objavili kako planiraju objediniti zapadne okupacijske zone u jedinstveni, savezni sistem.<ref name="miller18">{{Harvnb|Miller|2000|p=18}}</ref> Uz to, a sve sukladno [[Marshallov plan|Marshallovom planu]], započeli su proces reindustrijalizacije i obnove njemačke ekonomije, uključujući i uvođenje nove [[Njemačka marka|njemačke marke]], koja bi zamijenila staru, od Sovjeta devalviranu [[reichsmarka|reichsmarku]].<ref name="miller31">{{Harvnb|Miller|2000|p=31}}</ref> Ne gubeći vremena, Staljin je već [[24. lipnja]] [[1948.]] godine uveo [[Berlinska blokada|Berlinsku blokadu]], jednu od prvih velikih kriza Hladnoga rata, a koja je onemogućila dotok hrane, materijala i potrepština u [[Zapadni Berlin]] sve do [[12. svibnja]] [[1949.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=33}}</ref> Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zapadnih saveznika, među kojima su bili [[Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugi, koji su ubrzo započeli masivni "berlinski zračni most", koji je omogućio opskrbu Zapadnog Berlina.<ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=65–70}}</ref> Sovjeti su započeli agresivnu propagandnu kampanju protiv takve politike. Komunisti iz [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] su ponovno pokušali opstruirati općinske izbore (kao što su uradili [[1946.]] godine),<ref name="miller13"/> koji su održani [[5. prosinca]] [[1948.]] godine uz izlaznost od 86.3% i uvjerljivu pobjedu nekomunističkih kandidata.<ref>[[Henry Ashby Turner|Turner, Henry Ashby]], ''The Two Germanies Since 1945: East and West'', Yale University Press, 1987., {{ISBN|0-300-03865-8}}, str. 29</ref> Ti su izbori efektivno podijelili grad na istočni i zapadni dio. Oko 300,000 stanovnika Berlina je prosvjedovalo i zahtijevalo nastavak provedbe "zračnog mosta",<ref>Fritsch-Bournazel, Renata, ''Confronting the German Question: Germans on the East-West Divide'', Berg Publishers, 1990., {{ISBN|0-85496-684-6}}, str. 143</ref> a američki pilot [[Gail Halvorsen]] je pokrenuo [[Operacija Vittles|Operaciju ''Vittles'']], koja je uključivala transport slatkiša za njemačku djecu.<ref name="miller26">{{Harvnb|Miller|2000|p=26}}</ref> U svibnju [[1949.]] godine, Staljin se konačno povukao i prekinuo blokadu.<ref name="Gaddis 2005, p. 34">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=34}}</ref><ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=180–81}}</ref> Takav rasplet događaja omogućio je Zapadu da provede ranije najavljeni plan, tako da je [[23. svibnja]] [[1949.]] godine formalno osnovana [[Savezna Republika Njemačka]] (Zapadna Njemačka), koja je nastala ujedinjenjem triju zapadnih okupacijskih zona i bila je izgrađena na demokratskim načelima; prvi kancelar postao je [[Konrad Adenauer]], dok je prvi predsjednik bio [[Theodor Heuss]]. Niti pola godine kasnije, kao reakciju na potez Zapada, Staljin je na teritoriju sovjetske okupacijske zone osnovao [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka), prosovjetsku, jednopartijsku [[Socijalistička država|socijalističku državu]]; prvi čelnik Istočne Njemačke bio je [[Wilhelm Pieck]], a prvi šef vlade [[Otto Grotewohl]]. Tako je, nakon prve velike krize i već ranije najavljenih poteza od strane velikih sila, poslijeratna Njemačka i formalno podijeljena između Zapadnog i Istočnog bloka. Međutim, to je bio samo početak krize na tom području. Doduše, Staljin je [[1952.]] godine [[Staljinova nota|opetovano predlagao plan za unifikaciju Zapadne i Istočne Njemačke u jednu državu]] s demokratski izabranom vladom i pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]], ali samo pod uvjetom da nova Njemačka ne bude član nijednog zapadnog vojnog saveza. Iako je sovjetski vođa poslao ukupno četiri note, Zapad ih je sve odbio, a neki historičari danas sumnjaju u iskrenost samog prijedloga.<ref>Van Dijk, Rudd. [http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf The 1952 Stalin Note Debate: Myth or Missed Opportunity for German Reunification?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502194421/http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf |date=2019-05-02 }} Woodrow Wilson International Center for Scholars. Cold War International History Project, Radni materijal 14. 5. 1996.</ref> === Počeci NATO-a i Radio Slobodna Europa === {{main|NATO|Radio Slobodna Europa|Mediji i propaganda u Istočnom bloku}} {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Truman signing North Atlantic Treaty.jpg|image2=Flag of NATO.svg|width=250|caption1=Predsjednik [[Harry S. Truman]] potpisuje [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovan i danas postojeći [[NATO]] savez, a koji je služio kao glavna obrambena uzdanica Zapada.|caption2=Zastava [[NATO]] pakta, koji danas predstavlja najznačajniji vojni savez na svijetu.}} Dana [[4. travnja]] [[1949.]] godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Kanada]] i još osam zapadnih sila potpisale su [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovana [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora]] (NATO).<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> U kolovozu iste godine, [[Sovjetski Savez]] detonirao je [[RDS-1|svoju prvu nuklearnu bombu]] nedaleko od [[Semej|Semipalatinska]], u tadašnjoj [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]].<ref name="Lafeber 1993" /> Detonacija je iznenadila Zapad, koji nije očekivao tako brz razvoj sovjetskog nuklearnog oružja (Amerikanci su predviđali da takvo što neće biti do [[1953.]], a Britanci čak do [[1954.]]),<ref name="aldrich199807">{{cite journal | title=British Intelligence and the Anglo-American 'Special Relationship' during the Cold War | url=https://archive.org/details/sim_review-of-international-studies_1998-07_24_3/page/331 | last=Aldrich|first= Richard J. | journal=Review of International Studies |date=srpanj 1998 | volume=24 | issue=3 | pages=331–351 | jstor=20097530 | doi=10.1017/S0260210598003313 | issn=0260-2105}}</ref> tako da je predsjednik Truman u rujnu objavio kako postoje čvrsti dokazi o tome da su Sovjeti testirali nuklearno oružje;<ref name="Truman">{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |title=The Truman Administration During 1949: A Chronology |editor-first=Raymond H. |editor-last=Geselbracht |location=Harry S. Truman Library |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2010-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626220210/http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |dead-url=yes }}</ref> ova je izjava vrlo vjerojatno iznenadila Sovjete, koji su planirali dada pokus ostane tajan, a za posljedicu je imala pojačan pritisak za što brži završetak [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] i na Zapadu i na Istoku.<ref name="Truman" /> Sve se ovo, zanimljivo, događalo u jeku podjele Njemačke na Zapadnu i Istočnu, tako da je bilo evidentno da tenzije između dvaju sila ubrzano rastu.<ref name="Byrd" /><ref name="miller18"/><ref name="turner23">{{Harvnb|Turner|1987|p=23}}</ref><ref>Heike Bungert, "A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945–1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger." ''Diplomatic History'' (1994) 18#3 str: 333–352.</ref> Propagandna kampanja se u ovom periodu također zahuktavala. Situacija na [[Istočni blok|Istočnom bloku]] je bila takva da su [[Mediji i propaganda u Istočnom bloku|mediji zapravo bili organ države, potpuno ovisni o odlukama i informacijama koje su stizale iz vladajućih komunističkih partija]]. Radijske i televizijske organizacije bile su u vlasništvu države, dok su političke grupacije, a najčešće su to bile lokalne komunističke partije, kontrolirale tisak.<ref name="oneil15">{{cite book|last=O'Neil|first=Patrick|title=Post-communism and the Media in Eastern Europe|publisher=Routledge|year=1997|isbn=0-7146-4765-9|pages=15–25}}</ref> Sovjetska propaganda koristila je [[marksizam]] kako bi napadala [[kapitalizam]], pozivajući se na eksploataciju radnika i ratnohuškački imperijalizam kao inherentne odlike tog sustava.<ref>James Wood, str. 111</ref> S druge strane, najznačajniju, inicijalnu, zapadnu propagandu forsirali su [[BBC]] i ''[[Glas Amerike]]'' za područje središnje i istočne Europe,<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=131}}</ref> međutim [[1949.]] godine došlo je do osnivanja [[Radio Slobodna Europa|Radija Slobodna Europa/Radija Sloboda]], propagandne medijske organizacije čiji je jedini cilj bilo mirno rušenje komunizma u Istočnom bloku.<ref name="Puddington9" /> Radio Slobodna Europa je ovaj cilj želio ostvariti tako što je bio surogat radio stanica, odnosno alternativa partijski i državno dominiranim medijima.<ref name="Puddington9">{{Harvnb|Puddington|2003|p=9}}</ref> Bio je to projekt nekih od najznačajnijih arhitekata rane američke hladnoratovske politike, posebice onih koji su vjerovali kako će Hladni rat na koncu postati politički, ne vojni sukob, poput [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]].<ref name="Puddington7">{{Harvnb|Puddington|2003|p=7}}</ref> Američki političari, među kojima su bili i Kennan i Dulles, uviđali su da je Hladni rat u svojoj biti sukob ideja.<ref name=Puddington7 /> Sjedinjene Države su, kroz djelovanje [[CIA]]-je, financirale cijelu seriju propagandnih projekata kako bi se borili protiv simpatija koje su različiti intelektualci u Europi i Trećem svijetu imali prema komunizmu.<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=10}}</ref> CIA je također pokrenula i tajnu, domaću propagandnu akciju znanu kao [[Križarski pohod za slobodu]].<ref>{{cite book|last=Cummings|first=Richard H.|title=Radio Free Europe's "Crusade for freedom": Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960|year=2010|publisher=McFarland & Co|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-4410-6|url=https://books.google.com/books?id=BO78hXsRebkC}}</ref> Početkom 50-ih godina, Sjedinjene Države su radile na ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke te su, [[1955.]] godine, osigurale njezino primanje u [[NATO]].<ref name="Byrd" /> U svibnju [[1953.]] godine, [[Lavrentij Berija|Berija]], koji je tada imao visoku funkciju u vladi, ponovno je predlagao unifikaciju Njemačke u neutralnu državu, sukladno ranijoj [[Staljinova nota|Staljinovoj noti]], a sve kako bi spriječio neizbježno pristupanje Zapadne Njemačke NATO paktu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=105}}</ref> === Kineski građanski rat i SEATO === {{main|Kineski građanski rat|Kineska revolucija (1949)|SEATO}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=1945 Mao and Chiang.jpg|image2=1949 Mao and Stalin.jpg|width=250|caption2=Iako su [[Mao Zedong|Mao]] (lijevo) i [[Chiang Kai-shek]] (desno) bili saveznici u [[Drugi kinesko-japanski rat|ratu protiv Japana]] (gornja slika), prvi je nakon pobjede u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]] ekspresno pristao na ponudu o savezništvu koja je stigla iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (donja slika).}} U isto vrijeme kada se Europa suočavala sa sve izraženijom blokovskom podjelom, krajnji istok [[Azija|Azije]] je postao novo krizno žarište. Iako su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sklopili savezništvo kako bi porazili [[Japan]], [[Mao Zedong]] i [[Chiang Kai-shek]] su još [[1946.]] godine nastavili [[Kineski građanski rat|građanski rat]], koji je bio započeo još [[1927.]] godine,<ref name="Nanchang">{{cite book |title = China at War: An Encyclopedia |year = 2012 |page = 295 |url = https://books.google.com/books?id=jhPyvsdymU8C&pg=PA295#v=onepage&q&f=false}}</ref> uz prekid [[1936.]] godine zbog rata s Japanom.<ref>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China |title = China |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc. |work = Encyclopædia Britannica |date = 15 November 2012}}</ref> Kada je sukob nastavljen nakon rata, radilo se o otvorenom konfliktu Maovih [[Komunistička partija Kine|komunista]] i Chiangovih [[Koumintang|nacionalista]] za prevlast na teritoriju [[Kina|Kine]]. Godine [[1949.]], Maova [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačka armija]] nanijela je odlučujuće poraze od Sjedinjenih Država podržavanoj vladi [[Kuomintang]]a te promptno, [[1. listopada]] [[1949.]] godine, proglasila osnivanje [[NR Kina|Narodne Republike Kine]]; shvativši značaj ovog poteza, [[Sovjetski Savez]] je brzo reagirao i sklopio savez s novom komunističkom državom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=39}}</ref> Prema norveškom historičaru [[Odd Arne Westad|Oddu Arneu Westadu]], komunisti su pobijedili u građanskom ratu zato što su napravili manje vojnih pogrešaka od nacionalista i zato što je Chiang u svojoj potrazi za snažnom, centraliziranom upravom antagonizirao previše interesnih grupacija u Kini. Uz to, nacionalisti su pretrpjeli znatno više štete tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|rata s Japanom]]. S druge strane, komunisti su vješto manipulirali različitim društvenim skupinama, poput seljaka, govoreći im točno ono što su oni htjeli čuti i skrivajući se iza fasade [[Kineski nacionalizam|kineskog nacionalizma]].<ref>{{Harvnb|Westad|2012|p=291}}</ref> Nakon vojnih poraza, Chiang i njegova vlada povlače se na otok [[Tajvan (otok)|Tajvan]], gdje uspostavljaju [[Republika Kina|Republiku Kinu]]. Suočena s [[Kineska revolucija (1949)|komunističkom revolucijom u Kini]] i [[Sovjetski atomski projekt|prekidom monopola nad atomskim oružjem]] tokom [[1949.]] godine, Trumanova administracija je započela brzu ekspanziju svoje politike [[Zadržavanje|zadržavanja]].<ref name="Lafeber 1993" /> U tajnom dokumentu iz [[1950.]] godine, znanom kao [[NSC-68]],<ref name="Gaddis 2005, p. 164">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=164}}</ref> Vijeće za nacionalnu sigurnost je predložilo dodatno jačanje prozapadnih savezništava i učetverostručenje troškova obrane.<ref name="Lafeber 1993" /> Sjedinjene Države su tako, početkom 50-ih godina, započele s agresivnom primjenom politike zadržavanja na zemlje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], s ciljem borbe protiv revolucionarnih pokreta, najčešće vođenih od strane komunističkih partija koje je financirao Sovjetski Savez, koji su se borili protiv obnove europskih kolonijalnih imperija diljem svijeta.<ref name="Gaddis 2005, p. 212">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=212}}</ref> Istovremeno, Sjedinjene Države su formalizirale seriju sporazuma s [[Japan]]om, [[Australija|Australijom]], [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Tajland]]om i [[Filipini]]ma (među kojima se posebno ističu [[ANZUS]] iz [[1951.]] i [[SEATO]] iz [[1954.]]), koji su Amerikancima garantirali dugoročno korištenje brojnih vojnih baza.<ref name="Byrd" /> Zbog serije sporazuma nastalih u ovom periodu, isti se često naziva "[[paktomanija]]". === Korejski rat === {{main|Korejski rat}} [[File:Korean war 1950-1953.gif|thumb|left|Teritorijalne promjene za vrijeme [[Korejski rat|Korejskog rata]] u periodu od [[1950.]] godine do primirja [[1953.]] godine. Kao što je vidljivo, rana faza rata donijela je brojne teritorijalne promjene, dok tokom [[1951.]] godine nije došlo do stabilizacije.<br />{{bullet}}<span style="color:#d45444;">Snage Sjeverne Koreje i saveznika</span><br />{{bullet}}<span style="color:#4cd444">Snage Južne Koreje i Ujedinjenih nacija</span>]] Posljednja velika kriza u prvoj fazi Hladnog rata, a koja je ujedno bila direktna posljedica američke politike zadržavanja, bilo je izbijanje [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1950.]] godine. Naime, nakon pobjede nad [[Japan]]om i završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na teritoriju [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] uspostavljena je [[Narodna Republika Koreja]], privremena uprava u kojoj su se za prevlast borili [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]]. S obzirom na takav razvoj situacije, [[Ujedinjeni narodi]] su predložili podjelu uprave nad poluotokom na sovjetski sjever i američki jug, s granicom na [[38. paralela (sjever)|38. paraleli]]. Nakon uspostave privremenih vlada na podijeljenom poluotoku, godine [[1948.]] godine došlo je do proglašenja samostalnih država; [[Kim Il-sung]] je na sjeveru zemlje proglasio [[Sjeverna Koreja|Demokratsku Narodnu Republiku Koreju]] (Sjeverna Koreja), komunističku državu s izgrađenim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] oko "vječnog vođe", dok je na jugu poluotoka proglašena [[Južna Koreja|Republika Koreja]] (Južna Koreja), demokratska republika pod američkom zaštitom. No, za razliku od podjele Njemačke, [[podjela Koreje]] nije prošla bez posljedica. Niti dvije godine kasnije, Kimova [[Korejska narodna armija]] izvršila je [[Operacija Pokpoong|invaziju na Južnu Koreju]], posljedica koje je bio početak [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Stokesbury1990">{{cite book |title=A Short History of the Korean War|url=https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse|last=Stokesbury |first=James L|year=1990|publisher=Harper Perennial |location=New York|isbn=0-688-09513-5|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse/page/14 14]}}</ref> Idejni začetnik invazije bio je glavni Kimov saveznik, [[Josif Staljin]], koji je "isplanirao, pripremio i inicirao" istu,<ref>[[David Dallin]], ''Soviet Foreign Policy After Stalin'' (J. B. Lippincott, 1961), str. 60.</ref> izradivši "detaljne [ratne] planove", koji su preneseni u [[Pjongjang]].<ref>Douglas J. Macdonald, "Communist Bloc Expansion in the Early Cold War," ''International Security'', zima 1995–6, str. 180.</ref><ref>John Lewis Gaddis, ''We Know Now: Rethinking Cold War History'' (Oxford University Press, 1997), str. 71.</ref><ref>Sergej N. Gončarov, John W. Lewis i Xue Litai, ''Uncertain Partners: Stalin, Mao and the Korean War'' (Stanford University Press, 1993),str. 213</ref><ref>William Stueck, ''The Korean War: An International History'' (Princeton University Press, 1995), str. 69.</ref> No, na Staljinovo iznenađenje,<ref name="Lafeber 1993" /> [[Ujedinjeni narodi]] su otvoreno podržali obranu Južne Koreje, iako su Sovjeti u tom periodu bojkotirali sjednice zato što je [[Tajvan]], namjesto [[NR Kina|NR Kine]], imao stalno mjesto u Vijeću.<ref>{{Harvnb|Malkasian|2001|p=16}}</ref> Ubrzo je došlo do formiranja [[Komanda Ujedinjenih nacija|zajedničke komande]] u kojoj su sudjelovali časnici iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Australija|Australije]], [[Francuska|Francuske]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Filipini|Filipina]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[novi Zeland|Novog Zelanda]], a sve s ciljem zaustavljanja sjevernokorejske invazije.<ref>[[T. R. Fehrenbach|Fehrenbach, T. R.]], ''This Kind of War: The Classic Korean War History'', Brasseys, 2001, {{ISBN|1-57488-334-8}}, str. 305</ref> Na čelu zajedničke komande bio je proslavljeni američki general, [[Douglas MacArthur]]. Iako su do kraja ljeta [[1950.]] godine Kimove trupe rapidno osvojile gotovo cijeli poluotok, uključujući i [[Seoul]], poraz [[Bitka za Incheon|kod Incheona]] u rujnu iste godine označio je kraj sjevernokorejske dominacije i početak povlačenja (u jednom su trenutku i snage Ujedinjenih nacija imale kontrolu nad gotovo cijelim poluotokom). Sjeverna Koreja je, uz snažnu [[NR Kina|kinesku]] i pozadinsku [[SSSR|sovjetsku]] podršku, uspijevala donekle parirati Ujedinjenim nacijama do [[1952.]] godine, međutim ratnovanje je uzelo svoj danak i dvije azijske zemlje su već do kraja iste godine bile spremne okončati rat, međutim Staljin je inzistirao da se borbe nastave;<ref name = "Byrd" /> u međuvremenu je među snagama UN-a došlo do ozbiljnog raskola između generala MacArthura i predsjednika Trumana oko načina vođenja sukoba (MacArthur je predlagao žestoki napad na Kinu, što je Truman odbio, plašeći se da bi to moglo dovesti do otvorenog koflikta sa Sovjetima; Truman je kasnije čak tvrdio da je MacArthur predlagao korištenje nuklearnog oružja, što je ovaj kasnije demantirao), što je dovelo do toga da je Truman razriješio MacArthura s mjesta vrhovnog komandanta zajedničke komande. Situacija je ubrzo došla do mrtve točke, koja je potrajala sve do Staljinove smrti [[1953.]] godine, nakon koje su se planovi o prekidu vatre počeli ozbiljnije razmatrati.<ref name = "Byrd" /> Dana [[27. srpnja]] [[1953.]] godine, u selu [[P'anmunjŏm]]u, potpisan je [[Korejski sporazum o primirju|sporazum o prekidu vatre]], koji je faktički dokinuo Korejski rat, iako dvije strane nikada nisu formalno potpisale mirovni sporazum. Iako kratkotrajan i bez jasnih direktnih posljedica, Korejski sukob imao je dalekosežan utjecaj. Što se tiče Zapada, sukob je direktno utjecao na [[NATO]] da krene s razvijanjem vojne infrastrukture.<ref>{{Harvnb|Isby|Kamps|1985|pp=13–14}}</ref> Snažne podjele bile su i u javnosti na Zapadu, posebice u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje je dobar dio javnosti bio protiv konflikta, bojeći se eskalacije rata s komunističkom Kinom te možebitnog nuklearnog rata. Britanski političari su se, stoga, zalagali za brzo razrješenje sukoba i ponovno ujedinjenje Koreje pod kontrolom Ujedinjenih nacija, uz odlazak svih stranih trupa s poluotoka.<ref>{{Cite book|last=Cotton|first=James|title=The Korean war in history|publisher=Manchester University Press ND|year=1989|page=[https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse/page/100 100]|url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse|id=|isbn=0-7190-2984-8}}</ref> Ovakva situacija imala je negativne posljedice na [[Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država|angloameričke odnose]]. S druge strane, Istok se našao u vrlo zanimljivoj situaciji s obzirom da je pred sam kraj rata umro Staljin, što je bio početak znakovitih promjena u politici Sovjetskog Saveza, ali i odnosima Istoka i Zapada. [[File:Kim Il Sung Portrait-3.jpg|thumb|250px|Sjevernokorejski diktator [[Kim Il-sung]] je zaslužan za nastanak i razvoj suvremene Sjeverne Koreje. Vođena njegovom ideologijom, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je danas najzatvorenija zemlja svijeta, a na njezinom čelu su i dalje Kimovi potomci.]] Što se same Koreje tiče, ona je nakon sporazuma o primirju ostala podijeljena na sjever i jug, uz granicu na 38. paraleli; uspostavljena je i posebna [[Korejska demilitarizirana zona|demilitarizirana zona]]. Sjevernom Korejom vladao je diktator [[Kim Il-sung]], koji je izgradio snažan [[kult ličnosti]] i osigurao da njegovi potomci nastavljaju voditi državu po dinastičkom sistemu i uz neograničenu moć;<ref>[[Don Oberdorfer|Oberdorfer, Don]], ''The Two Koreas: A Contemporary History'', Basic Books, 2001, {{ISBN|0-465-05162-6}}, str.&nbsp;10–11</ref><ref>[[No Kum-sok|No, Kum-Sok]] i J. Roger Osterholm, ''A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0210-5}}</ref> držeći se Kimove ideologije, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je u prvim godinama Hladnog rata doživjela snažan gospodarski rast te je bila daleko ispred ratom opustošenog i gospodarski nerazvijenog juga, međutim zatvorenost prema svijetu i politika autarkije dovele su do gospodarske stagnacije u kasnijim desetljećima, posljedice koje će se osjećati godinama kasnije. S druge strane, na čelu [[Prva Korejska Republika|prve republike]] na jugu našao se [[I Seungman]], predsjednik koji je uživao veliku podršku Sjedinjenih Država i čiji je režim, iako autoritativan, bio znatno manje brutalan nego onaj na sjeveru, ali obojan korupcijom, koja će biti glavno razlog za njegovo svrgavanje [[1960.]] godine.<ref>{{cite book |last=Hastings |first=Max | authorlink = Max Hastings|title=The Korean War |publisher=Simon & Schuster |year=1988 |location=New York |pages=89–90 |url=https://books.google.com/books?id=wvOMegzEi3AC |isbn=0-671-66834-X}}</ref> Nakon tog incidenta, Južna Koreja je u roku od godine dana potpala pod vojnu diktaturu koja je, uz brojne promjene na vlasti i političku nestabilnost, opstala sve do kraja [[1980-e|80-ih]] godina, kada je u zemlju vraćeno višestranačje. == Kriza i eskalacija (1953–62) == {{main|Hladni rat (1953–1962)}} === Hruščov, Eisenhower i destaljinizacija === {{main|Destaljinizacija}} Godina [[1953.]] bila je prva značajna prekretnica u tijeku Hladnog rata, početak njegove druge faze, a sve zbog promjene u dinamici odnosa dvaju blokova izazvane promjenama na čelnim pozicijama u dvama velesilama.<ref name=autogenerated1>Karabell, str. 916</ref> Naime, u siječnju iste godine, [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] kandidat i bivši general, [[Dwight D. Eisenhower]], zamijenio je Trumana na mjestu [[Predsjednik SAD|predsjednika Sjedinjenih Država]], što je dovelo do promjene u političkom pristupu Hladnom ratu. Naime, proračun za obranu se u posljednjih 18 mjeseci Trumanove administracije učetverostručio, što je Eisenhower smatrao pretjeranim te je želio smanjiti troškove obrane za jednu trećinu, a da pritom nastavi učinkovito voditi svoju zemlju u Hladnom ratu.<ref name="Lafeber 1993" /> [[File:Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|thumb|left|250px|Izašavši kao pobjednik u borbi za Staljinova nasljednika, [[Nikita Hruščov]] je napravio vrlo snažan, ali raznovrstan zaokret u sovjetskoj politici. Njegovi će potezi uvelike utjecati na razvoj politike Istočnog bloka, ali i na odnos sa Sjedinjenim Državama.]] S druge strane, u ožujku iste godine od posljedica teškog [[moždani udar|moždanog udara]] umire sovjetski vođa, [[Josif Staljin]]. Ovaj je događaj ostavio dubok trag na odnose unutar Istočnog bloka, ali i na sovjetsku političku scenu, koja se suočila s novom bitkom za vlast. Iako je Staljina nakratko naslijedio [[Georgij Maljenkov]], na koncu je u borbi za vlast pobijedio [[Nikita Hruščov]], koji je postupku eliminirao Maljenkova, [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] i uspješno organizirao montirani proces i pogubljenje [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]]. I iako se očekivalo da će Hruščov nastaviti sa Staljinovom politikom, dana [[25. veljače]] [[1956.]] godine, novokonsolidirani sovjetski vođa je iznenadio delegate na 20. kongresu [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] održavši "tajni govor", u kojemu je [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|popisao i denuncirao Staljinove zločine]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=107}}</ref> Bilo je to prvi put u sovjetskoj povijesti da je neki visoki partijski dužnosnik javno nazvao Staljina zločincem i osudio ga zbog toga, a što je naznačilo promjenu u smjeru sovjetske politike. Hruščov je inicirao dugotrajni i kompleksni proces [[destaljinizacija|destaljinizacije]], tvrdeći da je jedini način da se Sovjetski Savez reformira i napreduje tako da prizna i odrekne se pogrešaka učinjenih u prošlosti.<ref name = "Karabell" /> Ovakva je politika imala odraza na odnose kako u Istočnom bloku, tako i prema Zapadu. Zaokret u sovjetskoj politici bio je prilično evidentan. Tako je Hruščov [[18. studenog]] [[1956.]] godine, prilikom obraćanja zapadnim ambasadorima tokom domjenka u poljskoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]], izrekao svoju slavnu rečenicu, kojom je šokirao sve prisutne: "''Sviđalo se to vama ili na, povijest je na našoj strani. Pokopat ćemo vas!''"<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html We Will Bury You!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824033318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html |date=2013-08-24 }}", ''[[Time (časopis)|Time]]'', 26. studenog 1956. Pristupljeno: 26. lipnja 2008.</ref> Kasnije je tvrdio kako nije referirao na nuklearni rat, već na povijesno predodređenu pobjedu komunizma nad kapitalizmom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=84}}</ref> Istovremeno, Hruščov je rehabilitirao antistaljinističke političke zatvorenike, objavljivao romane [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicima]] i drugih, tada, kontroverznih pisaca i obnavljao odnose sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]], dok su tokom iste godine sovjetski tenkovi krvavo gušili [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunistički ustanak u Mađarskoj]], a Hruščov [[Hruščovljevo lupanje cipelom|lupao cipelom]] u znak protesta na sastanku [[UN|Ujedinjenih nacija]] [[1960.]] godine. Tokom [[1961.]] godine, Hruščov je izjavio da će, iako su Sjedinjene Države trenutno ispred Sovjetskog Saveza, manjak stanova biti eliminiran, konzumeristička dobra postati suvišna i da će, kroz dva desetljeća, "izgradnja komunističkog društva" u Sovjetskom Savezu biti gotova "u glavnini".<ref>{{Harvnb|Tompson|1997|pp=237–239}}</ref> Kao odgovor na promjenu politike na Istoku, Eisenhowerov državni tajnik, [[John Foster Dulles]], inicirao je politiku "[[Novi pogled (politika)|Novog pogleda]]" na Trumanovo zadržavanje, smatrajući kako se Sjedinjene Države moraju više oslanjati na nuklearno oružje u konfrontaciji s neprijateljima.<ref name="Karabell" /> Dulles je predstavio i doktrinu "masovne osvete", prijeteći agresivnim američkim odgovorom na eventualnu sovjetsku agresiju. Nuklearna superiornost u tom trenutku omogućila je, primjerice, Eisenhoweru da lako riješi probleme oko sovjetske intervencije tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name="Lafeber 1993" /> Američki planovi za nuklearni rat krajem 50-ih godina uključivali su "sistemsko uništenje" čak 1,200 urbanih središta u Istočnom bloku i Kini, uključujući [[Moskva|Moskvu]], [[Istočni Berlin]] i [[Peking]], a glavni cilj napada bilo bi civilno stanovništvo.<ref>Eric Bradner (23. prosinca 2015.). [http://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/ Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list]. ''CNN.'' Pristupljeno: 27. prosinca 2015. Vidi i: [http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb538-Cold-War-Nuclear-Target-List-Declassified-First-Ever/ U.S. Cold War Nuclear Target Lists Declassified for First Time]. [[National Security Archive]]. 22. prosinca 2015.</ref> === Varšavski pakt i Mađarska revolucija === {{main|Varšavski pakt|Poznanjski jun|Poljski oktobar|Mađarska revolucija 1956.}} [[File:Warsaw Pact Logo.svg|220px|thumb|Nakon što je [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NSR Albanija]] napustila pakt [[1968.]], njezina je zastava uklonjena sa službenog grba te organizacije, čije je geslo bilo "Savez mira i socijalizma".]] Iako je Staljinova smrt [[1953.]] godine uvelike smanjila tenzije, situacija u [[Europa|Europi]] je i dalje bila vrlo napeta i zapravo se radilo o vrlo neugodnom primirju,<ref name="Palmowski">{{Harvnb|Palmowski|year=2004}}</ref> što se iskristaliziralo [[1955.]] godine. Naime, iako je [[Sovjetski Savez]] već do [[1949.]] godine bio sklopio pojedinačne sporazume o međusobnoj pomoći sa svim zemljama Istočnog bloka,<ref>Feldbrugge, str. 818</ref> te je godine došlo do sklapanja multilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći između osam zemalja Istočnog bloka ([[Albanija]] će [[1968.]] godine formalno napustiti pakt); sporazum će u povijest ući kao [[Varšavski pakt]].<ref name="Byrd" /> Varšavski pakt figurirao je, zapravo, kao alternativa [[NATO]] paktu, a nastao je kao posljedica odbijanja prijedloga za reunifikaciju Njemačke te ponovnog naoružavanja i primanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] u NATO; iako je formalno imao puno širi kontekst, Varšavski pakt je faktički djelovao, primarno, kao vojni savez. Zbog činjenice da je Sovjetski Savez već imao pojedinačne sporazume sa svim članicama pakta, Zapad je njegovo sklapanje smatrao suvišnim.<ref>The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969, Laurien Crump Routledge, str. 17, 11.02.2015</ref> No, tokom naredne godine, unatoč promjeni politike, Istočni blok je doživio snažan udarac, za kojeg su mnogi kasniji komentatori tvrdili da je napravio nepopravljivu štetu. Prvo je u lipnju [[1956.]] godine došlo do [[Poznanjski jun|nasilnog radničkog ustanka]] u [[Poljska|poljskom]] [[Poznań]]u, u kojem su ustanici tražili bolje uvjete za radnike u državi koja je i tri godine nakon njegove smrti, još uvijek provodila [[staljinizam|staljinističku]] politiku pod [[Bolesław Bierut|Bolesławom Bierutom]] i [[Edward Ochab|Edwardom Ochabom]], koji je tokom svog kratkotrajnog mandata odobrio nasilno gušenje ustanka u kojemu je stradao velik broj ljudi.<ref name="Paczkowski">{{pl icon}} [[Andrzej Paczkowski]], ''Pół wieku dziejów Polski'', Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa 2005, {{ISBN|83-01-14487-4}}, str. 203</ref><ref name="Z perspektywy">{{pl icon}} [http://www.tnpolonia.com/poznan56.html ''"Z perspektywy historyka i w świetle dokumentów…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506121817/http://www.tnpolonia.com/poznan56.html |date=2016-05-06 }}'' – dr. Łukasz Jastrząb, intervju</ref> Ipak, bilo je evidentno kako je u Poljskoj proces poststaljinističkog "otapanja" bio u tijeku i kako su promjene neizbježne. [[Władysław Gomułka]] se ubrzo isprofilirao kao umjerenjak koji je uspješno ispregovarao sa Hruščovim brojne povlastice za Poljsku, iskoristivši situaciju u kojoj se Sovjetski Savez nalazio (destaljinizacija i opća osuda Staljina kao vođe) kako bi uveo brojne liberalne reforme u Poljskoj. Međutim, iako je staljinizam u Poljskoj došao do svog kraja, a [[Poljski oktobar|Gomułkine reforme]] su imale značajnog utjecaja, početkom 60-ih je upravo Gomułka zaustavio liberalizaciju i provodio znatno konzervativniju politiku, mada i dalje blažu od one svojih prethodnika. Međutim, Poljska nije bila tako znakovito krizno žarište, kao što je bila [[Mađarska]]. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = 1956 a budapesti Sztálin-szobor elgurult feje fortepan 93004.jpg |width1=8320|height1=5886 | image2 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér, a pártház ostromakor kivégzett védő holtteste. Fortepan 24462.jpg |width2=4674 |height2=2974 | image3 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér a Vay Ádám utca felől a Népszínház utca felé nézve. Fortepan 23577 cropped.jpg |width3=3600|height3=2700 | image4 = Károlyi kert, szemben a Magyar utca - Henszlmann Imre utca sarok. Fortepan 23592.jpg|width4=5433|height4=3724 | image5 = Szent István körút a Falk Miksa (Néphadsereg) utca felől a Honvéd utca felé nézve. A szovjet csapatok ideiglenes kivonulása 1956. október 31-én. Fortepan 24787.jpg|width5=4570|height5=3146 | footer = [[Mađarska revolucija 1956.]] ostavila je velik trag u Istočnom bloku i pokazala do kojih granica su velesile bile spremne ići kako bi sačuvale svoj politički utjecaj. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Ostatak [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|srušenog, devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]];<br>{{bullet}} Ubijeni stražar ispred središta Komunističke partije;<br>{{bullet}} Službene zastave mađarskih revolucionara na gradskim ulicama; iste su napravljene tako da je iz sredine izrezan komunistički grb;<br>{{bullet}} Grob poginuloj žrtvi revolucije u parku Karlovi vrtovi;<br>{{bullet}} Sovjetski [[T-34]] tenkovi na ulicama Budimpešte.}} }} Nakon rata, [[Mađarska]] je postala [[Mađarska Narodna Republika|komunistička zemlja]]<ref>{{Cite journal| title = 1949. évi XX. törvény. A Magyar Népköztársaság Alkotmánya.| trans-title = | journal = Magyar Közlöny| publisher = Állami Lapkiadó Nemzeti Vállalat | location = Budimpešta| volume = 4 | issue = 174 | page = 1361| language = mađarski| date = 20. 8. 1949}}</ref><ref>{{Cite journal| title = 1989. évi XXXI. törvény az Alkotmány módosításáról| journal = Magyar Közlöny| publisher = Pallas Lap- és Könyvkiadó Vállalat | location = Budimpešta| volume = 44 | issue = 74 | page = 1219| language = mađarski| date = 23. 10. 1989}}</ref> na čelu s [[Mátyás Rákosi|Mátyásom Rákosijem]], koji je bio zloglasni diktator, lojalan staljinist i advokat sovjetske politike.<ref name="Rao, B. V. 2006">Rao, B. V. (2006), ''History of Modern Europe Ad 1789-2002: A.D. 1789-2002'', Sterling Publishers Pvt. Ltd.</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-34819 Hungary :: The Revolution of 1956 – Britannica Online Encyclopedia<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/obituaries/story/0,,1960064,00.html | work=The Guardian | location=London | title=Gyorgy Litvan | date=30. 11. 2006 | accessdate=12. 5. 2010 | first=George | last=Gomori}}</ref> Međutim, po uzoru na svog mentora (čijim se "najboljim učenikom" sam prozvao), Rákosi je provodio represivnu politiku koja je Mađarsku dovela u ozbiljne probleme, kako društvene<ref>Johanna Granville, [https://www.academia.edu/23951275/The_First_Domino_International_Decision_making_during_the_Hungarian_Revolution_of_1956 ''The First Domino: International Decision Making During the Hungarian Crisis of 1956"''], Texas A & M University Press, 2004. {{ISBN|1-58544-298-4}}.</ref> tako i ekonomske,<ref name="Pető-Szakács 1985">Pető-Szakács: A hazai gazdaság négy évtizedének története 1945–1985. I. köt. Budapest, 1985, KJK</ref> a situacija se, dakako, pogoršala nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa]] i [[Raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]]. Međutim, nakon što je Staljin umro, a Hruščov započeo s provođenjem destaljinizacije, Rákosi se ubrzo našao u nemilosti novog sovjetskog vodstva te je bio prisiljen podnijeti ostavku (službeno je napustio zemlju "zbog medicinskih razloga"); naslijedio ga je njegov zamjenik, [[Ernő Gerő]], koji je kratko vladao zemljom (tek par mjeseci) u periodu znanom kao Gerőv interregnum. Ponukani poljskim primjerom, Mađari su također htjeli uvesti liberalne reforme u dotadašnji staljinistički sistem i situacija je ubrzo eskalirala krajem listopada [[1956.]] godine, kada je došlo do [[Mađarska revolucija 1956.|revolucionarnog ustanka]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2739000/2739039.stm|title=Soviet troops overrun Hungary|publisher=BBC News|date=4 November 1956|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> Nedugo nakon prvih ispaljenih hitaca i znamenitog [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|rušenja devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], situacija je eskalirala i ubrzo je došlo do pada vlade<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter II.F, para 65 (str. 22) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> - Gerő i premijer [[András Hegedüs|Hegedüs]] pobjegli su u Sovjetski Savez, a na čelo države došli su reformist i jedan od vođa revolucije, [[Imre Nagy]], kao premijer, i [[János Kádár]], kao [[Mađarska socijalistička radnička partija|partijski]] čelnik.<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Glava XII.B, para 565 (str. 174) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> Ponukana narodnim zahtijevanjima,<ref>Video: [http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html Revolt in Hungary] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} Narator: [[Walter Cronkite]], producent: CBS (1956) – Fond 306, Audiovizualni materijali vezani uz Mađarsku revoluciju 1956., OSA Archivum, Budimpešta, Mađarska, ID: HU OSA 306-0-1:40 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }}</ref> nova mađarska vlast je raspustila tajnu policiju, izrazila kako namjerava napustiti Varšavski pakt i ponovno organizirati slobodne izbore; unatoč odobravanju poljskih liberalnih reformi, Moskva nije bila spremna pristati na ovakve zahtjeve, koji su faktički značili dokidanje sovjetskog utjecaja u toj zemlji i bili su neupitno revolucionarni u povijestnom kontekstu. Nakon što je Nagyjeva vlada izgubila podršku Moskve, [[Sovjetska armija]] je u kratkom periodu izvršila vojnu invaziju na Mađarsku<ref name=troops>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter IV. E (Logistical deployment of new Soviet troops), para 181 (str. 56) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> i tako izazvala oštru kritiku međunarodne zajednice, ali bez konkretnih poteza.<ref>{{cite journal | author = Csaba Békés | title = The Hungarian Question on the UN Agenda: Secret Negotiations by the Western Great Powers 26 October–4 November 1956. (British Foreign Office Documents) | journal = Hungarian Quarterly | date = proljeće 2000 | url = http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest | accessdate = 7. 12. 2008 | archive-date = 2011-07-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716155414/http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest }}</ref> U jeku progona revolucionara, tisuće Mađara je uhapšeno, zatvoreno i deportirano u Sovjetski Savez,<ref>{{cite web |title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M. N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15. 11. 1956) |work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents |publisher=George Washington University: The National Security Archive |date=4. 11. 2002 |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf |format=PDF |accessdate =2. 9. 2006}}</ref> a oko 200,000 Mađara je tokom općeg kaosa napustilo zemlju;<ref name="Cseresneyes">{{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |pages=86–101 |publisher=Society of the Hungarian Quarterly |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archivedate=27. 11. 2004 |date=ljeto 1999 |accessdate=9. 10. 2006 |ref=harv |archive-date=2004-11-27 |access-date=2017-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=dead }}</ref> Nagy i ostali revolucionarni vođe su, nakon tajnih i montiranih procesa, osuđeni za izdaju i pogubljeni u narednom periodu.<ref name="BBCJune16">[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ "Na današnji dan - 16. lipnja 1989.: Mađarska organizirala ponovni pogreb za palog heroja, Imru Nagyja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425235008/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ |date=2009-04-25 }} British Broadcasting Corporation (BBC) izvještava o pogrebu Imrea Nagyja s punim počastima. Preuzeto: 13. listopada 2006.</ref> Revolucija je, tako, krvavo ugušena [[10. studenog]], nakon manje od mjesec dana, a na čelu zemlje ostao je Kádár, čiji će "[[gulaš komunizam]]" u naredim desetljećima ipak donijeti značajna poboljšanja, posebice na ekonomskom planu. {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=350 | image1 = Rákosi 1962. augusztus 21.jpg |width1=1956|height1=2430 | image2 = Gerő Ernő 1955.jpg |width2=1281 |height2=1536 | image3 = János Kádár 1962.jpg |width3=1380|height3=1908 | image4 = Nagy Imre igazolványkép.jpg|width4=479|height4=581 | footer = Ključne ličnosti [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956.]], u smjeru kazaljke na satu: [[Mátyás Rákosi]], staljinistički diktator Mađarske smijenjen od strane Moskve; [[Ernő Gerő]], čelnik Mađarske tokom kratkog interregnuma; [[Imre Nagy]], mađarski premijer i jedan od vođa revolucije; i [[János Kádár]], postrevolucionarni čelnik Mađarske i reformator tamošnjeg komunizma. }} Mađarska revolucija i posljedična sovjetska vojna intervencija izazvala je značajne ideološke podjele među europskim komunistima, posebice na Zapadu, gdje su komunističke partije naglo gubile na članstvu jer su mnogi zapadni komunisti smatrali kako su Sovjeti brutalnom vojnom intervencijom izdali svoje ideale;<ref name=Lendvai196>{{cite book|last=Lendvai|first=Paul|authorlink=Paul Lendvai|title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy|url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend|publisher=Princeton University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend/page/196 196]|isbn=0-691-13282-8}}</ref> značajni istupi dogodili su se u [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]], gdje su i [[Albert Camus]] (u otvorenom pismu, nakon kojega je raskinuo s komunizmom) i [[Jean-Paul Sartre]] (u posebnom članku, iako je i dalje ostao predani komunist)<ref>Sartre, Jean-Paul (1956), [http://www.humanite.presse.fr/journal/2005-06-21/2005-06-21-809020 L'intellectuel et les communistes français {{fr icon}}] Le Web de l'Humanite, 21. lipnja 2005. Preuzeto: 24. listopada 2006.</ref> oštro kritizirali intervenciju. Zapadne komunističke partije se nikada nisu oporavile od ovog udarca i nikada nisu povratile svoje članove, što je bio proces kojeg su već tada uočili različiti komentatori, među kojima je bio i jugoslavenski komunist i kasniji disident, [[Milovan Đilas]], koji je rekao: "''Rana koju je Mađarska revolucija nanijela komunizmu nikada neće moći potpuno zacijeliti.''"<ref name=Lendvai196/> Konsolidacija Hruščovljeve i Eisenhowerove vlasti u njihovim zemljama dovela je do nešto izraženijeg i otvorenijeg ideološkog sukoba krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. U periodu od [[1957.]] do [[1961.]], Hruščov je nekoliko puta zaprijetio Americi nuklearnim uništenjem, pozivajući se na superiornost sovjetskih raketa i tvrdeći da bi one mogle potpuno izbrisati bilo koji europski ili američki grad. Međutim, isti taj Hruščov je otvoreno odbacio Staljinovu ideju o neizbježnosti rata i smatrao kako je "[[mirna koegzistencija]]" moguća i nužna.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=70}}</ref> Ovakav stav je uvelike promijenio staljinističku ideju o klasnoj borbi koja dovodi do neizbježnog sukoba u kojem komunizam pobjeđuje u globalnom ratu; sada, mirna koegzistencija bi dozvolila kapitalizmu da se sam uruši,<ref>{{Harvnb|Perlmutter|1997|p=145}}</ref> ali i dala Sovjetima vremena da se vojno ojačaju.<ref>{{Harvnb|Njolstad|2004|p=136}}</ref> Takva ideologija vladala je na Istoku sve do [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]], čija je nova politika uvidjela kako je mirna koegzistencija kraj sam po sebi, a ne samo oblik klasne borbe.<ref>Breslauer, str. 72</ref> S druge strane, američka ideološka propaganda temeljila se na isticanju uspjeha liberalnog kapitalizma i jačanje američke pozicije u vanjskoj politici.<ref>Joshel, str. 128</ref> Ipak, kao što se dogodilo i na Istoku, čak je i ta politika postepeno popuštala do kraja 60-ih godina tako da je "borba za ljudske umove", o kojoj je [[John F. Kennedy|Kennedy]] govorio još [[1961.]], izmađu dvaju suprostavljenih sustava uglavnom bila završila, a Hladni rat je zapravo postao bojno polje geopolitičkih interesa, a ne ideologija.<ref>Rycroft, str. 7</ref> Najžešća opozicija ovakvom raspletu u američkoj politici bio je [[makartizam]] (znan i kao "Druga crvena pošast"), a koji je svoj vrhunac imao u prvoj polovici 50-ih godina. Radilo se zapravo o praksi "lova na vještice", odnosno snažnom antikomunističkom sentimentu koji se odražavao na različite aspekte i stvarao nezdrav animozitet među Amerikancima prema komunistima; njezin glavni proponent, po kojemu je i dobila ime, bio je republikanski senator iz [[Wisconsin]]a, [[Joseph McCarthy]]. Makartizam se ogledao kroz korištenje različitih taktika, ali mahom se radilo o demagoškim i propagandnim tehnikama te zastrašivanjem nepostojećim neprijateljima, ali i lažnim optuživanjima, osuđivanjem bez dokaza i sličnim tehnikama, čiji je krajnji cilj bilo stvaranje lažne slike o nepostojećoj komunističkoj prijetnji američkom načinu života.<ref name="authentichistory">{{cite web|title=The Cold War Home Front: McCarthyism|url=http://www.authentichistory.com/1946-1960/4-cwhomefront/1-mccarthyism/|website=AuthenticHistory.com|publisher=AuthenticHistory.com|accessdate=21. 5. 2016|ref=authentichistory}}</ref> Jedna od direktnih posljedica makartističke politike bio je i naglašeni progon (navodnih) simpatizera komunista u američkoj zabavnoj industriji te stvaranje zloglasne [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]]. === Berlinski ultimatum i europske integracije === {{main|Berlinski ultimatum|U-2 incident iz 1960.|Europske integrcije}} [[File:Francis Gary Powers U2 at Moscow.jpg|thumb|320px|left|Kraj 50-ih godina donio je osjetno poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. U srpnju [[1959.]] godine, potpredsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] posjetio je Sovjetski Savez, a u rujnu iste godine, [[Nikita Hruščov]] posjetio je Sjedinjene Države, uz dogovoreni uzvratni posjet predsjednika [[Dwight Eisenhower|Eisenhowera]] Moskvi sljedeće godine. Ipak, sav napredak pao je u vodu nakon [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona]] [[1960.]] iznad Sovjetskog Saveza, što je bio sramotan incident za Sjedinjene Države koji je osjetno pogoršao odnose. Na slici vidimo dijelove olupine oborenog aviona, izložene u [[Moskva|Moskvi]].]] U studenom [[1958.]], Njemačka je ponovno postala krizno žarište kada je Hruščov Zapadu dao [[ultimatum]] da u roku od šest mjeseci uklone svoje trupe iz okupacijskih sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] ili će pristupna i komunikacijska prava na zapadni dio predati u ruke [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]], što je značilo da će Zapad moći pristupiti gradu samo ako istočnonjemačke vlasti to dozvole. Ultimatum je bio posljedica Hruščovljeve želje da [[Berlin]] pretvori u jedinstveni, nezavisni i demilitarizirani "slobodni grad"; Hruščov je, ranije, [[Mao Zedong]]u rekao kako je "''Berlin muda Zapada. Svaki put kada poželim da Zapad vrišti, samo stisnem Berlin''".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=71}}</ref> [[NATO]] je sredinom prosinca formalno odbio ultimatum,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/berlin.htm|title=Berlin Crisis|last=|first=|date=|website=GlobalSecurity.org|publisher=|accessdate=23. 9. 2016}}</ref> a Hruščov ga je formalno povukao u svibnju [[1959.]] godine, pristavši na zajedničku konferenciju četiriju sila o njemačkom pitanju u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Glees, str. 126–27</ref> Pregovori su tekli dobro i u rujnu iste godine, a nakon što je u srpnju [[Potpredsjednik SAD|američki potpredsjednik]] [[Richard Nixon]] posjetio [[Moskva|Moskvu]] (tokom posjeta se održala i slavna [[kuhinjska debata]], u kojoj su Nixon i Hruščov, usred montirane kuhinje na [[Američka nacionalna izložba|Američkoj izložbi]], žustro raspravljali o pogodnostima komunizma u odnosu na kapitalizam i ''vice versa''),{{sfn|UPI 1959 Year in Review}}{{sfn|Whitman|1971}} Hruščov je s obitelji (što je bilo neuobičajeno u to doba){{sfn|Taubman|2003|pp=421–22}} posjetio [[Sjedinjene Države]] i susreo se s Eisenhowerom, s kojim je imao vrlo iskren razgovor; iako je Hruščov posjetio cijelu seriju američkih gradova,{{sfn|Carlson|2009|p=63}} zanimljiva je anegdota kako mu je odlazak u [[Disneyland]] zabranjen iz sigurnosnih razloga, što je sovjetskog vođu jako naljutilo.{{sfn|Carlson|2009|pp=155–59}} Dvojica čelnika su otvoreno razgovarali o razoružanju i njemačkom problemu, zaključivši kako ultimatumi i sukobi nisu prihvatljivo rješenje.<ref name=":0" />{{sfn|Carlson|2009|pp=226–27}} Pregovori su za posljedicu imali planirani [[Pariz|pariški]] samit između Eisenhowera, Hruščova, [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] i [[Harold Macmillan|Macmillana]], zakazan za svibanj [[1960.]] godine,<ref name="BBC 'On this Day' May 17th">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17/newsid_2512000/2512335.stm |title=1960: East-West summit in tatters after spy plane row |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013 |work=BBC News |date=17. 5. 1960}}</ref><ref name="Walter Cronkite: History Lessons">{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4653988 |title=Loss of Spy Plane Sabotaged 1960 Summit |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013}}</ref> međutim isti je propao i prije početka zbog [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona U-2]] nedaleko od [[Sverdlovsk]]a, u sovjetskom zračnom prostoru.<ref>{{citation | url = http://vpk-news.ru/articles/8590 | title = Загадка первомая 1960 года – часть I | trans-title = Zagonetka Prvog maja 1960. – Dio I. | first = Boris | last = Samojlov | work = Военно-промышленный курьер (VPK) | language = ruski | issue = 4 (421) | date = 1. 2. 2012 | access-date = 21. 5. 2013 | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725025600/https://vpk-news.ru/articles/8590 | dead-url = yes }}</ref> [[CIA]]-jin pilot, [[Francis Gary Powers]], prelijetao je nad sovjetskim teritorijem kako s ciljem [[zračno izviđanje|izrade tajnih fotografija]], ali je oboren i uhapšen od strane Sovjeta. Iako su Amerikanci isprva planirali prikriti pravu namjenu Powersova leta, kasnije su morali priznati istinu, što je dovelo do otkazivanja samita i velike sramote za Sjedinjene Države,<ref name="us news">{{cite news |title= Presidential Lies and Deceptions |last= Walsh |first= Kenneth T. |date=6. 6. 2008 |publisher=US News and World Report |url=http://www.usnews.com/articles/news/politics/2008/06/06/presidential-lies-and-deceptions.html}}</ref> ali i osjetnog pogoršanja sovjetsko-američkih odnosa. Powers je osuđen na tri godine zatvora i sedam godina teškog rada zbog špijunaže, ali je na kraju pušten već [[1962.]] godine, nakon što su obje strane uspješno ispregovarale razmjenu zatvorenika, koja se odvila u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]; Sovjeti su, u zamjenu za Powersa, dobili svog špijuna, [[Rudolf Abel|Rudolfa Abela]], u pregovorima koje je vodio odvjetnik [[James B. Donovan]].<ref name="Russian officer">{{cite web|last=Orlov |first=Alexander |url=https://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |title=The U-2 Program: A Russian Officer Remembers |accessdate=8. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060713154414/http://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |archivedate=13. 7. 2006 |deadurl=no |df=dmy }}</ref> [[File:EC-EU-enlargement animation.gif|thumb|280px|Interaktivni prikaz širenja i razvoja [[Europske integracije|europskih integracija]] od početaka tokom 50-ih godina pa sve do suvremenog doba.]] Još jedan važan fenomen iz 50-ih godina bile su i [[europske integracije]], koje su zapravo bile direktan nusprodukt Hladnoga rata i proces kojeg su Truman i Eisenhower snažno promovirali, dok su kasniji američki čelnici izražavali određenu dozu skepse, bojeći se da bi ujedinjena Europa postala toliko snažan politički faktor da bi mogla voditi samostalnu politiku prema Sovjetima, nezavisnu od Amerike.<ref>Cameron, str. 156</ref> Ideja o integraciji započela je [[1951.]] godine, kada je [[Pariški ugovor (1951)|Pariškim ugovorom]] formulirano osnivanje [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]], koja je isprva brojila tek šest članica ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]] i [[Zapadna Njemačka]]) i bila je gospodarskog karaktera. [[Rimski ugovori]] iz [[1957.]] godine doveli su do osnivanja [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euratom]]a, što se smatra formalnim početkom kasnije [[EU|Europske unije]]. Iako isprva gospodarskog karaktera, različite europske organizacije dobivat će i na političkom, ali i mirotvornom značaju u kasnijim godinama Hladnog rata, posebice kada su započeli valovi proširenja prema ostalim zemljama Zapadne Europe. === Treći svijet === {{main|Dekolonizacija|Narodnooslobodilački ratovi|Državni udar u Iranu 1953.|Državni udar u Gvatemali 1954.|Kongoanska kriza|Operacija Cóndor}} Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brojne zemlje [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] bile su zahvaćene valom [[dekolonizacija|dekolonizacije]], što je u narednim godinama i desetljećima dovelo do kraha velikih kolonijalnih imperija, ali i rastućim brojem nacionalističkih pokreta, koji su za cilj imali veću nezavisnost pojedinih zemalja od velikih sila. Ove su pojavnosti bile posebno evidentne u [[Afrika|Africi]] (gdje se dekolonizacija odvijala u valovima kroz nekoliko desetljeća), [[Azija|Aziji]] (posebice [[Indokina|Indokini]] i srednjoj Aziji) te [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (uz nešto izraženije pojave u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]).<ref name="Karabell" /> Promatrajući te procese, dvije velike sile nastojale su ili ojačati ili zaštititi svoje interese u tim interesnim zonama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=121–124}}</ref> additionally, the Soviets saw continuing losses by imperial powers as presaging the eventual victory of their ideology.<ref name="Edelheit, p. 382">Edelheit, p. 382</ref> S jedne strane, [[Sjedinjene Države]] su nacionalističke i dekolonizacijske pokrete automatski percipirale kao komuniste, ili pak komunističke simpatizere, neovisno o stvarnom stanju, dok su, s druge strane, [[SSSR|Sovjeti]] na te pokrete gledali kao na krah kapitalističke politike i dokaz pobjede komunizma, želeći to iskoristiti kako bi pojačali svoj utjecaj;<ref name="Edelheit, p. 382"/> obje strane su prodavale oružje po Trećem svijetu kako bi ostvarili jači utjecaj.<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town |chapter=Cold War |editors=Charles Townshend |publisher=Oxford University Press |year=2000 |location=New York, USA |page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] |isbn=0-19-285373-2}}</ref> Ipak, ostaje činjenica da je realnost u velikom broju slučajeva bila potpuno drugačija i da su mnogi pokreti bili potpuno nezavisni od dvaju velikih ideoloških blokova, tako da su intervencije potonjih dovele do cijele serije kriznih situacija u daljnjem tijeku Hladnoga rata. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = Declaration of State of Israel 1948.jpg|width1=1280|height1=870 | image2 = Indonesia declaration of independence 17 August 1945.jpg|width2=1600|height2=1066 | image3 = Victory in Battle of Dien Bien Phu.jpg|width3=405|height3=305 | image4 = Gandhi and Nehru 1942.jpg|width4=1200|height4=1276 | image5 = Mossadegh Trial 28 Amordad 1332.jpg|width5=232|height5=262 | footer = [[Azija]] je tokom cijelog Hladnog rata bilo jednog od glavnih kriznih žarišta i jedna od najvažnijih lokacija na kojima su dvije blokovsle velesile demonstrirale silu. Uz to, na tlu azijskog kontinenta odvijali su se događaji koji će uvelike utjecati na kasnije događaje u Hladnom ratu. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br> {{bullet}} [[David Ben Gurion]], prvi premijer [[Izrael]]a, objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Izraela|Izraelsku deklaraciju nezavisnosti]] u [[Tel Aviv]]u, [[14. svibnja]] [[1948.]] godine;<br> {{bullet}} [[Sukarno]] u pratnji [[Mohammad Hatta|Mohammada Hatte]] objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Indonezije|nezavisnost Indonezije]] u [[Jakarta|Jakarti]], [[17. kolovoza]] [[1945.]] godine;<br> {{bullet}} Borci [[Việt Minh]]a polažu svoju zastavu na osvojeno središte francuskih trupa nakon pobjede u [[Bitka za Điện Biên Phủ|bitci za Điện Biên Phủ]];<br> {{bullet}} [[Džavaharlal Nehru]] i [[Mahatma Gandhi]] su bili glavni proponenti za nezavisnost [[Indija|Indije]] te su utjecali na njezinu, ali i svjetsku politiku u ranim fazama Hladnog rata;<br> {{bullet}} Svrgnuti [[iran]]ski premijer [[Mohamed Mosadek]] tokom suđenja na kojemu ga je [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] režim osudio prvo na zatvor, a onda i na doživotni kućni pritvor.}} }} Val dekolonizacije prvo je zahvatio [[Azija|Aziju]], još pred kraj 40-ih godina, i to specifično [[Britanski Imperij|britanske kolonije]], uz izuzetak [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]] [[1949.]] godine. Pod utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijevog]] aktivizma i sukladno ranijim dogovorima s [[London]]om, [[Britanska Indija|Britanski Radž]] se tokom [[1947.]] godine raspao, pri čemu su, isprva u formi [[dominion]]a, a kasnije i kao nezavisne zemlje, nastale [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Burma]]. Indija će pod vodstvom [[Džavaharlal Nehru|Džavaharlala Nehrua]] ubrzo nastaviti s provođenjem gandijevske politike, nakon što je ovoga u [[atentat]]u [[1948.]] godine ubio [[Nathuram Godse]], te će postati jedan od vodećih aktera u Trećem svijetu, posebice nakon Nehruova približavanja [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] te formiranja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tokom [[1948.]], [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatna Palestina]] je rasformirana, a na njenom je mjestu uspostavljen [[Izrael]], što će biti glavni okidač za još uvijek aktualni [[Arapsko-izraelski sukob]], dok će iste godine kolonijalna vlast na [[Šri Lanka|Cejlonu]] također biti ukinuta. [[Nizozemske Istočne Indije]] rasformirane su [[1949.]] godine, iako su nacionalistički vođe [[Mohammad Hatta]] i [[Sukarno]] još [[1945.]] godine proglasili nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]]. Na čelu s generalom Sukarnom, Indonezija je započela s provođenjem politike nesvrstanih te je bila jedna od inicijatora osnivanja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]; [[Bandunška konferencija]] iz [[1955.]] godine danas se smatra ključnim okidačem za nastanak tog pokreta, koji se zalagao za "treći put" i odbijao blokovsko svrstavanje.<ref name="Karabell" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=126}}</ref> Osim Sukarna i već spomenutih Tita, Nassera i Nehrua, važnu ulogu imao je i [[Gana|ganski]] predsjednik [[Kwame Nkrumah]]. Iako je Pokret nesvrstanih po broju članica daleko premašivao oba bloka zajedno, njihov realni utjecaj na krojenje hladnoratovske politike bio je vrlo malen. Istovremeno dok su se ti temelji postavljali, Sukarnova politika nesvrstanosti naišla je na ozbiljne prijetnje unutar same Indonezije. Naime, [[1956.]] godine, dio regionalnih vlastodržaca je podigao ustanak, tražeći potpunu autonomiju od [[Jakarta|Jakarte]]. Nakon što su pokušaji mirenja propali, Sukarno je poduzeo poteze kako bi uklonio pobunjenike s pozicije. Ipak, u veljači [[1958.]] godine, disidentski vojni zapovjednici sa [[Sumatra|Sumatre]] (Ahmad Hussein) i [[Sulawesi]]ja (Ventje Sumual) proglasili su [[Revolucionarna vlada Republike Indonezije|Revolucionarnu vladu Republike Indonezije]], koja je za cilj imala svrgnuti legitimnu vladu u Jakarti. Pobunjenicima su se ubrzo pridružili i neki civilni vođe iz stranke [[Masyumi (politička stranka)|Masyumi]], među kojima je bio i [[Sjafruddin Prawiranegara]], koji su se oštro protivili rastućem utjecaju [[Komunistička partija Indonezije|KP Indonezije]]. S obzirom na antikomunistički karakter pobune, [[Sjedinjene Države]] su vidjele priliku te su, preko [[CIA]]-je, koja je igrala važnu ulogu u zakulisnim operacijama tokom Hladnog rata, slale oružuje pobunjenicima, mada je ta praksa zaključena već u travnju [[1958.]] godine, kada je američki pilot [[Allen Lawrence Pope]] oboren u bombardiranju [[Ambon, Indonezija|Ambona]], koji je bio pod vladinom kontrolom. Vlada je odgovorila tako što je pokrenula zračne i pomorske napade na pobunjeničke baze u [[Padang]]u i [[Manado|Manadu]]. Pobuna je efektivno ugušena do kraja [[1958.]] godine, a formalna predaja posljednjih pobunjenika dogodila se u kolovozu [[1961.]] godine.<ref>{{cite book|last=Roadnight |first=Andrew |title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years |publisher=Palgrave Macmillan|year=2002 |location=New York |pages=|url=|isbn=0-333-79315-3}}</ref> Azija se pokazala kao izrazito krizno žarište u ovom periodu, mahom zato što su različite nacionalističke i nesvrstane grupacije bile trn u oku Zapadu. Sjedinjene Države su u ovom slučajevima često računale na pomoć CIA-je, koja je pokretala različite operacije s ciljem pružanja podrške njima sklonim grupacijama u zemljama Trećeg svijeta.<ref name="Karabell" /> Jedan od prvih takvih slučaja bio je [[Iran]], gdje je u travnju [[1951.]] godine za premijera postavljen demokratski izabrani kandidat [[Muhamed Mosadek]]. Mosadek je bio strogi zagovornik politike nesvrstanosti i proveo je cijelu seriju društveno-političkih reformi koje su modernizirale Iran i unaprijedile standard građana. Ipak, kada je, kao strogi protivnik bilo kakvog stranog utjecaja na iransku politiku, Mosadek nacionalizirao [[Anglo-perzijska naftna kompanija|Anglo-iransku naftnu kompaniju]] i odbio dozvoliti Britancima kontrolu nad iranskom naftom,<ref name="Milani Shah">{{cite book|last=Milani|first=Abbas|title=The Shah|url=https://books.google.com/books/about/The_Shah.html?id=8V1UhqWhKRwC|isbn=9780230115620|date=2011-01-04}}</ref> došlo je do ozbiljnog sukoba s [[UK|Britanijom]], koji je ubrzo eskalirao.<ref>Mary Ann Heiss u knjizi ''Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran'', str. 178–200</ref> Nedugo nakon što je [[Winston Churchill]] predsjedniku Eisenhoweru rekao da se Mosadek "ozbiljno okreće prema komunizmu",<ref>[[Mark J. Gasiorowski]] i Malcolm Byrne ''Mohammad Mosaddegh and the 1953 Coup in Iran'', Syracuse University Press, svibanj 2004. {{ISBN|0-8156-3018-2}}, p. 125.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran521120.pdf|format=PDF|title=United States policy regarding the current situation in Iran|publisher=George Washington University|date=20. 11. 1952|author=James S. Lay, Jr.|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}} Izjava o prijedlogu Vijeća za nacionalnu sigurnost</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf|format=PDF|title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, "U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran"|publisher=George Washington University|date=20. 3. 1953|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv|author1=Walter B. Smith|authorlink1=Walter Bedell Smith}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf|publisher=George Washington University|title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh|date=1953|format=PDF|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}}</ref> CIA je pokrenula [[Operacija Ajax|Operaciju ''Ajax'']] (u Britaniji znanu kao Operacija ''Boot''),<ref>''CLANDESTINE SERVICE HISTORY: OVERTHROW OF PREMIER MOSSADEQ OF IRAN'', ožujak 1954: str. iii.</ref><ref name="CN-IC-01">{{cite book|title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization|year=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=9781845113476|pages=775 of 1082|url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC&pg=PA775&lpg=PA775}}</ref><ref name="FP 2013">{{Cite journal|title=CIA Admits It Was Behind Iran's Coup |first=Malcolm|last=Bryne |date=18. 8. 2013|journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/articles/2013/08/18/cia_admits_it_was_behind_irans_coup}}</ref><ref>CIA-jina povijest Iranskog puča iz 1953. sastoji se od sljedećih dokumenata: bilješke historičara, uvoda, dugog izvještaja što ga je napisao Dr. Donald N. Wilber i, u svojstvu dodataka, pet dokumenata o planiranju koje je priložio. Objavio ''New York Times'', 18. lipnja 2000. https://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html</ref> čiji je glavni cilj bilo svrgavanje Mosadeka i uspostava prozapadne vlasti. Pažljivo orkestrirani državni udar zaključen je nakon pet dana i to uspješnim svrgavanjem Mosadeka u kolovozu [[1953.]] godine, nakon čega je [[šah (titula)|šah]] [[Muhamed-Reza Pahlavi]] preuzeo potpunu kontrolu u državi i imenovao generala [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]] novim premijerom.<ref name="Afkhami2009">{{cite book|author=Gholam Reza Afkhami|title=The Life and Times of the Shah|url=https://books.google.com/books?id=pTVSPmyvtkAC&pg=PA161|date=12 January 2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-94216-5|page=161}}</ref><ref>{{cite book |last=Watson |first=Cynthia A. |title=U.S. National Security: A Reference Handbook |publisher=ABL-CLIO |year=2002 |location=Santa Barbara, California |page=118 |url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC |id=|isbn=978-1-57607-598-2}}</ref><ref>{{cite book|last=Parsa|first=Misagh|year=1989|title=Social Origins of the Iranian Revolution|url=https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars|publisher=Rutgers University Press|isbn=9780230115620|page=[https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars/page/160 160]}}</ref><ref>{{cite book|last=Samad|first=Yunas|last2=Sen|first2=Kasturi|year=2007|title=Islam in the European Union: Transnationalism, Youth and the War on Terror|url=https://archive.org/details/isbn_9780195472516|publisher=Oxford University Press|isbn=0195472519|page=[https://archive.org/details/isbn_9780195472516/page/86 86]}}</ref> Pahlavi je, kao prozapadni vladar,<ref>''U.S. foreign policy in perspective: clients, enemies and empire''. David Sylvan, Stephen Majeski, str. 121.</ref> ojačao ulogu monarha u odnosu na parlament i ojačao antikomunistički sentiment, što je ubrzo dovelo do zabrane djelovanja [[Tudeh (politička stranka)|stranke ''Tudeh'']] i progananja disidenata od strane [[SAVAK]]-a, šahove obavještajne i sigurnosne službe, formirane [[1957.]] godine. Ovaj događaj imao je dalekosežne političke posljedice i izazvao je oštre podjele među iranskim pukom, koje će u narednim desetljećima dovesti do nove krize. Posljednje krizno žarište na ovom kontinentu bila je [[Indokina]], gdje se još od [[1946.]] godine vodio [[Prvi indokineski rat|rat za nezavisnost]] nekoliko zemalja od dotadašnjeg kolonizatora, [[Francuska|Francuske]]. Iako su u sukobu sudjelovali i pobunjenici iz [[Laos]]a te [[Kambodža|Kambodže]], [[vijetnam]]ski [[Việt Minh]] je bio glavna okosnica u protufrancuskom ratu. I dok su [[Sjedinjene Države]] podržavale svog zapadnog saveznika, indokineski pobunjenici su uživali podršku [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Više od sedam godina gerliskog ratovanja i odlučujuća pobjeda [[Việt Minh]]a [[Bitka za Điện Biên Phủ|u bitci za Điện Biên Phủ]] [[1954.]] godine, prisilili su Francusku da pristane na pregovore o odricanju kontrole nad Indokinom. Mirovni sporazum potpisan je na [[Ženevska konferencija (1954.)|Ženevskoj konferenciji]] tokom iste godine, a osim formiranja [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]] je službeno lišen francuske kolonijalne uprave, mada je ostao podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam|prosovjetski sjever]] i [[Južni Vijetnam|proamerički jug]] i to po [[17. paralela (sjever)|17. paraleli]]. Azija se pokazala kao strateški izrazito važno područje u početnoj fazi Hladnoga rata. I dok je Eisenhower sve do [[1961.]] godine slao financijsku pomoć Južnom Vijetnamu kako bi ojačao prozapadni režim i destabilizirao komunistički utjecaj,<ref name="Lafeber 1993"/> Hruščov je odlučio ojačati veze s nesvrstanim zemljama, posebice [[Indija|Indijom]].<ref name = "Lafeber 1993" /> {{multiple image|align=right| perrow = 4 |total_width=450 | image1 = Kwame Nkrumah 1961-03-08.jpg|width1=269|height1=349 | image2 = Anefo 910-9740 De Congolese2.jpg|width2=304|height2=440 | image3 = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg|width3=2155|height3=2818 | image4 = Ahmed Sékou Touré usgov-83-08641.jpg|width4=1588|height4=1846 | image5 = Léopold Senghor, Pic, 5.jpg|width5=2394|height5=3600 | image6 = Houphouet-Boigny.jpg|width6=209|height6=323 | image7 = Léon M'ba 1964.jpg|width7=1228|height7=1712 | image8 = Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|width8=1090|height8=1200 | image9 = Julius Nyerere cropped.jpg|width9=307|height9=461 | image10 = Jomo Kenyatta 1966-06-15.jpg|width10=610|height10=760 | image11 = Sylvanus Olympio.jpg|width11=444|height11=516 | image12 = Habib Bourguiba portrait4.jpg|width12=340|height12=514 | footer = Najznačajnije ličnosti prve faze [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]] i njezine rane hladnoratovske povijesti. S lijeva na desno, po redovima:{{small|<br>[[Kwame Nkrumah]] ([[Gana|GAN]]), [[Patrice Lumumba]] ([[DR Kongo|KON]]), [[Gamal Abdel Nasser]] ([[Egipat|EGI]]), [[Ahmed Sékou Touré]] ([[Gvineja|GVI]]), [[Léopold Sédar Senghor]] ([[Senegal|SEN]]), [[Félix Houphouët-Boigny]] ([[Obala Bjelokosti|CIV]]), [[Léon M'ba]] ([[Gabon|GAB]]), [[Kenneth Kaunda]] ([[Zambija|ZAM]]), [[Julius Nyerere]] ([[Tanzanija|TAN]]), [[Jomo Kenyatta]] ([[Kenija|KEN]]), [[Sylvanus Olympio]] ([[Togo|TOG]]) i [[Habib Bourguiba]] ([[Tunis|TUN]]). }} }} [[Afrika]] je tokom [[Dekolonizacija Afrike|procesa dekolonizacije]] pokazala brojne specifičnosti, što zbog činjenice da je bila gotovo cijela podijeljena između velikog broja kolonijalnih sila (do [[1945.]] godine, tek je malen broj afričkih zemalja uživao samostalnost), što zbog činjenice da je proces stjecanja nezavisnosti bio dugotrajan i prilično turbulentan, tako da su neke zemlje morale prolaziti faze značajne političke nestabilnosti prije nego su konsolidirale situaciju. Do sredine 60-ih, velik broj afričkih zemalja stekao je nezavisnot, mada su mnoge prošle kroz nekoliko prijelaznih državnih uređenja prije nego su uspostavile stabilne režime, mada je čak i unutar takvih sustava politički kaos, izazvan čestim državnim udarima, bio gotovo svakodnevnica. Tako su, primjerice, [[Libija]] i [[Tunis]] prethodno prošle kroz kratkotrajno monarhijsko uređenje prije nego je došlo do uspostave republike, dok se slična situacija dogodila i u [[Egipat|Egiptu]], gdje su vojni časnici, predvođeni [[Muhammad Naguib|Naguibom]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasserom]], u [[Egipatska revolucija iz 1952.|revoluciji 1952.]] godine svrgnuli monarhiju (koja je postojala od [[1952.]] godine) i formirali republiku. Egipat će ubrzo postati jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih, a značajan utjecaj u pokretu imat će i [[Gana]] (koja je do [[1957.]] bila [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]]). Iako su krize u afričkoj politici bile uglavnom internog karaktera, barem u ranom razdoblju, [[Kongoanska kriza]] iz [[1960.]] godine imala je globalne razdoblje i čak je potaknula američku intervenciju. Naime, [[Belgija]] je [[1960.]] godine raspustila [[Belgijski Kongo|dotadašnju koloniju]], na čijem je mjestu formirana [[Kongo-Léopoldville|Republika Kongo]]. Prvi predsjednik nove države bio je proamerički političar [[Joseph Kasa-Vubu]], dok je premijer postao [[Patrice Lumumba]]. Nakon što je Belgija podržala [[secesionizam|secesioniste]] iz [[Država Katanga|Katange]] i [[Južni Kasaï|Južnog Kasaïja]], koje su predvodili [[Moïse Tshombe]] i [[Albert Kalonji]], došlo je do ozbiljne političke krize. Lumumba je upitio apel Sjedinjenim Državama i [[UN|Ujedinjenim nacijama]] za pomoć, a kada je odbijen, okrenuo se [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Taj potez doveo je do raskola s Kasom-Vubuom i do još veće eskalacije ionako ozbiljne krize. U jeku međusobnih optužbi između premijera i predsjednika,<ref name="Schraeder 1994, 57">{{cite book |last=Schraeder |first=Peter J. |title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |location=Cambridge |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC |id=|isbn=978-0-521-46677-6}}</ref> [[CIA]] je tajno intervenirala i pružila podršku pukovniku [[Joseph-Désiré Mobutu|Josephu-Désiréu Mobutuu]], koji je uz pomoć vojske preuzeo vlast u Kongu kao vojni diktator prozapadne afilijacije;<ref name="Schraeder 1994, 57"/> Lumumba je, u međuvremenu, bio uhapšen i strijeljan od strane pobunjenika u Katangi. Sjedinjene Države su posebno promatrale situaciju u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], mahom zbog blizine tih zemalja njihovom teritoriju. Kada je početkom 50-ih godina [[Jacobo Árbenz Guzmán]] izabran za novog predsjednika [[Gvatemala|Gvatemale]], Sjedinjene Države su pomno pratile kapitalistički orijentiranu, reformsku politiku novog predsjednika. Ipak, kada se Árbenz Guzmán sukobio s američkom kompanijom [[United Fruit Company]] oko nacionalizacije, potonja je započela značajno lobiranje protiv njega,{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=72–77}}{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=90–97}} što je, konsekventno, dovelo do američke intervencije; dakako da je cjelokupna politička atmosfera Hladnoga rata kao i strah da su gvatemalsku vlast infiltrirali komunisti,{{sfn|Gaddis|1997|p=177}} doprinijela ovakvom raspletu, ali kriza s UFC-om je svakako bila okidač. Slično kao i u Iranu godinu ranije, [[CIA]] je [[1954.]] godine pokrenula [[Državni udar u Gvatemali 1954.|Operaciju ''PBSUCCESS'']], tokom koje je, u samo deset dana, Árbenz Guzmán svrgnut s vlasti,<ref>Stone, ''The Atlantic and Its Enemies'' (2010) str. 199, 256</ref> a na čelo zemlje je došla proamerička [[vojna hunta]] na čijem je čelu bio [[Carlos Castillo Armas]]. Castillo Armas je zaustavio zemljišnu reformu koju je inicirao njegov prethodnik, denacionalizirao [[United Fruit Company]], organizirao [[Nacionalni odbor za borbu protiv komunizma]] i donio [[Preventivni kazneni zakon protiv komunizma]], sve to na direktan zahtjev Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |last=Bulmer-Thomas |first=Victor | authorlink = Victor Bulmer-Thomas |title=The Political Economy of Central America since 1920 |publisher=Cambridge University Press |year=1987 |location=Cambridge |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=zHE5AAAAIAAJ |isbn=978-0-521-34284-1}}</ref> Ostale zemlje Centralne Amerike nisu bila, barem globalno gledajući, krizna žarišta; dio njih je bio izložen stalnim političkim turbulencijama i čestim smjenama vlasti ([[Salvador]], [[Honduras]], [[Panama]]), [[obitelj Somoza]] je držala apsolutnu vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]] uz američku podršku, [[Britanski Honduras|Belize]] je i dalje bio pod britanskom upravom, a jedino je [[Kostarika]], pod [[José Figueres Ferrer|Joséom Figueresom Ferrerom]], ostvarila nekakav značajniji gospodarski i politički napredak. Svakako, sve su ove zemlje mahom provodile ili bile u skladu s američkom politikom, tako da značajnijih intervencija nije bilo. S druge strane, uvjerljiva pobjeda [[Cheddi Jagan|Cheddija Jagana]] i njegove [[Narodna progresivna stranka (Gvajana)|Narodne progresivne stranke]] (PPP) na kolonijalnim izborima u [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]] posramila je kolonijalnu vlast u [[London]]u, koja je istoga ubrzo prisilila na ostavku, odbijajući priznati ustav još uvijek nezavisne zemlje.<ref name="Rose 2002, 167">{{cite book |last=Rose |first=Euclid A. |title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 |publisher=Lexington Books |year=2002 |location=Lanham |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=KkPb3-krfQgC |isbn=978-0-7391-0448-4}}</ref> Kruna je na Jagana gledala kao na prosovjetskog komunista, što nije bila potpuna istina, te je ubrzo orkestrirala krah u PPP-u kako bi oslabila Jagana,<ref name="Mars & Young 2004, xviii">Mars, Perry & Alma H. Young (2004). [https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC ''Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley'']. Detroit: Wayne State University Press. str. xviii. {{ISBN|978-0-8143-3211-5}}.</ref> međutim ovaj je nanovo pobijedio na izborima [[1957.]] i [[1961.]] godine; službeni London je u to vrijeme ublažio svoj stav prema Jaganu, međutim na američki je zahtjev odlučio odgoditi priznanje nezavisnosti [[Gvajana|Gvajane]] do trenutka u kojem bi se pronašla umjerenija alternativa Jaganu.<ref>{{cite book |last=Palmer |first=Colin A. |title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence |publisher=University of North Carolina Press |year=2010 |location=Chapel Hill |pages=247–248 |url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC |isbn=978-0-8078-3416-9}}</ref> [[Južna Amerika]] je u ovom periodu bila, slično kao i većina Centralne, mala prijetnja za američku politiku, s tim da će se to u narednim desetljećima značajno promijeniti. === Kinesko–sovjetski raskol === {{main|Kinesko-sovjetski raskol}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Mao Tsé-toung, portrait en buste, assis, faisant face à Nikita Khrouchtchev, pendant la visite du chef russe 1958 à Pékin.jpg|image2=Sino-Soviet split (1980).png|width=320|caption1=Nekadašnji saveznici, [[Mao Zedong]] i [[Nikita Hruščov]] su se oštro sukobili oko nacionalnih interesa i ideoloških postavki, što je do [[1961.]] godine potpuno uništilo odnose njihovih zemalja. Mao je Hruščova nazvao "površnim skorojevićem", na što mu je ovaj uzvratio nazvavši ga "luđakom na tronu".|caption2=Jedna od glavnih posljedica raskola bila je i pojačana borba dvaju sila za prevlast u komunističkom svijetu, u kojoj su Sovjeti ipak bili osjetno uspješniji: {{small|{{legend|#dd0000|Sovjetski Savez i prosovjetske komunističke države}} {{legend|#FCC200|NR Kina i prokineske komunističke države}} {{legend|#000000|Neutralne komunističke države ([[Sjeverna Koreja]] i [[SFR Jugoslavija]])}} {{legend|#e0e0e0|Nekomunističke države}}}}}} Iako je [[Nikita Hruščov|Hruščovljev]] raskid sa [[Staljinizam|staljinizmom]] načelno bio dobar potez, taj događaj iz [[1956.]] godine imao je ozbiljne posljedice po sovjetske odnose s [[Mao Zedong|Maovom]] [[Kina|NR Kinom]]; Sovjetski Savez i NR Kina su u to vrijeme bile dvije najveće komunističke zemlje na svijetu. Sam raskol započeo je u trenutku kada je Mao otvoreno stao u Staljinovu obranu, suprostavivši se tako Hruščovu i njegovom procesu destaljinizacije. Kineski vođa je optužio sovjetskog kolegu da je izgubio svoj revolucionarni duh te ga je nazvao površnim skorojevićem,<ref name="Gaddis142" /> na što je ovaj Maoa opisao kao "luđaka na tronu",<ref>{{cite book|last=Kempe|first=Frederick|authorlink=Frederick Kempe |title=Berlin 1961|url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp|year=2011|publisher=Penguin Group (USA)|isbn=0-399-15729-8|page=[https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp/page/42 42]}}</ref> mahom se referirajući na njegov proratni stav prema Zapadnom bloku. Sam [[Kinesko-sovjetski raskol|raskol]] bio je posljedica dvaju velikih faktora, a to su bili nacionalni interesi obaju zemalja, ali i njihove različite interpretacije [[komunizam|komunističke ideologije]]. Ovo potonje se najbolje manifestiralo kroz doktrinu [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]]; dok je Maova Kina, po uzoru na Staljina, imala proratni stav prema Zapadu, odbijajući mirnu egzistenciju kao revizionizam,<ref name="World History 2000. p. 769">''Chambers Dictionary of World History'', B.P. Lenman, T. Anderson editors, Chambers: Edinburgh:2000. str. 769.</ref> jedna od osnovnih postavki Hruščovljeve vlasti bila je upravo ta doktrina. Razlike su s vremenom postajale sve očitije tako da je do [[1961.]] godine, kada je raskol bio potpun, postalo jasno da se dvije zemlje ideološki ne mogu približiti; [[Komunistička partija Kine]] je Sovjete tada nazvala "revizionističkim izdajicama".<ref name="World History 2000. p. 769"/> Hruščov je u narednom periodu pokušao poboljšati odnose, međutim svaki njegov pokušaj je tvrdoglavo i bez razmišljanja odbijen od strane Kineza.<ref name="Gaddis142">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=142}}</ref> Takav rasplet doveo je do oštrog propagandnog rata između dvaju sila,<ref>Lüthi, str. 273–276</ref> ali i zaoštrene borbe za globalnu prevlast unutar komunističkog svijeta,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=140–142}}</ref> u kojoj su Sovjeti ipak ostvarivali značajnu prednost. Također, raskol je za posljedicu imao zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država tokom [[1970e|70-ih]] godina, a odnosi između Kine i Sovjeta su ostali loši sve do samoga kraja Hladnog rata. Historičar Lorenz M. Lüthi je situaciju opisao na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Kinesko-sovjetski raskol je bio jedan od ključnih događaja Hladnoga rata, jednako važan kao i izgradnja Berlinskog zida, Kubanska raketna kriza, drugi Vijetnamski rat i približavanje Kine i Sjedinjenih Država. Raskol je pomogao u određivanju generalnih okvira Drugog Hladnog rata, a posebno je utjecao na tijek drugog Vijetnamskog rata.|[[Lorenz M. Lüthi]], ''[[The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World]]''<ref>{{cite book|author=Lorenz M. Lüthi|title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC|year=2010|publisher=Princeton UP|page=1|isbn=1400837626}}</ref>}} === Svemirska utrka === {{main|Svemirska utrka}} Kao što je već rečeno, Hladni rat nije bio samo ideološko-političko-vojni sukob - bio je to sukob za prevlast u svim aspektima života, sukob dvaju velesila oko toga čiji će ''[[modus vivendi]]'' postati dominantan. Osim [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrke u nuklearnom naoružanju]],<ref name = "Byrd" /><ref>Lackey, str. 49</ref> dvije sile su se u početnoj fazi natjecale i u [[svemirska utrka|svemirskoj utrci]], koja je zapravo bila demonstracija sile dvaju blokova po pitanju letova u i istraživanja [[svemir]]a. {{multiple image|align=left| perrow = 2 |total_width=300 | image1 = Yuri Gagarin in Sweden, 1964 (cropped).jpg|width1=895|height1=1178 | image2 = German Titov.JPG|width2=728|height2=1000 | image4 = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg|width4=1014|height4=1024 | image3 = Aleksey Leonov ASTP - cropped.jpg|width3=2635|height3=3288 | footer = Pioniri sovjetskog svemirskog programa, u smjeru kazaljke na satu: [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru; [[German Titov]], drugi kozmonaut u svemiru; [[Valentina Tereškova]], prva žena u svemiru; i [[Aleksej Leonov]], prvi čovjek koji je hodao svemirom. }} Svemirska utrka formalno je započela [[2. kolovoza]] [[1955.]] godine, kada je Sovjetski Savez reagirao na američku objavu o slanju umjetnog satelita u svemir, koja je stigla četiri dana ranije, vlastitom objavom kako i oni namjeravaju lansirati umjetni satelit "u bliskoj budućnosti". Kako se ispostavilo, Sovjeti su bili brži u realizaciji svojih planova te su [[4. listopada]] [[1957.]] godine s [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] lansirali u svemir umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'',<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4/newsid_2685000/2685115.stm|title=Sputnik satellite blasts into space|publisher=BBC News|date=4. 10. 1957|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> što je bio šok za Sjedinjene Države i doveo je do naglog ubrzanja svemirske utrke;<ref name="test">[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2010/4/2010_4_88.shtml Walter A. McDougall]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Shooting the Moon," ''American Heritage'', Winter 2010.</ref><ref>Swenson, ''et al'', str. 71.</ref> ovaj događaj izazvao je i svojevrsnu [[Sputnjikova kriza|krizu i paniku]] u Sjedinjenim Državama zbog činjenice da su Sovjeti uspjeli u lansiranju umjetnog satelita, dok Amerikanci nisu (jedna od posljedica krize bilo je i osnivanje [[NASA]]-e).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml |title=Some History of the Department of Astronomy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504130814/http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml|archivedate=4. 5. 2007|website=University of Illinois at Urbana-Champaign}}</ref> Sovjeti su, doduše, bili generalno uspješniji u inicijalnoj fazi ove utrke. Nakon uspješnog slanja životinja u svemir, među kojima su naznačaniji psi [[Lajka]] te [[Belka i Strelka]], Sovjetski Savez je [[12. travnja]] [[1961.]] godine u letjelici ''[[Vostok 1]]'' u svemir poslao [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]], koji je tako postao prvi čovjek u svemiru, što je bio novi šok za Amerikance.<ref name="HallGagarin">Hall (2001), str. 149–157</ref> Amerikanci su u međuvremenu uspjeli poslati [[Alan Shepard|Alana Sheparda]]<ref>Schefter (1999), str. 138–143</ref> i [[Gus Grissom|Gusa Grissoma]] u prvi suborbitalni let, međutim taj događaj nije imao velikog odjeka; već u kolovozu iste godine, [[German Titov]] je postao drugi Sovjet u svemiru. Tokom [[1963.]], Sovjetski Savez je u svemir poslao i prvu ženu, [[Valentina Terješkova|Valentinu Terješkovu]],<ref name="Hall194-218">Hall (2001), str. 194–218</ref> a početkom [[1965.]] godine i [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]], koji je napustio kapsulu letjelice ''[[Voshod 2]]'' i 12 minuta šetao svemirom.<ref name="NYT650319">{{cite news| title = Russian Floats in Space for 10 Minutes; Leaves Orbiting Craft With a Lifeline; Moscow Says Moon Trip Is 'Target Now'| first = Henry| last = Tanner| url = https://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/big/0318.html?scp=2&sq=Voskhod%202&st=cse| newspaper = [[The New York Times]]| location = New York| date = 19. 3. 1965| page = 1}}</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Apollo 11.jpg | caption1 = Posada [[Apollo 11|Apolla 11]], s lijeva na desno: [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin]]. | image2 = Buzz Aldrin and the U.S. flag on the Moon - GPN-2001-000012.jpg | caption2 = [[Edwin Aldrin|"Buzz" Aldrin]] i [[zastava SAD|američka zastava]] na [[Mjesec]]u, [[1969.]] godine. Fotografiju je izradio [[Neil Armstrong]]. }} Ipak, unatoč ranim sovjetskim uspjesima, vrhunac svemirske utrke uslijedio je [[20. srpnja]] [[1969.]] godine, kada su Amerikanci u [[Apollo 11|Apollu 11]] poslali prve ljude na [[Mjesec]]. Još nakon Gagarinova odlaska u svemir, američki predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]] je svemursku utrku "preusmjerio" prema Mjesecu te je ubrzo uspio dobiti podršku za [[Apollo program|program Apollo]]; Kennedy je, ranije, čak predložio i zajednički sovjetsko-američki svemirski program, što je Hruščov bio inicijalno odbio.<ref name="spacedaily">{{cite web|last=Sietzen|first=Frank|title=Soviets Planned to Accept JFK's Joint Lunar Mission Offer|url=http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|work="SpaceCast News Service" Washington DC -|date=2. 10. 1997|accessdate=1. 2. 2011|archive-date=2015-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105101720/http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|url-status=dead}}</ref> Tokom [[1967.]] godine, velik broj zemalja potpisao je [[Sporazum o svemiru]] u okviru djelovanja [[UN|Ujedinjenih nacija]], kojim su definirana prava i obveze zemelja po pitanju svemira i njegova istraživanja. Iako Kennedy nije dočekao aktivniji razvoj lunarnog programa, krajem 60-ih su i Sovjeti i Amerikanci aktivno radili na programu slijetanja na Mjesec; sovjetski program je u jednoj fazi upao u ozbiljne probleme, što Amerikanci nisu znali.<ref name="Cadbury318-19">Cadbury (2006), str. 318–319</ref> Nakon nekoliko probnih letova i misija, letjelica [[Apollo 11]] je konačno trebala sletjeti na mjesec, što se i dogodilo [[20. srpnja]] [[1969.]] godine. Posadu Apolla 11 sačinjavali su [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]], koji su tako u povijesnom trenutku postali prvi ljudi na [[Mjesec]]u.<ref>Chaikin (1994), str. 138</ref> Misija Apolla 11, koju je astronaut [[Frank Borman]] kasnije nazvao "samo još jednom bitkom Hladnog rata",<ref>{{cite web|title=To Boldly Go|author=Klesius, Michael|work=Air & Space|url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/|accessdate=5. 11. 2022.|date=19. 12. 2008}}</ref> bila je uspjeh, međutim, kako se ispostavilo, i vrhunac svemirske utrke. S jedne strane, Amerikanci su odnijeli pobjedu u ovoj utrci i ostvarili svoj cilj,<ref>Schefter (1999), str. 288</ref> što je praktički dokinulo potrebu za daljnjim, revolucionarnim potezima, čega je [[NASA]] bila itekako svjesna;<ref>Hepplewhite, str. 186</ref> s druge strane, Sovjeti su bili svjesni svog poraza te su se odlučili koncentrirati na svemirske postaje. No, unatoč daljnjim napretcima u istraživanju svemira, sama svemirska utrka je nakon američkog slijetana na Mjesec ''da facto'' završila. === Kubanska revolucija i Zaljev svinja === {{main|Kubanska revolucija|Invazija u Zaljevu svinja}} [[File:CheyFidel.jpg|220px|thumb|left|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine. Njih su dvojica bili ključne ličnosti [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]], njezini idejni začetnici i glavni realizatori, ali i vrlo bliski prijatelji i suradnici.]] Iako su Sjedinjene Države bile mahom uspješne u "tjeranju" komunizma od svoje interesne zone, krajem 50-ih godina, [[Kuba]] se pokazala kao žarište koje je komunizam dovelo, praktički, pred njihova vrata. Naime, Kubom je u tom periodu vladao [[Fulgencio Batista]], vojni diktator čija je vladavina postajala sve nepopularnija u narodu, mahom zbog njegovih veza s organiziranim kriminalom i dopuštanja Amerikancima da dominiraju kubanskim tržištem. Iako je [[Komunistička partija Kube]] inicijalno podržavala Batistu, [[Fidel Castro]], tada mladi odvjetnik i aktivist, već je [[1952.]] godine pokrenuo peticiju za njegovu smjenu; kada je shvatio da se Batista neće moći ukloniti legalnim sredstvima, Castro se odlučio za drugi put. Zajedno s bratom [[Raúl Castro|Raúlom]], Castro je organizirao revolucionarni ''[[Movimiento 26 de Julio]]'', koji je u srpnju [[1953.]] godine izveo iznenadni [[Kasarne Moncada|napad na kasarne Moncada]], koji je, doduše, završio neuspjehom, ali je potaknuo revolucionare na reorganizaciju pokreta u [[Meksiko|Meksiku]]. Uz braću Castro, pokret su predvodili ugledni revolucionar [[Che Guevara]] te [[Camilo Cienfuegos]]; nakon reorganizacije, pokret se odlučio za [[gerila|gerilsko ratovanje]], što se, na koncu, pokazalo uspješnim. Nakon nekoliko godina gerilskog ratovanja, tokom kojih je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerova]] administracija odbijala slati oružje Kubi, Batistina vlast postepeno je slabila i nakon kraha njegove velike ofenzive, Castro i revolucionari su krenuli u direktni napad i tokom [[1959.]] godine uspješno oborili Batistu s vlasti, uspostavivši tako komunistički režim vrlo blizu američkog teritorija.<ref>{{cite book |last=Blumberg |first=Arnold |title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History |publisher=Greenwood Press |year=1995 |location=Westport, Connecticut |url=https://books.google.com/books?id=nofUu5tvJ18C |isbn=978-0-313-28751-0 |pages=23–24}}</ref> Iako su Amerikanci još neko vrijeme održavali diplomatske odnose s Castrovom Kubom, Eisenhower je namjerno napustio [[Washington, D.C.|Washington]] kako bi izbjegao susret s Castrom u travnju, tako da se ovaj sastao s potpredsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]].<ref>{{Cite book |last=Lechuga Hevia |first=Carlos |title=Cuba and the Missile Crisis |publisher=Ocean Press |year=2001 |location=Melbourne, Australia |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=aKLrYxcDg2wC |isbn=978-1-876175-34-4}}</ref> Već u ožujku [[1960.]] godine, Castro je započeo pregovore o kupnji oružja sa zemljama Istočnog bloka.<ref>{{Harvnb|Dominguez|1989|p=22}}</ref> Castrovi potezi zabrinuli su Eisenhowera, koji je ubrzo, preko [[CIA]]-je, započeo s izradom plana za njegovo svrgavanje; netom prije napuštanja [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u siječnju [[1961.]] godine, Eisenhower je prekinuo diplomatske odnose s Kubom. CIA je nastavila s izradom plana, a u travnju iste godine, novoizabrani predsjednik, [[John F. Kennedy]], odobrio je realizaciju plana, koji se zapravo sastojao od vojne [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]], koja je za cilj imala svrgavanje Castra, uz dodatnu pomoć kubanskih antirevolucionara. Unatoč inicijalnom uspjehu, jer invazija je iznenadila Kubance, američke snage su ubrzo ostale bez planirane podrške jer je Kennedy odustao od zračne potpore kada je svijet saznao za invaziju;<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |title=Archived copy |accessdate=17. 5. 2016|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160213152510/http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |archivedate=13 February 2016 |df=dmy }}</ref> pod Castrovim vodstvom, kubanske snage su bez većih problema odbile invaziju, što je bio veliki neuspjeh za Amerikance. Ova pobjeda dodatno je učvrstila Castrovu poziciju i od njega učinila narodnog heroja, ali je bila i veliki udarac i nova javna sramota za Sjedinjene Države.<ref name="Smith 1998, 95">{{cite book |last=Smith |first=Joseph |title=The Cold War 1945–1991 |publisher=Blackwell |year=1998 |location=Oxford |page=95 |url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC |isbn=978-0-631-19138-4}}</ref> Nakon ovoga, Castro je osjetno ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom, koji se obvezao na dodatnu pomoć njegovu režimu,<ref name="Smith 1998, 95"/> na što Amerikanci nisu gledali blagonaklono. Iako se tako činilo, Kuba nije prestala biti krizno žrtište i ubrzo će upravo ona biti okosnica jedne od najvećih hladnoratovskih kriza. === Berlinska kriza iz 1961. === {{main|Berlinska kriza (1961.)|Berlinski zid|Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Berlin Wall 1961-11-20.jpg|image2=East Berlin Death Strip seen from Axel Springer Building 1984.jpg|width=230|caption1=Fotografija izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], [[20. studenog]] [[1961.]] godine.|caption2=Fotografija Berlinskog zida iz [[1984.]] godine, koja prikazuje "pojas smrti", koji je onemogućavao prijelaz preko zida.}} Kao što je rečeno, [[Berlinska blokada]] i podjela Njemačke na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]] i [[Istočna Njemačka|Istočnu]] te [[Berlinski ultimatum]] iz [[1958.]] godine bili su tek uvod u u veliku krizu koja je taj grad i tu podijeljenu državu zahvatila tokom [[1961.]] godine; ipak, to je bila posljednja velika politička kriza koja je zadesila to područje i koja se, generalno, ticala poslijeratne sudbine podijeljene Njemačke. Nova kriza bila je vezana uz [[emigracija|emigraciju]], a bila je direktna posljedica proširenja [[Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka|restriktivne sovjetske emigracijske politike]] na ostale zemlje Istočnog bloka tokom ranih 50-ih godina.<ref name="dowty114">{{Harvnb|Dowty|1989|p=114}}</ref> Kako je [[Istočna Njemačka]] bila pod izrazito snažnim sovjetskim utjecajem zbog svoje specifične pozicije i situacije, ta se politika posebno odrazila na kontrolu kretanja ljudi iz [[Istočni Berlin|Istočnog]] u [[Zapadni Berlin]], odnosno iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Ipak, upravo je Berlin bio krizna točka, odnosno "rupa" kroz koju je stotine tisuća stanovnika Istočne Njemačke godišnje bježalo s Istoka na Zapad, a sve zbog činjenice da su čak četiri strane vojske nadzirale kretanja u gradu.<ref name="harrison99">{{Harvnb|Harrison|2003|p=99}}</ref> Nakon što je Hruščov dao i povukao ultimatum, a kriza s avionom U-2 otkazala sastanak svjetskih vođa u [[Pariz]]u, Hruščov je u lipnju [[1961.]] godine na samitu u [[Beč]]u dao novi [[ultimatum]] [[John F. Kennedy|Kennedyju]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=114}}</ref> koji se, za razliku od svoga prethodnika, ipak ogradio od bilo kakvog konflikta; istovremeno, Istočna Njemačka prolazila je kroz masivni "[[odljev mozgova]]" i do [[1961.]] godine, gotovo je 20% stanovnika Istočne Njemačke emigriralo na Zapad.<ref name="dowty122">{{Harvnb|Dowty|1989|p=122}}</ref> Nakon što je ultimatum odbijen, vlasti Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio [[Walter Ulbricht]], započele su s postavljanjem visoke bodljikave žice duž granice Istočnog i Zapadnog Berlina, što je bio samo preludij za izgradnju [[zid]]a. Iako su se radovi, kao i sakupljanje građevinskog materijala, odvijali u relativnoj tajnosti, većina tamošnjih stanovnika bila je svjesna tih zbivanja. Tokom lipnja [[1961.]] godine, Ulbricht je na međunarodnoj novinskoj konferenciji izjavio: "''Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!''" ([[srpskohrvatski]]: "''Nitko nema namjeru graditi nikakav zid!"''); bio je to prvi put da se termin "zid" koristio u kontekstu ograđivanja i izoliranja Istočnog Berlina od ostatka grada. Nekoliko mjeseci kasnije, točnije [[12. kolovoza]] [[1961.]] godine, na vrtnoj zabavi čelnika Istočne Njemačke, Ulbricht je potpisao dokument kojim je odobrio izgradnju zida; do sljedećeg jutra, granica za Zapadni Berlin je zatvorena, a započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].<ref name="pearson75">{{Harvnb|Pearson|1998|p=75}}</ref> Zid je u potpunosti ogradio Istočni Berlin i onemogućio normalan tranzit prema Zapadu, a između zida i stambenih kuća je ostavljen visoko osigurani "pojas smrti", gdje su istočnonjemački stražari strogo pazili na moguće dezertere. Kako je ova odluka direktno kršila ranije dogovore između velikih sila, Zapad nije blagonaklono gledao na ovaj potez, posebice jer je onemogućio slobodan tranzit kroz grada. Situacija je umalo eskalirala u listipadu [[1961.]] godine, kada su istočnonjemački granični časnici zaustavili američkog generala, koji je išao u teatar, na slavnom [[Checkpoint Charlie]]ju te su mu onemogućili prolazak. Amerikanci su tada uperili svoje tenkove prema Istočnom Berlinu, na što su Sovjeti uzvratili istom mjerom. Ipak, do izmjene vatre nije došlo i tenkovi su se ubrzo povukli. === Kubanska raketna kriza i Hruščovljev pad === {{main|Kubanski projekt|Kubanska raketna kriza}} [[File:U2 Image of Cuban Missile Crisis.jpg|thumb|left|270px|Zračna fotografija američkog [[U-2]] špijunskog aviona iz [[1962.]] godine, koja prikazuje sovjetske rakete na [[Kuba|Kubi]], što je bio okidač za [[Kubanska raketna kriza|raketnu krizu]].]] Nakon neuspjeha u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]], Sjedinjene Države su nastavile svoje pokušaje da svrgnu [[Fidel Castro|Castra]] s vlasti na [[Kuba|Kubi]]. Kennedyjeva administracija je koristila različite metode, ovoga puta mahom subverzivne, kako bi ostvarila svoj cilj, a najviše nade se polagalo u tajni vladin plan, nazvan [[Kubanski projekt]] (ili [[Operacija Mongoose]]), kojeg je uz odobrenje predsjednika od [[1961.]] godine vodila i organizirala [[CIA]]. Ultimativni cilj ove operacije bilo je, dakle, svrgavanje Castra, međutim preko serije tajnih operacija i poticanja Castrovih protivnika na pobunu, za razliku od ranijeg pokušaja vojne invazije; američka vojna intervencija nije, doduše, bila isključena, ali samo u slučaju realne potrebe - ona više nije bila u primarnom fokusu. U veljači [[1962.]], [[Nikita Hruščov]], koji je u međuvremenu učvrstio odnose s Castrom, saznao je za ovaj američki plan kao i za još jedan od strane Kennedyja organizirani [[Pokušaji atentata na Fidela Castra|pokušaj atentata na Castra]] (navodno ih je bilo ukupno 638).<ref name="Zubok 1994, 158-159">Zubok, Vladislav M. (1994). "Unwrapping the Enigma: What Was Behind the Soviet Challenge in the 1960s?". In Diane B. Kunz (Ed.), ''[https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s]''. New York: Columbia University Press. str.&nbsp;158–159. {{ISBN|978-0-231-08177-1}}.</ref><ref name=nydaily>Brown, Stephen Rex (26. studenog 2016.) [http://www.nydailynews.com/news/world/fidel-castro-survived-600-assassination-attempts-article-1.2888111 Fidel Castro survived over 600 assassination attempts, Cuban spy chief said]. ''NY Daily News''</ref><ref>Escalante Font, Fabián (2006). ''Executive Action: 634 Ways to Kill Fidel Castro''. Melbourne: Ocean Press. {{ISBN|1920888721}}.</ref> Svjesni rastućeg američkog utjecaja, kao i pretpostavljene američke prednosti u [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrci u nuklearnom naoružanju]], Sovjeti su izradili tajni plan, [[Operacija Andir|Operaciju Anadir]], kako bi uspostavili balans.<ref name="Zubok 1994, 158-159"/> Cilj plana bilo je slanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubu bez američkog znanja, međutim Sovjeti su bili informirani da Castro neće tako lako pristati na takav rasplet.<ref>{{cite web|last=Aleksejev|first=Aleksandar |title=Intervju |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB400/docs/Interview%20with%20Alekseev.pdf|accessdate=30. 3. 2013}}</ref> Nakon sastanka sa sovjetskim nuklearnim stručnjacima, Castro je na koncu ipak pristao na primanje nuklearnog oružja<ref name="gwu">{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB393/ |title=The Soviet Cuban Missile Crisis: Castro, Mikoyan, Kennedy, Khruschev, and the Missiles of November |publisher=The national security archive |date=2012-10-10}}</ref> i konkretan plan s Hruščovim dogovoren je u svibnju [[1962.]] godine. Iako su sovjeti uspjeli transportirati dio oružja do Kube, Amerikanci su ubrzo saznali za taj plan te su hitro obavijestili Kennedyja, koji je razmatrao nekoliko mogućih solucija - od potpune pasivnosti, preko vojne invazije, do blokade otoka;<ref>{{cite book |last=Allison |first=Graham T.| authorlink=Graham T. Allison |author2=Zelikow, Philip D.| title=[[Essence of Decision|Essence of Decision: Explaining the Cuban Missile Crisis]] |publisher=Addison Wesley Longman |location=New York| pages=[https://archive.org/details/essenceofdecisio00alli_0/page/111 111]–116 |isbn=978-0-321-01349-1 |year=1999|edition=2.|origyear=1971}}</ref> na kraju se odlučio za potonju, uz slanje ultimatuma Sovjetima. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|image2=Fidel Castro 1950s.jpg|image3=Nikita Khrouchtchev NASA.jpg|width1=180|width2=155|width3=147|footer=Glavni akteri [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]], s lijeva na desno: [[John F. Kennedy]], predsjednik Sjedinjenih Država; [[Fidel Castro]], vođa Kube; i [[Nikita Hruščov]], vođa Sovjetskog Saveza. I dok će Kennedyju popularnost nakon krize osjetno porasti, Hruščov će u mirnom puču biti uklonjen s vlasti; Castro se i nakon krize, prilično zaštićen, zadržao na vlasti na Kubi, čiji su se odnosi sa Sovjetskim Savezom osjetno pogoršali.}} [[Kubanska raketna kriza]] postala je tako, do tada, najveća kriza Hladnoga rata i prvi otvoreni sukob s prijetnjom vojne eskalacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. S obzirom da su u pitanju bile nuklearne sile, prijetnja je bila itekako velika, a svijet je bio bliže [[nuklearni rat|nuklearnom ratu]] nego ikada u svojoj povijesti.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=82}}</ref> Iako nitko nije povlačio konkretne poteze, obje strane bile su spremne na rat do uništenja, a Castro je čak, kasnije, priznao: "''Ja bih pristao na korištenje nuklearnog oružja... ionako smo uzeli zdravo za gotovo da će se ovo pretvoriti u nuklearni rat i da ćemo mi potpuno nestati.''"<ref>James G. Blight (2002), ''Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse'', Rowman & Littlefield, str. 252.</ref> Ipak, ni Hruščov ni Kennedy nisu bili apsolutno voljni pokrenuti takav sukob tako da su se, u jeku napetosti i neizvjesnosti, odvijali tajni pregovori u kojima je Hruščov Kennedyju ponudio potpuno povlačenje sovjetskih brodova, uz uvjet da se Amerikanci obvežu da neće izvršiti vojnu invaziju na Kubu, niti će podržati ikakvu invaziju od strane druge zemlje;<ref name=chrono28sep26oct>{{cite web|title=Chronology 1: September 28, 1962 to October 26, 1962|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/620928_621025%20Chronology%201.pdf|work=The Cuban Missile Crisis, 1962|publisher=The National Security Archive|accessdate=9. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Department of State Telegram Transmitting Letter From Chairman Khrushchev to President Kennedy|url=http://microsites.jfklibrary.org/cmc/oct26/doc4.html|work=The Cuban Missile Crisis, October 1962|publisher=John F. Kennedy Presidential Library and Museum|accessdate=9. 4. 2011|date=26. 10. 1962}}</ref> uz to, tajno je dogovoreno da će Amerikanci ukloniti svoje oružje iz [[Italija|Italije]] i [[Turska|Turske]], ako Sovjeti uklone svoje iz Kube. Svjesni kako je to jedini način da izbjegnu potpunu katastrofu, vođe su pristali na ovaj dogovor i kriza je, tako, prekinuta, uz potpuno poštivanje javnih i tajnih stipulacija samog dogovora.<ref>{{cite book |last=Jones |first=Howard |title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 |publisher=Rowman & Littlefield |year=2009 |location=Lanham |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=WwEu5Yv9KiUC |isbn=978-0-7425-6454-1}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/moment.htm|title=Anatomy of a Controversy:Anatoly F. Dobrynin's Meeting With Robert F. Kennedy, Saturday, 27 October 1962|date=1995|issue=5|author=Jim Hershberg|accessdate=29. 5. 2012}}</ref> Kubanska raketna kriza ostavila je velikog traga na buduća zbivanja. U kontekstu utrke u nuklearom naoružanju, kriza je izrodila prve napore za ograničavanje nuklearnog naoružanja i poboljšanje međunarodnih odnosa,<ref name="Palmowski" /> iako je prvi takav sporazum, [[Antarktički sporazum]], stupio na snagu još [[1961.]] godine.<ref>Odbor Nacionalno vijeća za istraživanje o antarktičkoj politici i nauci, str. 33</ref> Uz to, raketna kriza je dovela do uspostave [[Linija Moskva–Washington|direktne telefonske linije između Moskve i Washingtona]] (tzv. "crveni telefon"), s ciljem bržeg rješavanja eventualnih sporova kroz direktnu komunikaciju dvaju svjetskih vođa.<ref name=Stone>{{cite news |last1=Stone |first1=Webster |date=1988-09-18 |title=Moscow's Still Holding |url=https://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |newspaper=[[New York Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017094019/http://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |archivedate=2017-10-17 |accessdate=28. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref> Kriza je, također, imala snažnog utjecaja i na sudbinu Kennedyja i Hruščova, čija je "humanost" ultimativno dovela do mirnog rješavanja krize.{{sfn|Kenney|2000|p=189}} I dok je Kennedyju popularnost rekordno porasla,{{sfn|Reeves|1993|p=425}} uz mišljenje kako su se Sjedinjene Države postavile čvrsto i hrabro riješile situaciju, Hruščov je bio na izlaznim vratima. Naime, Sjedinjene Države su bile "pobjednice" u ovoj krizi, pokazavši čvrstu volju i nespremnost na popuštanje zahtjevima s Istoka, što je bio ideološki ''boost'' koji je Zapadu bio itekako koristan; s druge strane, novi Hruščovljev "poraz" je od strane [[Politbiro]]a i službene Moskve gledan kao međunarodna sramota neviđenih razmjera i situacija u kojoj su se Sovjeti kukavički povukli iz problema kojeg su sami zakuhali (naravno, treba istaknuti kako je uklanjanje raketa iz Turske i Italije, pri čemu je Hruščov pokazao veliku smjelost, ostalo tajno čak i za Politbiro). Uz to, Castro je na ovakav rasplet gledao kao na sovjetsku izdaju, što je dovelo do osjetnog pogoršanja sovjetsko-kubanskih odnosa u narednom periodu, unatoč činjenici da je Hruščov isposlovao i osigurao zaštitu Kube od invazije Zapada. Kada se ovomu doda i sramota kojoj je Hruščov bio izložen nakon odobrenja izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] (kojeg se smatralo javnom sramotom cijelog komunizma),<ref name="Gaddis119" /> bilo je jasno da je njegovoj karijeri na čelu Sovjetskog Saveza došao kraj. Optužen za oholost i nesposobnost, uništavanje sovjetske poljoprivrede i dovođenje svijeta na rub nuklearnog rata,<ref name="Gaddis119" /> Hruščov je smijenjen u listopadu [[1964.]] godine u mirnom puču kojega je organizirao njegov nasljednik, [[Leonid Brežnjev]].{{sfn|Taubman|2003|p=615}}{{sfn|Taubman|2003|p=617}} Nakon što se vratio u Moskvu s putovanja, Hruščov je informiran o smjeni te je zamoljen da se ne opire, što je ovaj i prihvatio, osiguravši si tako, barem, mirno umirovljenje<ref name="Gaddis119">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=119–120}}</ref> dok su pučisti na čelu s Brežnjevom preuzeli vlast. == Sukobi u periodu detanta (1962–79) == {{main|Hladni rat (1962–1979)}} Tokom [[1960e|60-ih]] i [[1970e|70-ih]], sudionici Hladnoga rata nastojali su izgraditi novi, kompliciraniji sustav međunarodnih odnosa u kojem svijet više ne bi bio podijeljen na dva očito suprostavljena bloka.<ref name = "Karabell" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Zapadna Europa]] i [[Japan]] su se brzo oporavili od ratne destrukcije te su tokom 50-ih i 60-ih godina ostvarili značajan ekonomski rast ([[BDP]] ''per capita'' im se čak približio onom američkom), dok su gospodarstva zemalja Istočnog Bloka stagnirala.<ref name="Karabell" /><ref name="hardt16">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=16}}</ref> Zbog [[Naftna kriza iz 1973.|naftne krize iz 1973.]] godine, ali i rastućeg utjecaja različitih organizacija Trećeg svijeta poput [[OPEC]]-a i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], slabije zemlje uspjele su se izboriti za svoju nezavisnost te su se u velikom broju slučajeva pokazale potpuno otpore na pritiske s obaju strana.<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> U međuvremenu, službena [[Moskva]] morala se okrenuti prema domaćoj politici, mahom zbog duboko ukorijenjenih problema u sovjetskom gospodarstvu.<ref name = "Karabell" /> U ovom su periodu sovjetski vođe, poput [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], prihvatili ideju [[detant]]a.<ref name = "Karabell" /> === Francuska napušta NATO === [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F010324-0002, Flughafen Köln-Bonn, Adenauer, de Gaulle-cropped.jpg|thumb|220px|left|Želeći veći utjecaj Francuske unutar [[NATO]] saveza, [[Charles de Gaulle]] se otvoreno usprotivio Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Shvativši da dvije sile neće popustiti njegovi zahtjevima, de Gaulle je izazvao krizu tako što je povukao sve francuske trupe iz NATO-a i potjerao strane trupe s francuskog tla.]] Iako se tako nije činilo, [[NATO]] je vrlo rano u svojoj historiji suočio s ozbiljnom krizom, čiji je uzrok bila [[Francuska]].<ref>Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO – a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?" ''[[Journal of Transatlantic Studies]]'' (2011) 9#3 str. 232–243. {{doi|10.1080/14794012.2011.593819}}</ref> Naime, [[Charles de Gaulle]] se, otkako je [[1958.]] godine bio na čelu Francuske (prvo kao premijer, a onda i kao predsjednik), oštro protivio [[SAD|američkoj]] dominaciji u sklopu saveza, ali i onome što je on percipirao kao poseban odnos između Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; uz to, de Gaulle se oštro protivio da francusku vojsku i nuklearno oružje prepusti na upravljanje NATO-u. Dana [[17. rujna]] [[1958.]], de Gaulle je poslao memorandum američkom predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] i britanskom premijeru [[Harold Macmillan|Macmillanu]], tražeći osnivanje tripartitnog direktorija u kojem bi Francuska bila jednaka sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali i širenje NATO-va djelovanja na geografske zone od francuskog interesa, primarno [[Francuski Alžir]], gdje je Francuska još od [[1954.]] godine bila suočena sa [[Alžirski rat|sukobom]] protiv alžirskih pobunjenika, koji su se borili za nezavisnost.<ref name=deGuaulle>{{cite book|last=Menon |first=Anand | authorlink = Anand Menon |title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence |publisher=Palgrave Macmillan|year=2000 |page=[https://archive.org/details/francenatolimits0000amen/page/10 11] |url=https://archive.org/details/francenatolimits0000amen|id=|isbn=0-312-22931-3}}</ref> Nezadovoljan odgovorom, de Gaulle je započeo na formiranju obrambenih snaga bez sudjelovanja NATO-a; naime, francuski predsjednik je želio, u slučaju da [[Istočna Njemačka]] napadne [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]], imati prostor da sklopi samostalni mirovni sporazum s Istočnim blokom i izbjegne sudjelovanje u velikom ratu između NATO-a i Varšavskog pakta.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-215_162-3334439.html |title=Not Enough NATO In Afghanistan |publisher=[[CBS News]] |date=22. 9. 2009 |accessdate=4. 9. 2013 |first=Alan |last=Dowd}}</ref> U veljači [[1959.]], de Gaulle je povukao francusku mediteransku flotu iz NATO-ve komande, a kasnije je zabranio stacioniranje stranog nuklearnog oružja na francuskom tlu. Iako je Francuska pokazala solidarnost tokom [[Kubanska raketna kriza|raketne krize]] [[1962.]] godine, de Gaulle je nastavio s izgradnjom nezavisne vojske tako što je i atlantsku te kanalsku flotu povukao iz NATO-ve kontrole.{{sfn|van der Eyden|2003|pp=104–106}} Cijela situacija svoj je vrhunac dosegla [[1966.]] godine, kada je de Gaulle u potpunosti povukao francuske trupe iz NATO-a i potjerao sve strane trupe s francuskog teritorija.<ref>Crawley str. 431</ref> Francuska je, doduše, ostala članica NATO-a i ostala je pri odluci o zajedničkoj obrani u slučaju napada Varšavskog pakta, međutim povlačenje francuskih trupa bio je velik udarac za Zapad i za NATO te jedna od većih kriza u odnosima među zemljama Zapadnog bloka; Francuska je u potpunosti obnovila svoje članstvo tek [[2009.]] godine. === Invazija Čehoslovačke === {{main|Praško proljeće|Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = IICCR G539 Ceausescu Dubcek Svoboda.jpg | caption1 = [[Alexander Dubček]] (lijevo) i [[Ludvík Svoboda]] (u sredini) bili su glavni vođe i inicijatori reformskog pokreta znanog kao [[Praško proljeće]], koji je Čehoslovačkoj i svijetu trebao predstaviti "[[socijalizam s ljudskim licem]]". Na fotografiji iz kolovoza [[1968.]] je i rumunjski diktator [[Nicolae Ceaușescu]] (desno), koji je tokom istog mjeseca [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|oštro osudio invaziju]]. | image2 = 10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | caption2 = Nenasilni otpor [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnoj invaziji iz 1968.]] godine bio je masovan, dok su ispadi nasilja bili sporadični i izrazito rijetki. Na slici su prikazani čehoslovački pobunjenici kako vijore [[Zastava Čehoslovačke|državnu zastavu]] na ulici, pored gorućeg sovjetskog tenka. }} Nakon [[Mađarska|Mađarske]] [[1956.]] godine, [[Čehoslovačka]] je tokom [[1968.]] godine postala novo krizno žarište unutar [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Sve je započelo u siječnju te godine, kada je na čelo Čehoslovačke došao [[Alexander Dubček]], slovački komunist koji je, uz podršku predsjednika [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], za cilj imao provesti brojne reforme s ciljem liberalizacije [[komunizam|komunističkog]] sustava u Čehoslovačkoj i davanja većih prava njezinim građanima; cijela ideja postala je poznata kao "[[socijalizam s ljudskim licem]]".<ref>{{cite web|publisher=Library of Congress|url=http://www.country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|title=The Prague Spring, 1968|accessdate=5. 1. 2008|archive-date=2017-04-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20170428201613/http://country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|url-status=dead}}</ref> Njegov paket reformi, "[[Akcijski plan (1968.)|Akcijski plan]]", bio je početak događaja znanog kao [[Praško proljeće]], a koji je snažno utjecao na čehoslovačku svakodnevnicu. Dubček je uvelike ojačao [[sloboda medija|slobodu medija]], [[sloboda govora|slobodu govora]] i [[sloboda kretanja|slobodu kretanja]]. Uz to, provedene su i brojne upravne i gospodarske reforme, razgovaralo se o uvođenju višestranačja, ograničavanju djelovanja tajne policije,<ref>Ello (ur.), Paul (travanj 1968.). Kontrolni komitet Komunističke partije Čehoslovačke, "Akcijski plan Komunističke partije Čehoslovačke (Prag, travanj 1968.)", navedeno u djelu ''Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia.'' William Kimber & Co. 1968, str. 32, 54</ref><ref>{{cite web |last=Von Geldern |first=James |last2=Siegelbaum |first2=Lewis|publisher=Soviethistory.org|title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia|url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archivedate=2009-08-17|accessdate=7. 3. 2008}}</ref> a čak i o mogućem povlačenju iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].<ref name="Gaddis 2005, p. 150">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=150}}</ref> Naravno, vlast u Moskvi, predvođena [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]], nije blagonaklono gledala na ovaj val liberalizacije, smatrajući kako je isti potencijalno opasan za cjelokupni komunistički sustav. Ubrzo su započeli pregovori između Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta, koji su se ultimativno pokazali neuspješnima, što je značilo da je Sovjetski Savez morao pripremiti alternativni plan. Pred kraj kolovoza [[1968.]] godine, kao odgovor na Praško proljeće, Sovjetski Savez i druge zemlje Varšavskog pakta izvršavaju [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnu invaziju Čehoslovačke]]; oko 250,000 trupa je inicijalno krenulo prema Čehoslovačkoj. Sovjete su podržale [[Narodna Republika Poljska|Poljska]], [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]], dok se [[Istočna Njemačka]] povukla u posljednji trenutak; s druge strane, Čehoslovačkoj su podršku pružile [[SFR Jugoslavija]], [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]] (vidi [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|Ceaușescuov govor iz 1968.]]) te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]], koja je u znak protesta čak i napustila Varšavski pakt te godine. Invaziju su osudile i zapadne komunističke partije te [[NR Kina|Kina]].<ref name="Gaddis 2005, p. 154">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=154}}</ref> Vojno nadmoćniji, Varšavski pakt je bio očiti pobjednik u ovom konfliktu, međutim vojna invazija je imala mnogo dalekosežnije posljedice kako u Čehoslovačkoj, tako i izvan nje. S jedne strane, u Čehoslovačkoj je potaknut val emigracije koji je na svom vrhuncu obuhvatio gotovo 300,000 ljudi,<ref>{{cite web |last=Čulík|first=Jan|authorlink=Jan Čulík |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara| url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html| publisher=Britské Listy| accessdate=23. 1. 2008}}</ref> među kojima je bio i slavni pisac, [[Milan Kundera]], čije je djelo ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' inspirirano ovim događanjima. Uz to, došlo je i do enormnog vala nenasilnih protesta u Čehoslovačkoj, koji se ogledao kroz različite diverzantske aktivnosti (poput prebojavanja ili mijenjanja prometnih znakova) i kršenja pravila; nasilje je bilo tek sporadično i iznimno rijetko, a bilo je i nekoliko istaknutih slučajeva protestnog samospaljivanja, među kojima je najpoznatiji primjer [[Jan Palach|Jana Palacha]] iz [[1969.]] godine. Invazija je formalno okončana tek u travnju [[1969.]] godine, što je bilo osjetno više nego što su Sovjeti planirali. Dubček je smijenjen, a zemlja je ušla u period "[[Normalizacija (Čehoslovačka)|normalizacije]]", a što je zapravo bilo poništavanje svih Dubčekovih reformi i ponovna uspostava komunističke stege u Čehoslovačkoj; njegov nasljednik, [[Gustáv Husák]], osobno je predvodio postupak poništavanja reformi svog prethodnika. Unatoč neuspjelom pokušaju liberalizacije i činjenici da je Čehoslovačka sve do [[1989.]] godine ostala pod sovjetskom kontrolom, Praško proljeće je imalo velik utjecaj na daljnji rasplet događaja u komunističkom svijetu. === Brežnjevljeva doktrina === {{main|Brežnjevljeva doktrina}} [[File:Soviet Leader Leonid Brezhnev - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|230px|thumb|left|[[Leonid Brežnjev]] je svojom [[Brežnjevljeva doktrina|doktrinom]] omogućio direktnu ugrozu suvereniteta drugih socijalističkih zemalja, međutim, kako se kasnije ispostavilo, izuzev čehoslovačkog slučaja, doktrina više neće biti direktno korištena.]] Dana [[26. rujna]] [[1968.]] godine, u sovjetskom časopisu ''[[Pravda (časopis)|Pravda]]'' izašao je članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", u kojem je javnosti prvi put prezentirana politika koja će ubrzo dobiti naziv [[Brežnjevljeva doktrina]]. U svom govoru na 5. kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]] u studenom iste godine, Brežnjev je osobno prezentirao svoju doktrinu, kazavši:<ref name="Gaddis 2005, p. 150"/> {{izdvojeni citat|Kada sile koje su neprijateljski orijentirane prema socijalizmu pokušaju okrenuti razvoj neke socijalističke zemlje prema kapitalizmu, to postaje problem ne samo te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.|[[Leonid Brežnjev]], [[13. studenog]] [[1968.]] godine}} Doktrina se suštinski sastojala od načela da [[Sovjetski Savez]] (formalno [[Varšavski pakt]]) ima pravo ugroziti [[suverenitet]] bilo koje socijalističke zemlje u kojoj je socijalizam ugrožen. Svoje korijene imala je u neuspjehu socijalističkih zemalja poput [[Narodna Republika Poljska|Poljske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koje su se suočavale s ozbiljnim siromaštvom i padom životnog standarda u odnosu na Zapad,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=153}}</ref> međutim glavni okidač njezinog donošenja bila je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazija Čehoslovačke]] nekoliko mjeseci ranije, koju je ova doktrina retroaktivno opravdavala. Poučen [[Mađarska revolucija 1956.|mađarskim incidentom]] i [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], Brežnjev je shvatio da je nužna promjena u odnosu na politiku njegova prethodnika,<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/60 60]–61}}</ref> a uz to si je i, barem fiktivno i nominalno, dao legitimitet za već provedenu, nelegitimnu vojnu invaziju suverene zemlje. Unatoč načelnoj snazi, Brežnjevljeva doktrina nije pretjerano zaživjela u praksi i njezina najdirektnija primjena ostala je upravo invazija Čehoslovačke, zbog koje je i donesena. Kasnije je korištena i kao opravdavanje za uplitanje u politiku [[Afganistan]]a tokom 70-ih godina, ali i za indirektne pritiske prema Poljskoj početkom 80-ih godina.<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/88 88]–97}}</ref> Politika je službeno napuštena [[1989.]] godine, kada je [[Mihail Gorbačov]] odbio upotrijebiti vojsku kako bi spriječio slobodne izbore u Poljskoj,<ref>Hunt 2009, str. 945</ref> a naslijedila ju je "[[Sinatrina doktrina]]" (aluzija na pjesmu "[[My Way]]"), koja je socijalističkim zemljama omogućavala da same izaberu svoj put.<ref>LAT, "'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says", ''[[Los Angeles Times]]'', 1989-10-25.</ref> === Eskalacije u Trećem svijetu === {{main|Dominikanski građanski rat|Vijetnamski rat|Državni udar u Čileu 1973.|Državni udar u Argentini 1976.|Šestodnevni rat|Jomkipurski rat|Ogadenski rat|Angolski građanski rat|Indonezijska invazija Istočnog Timora|Paradoks stabilnosti i nestabilnosti}} [[File:Johnson Kosygin Glassboro Meeting.jpg|thumb|250px|I dok su i [[Sovjetski Savez]] ([[Brežnjevljeva doktrina]]) i [[Sjedinjene Države]] ([[Johnsonova doktrina]]) provodili vlastite hegemonističke politike u svojim interesnim zonama, [[Aleksej Kosigin]], sovjetski premijer, i [[Lyndon B. Johnson]], američki predsjednik, [[Sastanak u Glassborou|sastali]] su se u [[Glassboro, New Jersey|Glassborou]], [[New Jersey|NJ]], kako bi raspravljali o sovjetsko-američkim odnosima.]] Kao što je već ranije rečeno, [[Treći svijet]] je tokom kasnijeg perioda Hladnog rata postao još veće krizno žarište, ali i bojno polje na kojemu su nove administracije dvaju velesila demonstrirale svoju moć. Početkom 60-ih godina, [[Leonid Brežnjev]] je u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] još uvijek konsolidirao svoju moć, dok je [[atentat na Johna F. Kennedyja]] iz [[1963.]] godine donio neočekivanu promjenu vlasti u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]; iako je Kennedyjev nasljednik, [[Lyndon B. Johnson]], uživao snažnu podršku u jeku krize izazvane atentatom, demonstracija američke sile u zemljama Trećeg svijeta bila je imperativ za jačanje Johnsonove političke pozicije. S druge strane, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, s obzirom da su oboje posjedovali [[nuklearno oružje]] (ali i poučeni [[Kubanska raketna kriza|ranijom krizom]]), nisu bile sklone direktnom sukobu, tako da su svoju dominaciju i moć demonstrirale kroz indirektne sukobe, pri čemu se Treći svijet pokazao kao idalno bojno polje; ova politička doktrina poznata je kao [[paradoks stabilnosti i nestabilnosti]]. [[File:Humanitarian G.I.'s. Firefight where G.I. pushes little kid under jeep for protection, Santo Domingo, May 5., 1965 - NARA - 541806 (cropped).jpg|thumb|left|220px|Američka intervencija na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] bila je preventivna radnja s ciljem sprečavanja ponovljenog kubanskog scenarija, ali i demonstracija sile. Na fotografiji, američki vojnici guraju dominikanskog dječaka pod džip kako bi ga zaštitili od pucnjave u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] tokom [[1965.]] godine.]] Prva "meta" američke politike bila je, ovoga puta, [[Latinska Amerika]], posebice [[Južna Amerika|Južna]], što je bila promjena u odnosu na preokupaciju [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] političkim krizama tokom 50-ih godina. Početkom ožujka [[1964.]] godine, američki diplomat specijaliziran za Latinsku Ameriku, [[Thomas C. Mann]], održao je tajni govor pred visokim dužnosnicima u kojem je iznio okrive američke politike prema tom području, smatrajući kako Sjedinjene Države trebaju, prije svega, zaštititi svoje ekonomske i političke interese te pružiti podrušku čak i diktatorima koji su bili njihovi simpatizeri, a intervenirati samo u slučaju dolaska komunista na vlast u nekoj od zemalja. Nedugo nakon što je govor procurio i bio objavljen u ''[[New York Times]]u'', isti je nazvan "[[Mannova doktrina|Mannovom doktrinom]]".<ref name="LaFeberGoodNeighbor">Walter LaFeber, "Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention". In ''Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968'', ur. Thomas J. McCormick i Walter LaFeber. University of Wisconsin Press, 1993. {{ISBN|0-299-13740-6}}</ref> Prva primjena te politike uslijedila je nedugo nakon tajnoga sastanka, kada je Johnsonova administracija podržala [[Državni udar u Brazilu 1964.|desničarske pučiste u Brazilu]], koje su predvodili kasniji diktatori [[Humberto Castelo Branco]] i [[Artur da Costa e Silva]], prilikom svrgavanja ljevičarskog predsjednika [[João Goulart|Joãa Goularta]],<ref name=LaFeberGoodNeighbor /> a nedugo nakon toga i tokom intervencije na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Karipska država je, nakon [[atentat]]a na diktatora [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]], ušla u period izrazite političke nestabilnosti, koju su obilježili konstantni sukobi među različitim frakcijama. Nakon što je konstitucionalistička frakcija [[1963.]] uspjela u dovođenju [[Juan Bosch|Juana Boscha]] na vlast, u zemlji je došlo do iniciranja brojnih socijaldemokratskih reformi, koje nisu bile po volji konzervativnim lojalistima, ali ni Sjedinjenim Državama. Bosch je svrgnut nakon samo nekoliko mjeseci, a konzervativci su na čelo zemlje postavili pravnika [[Donald Reid Cabral|Donalda Reida Cabrala]]. Nedugo nakon tog događaja, u travnju [[1965.]] godine, u zemlji je izbio [[Dominikanski građanski rat|građanski rat]] između lojalista i konstitucionalista; krajem travnja, Sjedinjene Države su poslale oko 22,000 svojih vojnika u pomoć lojalistima, navodeći opasnost od moguće reprize [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] i uspostave nove komunističke vlasti na njima bliskom teritoriju.<ref name = "Lafeber 1993" /> Trupe su poslane s ciljem izvršavanja jednogodišnje invazije zemlje, u sklopu [[Operacija Power Pack|Operacije ''Power Pack'']], ali i uspješnog eliminiranja socijalističke prijetnje. U rujnu je na čelo zemlje, kao privremeni predsjednik, postavljen [[Héctor García-Godoy]], koji je tokom naredne godine prepustio vlast izabranom predsjedniku, konzervativcu [[Joaquín Balaguer|Joaquínu Balagueru]]; bivši predsjednik [[Juan Bosch]], koji nije vodio nikakvu kampanju, bio je drugi kandidat.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42">{{cite book |last=Itzigsohn |first=José |title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic |publisher=Penn State University Press |year=2000 |location=University Park, Pennsylvania |pages=41–42 |url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC |isbn=978-0-271-02028-0}}</ref> Uspostava konzervativne diktature bila je još jedan uspjeh za Amerikance, ali je za posljedicu imala nasilne progone i maltretiranje Boschovih pristaša na tlu Dominikanske Republike.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42"/> Sjedinjene Države su ovom periodu pokazale izrazito strog stav prema Latinskoj Americi, iniciran "Mannovom doktrinom", a u potpunosti definiran kroz [[Johnsonova doktrina|Johnsonovu doktrinu]], koja je javnosti prezentirana s ciljem opravdavanja američke intervencije na Dominikanskoj Republici (u tom je kontekstu ona figurirala, za američku interesnu zonu, isto kao i [[Brežnjevljeva doktrina]] za komunistički svijet). Istovremeno, u [[Indonezija|Indoneziji]], ranijem kriznom žarištu, situacija je ponovno eskalirala kada je [[Sukarno]]va [[Vođena demokracija u Indoneziji|vođena demokracija]] naišla na ozbiljne probleme, posebice zbog Sukarovnih navodnih simpatija prema komunizmu. Nakon što je [[Pokret 30. septembra|Pokret 30. rujna]] tokom [[1965.]] godine izveo bijedno neuspješni pokušaj [[državni udar|puča]], general [[Suharto]] je, pod izlikom obračuna s pučistima, započeo masovnu kampanju progona komunista i komunističkih simpatizera tokom [[1965.]] i [[1966.]] godine, tokom koje je [[Indonezijski genocid|pobijeno između nekoliko stotina tisuća i par milijuna ljudi]].<ref name="Farid 2007">Farid, Hilmar (2007). "Mass Killings and Capitalist Expansion, 1965–1966". In Kuan-Hsing Chen & Chua Beng Huat (Ed.), ''[The Inter-Asia Cultural Studies Reader]''. London: Routledge. pp. 207–222. {{ISBN|0-415-43134-4}}.</ref> Suharto je iskoristio trenutak i tokom [[1967.]] godine uspio ukloniti Sukarna s vlasti, samo da bi tokom sljedeće godine formalno prisegnuo kao njegov nasljednik. Indonezija je tako ušla u [[Tranzicija prema Novom poretku|tranzicijski period]] prema "[[Novi poredak (Indonezija)|Novom poretku]]", koji će biti obilježen Suhartovom tridesetjednogodišnjom vladavinom. {{multiple image|align=right| perrow = 2/2 |total_width=420 | image1 = Bruce Crandall's UH-1D.jpg |width1=800|height1=557 | image2 = US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg |width2=850|height2=579 | image3 = My Lai massacre.jpg |width3=714|height3=486 | image4 = CH-53 landing at Defense Attaché Office compound, Operation Frequent Wind.jpg|width4=616|height4=431 | footer = [[Vijetnamski rat]] je bio jedan od najvažijih vojnih sukoba Hladnoga rata i, kako se ispostavilo, velika sramota za [[SAD|Sjedinjene Države]]. Slike iz rata, u smjeru kazaljke na satu:{{small|<br>{{bullet}} Američke trupe tokom važne [[Bitka za la Drang|bitke za la Drang]];<br>{{bullet}} Američki helikopter posipa [[Agent Orange]] tokom Vijetnamskog rata;<br>{{bullet}} Američki vojnici pružaju zaštitu svojim helikopterima tokom [[Pad Saigona|evakuacije iz Saigona]];<br>{{bullet}} Ubijeni vijetnamski civili nakon zvjerskog [[Masakr u Mỹ Laiju|masakra u Mỹ Laiju]].}} }} Šezdesete u Aziji su bile obilježene i novom eskalacijom u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom sukobu]], koja je [[1963.]] godine kulminirala [[Zajedničko ratovanje u Južnom Vijetnamu|povećanom američkom intervencijom]] na strani politički nestabilnog [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], gdje je [[CIA]] krajem [[1963.]] godine pomogla u organiziranju [[Državni udar u Južnom Vijetnamu 1963.|puča]] u kojemu je [[Hapšenje i ubojstvo Ngôa Đìnha Diệma|svrgnut i ubijen]] južnovijetnamski predsjednik, [[Ngô Đình Diệm]]. Iako formalno samo saveznici Južnog Vijetnama u borbi protiv [[Hồ Chí Minh]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i pobunjeničkog [[Việt Cộng]]a na jugu, Amerikanci su ''de facto'' vodili ovaj rat, smatrajući to demonstracijom svoje sile i nastavkom zadržavanja širenja komunizma u svijetu. Ipak, unatoč nekoliko značajnijih operacija i borbi ([[Bitka za la Drang|la Drang]], [[operacija Cedar Falls|''Cedar Falls'']], [[Operacija Junction City|''Junction City'']], [[Bitka za Đắk Tô|Đắk Tô]]), primjeni [[Agent Orange|toksičnog herbicida]] (kako bi stali na kraj gerilskim metodama Vijetnamaca) i ratnim zločinima ([[Masakr u Mỹ Laiju|Mỹ Lai]]), Amerikanci nisu uspijevali ostvariti nikakvu značajniju prednost u ratu tako da su i Johnsonova i, kasnije, [[Richard Nixon|Nixonova]] administracija bili suočeni sa činjenicom sramotnog neuspjeha, ali i sve većom opozicijom u samim Sjedinjenim Državama. Godine [[1973.]], sjevernovijetnamski ministar vanjskih poslova, [[Lê Đức Thọ]], američki državni tajnik, [[Henry Kissinger]], i južnovijetnamski predsjednik, [[Nguyễn Văn Thiệu]], u [[Pariz]]u potpisuju [[Pariški mirovni sporazum|mirovni sporazum]] s kojim je [[Vijetnamski rat]] trebao biti okončan, međutim ratovanje je i dalje nastavljeno. Istovremeno, Nixon se [[1974.]] godine suočio s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], koja je dovela do njegove ostavke, dok je njegov nasljednik, [[Gerald Ford]], imao ozbiljnih problema s demokratskim [[Kongres SAD|Kongresom]], koji se oštro protivio ratu. Sjedinjene Države su bile u sve većim problemima, a Sjeverni Vijetnam je sve više napredovao; sve je kulminiralo u travnju [[1975.]] godine, kada su komunističke snage [[Pad Saigona|oslobodile Saigon]],<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-lam-vietnam-liberation-defeat-day-20150430-story.html|title=Is it Liberation Day or Defeat Day in Saigon?|author=Los Angeles Times|date=29 April 2015|work=latimes.com|accessdate=13. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/1976-10-01/giai-phong-fall-and-liberation-saigon|title=Giai Phong! The Fall and Liberation of Saigon|work=Foreign Affairs|accessdate=13. 2. 2016}}</ref> glavni grad Južnog Vijetnama, tokom čega su Amerikanci izvršili masovnu evakuaciju svojih trupa u sklopu [[Operacija Frequent Wind|Operacije ''Frequent Wind'']].<ref>Dunham i Quinlan, str. 202.</ref> Sjeverni i Južni Vijetnam su se ubrzo ujedinili u jedinstvenu, [[Vijetnam|socijalističku državu]], a Sjedinjene Države su izvrgnute ruglu i sramoti zbog činjenice da su, kao supersila, pretrpjele sramotan poraz od strane jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.<ref name="Lafeber 1993" /> Poraz u Vijetnamu je, prema mnogima, bio najveći udarac američkoj hladnoratovskoj vanjskoj politici. [[File:Bridge Crossing.jpg|thumb|270px|left|[[Egipat]]ske trupe prelaze [[Sueski kanal]] tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973.]] godine. [[Izrael]] je od [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] godine pod okupacijom držao [[Sinaj]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], oko kojih se vodio Jomkipurski rat. Iako je vojnu pobjedu odnio Izrael, obje strane su ostvarile političke beneficije, a ultimativna posljedica rata bio je [[sporazum iz Camp Davida]] iz [[1978.]] godine, kojeg su sklopili [[Jimmy Carter]], [[Anwar Sadat]] i [[Menahem Begin]], a doveo je do normalizacije odnosa između Egipta i Izraela.]] U istom periodu kada su Sjedinjene Države pojačale svoju prisutnost u Vijetnamu, [[Bliski istok]] je ponovo postao problematičan. Iako je [[Sueska kriza]] iz [[1956.]] prošla bez većih direktnih posljedica, rastući val arapskog nacionalizma, mahom pod [[Gamal Abdel Nasser|Nasserovim]] utjecajem, te novi sukobi arapskih zemalja s [[Izrael]]om, ponovno su potakli veći interes za tu regiju. [[Sovjetski Savez]] je u tom periodu slao enormnu vojnu i ekonomsku pomoć [[Egipat|Egiptu]] te je, unatoč nevoljkosti, osjećao obvezu da pomogne saveznicima tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i [[Rat iscrpljivanja|Rata iscrpljivanja]] protiv prozapadnog [[Izrael]]a.<ref>Stone, p. 230</ref> Nasserov utjecaj i prosovjetske afilijacije dovele su, doduše, do nenasilnog konflikta između prozapadnih arapskih zemalja ([[Saudijska Arabija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Sjeverni Jemen]], ...) i onih prosovjetskih ([[Egipat]], [[Južni Jemen]], [[Irak]], [[Alžir]], ...), znanog kao [[Arapski Hladni rat]], a koji je postepeno jenjavao nakon Nasserove smrti [[1970.]] godine; dobar primjer ovoga bila je podjela na [[Jemen]]a na [[Sjeverni Jemen|Sjeverni]] i [[Južni Jemen|Južni]], koja, unatoč samoj podjeli, nije funkcionirala ni približno rigorozno kao u [[Njemačka|Njemačkoj]] ili [[Koreja|Koreji]]. Sovjeti su, za vrijeme Nasserova mandata, uspjeli sklopiti sporazume s brojnim arapskim zemljama, poput [[Alžir]]a i [[Irak]]a;<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701"/> iračko priklanjanje Sovjetima (u pitanju je bio petnaestogodišnji sporazum o prijateljstvu i suradnji) bilo je izrazito problematično za Amerikance, toliko da je historičar [[Charles R. H. Tripp]] rekao da je sporazum poremetio "od strane Amerike sponzorirani sigurnosni sustav uspostavljen u sklopu Hladnog rata na Bliskom istoku. Činilo se da je svaki neprijatelj režima u [[Bagdad]]u potencijalni saveznik Sjedinjenih Država".<ref name="Tripp">{{cite book|authorlink=Charles R. H. Tripp|last=Tripp|first=Charles R. H.|title=A History of Iraq |url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2002|isbn=978-0-521-87823-4|pp=xii, 211-214}}</ref> Sjedinjene Države su, kasnije, u tajnosti financijski pomagale [[Kurdi|kurdskom]] vođi [[Mustafa Barzani|Mustafi Barzaniju]] tokom [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugog iračkog-kurdskog rata]], koji je zaključen iračkom pobjedom i doveo je do prisilnog premještanja stotina tisuća kurdskih civila.<ref name="Tripp" /> Međutim, kada je Nassera u Egiptu naslijedio [[Anwar Sadat]], činilo se kako je dotad najjači sovjetski saveznik na Bliskom istoku promijenio svoju politiku.<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701">[[John Grenville|Grenville, J.A.S.]] i [[Bernard Wasserstein]] (1987). ''[https://books.google.com/books?id=RYyyAAAAIAAJ Treaties of the Twentieth Century: A History and Guide with Texts]'', Dio 2. London i New York: Methuen. {{ISBN|978-0-416-38080-4}}.</ref> Kada je [[1973.]] godine izbio [[Jomkipurski rat]], glasine o mogućoj sovjetskoj intervenciji na strani Egipta dovele su do masovne mobilizacije u Sjedinjenim Državama, koja nije htjela izgubiti ovako strateški važnog saveznika, a koja je gotovo zaprijetila postojećem [[detant]]u;<ref>Kumaraswamy, p. 127</ref> Jomkipurski rat je, na koncu, vođen bez direktnog uplitanja velikih sila. Značajan sovjetski utjecaj u ovom periodu bilo je i potpomaganje [[Palestina|Palestini]] u borbi protiv Izraela, mahom kroz pružanja podrške [[Jaser Arafat|Jaseru Arafatu]] i njegovom [[PLO]]-u.<ref>Friedman, p. 330</ref> Val dekolonizacije u [[Afrika|Africi]] nastavio se i u ovom periodu, s tim da se u zemljama koje su već ranije stekle nezavisnost političke turbulencije bile česte. Posebice u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], gdje je korupcija već bila poharala državne institucije, došlo je do serije uzastopnih vojnih udara u [[Gana|Gani]] i [[Burkina Faso|Burkini Faso]], dok su brojne druge afričke zemlje bile zahvaćene krvavim [[građanski rat|građanskim ratovima]]. Tako se od [[1967.]] do [[1970.]] godine u [[Nigerija|Nigeriji]] vodio [[Nigerijski građanski rat|građanski rat]] između države i samoproglašene, nepriznate [[Biafra|Republike Biafre]], koju je vodio vojni časnik [[C. Odumegwu Ojukwu]]. Istovremeno, britanska uprava u [[Rodezija|Rodeziji]] se raspadala u jeku vala dekolonizacije, međutim, dok je [[Sjeverna Rodezija]] bez većih poteškoća izvršila tranziciju prema nezavisnoj [[Zambiji]],<ref>Akt o nezavisnosti Zambije, 1964 (c. 65)</ref> situacija u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] bila je uvelike problematičnija, mahom zbog [[Rodezijski građanski rat|internog vojnog sukoba]] između kontroverznog premijera [[Ian Smith|Iana Smitha]] i nacionalističkih pobunjenika predvođenih [[Robert Mugabe|Robertom Mugabeom]] i [[Joshua Nkomo|Joshuom Nkomom]]; rat se uz desetke tisuća mrtvih protezao sve do [[1979.]], nakon čega je ukinuta nikad priznata vladavina bjelačke manjine u Rodeziji, koja je ubrzo nakon toga izvršila tranziciju prema nezavisnom [[Zimbabve]]u. Šezdesete godine dovele su i do uspješnog zaključenja [[Alžirski rat|borbe za nezavisnost]] u [[Alžir]]u ([[1962.]]), ali i nezavisnost [[Tanganjika|Tanganjike]] i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]], koje će se [[1964.]] godine ujediniti u [[Tanzanija|Tanzaniju]], čiji će prvi predsjednik postati [[Julius Nyerere]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=11127|title=United Republic of Tanzania; Union of Tanganyika and Zanzibar act, 1964|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Krajem [[1960e|60-ih]] godina, vojska u [[Somalija|Somaliji]], predvođena bivšim policajcem [[Siad Barre|Siadom Barreom]], izvela je državni udar i preuzela vlast u zemlji, koja je nakon toga reformirana kao [[Demokratska Republika Somalija]], socijalistička diktatura kojoj je bezuvjetnu podršku obećao [[Sovjetski Savez]]. {{multiple image|align=right| perrow = 1/4 |total_width=400 | image1 = Photograph of Secretary of State Henry A. Kissinger Using the Telephone in Deputy National Security Advisor Brent... - NARA - 186804.tif |width1=3000|height1=1973 | image2 = Juan Maria Bordaberry.jpg|width2=284|height2=320 | image3 = Salvador Allende Gossens-.jpg |width3=325|height3=421 | image4 = Augusto Pinochet foto oficial.jpg|width4=509|height4=708 | image5 = Jorge Rafael Videla 1976.PNG|width5=318|height5=419 | footer = Američki [[Državni tajnik SAD|Državni tajnik]] [[Henry Kissinger]] bio je glavni ideolog američke vanjske politike tokom velikog dijela Hladnoga rata i gotovo sve američke vojne intervencije u stranim zemljama bile su isplaniranje od strane njega, posebice one u Južnoj Americi. U donjem redu, s lijeva na desno, su: urugvajski predsjednik i pučist [[Juan María Bordaberry]]; svrgnuti, demokratski izabrani predsjednik Čilea, [[Salvador Allende]]; kasniji čileanski diktator, [[Augusto Pinochet]]; i argentinski diktator [[Jorge Rafael Videla]]. }} S dolaskom 70-ih godina, diljem Trećeg svijeta otvorila su se nova krizna žarišta. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] je došlo do sve intenzivnije primjene tajne [[Operacija Cóndor|Operacije ''Cóndor'']], koja je aktivirana još [[1968.]] godine, a službeno je pokrenuta [[1975.]] godine. Radilo se, zapravo, o seriji incidenata državnog terora te represije i ubojstava političkih oponenata i komunističkih simpatizera u južnoameričkim zemljama, koje su dobivale tajnu pomoć od [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="Industrial Repression">{{cite book|last1=McSherry|first1=J. Patrice|author-link1= J. Patrice McSherry|editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach|editor3=Daniel Feierstein|title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies)|chapter=Chapter 5: "Industrial repression" and Operation Condor in Latin America |page=[https://books.google.com/books?id=acGNAgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA107#v=onepage&q&f=false 107]|publisher=[[Routledge]]|year=2011|isbn=0415664578|url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377}}</ref><ref name="Greg Grandin">[[Greg Grandin]] (2011). ''[http://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/L/bo11643711.html The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War].'' [[University of Chicago Press]]. [https://books.google.com/books?id=6FivSpNY2fkC&lpg=PP1&pg=PA75#v=onepage&q&f=false str. 75]. {{ISBN|9780226306902}}</ref><ref name="p. 223">Walter L. Hixson (2009). ''[http://yalepress.yale.edu/book.asp?isbn=9780300119121 The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy].'' [[Yale University Press]]. [https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC&lpg=PP1&pg=PA223#v=onepage&q&f=false str. 223]. {{ISBN|0300151314}}</ref> Mozak operacije bio je [[Henry Kissinger]],<ref>[[Greg Grandin]]. ''[https://books.google.com/books?id=a0hsCgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA151#v=onepage&q&f=false Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman]'' Metropolitan Books, 2015. str. 151. {{ISBN|1627794492}}</ref> a ista je naišla na snažnu podršku u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u, [[Paragvaj]]u i [[Urugvaj]]u. Suštinski, operacija se sastojala od američke podrške desničarskim vojnim diktaturama i pučevima, organiziranim s ciljem svrgavanja ili eliminacije ljevičarskih grupacija te uspostavom njima prijateljskih režima u zemljama koje su geopolitički bile izrazito važne.<ref>[http://www.clarin.com/suplementos/especiales/2006/03/24/l-01164353.htm "Los secretos de la guerra sucia continental de la dictadura" (The secrets of the continental dirty war of the dictators)], ''Clarin'', 24. ožujka 2006. {{es icon}}</ref> Tokom 70-ih su se dogodila tri značajna puča tokom kojih je ovakva politika bila prilično evidentna. U lipnju [[1973.]] godine, izabrani predsjednik [[Urugvaj]]a, [[Juan María Bordaberry]], usred značajne krize i gerilske aktivnosti ljevičarskih radikala [[Tupamaros]]a, uz pomoć vojske izvodi [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državni udar]] i uvodi diktaturu. Iako je puč službeno izveden zbog suočavanja s Tupamarosima, novoformirana [[Građansko-vojna diktatura u Urugvaju|građansko-vojna diktatura]] nastavila je vladati zemljom sve do sredine 80-ih godina i to uz američku podršku;<ref name=estado>{{Cite book |last = Lessa |first = Alfonso |title = Estado de guerra - de la gestación del golpe del 73 a la caída de Bordaberry |year = 1996 |publisher = Editorial Fin de Siglo}}</ref> Bordaberry je svrgnut [[1976.]], a nakon nekoliko mjeseci [[Alberto Demicheli|Demichelijeve]] vlasti, državu je preuzeo diktator [[Aparicio Méndez]], koji je bio jedan od glavnih "operativaca" Operacije ''Cóndor''. U rujnu [[1973.]], u [[Čile]]u dolazi do sličnog incidenta kada vojska predvođena [[Augusto Pinochet|Augustom Pinochetom]], koji je također postao jedan od predvodnika Operacije ''Cóndor'', u [[Državni udar u Čileu 1973.|puču]] svrgava demokratski izabranog predsjednika, socijalista [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]];<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html "Controversial legacy of former Chilean dictator Augusto Pinochet ...Gen. Augusto Pinochet, who overthrew Chile's democratically elected Communist government in a 1973 coup ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516194106/http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html |date=2008-05-16 }}, ''The Christian Science Monitor'', 11. prosinca 2006.</ref><ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html "CHILE: The Bloody End of a Marxist Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925065855/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html |date=2008-09-25 }}, ''Time Magazine'', Citat: "....Allendeov pad je imao implikacije koje su sezale daleko izvan granica Čilea. On je bio prvi direktno izabrani marksistički čelnik u Latinskoj Americi..."</ref> Allende je [[1970.]] postao prvi demokratski izabrani predsjednik socijalističkog uvjerenja u Latinskoj Americi,<ref name="BBC Allende Profile 2003">{{cite news |title=Profile of Salvador Allende |date=2003-09-08|publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3089846.stm |accessdate=25. 1. 2011}}</ref> što je Sjedinjenim Državama bila direktna prijetnja. Kada je Allendeova politika počela ugrožavati američke interese, Nixon je pružio podršku Pinochetu i pučistima,<ref>{{cite web|url=http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB8/nsaebb8i.htm|title=Chile and the United States: Declassified Documents Relating to the Military Coup, September 11, 1973|author=Peter Kornbluh}}</ref><ref name="NSA-2000-9-19">{{cite web|author=Peter Kornbluh|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/|title=CIA Acknowledges Ties to Pinochet's Repression: Report to Congress Reveals U.S. Accountability in Chile|work=Chile Documentation Project|publisher=National Security Archive|date=2000-09-19|access-date=2006-11-26| archiveurl= https://web.archive.org/web/20061128142216/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/| archivedate= 2006-11-28<!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref><ref name="Winn 2010 239–275">{{cite encyclopedia|last=Winn|first=Peter|editor-first=Greg & Gilbert|editor-last=Grandin & Joseph|editor-link=|encyclopedia=|title=A Century of Revolution|language=|edition=|date=|year=2010|publisher=Duke University Press|volume=|location=|isbn=|pages=239–275}}</ref> koji su u jednodnevnom puču svrgnuli predsjednika i uspostavili vojnu diktaturu; Allende se tokom puča ubio,<ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/hortensia-bussi-de-allende-widow-of-salvador-allende-who-helped-lead-opposition-to-chiles-military-dictatorship-1710766.html|work=The Independent|location=London|title=Hortensia Bussi De Allende: Widow of Salvador Allende who helped lead opposition to Chile's military dictatorship|first=Phil|last=Davison|date=2009-06-20|accessdate=20. 4. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/theguardian/2009/sep/12/from-the-guardian-archive|work=The Guardian |location=London |title=From the archive: Allende 'dead' as generals seize power|first=Richard|last= Gott|date=12. 9. 2009|accessdate=20. 4. 2010}}</ref> mada njegova smrt i dalje ostaje kontroverzna tema. Pinochet je, uz pomoć [[Vojna hunta u Čileu (1973.)|vojne hunte]], vladao Čileom kao [[Vojna diktatura u Čileu (1973–1990)|diktator]] sve do [[1990.]] godine,<ref>[[Peter Kornbluh]] (11. 9. 2013). ''[[The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability]]''. [[The New Press]]. {{ISBN|1595589120}} [https://books.google.com/books?id=WHYRBAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PR9#v=onepage&q&f=false str. ix]</ref><ref>Monte Reel i J.Y. Smith (11. prosinca 2006). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121000302.html A Chilean Dictator's Dark Legacy]. ''[[The Washington Post]].'' Pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> prilikom čega se krvavo obračunavao s opozicijom i uvelike gušio ljudska prava. Posljednji značajni incident dogodio se [[1976.]] godine u [[Argentina|Argentini]], kada je vojni časnik [[Jorge Rafael Videla]], uz američku podršku, u [[Državni udar u Argentini 1976.|puču]] svrgnuo [[Isabel Perón]] i uspostavio vojnu diktaturu, što je bio obrazac koji se identično odvijao u svim incidentima. Isabel Perón, prva žena koja je postala predsjednica neke države, vladala je Argentinom od [[1974.]] godine, nakon smrti svog supruga, [[Juan Perón|Juana Peróna]], koji je obilježio argentinsku politiku nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, politička represija pod Isabel Perón je bila stvarnost u Argentini i prije samoga puča, tako da se ovdje nije radilo o ideološki uvjetovanom puču, već o ilegalnom modusu smjene vlasti; Sjedinjene Države su se tek naknadno uključile kao podrška, dok je sam puč bio organiziran i planiran interno.<ref>{{cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/19760216%20Military%20Take%20Cognizance%20of%20Human%20Rights%20Issue%2000009FF0.pdf |date=1976-02-16 |title=Military Take Cognizance of Human Rights Issue |work=[[National Security Archive]]}}</ref> Videlina vojna hunta započela je "[[Proces nacionalne reorganizacije]]", što je bio službeni naziv diktature koja je provodila snažnu represiju u narednim godinama, sve do svog pada [[1983.]] godine, kada su organizirani demokratski izbori na kojima je pobijedio [[Raúl Alfonsín]]. Argentina je bila specifična i po tome što se u njoj od [[1974.]] godine pa sve do pada diktature vodio [[Prljavi rat]], odnosno organizirani državni terorizam koji se ogledao kroz snažnu represiju, eliminaciju političkih oponenata te organizirane nestanke i ubojstva argentinskih stanovnika. {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Thảm sát.jpg|image2=Skulls from the killing fields.jpg|width=250|caption1=Serija fotografija koja prikazuje žrtve [[Masakr u Ba Chúcu|masakra u Ba Chúcu]], [[18. travnja]] [[1978.]] godine. [[Pol Pot]]ovi [[Crveni Kmeri]] činili su zvjerske zločine prema pripadnicima vlastitog naroda i počinili jedan od najzloglasnijih [[genocid]]a u suvremenoj historiji.|caption2=Lubanje žrtava Pol Potova režima pronađene na "[[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]]". Ovi zločini bili su tema kritički hvaljenog i višestruko nagrađivanog filma [[The Killing Fields (film)|''Polja smrti'']] iz [[1984.]], sa [[Sam Waterston|Samom Waterstonom]] u glavnoj ulozi.}} Uz još uvijek aktivne ratove u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Laoški građanski rat|Laosu]], Azija se krajem 60-ih i kroz dobar dio 70-ih suočila s dvama novim konfliktima, koji su imali značajnijeg odjeka i u svijetu. Prvi od njih bio je u [[Kambodža|Kambodži]], gdje se od [[1967.]] godine vodio žestoki [[Kambodžanski građanski rat|građanski rat]], između državnih vlasti i pobunjeničke, komunističke gerile, [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]]. Situacija je eskalirala kada je u ožujku [[1970.]] godine parlament s vlasti uklonio [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]], nakon čega si je proamerički premijer [[Lon Nol]] dao izvanredne ovlasti i uveo diktaturu. [[Državni udar u Kambodži 1970.|Državnim udarom]] je ukinuta dotadađnja monarhija, a formirana je [[Kmerska Republika]], koja je nastavila voditi građanski rat protiv komunističke gerile. Tokom iste godine, snage [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] okupirale su dio vojnih baza u Kambodži, što je doprinijelo eskalaciji nasilja; dokumenti otkriveni u sovjetskim arhivima otkrili su kako je okupacija zapravo bila posljedica dogovora između Sjevernog Vijetnama i Crvenih Kmera, kojeg je ispregovarao [[Nuon Chea]].<ref>Dmitry Mosyakov, "The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives," u Susan E. Cook (ur.), ''Genocide in Cambodia and Rwanda'' (Yaleov Program studija genocida, monografija br. 1, 2004), str. 54ff. Dostupno na: www.yale.edu/gsp/publications/Mosyakov.doc "U travnju i svibnju 1970., velik broj sjevernovijetnamskih snaga ušao je u Kambodžu zbog poziva za pomoć kojeg je Vijetnamu uputio ne Pol Pot, već njegov zamjenik, Nuon Chea. Nguyễn Cơ Thạch se prisjeća: 'Nuon Chea je tražio pomoć i mi smo oslobodili pet kambodžanskih provincija u deset dana.'"</ref> Amerikanci i Južni Vijetnam su odgovorili [[Operacija Menu|bombardiranjem]] [[Kambodžanska kampanja|kopnenom invazijom]], međutim ostaje upitno koliki je bio doseg tih napada.<ref>[[David P. Chandler|Chandler, David]] 2000, ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'', Revised Edition, Chiang Mai, Thailand: Silkworm Books, str.&nbsp;96–7.</ref> Sve u svemu, Crveni Kmeri su postepeno napredovali te su, nakon pada [[Phnom Penh]]a u travnju [[1975.]] godine, u siječnju [[1976.]] godine proglasili osnivanje [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]], komunističke diktature na čijem je čelu bio [[Pol Pot]]. Nakon dolaska na vlast, Pol Pot je započeo brutalnu kampanju tokom koje je na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]] pobijeno između jednog i tri milijuna stanovnika zemlje, koja je imala otprilike 8,000,000 ljudi;<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." U Forced Migration and Mortality, Holly E. Reed i Charles B. Keely (ur.) Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline sugerira brojku od 1.17–3.42 milijuna žrtava.</ref><ref name="Marek Sliwinski 1995">Marek Sliwinski, Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique (L'Harmattan, 1995).</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith i Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." U Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, Ben Kiernan (ur.). New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> velik broj stanovnika je, također, pobjegao ili je bio protjeran. Radilo se tu o zvjerskom [[genocid]]u nad vlastitim narodom, kojega je sociolog [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]] nazvao "najjasnijim genocidom Hladnoga rata".<ref>''Theory of the Global State: Globality as Unfinished Revolution'', [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]], [[Cambridge University Press]], 2000, str. 141, {{ISBN|978-0-521-59730-2}}</ref> Otpor Pol Potovom režimu je rastao i već je tokom [[1977.]] godine došlo do [[vijetnam]]ske invazije zemlje, koja je ubrzo prerasla u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|novi rat]]; Vijetnam je imao podršku prebjega Crvenih Kmera, ali i prosovjetskog [[Ujedinjeni narodni front za spas Kampučije|Ujedinjenog narodnog fronta za spas Kampučije]], što ga je predvodio [[Heng Samrin]]. Iako je rat doveo do svrgavanja Pol Pota i njegovog režima, novoformirana zemlja će se boriti s međunarodnim priznanjem izvan sovjetske sfere utjecaja, unatoč činjenici da se Zapad oštro bunio protiv Pol Pota i njegovog zvjerskog režima, te će biti opstruirana od strane gerilaca smještenih uz granicu s [[Tajland]]om. Nakon uklanjanja Crvenih Kmera, nacionalna obnova Kambodže bit će iznimno teška, a Vijetnam će ubrzo biti izložen [[Kinesko-vijetnamski rat|kineskom napadu]], koji će biti zaključen tokom nekoliko mjeseci [[1979.]] godine.<ref name="MSloc">[http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=86522&jid=SEA&volumeId=32&issueId=02&aid=86521&bodyId=&membershipNumber=&societyETOCSession= Slocomb M. "The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea." ''Journal of Southeast Asian Studies,'' 2001;32(02):195–210]</ref><ref name="hu-huong">hu-Huong, Nguyen (1992). Khmer Viet Relations and the Third Indochina Conflict. Jefferson: McFarland. {{ISBN|978-0-89950-717-0}}, str. 139-140</ref> Drugi veći incident zbio se [[1975.]] godine, kada je [[Suharto]]va [[Indonezija]] izvršila [[Indonezijska invazija Istočnog Timora|invaziju]] na [[Istočni Timor]]. Službeno pravdajući invaziju antikolonijalizmom, radilo se zapravo o vojnoj intervenciji protiv ljevičarske stranke [[FRETILIN]]-a, koja je pobijedila na izborima i čiji je čelnik, [[Francisco Xavier do Amaral]], postao predsjednik. Brojčano jača indonezijska vojska nije imala značajnijih problema i ubrzo je [[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|okupirala Istočni Timor]], pripojivši ga svom teritoriju. {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Angola 1978.jpg|image2=Bundesarchiv Bild 183-1983-0303-423, Berlin, Margot Honecker, Samora Moises Machel.jpg|width=220|footer=Čelnici novonastalih socijalističkih republika, [[Angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, uvelike su ovisili o stranim savezništvima u komunističkom svijetu, što je bio ključan faktor u njihovoj borbi protiv pobunjenika u dvama građanskim ratovima. Na slici gore, angolski predsjednik [[Agostinho Neto]] sastaje se s poljskim predstavnicima, dok je na slici dolje mozambikanski predsjednik [[Samora Machel]] u društvu [[Margot Honecker]], suruge [[DDR|istočnonjemačkog]] čelnika [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]].}} Događaji na Istočnom Timoru bili su usko povezani s tadašnjim događanjima u [[Portugal]]u, koja će imati i značajan utjecaj na [[Afrika|Afriku]]. Naime, [[Portugal]] je [[1974.]] godine pogodila [[Revolucija karanfila]], kojom je svrgnuta diktatorska ''[[Estado Novo]]'', čiji je vođa od [[1932.]] do [[1968.]] godine bio diktator [[António de Oliveira Salazar]]; državu su u vrijeme revolucije vodili premijer [[Marcelo Caetano]] i predsjednik [[Américo Tomás]]. Međutim, svrgavanje diktatorskog režima u Portugalu bilo je izrazito važno i za dotadašnje kolonije, s obzirom da je je nova vlast u Portugalu dokinula [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]], koji se vodio još od [[1961.]] godine, i priznala nezavisnost tadašnjih kolonija. Iako je tim procesom bio zahvaćen i [[Istočni Timor]], on je imao puno većeg odjeka u [[Afrika|Africi]], gdje su tri nove zemlje ovim procesom stekle nezavisnost. Situacija je najblaža bila u [[Gvineja-Bisao|Gvineji-Bisao]], dotadašnjoj [[Portugalska Gvineja|Portugalskoj Gvineji]], koja je još [[1973.]] godine jednoglasno proglasila nezavisnost, priznatu naredne godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20130208105230/http://diplomaticandconsular.com/index.php?option=com_content&view=article&id=377&catid=123&Itemid=29&act=cp Ambasada Republike Gvineje-Bisau – Profil države]. Diplomaticandconsular.com (12. travnja 2012.). Pristupljeno 22. lipnja 2013.</ref> Na čelo države došao je [[Luís Cabral]], koji je, međutim svrgnut u puču [[1980.]] godine, čiji je predvodnik bio [[João Bernardo Vieira]]; upravo će Vieira imati najznačajniju ulogu u razvoju politike Gvineje-Bisao u narednom periodu. S druge strane, situacija u [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalskoj Zapadnoj Africi]] i [[Portugalski Mozambik|Portugalskom Mozambiku]] bila je osjetno ozbiljnija. Naime, i [[Angolski rat za nezavisnost|Angola]] i [[Mozambikanski rat za nezavisnost|Mozambik]] su mnogo prije nezavisnosti vodile svoje ratove za nezavisnost. Kada je ta nezavisnost konačno priznata, došlo je do internog sukoba koji je i u [[Angolski građanski rat|Angoli]] i u [[Mozambikanski građanski rat|Mozambiku]] rezultirao krvavim i višegodišnjim građanskim ratovima. No, dok je u [[Mozambik]]u, gdje je uspostavljena prosovjetska [[Narodna Republika Mozambik|socijalistička republika]], [[FRELIMO]] samostalno predvodio borbu protiv kolonijalnog imperija, pa je bilo i očekivano da će taj pokret, kojega je predvodio [[Samora Machel]], preuzeti vlast, u [[Angola|Angoli]] su kasnije zaraćene strane zajednički vodile borbu protiv Portugala; na koncu je komunistička [[MPLA]], koju je predvodio [[Agostinho Neto]], preuzela kontrolu u državi i također uspostavila prosovjetsku [[Narodna Republika Angola|socijalističku republiku]], što je izazvalo revolt isključenih grupacija; dvije novoproglašene socijalističke republike bile su izrazito bliske.<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-648.html Angola: Komunističke države]</ref> Ti građanski ratovi vodili su se kroz dug vremenski period, uključivali su intervencije stranih sila (značajnu participaciju u imala je [[apartheid]]ska [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]], ali i Kuba u Angoli)<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> nanijele su velik udarac novonastalim državama, a njihova rezolucija uslijedila je tek po završetku Hladnoga rata. Širenje socijalizma po Africi nastavilo se tokom 70-ih godina, kada je radikalna vojna skupina [[Derg]] u državnom udaru [[1974.]] godine [[Etiopsko Carstvo|dokinula monarhiju]] i uspostavila vojno-socijalističku vladu, koju je od [[1977.]] do [[1987.]] godine vodio [[Mengistu Haile Mariam]].<ref name="Erlich 2008, 84-86">{{cite book |last=Erlich |first=Reese | authorlink= Reese Erlich|title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba |publisher=PoliPoint Press |year=2008 |location=Sausalito, California |pages=84–86 |url=https://books.google.com/books?id=7q3ibcq_vxQC |isbn=978-0-9815769-7-8}}</ref> Dotadašnji car, [[Haile Selassie]], svrgnut je s vlasti te je nedugo zatim i preminuo.<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Privremena vojna vlada socijalističke Etiopije izgradila je dobre odnose sa [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]],<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> ali ne i sa susjednom [[Somalija|Somalijom]], koja je također uživala sovjetsku podršku. Kada je [[1977.]] godine između Somalije i Etiopije izbio [[Ogadenski rat]], Sovjeti i Kuba su povukli potporu Barreu i stali uz Derg;<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Barre se tada okrenuo [[Safari klub]]u, skupini proameričkih obavještajnih službi iz arapskih zemalja, za pomoć oko oružja.<ref>Bronson, ''Thicker than Oil'' (2006), str. 134. "Potaknute Saudijskom Arabijom, članice Safari kluba pistupile su somalskom predsjedniku Siadu Barreu i ponudile da će mu poslati potrebno oružje ako on prestane primati rusku pomoć. Barre je pristao. Egipat je tada Somaliji prodao svoje neželjeno sovjetsko oružje u vrijednosti $75,000,000, s tim da je isplatu obavila Saudijska Arabija."</ref><ref>Miglietta, ''American Alliance Policy'' (2002), str. 78. "Američka vojna dobra osigurali su Egipat i Iran, koji su poslali viškove iz svojih skladišta. Govori se da su američki M-48 tenkovi prodani Iranu poslani u Somaliju preko Omana."</ref> Ipak, podrška koju je i dobio nije bila dovoljna, tako da je Derg nakon manje od godinu dana borbe odnio pobjedu i zadržao upravu nad [[Ogaden|spornom regijom]]. Derg je nastavio vladati Etiopijom do usvajanja ustava [[1987.]] godine, kada je formirana kratkotrajna [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|NDR Etiopija]], koja je [[1991.]] godine zahvaćena oštrim [[Etiopski građanski rat|građanskim ratom]], koji će dovesti do pada socijalističkog režima. Bili su ovo posljednji, veliki incidenti u Trećem svijetu tokom Hladnoga rata. I dok će se situacije na većini kontinenata u narednom periodu smirivati, neka krizna žarišta, poput [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], zadržat će to svojstvo i u narednom periodu, a neka čak i nakon završetka Hladnoga rata. === Zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država === {{main|Nixonov posjet Kini 1972.}} [[File:President_Nixon_meets_with_China%27s_Communist_Party_Leader,_Mao_Tse-_Tung,_02-29-1972_-_NARA_-_194759.tif|thumb|left|250px|[[Mao Zedong]] i američki predsjednik [[Richard Nixon]], tokom posjeta potonjeg NR Kini.]] Vrhunac [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog raskola]] zbio se tokom [[1969.]] godine, kada je došlo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|sedmomjesečnog oružanog sukoba na granici]] dvaju zemalja; sukob, doduše, nije bio velikih razmjera i završio je [[Status quo ante bellum|bez ikakvih teritorijalnih promjena]], s tim da je formalno zaključen tek [[2004.]] godine, kada su Kina i [[Rusija]] sklopile granični sporazum. Međutim, američki predsjednik [[Richard Nixon]] je odlučio iskoristiti zategnute odnose i sukob među komunističkim silama kako bi balans moći okrenuo u korist Zapada;<ref>[[Robert Dallek|Dallek, Robert]] (2007), p. 144.</ref> Kinezi su, s druge strane, također željeli poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama kako bi ostvarili premoć nad Sovjetskim Savezom. U srpnju [[1971.]], Kissinger je, tokom puta u [[Pakistan]], tajno posjetio [[Peking]] i dogovorio posjet američkog predsjednika Nixona, koji se službeno dogodio u veljači [[1972.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=149–152}}</ref> Nixon je tokom sedam dana posjetio nekoliko kineskih gradova i [[Kineski zid]], a sastao se i s [[Mao Zedong]]om i [[Zhou Enlai]]jem. U vrijeme kada je Nixon posjetio Kinu, Sovjeti su bili izjednačeni sa Sjedinjenim Državama u nuklearnoj utrci, a [[Vijetnamski rat]] je bio toliki problem da je uvelike umanjio američki utjecaj u Trećem svijetu i pogoršao odnose sa zapadnim saveznicima,<ref>Buchanan, pp. 168–169</ref> što ilustrira koliko je ovaj posjet bio značajan za američku vanjsku politiku. Mao i Nixon su raspravljali o brojnim pitanjima, među kojima će biti i status [[Tajvan]]a (Amerikanci će do [[1979.]] godine nastaviti priznavati Tajvan, međutim po uspostavi punih diplomatskih odnosa s NR Kinom, Tajvan je izgubio američku podršku), a jedna od najvažnijih posljedica susreta bio je [[šangajski communiqué]], koji će služiti kao temelj svih kasnijih vanjskopolitičkih odnosa Kine i Sjedinjenih Država. === Nixon, Brežnjev i detant === {{main|Detant|Ostpolitik|Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|Vladivostoški sastanak o kontroli oružja|Helsinški dogovor|OSCE}} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F031406-0017, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|thumb|250px|Susret [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] i [[Willi Stoph|Willija Stopha]] u [[Erfurt]]u [[1970.]] godine bio je prvi susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke od podjele, a bio je prekretnica u provođenju Brandtove "[[Ostpolitik]]", koja je dovela do normalizacije odnosa između Istoka i Zapada.]] Nakon svog posjeta Kini, Nixon se sastao s brojnim sovjetskim dužnosnicima, među kojima je bio i [[Leonid Brežnjev]], u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="bbc-nb">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22/newsid_4373000/4373149.stm|title=President Nixon arrives in Moscow|publisher=BBC News|date=22. 5. 1972|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> Sastanci su, zapravo, bili [[pregovori o ograničenju strateškog naoružanja]], koji su rezultirali dvama značajnim sporazumima o ograničavanju naoružanja: [[SALT I]], što je bio prvi detaljni sporazuom o ograničavanju potpisan između dvaju velesila, i [[ABM sporazum|ABM]], koji je zabranio izradu sustava dizajniranih za presretanje nadolazećih projektila. Cilj ovih sporazuma bilo je ograničavanje izrade skupih antibalističkih projektila i nuklearnog oružja.<ref name="Karabell" /> Nixon i Brežnjev su nakon sastanaka proglasili novi period "mirne koegzistencije" i uspostavili revolucionarnu politiku [[detant]]a između dvaju velesila. Brežnjev je, u međuvremenu, nastojao oživjeti sovjetsku ekonomiju, koja je bila u značajnim problemima zbog velikih vojnih izdataka. U periodu od [[1972.]] do [[1974.]], dvije velesile su dogovorile bolju ekonomsku suradnju,<ref name="Lafeber 1993" /> uključujući i sporazume o pojačanoj trgovini. Nakon tih značajnih susreta, detant je zamijenio dotadašnju neprijateljsku politiku dvaju zemalja i omogućio da dvije zemlje zajednički opstaju.<ref>Robert S. Litwak, ''Détente and the Nixon doctrine: American foreign policy and the pursuit of stability, 1969-1976'' (Cambridge UP, 1986).</ref> Ovi događaji su se savršeno poklopili s kancelarskim mandatom [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], čija je "[[Ostpolitik]]" dovela do normalizacije odonsa u podijeljenoj Njemačkoj;<ref name="Gaddis 2005, p. 154"/> Brandt se [[1970.]] godine u [[Erfurt]]u bio susreo s istočnonjemačkim kolegom, [[Willi Stoph|Willijem Stophom]], što je bio prvi službeni susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke. Europa je, prativši razvoj događanja u svijetu, također radila na vlastitoj stabilizaciji, tako da je u ovom periodu postignut [[Helsinški dogovor]] ([[1975.]]), koji je za posljedicu imao formiranje [[OSCE]]-ja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=188}}</ref> === Pogoršanje odnosa krajem 70-ih === {{main|Iranska revolucija|Nikaragvanska revolucija}} [[File:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|250px|thumb|Povratak [[Ruholah Homeini|imama Homeinija]] u [[Iran]] nakon 14 godina dogodio se usred [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] u kojoj je svrgnuta dinastija Pahlavi i nakon koje je došlo do uspostave republike.]] Iako se činilo da je [[detant]] doveo do značajnog poboljšanja u odnosima između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, situacija je bila daleko od idealne. Tokom 70-ih godina, [[KGB]] je pod vodstvom [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] nastavljao s progonom istaknutih sovjetskih intelektualaca koji su bili kritični prema režimu, a među kojima su bili i nobelovci [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Andrej Saharov]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=186}}</ref> Također, a sve unatoč detantu, dvije velesile nastavile su međusobnu konfrontaciju kroz konflikte u Trećem svijetu, kao što je ranije rečeno, a što je najevidentnije bilo na primjerima [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Čile]]a, [[Etiopija|Etiopije]] i [[Angola|Angole]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=178}}</ref> Iako je predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine potpisivanjem sporazuma [[SALT II]] nastojao nametnuti nova ograničenja,<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/newsid_4508000/4508409.stm|title=Leaders agree arms reduction treaty|publisher=BBC News|date=18. 6. 2008|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> njegov je trud uvelike umanjem zbog brojnih kriznih situacija u toku te godine. Najveća od njih dogodila se u [[Iran]]u, kada je proamerički režim [[Šah (titula)|šaha]] [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda-Reze Pahlavija]] svrgnut u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]] koju je predvodio konzervativni [[Ruholah Homeini]]; nakon revolucije došlo je do uspostave [[Iran|islamske republike]], čiji su odnosi sa Sjedinjenim Državama u startu bili vrlo napeti. Istovremeno, [[KGB]] je pružio značajnu pomoć ljevičarskim [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinistima]] u [[Nikaragva|Nikaragvi]],<ref>[[Christopher Andrew (historičar)|Christopher Andrew]] i [[Vasilij Mitrohin]], ''The KGB and the World: The Mitrokhin Archive II'' (Penguin, 2006), str. 41, 120–1.</ref> što je dovelo do rušenja proameričkog diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somoze]] u toj zemlji i dolaska na vlast prosovjetske vojne hunte, na čijem je čelu bio [[Daniel Ortega]]; situacija u Nikaragvi se, doduše, nije smirila i ostala je turbulentna i tokom narednih godina. Posljednji veći incident desio se u prosincu [[1979.]], kada je Carter oštro reagirao na početak [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetske intervencije u Afganistanu]] te godine.<ref name="Lafeber 1993" /> == "Drugi Hladni rat" (1979–85) == {{main|Hladni rat (1979–1985)}} Termin "Drugi Hladni rat" odnosi se na nagli rast hladnoratovskih tenzija i sukoba koji je zabilježen krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Tenzije između dvaju velesila naglo su porasle, a obje su strane postale naglašeno militarističke.<ref name="Halliday" /> Profesor historije [[John Patrick Diggins]] rekao je: "''Reagan je učinio sve kako bi vodio drugi Hladni rat, podržavajući pritom kontraustanke u Trećem svijetu.''";<ref>{{cite book|author=John P. Diggins|authorlink=John Patrick Diggins|title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History|url=https://books.google.com/books?id=N-bQtjYcy0AC&pg=PA267|year=2007|publisher=W. W. Norton |page=267|isbn=978-0-393-06022-5}}</ref> akademik [[Michael Cox (akademik)|Michael Cox]] je također rekao: "''Intenzitet ovog 'drugog' Hladnog rata bio je toliko jak, koliko je njegovo trajanje bilo kratko.''"<ref>{{cite book|author=Michael Cox|authorlink=Michael Cox (academic)|title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads|url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&pg=PR18|year=1990|publisher=University Press of America|page=18|isbn=978-0-8191-7865-7}}</ref> === Sovjetski rat u Afganistanu === {{main|Sukob u Afganistanu|Afganistansko-sovjetski rat}} [[File:SovietafghanwarTanksHelicopters.jpg|thumb|left|250px|Sovjetski [[helikopter]]i u borbi protiv kopnenih snaga [[mudžahedini|mudžahedina]] tokom [[1984.]] godine.]] Ono što je za [[Sjedinjene Države]] bio [[Vijetnam]], to će krajem 70-ih i tokom 80-ih godina [[Afganistan]] biti za [[Sovjetski Savez]]. Za razliku od susjednih zemalja, [[Afganistan]] sve do kraja 70-ih nije bio toliko značajan u hladnoratovskim odnosima snaga, međutim, kada je [[1978.]] godine u [[Saur revolucija|Saur revoluciji]], [[Narodna demokratska stranka Afganistana]] preuzela vlast u toj zemlji i uspostavila [[Demokratska Republika Afganistan|sovjetski satelitski režim]], situacija se drastično pogoršala. Samo nekoliko mjeseci nakon revolucije, protivnici komunističkog režima podigli su ustanak na istoku zemlje, koji se ubrzo pretvorio u [[Sukob u Afganistanu|iscrpljujući građanski rat]] kojeg su pobunjeni [[mudžahedini]] vodili protiv vladinih snaga diljem Afganistana. Afganistan se tako, u samo nekoliko mjeseci, pretvorio u bojno polje koje je neplanski poslužilo kao još jedan [[surogat rat]] između dvaju velesila; Sovjeti su poslali tisuće vojnih savjetnika članovima vlade DR Afganistana,<ref name="hussain">{{Harvnb|Hussain|2005|pp=108–109}}</ref> dok su mudžahedini dobili vojnu obuku i oružje iz [[Pakistan]]a i [[Kina|Kine]],<ref>{{Harvnb|Starr|2004|pp=157–158}}</ref><ref name=Warren>{{Harvnb|Warren|1992}}</ref> ali i milijarde dolara te oružje od [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinejnog Kraljevstva]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]].<ref name=Warren/> Problem je bio dodatno pogoršan internim sukobom u vladi DR Afganistana između dominantnog [[Halk (partija)|Halk]]a i umjerenog [[Parčam]]a, koji je rezultirao smjenom Parčamovih ministara i hapešnjem stranci lojalnih časnika pod izgovorom o postojanju lažnog plana za državni udar. Do sredine [[1979.]] godine, Sjedinjene Države su aktivirale tajni plan pružanja pomoći mudžahedinima.<ref>{{Harvnb|Meher|2004|pp=68–69, 94}}</ref> [[File:1980 USSR stamp Olympic mascot.jpg|220px|thumb|Medvjedić [[Miša (maskota)|Miša]] bio je maskota [[Olimpijada 1980|Olimpiskih igara 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], prvih [[Olimpijada|igara]] održanih u nekoj socijalističkoj zemlji. Igre su, osim po tome, ostale upamćene i po bojkotu zapadnih zemalja, kojega je inicirao [[Jimmy Carter]] kao reakciju na [[Afganistansko-sovjetski rat|sovjetsku intervenciju u Afganistanu]].]] U rujnu [[1979.]] godine, halkist [[Nur Muhammad Taraki]], tadašnji čelnik DR Afganistana, ubijen je u atentatu organiziranom od strane stranačkog kolege [[Hafizullah Amin|Hafizullaha Amina]], koji je preuzeo vlast u zemlji. Međutim, nakon što nije uspio pridobiti povjerenje Moskve, sam Amin je ubijen u atentatu već u prosincu iste godine, nakon čega je uspostavljena parčamistička vlada na čelu s [[Babrak Karmal|Babrakom Karmalom]]; od strane Sovjeta formirana vlada uključivala je članove obavju sukobljenih frakcija. Sovjeti su ubrzo poslali i svoje trupe u državu kako bi pomogli u stabilizaciji Karmalovog režima, međutim bili su uvjereni kako će oni morati odraživati tek manjinu vojnih operacija. Međutim, direktna posljedica toga bila je da se Sovjetski Savez direktno umiješao u sukob koji je dotad bio nacionalnog karaktera.<ref>{{Harvnb|Kalinovsky|2011|pp=25–28}}</ref> I dok su Sovjeti neuspješno ratovali u Afganistanu, gdje će na koncu doživjeti sramotu ravnoj onoj američkoj u Vijetnamu, Sjedinjene Države su odlučile reagirati. [[Jimmy Carter]] je na sovjetsku intervenciju reagirao povlačenjem sporazuma [[SALT II]] iz [[Senat SAD|Senata]], nametanjem embarga na izvoz žita i tehnologije u Sovjetski Savez te traženjem osjetnog povećanja vojnog budžeta; sovjetsku intervenciju opisao je kao "najozbiljniju prijetnju miru nakon Drugog svjetskog rata".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=211}}</ref> Ovakva politika imala je za posljedicu i [[Bojkot Olimpijade 1980.|bojkot]] [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] od strane velikog broja zapadnih zemalja, a što je, zauzvrat, dovelo [[Bojkot Olimpijade 1984.|bojkota]] [[Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984.]] u [[Los Angeles]]u od strane većine zemalja Varšavskog pakta. === Reagan i Thatcherova === {{main|Reaganova doktrina|Tačerizam}} U siječnju [[1977.]] godine, bivši guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] i neuspjeli kandidat na [[Republikanska stranka (SAD)|republinskim predizborima]] tokom [[1976.]] godine, [[Ronald Reagan]], dao je svoje mišljenje o Hladnom ratu u razgovoru s kolegom [[Richard V. Allen|Richardom V. Allenom]], rekavši: "''Moja ideja o američkoj politici prema Sovjetskom Savezu je jednostavna, neki bi rekli i pojednostavljena. Radi se o ovome: Mi pobjeđujemo, a oni gube. Što kažete na to?''"<ref>{{cite web|last=Allen |first=Richard V.| authorlink = Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archivedate=2011-05-01 |title=The Man Who Won the Cold War |publisher=Hoover.org |accessdate=3. 11. 2011}}</ref> Tri godine kasnije, Reagan je uvjerljivo pobijedio [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] na izborima i postao novi [[predsjednik SAD|predsjednik Sjedinjenih Država]], uz obećanje da će povećati vojni budžet i suprostaviti se Sovjetima bilo gdje. Godinu dana ranije, nakon što je laburističkoj vladi [[James Callaghan|Jamesa Callaghana]] izglasano nepovjerenje, konzervativci su pobijedili na izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a na čelo vlade je prvi put došla žena, "Željezna lady" [[Margaret Thatcher]]. Ideološki bliski, Reagan i Thatcherova su brzo našli zajednički jezik te su javno odbacili Sovjetski Savez i njegovu ideologiju. Reagan je Sovjetski Savez nazvao "[[Carstvo zla|carstvom zla]]" i predvidio da će komunizam završiti na "[[smetlište historije|smetlištu historije]]".<ref name="Gaddis 2005, p. 197">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=197}}</ref> [[File:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|left|300px|[[Ronald Reagan]] i [[Margaret Thatcher]], ovdje na sastanku u [[Camp David]]u tokom [[1984.]] godine, formirali su snažnu antikomunističku politiku tokom 80-ih godina, koja je dovela do novog zaoštravanja odnosa sa Sovjetskim Savezom.]] Do [[1985.]] godine, Reaganov antikomunistički stav se formirao u politiku koja je postala poznata kao [[Reaganova doktrina]], koja je, uz još uvijek aktualno zadržavanje, bila usmjerena prema još snažnijem rušenju postojećih komunističkih sustava.<ref name="Graebner, Burns & Siracusa 2008, 76">Graebner, Norman A., Richard Dean Burns i Joseph M. Siracusa (2008). ''[https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War].'' Westport, Connecticut: Greenwood Press. str. 76. {{ISBN|978-0-313-35241-6}}.</ref> Osim što je nastavio s Carterovom politikom pružanja pomoći islamskim protivnicima Sovjetskog Saveza i komunističke DR Afganistan, Reagan je preko [[CIA]]-je istu proširio i na podržananje islamističkih pokreta u [[Sovjetska Središnja Azija|sovjetskoj Središnjoj Aziji]].<ref name="Singh 1995, 130">Singh, Bilveer (1995). "Jemaah Islamiyah". U Wilson John & Swati Parashar (ur.) ''[https://books.google.com/books?id=cAE-bxSXayMC Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia]''. Singapore and Delhi: ORF-Pearson-Longman. str. 130. {{ISBN|978-81-297-0998-1}}.</ref> Uz to, CIA je pružila podrušku antikomunistima u Pakistanu da treniraju muslimane diljem svijeta kako bi se borili u [[džihad]]u protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Singh 1995, 130"/> === Poljska ''Solidarnost'' i izvanredno stanje === {{main|Solidarnost (sindikat)|Izvanredno stanje u Poljskoj|Sovjetska reakcija na krizu u Poljskoj (1980–1981)}} U listopadu [[1978.]] godine, kardinali su nakon preuranjene smrti [[Ivan Pavao I.|Albina Lucianija]], za novog [[Papa|papu]] izabrali Poljaka Karola Wojtyłu, koji je uzeo ime [[Ivan Pavao II.]]; bio je to prvi ikad izabrani slavenski papa, a njegova će moralna doktrina poslužiti kao temelj za [[antikomunizam|antikomunistički]], religiozni i nacionalistički pokret u Poljskoj, koji će značajan zamah dobiti nakon papina posjeta rodnoj zemlji u lipnju [[1979.]] godine. [[File:Solidarity August 1980 gate of Gdańsk Shipyard.jpg|thumb|220px|Sindikalist [[Lech Wałęsa]], predvodnik [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]], drži govor tokom štrajka radnika u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u, kolovoz [[1980.]] godine. Ovaj će štrajk imati dalekosežne posljedice za Poljsku u narednim godinama.]] [[Narodna Republika Poljska]] je u tom periodu prolazila kroz značajnu krizu, čiji su uzroci osim političke bili i ekonomske prirode - krah nacionalnog gospodarstva, stagniranje plaća i povećanje cijena hrane. Najveći bunt zbog ovakve situacije dolazio je, interesantno, iz redova radničkog pokreta i ilegalnih sindikata. Nakon serije prosvjeda [[1976.]] godine, situacija se donekle smirila do [[1980.]], kada je sindikalna aktivistica [[Anna Walentynowicz]] dobila otkaz u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u zbog sudjelovanja u radu ilegalnog sindikata, samo pet mjeseci prije umirovljenja. Takva odluka potaknula je reakciju radnika, koji su ubrzo organizirali štrajk. Nakon pregovora i potpisivanja [[Dogovor iz Gdańska|dogovora s vlastima]], štrajk je prekinut, a u Poljskoj se pojavio novi, veliki sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], koji je formalno registriran u studenom iste godine.<ref name="Encyclopedia">{{pl icon}} [http://encyklopedia.pwn.pl/haslo/3977446/solidarnosc.html Solidarność, wielopłaszczyznowy ruch na rzecz demokratyzacji i głębokich reform ustrojowych PRL] Preuzeto 7. lipnja 2011.</ref> Na čelu pokreta bio je inženjer [[Lech Wałęsa]], a svoje ideološke osnove, a ujedno i naziv, isti je izvlačio iz papine enciklike ''[[Sollicitudo rei socialis]]'', koja se bavila [[solidarnost (katolička teologija)|solidarnošću]] kao teološkim konceptom. Djelovanje Solidarnosti nastavilo se i izvan radničke sfere, tako da je sindikat ubrzo organizirao snažan antisovjetski pokret koji je prijetio stabilnosti tadašnjeg komunističkog režima. General [[Wojciech Jaruzelski]] i [[Vojno vijeće narodnog spasa]] uveli su [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanredno stanje]] kako bi pokušali ugušiti političku opoziciju, tokom koje je tisuće ljudi uhapšeno, a oko stotinjak i ubijeno. [[CIA]] je pružala podršku sindikalistima, dok je Reagan Poljskoj nametnuo sankcije nakon uvođenja izvanrednog stanja.<ref name="Gaddis219" /> Dok se Poljska borila s opozicijom unutar zemlje, u [[Moskva|Moskvi]] je formirana posebna komisija s ciljem donošenja odluke o reakciji na poljsku krizu; komisiju su sačinjavali ideolog [[Mihail Suslov]], šef [[KGB]]-a, [[Jurij Andropov]], ministar vanjskih poslova, [[Andrej Gromiko]], i ministar obrane, [[Dmitrij Ustinov]]. Prisjetivši se krize iz [[1970.]] godine u istoj zemlji, ali i razmatrajući potencijalne sankcije koje bi uništile sovjetsko gospodarstvo, komisija je, a posebno Suslov, bila nevoljka intervenirati u Poljskoj;<ref name="Gaddis219">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=219–222}}</ref> s druge strane, istočnonjemački i čehoslovački čelnici, [[Erich Honecker]] i [[Gustáv Husák]], bili su proponenti vojne intervencije, pri čemu su imali podršku već ostarjelog [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], tako da je za prosinac [[1980.]] godine organizirana zajednička vojna akcija, Sojuz-80, koja je trebala u Poljskoj učiniti isto što su Sovjeti ranije učinili u Mađarskoj i Čehoslovačkoj.<ref name="mastny">[[Vojtech Mastny]]. [http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF The Soviet Non-Invasion of Poland in 1980/81 and the End of the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223330/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF |date=2010-06-20 }}, Radni dokument br. 23, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., rujan 1998., objavljeno i u časopisu ''[[Europe-Asia Studies]]'', vol. 51, br. 2 (ožujak 1999), str. 189–211.</ref> Akcija, ipak, nikada nije aktivirana jer su Sovjeti odlučili podržati Jaruzelskog u uvođenju izvanrednog stanja, što je bio prvi put u historiji Hladnog rata da Sovjetski Savez nije vojno intervenirao pri direktnoj ugrozi jednog od svojih satelitskih režima;<ref name="mastny"/><ref name="kramer">[http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF Soviet deliberations during the Polish Crisis, 1980–1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620225230/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF |date=2010-06-20 }}. Uredio, preveo i uvod napisao Mark Kramer. Posebni radni dokument br. 1, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., travanj 1999.</ref> bio je to efektivni kraj [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]].<ref>Wilfried Lotth, "Moscow, Prague and Warsaw: Overcoming the Brezhnev Doctrine", ''[[Cold War History (časopis)|Cold War History]]'' 1, br. 2 (2001): 103–118.</ref> [[File:00595309(Andropov&Jaruzelski).jpeg|thumb|left|300px|[[Jurij Andropov]] (lijevo) i [[Wojciech Jaruzelski]] (desno) na sastanku [[1982.]] godine. Ne želeći vojno intervenirati, sovjetske vlasti su pružile svesrdnu podršku generalu Jaruzelskom i poduprle njegovu odluku o uvođenju [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]] u [[Poljska|Poljskoj]].]] I dok je Brežnjevljev nasljednik, [[Jurij Andropov]], pružio podršku Jaruzelskom, izvanredno stanje u Poljskoj ukinuto je već [[1983.]] godine, mada dobar dio političkih zatvorenika nije bio pušten sve do opće amnestije tri godine kasnije. === Vojni i ekonomski problemi u Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama === {{main|Period stagnacije|Strateška obrambena inicijativa}} Tokom godina Hladnoga rata, Moskva je izgradila vojsku koja je crpila gotovo 25% sovjetskog [[Bruto društveni proizvod|BDP]]-a i to nauštrb konzumerističkih dobara i investicija u civilnim sektorima.<ref name="LaFeber 2002, p. 332">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=332}}</ref> Sovjetsko trošenje na [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] i ostale hladnoratovske obveze je i uzrokovalo i pogoršalo duboko ukorijenjene strukturalne probleme u sovjetskom sustavu,<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |page=159}}</ref> koji su doveli do najmanje jednog desetljeća [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]] tokom kasnih Brežnjevljevih godina. [[File:U.S. girl Samantha Smith in Artek cropped.jpg|thumb|220px|Američka osnovnoškolka [[Samantha Smith]] poslala je [[1982.]] godine pismo novom sovjetskom vođi, [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], u kojem je izrazila svoj strah od nuklearnog rata. Andropov joj je odgovorio, naglašavajući kako nijedan čovjek u Sovjetskom Savezu ne želi rat i kako oni čine sve kako bi se izbjegao taj scenarij, te ju je čak i pozvao u Sovjetski Savez; posjet je realiziran sljedeće godine.]] Sovjetska ulaganja u obrambeni sektor nisu bila uvjetovana vojnom nužnošću, već interesima [[Nomenklatura (komunizam)|masivne državne i partijske birokracije]], koja je ovisila o tom sektoru zbog vlastitih ciljeva i privilegija.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=335}}</ref> [[Oružane snage Sovjetskog Saveza]] su postale vodeće u svijetu u po broju i tipovima oružja koje su posjedovale, broju trupa i po čistoj veličini svoje vojno-industrijske infrastrukture.<ref name="Odom">{{Harvnb|Odom|2000|p=1}}</ref> Ipak, te su kvantitativne prednosti često bile samo krinka koja je skrivala ona područja u kojima su vojske Istočnog bloka osjetno zaostajale za Zapadom.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=340}}</ref> Do početka 80-ih godina, Sovjetski Savez je izgradio vojsku i arsenal koji je nadmašivao onaj Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon sovjetske invazije [[Afganistan]]a, predsjednik Carter je započeo na masivno jačanje američke vojske. Taj se proces dodatno pojačao tokom Reaganove administracije, kada je su vojni troškovi sa 5.3% BDP-a iz [[1981.]] godine skočili na 6.5% tokom [[1986.]] godine,<ref>{{cite book|editor1-last=Carliner|editor1-first=Geoffrey |editor2-last=Alesina |editor2-first=Alberto |title=Politics and Economics in the Eighties |url=https://archive.org/details/politicseconomic0000unse_i4h7|publisher=University of Chicago Press |year=1991 |page=[https://archive.org/details/politicseconomic0000unse_i4h7/page/6 6] |isbn=0-226-01281-6}}</ref> što je bilo najveće mirnodopsko jačanje vojske u američkoj historiji.<ref>{{cite news|work=The Boston Globe|publisher=Boston.com|accessdate=28. 5. 2014|date=29. 3. 2006|title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup|url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|author=[[Mark Feeney|Feeney, Mark]]}}</ref> Tenzije su ponovno narasle početkom 80-ih, kada je Reagan obnovio od strane Cartera otkazani [[B-1 Lancer]] program, proizveo [[LGM-118 Peacekeeper]] rakete,<ref>{{cite web|url=https://fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm|title=LGM-118A Peacekeeper|accessdate=10. 4. 2007|date=15. 8. 2000|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2007-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415175256/http://www.fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm}}</ref> postavio američke projektile u Europi i najavio eksperimentalnu [[Strateško obrambena inicijativa|strateško obrambenu inicijativu]], koju su mediji nazvali "''Star Wars''", obrambeni program koji je za cilj imao uništavanje projektila usred leta.<ref name="ShieldSpace?">Lakoff, str. 263</ref> Potaknut pozadinskim poratsom tenzija na relaciji Sjedinjene Države-Sovjetski Savez, ali i postavljanjem sovjetskih [[SS-20 Saber|RSD-10]] balističkih projektila usmjerenih prema Zapadnoj Europi, [[NATO]] je na Carterov poticaj odlučio rasporediti [[MGM-31 Pershing]] rakete po Europi, ponajviše Zapadnoj Njemačkoj.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=202}}</ref> Taj čin bi značio da je NATO imao rakete koje su u manje od 10 minuta mogle pogoditi Moskvu.<ref>Garthoff, str. 88</ref> Nakon što je Reagan jačao vojsku, Sovjeti nisu odgovorili na isti način zbog velikih troškova koji su,<ref>{{cite news|url= https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm|title=Reagan and the Russians|date=1994|work=The Atlantic|author=[[Richard Ned Lebow|Lebow, Richard Ned]] i [[Janice Gross Stein]]|accessdate=28. 5. 2010}}</ref> zajedno s neučinkovitom [[Plansko gospodarstvo|planskom ekonomijom]] i [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektiviziranom poljoprivredom]], bili prevelik teret za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Gaidar, Yegor"/> Istovremeno je [[Saudijska Arabija]] povećala proizvodnju nafte,<ref>{{cite web|url=http://www.iet.ru/files/persona/gaidar/un_en.htm|title=Public Expectations and Trust towards the Government: Post-Revolution Stabilization and its Discontents|accessdate=15. 3. 2008|author=Gaidar, Yegor|authorlink=Yegor Gaidar |publisher=The Institute for the Economy in Transition}}</ref> iako su i druge zemlje, koje nisu bile članice [[OPEC]]-a, učinile isto.<ref name="EIA">"[http://www.eia.doe.gov/emeu/international/contents.html Službene energetske statistike Sjedinjenih Država]", EIA&nbsp;— IEDA. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> Ovi događaji doveli su do [[Naftna kriza 1980-ih|naftne krize]] koja je uvelike pogodila Sovjetski Savez, čiji je najunosniji izvozni proizvod bila upravo nafta.<ref name="LaFeber 2002, p. 332"/><ref name="Gaidar, Yegor"/> Problemi s komandnim gospodarstvom,<ref name="hardt1">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=1}}</ref> krah cijena nafte i veliki vojni troškovi doveli su do velike stagnacije u sovjetskoj ekonomiji.<ref name="Gaidar, Yegor">Gaidar 2007, str. 190–205</ref> Dana [[1. rujna]] [[1983.]] godine, Sovjetski Savez je srušio [[Korean Air Lines let 007]], [[Boeing 747]] s 269 ljudi, među kojima je bio i kongresnik [[Larry McDonald]], nakon što je ovaj ušao u sovjetski zračni prostor nedaleko od zapadne obale [[Sahalin]]a, u blizini [[Moneron (otok)|otoka Monerona]]; Reagan je ovaj čin opisao kao "masakr", a uzrokovao je novo pogoršavanje odnosa i još jednu veliku hladnoratovsku krizu. Incident je za posljedicu imao i porast antisovjetskog sentimenta, što je Reaganu omogućilo sticanje velike podrške za jačanje vojske, što je politika koja je ostala na snazi sve do kasnijih sporazuma između Reagana i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]].<ref name="DoernerFive">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |title=Atrocity in the skies |work=Time |date=12. 9. 1983 |accessdate=8. 6. 2008 |first1=Strobe |last1=Talbott |first2=Jerry |last2=Hannifin |first3=Ed |last3=Magnuson |first4=William R. |last4=Doerner |first5=Joseph J. |last5=Kane |archive-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521063516/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |dead-url=yes }}</ref> U studenom [[1983.]] godine, [[NATO]] je organizirao vojnu vježbu [[Able Archer 83]], realnu situaciju koordiniranog nuklearnog napada, koja je bila gotovo jednako opasna kao i [[Kubanska raketna kriza]], a sovjetsko se vodstvo bojalo kako bi nuklearni napad mogao biti neizbježan.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=228}}</ref> S druge strane, Reagan je imao problem pridobiti podršku javnosti za strane intervencije, s obzirom na skepsu koja je vladala još od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]].<ref name="LaFeber323">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=323}}</ref> Kako bi ipak djelovali, Reagan i njegova administracija su naglašeno koristili brze i jeftine operacije kako bi intervenirale u stranim zemljama.<ref name="LaFeber323" /> Tokom 80-ih godina, Reaganova administracija je intervenirala u [[Libanonski građanski rat|Libanonskom građanskom ratu]], [[Operacija Urgent Fury|izvršila invaziju]] [[Grenada|Grenade]] (u kojoj je svrgnula od strane [[Kuba|Kube]] podržavanog [[Hudson Austin|Hudsona Austina]], koji je formirao vojnu vlast nakon ubojstva premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]), [[Operacija El Dorado Canyon|bombardirala]] [[Libija|Libiju]] (pri čemu je došlo do ozbiljnih problema s [[Muammar Gaddafi|Gaddafijem]]) i pružila podršku centralnoameričkim [[Contras|kontrašima]], antikomunističkim revolucionarima koji su htjeli svrhnuti prosovjetsku [[sandinisti]]čku vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]].<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> I dok je javnost podržala intervencije na Grenadi i u Libiji, pružanje podrške kontrašima bilo je [[Iran-Kontra afera|izrazito kontroverzno]].<ref name="Reagan">{{cite book|author=Reagan, Ronald|editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] |editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]]|title=The Reader's companion to American history|url=https://books.google.com/?id=KrWDw-_devcC|accessdate=16. 6. 2008|year=1991|publisher=Houghton Mifflin Books|isbn=0-395-51372-3}}</ref> Sovjeti su, istovremeno, trpjeli velike troškove zbog vlastitih intervencija. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će [[Afgansko-sovjetski rat|intervencija u Afganistanu]] biti kratka, muslimanski gerilci, koji su uživali veliku stranu podršku, pružali su žestoki otpor invaziji.<ref name="LaFeber314">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=314}}</ref> Moskva je u Afganistan poslala gotovo 100,000 trupa kako bi podržale satelitski režim u [[Kabul]]u, što je dovelo do toga da je sukob u medijima prozvan "sovjetskim Vijetnamom".<ref name="LaFeber314" /> == Posljednje godine (1985–91) == {{main|Hladni rat (1985–1991)}} === Gorbačovljeve reforme === {{main|Glasnost|Perestrojka}} [[File:RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg|250px|thumb|left|[[Mihail Gorbačov]] je po dolasku na vlast [[1985.]] godine započeo seriju reformi koje će uvelike modernizirati [[Sovjetski Savez]], ali ultimetivno dovesti do njegova kraha. ''[[Perestrojka]]'' je reformirala sovjetsko gospodarstvo, dok je ''[[glasnost]]'' povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija.]] Nakon što je [[1984.]], nakon samo dvije godine na vlasti, preminuo [[Jurij Andropov]], a [[1985.]] godine i [[Konstantin Černjenko]], koji je vlast obnašao nešto više od godine dana, na čelo [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] došao ja, za njihove kriterije, prilično mladi [[Mihail Gorbačov]], koji je u vrijeme preuzimanja čelne pozicije imao nešto više od 50 godina.<ref name="Gaddis 2005, p. 197"/> Gorbačova je po dolasku na vlast dočekala stagnirajuća ekonomija i drastičan pad prihoda u stranim valutama, što je bila direktna posljedica kraha cijene nafte u svijetu.<ref name="LaFeber331" /> Shvativši težinu situacije koja je započela još za vrijeme Brežnjeva, Gorbačov je odlučio istražiti ju kako bi mogao provesti mjere koje bi oživjele propadajuće gospodarstvo Sovjetskog Saveza.<ref name="LaFeber331">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=331–333}}</ref> Inicijalne mjere, poput one o suzbijanju [[alkoholizam|alkoholizma]], pokazale su se prilično neefikasnima, dapače, gotovo devastirajućima, što je dovelo do zaključka da su potrebne dublje, strukturalne promjene kako bi se oživjelo sovjetsko gospodarstvo. U lipnju [[1987.]] godine, Mihail Gorbačov je najavio ''[[perestrojka|perestrojku]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] restrukturiranje), paket ekonomskih reformi koji je za cilj imao provođenje temeljitih promjena u sovjetskom gospodarstvu.<ref name="Gaddis231">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=231–233}}</ref> ''Perestrojka'' je dovela do olakšica u sustavu [[Proizvodna kvota|proizvodnih kvota]], omogućila je privatno vlasništvo nad gospodarskim subjektima te otvorila put stranim investicijama. Krajnji rezultat ovih mjera trebalo je biti preusmjeravanje državnih resursa s velikih hladnoratovskih vojnih troškova na produktivnija područja u civilnom sektoru.<ref name="Gaddis231" /> Međutim, ''perestrojka'' je bila samo dio značajnih reformi koje je Gorbačov inicirao. Naime, unatoč izvornoj skepsi Zapada, novi sovjetski vođa je istinski bio posvećen rješavanju sovjetskih gospodarskih problema, pri čemu je utkra u naoružanju sa Zapadom uvelike zanemarena.<ref name="Palmowski" /><ref name="LaFeber2002">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=300–340}}</ref> Isto vremeno kada i ''perestrojku'', Gorbačov je predstavio i ''[[glasnost]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] otvorenost), politiku koja je povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija;<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=7}}</ref> osim zbog same reformske ideje, ''glasnost'' je djelomično bila motivirana i Gorbačovljevom željom da se izbori protiv stranačke opozicije njegovim reformama. Glavni cilj ''glasnosti'' bilo je smanjivanje korumpiranosti vrha [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] i kontrola nad zloporabom moći od strane [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Centralnog komiteta]].<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=33}}</ref> Uz to, ''glasnost'' je dovela i do veće otvorenosti sovjetskih građana prema Zapadu, posebice [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što je dodatno ubrzalo novoobnovljeni [[detant]] između dvaju sila.<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=61}}</ref> === Zatopljenje odnosa === {{main|Sastanak u Reykjavíku|INF sporazum|START I|Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke}} {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=400 | image1 = Reagan Gorbachev negotiate outside Reykjavik Summit.jpg|width1=750|height1=518 | image2 = ReaganBerlinWall.jpg|width2=2846|height2=2009 | image3 = Thefalloftheberlinwall1989.JPG|width3=661|height3=498 | image4 = George Bush and Mikhail Gorbachev sign the START 1991.jpg|width4=600|height4=399 | image5 = Tiananmen 1989.jpg|width5=1600|height5=1039 | image6 = RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|width6=1024|height6=674 | footer = Unatoč kratkom vremenskom periodu, druga polovica 80-ih bila je prepuna događanja koja će imati presudan značaj za okončanje Hladnog rata. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Iako je sam po sebi bio neuspjeh, [[Sastanak u Reykjavíku|sastanak]] između [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] u kući [[Höfði]] u [[Reykjavík]]u imat će značajan utjecaj na kasnije susrete;<br>{{bullet}} Govorom "[[Srušite ovaj zid!]]" iz [[1987.]] godine, Reagan je izvršio dodatni pritisak na Gorbačova da prihvati ideju o [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciji Njemačke]];<br>{{bullet}} Njemački narod okuplja se na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]], nekoliko dana prije njegova rušenja;<br>{{bullet}} Iako je njegova izrada trajala gotovo 10 godina, [[START I]] pokazao se kao izrazito važan sporazum u pogledu daljnjeg ograničavanja naoružanja;<br>{{bullet}} Kinez privremeno blokira put tenkovima, koji su dan ranije prisilno uklonili [[Protesti na trgu Tiananmen|prosvjednike s trga Tiananmen]], u jednoj od najikonskijih fotografija ovog događaja.;<br>{{bullet}} Sovjetske trupe [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|napuštaju Afganistan]] tokom [[1989.]] godine, nakon višegodišnjeg rata koji je gotovo uništio sovjetsku ekonomiju.}} }} Kao odgovor na političke i vojne koncesije što ih je [[Kremlj]] uradio nakon dolaska Gorbačova na vlast, Reagan je pristao ponovo pokrenuti razgovore o ekonomskim pitanjima, kao i o usporavanju utrke u naoružanju.<ref name="Gaddis229">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=229–230}}</ref> Prvi sastanak dvojice čelnika održan je [[1985.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]], u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Gaddis229" /> U jednoj fazi sastanka, njih su se dvojica, u pratnji prevoditelja, neformalno dogovorili kako će smanjiti svoje nuklearne arsenale za čak 50%.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549897.stm 1985: "Superpowers aim for 'safer world'"], BBC News, 21. studenog 1985. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> [[Sastanak u Reykjavíku|Drugi sastanak]] dogodio se u listopadu [[1986.]] godine u [[Reykjavík]]u, na [[Island]]u. Razgovori su tekli iznimno dobro sve dok se kao tema nije otvorila Reaganova [[strateška obrambena inicijativa]], čije je ukidanje Gorbačov zahtijevao; Reagan je odbio.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE0DA1F3BF93AA15756C0A96E948260|title=Toward the Summit; Previous Reagan-Gorbachev Summits|work=The New York Times|accessdate=21. 6. 2008|date=29. 5. 1988}}</ref> Sastanak je propao, međutim nova runda razgovora tokom [[1987.]] dovela je do velikog napretka u vidu potpisivanja [[INF sporazum]]a. INF je propisivao uklanjanje svih zemljanih nuklearnih balističkih i krstarećih projektila s dometom između 500 i 5,500 kilometara, kao i njihove infrastrukture.<ref name="fas">{{cite web|url=https://fas.org/nuke/control/inf/index.html|title=Intermediate-Range Nuclear Forces|accessdate=21. 6. 2008|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724134840/http://www.fas.org/nuke/control/inf/index.html|url-status=dead}}</ref> Tenzije između Istoka i Zapada su naglo padale od sredine prema kraju 80-ih godina, a kulminirale su posljednjim susretom u [[Moskva|Moskvi]] [[1989.]] godine, gdje su Gorbačov i [[George H.W. Bush]], Reaganov nasljednik, potpisali [[START I]] sporazum o ograničavanju naoružanja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=255}}</ref> Sovjeti su tokom naredne godine shvatili da subvencije za naftu i troškovi održavanja velikog broja trupa predstavljaju crne rupe za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Shearman76"/> Uz to, sigurnosne prednosti održavanja tampon zone u Europi postale su irelevantne tako da je Moskva [[Sinatrina doktrina|službeno objavila]] kako nema namjeru petljati se u unutarnje odnose svojih saveznika u Centralnoj i Istočnoj Europi.<ref name="Gaddis248">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=248}}</ref> Tokom [[1989.]], [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|sovjetske trupe povukle su se iz Afganistana]],<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=235–236}}</ref> a Gorbačov je ubrzo [[Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke|pristao]] i na [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]],<ref name="Shearman76">{{Harvnb|Shearman|1995|p=76}}</ref> shvativši kako bi išta drugo dovelo do scenarija sličnog onom na [[Protesti na trgu Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[NR Kina|Kini]],<ref>{{Harvnb|Shearman|1995|p=74}}</ref> gdje su studentski prosvjedi pretvoreni u masakr od strane države. Iako je reunifikacija Njemačke još i ranije postajala sve aktualnija tema, pritisak se u jeku poboljšanih odnosa dodatno povećao nakon Reaganovog govore u [[Berlin]]u tokom [[1987.]] godine, gdje je pozvao Gorbačova da "[[Srušute ovaj zid!|sruši [ovaj] zid]]". Rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], koje je označilo simboličnu reunifikaciju, dogodilo se tokom [[1989.]] godine, a nakon istoga je Gorbačovljeva ideja o "[[Zajednički europski dom|zajedničkom europskom domu]]" postala sve aktualnijom.<ref>{{cite web|url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |publisher=[[European NAvigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |date=6. 7. 1989 |accessdate=11. 2. 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archivedate=2007-09-27 }}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[1989.]], Gorbačov i Bush su na [[Sastanak na Malti|malteškom sastanku]] službeno objavili kako je Hladni rat završen,<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3/newsid_4119000/4119950.stm Malta summit ends Cold War], BBC News, 3. prosinca 1989. Preuzeto 11. lipnja 2008.</ref> mada je njegov faktički kraj uslijedio par godina kasnije. Dvije sile su tokom naredne godine bili saveznice u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]].<ref>Goodby, str. 26</ref> === Jesen naroda === {{main|Jesen naroda}} Kao što je rečeno, krajem 80-ih godina, [[Sovjetski Savez]] je, u jeku zatopljenja hladnoratovskih odnosa, osjetno promijenio politiku prema zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Isti je zbog toga bio na rubu propasti, a komunistički čelnici Centralne i Istočne Europe su bez sovjetske vojne podrške počeli gubiti na snazi.<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236"/> Nije to, dakako, bilo ništa novo, s obzirom da je opozicija postojala još od početka Hladnoga rata, međutim sada su okolnosti bile tako posložene da je rušenje komunizma u tim zemljama bila izgledna budućnost. Tzv. [[grassroots inicijative|''grassroots'' inicijative]], poput [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]] u [[Poljska|Poljskoj]], počele su dobivati na snazi u svojim matičnim zemljama. [[File:Proclamation of the Republic of Hungary.jpg|thumb|left|220px|Iako je komunistička vlast u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bila jedna od najrigoroznijih u Varšavskom paktu, tranzicija prema demokraciji u toj zemlji izvedena je brzo i nenasilno, uz rehabilitaciju svih sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije iz 1956.]] godine.]] Komunističke vlasti u [[Mađarska Narodna Republika|Mađarskoj]] i [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] bile su prve koje su dogovorile organiziranje slobodnih izbora. Pod pritiskom Solidarnosti, komunističke vlasti u Poljskoj su početkom [[1989.]] godine organizirale [[Poljski razgovori za okruglim stolom|seriju formalnih razgovora]] s opozicijskim strankama, koji su dovele do organiziranja [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|prvih višestranačkih i djelomično slobodnih izbora]] u toj zemlji od dolaska komunista na vlast. Iako su komunisti [[Wojciech Jaruzelski|Jaruzelskog]] osvojili tijesnu većinu, Solidarnost je ta koja je uspjela sastaviti koaliciju i organizirati vladu, na čijem je čelu bio [[Tadeusz Mazowiecki]]. [[Ugovorni Sejm]] je u prosincu iste godine formalno promijenio ustav i vratio [[demokracija|demokraciju]] u zemlji, što je bila priprema za predsjedničke (naime, na čelu demokratske Poljske je, formalno, još uvijek bio Jaruzelski) i parlamentarne izbore. Nakon što je krajem [[1990.]] godine [[Lech Wałęsa]] postao prvi predsjednik postkomunističke Poljske,<ref name = "PWN_historia">{{Citation | language = pl | contribution-url = http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | contribution = Polska. Historia | title = [[Internetowa encyklopedia PWN]] | trans-title = PWN Internet Encyklopedia | accessdate = 11. 7. 2005 | archive-date = 2006-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061001084717/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | dead-url = yes }}.</ref> sljedeće godine organizirani su [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1991.|prvi potpuno slobodni parlamentarni izbori]], na kojima je sudjelovalo više od stotinu stranaka; formirana je koalicijska vlada na čijem je čelu bio [[Jan Olszewski]]. Poljska je tako uspješno izvršila tranziciju prema demokraciji, a sljedeća zemlja bila je Mađarska. Iako su Mađari uspjeli ostvariti određeni gospodarski napredak i ograničene političke slobode, stvarne promjene dogodile su se tek nakon što je [[János Kádár]] uklonjen s vlasti.<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1988/05/23/world/hungarian-party-replaces-kadar-with-his-premier.html?scp=135&sq=Hungary&st=nyt&gwh=E283E53C9144CEB5DC839A7740A35E80 | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Party replace Kadar with his premier | date= 1988-05-23}}</ref> Novi generalni sekretar postao je [[Károly Grósz]], a ubrzo nakon njega je za premijera imenovan [[Miklós Németh]]. Parlament je ubrzo izglasao "demokratski paket" zakona, koji su uvelike modernizirali zemlju,<ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/01/12/world/hungary-eases-dissent-curbs.html?scp=432&sq=Hungary&st=nyt&gwh=92733275AEC8E1D4866E0147173B702E | work=The New York Times | title=Hungary Eases Dissent Curbs | date=1989-01-12}}</ref> a došlo je i do rehabilitacije sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], među njima i [[Imre Nagy|Imrea Nagyja]].<ref>{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1989/01/29/world/hungary-in-turnabout-declares-56-rebellion-a-popular-uprising.html?scp=461&sq=Hungary&st=nyt&gwh=4FAE12DBE2835A0221C2EB3EBE50910D | work=The New York Times | title=Hungary, in Turnabout, Declares '56 Rebellion a Popular Uprising | date= 1989-01-29}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1989/06/01/world/hungarian-party-assails-nagy-s-execution.html?scp=654&sq=Hungary&st=nyt&gwh=AB4FDDAFE5F0111C9B81EEA7B377A93F | work=The New York Times | title = Hungarian Party Assails Nagy's Execution | date=1989-06-01}}</ref><ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/06/17/world/hungarian-who-led-56-revolt-is-buried-as-a-hero.html?scp=678&sq=Hungary&st=nyt&gwh=1CA5680B13F144C9AD6C2CA30484B16C | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Who Led '56 Revolt Is Buried as a Hero | date=1989-06-17}}</ref> Po uzoru na Poljsku, komunističke vlasti su ubrzo organizirale [[Mađarski pregovori za okruglim stolom|pregovore s opozicijom]], koji su doveli do [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|slobodnih izbora]] o užujku [[1990.]] godine, na kojima je za premijera izabran [[József Antall]]. Tranzicija prema demokraciji je tako izvedena prilično mirno, a do ljeta [[1991.]] godine, posljednje sovjetske trupe, koje su tamo boravile od kraja Drugog svjetskog rata, napustile su zemlju. [[File:Prague November89 - Wenceslas Monument.jpg|thumb|350px|Prosvjednici na [[Prag|praškom]] trgu [[Václavské náměstí]] tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[1989.]] godine. Mirni [[raspad Čehoslovačke]] ostat će zabilježen u hladnoratovskoj historiji kao jedan od najbenignijih primjera rušenja nekog komunističkog sustava u Europi.]] Druga skupina zemalja obuhvaća [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[ČSSR|Čehoslovačku]], gdje su masovni narodni prosvjedi svrgnuli komunističku garnituru. Nakon što je Mađarska, u jeku demokratizacije, uklonila bodljikave žice sa svoje granice, došlo je do nastanka velike rupe u "[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]", što je potaknulo novi val emigracije iz Istočne Njemačke i Čehoslovačke.<ref>{{Citation | last = Stokes | first = G | title = The Walls Came Tumbling Down | page = 131 | publisher = [[Oxford University Press]] | year = 1993}}.</ref> Uz to, u Istočnoj Njemačkoj je [[4. rujna]] [[1989.]] godine došlo do prvog u nizu [[Montagsdemonstrationen|masovnih prosvjeda]] koji su se održavali svakog ponedjeljka, a započeli su [[Leipzig]]u, odakle su se spontano širili prema ostalim gradovima. Broj prosvjednika je s vremenom rastao, na što je [[Erich Honecker]] reagirao zakulisnom mobilizacijom koja je najavljivala masakr poput onog na Tiananmenu u Kini.<ref name = "Pritchard">{{cite book|title=Reconstructing education: East German schools and universities after unification| first = Rosalind MO | last = Pritchard|page =10}}</ref><ref>{{cite book|title=History of Germany, 1918–2000: the divided nation| first =Mary | last = Fulbrook|page = 256}}</ref> Odgovor države odgođen je nakon Gorbačovljeva posjeta Honeckeru, međutim istočnonjemački vođa je odbio popustiti te je čekao, nadajući se da će Moskva intervenirati sukladno odredbama Varšavskog pakta. Kada je u Moskvi došlo do službene [[Sinatrina doktrina|promjene politike]], SED je smijenio Honeckera i postavio [[Egon Krenz|Egona Krenza]] na čelnu poziciju; ipak, prosvjedi nisu jenjavali. U međuvremenu je došlo do rušenja Berlinskog zida i bilo je očito kako će "[[Die Wende|Preokret]]", odnosno [[Mirna revolucija]], biti uspješna. Krajem [[1989.]], [[Willi Stoph]] i njegova vlada podnose ostavku, a na novi premijer postaje umjerenjak [[Hans Modrow]]. Ubrzo dolazi do razgovora s opozicijom po uzoru na one u Poljskoj i Mađarskoj, a sve je kulminiralo višestranačkim izborima na kojima su komunisti doživjeli težak poraz. Izabrani premijer, [[Lothar de Maizière]], ubrzo je postavio platformu za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Istoka i Zapada]], što je formalizirano krajem [[1990.]] godine. Slična situacija odvijala se i u Čehoslovačkoj, gdje je iskra koja je potaknula masovne prosvjede bilo policijsko gušenje mirnog studentskog prosvjeda u studenom [[1989.]] godine. Narod se okupljao u narednim danima, a sve je kulminiralo kada se u [[Prag]]u skupilo čak 800,000 ljudi.<ref>{{Citation | url = http://www.denik.cz/z_domova/demonstrace-na-letne-pred-25-lety-urychlily-kapitulaci-komunistu-20141123.html | title = Demonstrace na letne pred 25 lety urychlily kapitulaci komunistu | language = cs| place = [[Czhec|CZ]] | newspaper = Denik}}.</ref> Cjelokupni vrh Komunističke partije podnio je ostavku, a ubrzo je partija, potaknuta događanjima u ostalim komunističkim zemljama, objavila kako će ukinuti jednopartijski sustav i odreći se vlasti u zemlji; predsjednik [[Gustáv Husák]] imenovao je većinski nekomunističku vladu, nakon čega je podnio ostavku. Na čelo zemlje došli su [[Alexander Dubček]], kao predsjednik parlamenta, te [[Václav Havel]], kao predsjednik, a u lipnju [[1990.]] godine je došlo i do organiziranja demokratskih izbora. Iako će [[raspad Čehoslovačke|raskid]] biti formaliziran tek [[1993.]] godine, [[Baršunasta revolucija]] je, isto kao i ona mirna u Istočnoj Njemačkoj, nenasilno dovela do pada komunističkog sustava u toj zemlji. [[File:Nicolae Ceaușescu.jpg|thumb|left|220px|Vladajući zemljom kao diktator od [[1965.]] godine, [[Nicolae Ceaușescu]] je osiromašio Rumunjsku i uništio njezino gospodarstvo, odnijevši tako indirektno velik broj ljudskih života. Nakon hapšenja, suđeno mu je za genocid i sabotažu rumunjske ekonomije, nakon čega ga je strjeljački vod i pogubio. Bio je to jedini slučaj da je komunistički čelnik pogubljen prilikom rušenja sistema.]] Posljednju skupinu bivših sovjetskih saveznica u kojima je došlo do kraha komunizma čine [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]], gdje je rušenje komunizma izazvalo najviše poteškoća. U Bugarskoj je još od [[1954.]] godine na čelu zemlje bio [[Todor Živkov]], neosporivi komunistički vođa i konzervativac koji se oštro protivio Gorbačovljevim reformama u Sovjetskom Savezu. Kada su krajem [[1989.]] godine u [[Sofija|Sofiji]] izbili prosvjedi, Živkov je naredio njihovo gušenje, samo da bi ga Politbiro nakon toga smijenio u potezu koji je dobio odobrenje iz Moskve. Na čelo zemlje došao je osjetno liberalniji [[Petar Mladenov]], koji je proveo seriju reformi koje su oslabile komunističku stegu u zemlji. To je dovelo do nove serije prosvjeda koji su za cilj imali potpuno ukidanje komunističkog režima. Mladenov je ubrzo pristao na ustupke i nakon što su održani razgovoru po uzoru na poljski model, u lipnju [[1990.]] godine održani su parlamentarni izbori, na kojima su pobijedili [[Bugarska socijalistička partija|socijalisti]] (formalno nasljednici [[Bugarska komunistička partija|komunističke partije]]). Ipak, socijalistička vlada nije se dugo zadržala tako da su već tokom [[1991.]] godine održani novi izbori, na kojima je pobijedio [[Savez demokratskih sila]]; NR Bugarska je, u međuvremenu, službeno raspuštena u studenom [[1990.]] godine. Najveća kriza tokom Jeseni naroda zbila se u Rumunjskoj, koja je bila jedina zemlja u kojoj je komunistički režim svrgnut u [[Rumunjska revolucija|nasilnoj revoluciji]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=247}}</ref> [[Nicolae Ceauşescu]], koji je zemljom vladao od [[1965.]] godine, u studenom [[1989.]] godine izabran je na novi, petogodišnji mandat čelnika [[Rumunjska komunitička partija|komunističke partije]], što je bio znak da se rumunjski diktator planira snažno oduprijeti valu antikomunizma koji je zahvatio Europu. Međutim, dok je on boravio na službenom posjetu [[Iran]]u, došlo je do masovnih demonstracija. Po svom povratku, Ceauşescu je pokušao organizirati skup podrške, međutim dogodilo se da da je izviždan od strane okupljene mase. Iako je vojska isprva podržala državni vrh i krenula na prosvjednike, kontroverzna smrt ministra obrane [[Vasile Milea|Vasilea Milee]] dovela je do toga da se vojska pridružila prosvjednicima.<ref>{{cite book|last =Cornel|first =Ban|title=Sovereign Debt, Austerity, and Regime Change: The Case of Nicolae Ceausescu’s Romania|date= studeni 2012|publisher= East European Politics & Societies|page=34|url= http://0-web.a.ebscohost.com.libraries.colorado.edu/ehost/detail/detail?sid=b54ec8d0-8831-43ba-93d1-3f55b98fb916%40sessionmgr4002&vid=0&hid=4112&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=aph&AN=83866105 |accessdate=23. 2. 2015}}</ref> Nakon što su tenkovi i narod došli do prostorija Centralnog komiteta, Ceauşescu i njegova supruga [[Elena Ceauşescu|Elena]] pobjegli su iz [[Bukurešt]]a u helikopteru, samo da bi nekoliko dana kasnije bili uhapšeni kao bjegunci. Ceauşescuovi su izvedeni pred prijeki vojni sud i osuđeni na smrt te pogubljeni [[25. prosinca]] [[1989.]] godine; bio je to posljednji čin jedine nasilne revolucije tokom Jeseni naroda. Na čelo zemlje je privremeno došao [[Front narodnog spasa (Rumunjska)|Front narodnog spasa]] na čelu s [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]], a ubrzo su organizirani i slobodni izbori, na kojima je FNS odnio uvjerljivu pobjedu. Rumunjska revolucija odnijela je ukupno 1,104 života. Osim zemlje Varšavskog pakta, [[Jesen naroda]] zahvatila je i [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albaniju]]. [[Raspad Jugoslavije]] pokazao se kao izrazito problematičan proces tokom kojeg je došlo do nekoliko žestokih oružanih sukoba, dok je u Albaniji tranzicija iz komunizma prema demokraciji izvršena uz poneke probleme; nakon smrti [[Enver Hoxha|Envera Hohxe]] [[1985.]] godine, njegov nasljednik [[Ramiz Alia]] postepeno je uvodio reforme te je u ožujku [[1991.]] godine organizirao demokratske izbore, na kojima su komunisti pobijedili, samo da bi u ožujku [[1992.]] godine bili smijenjeni na sljedećim izborima, kada je i kompletirana tranzicija prema demokraciji. === "Baltički put" === {{main|Raspjevana revolucija|Baltički put}} [[File:BaltskýŘetěz.jpg|300px|thumb|Dio "[[Baltički put|Baltičkog puta]]", preko 600 kilometara dugog ljudskog lanca koji je povezivao sve tri baltičke zemlje tokom [[1989.]] godine. Bio je ovo najdirektniji oblik nenasilnog prosvjeda u tim zemljama, a nevoljkost Moskve da reagira omogućit će baltičkim zemljama da u kratkom periodu realiziraju svoju nezavisnost.]] Kao što je bilo i za očekivati, Gorbačovljeve reforme imale su velik odjek na liberalizaciju komunističkih sustava i njihovo eventualno rušenje u zemljama Varšavskog pakta, međutim ''glasnost'' je snažno utjecala i na sovjetsku unutarnju politiku, oslabivši veze koje su držale sovjetske republike zajedno.<ref name="Gaddis248" /> Sloboda medija koja je došla s ''glasnosti'' omogućila je otvaranje "nacionalnih pitanja" diljem Sovjetskog Saveza, a ista su dovela, i tu u jeku kada je [[raspad Sovjetskog Saveza]] bio praktički izvjestan, toga da se Moskva morala odreći monopola na centraliziranu vlast kojega je držala više od sedamdeset godina.<ref>{{Harvnb|Sakwa|1999|p=460}}</ref> "Nacionalna pitanja" najprije su se odrazila u [[Baltičke zemlje|baltičkim zemljama]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=253}}</ref> koje su kroz "[[Raspjevana revolucija|Raspjevanu revoliciju]]" isticale svoje zahtjeve.<ref>{{cite book | last=Thomson | first=Clare | title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States | location=London | publisher=Joseph | year=1992 | isbn=0-7181-3459-1 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Ginkel | first=John |date=rujan 2002 | title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur | url=https://archive.org/details/sim_nationalities-papers_2002-09_30_3/page/403 | journal=Nationalities Papers | volume=30| issue=3| pages=403–433 | doi=10.1080/0090599022000011697}}</ref> Termin je tokom [[1988.]] godine skovao [[Estonija|estonski]] umjetnik i aktivist [[Heinz Valk]], koji ga je iskoristio kako bi opisao masovna, raspjevana okupljanja koja su se još od [[1987.]] godine događala u [[Tallinn]]u.<ref>[https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC&pg ''Between Utopia and Disillusionment''', autor Henri Vogt; str. 26] {{ISBN|1-57181-895-2}}</ref> Fenomen se menifesitrao i u [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]], a na repertoaru bi mahom bile protesne i domoljubne pjesme. Radilo se, zapravo, o formi nenasilnog protesta, a koji će kulminirati [[1989.]] godine sastavljanjem "[[Baltički put|Baltičkog puta]]" [[23. kolovoza]] te godine. "Baltički put" bio je zapravo 675.5 [[kilometar]]a dug ljudski lanac koji se protezao kroz sve tri baltičke zemlje, a bio je prvi direktni i jasni, ali i dalje nenasilni, oblik protesta za nezavisnost tih zemalja. Iako je službena Moskva reagirala snažnom retorikom,<ref name=drei>{{cite book | title=Latvia in Transition |first=Juris |last=Dreifelds |url=https://books.google.com/?id=0d9svpuxozkC&pg=PA34#v=onepage&f=false | publisher=Cambridge University Press |year=1996 |pages=34–35 | isbn=0-521-55537-X}}</ref> nikakvi konkretni potezi nisu poduzeti, iako se liberalnost "Sinatrine doktrine" nije direktno primjenjivala na same sovjetske republike (Moskva je i dalje željela zadržati cjelovitost Sovjetskog Saveza); iskoristivši ovaj prosvjed, nevoljkost Moskve da reagira i revolucionarni val koji je zahvatio cijelu Europu, baltičke zemlje će u samo nekoliko mjeseci nakon "Baltičkog puta" započeti s realizacijom svoje nezavisnosti, što će biti i formalni početak raspada Sovjetskog Saveza. === Raspad Sovjetskog Saveza === {{Main|Januarska događanja|Barikade (Latvija)|Augustovski puč|Raspad Sovjetskog Saveza|Zajednica nezavisnih država}} [[File:Boris Yeltsin 22 August 1991-1.jpg|thumb|320px|left|Čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i kasniji prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Boris Jeljcin]], slavi pobjedu demokracije na samom kraju [[Augustovski puč|Kolovoškog puča]]. Taj će puč biti udarac od kojega se [[Sovjetski Savez]] neće oporaviti.]] I dok se Gorbačovljeva "[[Sinatrina doktrina]]" bez problema primjenjivala u zemljama Varšavskog pakta, popustljiv stav se nije odnosio i na sovjetske republike, unatoč nenasilnim prosvjedima diljem [[Baltičke zemlje|Baltika]], gdje su tri sovjetske republike već započele s poduzimanjem konkretnih poteza prema nezavisnosti. U [[Litva|Litvi]] je početkom siječnja [[1990.]] godine došlo do [[Januarska događanja|incidenta]], kada je sovjetska vojska po Gorbačovljevom naređenju vojno intervenirala u [[Vilnius]]u kako bi ugušila prosvjednike, pri čemu je 14 civila ubijeno, a njih 702 ozlijeđeno.<ref name=bbc-onthisday>{{cite web|title=On This Day 13 January, 1991: Bloodshed at Lithuanian TV station|publisher=[[BBC News]]|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/13/newsid_4059000/4059959.stm|accessdate=13. 9. 2011}}</ref> Shvativši da bi ih mogla očekivati ista sudbina, ljudi su u [[Latvija|Latviji]] započeli s izgradnjom [[Barikade (Latvija)|barikada]] u glavnim gradskim središtima s ciljem sprječavanja sovjetske vojne intervencije; sovjetska vojska je na koncu intervenirala tokom druge polovice siječnja, pri čemu je ubijeno šestero ljudi. Ovi incidenti su uvelike umanjili sovjetski ugled na međunarodnoj sceni, a američki predsjednik [[George H.W. Bush|Bush]] je čak neformalno zaprijetio zamrzavanjem ekonomskih odnosa ukoliko se nasilje nastavi.<ref>Goldgeier, str. 27</ref> Situacija se nije smirivala, a nakon još jednog oružanog incidenta u [[Litva|Litvi]] tokom srpnja [[1991.]] godine, kriza u Sovjetskom Savezu dosegla je svoj vrhunac kada je skupina konzervativnih reformirsta [[19. kolovoza]] iste godine [[Augustovski puč|pokušala preuzeti kontrolu nad državom]] od Gorbačova, koji je ranije najavio reforme s ciljem decentralizacije državne vlasti. Gorbačov je zadržan u kućnom pritvotu na [[Krim]]u, a pučisti su nastojali preuzeti vlast i spriječiti reforme. Iako je dio naroda podržao puč, kritična masa bila je protiv i ubrzo je došlo do masovnih demonstracija; građani [[Moskva|Moskve]] su izašli pred tenkove, a među predvodnicima je bio tadašnji čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]]. Loše organiziran i suočen s izostankom podrške naroda, puč je ultimativno krahirao nakon samo tri dana; Gorbačov je vraćen na vlast, mada s osjetno manje moći nego ranije, a Sovjetski Savez je pretrpio, kako se ispostavilo, udarac od kojega se nije mogao oporaviti. [[File:USSR Map timeline.gif|300px|thumb|Interaktivna mapa s prikazom najvažnijih događaja tokom [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].]] Samo nekoliko dana nakon puča, Gorbačov je raspustio Centralni komitet, a pet dana kasnije, Vrhovni sovjet je suspendirao svu aktivnost na sovjetskom teritoriju, što je značio efektivni kraj komunističke vlasti u zemlji. [[Raspad Sovjetskog Saveza]] odvijao se enormnom brzinom, pri čemu je od kolovoza do prosinca [[1991.]] godine čak deset zemalja proglasilo nezavisnost; Gorbačov je ostao bez efektivne vlasti izvan Moskve, a čak je i tu bio suočen s otporom u liku Borisa Jeljcina, koji je započeo preuzimanje vlasti u Rusiji. Dana [[21. prosinca]] [[1991.]] godine, kreirana je [[Zajednica nezavisnih država]], formalno nasljednica Sovjetskog Saveza, mada faktički, prema riječima ruskih dužnosnika, samo sredstvo koje je imalo "dozvoliti civilizirani razvod" među sovjetskim republikama; ZND je imala formu labave [[konfederacija|konfederacije]].<ref>[http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html Soviet Leaders Recall 'Inevitable' Breakup Of Soviet Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615120212/http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html |date=2008-06-15 }}, [[Radio Slobodna Europa]], 8. prosinca 2006. Preuzeto 20. svibnja 2008.</ref> Samo nekoliko dana kasnije, [[26. prosinca]], [[Sovjetski Savez]] je i formalno raspušten.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=256–257}}</ref> Američki predsjednik Bush tom je prilikom izjavio: "''Najveća stvar koja se dogodila u svijetu za mog života, za naših života, je ova: milošću Božjom, Amerika je pobijedila u Hladnom ratu.''"<ref>Navedeno u djelu: Stephen E., Ambrose & Douglas G., Brinkley, ''Rise to Globalism: American Foreign Policy since 1938'', (New York: Penguin Books, 1997), str XVI.</ref> == Posljedice == {{main|Posljedice Hladnog rata|Zamrznuti sukob|Postsovjetske države|Postsovjetski sukobi|Jugoslavenski ratovi}} [[File:Spetsnaz troopers during the 1992 Tajik war.jpg|320px|thumb|left|Vojnici [[Specnaz]]a tokom [[Tadžikistanski građanski rat|Tadžikistanskog građanskog rata]] [[1992.]] godine. Građanski rat u Tadžikistanu bio je samo jedan od brojnih sukoba u postsovjetskim državama.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], novonastala [[Ruska Federacija]] je drastično smanjila troškove vojske, a restrukturiranje ekonomije dovelo je do toga da su milijuni ljudi izgubili svoje poslove.<ref name="Aslund">Åslund, str. 49</ref> Kapitalističke reforme kroz koje je gospodarstvo prolazilo rezultirale su, tokom ranih 90-ih, snažnom [[recesija|recesijom]], čije su se posljedice u Rusiji osjetile jače nego one [[Velika depresija|Velike depresije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]].<ref name="Nolan">Nolan, str. 17–18</ref> Unatoč formalnom i faktičkom završetku, Hladni rat i danas ima snažan utjecaj na međunarodne odnose. Nakon njegovoga završetka, [[Sjedinjene Države]] su dugo godina držale monopol na svjetskoj političkoj sceni kao jedina preostala [[velesila]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1217752.stm "Country profile: United States of America"]. [[BBC News]]. Preuzeto 11. ožujka 2007.</ref><ref>Nye, str. 157</ref><ref>{{Harvnb|Blum|2006|p=87}}</ref> mada se tokom godina koje su uslijedile postepeno uspostavljao balans. Sjedinjene Države su iskoristile krah Istočnoga bloka i sklopile vojna savezništva s čak 50 zemalja te stacionirale čak 526,000 svojih vojnika diljem svijeta.<ref name=Frontline>{{cite web |title=U.S. Military Deployment 1969 to the present |publisher=[[PBS]] |date=2004-10-26 | url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/pentagon/maps/5.html |accessdate=30. 11. 2010}}</ref> S druge strane, zemlje Istočnoga bloka su, većinom, mnogo teže podnijele krah komunističkog sustava i velik dio njih je prošao kroz tranzicijski period koji je ostavio velikog traga na gospodarstvu, ali i političkim sustavima. [[Postsovjetske države]] se nisu uspjele potpuno distancirati od hladnoratovskog etatizma, tako da su mnoge od njih tek formalno razvile [[demokracija|demokratske]] sustave, u kojima je faktičku vlast izvršavala jedna osoba (''p.e.'' [[Aleksandar Lukašenko]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Islam Karimov]] u [[Uzbekistan]]u), a dio njih je prošao i kroz interne sukobe kako bi se posthladnoratovska vlast uopće konsolidirala; ovdje se posebno ističu [[Tadžikistan]] (gdje se pet godina vodio [[Tadžikistanski građanski rat|građanski rat]]), [[Gruzija]] (koja je također prošla kroz [[Gruzijski građanski rat|građanski rat]], ali i granične konflikte) te [[Rusija]] (gdje je centralna vlast u dva navrata ratovala protiv pobunjenika u [[Čečenija|Čečeniji]]). Značajne posljedice dogodile su se i na području [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]], gdje su se također vodili [[Jugoslavenski ratovi|brojni konflikti]]. Iako se dvije hladnoratovske velesile nikada nisu direktno sukobile, Hladni rat je odnio na milijune žrtava, što profesionalnih vojnika, što civilnih žrtava koje su stradale kroz brojne [[surogat rat]]ove, pri čemu se posebno ističe jugoistočna Azija.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=266}}</ref> Doduše, većina surogat ratova i sličnih lokalnih sukoba je završena zajedno s Hladnim ratom; nakon završetka globalnog sukoba, broj lokalnih, međudržavnih i etničkih sukoba je drastično opao.<ref name="Marshall">Monty G. Marshall i Ted Gurr, {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016 }}, Center for Systemic Peace (2006). Preuzeto 14. lipnja 2008. {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016}}</ref> Ipak, u konačnici, posljedice Hladnoga rata nisu još uvijek u potpunosti izbrisane, što nije niti lako postići, mahom zato što su mnoge tenzije nastale kao sredstva hladnoratovskih sukoba u zemljama Trećeg svijeta i danas aktualne. Što se europskih zemalja tiče, uz spomenutu tranziciju u brojnim zemljama na istoku kontinenta, zemlje centralne Europe su prelaskom na kapitalizam doživjele značajan ekonomski uspon; s druge strane, neke zemlje Trećeg svijeta, poput [[Afganistan]]a, toliko su destabilizirane tokom Hladnog rata i to kao kolateralne žrtve, da se u njima razvila [[propala država]].<ref name="Halliday" /> === Popularna kultura === {{main|Kultura tokom Hladnog rata}} {{multiple image | direction=vertical | width=220 | header= | image1=Dr. Strangelove - Group Captain Lionel Mandrake.png|caption1={{center|Satnik Mandrake}} | image2=Dr. Strangelove - President Merkin Muffley.png|caption2={{center|Predsjednik Merkin Muffley}} | image3=Dr. Strangelove.png|caption3={{center|Dr. Strangelove}} ---- [[Peter Sellers]] je u Kubrickovom filmu ''[[Dr. Strangelove]]'' tumačio čak tri različita lika, što je ostalo zabilježeno u historiji kinematografije, isto kao i sam film, koji ostaje jedan od najupečatljivijih hladnoratovskih filmova, poznat i po tome što je bio prekretnica u karijeri [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]. }} Iako u sjeni političkih konflikata i naglašene propagande, [[kultura tokom Hladnog rata]] manifestirala se kroz sva umjetnička područja i zaslužna je za nastanak nekih od najznačajnijih popkulturnih fenomena suvremenog doba. Iako je pluralitet tema bio izražen, dvije najdominantnije bile su [[nuklearni rat]] i [[špijunaža]]. Špijunaža je bila posebno česta tema u književnosti; romani i priče [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] o slavnom tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]] često su, kao negativce, sadržavali sovjetske agente (mada to nije preneseno i na filmsko platno, gdje su isti uglavnom bili sporedni negativci), dok se temom špijunaže ekstenzivno bavio i britanski pisac [[John le Carré]], posebice u romanu ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'', ali i u romanima o [[George Smiley|Georgeu Smileyju]] i njegovom sovjetskom rivalu, [[Karla (lik)|Karli]]; sovjetski pandan Jamesu Bondu bio je agent [[Stierlitz]], koji se pojavljivao u djelima [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]]. Značajan književni trag u sklopu hladnoratovske tematike ostavili su i [[Kurt Vonnegut]], [[Frederick Forsyth]] i [[Tom Clancy]], adaptacije čijih se djela (''p.e.'' ''[[The Hunt for Red October (film)|Lov na Crveni oktobar]]'') koriste u sklopu kurikuluma na fakultetima, na kolegijima u kojima se uči o Hladnom ratu.<ref>{{cite journal |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15512169.2013.835561 |title=Movies to the Rescue: Keeping the Cold War Relevant for Twenty-First-Century Students |author=Gokcek, Gigi & Howard, Alison |journal=Journal of Political Science Education |year=2013 |volume=9 |issue=4 |page=436 |doi=10.1080/15512169.2013.835561|last2=Howard}}</ref> S obzirom na to da je u ovom periodu došlo do masovnog širenja filmske i televizijske kulture, nije neobično da su audiovizualni materijali bili jedna od okosnica hladnoratovske kulture.<ref>Anthony Shaw i Denise Youngblood, ''Cinematic Cold War: The American and Soviet struggle for hearts and minds'' (University Press of Kansas, 2010), poglavlje 1.</ref> Međutim, osim očito propagandnih uradaka s obaju strana, brojni su filmovi tematizirali različite hladnoratovske teme, pristupajući im pri tom na raznovrsne načine, od didaktičke serioznosti pa do očite satire. [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] ''[[Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb|Dr. Strangelove]]'', koji satirizira hladnoratovske odnose i strah od nuklearnog rata, ostao je jedan od najupečatljivijih filmova iz ovog perioda, slično kao i ''[[The Third Man]]'' [[Carol Reed|Carola Reeda]], kultni ''[[film noir]]'' koji tematizira hladnoratovsku problematiku. Surogat ratovi prikazani su kroz kultrne ratne filmove ''[[Full Metal Jacket]]'' Stanleyja Kubricka i ''[[Apocalypse Now]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]], dok jedna od najpoznatijih komedija o ovoj tematici ostaje film ''[[The Russians Are Coming, the Russians Are Coming]]''. Hladni rat kao propagandno sredstvo korišten je u filmu ''[[Rocky IV]]'', gdje se [[Rocky Balboa|naslovni junak]] bori protiv iznimno snažnog sovjetskog boksača, [[Ivan Drago|Ivana Drage]]. Tema je bila prisutna i u brojnim televizijskim serijama, među kojima su ''[[The A-Team]]'', ''[[Danger Man]]'', ''[[MacGyver]]'' i ''[[The Man from U.N.C.L.E.]]'' == Historiografija == {{main|Historiografija Hladnog rata}} Čim je termin "Hladni rat" stekao popularnost kako bi se opisale poslijeratne tenzije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, interpretacija njegovih korijena i tijeka bila je izvor žustre debate među historičarima, politolozima i novinarima.<ref name="Nashel">{{cite encyclopedia|author=Nashel, Jonathan|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (cijelo poglavlje)|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref> Konkretno, historičari su se žustro sukobljavali oko toga tko je zapravo kriv za krah odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata te oko toga da li je konflikt između dvije velesile bio neminovan, ili se mogao izbjeći.<ref name="Brinkley">Brinkley, str. 798–799</ref> Nesuglasice su postojale i oko same definicije Hladnoga rata, izvora samog konflikta te kako raspetljati šablone akcija i reakcija između dvaju strana.<ref name="Halliday" /> Iako su objašnjenja o uzrocima sukoba u akademskim raspravama izrazito kompleksna i raznovrsna, postoji nekoliko jasno određenih idejnih struja po tom pitanju. Historičari uglavnom govore o tri glavne struje u pristupu Hladnom ratu: "ortodoksnim" izvještajima, "revizionizmu" i "postrevizionizmu".<ref name="Calhoun">{{cite book|author=Calhoun, Craig|authorlink=Craig Calhoun|title=Cold War|url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&dq=Dictionary+of+the+Social+Sciences|work=Dictionary of the Social Sciences|year=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-512371-9|ref=harv}}</ref> "Ortodoksna" struja uzroke konflikta vidi u Sovjetskom Savezu i njegovoj daljnjoj ekspanziji po Europi.<ref name="Calhoun" /> "Revizionisti" veći teret krivnje za izbijanje sukoba prebacuju na Sjedinjene Države, optužujući ih za pokušaj izoliranja i sukobljavanja sa Sovjetima još i prije kraja Drugog svjetskog rata.<ref name="Calhoun" /> "Postervizionisti" u svom pristupu nastoje pronaći balans.<ref name="Calhoun" /> Većina historiografije o Hladnom ratu kombinira dvije, čak i sve tri, navedene struje.<ref name="Byrd" /> == Povezano == {{main|Pregled Hladnog rata}} {{div col|colwidth=25em}} * [[Američka špijunaža u Sovjetskom Savezu]] * [[Cold War (TV serija)|''Cold War'' (TV serija)]] * [[Dunavska konferencija iz 1948.]] * [[Ekonomska ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata]] * [[Hladni rat II]] * [[Kronologija događaja Hladnog rata]] * [[Kultura tokom Hladnog rata]] * [[Makartizam]] * [[Osigurano uzajamno uništenje]] * [[SFR Jugoslavija u Hladnom ratu]] * [[Sovjetska špijunaža u Sjedinjenim Državama]] * [[Sovjetski Imperij]] * [[Spisak članaka povezanih uz Sovjetski Savez]] * [[Spisak susreta između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza]] * [[Treći svjetski rat]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book| last=Applebaum| first=Anne| authorlink=Anne Applebaum| title=Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956| url=https://archive.org/details/ironcurtaincrush00appl_0| publisher=Doubleday| year=2012| isbn=0-385-51569-3}} * Bronson, Rachel. ''Thicker than Oil: Oil:America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia''. Oxford University Press, 2006. {{ISBN|978-0-19-516743-6}} * {{Cite book |last= Cadbury |first= Deborah |title= Space Race: The Epic Battle Between America and the Soviet Union for Dominance of Space |url= https://archive.org/details/spaceraceepicbat00cadb |year= 2006 |publisher= Harper Collins Publishers |location= New York |isbn= 978-0-06-084553-7 }} * ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) [http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820160141/http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list |date=2016-08-20 }} * {{cite book| last = Carlson| first = Peter| year = 2009| title = [[K Blows Top]]: A Cold War Comic Interlude Starring Nikita Khrushchev, America's Most Unlikely Tourist| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-58648-497-2}} * {{Cite book | last =Chaikin | first = Andrew |title= A Man on the Moon: The Triumphant Story of the Apollo Space Program |url=https://archive.org/details/manonmoonvoyages00chai|year=1994|publisher= [[Penguin Books]]|location= New York|isbn= 0140272011}} * Davis, Simon i Smith, Joseph, ''The A to Z of the Cold War'' (Scarecrow, 2005), enciklopedija fokusirana na vojne aspekte * {{cite book| last=Dominguez| first=Jorge I.| authorlink=Jorge I. Domínguez| title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy| url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi| publisher=Harvard University Press| year=1989| isbn=978-0-674-89325-2}} *{{cite book |last=Dunham |first=George R. |last2=Quinlan |first2=David A. |title=U.S. Marines in Vietnam: The Bitter End, 1973–1975 |url=https://archive.org/details/usmarinesinvietn00geor |publisher=History and Museums Division, Headquarters, U.S. Marine Corps |year=1990 }} * {{cite book|title=Russian Image on the Western Screen: Trends, Stereotypes, Myths, Illusions|last=Fedorov|first=Aleksandar|year=2011|publisher=Lambert Academic Publishing, |isbn=978-3-8433-9330-0}} * Frankel, Benjamin, ''The Cold War 1945-1991. Vol. 2, Leaders and other important figures in the Soviet Union, Eastern Europe, China, and the Third World'' (1992), 379 stranica biografija * {{cite book| last=Friedman| first=Norman| authorlink=Norman Friedman| title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War| url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie| publisher=Naval Institute Press| year=2007| isbn=1-59114-287-3}} * {{cite book|title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History|url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|authorlink=John Lewis Gaddis|year=1990|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-557258-3|ref=harv}} * {{cite book|title=We Now Know: Rethinking Cold War History|url=https://archive.org/details/wenowknowrethink0000gadd|author=Gaddis, John Lewis|year=1997|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-878070-2}} * {{cite book|title=The Cold War: A New History|url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|year=2005|publisher=Penguin Press|isbn=1-59420-062-9|ref=harv}} * {{cite book|last=Garthoff|first=Raymond|authorlink=Raymond L. Garthoff |title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan|url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart|year=1994|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-3041-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=Routledge Atlas of Russian History|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_g3j0|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-39483-3|ref=harv}} * {{cite book|title= The Rocket Men: Vostok & Voskhod, The First Soviet Manned Spaceflights|last= Hall|first= Rex|author2= David J. Shayler|year= 2001|publisher= [[Springer Science+Business Media|Springer–Praxis Books]]|location= New York|isbn= 1-85233-391-X|url= https://books.google.com/?id=zndYLKa26wAC&printsec=frontcover&dq=isbn=185233391X&cd=1#v=onepage&q}} * [[Fred Halliday|Halliday, Fred]], ''The Making of the Second Cold War'' (1983, Verso, London). * Haslam, Jonathan, ''Russia's Cold War: From the October Revolution to the Fall of the Wall'' (Yale University Press; 2011) 512 str. * Heller, Henry (2006), ''The Cold War and the New Imperialism: A Global History, 1945–2005.'' New York: Monthly Review Press. {{ISBN|1-58367-139-0}} * {{cite book |title= The Space Shuttle Decision: NASA's Search for a Reusable Space Vehicle |last= Hepplewhite |first= T.A. |edition= |year= 1999 |publisher= NASA |location= Washington, DC |isbn= |url= http://history.nasa.gov/SP-4221/sp4221.htm }} * [[David E. Hoffman|Hoffman, David E.]] ''[[The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy]]'' (2010) * House, Jonathan, ''A Military History of the Cold War, 1944–1962'' (2012) * Hunt, Lynn, "The Making of the West: Peoples and Cultures." Bedford/St. Martin's, Boston i London. 2009. * Immerman, Richard H. i Goode, Petra (ur.), ''The Oxford Handbook of the Cold War'' (2013) [https://www.amazon.com/dp/0199236968/ izvadak] * Judge, Edward H., ''The Cold War: A Global History With Documents'' (2012) * {{cite book| last=Kalinovski| first=Artemij M.| title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan| url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali| publisher=Harvard University Press| year=2011| isbn=978-0-674-05866-8}} * {{cite book| last = Kenney| first = Charles| year = 2000| title = John F. Kennedy: The Presidential Portfolio| url = https://archive.org/details/johnfkennedypre00kenn| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-891620-36-2| ref = harv}} * {{cite book|last=Kinsella|first=Warren|authorlink=Warren Kinsella|title=Unholy Alliances|url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=1895555248|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|authorlink=Walter LaFeber|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4|publisher=McGraw-Hill|year=1993|isbn=0-07-035853-2|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber| first=Walter|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4|publisher=McGraw-Hill |year=2002|isbn=0-07-284903-7|ref=harv}} * {{cite book|last=Leffler|first=Melvyn|authorlink=Melvyn P. Leffler|title=A Preponderance of Power: National Security, the Truman Administration, and the Cold War|url=https://archive.org/details/preponderanceofp0000leff|publisher=Stanford University Press|year=1992|isbn=0-8047-2218-8|ref=harv}} * Leffler, Melvyn P. i [[Odd Arne Westad|Westad, Odd Arne]] (ur.), ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) 2,000 str.; zbirka eseja * {{cite book|last=Lewkowicz| first=Nicolas| title=The German Question and the International Order, 1943–48|url=https://archive.org/details/germanquestionin0000lewk|publisher=Palgrave Macmillan| year=2010|isbn=978-0-230-24812-0|ref=harv}} * {{cite book|author=[[Geir Lundestad|Lundestad, Geir]]|title=East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=1-4129-0748-9}} * {{cite book| last=Lüthi| first=Lorenz M.| title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|publisher=Princeton University Press| year=2008|isbn=0-691-13590-8}} * {{cite book|last=Malkasian|first=Carter|title=The Korean War: Essential Histories|url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk|publisher=Osprey Publishing|year=2001|isbn=1-84176-282-2|ref=harv}} * [[Vojtech Mastny|Mastny, Vojtech]]. ''The Cold War and Soviet Insecurity: The Stalin Years'' (1996) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00281.0001.001 online izdanje] * {{cite book|last=McMahon|first=Robert|authorlink=Robert J. McMahon|title=The Cold War: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280178-3|year=2003}} * {{cite book| last=Meher| first=Jagmohan| title=America's Afghanistan War: The Success that Failed|publisher=Gyan Books| year=2004|isbn=81-7835-262-1}} * Miglietta, John P., ''American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia''. Lanham, MD: Lexington Books, 2002. {{ISBN|978-0-7391-0304-3}} * {{cite book|last=Miller|first=Roger Gene|title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949|url=https://archive.org/details/tosavecityberlin0000mill_b0n4|publisher=Texas A&M University Press|year=2000|isbn=0-89096-967-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Njølstad|first=Olav| authorlink=Olav Njølstad |title=The Last Decade of the Cold War|publisher=Routledge| year=2004|isbn=0-7146-8371-X|ref=harv}} * {{cite book|last=Nolan|first=Peter|authorlink=Peter Nolan|title=China's Rise, Russia's Fall|url=https://archive.org/details/chinasriserussia0000nola|year=1995|publisher=St. Martin's Press|isbn=0-312-12714-6}} * {{cite book|last=Pearson|first=Raymond|title=The Rise and Fall of the Soviet Empire|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000pear|publisher=Macmillan|year=1998|isbn=0-312-17407-1|ref=harv}} * {{cite book| last=Porter| first=Bruce| author2=Karsh, Efraim| title=The USSR in Third World Conflicts: Soviet Arms and Diplomacy in Local Wars| url=https://archive.org/details/ussrinthirdworld0000port_d7u1| publisher=Cambridge University Press| year=1984| isbn=0-521-31064-4}} * {{cite book|last=Puddington|first=Arch| title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty|publisher=University Press of Kentucky|year=2003|isbn=0-8131-9045-2|ref=harv}} * {{cite book| last = Reeves| first = Richard| authorlink = Richard Reeves (američki pisac)| year = 1993| title = President Kennedy: Profile of Power| url = https://archive.org/details/presidentkennedy00reev_0| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 978-0-671-64879-4| ref = harv}} * {{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|authorlink=Geoffrey Roberts|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=0-300-11204-1|ref=harv}} * {{cite book |title= The Race: The uncensored story of how America beat Russia to the Moon |last= Schefter |first= James |year= 1999 |publisher= [[Doubleday (izdavačka kuća)|Doubleday]] |location= New York |isbn= 0-385-49253-7 |url= https://books.google.com/?id=Y7m6edRkG2EC&dq=isbn%3A0385492537 }} * {{cite book|ref=harv|last1=Schlesinger|first1=Stephen|last2=Kinzer|first2=Stephen|author2-link=Stephen Kinzer|title=Bitter Fruit: The Story of the American Coup in Guatemala|url=https://archive.org/details/bitterfruitstory0000schl|year=1999|publisher=David Rockefeller Center series on Latin American studies, Harvard University|isbn=978-0-674-01930-0}} * {{cite book|last=Service|first=Robert|authorlink=Robert Service|title=The End of the Cold War: 1985-1991|url=https://archive.org/details/endofcoldwar19850000serv|publisher=Macmillan|year=2015|isbn=978-1-61039-499-4|ref=harv}} * {{cite book|last=Starr|first=S. Frederick|authorlink=S. Frederick Starr|title=Xinjiang: China's Muslim Borderland |url=https://archive.org/details/xinjiangchinasmu0000unse|publisher=M E Sharpe Inc |year=2004 |isbn=0765613182|ref=harv}} * {{cite book|last=Stone|first=Norman|authorlink=Norman Stone|title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War|url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0|publisher=Basic Books Press|year=2010|isbn=0-465-02043-7}} * {{Cite book |last1=Swenson |first1=Loyd S. |authorlink1= |last2=Grimwood |first2=James M. |last3=Alexander |first3=Charles C. |year=1966 |title=This New Ocean: A History of Project Mercury |url=https://archive.org/details/thisnewoceanhist0000swen |location=Washington, DC |publisher=National Aeronautics and Space Administration |isbn= |oclc=569889 }} * {{cite book|last=Taubman|first=William|authorlink=William Taubman|title=[[Khrushchev: The Man and His Era]]|year=2003|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=0-393-32484-2|ref=harv|editor-link=Khrushchev: The Man and His Era}}; Pulitzerova nagrada * [[Spencer C. Tucker|Tucker, Spencer]] (ur.), ''Encyclopedia of the Cold War: A Political, Social, and Military History'' (5 tomova, 2008.) * {{citation| publisher = United Press International| year = 1959| title = 1959 Year in Review; Nixon visits Russia| url = http://www.upi.com/Audio/Year_in_Review/Events-of-1959/Nixon-visits-Russia/12295509433704-7/| accessdate = 31. 12. 2011| ref = {{sfnRef|UPI 1959 Year in Review}}}} * {{cite book |last= van der Eyden |first= Ton |title= Public management of society: rediscovering French institutional engineering in the European context |volume= 1 |publisher= IOS Press |year= 2003 |isbn= 1-58603-291-7 |url= https://books.google.com/books?id=QJyHlwgWnGQC&pg=PA104 |ref= harv }} * [[Martin Walker (novinar)|Walker, Martin]], ''The Cold War: A History'' (1995), britanska perspektiva * {{cite book|last=Westad|first=Odd Arne|title=Restless Empire: China and the World Since 1750|url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|publisher=Basic Books|year=2012|isbn=0-4650-2936-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe|publisher=Rowman & Littlefield|year=2008|isbn=0-7425-5542-9|ref=harv}} * {{cite book| last = Whitman| first = Alden| title = Khrushchev's human dimensions brought him to power and to his downfall| periodical = The New York Times| date = 12. 9. 1971| url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30B1FF7355B137A93C0A81782D85F458785F9| accessdate = 25. 9. 2009}} * {{cite book|author=Wilson, James Graham|title=The Triumph of Improvisation: Gorbachev's Adaptability, Reagan's Engagement, and the End of the Cold War|url=http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|location=Ithaca|publisher=Cornell University Press|year=2014|isbn=0801452295}} * {{cite book|last=Zubok|first=Vladislav|author2=Pleshakov, Constantine|title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo|publisher=Harvard University Press|year=1996|isbn=0-674-45531-2|ref=harv}} * Zubok, Vladislav M., ''A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev'' (2008.) === Historiografija i memoari === * Hopkins, Michael F. "Continuing Debate and New Approaches in Cold War History," ''Historical Journal'', prosinac 2007., vol. 50, br. 4, str. 913–934, * Isaac, Joel, and Duncan Bell (ur.) ''Uncertain Empire: American History and the Idea of the Cold War'' (2012) * Johnston, Gordon. "Revisiting the cultural Cold War," ''Social History,'' kolovoz 2010., vol. 35, br. 3, str. 290–307 * Kirkendall, Andrew J. [https://networks.h-net.org/system/files/contributed-files/e119.pdf "Cold War Latin America: The State of the Field"], ''H-Diplo Essay No. 119: An H-Diplo State of the Field Essay'' (studeni 2014.) * Nuti, Leopoldo, et al., (ur.) ''Europe and the End of the Cold War: A Reappraisal'' (2012) * Wiener, Jon. ''How We Forgot the Cold War: A Historical Journey across America'' (2012) === Primarni izvori === * {{cite book| author=[[Christopher Andrew (historičar)|Andrew, Christopher]]|author2=Mitrohin, Vasilij |authorlink2=Vasilij Mitrohin | title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=Basic Books| year=2000|isbn=0-585-41828-4}} * {{cite book|author=Cardona, Luis|title= Cold War KFA|publisher=Routledge|year=2007|ref=harv}} * {{cite book|last=Dobrinin|first=Anatolij|authorlink=Anatolij Dobrinin|title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents|url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5|publisher=University of Washington Press|year=2001|isbn=0-295-98081-8|ref=harv}} * [[Jussi Hanhimäki|Hanhimäki, Jussi]] i Odd Arne Westad (ur.) ''The Cold War: A History in Documents and Eyewitness Accounts'' (Oxford University Press, 2003). {{ISBN|0-19-927280-8}}. * {{cite book|author=Sakwa, Richard|authorlink=Richard Sakwa|title=The Rise and Fall of the Soviet Union, 1917–1991|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000sakw|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-12290-2|ref=harv}} * [http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 "Predsjedništvo u nuklearnom dobu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618021017/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 |date=2013-06-18 }}, konferencija i forum na [[Predsjednikčka biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja|JFK Library]], Boston, 12. listopada 2009. Četiri panela: "Utrka u izradi bombe i odluka o njezinom korištenju", "Kubanska raketna kriza i prvi sporazum o zabrani nuklearnog testiranja", "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju" i "Nuklearno oružje, terorizam i predsjetništvo". ([https://web.archive.org/web/20130117035929/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/~/media/assets/Education%20and%20Public%20Programs/Forum%20Transcripts/Cold%20War%20and%20Nuclear%20Arms%20Race.pdf transkript panela "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju"]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cold War}} ;Arhivi * [https://web.archive.org/web/20081222065026/http://www.cybertrn.demon.co.uk/ Arhiv materijala britanske civilne zaštite] * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552679 Posthladnoratovska svjetska ekonomija] na projektu [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www.conelrad.com/ CONELRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729202943/http://www.conelrad.com/ |date=2020-07-29 }} * [http://www.cbc.ca/archives/categories/war-conflict/cold-war/cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s/topic---cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s.html CBC Digital Archives{{spaced ndash}}Kultura Hladnog rata: Nuklearni strah 1950ih i 1960ih] * [http://www.wilsoncenter.org/program/cold-war-international-history-project CWIHP] * [https://web.archive.org/web/20080918203432/http://coldwarfiles.org/ ''The Cold War Files''] * [http://eisenhower.archives.gov/research/online_documents/aerial_intelligence.html Online dostupni dokumenti o zračnoj špijunaži tokom Hladnog rata, Predsjednička biblioteka Dwighta D. Eisenhowera] * [https://persuasivemaps.library.cornell.edu/browse-subject Izabrati vrijednost "Communism & Cold War" za pregledavanje mapa u periodu 1933-1982 na projektu Persuasive Cartography, The PJ Mode Collection], [[Cornell University Library]] ;Bibliografije * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues/Arms+Race Anotirana bibliografija za utrku u naoružanju na projektu Alsos Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203121815/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues%2FArms+Race |date=2006-02-03 }} ;Vijesti * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/themes/world_politics/cold_war/default.stm Video i audio reportaže iz perioda Hladnog rata] ;Edukativni izvori * [https://web.archive.org/web/20080503183113/http://www.nps.gov/history/nr/twhp/wwwlps/lessons/128mimi/ ''Minuteman Missile National Historic Site: Protecting a Legacy of the Cold War'', plan predavanja u sklopu projekta National Park Service Teaching with Historic Places (TwHP)] * [http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/ ''Electronic Briefing Books''] u Arhivi nacionalne sigurnosti, Univerzitet Georgea Washintgona {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] [[Kategorija:20. vijek]] [[Kategorija:Najnovije doba]] [[Kategorija:Ratovi]] mejilm41mvc9fqf6nr7n9xp6enb01ey 0 4305 42677678 42653086 2026-08-15T15:40:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677678 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Teheran | ime_genitiv = Teherana | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} تهران</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | slika_panorama = Tehran skyline may 2007.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Panorama Teherana 2007. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = Tehran Logo.png | slika_pečat_veličina = 100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Teherana u Iranu | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Teheran na karti [[Iran]]a | slika_lokacijska_karta_2 = Teheranska pokrajina | slika_lokacijska_karta_opis_2 = Teheran na karti [[Teheranska pokrajina|Teheranske pokrajine]] | nadimak = Teh | geslo = | širina-stupnjevi = 35 | širina-minute = 40 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 51 | dužina-minute = 26 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] <small>(''ostān'')</small> | lokacija1_info = [[Teheranska pokrajina]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] <small>(''šahrestān'')</small> | lokacija2_info = [[Teheranski okrug]]<br /><small>(djelomično i [[Islamšaherski okrug|Islamšaherski]], [[Rajski okrug|Rajski]] i [[Šemiranatski okrug|Šemiranatski]])</small> | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = [[#Etimologija|''Vidi dolje'']] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Piruz Hanači]] | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 865 [[Kilometar četvorni|km²]]<ref name="Ataie2001">[[#Ataie2001|Ataie, Ahmad Mehdipour (2001.)]]</ref> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = 18.814 km²<ref name="SCIGenOstan">[[#SCIGenOstan|SCI: Ostans (2006.)]]</ref> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1200 m | visina_izvor = | visina_max = 1800 m | visina_min = 1000 m | stanovništvo_godina = [[2006.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 7,088.287<ref name="SCICitiesPop">[[#SCICitiesPop|SCI (2006.): Cities over 100,000]]</ref> | stanovništvo_gustoća = 8195 st./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 13,422.366 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = 11xxx-xxxxx,<br />31xxx-xxxxx,<br />33xxx-xxxxx | pozivni_broj = +98 21 | gradovi_prijatelji = [[#Bratimljeni gradovi|''Vidi dolje'']] | web_stranica = [http://www.tehran.ir/ www.tehran.ir] | bilješke = }} '''Teheran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] تهران [''Tehrān''])<ref name="OTeheranu2011">[[Teheran#OTeheranu2011|Tehran.ir: O Teheranu (2011.)]]</ref> jest [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Iran]]a, sjedište [[Teheranska pokrajina|Teheranske pokrajine]] i jedan od najvećih [[grad]]ova [[svijet]]a<ref name="BritannicaTehran">[[#BritannicaTehran|Madanipour, Ali (2011.)]]</ref>. Smješten je na južnim obroncima masiva [[Alborz]], dok je na jugoistoku izložen [[Pustinja|pustinji]] [[Dašt-e Kavir]]. [[Klima]] u gradu je [[Suha klima#Stepska klima|polusuha]] ([[Stepa|stepska]]) i [[Kontinentalna klima|kontinentalna]], a prosječna godišnja [[temperatura]] je 17,3[[°C]]<ref name="IRIMO2006">[[#IRIMO2006|Iran Meteorological Organization (2006.)]]</ref>. Iako se nalazi na istoj [[Geografska širina|geografskoj širini]] kao i sjever [[Sahara|Sahare]], njegova [[nadmorska visina]] od {{nowrap|1000 – 1800 [[Metar|m]]}} i utjecaj sjevernih planina [[Zima|zimi]] rezultiraju dvomjesečnim zadržavanjem [[snijeg]]a. U odnosu na druge svjetske gradove slične veličine Teheran je vrlo zelen grad s obzirom da se u njemu nalazi između {{nowrap|700 – 800}} dobro održavanih [[park]]ova. Teheran je multikulturalan grad u kojem osim većinskih [[Perzijanci|Perzijanaca]] žive i na stotine hiljada pripadnika etničkih manjina poput [[Azeri|Azara]], [[Kurdi|Kurda]], [[Mazanderani|Mazanderana]], [[Paštunci|Paštunaca]], [[Baluči|Baluča]], [[Turkmeni|Turkmena]], [[Armenci|Armenaca]], [[Ajsori|Asiraca]], [[Arapi|Arapa]] i [[Jevreji|Jevreja]], a u gradu se nalazi i 37 [[Crkva|crkava]], 29 [[sinagoga]] i pet [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] hramova vatre. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2006.]] godine Teheran je imao 7,088.287 žitelja, no njegova aglomeracija koja uključuje [[velegrad]] [[Karadž]] i brojna naselja izvan njegove administrativne zone (865 [[km²]]) broji oko 12 milijuna ljudi. [[#Historija|Historija Teherana]] kao [[grad]]a relativno je kratka s obzirom da je hiljadama godina bio maleno naselje, no usko je vezana uz [[Raj (Iran)|Raj]] koji je kontinuirano naseljen od oko [[6. milenij pne.|6000. pne.]] i s kojim je neprekidno bio u bliskoj interakciji<ref name="IranicaTehran">[[#IranicaTehran|Planhol, Xavier (de) (20.4.2004.)]]</ref>. Stanovnici ovog grada naselili su teheranske plodne [[vrt]]ove nakon razarajuće [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije u [[13. vijek]]u, a danas je Raj sastavni dio teheranskog gradskog područja. Teheran se kao grad prvi put pojavljuje u tekstovima [[Arapi|arapskih]] i [[Evropa|evropskih]] putopisaca iz kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a razvijao se kao važna strateška točka tokom vladavine [[Safavidska Monarhija|safavidske]] i [[Zandijska Monarhija|zandijske dinastije]]. Nakon uspona dinastije [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]], odlukom [[Muhamed-han Kadžar|Muhamed-hana]] iz [[1786.]] godine Teheran postaje ([[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|38. po redu]]) glavnim gradom [[Iran]]a. Danas je Teheran daleko najvažniji [[#Politička uprava|politički]], [[#Ekonomija|ekonomski]], [[#Znanost i obrazovanje|obrazovni]], [[#Promet|prometni]] i [[#Kultura|kulturni]] centar [[Iran]]a. U njegovoj okolici nalazi se 50% iranskih [[#Industrija|industrijskih]] postrojenja, a odlikuje se i kvalitetnom gradskom odnosno razvijenom izvangradskom [[promet]]nom mrežom. Zahvaljujući malim stopama poreza, niskim cijenama energenata i relativno visokim plaćama, troškovi života u Teheranu vrlo su niski i prema zapadnim procjenama najjeftinija je metropola svijeta<ref name="CNN632007">[[#CNN632007|CNN (6.3.2007.)]]</ref>. [[Teheranski univerzitet]] najstariji je u [[Iran]]u, a uz njega aktivno je i 50-ak drugih većih univerziteta i fakulteta. Uz ostale visoke škole, akademije i razne institute, Teheran broji više od 300 visokoobrazovnih ustanova. Grad također obiluje i brojnim kulturnim objektima poput [[#Palače|palača]] iz [[#Kadžarski glavni grad|kadžarske]] i [[#Pahlavijska modernizacija|pahlavijske]] epohe, odnosno [[#Muzeji i galerije|60-ak raznih muzeja]]. Neke od znamenitosti ovog [[megalopolis]]a po kojima se ističe na [[Svijet|svjetskoj]] razini su [[#Veliki bazar|najveći bazar]], jedna od [[#Glavne gradske prometnice|najdužih ulica]], jedna od najprometnijih [[#Javni gradski promet|podzemnih željeznica odnosno najviših i najdužih žičara]], najveće zbirke [[#Muzeji i galerije|kraljevskih dragulja i djela zapadnih umjetnika u Aziji]], neka od najposjećenijih [[#Vjerski objekti|šijitskih svetišta]], džamija s [[#Vjerski objekti|najvišim minaretima]], šesti najviši [[#Tornjevi i neboderi|najviši betonski toranj]], četvrti najveći [[#Sport|nogometni stadion]], najpopularniji azijski [[#Sport|nogometni klub]], najveći [[#Univerziteti|privatni univerzitet]], jedno od najkvalitetnijih [[#Univerziteti|tehničkih univerziteta]], najveći azijski [[#Kulturne manifestacije|sajam knjiga]], itd. == Karta == <center> {| class="wikitable" |- ! Navigacijska karta Teherana:<br /><small><tt>''(a)''</tt> Teheranska i Alborška pokrajina, <tt>''(b)''</tt> Teheran u administrativnim granicama, <tt>''(c)''</tt> Centar grada</small> |- |{{Image label begin|image=Karta Teherana SH.PNG|width={{{width|800}}}|float={{{float|none}}}}} <!-- Islamski vjerski objekti --> {{Image label small|x=0.440|y=0.674|scale={{{width|800}}}|text=[[#Stari vijek|<b style="color: #000000">Šahrbanu</b>]]}} {{Image label small|x=0.330|y=0.665|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Homeinijev<br />&nbsp;&nbsp;mauzolej</b>]]}} {{Image label small|x=0.387|y=0.397|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sale</b>]]}} {{Image label small|x=0.943|y=0.598|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Jahja</b>]]}} {{Image label small|x=0.855|y=0.143|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Mosala</b>]]}} {{Image label small|x=0.850|y=0.613|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Šahova džamija</b>]]}} {{Image label small|x=0.956|y=0.522|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Mujezud<br />&nbsp;&nbsp;Dovle</b>]]}} {{Image label small|x=0.892|y=0.514|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sepahsalar</b>]]}} {{Image label small|x=0.406|y=0.454|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Huseinije<br />&nbsp;&nbsp;Eršad</b>]]}} <!-- Aerodromi --> {{Image label small|x=0.167|y=0.227|scale={{{width|800}}}|text=[[#Aerodromi|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;Imam<br />Homeini</b>]]}} {{Image label small|x=0.235|y=0.540|scale={{{width|800}}}|text=[[#Aerodromi|<b style="color: #000000">Mehrabad</b>]]}} {{Image label small|x=0.420|y=0.525|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vojni objekti|<b style="color: #000000">Došan-Tape</b>]]}} {{Image label small|x=0.302|y=0.608|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vojni objekti|<b style="color: #000000">Kale-Morgi</b>]]}} {{Image label small|x=0.097|y=0.133|scale={{{width|800}}}|text=[[#Aerodromi|<b style="color: #000000">Pajam</b>]]}} <!-- Zičare --> {{Image label small|x=0.312|y=0.362|scale={{{width|800}}}|text=[[#Javni gradski promet|<b style="color: #000000">Točal</b>]]}} <!-- Željeznički kolodvori --> {{Image label small|x=0.355|y=0.591|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Želj. kol.</b>]]}} <!-- Autobusni kolodvori --> {{Image label small|x=0.267|y=0.485|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Zap.<br />&nbsp;kol.</b>]]}} {{Image label small|x=0.482|y=0.483|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Ist. kol.</b>]]}} {{Image label small|x=0.370|y=0.574|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Juž. kol.</b>]]}} {{Image label small|x=0.825|y=0.129|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Arg.<br />kol.</b>]]}} <!-- Univerziteti --> {{Image label small|x=0.652|y=0.384|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Teheranski<br />&nbsp;univerziteti</b>]]}} {{Image label small|x=0.288|y=0.425|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Univ.<br />&nbsp;Azadi</b>]]}} {{Image label small|x=0.650|y=0.545|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Univerzitet<br />&nbsp;&nbsp;Imam Ali</b>]]}} {{Image label small|x=0.620|y=0.054|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Medicinski<br />univerziteti</b>]]}} {{Image label small|x=0.752|y=0.389|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Univerzitet<br />Amir Kabir</b>]]}} {{Image label small|x=0.942|y=0.205|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Univerzitet<br />K. N. Tusi</b>]]}} {{Image label small|x=0.291|y=0.523|scale={{{width|800}}}|text=[[#Univerziteti|<b style="color: #000000">Univ.<br />&nbsp;Šarif</b>]]}} {{Image label small|x=0.776|y=0.461|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">V.Š. Firuz<br />&nbsp;&nbsp;Bahram</b>]]}} <!-- Biblioteke --> {{Image label small|x=0.939|y=0.014|scale={{{width|800}}}|text=[[#Biblioteke|<b style="color: #000000">Nacionalna<br />&nbsp;&nbsp;biblioteka</b>]]}} <!-- Muzeji --> {{Image label small|x=0.788|y=0.494|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">Nacionalni<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;muzej</b>]]}} {{Image label small|x=0.605|y=0.330|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;Muzej<br />moderne<br />umjetnosti</b>]]}} {{Image label small|x=0.642|y=0.283|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">&nbsp;Muzej<br />sagova</b>]]}} {{Image label small|x=0.844|y=0.022|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">Muzej iransko<br />&nbsp;-iračkog rata</b>]]}} {{Image label small|x=0.822|y=0.432|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Filmski grad Gazali</b>]]}} <!-- Palače --> {{Image label small|x=0.854|y=0.578|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Golestan</b>]]}} {{Image label small|x=0.443|y=0.382|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Niavaran</b>]]}} {{Image label small|x=0.378|y=0.376|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Sadabad</b>]]}} {{Image label small|x=0.340|y=0.390|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Firdus</b>]]}} {{Image label small|x=0.678|y=0.468|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Mramorna<br />&nbsp;&nbsp;palača</b>]]}} <!-- Kazališta --> {{Image label small|x=0.701|y=0.420|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Gradsko<br />kazalište</b>]]}} <!-- Kina --> {{Image label small|x=0.369|y=0.416|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Farhang</b>]]}} {{Image label small|x=0.807|y=0.201|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Azadi</b>]]}} <!-- Crkve --> {{Image label small|x=0.783|y=0.321|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Katedrala<br />sv. Sarkisa</b>]]}} {{Image label small|x=0.820|y=0.415|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Katolička crkva</b>]]}} {{Image label small|x=0.699|y=0.355|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Prot. crkva</b>]]}} <!-- Sinagoge --> {{Image label small|x=0.747|y=0.211|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sinagoga<br />Jusuf Abad</b>]]}} {{Image label small|x=0.710|y=0.283|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sinagoga<br />&nbsp;Abrišami</b>]]}} <!-- Tornjevi --> {{Image label small|x=0.409|y=0.655|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Togrul</b>]]}} {{Image label small|x=0.580|y=0.070|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Milad</b>]]}} {{Image label small|x=0.251|y=0.526|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Azadi</b>]]}} <!-- Zgrade i neboderi --> {{Image label small|x=0.420|y=0.422|scale={{{width|800}}}|text=[[#Ekonomija|<b style="color: #000000">Markazi</b>]]}} {{Image label small|x=0.331|y=0.422|scale={{{width|800}}}|text=[[#Mediji|<b style="color: #000000">IRIB</b>]]}} {{Image label small|x=0.779|y=0.168|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Behšaher</b>]]}} {{Image label small|x=0.686|y=0.041|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Međunarodni<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;neboder</b>]]}} {{Image label small|x=0.851|y=0.054|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Min. prometa</b>]]}} {{Image label small|x=0.939|y=0.484|scale={{{width|800}}}|text=[[#Nacionalna vlada|<b style="color: #000000">Parlament</b>]]}} {{Image label small|x=0.650|y=0.499|scale={{{width|800}}}|text=[[#Nacionalna vlada|<b style="color: #000000">Vijeće<br />čuvara</b>]]}} <!-- Parkovi, park-šume i Nacionalni parkovi --> {{Image label small|x=0.792|y=0.552|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Gradski park</b>]]}} {{Image label small|x=0.684|y=0.330|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Lale</b>]]}} {{Image label small|x=0.724|y=0.138|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Karim Sae</b>]]}} {{Image label small|x=0.435|y=0.389|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Niav. p.</b>]]}} {{Image label small|x=0.843|y=0.072|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Park vatre<br />&nbsp;&nbsp;i vode</b>]]}} {{Image label small|x=0.300|y=0.390|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Evin</b>]]}} {{Image label small|x=0.359|y=0.359|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Dar.</b>]]}} {{Image label small|x=0.406|y=0.362|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Golab.</b>]]}} {{Image label small|x=0.453|y=0.365|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Džamšidije</b>]]}} {{Image label small|x=0.467|y=0.437|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Lavizan</b>]]}} {{Image label small|x=0.353|y=0.443|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Melat</b>]]}} {{Image label small|x=0.816|y=0.292|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Park Djevice Marije</b>]]}} {{Image label small|x=0.643|y=0.646|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Razijev<br />&nbsp;&nbsp;park</b>]]}} {{Image label small|x=0.209|y=0.414|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Farahzad</b>]]}} {{Image label small|x=0.481|y=0.513|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Sorhehesar</b>]]}} {{Image label small|x=0.233|y=0.464|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Pardisan</b>]]}} {{Image label small|x=0.441|y=0.627|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Azadegan</b>]]}} {{Image label small|x=0.417|y=0.611|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Toska</b>]]}} {{Image label small|x=0.127|y=0.486|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Čitgar</b>]]}} {{Image label small|x=0.149|y=0.438|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Kuhsar</b>]]}} {{Image label small|x=0.285|y=0.184|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Hajer</b>]]}} {{Image label small|x=0.302|y=0.317|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Kavir</b>]]}} {{Image label small|x=0.278|y=0.083|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Lar</b>]]}} {{Image label small|x=0.297|y=0.130|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Vardžen</b>]]}} <!-- Planinski vrhovi --> {{Image label small|x=0.367|y=0.126|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Damavand</b>]]}} {{Image label small|x=0.347|y=0.089|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Čapakrov</b>]]}} {{Image label small|x=0.141|y=0.052|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Naz</b>]]}} {{Image label small|x=0.227|y=0.028|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Palangardan</b>]]}} <!-- Skijališta --> {{Image label small|x=0.185|y=0.068|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sport|<b style="color: #000000">Dizin</b>]]}} {{Image label small|x=0.201|y=0.086|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sport|<b style="color: #000000">Šemšak</b>]]}} {{Image label small|x=0.221|y=0.102|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sport|<b style="color: #000000">Točal</b>]]}} <!-- Stadioni --> {{Image label small|x=0.209|y=0.486|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sport|<b style="color: #000000">St. Azadi</b>]]}} {{Image label small|x=0.177|y=0.512|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sport|<b style="color: #000000">St. Rah Ahan</b>]]}} <!-- Gradovi --> {{Image label small|x=0.135|y=0.122|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Karadž</b>]]}} {{Image label small|x=0.244|y=0.208|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Raj</b>]]}} {{Image label small|x=0.143|y=0.199|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Islamšaher</b>]]}} <!-- Tuneli --> {{Image label small|x=0.743|y=0.091|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Resalat''</b>]]}} {{Image label small|x=0.584|y=0.393|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Tohid''</b>]]}} {{Image label small|x=0.428|y=0.548|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Amir Kabir''</b>]]}} <!-- Mostovi --> {{Image label small|x=0.791|y=0.029|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Abrišam''</b>]]}} {{Image label small|x=0.275|y=0.572|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Džavadije''</b>]]}} <!-- Jezera --> {{Image label small|x=0.316|y=0.116|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Lar</b>]]}} {{Image label small|x=0.102|y=0.101|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Amir Kabir</b>]]}} {{Image label small|x=0.061|y=0.052|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Talekan</b>]]}} {{Image label small|x=0.258|y=0.115|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Latjan</b>]]}} <!-- Bazar --> {{Image label small|x=0.827|y=0.637|scale={{{width|800}}}|text=[[#Veliki bazar|<b style="color: #000000">Veliki bazar</b>]]}} <!-- Avenije --> {{Image label small|x=0.710|y=0.552|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;A<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;v.<br /><br />&nbsp;&nbsp;''V''<br />&nbsp;&nbsp;''a''<br />&nbsp;&nbsp;''l''<br />&nbsp;&nbsp;''i''<br /><br />''A''<br />''s''<br />''r''</b>]]}} {{Image label small|x=0.609|y=0.411|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Av. Azadi''</b>]]}} {{Image label small|x=0.932|y=0.404|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Av. Engelab''</b>]]}} <!-- Gradske autoceste --> {{Image label small|x=0.710|y=0.016|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Hemat''</b>]]}} {{Image label small|x=0.812|y=0.045|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''A''<br />''f''<br />''r''<br />''i''<br />''k''<br />''a''</b>]]}} {{Image label small|x=0.839|y=0.153|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;''M''<br />''o''<br />&nbsp;''d''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;''a''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''r''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''e''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''s''</b>]]}} {{Image label small|x=0.676|y=0.100|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''K''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''o''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''r''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''d''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''e''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''s''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;''t''<br />&nbsp;''a''<br />''n''</b>]]}} {{Image label small|x=0.572|y=0.275|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Č''<br />''a''<br />''m''<br />''r''<br />''a''<br />''n''</b>]]}} {{Image label small|x=0.622|y=0.244|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Gomnam''</b>]]}} {{Image label small|x=0.954|y=0.632|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Mahalati''</b>]]}} {{Image label small|x=0.232|y=0.611|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Azadegan''</b>]]}} <!-- Međugradske autoceste --> {{Image label small|x=0.019|y=0.455|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 2''</b>]]}} {{Image label small|x=0.117|y=0.646|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 5''</b>]]}} {{Image label small|x=0.137|y=0.227|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 5''</b>]]}} {{Image label small|x=0.298|y=0.650|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 7''</b>]]}} {{Image label small|x=0.201|y=0.267|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 7''</b>]]}} {{Image label small|x=0.522|y=0.442|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br />Teh-Par''</b>]]}} {{Image label small|x=0.316|y=0.142|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br />Teh-Par''</b>]]}} {{Image label small|x=0.167|y=0.376|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br />Teh-Šom''</b>]]}} {{Image label small|x=0.227|y=0.060|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC Teh-Šom''</b>]]}} {{Image label small|x=0.012|y=0.484|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 32''</b>]]}} {{Image label small|x=0.061|y=0.588|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 38''</b>]]}} {{Image label small|x=0.041|y=0.146|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 38''</b>]]}} {{Image label small|x=0.468|y=0.655|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 44''</b>]]}} {{Image label small|x=0.290|y=0.224|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 44''</b>]]}} {{Image label small|x=0.216|y=0.679|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 65''</b>]]}} {{Image label small|x=0.147|y=0.255|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 65''</b>]]}} {{Image label small|x=0.221|y=0.231|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 71''</b>]]}} {{Image label small|x=0.367|y=0.150|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 77''</b>]]}} {{Image label small|x=0.420|y=0.168|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 79''</b>]]}} <!-- Trgovi --> {{Image label small|x=0.841|y=0.387|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">Firdusijev<br />&nbsp;trg</b>]]}} {{Image label small|x=0.736|y=0.326|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;Trg<br />Vali Asr</b>]]}} {{Image label small|x=0.725|y=0.373|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">Pal.<br />&nbsp;trg</b>]]}} {{Image label end}} |} </center> == Etimologija == [[Datoteka:Teheran perzijski.PNG|lijevo|mini|[[Perzijski jezik|Perzijski]]: <tt>Tehrān</tt>]] [[Etimologija|Podrijetlo]] imena Teheran još je danas predmetom rasprave i postoji više različitih tumačenja<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 22.</ref>. Najpopularnija interpretacija temelji se na [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] djelima islamskog geografa [[Jakut al-Hamavi|Jakuta]] koji tvrdi da ime ''Tah+rān'' podrazumijeva „onaj koji lovi (gura)” ili „onaj koji stanuje pri podnožju (u zemlji)”<ref name="Wüstenfeld1961">[[#Wüstenfeld1961|Wüstenfeld, Ferdinand (1961.)]], I., str. 31.</ref> što ukazuje ili na podzemni život tamošnjih stanovnika u [[13. vijek]]u<ref name="IranicaTehran"/>, ili na geografski smještaj grada s obzirom da se zaista nalazi pri dnu planine [[Točal]] (ogranak [[Alborz]]a)<ref name="OTeheranu2011"/>. [[Nizozemci|Nizozemski]] iranist [[Albert Houtum-Schindler]] svoju pretpostavku temelji na početnom [[slog]]u oblika ''Tir-ān'' pri čemu ''Tir'' označava [[Ravnica|ravnicu]] odnosno [[Pustinja|pustinjsku]] ravnicu<ref name="Houtum-Schindler1896">[[#Houtum-Schindler1896|Houtum-Schindler, Albert (1896.)]], str. 131.</ref>, a sam [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološki]] oblik objašnjava specifičnim [[narječje]]m lokalnog stanovništva. Schindler također povlači etimološke paralele sa Šemrānom<ref name="Houtum-Schindler1896"/>, obližnjim selom na sjeveru gdje je bio smješten veliki vodospremnik, na temelju čega [[Ahmad Kasravi|Kasravi]] kasnije tvrdi kako Teheran (''Tahrān'') podrazumijeva toplo mjesto<ref name="Kasravi1973">[[#Kasravi1973|Kasravi, Ahmad (1973.)]], str. 273.-283.</ref> ili donje mjesto<ref name="Hosseini2007">[[#Hosseini2007|BBC Persian (2007.)]]</ref> odnosno Šemiran (''Šemrān'') hladno mjesto<ref name="Kasravi1973"/> ili gornje mjesto<ref name="Hosseini2007"/>. Treću pretpostavku predložio je [[Rusi|ruski]] jezikoslovac [[Vladimir Minorski]] koji sugerira da bi ''Tahrān'' mogao značiti „onaj što leži ispod [[Raj (Iran)|Raja]]”<ref name="Minorsky1982">[[#Minorsky1982|Minorsky, Vladimir (1982.)]], IV., str. 713.-720.</ref> ([[Stari vijek|starovjekovnog]] grada nedaleko od Teherana), na temelju spoja [[slog]]ova ''Tah'' („dubina” u brojnim iranskim narječjima na sjeveru) i ''[[Raj (Iran)|Raj]]'' (''Raḡān'' = ''Rajān'' = ''Rān'')<ref name="Minorsky1982"/>. Međutim, ova teorija nije kompaktibilna s činjenicom da sjeveroistočno od [[Isfahan]]a (stotinama kilometara od Teherana) postoji veliko selo koje također nosi historijsko ime Teheran što etimološku poveznicu s [[Raj (Iran)|Rajom]] dovodi u pitanje<ref name="IranicaTehran"/>. Sve navedene pretpostavke u [[Jezikoslovlje|jezikoslovnim]] krugovima smatraju se nagađanjima<ref name="IranicaTehran"/>, a [[Etimologija|etimološku]] problematiku otežava i očigledna promjena slovopisa. Primjerice, početno slovo ''<tt>ṭ</tt>'' ('''ط''') dugo se vremena koristilo kao zamjena za obično slovo ''<tt>t</tt>'' ('''ت''') sve do početka [[20. vijek]]a. Geograf [[Jakut al-Hamavi|Jakut]] je oko [[1300.]] godine koristio [[Arapski jezik|arapski]] početni oblik ''<tt>Tâ</tt>'' iako je jasno naglašavao da je riječ [[Perzijski jezik|perzijska]]<ref name="Wüstenfeld1961"/> što podrazumijeva da je lokalno stanovništvo svoje mjesto imenovalo kao ''Tehrān''<ref name="IranicaTehran"/>. == Historija == {{glavni|Historija Irana}} === Stari vijek === {{glavni|Raj (Iran)|l1=Raj}} [[Datoteka:Wheel Iran.jpg|desno|mini|200px|Rešetkasti [[kotač]], karakterističan za rani [[Iranski narodi|arijski]] period u [[2. milenij pne.|2. mil. pne.]]<br /><small>([[Iranski nacionalni muzej]] u Teheranu)</small>]] Najstarija [[Arheologija|arheološka]] nalazišta u okolici Teherana datiraju se u [[mlađe kameno doba]] odnosno oko [[6. milenij pne.|6000. pne.]]<ref name="IranicaTehran"/> što podrazumijeva da se radi o jednom od najstarijih [[iran]]skih gradova zajedno sa [[Suza (Iran)|Suzom]], [[Jazd]]om i [[Ekbatana|Ekbatanom]] ([[Hamadan]]om) odnosno da je bio naseljen i prije dolaska [[Indoiranski narodi|arijskih]] (indoiranskih) [[pleme]]na<ref name="IranicaTehran"/>. Jedno od takvih nalazišta je brežuljak [[Češme-Ali (Raj)|Češme-Ali]] ([[Ali]]jeva [[česma]]) na kojem je od [[1934.]] do [[1936.]] godine u suradnji Univerzitetskog muzeja Pennsylvania i Bostonskog muzeja finih umjetnosti iskapanja vodio slavni arheolog [[Erich Friedrich Schmidt]], a brojni pronađeni artefakti danas su izloženi u [[muzej]]ima diljem [[Iran]]a, [[Chicago|Chicaga]] i [[Philadelphia, Pennsylvania|Philadelphije]]. Ostala značajnija nalazišta iz tog perioda uključuju i 3000 godina staru utvrdu Gebri iz ranog arijskog perioda u sklopu koje je postojalo i [[Zoroastrizam|zoroastrijsko]] groblje, te Kajtariju i Darus sjeverozapadno od današnjeg grada<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 19.-20.</ref>. [[Datoteka:Arash statue in Tehran.JPG|mini|lijevo|200px|[[Strijelac (vojnik)|Strijelac]] [[Araš]] iz [[Iranska mitologija|iranske mitologije]] <small>(Teheran, 2011.)</small>]] Uz [[toponim]]e u okolici Teherana vezuju se brojne legende iz [[Iranska mitologija|iranske mitologije]] od kojih neke datiraju još iz [[2. milenij pne.|2. milenija pne.]] Raj se kao ''Raḡā'' spominje na dva mjesta u [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] svetoj zbirci [[Avesta|Avesti]]<ref name="LiviusRhagae">[[#LiviusRhagae|Lendering, Jona (2011.)]]</ref>: u liturgijskoj Jasni spominje se u kontekstu prijestolnice značajnog [[Zarathuštra|Zarathuštrinog]] podanika<ref>[[#Jasna1918|Peterson, Joseph H. (1995.)]], 19.18.</ref>, dok se u tekstovima Vendidada pojavljuje kao dvanaesta [[Iranske pokrajine|pokrajina]] stvorena od [[Ahura Mazda|Ahura Mazde]]<ref name="EncyIslam">[[#EncyIslam|Minorsky, Vladimir (2005.)]], str. 471.-473.</ref> u kojoj stoluju tri ''rase'' (klase: svećenici, ratnici i ratari)<ref>[[#Fargard116|Peterson, Joseph H. (1995.)]], Fargard 1.16.</ref>. U nekim djelima na [[Perzijski jezik|srednjoperzijskom jeziku]] Raj se spominje i kao rodno mjesto samog [[Zarathuštra|Zarathuštre]]<ref name="Grenet2005">[[#Grenet2005|Grenet, Frantz (2005.)]], str. 37.</ref>, no brojni moderni [[historičar]]i smatraju da je ono ipak u [[Veliki Horasan|Horasanu]] na istoku<ref name="Grenet2005"/>. [[Damavand]], visoki planinski vrh u blizini Teherana, zauzima važno mjesto u [[Firdusi]]jevoj [[Šahname|Šahnami]] ([[iran]]ski nacionalni [[ep]] iz [[1000.]] godine) koja također obiluje [[legenda]]rnim pričama [[Iranska mitologija|iranske mitologije]]<ref name="IranicaDamavand">[[#IranicaDamavand|Tafażżolī, Aḥmad (15.12.1993.)]]</ref>. [[Kajumart|Kajūmarṯ]] iz Šahname kao prvi [[čovjek]] na [[Zemlja|Zemlji]] prema [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] verziji postanka svijeta živio je na Damavandu i pripisuje mu se osnivanje grada podno planine<ref name="IranicaDamavand"/>. Mitološki [[Strijelac (vojnik)|strijelac]] [[Araš]] koji je požrtvovno izgubio život prilikom razgraničenja [[Iran]]a i [[Turan]]a, odapeo je graničnu [[Strijela|strijelu]] s iste planine<ref name="IranicaDamavand"/>. Ova se legenda slavi i dan danas tokom godišnjeg iranskog [[festival]]a [[Tiregan]]a. Damavand je također i mjesto na kojem [[Frejdun]] zarobljava [[zmaj]]a [[Zahak]]a<ref name="IranicaDamavand"/>, odnosno rodno mjesto legendarnog kralja [[Manučer]]a<ref name="IranicaDamavand"/>. [[Raj (Iran)|Raj]] je bio vrlo značajan grad tokom [[Medijska Monarhija|medijskog]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog]] perioda [[Historija Irana|iranske historije]]. Nalazio se na važnom putu<ref name="IranicaTehran"/> koji je povezivao [[Ekbatana|Ekbatanu]] ([[Hamadan]]) na zapadu i [[Tus]] (pokraj [[Mašhad]]a) na istoku<ref name="LiviusRhagae"/>, a preko grada prolazile su sve [[Karavana|karavane]] koje su spajale zapadni [[Iran]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] s [[Margijana|Margijanom]] odnosno [[Kina|Kinom]] na sjeveroistoku<ref name="LiviusRhagae"/>, te [[Arija (satrapija)|Arijom]] i [[Arahozija|Arahozijom]] odnosno [[Indija|Indijom]] na jugoistoku<ref name="LiviusRhagae"/>. Osim toga, grad je putovima uz rubne dijelove pustinje [[Dašt-e Kavir]] bio povezan i s [[Fars|Parsom]] na jugu, dok su ga tri planinska puta preko [[Alborz]]a povezivala i s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskm jezerom]] na sjeveru<ref name="LiviusRhagae"/>. {{Panoramska slika|Rey panorama small.jpg|1800px|''Panorama s [[Tvrđava Raškan|tvrđave Raškan]] na drevni [[Raj (Iran)|Raj]] i obližnju planinu [[Kuh-e Bibi Šahrbanu|Bibi Šahrbanu]]''}} Poznato je da je [[Raj (Iran)|Raj]] bio [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] centar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]], a o religijskoj važnosti svjedoče i [[putopis]]i arapskog geografa [[Jakut al-Hamavi|Jakuta]] koji gotovo 2000 godina kasnije spominje da je grad bio sjedištem [[Magi|maga]], zoroastrijskih svećenika<ref name="LiviusRhagae"/>. Raj se također spominje i u [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskim]] epigrafskim natpisima [[Perzijanci|perzijskog]] vladara [[Darije Veliki|Darija Velikog]] u [[Behistunski natpisi|Behistunu]] koji navode kako je Darije [[521. pne.]] poslao vojsku iz Raja da pomogne ocu [[Histasp]]u u pobjedi protiv pobunjenika u istočnoj satrapiji [[Partija (satrapija)|Partiji]]<ref name="EncyIslam"/>. Oko dva vijeka kasnije kroz Raj se pred [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrom]] povlači posljednji [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidski]] vladar [[Darije III.|Darije III. Kodoman]], a [[Helenizam|helenistički]] historičar [[Duris sa Samosa|Duris]] sa [[Samos]]a spominje razoran [[potres]] koji je istovremeno pogodio grad i okolicu<ref name="LiviusRhagae"/>. Grad je obnovljen nedugo kasnije u vrijeme [[Seleukidi|seleukidskog]] vladara [[Seleuk I. Nikator|Seleuka I. Nikatora]] i kratko je bio poznat pod imenom ''Europos'', a u [[Partska Monarhija|partskom periodu]] nosio je ime ''Arsakija'' i bio je [[Proljeće|proljetnom]] prijestolnicom partskih vladara<ref name="LiviusRhagae"/>. Prema geografu [[Izidor iz Haraksa|Izidoru iz Haraksa]], grad je bio najsnažnijom utvrdom u čitavoj Mediji<ref name="LiviusRhagae"/>. Raj se spominje i u [[Stari zavjet|starozavjetnim]] [[Biblija|biblijskim]] knjigama o [[Tobija (knjiga)|Tobiji]] i [[Judita (knjiga)|Juditi]] što svjedoči da su [[Jevreji]] možda naseljavali grad u [[7. vijek pne.|7. vijeku pne.]]<ref name="LiviusRhagae"/> Tokom [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]], Raj je bio prijestolnicom [[iran]]ske plemićke obitelji Mihran iz koje potječe [[Bahram Čobin]], [[general]] i [[uzurpator]] sasanidskog trona krajem [[6. vijek]]a. Zadnji sasanidski vladar [[Jezdegerd III.]] iz Raja je [[641.]] godine izdao njegov posljednji [[proglas]] narodu prije povlačenja u [[Veliki Horasan|Horasan]]<ref name="EncyIslam"/>, a grad je ostao u rukama [[Bahram Čobin|Čobinovog]] unuka Sijavahša koji je vodio neuspješnu obranu protiv [[Islamsko osvajanje Perzije|arapske invazije]]. Grad je prilikom opsade srušen zbog odmazde, no novi namjesnik Faruhan dao ga je obnoviti nedugo kasnije. Žensko svetište [[Mauzolej Bibi Šahrbanu|Bibi Šahrbanu]] u ogranku modernog Teherana povezuje se s [[Jezdegerd III.|Jezdegerdovom]] kćeri koja je prema tradiciji postala supruga [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]], trećeg [[Šijiti|šijitskog]] [[imam]]a<ref name="EncyIslam"/>. Postoji i vjerojatnost da je svetište u [[Stari vijek|starom vijeku]] bilo posvećeno [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] božici [[Anahita|Anahiti]], te da je nakon dolaska [[islam]]a samo promijenilo funkciju. === Srednji vijek === [[Datoteka:Rey - Cheshmeh Ali.jpg|desno|300px|mini|Rajska [[citadela]] iz oko [[1200.]] godine]] U početnim vjekovima [[islam]]skog perioda [[Historija Irana|iranske historije]] Raj je bio poprištem brojnih sukoba između lokalnih [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Arapi|arapskog]] [[kalifat]]a. Vjerojatno najpoznatija ličnost iz ovog perioda je [[Harun al-Rašid]], [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] rođen [[763.]] u Raju, čiji se raskošni dvor dovodi u vezu s poznatim pričama iz [[1001 noć]]i. Kasnije su u njemu ratovale i lokalne [[Iranski narodi|iranske]] dinastije, a potom Iranci protiv nadolazećih [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[Oguzi|Oguza]] čija je provala na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] rezultirala osnivanjem dinastije [[Seldžuci|Seldžuka]]. Najznačajniji seldžučki vladar [[Togrul]] odabrao je Raj za svoju prijestolnicu, a nakon njegove smrti u čast mu je podignut 20-metarski [[toranj]] koji je očuvan do današnjeg dana. Istovremeno, oko šest kilometara sjeverno od Raja, centar današnjeg Teherana razvijalo se kao malo [[Selo|seosko]] naselje čija se [[Ekonomija Irana|ekonomija]] temeljila na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]<ref name="IranicaTehran"/>. Uzgoj [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]] u brojnim [[vrt]]ovima bio je moguć zahvaljujući sofisticiranom sistemu [[kanat]]a kao i [[Potok|potocima]] koji su se slijevali s [[Alborz]]a i [[Navodnjavanje|navodnjavali]] obližnje [[Ravnica|ravnice]]<ref name="IranicaTehran"/>, a [[trgovina]] je cvala zahvaljujući blizini Rajske utvrde odnosno strateškom položaju na [[Put svile|Putu svile]]<ref name="IranicaTehran"/>. [[Historičar]]i za ovaj period teheranske [[Historija Irana|historije]] koriste i izraz „naseljeni vrt”<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 15.</ref>. ==== Teheran u najstarijim zapisima ==== Teheran se kao [[naselje]] prvi put spominje u tekstovima iz ranog [[12. vijek]]a, iako je sigurno da je pod tim imenom postojao vjekovima ranije. Naime, [[bagdad]]ski historičar [[Al-Katib al-Bagdadi]] u svojim zapisima spominje da je [[874.]] ili [[884.]] godine u [[Palestina|palestinskom]] gradu [[Aškelon|Askalānu]] umro znanstvenik pod imenom Ḥammād al-Ṭehrāni al-Rāzi čije [[prezime]] jasno implicira [[toponim]]sko podrijetlo<ref>Vidi:<br />• [[#al-Bagdadi1071|al-Bagdadi, Al-Katib (11. st.)]], str. 271.<br />• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 12.-15.</ref>. Najstariji zapis u kojem je Teheran zabilježen kao naselje jest ''Farsname'' (Knjiga o Perziji)<ref>[[#Balhi1921|Balhi, Ibn (1921.)]], str. 134.</ref>, djelo iranskog znanstvenika [[Ibn Balhi]]ja iz [[Veliki Horasan|Horasana]] pisano između [[1108.]] i [[1116.]] godine koje spominje izvrsnu kakvoću teheranskog [[nar]]a<ref name="IranicaTehran"/>. Detaljniji opisi Teherana pojavljuju se početkom [[13. vijek]]a u zapisima brojnih prolaznika na [[Put svile|Putu svile]]<ref name="IranicaTehran"/>. Najznačajniji među tim putopiscima bio je [[Arapi|arapski]] geograf [[Jakut al-Hamavi]] koji nije osobno posjetio Teheran<ref name="IranicaTehran"/>, no [[1220.]] godine boravio je u susjednom Raju (osam godina prije [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije) odakle je prikupljao podatke koji se danas smatraju vrlo vjerodostojnima<ref>Vidi:<br />• [[#Wüstenfeld1961|Wüstenfeld, Ferdinand (1961.)]], I., str. 51.; III., str. 564.-565.<br />• [[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 36.-37.</ref>. Drugi značajni izvor su zapisi [[Perzijanci|perzijskog]] znanstvenika i geografa [[Zakarija al-Kazvini|Zakarije al-Kazvinija]] iz [[1275.]] godine<ref>[[#Wüstenfeld1849|Wüstenfeld, Ferdinand (1849.)]], I., str. 228.</ref> koja su u velikoj mjeri prijepis ranijih [[Jakut al-Hamavi|Jakutovih]] radova, ali nude i neke nove podatke<ref name="IranicaTehran"/>. Jakut opisuje Teheran kao poveći [[grad]]ić-[[Tržnica|tržnicu]] ([[Arapski jezik|arap.]] ''karijaton kabiraton'') koji se sastoji od dvanaest kvartova ([[Arapski jezik|arap.]] ''maḥala''). Kazvini piše da su navedenim kvartovima vladale starješine koji su bili u neprijateljskim odnosima zbog čega se stanovnici nisu usuđivali ući u tuđi kvart<ref name="IranicaTehran"/>. Stanovnici Teherana bili su i u lošim odnosima s lokalnim [[Horezmijska Monarhija|horezmijskim]] pokrajinskim namjesnikom zbog njegovog ubiranja visokih [[porez]]a<ref name="IranicaTehran"/>. Tokom ovog perioda, Teheran je bio poznat po proizvodnji [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]], te [[Trogloditi|trogloditskim]] naseljima podno planine. [[Stočarstvo]] prema starijim izvorima uopće nije ni postojalo<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 36.</ref>, no takvi se zaključci danas smatraju pogrešnom interpretacijom Jakutovih tekstova<ref name="IranicaTehran"/>. Teheran je predstavljao općepoznati primjer razvijenog [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] obrasca koji se mogao naći u svakoj [[Oaza|oazi]] odnosno mjestu na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]], a temeljio se na kombinaciji korištenja [[Gnojivo|gnojiva]], intezivnom kolektivnom radu i navodnjavanju pomoću [[kanat]]a<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 483.</ref>. Brojni od tih drevnih [[vodovod]]nih sistema otkriveni su u [[21. vijek]]u prilikom prokopavanja modernih [[tunel]]a<ref>[[#RostamiKashi2011|Rostami, Jamal; Kashi, Mohsen (2011.)]], str. 808.</ref>. Prema jednoj [[Anegdota|anegdoti]] koju u [[17. vijek]]u spominje [[Talijani|talijanski]] putopisac [[Pietro Della Valle]], [[Safavidska Monarhija|safavidski]] šah [[Abas I.|Abas Veliki]] jednom se prilikom toliko najeo ukusnog teheranskog [[Voće|voća]] da mu je pozlilo zbog čega je odlučio ubuduće izbjegavati posjete gradu<ref>[[#DellaValle1628|Della Valle, Pietro (1628.)]], III., str. 434.-435.</ref>. Podzemna i polupodzemna naselja znanstvenici pripisuju oštrim [[Zima|zimskim]] uvjetima na [[iran]]skom sjeveru<ref>Vidi:<br />• [[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 24.<br />• [[#Planhol1964|Planhol, Xavier (de) (1964.)]], str. 31.<br />• [[#Planhol1968|Planhol, Xavier (de) (1968.)]], str. 420-422.</ref>, dok se između ostalog navode i sigurosni razlozi<ref name="IranicaTehran"/>. Iako se naselja takve vrste ne spominju još od [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] perioda<ref name="IranicaTehran"/>, [[Englezi|engleski]] putopisac [[Robert Ker Porter]] tvrdi kako ih je [[1818.]] godine primjetio u siromašnim teheranskim predgrađima<ref>[[#Porter2010|Porter, Robert Ker (2010.)]], I., str. 312.</ref>. Stanovnici Teherana u ovom su periodu nosili negativnu reputaciju i bili su poznati po svadljivosti i tvrdoglavosti, no moderni historičari to pripisuju animozitetu između [[islam]]skih ogranaka: [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] autori uglavnom su bili [[suniti]], a teheranski stanovnici još od [[Bujidska Monarhija|bujidskog]] vremena [[šijiti]]<ref>[[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 100. i 102.</ref>. ==== Pojava urbanih funkcija ==== {{trostruka slika|desno|RuyGonzalezdeClavijo.JPG|155|Pietro Della Valle.jpg|105|SirThomasHerbert.jpg|163|<center>Neki od prvih [[Evropa|Evropljana]] u Teheranu:<br />{{flagicon|Španjolska}} [[Ruy Gonzáles de Clavijo]] • {{flagicon|Italija}} [[Pietro Della Valle]] • {{flagicon|Engleska}} [[Thomas Herbert]]}} Preobrazba Teherana iz [[Selo|sela]] odnosno malenog [[Naselje|naselja]] u važan [[grad]] uvjetovana je razarajućom [[Mongolsko Carstvo|mongolskom]] invazijom iz [[1228.]] godine kada je većina [[Popis gradova u Iranu|gradova]] u [[Iran]]u pretrpjela katastrofalna oštećenja<ref name="IranicaTehran"/>. Među takvima je bio [[Raj (Iran)|Raj]], ali i sam obližnji Teheran<ref name="IranicaTehran"/>. [[Hamd-Alah Mostavfi]], [[historičar]] i [[geograf]] iz [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidskog]] perioda, oko [[1340.]] godine opisuje Teheran važnim gradićem ([[Perzijski jezik|perz.]] ''kaṣaba-je moʿtabar'')<ref name="Mostavfi1915">[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 60.</ref> ali istovremeno naglašava da nije bio naseljen kao u ranija vremena<ref name="Mostavfi1915"/>. Ono što je poznato jest da je Raj kao utvrđeni grad pretrpio puno veća oštećenja, pa njegove ruševine više nisu bile atraktivne preživjelom stanovništvu koje se ubrzo preselilo u Teheran, ruralno naselje bogato [[vrt]]ovima i [[Voda|vodom]]<ref name="IranicaTehran"/>. Tokom idućih stotinu godina, Teheran je postao značajnim ekonomskim žarištem okolne regije. [[Ilhanidi|Ilhanidski]] tekstovi iz [[1284.]] i [[1294.]] godine oslovljavaju grad kao Teheran kod Raja<ref name="Minorsky1982"/> što svjedoči kako je još krajem [[13. vijek]]a bio u sjeni nekadašnje popularnosti obližnjeg Raja<ref name="IranicaTehran"/>. Mostavfi navodi kako je ilhanidski vladar [[Gazan-han]] pokušao obnoviti Raj, no njegov plan se izjalovio pa je naposljetku pokrajinskim sjedištem postao [[Varamin]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 59.</ref>, gradić smješten 45&nbsp;km jugoistočno od Teherana i Raja. Varaminska pokrajina sastojala se od četiri okruga među kojima je bio i Teheran, dok je Raj bio u njegovom sastavu<ref name="Mostavfi1915"/>. [[Ruy Gonzáles de Clavijo]], [[veleposlanik]] [[Španjolska|španjolskog]] kralja [[Henrik III. Kastiljski|Henrika III. Kastiljskog]] na [[Timur]]ovom dvoru, vjerojatno je prvi [[Evropa|Evropljanin]] koji je posjetio Teheran. Gonzáles de Clavijo u svom [[putopis]]u navodi da je posjetio Teheran [[6. 7.]] [[1404.]] godine, a opisuje ga velikim gradom bez [[fortifikacija]] koji obiluje svim mogućim proizvodima<ref name="Markham1859">[[#Markham1859|Gonzáles de Clavijo, Ruy (1859.)]], str. 98.</ref>. U gradu je bila smještena kraljevska [[palača]] i dvije znamenite građevine, a u jednoj od njih živio je [[Timur]]ov nećak. [[Timuridska Monarhija|Timuridska]] palača od ruševina drevnog Raja bila je udaljena dvije španjolske [[Liga (mjera)|lige]]<ref>[[#Markham1859|Gonzáles de Clavijo, Ruy (1859.)]], str. 99.</ref> (oko 8,5&nbsp;km) što je približno dva kilometra više od [[Jakut al-Hamavi|Jakutove]] procjene dva vijeka ranije<ref name="Wüstenfeld1961"/>. Unatoč mogućnostima odstupanja u procjenama, razlika ima veliku historijsku važnost jer na temelju iste moderni historičari smatraju kako su [[Timuridi]] premjestili centar grada prema sjeveru<ref name="IranicaTehran"/>, a taj se trend nastavio i tokom vladavine sljedećih [[iran]]skih dinastija<ref name="IranicaTehran"/>. Precizne granice timuridskog sjedišta u današnjem gradu mogu se lako rekonstruirati zahvaljujući očuvanosti [[Imamzade|imamzada]] ([[Šijiti|šijitskih]] grobnica-svetišta) i [[Groblje|groblja]] iz tog perioda<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 32.-33.</ref>. Jugoistočna međa Teherana bila je otprilike određena [[Kupola|kupolom]] imamzade Sajeda Ismaila<ref>Vidi:<br />• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 140-144.<br />• [[#Mostafavi1952|Mostafavi, Sayyed Mohammad Taqi (1952.)]], str. 15. i 446.-447.</ref>, izgrađenom prije [[1481.]] godine o čemu svjedoči zapis na [[Drvo (materijal)|drvenim]] vratima [[mauzolej]]a (ujedno i najstariji očuvani datum u gradu)<ref name="IranicaTehran"/>. Sjeverozapadna međa navedenog kotara bila je određena imamzadom Jahje koja se datira prije [[1231.]] godine<ref name="Kariman1976Mostafavi1952">Vidi:<br />• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 144.-148.<br />• [[#Mostafavi1952|Mostafavi, Sayyed Mohammad Taqi (1952.)]], str. 16.-22.</ref>, a [[Timuridi|timuridska]] palača nalazila se još sjeverozapadnije ali u okvirima Teheranske utvrde odnosno na mjestu današnje [[Golestanska palača|Golestanske palače]]<ref name="IranicaTehran"/>. Krajnja jugozapadna točka nalazila se kod imamzade Sajeda Nasr al-Dina<ref name="Kariman1976Mostafavi1952"/> koja je izgrađena u [[15. vijek]]u, a četvrta odnosno jugoistočna točka nalazila se kod Zaidove imamzade iz [[1497.]] godine na kojoj se danas nalazi teheranski [[bazar]]<ref name="IranicaTehran"/>. Približna površina timuridskog Teherana iznosila je jedan [[četvorni kilometar]]<ref name="IranicaTehran"/>. === Novi vijek === ==== Safavidski grad ==== [[Datoteka:Teheran citadel in late 18 century (Croatian).png|mini|desno|300px|Teheran sredinom [[18. vijek]]a na prijelazu iz [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] u [[Kadžarska Monarhija|kadžarski]] period]] [[Datoteka:Tehran1857.jpg|mini|desno|300px|{{fas icon}} ''Tehrān''<br />([[August Karl Krziž|A. K. Krziž]], [[1857.]])]] Teheran široke urbanističke razmjere počinje poprimati tokom [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]], posebno u vrijeme vladavine [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] koji je u gradu dao sagraditi veliki centralni [[bazar]] okružen zidinama<ref name="Minorsky1982"/><ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.25">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 25.</ref>. Bazar kao glavna [[tržnica]] bio je obilježje [[Ekonomija Irana|ekonomskog]] prestiža [[Stari vijek|starovjekovnih]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] iranskih gradova, no sudeći prema djelima [[Ruy Gonzáles de Clavijo|Gonzálesa de Clavija]] grad prilikom njegova posjeta [[1404.]] godine nije imao ni zidine ni organizirani [[bazar]] već isključivo manje trgovačke ulice<ref name="Markham1859"/>. [[Safavidska Monarhija|Safavidski]] bazar tipološki je bio jednostavnog oblika, linearan u formaciji<ref name="IranicaBazarI">[[#IranicaBazarI|Bonine, Michael E. (15.12.1989.)]]</ref> s redovima trgovina poredanih jedni pored drugih, iza kojih se postepeno diže broj [[Skladište|skladišta]]<ref name="Wirth19745.203206174222">[[#Wirth19745|Wirth, Eugen (1974./1975.)]], LI., 203.-260.; LII., str. 174.-222.</ref>. Sudeći prema kasnijim dokumentima, ovakav se raspored zadržao sve do ranog [[19. vijek]]a. Prilikom posjete [[Sir Thomas Herbert|Thomasa Herberta]] [[1627.]] godine, samo jedan dio [[bazar]]a bio je natkriven, a [[Englezi|engleski]] putopisac opisuje i [[potok]]e s [[Alborz]]a koji se račvaju u gradu i dijele ga na dva dijela<ref name="Herbert1665">[[#Herbert1665|Herbert, Thomas (1665.)]], str. 214.</ref>. Grad je bio omeđen [[Jarak|jarcima]], a zidine su se sastojale od 114 [[Toranj|tornjeva]] što odgovara broju [[sura]] u [[Kuran]]u. Na osnovi kasnijeg plana grada vidljivo je da se takav tlocrtni raspored zadržao do [[1858.]] godine, a pristupano mu je pomoću četiriju gradskih vrata<ref name="IranicaTehran"/>. Peta gradska vrata na sjeveru utvrde dodana su početkom [[18. vijek]]a u vrijeme vladavine [[Paštunci|paštunskih]] [[Hotakijska Monarhija|Hotakijaca]], što se prema tradiciji tumači kao pokušaj osiguravanja izlaza za bijeg u slučaju gradske pobune<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 20.</ref>. [[Safavidska Monarhija|Safavidski]] interes za unaprjeđenje Teherana danas se tumači dvjema činjenicama. Prva glasi da je Sajed Hamza, jedan od safavidskih predaka, pokopan u obližnjem [[Raj (Iran)|Raju]] pokraj mauzoleja [[Abdulazim Hasani|Abdulazima Hasanija]]<ref name="Minorsky1982"/>. Prema drugoj, sam Teheran imao je dugu [[Šijiti|šijitsku]] tradiciju što najbolje potvrđuju brojni vjerski spomenici [[Šijiti|šijitskog]] karaktera<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Chahryar (1992.)]], str. 29.</ref>. Ovi faktori sentimentalne su prirode i zasigurno su imali određenu ali ne i presudnu ulogu, jer takva se pripisuje žestokim [[Iransko-turski ratovi|iransko-osmanlijskim ratovima]] iz tog vremena što je svakako impliciralo poticajem na što bolju zaštitu [[fortifikacija]]ma<ref name="IranicaTehran"/>. O ovom svjedoči i činjenica da su [[Safavidi]] zbog izloženosti osmanlijskim napadima prijestolnicu prvo premjestili iz [[Tabriz]]a u [[Kazvin]], a zatim još jugoistočnije u [[Isfahan]]<ref name="IranicaTehran"/>. Urbanistički razvoj u Teheranu dovodi se u vezu s ovim promjenama [[prijestolnica]] jer je premašivao potrebe stanovništva, pa postoji vrlo velika mogućnost da je sam Teheran trebao postati [[Glavni grad|glavnim gradom]]. U prilog tome, Xavier de Planhol ističe nerazmjernost površine grada i broja stanovnika odnosno kućanstava: gradske zidine protezale su se oko osam kilometara što podrazumijeva površinu od oko 4,5&nbsp;km²<ref name="IranicaTehran"/>, a broj stanovnika kretao se između 15 i 20 hiljada sudeći prema [[Sir Thomas Herbert|Herbertovim]] zapisima koji spominju 3000 kuća [[1627.]] godine<ref name="Herbert1665"/>. Zahvaljujući Tahmaspovim fortifikacijama, grad je mogao primiti barem 100.000 ljudi pa nije bilo potrebe za daljnjim urbanističkim širenjem sve do [[19. vijek]]a kada je Teheran dosegnuo tu brojku. [[Evropa|Evropske]] putopise iz Teherana, u kojima se ističe veličina grada<ref>[[#DellaValle1628|Della Valle, Pietro (1628.)]], III., str. 435.-436.</ref>, moderni historičari tumače upravo ovim nerazmjerom urbano-populacijskog odnosa i smatraju da su putopisci kao [[Pietro Della Valle]] precjenjivali njegovu važnost<ref name="IranicaTehran"/>. Vodeći iranski gradovi u to vrijeme bili su [[Isfahan]], [[Kašan]] i [[Tabriz]], dok je Teheran [[Safavidi|safavidskoj]] dinastiji desetljećima služio prvenstveno kao vojna utvrda<ref name="Herbert1665"/>. Safavidi ovdje nisu izgradili velike [[Džamija|džamije]] i druge prestižne građevine kao u [[Isfahan]]u, a u prilog tome idu i djela [[Francuzi|francuskog]] putopisca [[Jean Chardin]]a koji Teheran krajem [[17. vijek]]a naziva malenim gradićem<ref>[[#Chardin2002|Chardin, Jean (2002.)]], str. 106</ref>. Ipak, u gradu je bio izgrađen veliki [[čaharbag]] ([[perzijski vrt]]), a u vrijeme vladavine iranskog [[Šah (vladar)|šaha]] [[Sulejman I. Safavidski|Sulejmana I.]] Teheran je dobio i carsko tajništvo ([[Perzijski jezik|perz.]] ''divān-ḵāna'') u kojem su se [[1720.]] godine sastali šah [[Sultan Husain]] i [[Osmansko Carstvo|osmanski]] veleposlanik [[Ahmed III.|Ahmeda III.]]<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 40.</ref>. Grad je stradao [[1720-ih]] godina prilikom invazije [[Hotakijska Monarhija|hotakijske dinastije]] na zapad [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]<ref name="IranicaTehran"/>. ==== Kadžarski glavni grad ==== [[Datoteka:Toopkhooneh ghadeem.jpg|mini|lijevo|300px|Velika oružarnica iz [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]] ([[1911.]])]] Teheran je nastavio biti relativno malenim [[grad]]om ali ujedno velikom [[Vojarna|vojarnom]] i tokom perioda [[Zandijska Monarhija|zandijske dinastije]] koji vladaju iz [[Širaz]]a u [[Fars]]u. Između [[1755.]] i [[1759.]] godine zandijski vladar [[Karim-han]] planira premještanje glavnog grada u Teheran i daje sagraditi brojne zgrade unutar carske četvrti među kojima je i popularno odmorište tvz. Karim-hanov kutak. Ova teheranska četvrt ubrzo počinje poprimati sva obilježja tipične [[iran]]ske carske prijestolnice<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 40-49.</ref>, no nakon [[Karim-han|Karimove]] smrti zemlja tone u građanski rat između njegovih sinova koji nastavljaju vladati iz [[Širaz]]a i sve moćnije dinastije [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]] iz sjeverozapadnog iranskog grada [[Tabriz]]a. Teheran se našao u žarištu sukoba između prozandijskog namjesnika Kafur-hana i pobunjenog [[Muhamed-han Kadžar|Muhamed-hana Kadžara]] koji [[1785.]] godine ostvaruje prevlast i osniva novu, [[Kadžarska Monarhija|kadžarsku dinastiju]]. Muhamed-han pobjedonosno ulazi u Teheran [[12. 3.]] [[1786.]] godine i proglašava grad svojom novom prijestolnicom<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Razlozi kadžarskog premještanja prijestolnice iz [[Tabriz]]a u Teheran tumače se [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] i [[Rusko Carstvo|ruskom]] opasnošću, a Teheran je predstavljao savršenu stratešku točku između spomenutih iranskih neprijatelja na sjeverozapadu kao i [[Turkmeni|Turkmena]] na sjeveroistoku zemlje, a uživao je i povlašten geografski položaj budući da su mu gravitirali svi [[Ekonomija Irana|ekonomski]] centri s [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]. Još krajem [[18. vijek]]a grad se veličinom nije previše promijenio od [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] vremena, pa tako [[1797.]] godine [[Francuzi|francuski]] entomolog i putopisac [[Guillaume-Antoine Olivier]] opisuje Teheran kao grad od 15.000 stanovnika i 3000 vojnika na površini od 7,5&nbsp;km² od čega polovicu čine [[građevine]] dok ostatak zauzimaju [[vrt]]ovi, [[Voćnjak|voćnjaci]] i [[park]]ovi<ref name="Olivier1807">[[#Olivier1807|Olivier, Guillaume-Antoine (1807.)]], str. 50.</ref>. Značajni urbanistički razvoj Teherana kao metropole započinje u ranom [[19. vijek]]u pod vodstvom vladara [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] ([[1797.]] – [[1834.]]) koji nadograđuje i uljepšava teheransku carsku utvrdu podizanjem tornjeva [[Vjetar|vjetra]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Emarat-e Badgir'') i [[mramor]]nog trona ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Taht-e Marmar''). Također, u okvirima [[bazar]]a sagrađena je i Šahova džamija ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Masjed-e šah''), a započeta je i izgradnja zdanja Negar Hane i Lalezar koji nisu dovršeni do njegove smrti [[1834.]] godine<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Zadnjih dvadesetak godina njegovog života obilježio je i snažan priljev iranskog stanovništva u Teheran iz svih dijelova zemlje. Njegov sin [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] ([[1834.]] – [[1848.]]) nastavio je doprinositi Teheranu novim graditeljskim zdanjima poput imamzade i [[Džamija|džamije]], a ostao je upamćen i kao prvi [[iran]]ski vladar koji je počeo širiti grad izvan njegovih zidina. To se prvenstveno odnosi na sjeverni Teheran gdje su izgrađene nove carske palače<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Godine [[1868.]] u teheranskim gradskim zidinama živjelo je 155.736 stanovnika<ref>[[#Pakdaman1974|Pakdaman, Nasser (1974.)]], str. 324.-395.</ref>. Najveći preobražaj Teheran doživljava za vrijeme vladavine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] ([[1848.]] – [[1896.]]) koji uništava stare gradske zidine na uštrb novih, proširenih [[fortifikacija]]. One se u [[opseg]]u protežu 19,2 [[km]] i imaju oblik nepravilnog [[oktagon]]a, a gradu se prilazi kroz dvanaest monumentalnih i jednoliko raspoređenih gradskih vrata ukrašenih [[Keramika|keramikom]]. Nasrudin-šah naredio je i adaptacije brojnih teheranskih zgrada kao i izgradnju novih [[kanat]]a za [[Vodovod|opskrbu]] [[Voda|vodom]], a upamćen je i po rušenju starijih četvrti zbog izgradnje [[promet]]ne mreže širokih gradskih [[ulica]] i avenija što se dovodi u neposrednu vezu s [[Francuzi|francuskim]] urbanistom [[Georges-Eugène Haussmann|Haussmannom]] koji je istovremeno vodio identičan program obnove u [[Pariz]]u. Jedna od najvećih građevina iz Nasrudin-šahovog vremena bila je velika oružarnica ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Tuphāne'') dimenzija 275 x 137 [[Metar|m]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Zadnjih godina njegove vladavine odnosno krajem [[19. vijek]]a Teheran se prostirao na površini od 18,25&nbsp;km² s [[bazar]]om kao centrom grada u čijoj su se neposrednoj blizini nalazile carska [[palača]] i zgrada [[sud]]a. Početkom [[20. vijek]]a u gradu je živjelo oko 250.000 ljudi, uglavnom izvan gradskih zidina. <center> ''Teheran na prijelazu iz 19. u 20. vijek:'' <gallery> Datoteka:Tehran Bazaar old.jpg|Teheranski [[bazar]] ([[ilustracija]] iz [[1873.]] g.) Datoteka:Takiyeh-e Dowlat.JPG|Kraljevsko [[kazalište]] (''Takija-je Dovlat'', [[1887.]] g.) Datoteka:TehranHorsetram.jpg|[[Konj]]ski [[tramvaj]] ([[1890.]] g.) Datoteka:Maashin Doodi.jpg|Teheranski [[Parni stroj|parni]] [[vlak]] Dudi iz [[1920.]] g. Datoteka:Tehran1930.jpg|[[Automobil]]i na teheranskim ulicama ([[1930.]] g.) </gallery> </center> === Moderno doba === ==== Pahlavijska modernizacija ==== [[Datoteka:Tehran iran 1947.jpg|mini|desno|300px|Plan grada Teherana iz [[1947.]] godine]] Početak [[20. vijek]]a obilježila je [[Iranska ustavna revolucija]] iz [[1906.]] godine koja je 19 godina kasnije rezultirala preobrazbom [[Iran]]a iz [[Apsolutna monarhija|apsolutne]] u [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]]. Iste godine vlast preuzima [[Reza-šah]] čime [[Kadžarska Monarhija|kadžarska dinastija]] nestaje sa svjetske političke pozornice, i započinje period vladavine dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] koja se održala sve do [[1979.]] godine. Prilikom dolaska Reza-šaha na vlast, država postaje ključni igrač u teheranskoj [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Urbanizam|urbanizmu]] čiji je cilj bio opsežni program modernizacije odnosno stvaranja moderne prijestolnice [[20. vijek]]a<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.95125">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Marefat, Mina (1992.)]], str. 95.-125.</ref>. Gradske zidine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] su velikim dijelom srušene [[1932.]] godine, čime se otvorio prostor za izgradnju još većih ulica i bulevara koji su centar grada trebali povezivati s novim prigradskim naseljima<ref name="IranicaArhPahWW2">[[#IranicaArhPahWW2|Wilber, Donald Newton (11.8.2011.)]]</ref>. Od ukupno dvanaest gradskih vrata iz [[Kadžarska Monarhija|kadžarske]] utvrde, danas su sačuvana samo jedna. Godine [[1930.]] Reza-šah raspisuje niz natječaja i poziva brojne iranske i strane [[arhitekt]]e da sudjeluju u modernizaciji grada. [[Rusi|Ruski]] arhitekt Nikolaj Markov projektirao je Višu školu Alborz, Glavni poštanski ured i zgradu telekomunikacija, [[Francuzi|francuski]] arhitekt [[André Godard]] projektirao je [[Iranski nacionalni muzej]], dok su [[Modernizam|modernističke]] zgrade [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskog univerziteta]] projektirali Francuzi Roland Dubrulle i Maxime Siroux, [[Švicarci|Švicarac]] Alexandre Moser i Iranac [[Mohsen Faruki]]. Potonji arhitekt smatra se ocem iranske [[Modernizam|modernističke]] arhitekture, a poznat je i po projektiranju Banke Meli. Vartan Avanessian projektirao je Apartmansko naselje Reza-šah i školu za siročad<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.95125"/>, a između ostalog izgrađene su i nove zgrade Iranske policije, Ministarstva vanjskih poslova, Teheranskog kolodvora, itd. Grad se ubrzo proširio na 46&nbsp;km² odnosno šest puta veću površinu nego u vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] stotinu godina ranije. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Iran]] pokušava zadržati [[neutralnost]], no pod vojno-političkim pritiskom [[Saveznici|Saveznika]] potpisuje [[Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana|ugovor o savezu]] sa [[SSSR]]-om i [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] kojim je određeno će postati koridor za prijevoz [[SAD|američkog]] oružja u Sovjetski savez, a britanske i sovjetske postrojbe će se povući iz Teherana i Irana u roku od šest mjeseca nakon što rat bude okončan. Iranski monarh Reza-šah bio je prisiljen abdicirati u korist vlastitog sina [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]. Od [[28. 11.]] do [[1. 12.]] [[1943.]] godine u sovjetskom veleposlanstvu u Teheranu održana je [[Teheranska konferencija|važna konferencija]] na kojoj su sudjelovali [[UK|britanski]] premijer [[Winston Churchill]], [[SAD|američki]] predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] i generalni sekretar Komunističke partije [[SSSR|Sovjetskog saveza]] [[Josif Staljin]] zajedno s najvišim vojnim i političkim suradnicima. U Teheranu se između ostalog krojila i sudbina [[Hrvatska|Hrvatske]] budući da su saveznici raspravljali o pomoći [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941-1945|narodnooslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji]]. S druge strane, Iranu je zajamčena nezavisnost i teritorijalni integritet nakon svršetka [[Drugi svjetski rat|rata]]. Sovjetsko nepopuštanje da se povuku iz [[Iranski Azarbajdžan|iranskog Azarbajdžana]] [[1946.]] godine dovelo je do jačanja američko-britanskog utjecaja u [[Iran]]u što će sedam godina kasnije rezultirati [[Operacija Ajax|vojnim pučem]] u Teheranu čime je M. Reza Pahlavi postao vladar s apsolutnim ovlastima. <center> ''Politički događaji u Teheranu koji su obilježili Iran u 20. vijeku:'' <gallery> Datoteka:First Majlis MPs.jpg|<center>Članovi prvog [[Iranski parlament|iranskog parlamenta]] nakon [[Iranska ustavna revolucija|ustavne revolucije]] ([[1906.]]) Datoteka:Teheran conference-1943.jpg|<center>[[Teheranska konferencija]] ([[1943.]]): [[Josif Staljin|J. Staljin]], [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]] i [[Winston Churchill|W. Churchill]] Datoteka:28mordad1332.jpg|[[Operacija Ajax|Iranski vojni puč]] ([[1953.]]):<br />Vojnici zauzimaju zgradu [[Iranski parlament|parlamenta]] Datoteka:1979 Iranian Revolution.jpg|<center>[[Iranska revolucija]] ([[1979.]]):<br />Masovni protesti na Trgu slobode Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|Dolazak [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] na teheranski aerodrom ([[1979.]]) </gallery> </center> [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] svoj politički autoritet pokušava ostvariti i kroz modernizaciju Teherana što posebno dolazi do izražaja nakon [[1960.]] godine. Kraljevska obitelj [[1966.]] godine seli se iz centra grada u sjevernu četvrt [[Niavaran]] gdje se prema projektima iranskog arhitekta [[Mohsen Faruki|Mohsena Farukija]] grade nove [[Palača|palače]] i druge popratne građevine, a tamošnje stanovništvo premješta se u druge gradske četvrti<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Hourcade, Bernard (1992.)]], str. 199.-206.</ref>. Istovremeno, [[Raj (Iran)|Raj]] i [[Šemiran]] prvi put u historiji službeno postaju administrativnim kotarima Teherana. Prvi [[urbanistički plan]] grada definiran je [[1969.]] godine, a pogoduje širenju razvoja grada prema osi [[istok]]-[[zapad]] što je bio nov pristup nakon vjekova širenja po osi [[sjever]]-[[jug]]. Prema zapadu se grade nova golema stambena naselja poput Zapadne četvrti ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahrak-e garba''), a [[Industrija|industrijske]] zone lociraju se još zapadnije prema obližnjem velegradu [[Karadž]]u. Svi važni administrativni i [[Ekonomija Irana|ekonomski]] objekti grade se van stare gradske jezgre, a izgrađena je i moderna mreža gradskih [[autocesta]] po uzoru na [[Los Angeles]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>. Početkom [[1970-ih]] godina kada zbog [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] izbija energetski sukob između [[Arapski svijet|arapskog]] i [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], cijene [[Nafta|nafte]] dosežu vrhunac što se neposredno odražava i na veliki uzlet [[Ekonomija Irana|iranske ekonomije]], a time i na sam daljnji urbanistički razvoj Teherana. Novi projekti nastaju brzim tempom pa se grade prostrane stambene četvrti poput Ekbatana (221 [[ha]]), [[podzemna željeznica]], [[autoceste]], itd. Ambicije iranskog monarha rastu i dalje pa [[1975.]] godine planira projekt ultra-modernog kraljevskog naselja od 554 [[ha]] poznatog po imenu Kraljevski grad Pahlavi ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahestan Pahlavi'') koji je trebao postati simbolom njegove moći, no projekt neslavno propada zbog ekonomske krize ([[1978.]]) i [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] ([[1979.]])<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>. Godine [[1977.]] iranska vlada odlučuje se na odustajanje od urbanističkog plana iz [[1969.]] s obzirom da tempo razvoja nije mogao pratiti u korak golemi priljev stanovništva iz svih dijelova [[Iran]]a. Početkom sljedeće godine izbija opća revolucija i Teheran zahvaćaju valovi masovnih prosvjeda protiv vladajuće [[Monarhija|monarhije]], a zbog otvorene [[SAD|američke]] potpore [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Rezi Pahlaviju]] prosvjednici [[4. 11.]] [[1979.]] zauzimaju američko veleposlanstvo u Teheranu čime nastupa [[iranska talačka kriza]]. Zbog nje [[Jimmy Carter]] gubi drugi predsjednički mandat, a pedesetak zatočenika pušteni su nekoliko minuta poslije njegovog odstupanja s vlasti, nakon puna 444 dana. Iranska organizacija odgovorna za zauzimanje nedugo kasnije objavila je na desetke američkih strogo povjerljivih dokumenata koji su duboko potresli ugled [[CIA]]-e<ref>[[#Kutschera1989|Kutschera, Chris (1989.)]]</ref>. Američko veleposlanstvo u Teheranu od tada je zatvoreno, a [[Iran]] i [[Sjedinjene Države]] diplomatske kontakte održavaju preko misija u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Revolucija je završila progonom [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavija]] iz [[Iran]]a, a milijuni na ulicama dočekali su povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] na teheranski [[Aerodrom Mehrabad|aerodrom]]. ==== Iranski megalopolis ==== [[Datoteka:4758976353 tehran b.jpg|mini|desno|300px|Teheran u [[21. vijek]]u]] Do [[1975.]] ili [[1980.]] godine Teheran nije imao [[Predgrađe|predgrađa]] u prvom smislu riječi već isključivo satelitski grad [[Karadž]] i prsten malenih [[Selo|seoskih]] naselja<ref name="Hourcade1997">[[#Hourcade1997|Hourcade, Bernard (1997.)]]</ref>. Većina doseljenika između [[1955.]] i [[1970.]] godine bila je nagomilana u zgradama izvan centra, posebno na jugu grada. Prema društvenom trendu započetom još u [[19. vijek]]u, siromašniji slojevi društva naseljavali su južne rubove Teherana, imućni građani sjever, a srednja klasa podjednako istok i zapad grada<ref name="Hourcade1997"/>. Na potezu između Teherana i [[Karadž]]a zahvaljujući [[autocesta]]ma razvijalo se [[Industrija|industrijsko]] područje što je za nekoliko godina rezultiralo gradnjom brojnih satelitskih naselja uz navedene zone. Godine [[1970.]] Teheran se preobražava u kompaktan grad i njegovim jasnim granicama postaju planina [[Alborz]] na sjeveru i polupustinjski ogranci [[Dašt-e Kavir]]a na jugu<ref name="Hourcade1997"/>. Nakon naglog povećanja cijena [[Nafta|naftnih]] derivata odnosno uzleta [[Ekonomija Irana|iranske ekonomije]] iz sredine [[1970-ih]], brojni stanovnici iz [[iran]]skih [[Iranske pokrajine|pokrajina]] poput [[Iranski Azarbajdžan|Azarbajdžana]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistana]] odlaze u Teheran kao jeftina radna snaga, no zbog visokih cijena stambenih objekata naseljavaju se uglavnom po [[Sela|selima]] na južnoj periferiji grada, odnosno izvan njegovih administrativnih granica<ref name="HourcadeKhosrokhavar1983">[[#HourcadeKhosrokhavar1983|Hourcade, Bernard; Khosrokhavar, Farhad (1983.)]], str. 62.-83.</ref>. U pokušaju da regulira različitost zakona u građevinskim dozvolama i neplansku gradnju, administrativne granice Teherana iz godine u godine postajale su sve šire<ref name="Hourcade1997"/>. Stručnjaci tvrde da je i sama [[Iranska revolucija]] bila rezultat niza akumuliranih incidenata među [[Konzervativizam|konzervativnim]] [[Šijiti|šijitskim]] stanovništvom naseljenim u južnom Teheranu<ref>[[#Hourcade1991|Hourcade, Bernard (1991.)]], str. 21.-38.</ref>. Tokom [[1980-ih]] godina, spomenuta prigradska sela postaju razvijena gradska naselja u kojima živi i po 200.000 stanovnika<ref name="Hourcade1997"/>. Do [[1986.]] godine, uprava u Velikom Teheranu nedosljedna je jer ne postoje administrativne i [[Financije|financijske]] strukture što stvara poteškoće u odnosima teheranskog gradonačelnika i okolice, no od navedene godine organizacija šireg gradskog područja se mijenja pa slika postaje neusporedivo boljom<ref name="Hourcade1997"/>. Centralna gradska uprava organizira podjelu grada na naselja s nekoliko desetaka hiljada ljudi, a iranska vlada počinje financirati planiranu stambenu gradnju i po pedesetak kilometara od centra Teherana<ref name="Hourcade1997"/>. U cilju da se ograniči priljev migranata, vlasti također zabranjuju gradnju [[tvornica]] u užim granicama grada što je bitno utjecalo na raspodjelu stanovništva odnosno čime Teheran konačno dobiva [[Predgrađe|predgrađa]] u pravom smislu riječi<ref name="Hourcade1997"/>. Međutim, nova predgrađa infrastruktrom nisu bila dovoljno razvijena, a njihova opsežna rekonstrukcija započela je [[2000-ih]] godina. Na demografsku strukturu grada [[1980-ih]] godina najviše su utjecali priljev stanovništva iz zapadnih područja zahvaćenih [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkim ratom]] ([[1980.]] – [[1988.]]) odnosno golem prirodni priraštaj koji se stabilizirao početkom [[1990-ih]]. Međutim, zadnja godina spomenutog [[Iransko-irački rat|rata]] obilježena je ratom gradova<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 63.</ref> u kojem su Iranci bombardirali [[Bagdad]], a [[Irak|irački]] diktator [[Sadam Husein]] u periodu od šest tjedana dao je ispaliti 190 balističkih raketa na Teheran. Iako su žrtve i šteta u gradu bile minimalne, raketiranje je izazvalo osjetan [[strah]] u gradu pa ga je privremeno napustilo oko 30% stanovništva, uglavnom prema gradovima na sjeveru<ref name="Ghasemi2011">[[#Ghasemi2011|Ghasemi, Shapour (2011.)]]</ref>. Kontinuirani ali ujedno stabilizirani rast grada nastavo se i tokom [[1990-ih]] godina, a sredinom [[2000-ih]] njegovo spajanje sa susjednim [[velegrad]]om [[Karadž]]om i drugim prigradskim naseljima stvorilo je [[Aglomeracija|aglomeraciju]] s više od deset milijuna stanovnika čime se pretvara u prvi [[megalopolis]] [[Iran]]a. == Geografija == {{glavni|Geografija Irana}} === Položaj === [[Datoteka:Tehran 51.41504E 35.69272N.jpg|mini|300px|desno|[[Umjetni satelit|Satelitska]] snimka Teherana]] Centar Teherana i veći dio grada smješteni su u [[ravnica]]ma koje se od planine [[Alborz]] stepenasto spuštaju prema jugu pod nagibom od približno 13%<ref name="IranicaTehran"/>, dok su ostali dijelovi grada smješteni pod obroncima [[planina]] na sjeveru i jugoistoku<ref name="OTeheranu2011"/>. Prosječna [[nadmorska visina]] u gradu je oko 1200 m, ali može značajno varirati ovisno o dijelovima grada po različitoj [[Geografska širina|geografskoj širini]]. Primjerice, stariji dijelovi grada poput Teheranske citadele u centru i [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Raj (Iran)|Raja]] na jugu grada nalaze se na oko 1100 m nadmorske visine, dok se noviji dijelovi na sjeveru poput Trga Tadžiriš i [[Uspinjača|uspinjače]] u Darbandu nalaze na 1612 odnosno 1805 m. Najveći ekstremi su [[Aerodrom Imam Homeini]] na krajnjem jugu koja se nalazi na 1007 m, odnosno skijalište na vrhu [[Točal]]a sa 3933 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] što čini ukupnu visinsku razliku od gotovo 3000 [[metar]]a<ref name="OTeheranu2011"/>. Osnivanje grada u početku je bio ograničeno na dvije zone koje imaju [[Ravnica|ravničarska]] obilježja: gornja se sastoji od propusnog [[Šljunak|šljunka]], a donja odnosno južna od vodonepropusnih aluvijalnih naslaga<ref name="IranicaTehran"/>. Ove dvije vrsta [[Tlo|tla]] rezultat su prijelaza pustinje [[Dašt-e Kavir]] i njenih podzemnih ploča prema planini [[Alborz]] što se očituje u njihovom izbijanju na površinu u sjevernim dijelovima grada. Navedeni geološki faktori otežavaju izgradnju drenažnih sistema kao i [[Građevine|građevinskih objekata]] generalno<ref name="IranicaTehran"/>. Tlo gornjih dijelova grada podno [[Alborz]]a sastoji se od [[Sedimentne stijene|sedimentnih]] nizova koji datiraju od gornjeg [[Devon (geologija)|devona]] do [[oligocen]]a, a dominira [[Jura (period)|jurski]] [[vapnenac]] preko [[granit]]ne jezgre što područje čini stabilnim za izgradnju. Grad u užem smislu nije bogat [[Voda|vodenim]] resursima i osim manjih [[potok]]a koji se slijevaju s [[Alborz]]a ne postoje veće vodene mase poput [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] ili [[Jezero|jezera]], a grad ne obiluje ni [[Podzemne vode|podzemnim vodama]]<ref name="IranicaTehran"/>. Međutim, u neposrednoj blizini grada nalaze se tri značajne rijeke – [[Karadž-Rud]] (40 [[km]] zapadno), [[Džadž-Rud]] (30&nbsp;km istočno) i [[Haraz]] (40&nbsp;km istočno) na kojima su podignute [[Brana|brane]] čime su dobivena tri velika vodospremnika (Amir Kabir, Latjan i Lar) koja [[Vodovod|opskrbljuju]] grad i širu okolicu<ref name="IranicaTehran"/>. Oko 50&nbsp;km istočno od grada nalazi se i najviši [[iran]]ski planinski vrh [[Damavand]] (5621 m) na kojem se [[snijeg]] zadržava do [[Juli|jula]], a ostali vrhovi uključuju [[Palangardan]] (4375 m), [[Čapakrov]] (4318 m) i [[Naz (vrh)|Naz]] (4108 m). Grad i njegova predgrađa [[2001.]] godine zauzimala su površinu od približno 86.500 [[Hektar|ha]]<ref name="Ataie2001"/>. <center> <gallery> Datoteka:AlborzTehran.JPG|Pogled na [[Alborz]] Datoteka:Darband Twin Falls.JPG|Vodopad [[Dogolu]] (Blizanci) sj. od grada Datoteka:Tegeran mnt.JPG|[[Sedimentne stijene]] sjevernih obronaka grada Datoteka:Damavand from dizin.jpg|Pogled na vrh [[Damavand]] (5621 m) Datoteka:Karaj dam.jpg|[[Brana Karadž]], oko 60&nbsp;km zapadno od Teherana </gallery> </center> === Klima === [[Datoteka:Tochal-Tehran.jpg|mini|desno|200px|Teheran pod [[snijeg]]om]] [[Klima]] u Teheranu je [[Suha klima#Stepska klima|polusuha]] ([[Stepa|stepska]]) i [[Kontinentalna klima|kontinentalna]], te se klasificira oznakom ''BSk'' po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Na klimu u gradu najviše utječe njegov geografski položaj odnosno zaštićenost [[planina]]ma Alborza na sjeveru<ref name="OTeheranu2011"/> i izloženost [[Pustinja|pustinji]] [[Dašt-e Kavir]] na jugoistoku<ref name="IranicaTehran"/>. Planine na sjeveru spriječavaju dotok [[Kiša|kišnih]] [[oblak]]a s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], dok s pustinjskih područja pristižu [[Vjetar|vjetrovi]] koji donose topli zrak i prašinu. Treći važni faktor koji utječe na teheransku klimu su [[Ciklona|ciklone]] koje pristižu sa zapada i donose hladan i vlažan [[zrak]]. Generalno, klima u gradu se može opisati blagom u [[proljeće]] i na [[jesen]], vrućom i suhom na [[ljeto]], te hladnom tokom [[Zima|zime]]<ref name="OTeheranu2011"/>. S obzirom na nejednoliki razmještaj teheranskih gradskih naselja na području koje se proteže desecima kilometara i na razlike u [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] do 900 m, klima i temperature mogu se bitno razlikovati pa sjeverne planinske četvrti mogu biti znatno hladnije od onih na južnim ravnicama<ref name="Ataie2001"/>. Ljeta su vruća i s izrazito malo padalina, no relativna vlažnost je generalno niska pa su [[noć]]i hladne. Većina padalina nastupa tokom kasne jeseni i početka proljeća, no njihova ukupna količina je mala i iznosi svega 232,8 [[mm]] godišnje<ref name="IRIMO2006"/>. Najtopliji mjesec u godini jest [[juli]] čija je prosječna temperatura 30,2[[°C]] (srednji minimum 23,9[[°C]], apsolutni maksimum 43[[°C]])<ref name="IRIMO2006"/>, dok je najhladniji mjesec [[januar]] s prosječnom temperaturom od 3,7[[°C]] (srednji maksimum 7,9[[°C]], apsolutni minimum –15[[°C]])<ref name="IRIMO2006"/>. Prosječna srednja dnevna [[temperatura]] u Teheranu prema podacima Iranske meteorološke organizacije je 17,3[[°C]]<ref name="IRIMO2006"/>. {{Infobox vrijeme |mjesto = Teheran |Jan-Sij_aps_maks = 19.6 |Feb-Velj_aps_maks = 23 |Mar-Ožu_aps_maks = 28 |Apr-Tra_aps_maks = 32.4 |Maj-Svi_aps_maks = 37 |Jun-Lip_aps_maks = 41 |Jul-Srp_aps_maks = 43 |Aug-Kol_aps_maks = 42 |Sep-Ruj_aps_maks = 38 |Okt-Lis_aps_maks = 33.4 |Nov-Stu_aps_maks = 26 |Dec-Pro_aps_maks = 21 |God_aps_maks = 43 |Jan-Sij_sr_maks = 7.9 |Feb-Velj_sr_maks = 10.4 |Mar-Ožu_sr_maks = 15.4 |Apr-Tra_sr_maks = 22.1 |Maj-Svi_sr_maks = 27.9 |Jun-Lip_sr_maks = 33.9 |Jul-Srp_sr_maks = 36.6 |Aug-Kol_sr_maks = 35.6 |Sep-Ruj_sr_maks = 31.6 |Okt-Lis_sr_maks = 24.4 |Nov-Stu_sr_maks = 16.2 |Dec-Pro_sr_maks = 10 |God_sr_maks = 22.7 |Jan-Sij_sr = 3.7 |Feb-Velj_sr = 5.8 |Mar-Ožu_sr = 10.4 |Apr-Tra_sr = 16.7 |Maj-Svi_sr = 22 |Jun-Lip_sr = 27.4 |Jul-Srp_sr = 30.2 |Aug-Kol_sr = 29.5 |Sep-Ruj_sr = 25.5 |Okt-Lis_sr = 18.9 |Nov-Stu_sr = 11.5 |Dec-Pro_sr = 5.9 |God_sr = 17.3 |Jan-Sij_sr_min = -0.4 |Feb-Velj_sr_min = 1.2 |Mar-Ožu_sr_min = 5.4 |Apr-Tra_sr_min = 11.2 |Maj-Svi_sr_min = 16.1 |Jun-Lip_sr_min = 20.9 |Jul-Srp_sr_min = 23.9 |Aug-Kol_sr_min = 23.3 |Sep-Ruj_sr_min = 19.3 |Okt-Lis_sr_min = 13.3 |Nov-Stu_sr_min = 6.7 |Dec-Pro_sr_min = 1.7 |God_sr_min = 11.9 |Jan-Sij_aps_min = -15 |Feb-Velj_aps_min = -13 |Mar-Ožu_aps_min = -8 |Apr-Tra_aps_min = -4 |Maj-Svi_aps_min = 2.4 |Jun-Lip_aps_min = 5 |Jul-Srp_aps_min = 14 |Aug-Kol_aps_min = 13 |Sep-Ruj_aps_min = 9 |Okt-Lis_aps_min = 2.8 |Nov-Stu_aps_min = -7 |Dec-Pro_aps_min = -13 |God_aps_min = -15 |Jan-Sij_obo = 34.6 |Feb-Velj_obo = 32.2 |Mar-Ožu_obo = 40.8 |Apr-Tra_obo = 30.7 |Maj-Svi_obo = 15.4 |Jun-Lip_obo = 3 |Jul-Srp_obo = 2.3 |Aug-Kol_obo = 1.8 |Sep-Ruj_obo = 1.1 |Okt-Lis_obo = 10.9 |Nov-Stu_obo = 26 |Dec-Pro_obo = 34 |God_obo = 232.8 |Izvor = Iranska meteorološka organizacija<ref name="IRIMO2006"/> }} Iako u odnosu na ostale [[Popis gradova u Iranu|iranske gradove]] Teheran uživa relativno umjereniju klimu, vremenski uvjeti mogu biti nepredvidljivo neprijatni. Primjerice, najviša izmjerena temperatura u gradu je 43[[°C]], a najniža –15[[°C]] što čini temperaturnu razliku od čak 58[[°C]]<ref name="IRIMO2006"/>. Početkom januara [[2008.]] godine, nakon niza godina s vrlo malo [[snijeg]]a, grad je pogodila velika [[mećava]] i grad je bio prekriven debelim slojem [[snijeg]]a i [[led]]a zbog čega je na dva dana proglašeno izvanredno stanje<ref>[[#Payvand27012008|Payvand Iran News (27.1.2008.)]]</ref>. Broj [[Sunce|sunčanih]] sati u Teheranu je prosječno 3066 godišnje<ref name="IRIMO2006"/>, od čega najviše u [[Juli|julu]] (366,4) odnosno najmanje u [[Decembar|decembru]] (141,2)<ref name="IRIMO2006"/>. Srednja relativna vlažnost zraka u gradu iznosi 40%, a u nekim dijelovima grada poput Šemirana i do 46%<ref name="OTeheranu2011"/>. Prevladavajući [[vjetar]] u gradu puše iz smjera [[zapad]]a i to prosječnom brzinom od 5,5 [[čvor]]ova<ref name="OTeheranu2011"/>, dok su najjači zabilježeni udari vjetra snage 25 [[čvor]]ova i to uglavnom u [[april]]u, [[maj]]u i [[Oktobar|oktobru]]<ref>[[#SCIWindSpeed|SCI (2006.): Maximum Wind Speed]]</ref>. Tokom noći izražen je hladni povjetarac sa [[sjever]]a odnosno planina [[Alborz]]a<ref name="OTeheranu2011"/>. === Okoliš i prirodne opasnosti === Najveći [[Ekologija|ekološki]] problem s kojim se Teheran suočava na prijelazu iz [[20. vijek|20.]] u [[21. vijek]] jest [[zagađenje zraka]], što je uvjetovano [[Ekonomija Irana|ekonomskim]], [[Demografija|demografskim]] i [[Geografija Irana|geografskim]] faktorima. Grad je okružen brojnim [[Industrija|industrijskim]] zonama na rubnim dijelovima, dok u njegovim užim granicama dnevno prometuje oko 3,5 milijuna [[automobil]]a<ref name="PressTV29112010">[[#PressTV29112010|PressTV (29.11.2010.)]]</ref>. Također, s obzirom da je na sjeveru zaštićen [[Alborz]]om koji spriječava dotok vlažnog zraka s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], količina [[Kiša|kiše]] i utjecaj [[Vjetar|vjetra]] je minimalan što otežava raščišćavanje [[smog]]a<ref>[[#PressTV24112010|PressTV (24.11.2010.)]]</ref>. Prema nekim procjenama, grad ima trostruko više stanovnika od potrebne granice za potpuno zadovoljavanje ekoloških standarda<ref name="Payvand24102010">[[#Payvand24102010|Payvand News (24.10.2010.)]]</ref>. Vladine mjere koje kojima se nastoji ublažiti ovaj ekološki problem uključuju poticaje za prilagođavanje [[Motorna vozila|motornih vozila]] na komprimirani [[prirodni plin]], proizvodnju modernih vozila koji zadovoljavaju ekološke standarde, ograničavanje prometa kontroliranom potrošnjom [[benzin]]a i uvođenjem posebnih prometnih zona<ref name="IIM22011">[[#IIM22011|Iran Investment Monthly (velj. 2011.)]], str. 7.</ref>, te redovnim korištenjem [[avion]]a kao prskalica [[Voda|vode]] u zraku<ref>[[#PressTV7122010|PressTV (7.12.2010.)]]</ref>. S obzirom da se nalazi ispod masiva [[Alborz]]a koje je kao i [[Zagros]] rezultat sudaranja [[Arapska ploča|arapske]] i [[Evroazijska ploča|evroazijske]] litosferne [[Litosferne ploče|ploče]], Teheranu prema [[Seizmologija|seizmološkim]] studijama prijeti velika opasnost od [[potres]]a koji se na tom području pojavljuju u ciklusima od oko 150 godina<ref name="PDC2006">[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 13.</ref>. S obzirom da je područje uživa relativnu sezmički mir više od 175 godina, stručnjaci smatraju da postoji velika vjerojanost da grad u bližoj budućnosti pogodi [[Popis potresa u Iranu|potres velikih razmjera]]<ref>[[#BazgardMansourianOmidvar2006|Bazgard, A.; Mansourian, A.; Omidvar, B. (2006.)]]</ref>. Na širem gradskom području po osi [[istok]]-[[zapad]] protežu se tri glavne rasjedne zone: sjeverni Mošin rasjed prolazi ispod [[Alborz]]a koji je slabo naseljen, centralni Teheranski rasjed nalazi se u gornjem gradu koji je kvalitetno izgrađen, te Rajski rasjed na krajnjem jugu<ref>[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 12.</ref>. Najugroženija gradska područja ova potonja na jugu gdje postoje veliki nizovi četverokatnica građenih tokom velike [[Urbanizacija|urbanizacije]] iz [[1970-ih]] godina<ref>[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 14.</ref>. Prema istraživanju provedenom [[2000.]] godine, potencijalni [[potres]] od M_w=7,2 može izazvati između 120.000 i 380.000 smrtnih slučajeva<ref>[[#CEST-JICA2000|CEST-JICA (2000.)]]</ref>. Iranska vlada ozbiljno je pristupila ovim predviđanjima pa je [[2005.]] objavljen plan o restauraciji 200.000 ruralnih objekata godišnje<ref>[[#Harrison1432005|BBC News (14.3.2005.)]]</ref>, a [[2010.]] godine u [[Iranski parlament|parlamentu]] se raspravljalo i o premještanju [[Glavni grad|glavnog grada]] u [[Isfahan]], [[Šahrud]] ili [[Semnan]]<ref>[[#Payvand3052010|Payvand Iran News (30.5.2010.)]]</ref>. Iste godine [[iran]]ski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] izjavio je kako Teheran ima pet milijuna stanovnika više od potrebne granice za zadovoljavanje maksimalnih sigurosnih standarda<ref>[[#Telegraph1142010|The Telegraph (11.4.2010.)]]</ref>, a vrh [[Oružane snage Irana|iranske vojske]] objavio je da je započeto premještanje svih grana [[Vojna industrija|vojne industrije]] izvan Teherana<ref name="PressTV782010">[[#PressTV782010|PressTV (7.8.2010.)]]</ref>. == Stanovništvo i društvo == === Demografija === U Teheranu prema službenim izvorima iz [[2006.]] živi nešto više od sedam milijuna ljudi<ref name="SCICitiesPop"/> odnosno oko 10% stanovništva [[Iran]]a. Grad je prvenstveno naseljen [[Iranski narodi|iranskim narodima]] od kojih se većina izjašnjavaju kao [[Perzijanci]]<ref name="TabnakPosTeh">[[#TabnakPosTeh|Tabnak (2010.)]]</ref>, a slijede ih [[Azeri|Azari]], [[Kurdi]], [[Baluči]], [[Mazanderani]], [[Gilaki]], [[Tališi]] i drugi. Neiranske etničke manjine u gradu obuhvaćaju [[Armenci|Armence]], [[Ajsori|Ajsore]], [[Turkmeni|Turkmene]], [[Jevreji|Jevreje]] i [[Arapi|Arape]]. Do [[19. vijek]]a većina teheranskog stanovništva bili su etnički [[Mazanderani]]<ref name="OTeheranu2011"/>, a kohezija vodećeg [[Perzijski jezik|perzijskog]] s ostalim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] dovela je do nastanka novog, teheranskog [[Narječje|narječja]] perzijskog jezika<ref name="OTeheranu2011"/>. Prema studiji koju je [[2010.]] godine po gradskim četvrtima odnosno među raznim socio-ekonomskim klasama proveo [[Univerzitet u Teheranu|Teheranski univerzitet]], 63% stanovništva grada rođeno je u Teheranu, 98% poznaje [[perzijski jezik]], 67% identificira se [[Perzijanci]]ma, a 13% njih govori nekim [[Jezici Evrope|evropskim jezikom]]<ref name="TabnakPosTeh"/>. Prema podacima Iranskog statističkog zavoda iz [[2006.]] godine, u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] sklopljeno je najviše [[brak]]ova u odnosu na ostale [[iranske pokrajine]] (114.900 ili 14,8%)<ref name="SCIMarDiv">[[#SCIMarDiv|SCI: Marriages and Divorces (2006.)]]</ref>, ali ujedno i najveći registrirani broj [[Rastava braka|rastava]] (24.667 ili 26,2%)<ref name="SCIMarDiv"/> od čega 96% otpada na urbana područja odnosno teheransku aglomeraciju. <center> ''Dobno-spolna piramida teheranskog stanovništva (2006.)''<br /> [[Datoteka:Tehran population pyramid in 2006 (Croatian).png]]<br /> <small>Izvor: ''Statistical Centre of Iran''</small> </center> ==== Broj stanovnika ==== [[Datoteka:Tehran Population (1956-2006) hr.png|mini|desno|250px|Rast teheranskog stanovništva<br />([[1956.]] – [[2006.]])]] U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Teheran je bio malo selo koje je brojalo od nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi. Najranije procjene broja stanovnika Teherana spominju se u [[Evropa|evropskim]] putopisima: [[Sir Thomas Herbert]] u [[1627.]] godini procjenjuje da se stanovništvo kretalo između 15 i 20 hiljada<ref name="Herbert1665"/>, a [[1797.]] odnosno oko vijek i pol kasnije entomolog [[Guillaume-Antoine Olivier]] spominje identične brojke od 15.000 stanovnika i 3000 vojnika<ref name="Olivier1807"/>. Krajem [[19. vijek]]a u vrijeme [[Kadžarska Monarhija|kadžarske dinastije]] Teheran je kao [[glavni grad]] brojao oko 160.000 ljudi, a početkom vladavine [[Reza-šah]]a kasnim [[1920-ih]] premašuje brojku od 250.000. Sredinom [[20. vijek]]a dosegnut je milijun, a prvi službeni [[popis stanovništva]] proveden je [[1956.]] godine i prema njemu grad je brojao 1,512.082 stanovnika<ref name="OTeheranu2011"/>. Najveći [[prirast stanovništva]] zabilježen je između [[1932.]] i [[1956.]] kada se stanovništvo ušesterostručilo<ref name="Ataie2001"/>, a sljedećih se desetljeća povećavalo prosječno 5% godišnje. Prirast je [[1960-ih]] i [[1970-ih]] bio u kontinuiranom padu, no početkom [[1980-ih]] na osobni [[Ruholah Homeini|Homeinijev]] poticaj doživljava opću demografsku eksploziju koja se počinje stabilizirati od [[1990.]] nakon brojnih vladinih mjera i poticaja za planiranje [[obitelj]]i odnosno [[Kontrola rađanja|kontrolu rađanja]]. Prirast je [[2000.]] godine pao na 1,1% što je razmjerno [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] gradovima<ref name="Ataie2001"/> i označava kraj iranske [[demografska tranzicija]]. Posljednji popis iz [[2006.]] godine govori o 7,088.287 stanovnika<ref name="SCICitiesPop"/>, a prema najnovijim neslužbenim procjenama iz [[2011.]] Teheran broji više od osam milijuna ljudi<ref name="PressTV2312011">[[#PressTV2312011|PressTV (23.1.2011.)]]</ref>, a njegova aglomeracija oko 12 milijuna<ref name="PressTV2312011"/>. <center> {| class="wikitable" |- | ![[1627.]] ![[1797.]] ![[1891.]] ![[1922.]] ![[1932.]] ![[1956.]] ![[1966.]] ![[1980.]] ![[1986.]] ![[1991.]] ![[1996.]] ![[2006.]] |- !Broj [[Stanovništvo|stanovnika]] |align="center"|<tt>15.000 |align="center"|<tt>18.000 |align="center"|<tt>160.000 |align="center"|<tt>210.000 |align="center"|<tt>249.504 |align="center"|<tt>1,512.082 |align="center"|<tt>2,719.730 |align="center"|<tt>5,361.335 |align="center"|<tt>6,042.584 |align="center"|<tt>6,475.527 |align="center"|<tt>6,758.845 |align="center"|<tt>7,088.287 |- ![[Gustoća stanovništva|Gustoća]] (st./[[Četvorni kilometar|km²]]) |align="center"|<tt>3333 |align="center"|<tt>2400 |align="center"|<tt>6540 |align="center"|<tt>8590 |align="center"|<tt>10.200 |align="center"|<tt>15.120 |align="center"|<tt>9610 |align="center"|<tt>9600 |align="center"|<tt>8430 |align="center"|<tt>8990 |align="center"|<tt>9427 |align="center"|<tt>8195 |- ![[Prirast stanovništva|Prirast]] ([[%]]) |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>3 |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>4 |align="center"|<tt>4,6 |align="center"|<tt>5,9 |align="center"|<tt>5,8 |align="center"|<tt>4,1 |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |- !Broj [[Migracija|migranata]] |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>3800 |align="center"|<tt>1700 |align="center"|<tt>24.900 |align="center"|<tt>25.900 |align="center"|<tt>47.500 |align="center"|<tt>35.000 |align="center"|<tt>- |align="center"|<tt>- |- |colspan=13 align="center"|<small>Izvori: SCI<ref name="SCICitiesPop"/>, [[Sir Thomas Herbert|Herbert]]<ref name="Herbert1665"/>, [[Guillaume-Antoine Olivier|Olivier]]<ref name="Olivier1807"/> i Ohadi<ref>[[#Mansour2000|Ohadi, Mansour (6.12.2000.)]], str. 93.</ref></small> |} </center> ==== Migracije ==== Na demografsku, društvenu i kulturnu sliku Teherana bitno utječu [[Migracija|migracije]] koje su učestale zbog turbulentnih [[Ekonomija Irana|ekonomskih]], [[Obrazovanje|obrazovnih]], te unutrašnjih i vanjskih političkih događaja krajem [[20. vijek|20.]] odnosno početkom [[21. vijek]]a. Prvi valovi useljavanja zapljusnuli su Teheran [[1960-ih]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/> i [[1970-ih]]<ref name="HourcadeKhosrokhavar1983"/> prilikom ekonomskog uzleta odnosno snažne [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Za vrijeme [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] ([[1978.]] – [[1979.]]) na kratko vrijeme nastupa obrnut trend jer se na hiljade obitelji usko povezanih s političkom strukturom propalog [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] [[režim]]a iseljava u [[Zapadni svijet]], većinom u [[Sjedinjene Države]], [[Francuska|Francusku]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Švedska|Švedsku]]. Godinu dana kasnije izbija [[Iransko-irački rat]] ([[1980.]] – [[1988.]]) čime započinje drugi val masovnog useljavanja u Teheran, prvenstveno iz zapadnih pokrajina pogođenih ratom poput [[Huzestan]]a i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistana]]. Posljednje tri godine rata ponovo nastupa period (uglavnom privremenog) iseljavanja s obzirom da je Teheran bio metom [[Saddam Hussein|Saddamovih]] avijacijskih i balističkih napada<ref name="Ghasemi2011"/>. Daljnji oružani sukobi u [[iran]]skom susjedstvu poput [[afganistan]]skih [[Afganistanski građanski rat|građanskih ratova]] ([[1978.]] – [[1996.]]), [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] ([[1990.]] – [[1991.]]) i Saddamovog gušenja [[Šijiti|šijitskog]] [[Iračka pobuna 1991.|ustanka]] ([[1991.]]), [[Rat u Afganistanu (2001–)|invazije na Afganistan]] i [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] ([[2003.]] – [[2010.]]) rezultirali su priljevom pet milijuna [[izbjeglica]] u [[Iran]] od čega je 30% njih naselilo Teheran<ref>[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 35.</ref>. Većina izbjeglica sa zapada su irački [[šijiti]] i [[Kurdi]], a s istoka afganistanski [[Tadžici]] i [[Hazara|Hazare]] kojima je [[Perzijski jezik|perzijski]] materinji jezik. Tokom [[2000-ih]] godina, kao rezultat snažnog razvoja iranskog visokog školstva i demografske eksplozije iz [[1980-ih]], u grad se doseljavaju stotine hiljada mladih Iranaca koji upisuju teheranske univerzitete i nerijetko ostaju živjeti u gradu. U grad je također izražen i fenomen dnevne migracije jer 1,5 – 2 milijuna ljudi iz okolnih naselja diljem [[Teheranska pokrajina|pokrajine]] dolaze na [[posao]] u Teheran<ref name="Ataie2001"/>. Prema podacima iranskog statističkog zavoda, [[Teheranska pokrajina|Teheransku pokrajinu]] između [[1986.]] i [[1996.]] godine naselilo je 2,052.566 tuzemnih useljenika<ref>[[#SCIMigrant1996|SCI: Migrants and Immigrants (1996.)]]</ref>. ==== Religije ==== [[Datoteka:Kalimi mashrutiat.JPG|mini|desno|300px|Iranski [[Jevreji]] u Teheranu početkom [[1900-ih]]]] Većinska [[religija]] u Teheranu je [[Šijiti|šijitski]] islam kojem pripada 96% stanovništva<ref name="Sanasarian2000">[[#Sanasarian2000|Sanasarian, Eliz (2000.)]]</ref>, uglavnom [[Iranski narodi|iranskog]] etničkog podrijetla ali i [[Azeri|Azara]]. [[Suniti|Sunitski]] [[musliman]]i druga su najzastupljenija vjerska zajednica, a sastoje se većinom od [[Baluči|balučkog]], [[Arapi|arapskog]], [[Paštunci|paštunskog]] i [[Turkmeni|turkmenskog]] stanovništva. [[Kršćanstvo]] je najzastupljenije nakon dvaju ogranaka [[islam]]a, a najvećim dijelom sastoji se od [[Armenci|armenskog]] i [[Ajsori|asirskog]] stanovništva koji su prisutni u [[Iran]]u hiljadama godina<ref name="Sanasarian2000"/>. Osim dominantne [[Armenska apostolska Crkva|Armenske apostolske Crkve]] i [[Asirska crkva istoka|Asirske Crkve istoka]], u gradu djeluju i [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolička]] i [[Kaldejska katolička Crkva]], [[Iranska protestantska Crkva]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Džamat-e Rabani''; Božji zbor), [[Armenska evangelistička Crkva|Armenska evangelistička]] i [[Armenska bratska Crkva|bratska Crkva]], [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska]] i [[Gruzijska pravoslavna Crkva]], te [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] zajednice<ref name="Sanasarian2000"/>. Na gradskom području djeluje stotinjak crkava od čega su 42 armenske. [[Armenci]] kao najveća kršćanska manjina imaju i brojne kulturne centre, [[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]] i [[sport]]ske komplekse. Treća najzastupljenija religija je [[zoroastrizam]] koji je [[Historija Irana|historijski]] bio vodeća iranska religija od [[2. milenij pne.|2. milenija pne.]] do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a četvrta su [[Jevreji]] čija se historija na području Teherana proteže oko 2700 godina<ref name="LiviusRhagae"/>. U Teheranu se nalazi nekoliko zoroastrijskih hramova odnosno oltara vatre i ukupno 28 [[sinagoga]]. Prema službenim statistikama iz [[2006.]] godine, vjerske manjine u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] broje 56.076 [[Kršćanstvo|kršćana]], 9867 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i 5040 [[Jevreji|Jevreja]]<ref>[[#SCIReligionOstan|SCI: Religion by Ostan (2006.)]]</ref>. === Značajne osobe === {| | valign="top" | ;[[Politika]]: * [[Harun al-Rašid]] * [[Abol Gasem Kašani]] * [[Ahmad Matin Daftari]] * [[Ardašir Zahedi]] * [[Golam Ali Hadad-Adel]] * [[Hasan Ali Mansur]] * [[Husein Ala]] * [[Mustafa Čamran]] * [[Širin Ebadi]] | valign="top" | ;[[Znanost]]: * [[Razi]] * [[Ali Akbar Dehhoda]] * [[Ali Džavan]] * [[Homajun Seradži]] * [[Sajed Husein Nasr]] * [[Turadž Darjae]] * [[Vali Nasr]] | valign="top" | ;[[Sport]]: * [[Ali Parvin]] * [[Džavad Nekunam]] * [[Džavad Zarinče]] * [[Hadi Saei]] * [[Hamid Estili]] * [[Hozroje Vaziri]] * [[Mehdi Mahdavikia]] | valign="top" | ;[[Umjetnost]]: * [[Forug Farohzad]] * [[Hejdar Giai]] * [[Kamran Širdel]] * [[Rahi Moajeri]] * [[Rosie Malek-Jonan]] * [[Simin Behbahani]] | valign="top" | ;[[Književnost]]: * [[Abas Marufi]] * [[Bozorg Alavi]] * [[Džalal Al-e Ahmad]] * [[Golamreza Ruhani]] * [[Said Nafisi]] * [[Sulejman Haim]] | valign="top" | ;[[Film]]: * [[Abas Kijarostami]] * [[Bahar Sumeh]] * [[Bita Farahi]] * [[Mahnaz Afšar]] * [[Mohsen Mahmalbaf]] * [[Niki Karimi]] | valign="top" | ;[[Glazba]]: * [[Araš Labaf]] * [[Deep Dish]] * [[DJ Aligator]] * [[Ebrahim Hamedi]] * [[Šadmer Agili]] |} == Politička uprava == {{glavni|Politika Irana}} === Administrativna podjela === [[Datoteka:Tehran municipality (Croatian).png|mini|desno|400px| Legenda: {{legenda|#0000ff|Granice okruga}} {{legenda|#CC2200|Granice gradskih kotara}} {| | valign="top" | '''Sjeverna naselja''':<br /> <u>1. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Čizar<br /> &nbsp;• Dar-Abad<br /> &nbsp;• Darake<br /> &nbsp;• Darband<br /> &nbsp;• Džamaran<br /> &nbsp;• Elahije<br /> &nbsp;• Farmanije<br /> &nbsp;• Kejtarije<br /> &nbsp;• Nobonjad<br /> &nbsp;• Tadžriš<br /> &nbsp;• Zafaranije</small><br /> <u>2. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Farahzad<br /> &nbsp;• Giša<br /> &nbsp;• Punak-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bahtari<br /> &nbsp;• Sadat-Abad<br /> &nbsp;• Sadegije<br /> &nbsp;• Šahrak-e Garb<br /> &nbsp;• Šahrak-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Žandarmeri<br /> &nbsp;• Tarašt<br /> &nbsp;• Tovhid</small><br /> <u>3. Kotar:</u><br /> <small> &nbsp;• Darus<br /> &nbsp;• Davudije<br /> &nbsp;• Ehtijarije<br /> &nbsp;• Golhak<br /> &nbsp;• Vanak<br /> &nbsp;• Žordan</small><br /> <u>5. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Bulvar-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Firdusi<br /> &nbsp;• Džanat-Abad<br /> &nbsp;• Ekbatan<br /> &nbsp;• Punak</small><br /> <u>6. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Amir-Abad<br /> &nbsp;• Aržantin<br /> &nbsp;• Jusef-Abad<br /> &nbsp;• Park-e Lale</small><br /> | valign="top" | '''Istočna naselja''':<br /> <u>4. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Hak Sefid<br /> &nbsp;• Hakimije<br /> &nbsp;• Lavizan<br /> &nbsp;• Ozgol<br /> &nbsp;• Pasdaran<br /> &nbsp;• Resalat<br /> &nbsp;• Šams-Abad<br /> &nbsp;• Šemiran No<br /> &nbsp;• Tehranpars<br /> &nbsp;• Zargande</small><br /> <u>7. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Abas-Abad<br /> &nbsp;• Behdžat-<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Abad<br /> &nbsp;• Imam<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hosein<br /> &nbsp;• Sabalan</small><br /> <u>8. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Moalem<br /> &nbsp;• Narmak<br /> &nbsp;• Samangan</small><br /> <u>13. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Došan-Tape<br /> &nbsp;• Niru Havaji<br /> &nbsp;• Teheran No</small><br /> <u>14. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Čaharsad<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dastgah<br /> &nbsp;• Dulab<br /> &nbsp;• Horasan<br /> &nbsp;• Isfahanak<br /> &nbsp;• Sad Dastgah</small><br /> | valign="top" | '''Centralna naselja''':<br /> <u>10. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Berjanak<br /> &nbsp;• Haft-Čenar<br /> &nbsp;• Salsabil</small><br /> <u>11. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Dohanijat<br /> &nbsp;• Laškar<br /> &nbsp;• Monirije<br /> &nbsp;• Šejh Hadi</small><br /> <u>12. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Baharestan<br /> &nbsp;• Bazar-e Tehran<br /> &nbsp;• Firdusi<br /> &nbsp;• Gorgan<br /> &nbsp;• Park-e Šaher<br /> &nbsp;• Pič-e Šemiran</small><br /> <u>17. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Imamzade<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hasan<br /> &nbsp;• Hazane Falah<br /> &nbsp;• Kale Morgi</small><br /> | valign="top" | '''Južna naselja''':<br /> <u>15. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Afsarije<br /> &nbsp;• Bisim<br /> &nbsp;• Havaran<br /> &nbsp;• Kijanšaher<br /> &nbsp;• Masudije<br /> &nbsp;• Moširije</small><br /> <u>16. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Ali-Abad<br /> &nbsp;• Bag-e Azari<br /> &nbsp;• Hazane<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Boharae<br /> &nbsp;• Jahči-Abad<br /> &nbsp;• Nazi-Abad</small><br /> <u>19. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Abdol-Abad<br /> &nbsp;• Hava Niruz<br /> &nbsp;• Nemat-Abad</small><br /> <u>20. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Dovlat-Abad<br /> &nbsp;• Džavanm-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kasab<br /> &nbsp;• Ebn-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Babavejh<br /> &nbsp;• Hazrat-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Abdol-Azim<br /> &nbsp;• Sizdah-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Aban</small><br /> | valign="top" | '''Zapadna naselja''':<br /> <u>9. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Džej<br /> &nbsp;• Sar-Asjab</small><br /> <u>18. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Čahar-Bari<br /> &nbsp;• Jaft-Abad<br /> &nbsp;• Šad-Abad<br /> &nbsp;• Šahrak-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vali-Asr<br /> &nbsp;• Tolid Daru</small><br /> <u>21. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Iran Hodro<br /> &nbsp;• Tehransar<br /> &nbsp;• Vardavard</small><br /> <u>22. Kotar:</u><br /> <small>&nbsp;• Bag-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hadž-Sejf<br /> &nbsp;• Kan<br /> &nbsp;• Kuj-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sazman-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Barname<br /> &nbsp;• Čitgar<br /> &nbsp;• Pejkanšaher<br /> &nbsp;• Stadium-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Azadi<br /> &nbsp;• Šahrak-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Češme<br /> &nbsp;• Šahrak-e<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rah-Ahan</small><br /> |} ]] U širem smislu, grad Teheran smješten je u istoimenoj [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostān'') koja predstavlja jedinicu prvog stupnja administrativne podjele [[Iran]]a, a [[Iranske pokrajine|pokrajine]] se dalje dijele na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''šaherestān'') kojih u teheranskoj pokrajini postoji 14 među kojima je i [[Teheranski okrug]]<ref name="SCIGenOstan"/>. U užem smislu, grad Teheran podjeljen je na 22 kotara<ref>[[#TehranAD|Tehran.ir: Administrative Districts (2011.)]]</ref> koji se dalje dijele na ukupno 112 gradskih četvrti. Ova uža podjela nije strogo ograničena granicama teheranskog okruga, pa se tako četiri (od 22) kotara čitavom površinom ili djelomično nalaze u susjednim okruzima Islamšaheru i Raju na jugu, te Šemiranatu na sjeveru. Šire gradsko područje odnosno urbana aglomeracija poznata pod imenom Veliki Teheran nije ograničena ni na [[Teheranska pokrajina|Teheransku pokrajinu]] već obuhvaća i velegrad [[Karadž]] iz susjedne [[Alborška pokrajina|Alborške pokrajine]]. Također, treba naglasiti i da gradsko područje Teherana definirano njegovim kotarima ne zauzima cjelokupne teritorije istoimenog okruga i pokrajine: u sastavu navedenog okruga na sjeverozapadu nalaze se i dijelovi nenaseljene planine [[Alborz]]a odnosno [[stepe]] na istoku, a uža površina grada zauzima približno 5% teritorija pokrajine čija površina iznosi 18.814&nbsp;km²<ref name="SCIGenOstan"/>. === Lokalna vlast === Na čelu Grada Teherana nalazi se [[Demokracija|demokratski]] izabrano vijeće sastavljeno od 15 članova koji su zaduženi za izbor [[gradonačelnik]]a, upravljanje i proračun grada. Od [[2005.]] do [[2017.]] godine dužnost gradonačelnika obavljao je [[Muhamed Bager Galibaf]]<ref>[[#CityMayors|City Mayors: Tehran (22.1.2008.)]]</ref>, [[Kurdi|Kurd]] iz [[Veliki Horasan|Horasana]] koji je na tom položaju zamijenio [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmuda Ahmadinežada]]. Gradonačelnik uz pomoć odbora sastavljenog od osam vijećnika imenuje upravna tijela prema sljedećoj organizacijskoj shemi: <center> [[Datoteka:Administration of Tehran (Croatian).png|500px]]<br /> </center> === Nacionalna vlada === {{glavni|Politika Irana}} Teheran kao [[glavni grad]] [[Iran]]a sjedištem je svih glavnih državnih institucija koje uključuju [[Iranski parlament|parlament]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Madžlis''), [[Vijeće čuvara]], [[Iranski Vrhovni sud|Vrhovni sud]], te urede [[predsjednik]]a i [[Rahbar|vrhovnog vođe]]. Službeno sjedište [[Vijeće stručnjaka|Vijeća stručnjaka]] je u gradu Komu, no sastanci su također učestali i u [[Mašhad]]u i Teheranu. <center> <gallery> Datoteka:Parliamenttehran.jpg|Prvi [[iranski parlament]] ([[1906.]] – [[1979.]]) Datoteka:Palais du Senat iranien (1970).jpg|Drugi iranski parlament ([[1980.]] – [[2004.]]), danas sjedište [[Vijeće stručnjaka|Vijeća stručnjaka]] Datoteka:Ministerstvo spravedlnosti v Teheránu.jpg|Zgrada iranskog [[Iranski Vrhovni sud|Vrhovnog suda]] Datoteka:Sad abad.jpg|Jedan od [[Predsjednik|predsjedničkih]] ureda (dio kompleksa [[Sadabadska palača|Sadabadske palače]]) </gallery> </center> === Vojni objekti === {{glavni|Oružane snage Irana}} [[Datoteka:Military in Tehran.jpg|mini|desno|300px|Vojna baza [[Oružane snage Irana|iranskih oružanih snaga]] u Teheranu]] Teheran je sjedište iranskog Ministarstva obrane i vrhovnih stožera svih grana [[Oružane snage Irana|oružanih snaga]] uključujući regularnu vojsku ([[Arteš]]), elitnu vojsku ([[Pasdaran]]) i paravojsku ([[Basidž]]), a u gradu se nalazi i glavna vojna akademija<ref name="CSISIran2006.7">[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 7.</ref>. Od rodova regularne kopnene vojske u gradu je smještena 18. [[Borbeno oklopno vozilo|oklopna]] divizija, 30. [[Pješaštvo|pješačka]] divizija, 23. divizija specijalnih snaga (osnovana [[1993.]]/[[1994.]] godine, sa 5000 pripadnika<ref name="CSISIran2006.7"/>), 55. [[padobran]]ska divizija, 351. protuzračna brigada, te 75. brigada za logistiku<ref>[[#GSIranArmyOB|Global Security: Army Order of Battle (2011.)]]</ref>. Iranska [[Ratno zrakoplovstvo|ratna avijacija]] u Teheranu ima tri avijacijske baze: [[Avijacijska baza Došan-Tape|Došan-Tape]], [[Aerodrom Mehrabad|Mehrabad]] i [[Avijacijska baza Kale-Morgi|Kale-Morgi]]<ref name="ScrambleIRIAF">[[#ScrambleIRIAF|Scramble: IRIAF (2009.)]]</ref>. Najvažnija među njima je 11. taktička [[avijacijska baza Došan-Tape]] ({{coord|35|42|10.74|N|051|28|30.47|E|type:airport|display=inline}}) na istoku grada u blizini koje se nalaze stožeri regularnog i elitne ratne avijacije, te logističko zapovjedništvo<ref name="GSDoshanTappeh">[[#GSDoshanTappeh|Global Security: Doshan Tappeh Air Base (2011.)]]</ref>. U njenom sastavu nalaze se manje i avijacijske baze Ašura i Bageri kojima se služi isključivo elitni rod avijacije<ref name="GSDoshanTappeh"/>. [[Aerodrom Mehrabad]] ({{Coord|35|41|21|N|051|18|49|E|type:airport|display=inline}}) na jugozapadu grada prvenstveno je civilne prirode, no u njenom sastavu nalazi se i 1. taktička avijacijska baza koja udomljava lovce [[MiG-29]] i transportne avione. [[Avijacijska baza Kale-Morgi|Kale-Morgi]] ({{coord|35|38|41|N|051|22|50|E|type:airport|display=inline}}) služi kao pomoćna zrakplovna baza Došan-Tapu, a u njoj su smješteni prvenstveno vojni i policijski [[helikopter]]i<ref name="ScrambleIRIAF"/>. Od elitnih postrojbi Pasdarana u gradu su smještene 1. pješačka i 1. oklopna divizija<ref>[[#GSPasdaranOB|Global Security: Pasdaran Order of Battle (2011.)]]</ref>, centar za obuku Nohet, te glavni centar za obuku njihovih specijalnih snaga Kuds koji se nalazi na Univerzitetu Imama Alija u sjevernom Teheranu<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 21. i 92.</ref>. Sva vojna postrojenja zaštićena su protuzračnim sistemima među kojima su najbrojniji [[Hawk]] i [[S-200]]<ref>Vidi:<br />• [[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 25. i 84.<br />• [[#Rodier32009|Rodier, Alain (2009.)]], str. 5.</ref>. Među najznačajnija [[Vojna industrija|vojno-industrijska]] postrojenja u Teheranu spadaju [[Tvornica|tvornice]] industrijskih grupacija Hemat, Sanam i Abadaj koje proizvode [[:Kategorija:Iranski balistički projektili|iranske balističke projektile]]<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 10.</ref>. Zbog seizmoloških predviđanja o velikoj vjerojatnosti razornog [[Popis potresa u Iranu|potresa]] u skoroj budućnosti, [[Oružane snage Irana]] u [[2010.]] godini počele su s premještanjem svih grana [[Vojna industrija|vojne industrije]] izvan grada<ref name="PressTV782010"/>. === Bratimljeni gradovi === Teheran ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim svjetskim [[grad]]ovima<ref>[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], I. International position of Tehran metropolis</ref>: {| | valign="top" | * {{flagicon|Brazil}} [[Datoteka:Brasão do Distrito Federal (Brasil).svg|15px]] '''[[Brasília]]''', [[Brazil]] * {{flagicon|Venezuela}} [[Datoteka:Coat of arms of Caracas.svg|15px]] '''[[Caracas]]''', [[Venezuela]] * {{flagicon|Bangladeš}} '''[[Dhaka]]''', [[Bangladeš]] * {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[Datoteka:Flag of Dubai.svg|15px]] '''[[Dubai]]''', [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] * {{flagicon|Tadžikistan}} [[Datoteka:Coat of Arms of Dushanbe.png|15px]] '''[[Dušanbe]]''', [[Tadžikistan]] * {{flagicon|Indonezija}} [[Datoteka:Coat of arms of Jakarta.svg|15px]] '''[[Džakarta]]''', [[Indonezija]] | valign="top" | * {{flagicon|Kuba}} [[Datoteka:Escudo de la Habana.svg|15px]] '''[[Havana]]''', [[Kuba]] * {{flagicon|Kuvajt}} '''[[Kuwait]]''', [[Kuvajt]] * {{flagicon|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Datoteka:City of London logo.svg|15px]] '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{flagicon|Sjedinjene Američke Države}} [[Datoteka:Seal of Los Angeles, California.svg|15px]] '''[[Los Angeles]]''', [[Sjedinjene Države]] * {{flagicon|Filipini}} [[Datoteka:Ph seal ncr manila.svg|15px]] '''[[Manila]]''', [[Filipini]] * {{flagicon|Bjelorusija}} [[Datoteka:Coat of arms of Minsk.svg|15px]] '''[[Minsk]]''', [[Bjelorusija]] | valign="top" | * {{flagicon|Rusija}} [[Datoteka:Coat of Arms of Moscow.svg|15px]] '''[[Moskva]]''', [[Rusija]] * {{flagicon|Kina}} '''[[Peking]]''', [[Kina]] * {{flagicon|Južnoafrička Republika}} [[Datoteka:Pretoria coa.jpg|15px]] '''[[Pretoria]]''', [[Južnoafrička Republika]] * {{flagicon|Jemen}} '''[[Sana (grad)|Sana]]''', [[Jemen]] * {{flagicon|Južna Koreja}} '''[[Seul]]''', [[Južna Koreja]] |} == Ekonomija == {{glavni|Ekonomija Irana}} [[Datoteka:Markazi bank Tehran.jpg|mini|desno|200px|Iranska centralna banka ([[Iranska centralna banka|Markazi]]) u Teheranu]] [[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>[[#BBC682003|BBC (6.8.2003.)]]</ref><ref name="SheikholeslamiSukumar2010">[[#SheikholeslamiSukumar2010|Bloomberg BusinessWeek (26.7.2010.)]]</ref>]] Prije nego što je Teheran postao [[Glavni grad|glavnim gradom]] krajem [[18. vijek]]a njegova [[ekonomija]] uglavnom je bila orijentirana na [[ratarstvo]]<ref name="IranicaTehran"/>, dok su nekadašnji glavni gradovi poput [[Isfahan]]a, [[Širaz]]a, [[Mašhad]]a i [[Tabriz]]a uživali povlašten ekonomski status zbog ubiranja [[porez]]a diljem [[Iran]]a<ref name="Ataie2001"/>. Otkriće velikih nalazišta [[Nafta|nafte]] početkom [[20. vijek]]a drastično je promijenilo [[Ekonomija Irana|ekonomske]] temelje u državi, a sam Teheran postao je žarištem opće [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] koja je uvjetovala pretvaranjem [[voćnjak]]a i [[park]]ova u velike [[Industrija|industrijske]] i stambene zone. Ipak, centralni [[bazar]] kao glavna gradska [[tržnica]] nastavio je dominirati [[Trgovina|trgovinom]] robe široke potrošnje još dugi niz desetljeća<ref name="Mobasser1987">[[#Mobasser1987|Mobasser, Soussan (1987.)]]</ref>. Teheran je danas daleko najznačajniji [[Ekonomija Irana|ekonomski]] centar [[Iran]]a<ref name="BritannicaTehran"/> koje dominira u većini sfera ([[industrija]], [[financije]], [[Usluga|uslužne]] djelatnosti, [[zdravstvo]], [[informatička tehnologija]], [[Energija|energetika]], itd.) izuzevši [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] koja je ograničena na ruralne krajeve, te [[turizam]]. Prema procjenama iz [[2008.]] godine, u Teheranu se nalazilo 30% radnika iz iranskog javnog sektora i 45% velikih [[Industrija|industrijskih]] tvrtki<ref name="CSISIran2008">[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 149.</ref>. Teheranski [[HDI|ljudski razvojni indeks]] iznosio je 0.842<ref name="UNDPIran1999.3">[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 3.</ref> u [[1999.]] što je ravno prosjeku [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] odnosno 36% više od tadašnjeg [[iran]]skog prosjeka (0.619, danas 0.702), a stopa [[Siromaštvo|siromaštva]] iznosila je 11,3%<ref name="UNDPIran1999.3"/>. Veće sirotinjske četvrti nikada nisu postojale u Teheranu<ref name="TehranTHTP">[[#TehranTHTP|Tehran.ir: Tehran, Housing & Town-planning (2011.)]]</ref>, o čemu svjedoče i moderni podaci da je 1,7% kuća izgrađeno od nekvalitetnih [[Građevinski materijal|materijala]]<ref name="TehranTHTP"/> i da je 97,9% domova spojeno na [[Električna struja|električnu]] odnosno 95% na [[vodovod]]nu mrežu<ref name="TehranTHTP"/>. Grad je sjedište [[iran]]skog [[banka]]rskog sistema koji se sastoji od centralne banke ([[Iranska centralna banka|Markazi]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Više poslovnih [[Banka|banaka]] također sa sjedištem u Teheranu ima podružnice u cijeloj zemlji, a postoje i dvije razvojne banke odnosno stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Vlada je počela s [[Privatizacija|privatizacijom]] bankarskog sistema u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref>[[#EIUForecast2008|EIU: Iran Financial Services Forecast (2008.)]]</ref>. Vodeća osiguravajuća društva u Teheranu i Iranu generalno su Iransko osiguravajuće društvo, Azija osiguranje, Alborz osiguranje i Dana osiguranje. Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje [[dionica]]ma više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="SheikholeslamiSukumar2010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>[[#PressTV122011|PressTV (1.2.2011.)]]</ref>. [[Iran]] prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>[[#NITC9102008|Iran Daily (9.10.2008.)]]</ref>. === Industrija === Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i [[Građevinski materijal|građevinski materijali]], [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="BritannicaTehran"/>. Procjenjuje se da više od 50% [[iran]]skih industrijskih proizvoda dolazi iz Teherana<ref name="CSISIran2008"/> u kojem su [[1999.]] godine bila smještena 5204 velika industrijska pogona<ref>[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 110.</ref>. U blizini [[Raj (Iran)|Raja]] na jugu nalazi se glavna [[rafinerija]] i tvornice građevinskog materijala, dok su ostale industrijske zone smještene uz [[Autocesta|autocestu]] na potezu između Teherana i [[Karadž]]a na zapadu<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>. === Troškovi života === Prema istraživanjima [[Zapadni svijet|zapadnih]] ekonomskih organizacija provedenih [[2000-ih]] u 124 [[Svijet|svjetska]] grada<ref name="Payvand28072003">[[#Payvand28072003|Payvand Iran News (28.7.2003.)]]</ref>, Teheran je najjeftiniji [[glavni grad]] svijeta<ref>[[#CityMayors2|Hove, Tann (vom) (17.6.2008.)]]</ref> odnosno drugi najjeftiniji grad nakon [[pakistan]]skog [[Karachi]]ja<ref name="HousingNepal">[[#HousingNepal|Housing Nepal (28.2.2009.)]]</ref>. [[Cijena|Cijene]] u Teheranu su trostruko manje nego u [[London]]u ili [[New York]]u<ref name="Payvand28072003"/>, odnosno četverostruko manje u odnosu na najskuplji grad [[Oslo]]<ref name="CNN632007"/>. Niski troškova života uvjetovani su niskim [[porez]]ima u odnosu na [[Zapadni svijet]]<ref name="HousingNepal"/>, niskim cijenama energenata, te relativno visokim plaćama u regionalnim okvirima<ref name="HousingNepal"/>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u Teheranu je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. == Mediji == [[Datoteka:IRIB east gate 2.JPG|mini|desno|250px|Sjedište Iranske radio-televizije ([[IRIB]])]] Teheran je sjedištem svih vodećih [[iran]]skih [[Mediji|medijskih]] ustanova. Najveća među njima je državna Radio-televizija Islamske Republike Iran poznata pod kraticom [[IRIB]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sāzmān-e Sedā va Sima-je Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Islamic Republic of Iran Broadcasting'') koja osim u [[Iran]]u djeluje i u 45 svjetskih država uključujući [[Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Kina|Kinu]], [[Rusija|Rusiju]] i [[BiH]], a emitira programe na 25 različitih [[jezik]]a<ref name="SCIBroLang">[[#SCIBroLang|SCI (2006.): Broadcasting Intl. from Tehran]]</ref> među kojima su vodeći [[perzijski]], [[arapski]], [[engleski]], [[španjolski]], [[ruski]], [[kurdski]], [[paštunski]], [[Swahili jezik|swahili]] i [[talijanski]]<ref name="SCIBroLang"/>. Vodeća [[Novine|novinska]] agencija je [[IRNA]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Islamic Republic News Agency''), a ostale nacionalne novine sa sjedištem u Teheranu uključuju [[Kajhan]], [[Etelat]], [[Resalat]] i [[Hamšaheri]] čija je prosječna dnevna naklada oko 400.000 primjeraka. Osim spomenutih novina na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], u gradu se objavljuju i novine na [[Engleski jezik|engleskom]] kao što su ''[[Iran Daily]]'' i ''[[Tehran Times]]''. == Promet == === Gradski promet === ==== Privatna motorna vozila ==== [[Datoteka:Cars in Tehran.jpg|mini|desno|250px|[[Automobil]]i na teheranskim ulicama]] Korištenje privatnih [[Motorna vozila|motornih vozila]] najčešći je oblik [[prijevoz]]a u Teheranu<ref name="TehranTTT">[[#TehranTTT|Tehran.ir: Traffic & Transportation (2011.)]]</ref>, a rezultat je razvijene mreže kvalitetnih [[cesta]], niskih cijena [[goriva]] i visokog stupnja proizvodnje domaće [[automobil]]ske industrije. Do početka [[21. vijek]]a na teheranskim i [[iran]]skim ulicama generalno najčešći automobilski model bio je [[Pajkan]], proizvod lokalne industrije dizajniran prema [[Francuska|francuskom]] [[Peugeot]]u [[Peugeot 504|504]]. Tokom [[2000-ih]] dominantnu ulogu na teheranskim prometnicama preuzeo je [[Samand]], novi iranski nacionalni automobil koji se godišnje proizvodi u stotinama hiljada primjeraka. Uz Samand su najčešći ostali domaći modeli poput [[Saipa|Saipe]], te strani modeli proizvođača poput [[Peugeot]]a, [[Renault]]a, [[Mercedes-Benz|Mercedesa]], [[Suzuki]]ja i [[Kia Motors]]a (uvezeni i lokalna licencirana proizvodnja). Unatoč modernom [[automobil]]skom voznom parku, glavni [[Ekologija|ekološki]] i [[Sigurnost|sigurosni]] problem u Teheranu predstavljaju zastarjeli [[motocikl]]i i [[moped]]i<ref name="Payvand29102010">[[#Payvand29102010|Payvand News (29.10.2010.)]]</ref> koji izazivaju {{nowrap|25 – 30%}} [[Onečišćavanje zraka|onečišćenja zraka]], 50% [[Buka|buke]] i {{nowrap|40 – 45%}} [[Prometna nesreća|prometnih nesreća]]<ref name="Payvand29102010"/>. Kao i svi veliki [[Svijet|svjetski]] gradovi, Teheran ima probleme s [[promet]]nim gužvama budući da je njegova mreža prvotno projektirana za 700.000 [[Motorna vozila|vozila]]<ref name="Payvand24102010"/>, dok procjene govore da na njegovim ulicama danas prometuje oko 3,5 milijuna automobila<ref name="PressTV29112010"/>. U cilju izbjegavanja gužvi u centru grada kao i smanjenja onešišćenja u [[zrak]]u, vlada je podijelila Teheran na tri zone<ref name="TehranTTT"/>: zonu za isključivi javni prijevoz, zonu s ograničenim pristupom (prema par-nepar sistemu [[Registarska pločica vozila|registarskih oznaka]]), te potpuno otvorenu zonu<ref name="IIM22011"/>. Na temelju ostvarenja u prometnoj protočnosti, smanjenju onečišćenja i povećanju sigurnosti [[pješak]]a i [[bicikl]]ista, Teheran je [[2011.]] godine u [[Washington]]u osvojio međunarodnu nagradu za održivi prometni razvo ([[Engleski jezik|engl.]] ''Sustainable Transport Award'') koju dodjeljuje [[SAD|američki]] Institut za promet i razvojne programe (ITDP) sa sjedištem u [[New York]]u<ref name="IIM22011"/>. ==== Javni gradski promet ==== {{glavni|Teheranski metro}} Javni gradski [[promet]] u Teheranu vrlo je razvijen i kvalitetan, a sastoji se od [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]], [[autobus]]a na običnim i brzim linijama, više hiljada [[taksi]]ja, te [[uspinjača]] i [[žičara]] u sjevernim dijelovima grada. Historija moderne javne gradske mreže započinje u [[Kadžarska Monarhija|kadžarskom periodu]] krajem [[19. vijek]]a kada grad dobiva prve [[vlak]]ove i [[tramvaj]]e. Godine [[1883.]] između Teherana i prigradskog [[Raj (Iran)|Raja]] uz pomoć [[Francuska|francuskih]] i [[Belgija|belgijskih]] inženjera u promet je pušten prvi [[Parni stroj|parni]] [[vlak]] poznat kao Dudi, a linija se održala sve do [[1951.]] godine. Prvi teheranski [[Konjski tramvaj|konjski]] [[tramvaj]] u službu je ušao [[1880.]] odnosno 11 godina prije nego u [[Zagreb]]u. Sredinu [[20. vijek]]a obilježila je stagnacija [[željeznica]] u javnoj gradskoj mreži zbog razvoja [[autobus]]ne mreže, što je uvjetovano usponom državne [[Nafta|naftne]] industrije odnosno jeftinim cijenama [[goriva]]. Velike prometne gužve koje su usporavale [[cestovni promet]] rezultirale su otvaranjem brzih [[autobus]]nih linija ([[Engleski jezik|engl.]] ''Bus rapid transit'') koje od [[2007.]] godine ukupnom dužinom od 100&nbsp;km<ref name="IIM22011"/> povezuju sve važnije teheranske prometnice, a dnevno ih koristi 1,8 milijun putnika<ref name="IIM22011"/>. Osim običnih autobusa i BRT-a, u Teheranu od [[1992.]] na pet linija prometuje i 65 [[Škoda|Škodinih]] [[trolejbus]]a<ref>[[#Murray2000|Murray, Alan (2000.)]], str. 57. i 99.</ref>. U gradu djeluje jedna državna i više privatnih [[taksi]] službi s voznim parkom od više hiljada [[automobil]]a<ref name="TehranTTT"/> – državni su po pravilu [[Žuta boja|žutih]], a privatni [[Zelena boja|zelenih]], [[Bijela boja|bijelih]] i drugih [[boja]]. [[Uspinjača|Uspinjače]] i [[Žičara|žičare]] nalaze se na sjeveru podno obronaka [[Točal]]a i povezuju grad sa skijalištima i [[hotel]]ima na [[Alborz]]u. Među njima je najvažnija i najpoznatija Točalska žičara: operativna je od [[1978.]] godine<ref name="TochalTelecabinView">[[#TochalTelecabinView|Tochal Telecabin: A view (2009.)]]</ref> i preko šest glavnih odnosno osam sporednih stanica<ref name="TochalTelecabinLines">[[#TochalTelecabinLines|Tochal Telecabin: Lines (2011.)]]</ref> spaja teheransku četvrt Velendžak (1900 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]) sa skijalištem Točal (3740 m n. v.)<ref name="TochalTelecabinView"/>. Prema [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] i dužini od 7500 m ubraja se među najviše odnosno najduže na [[svijet]]u<ref name="TochalTelecabinLines"/>. [[Spol]]na [[segregacija]] u javnom gradskom [[promet]]u Teherana nije izražena i u svim njegovim granama miješanog je karaktera, ali uz takve postoje i odvojeni tipovi isključivo samo za [[žene]] (npr. ženski vagon u podzemnoj željeznici, ženski taksiji s vozačicama, odvojeni dijelovi zglobnih autobusa, itd.). Godine [[2011.]] u jednom od teheranskih naselja u promet je pušten i prvi sistem javnog korištenja [[bicikl]]a<ref name="IIM22011"/>. <center> <gallery> Datoteka:BRT in Tehran, Vali Asr.jpg|[[Autobus]]i domaće marke [[Oghab]] na brzoj liniji Datoteka:Bus Station Azadi Square, Tehran.jpg|Autobusna stanica Datoteka:اتوبوس تندرو در تهران.JPG|Autobusni vozni park Datoteka:Taxi in Tehran.jpg|Teheranski [[taksi]]ji domaće marke [[Samand]] Datoteka:Tochal-7th-Station.jpg|[[Žičara]] na [[Točal]]u </gallery> </center> [[Datoteka:Teheran metro hr.png|mini|desno|300px|Linije [[Teheranski metro|Teheranskog metroa]] ([[2011.]])]] Projekt [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] u Teheranu započinje [[1971.]] godine kada [[francuska]] kompanija Suferto provodi pripremne studije o [[Društvo|socio]]-[[Ekonomija Irana|ekonomskim]] i [[transport]]nim karakteristikama grada<ref name="TehranMetroHis">[[#TehranMetroHis|Tehran Metro: History (2011.)]]</ref>, a četiri godine kasnije predložen je plan [[Teheranski metro|Teheranskog metroa]] s ukupno sedam željezničkih linija<ref name="TehranMetroHis"/>. Gradnja počinje [[1976.]] godine, no projekt je privremeno obustavljen prilikom izbijanja [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] ([[1980.]] – [[1988.]]) kada francuski stručnjaci odlaze iz [[Iran]]a<ref name="Tarabaran121999">[[#Tarabaran121999|Tarabaran (1999.)]], IX., str. 57.-60.</ref>. Međutim, nastavljen je [[1986.]] pod vodstvom domaćih [[inženjer]]a zbog prijeke potrebe za modernizacijom javne gradske [[promet]]ne mreže koja je bila zagušena velikom [[Urbanizacija|urbanizacijom]], a prioritetima su proglašene prva, druga i peta linija<ref name="TehranMetroHis"/>. Godine [[1999.]] u promet je puštena linija br. 5. koja se sastoji od prigradske željeznice {{nowrap|Teheran – [[Karadž]]}}<ref name="Tarabaran121999"/>, a u sljedeće dvije godine s radom su počele i linija br. 2. (od centra prema [[zapad]]u) odnosno linija br. 1. (od centra prema [[jug]]u)<ref name="TehranMetroHis"/>. Tokom sljedećih deset godina linije su nadopunjavane produženjem u oba smjera i instalacijom dodatnih stanica<ref name="TehranMetroHis"/>, a započeta je i izgradnja dviju novih linija. Prva dovršena među njima je linija br. 4. (od centra prema [[istok]]u), otvorena [[2007.]] godine<ref name="TehranMetroHis"/>. Od [[2011.]] godine operativne su četiri aktivne linije (''slika desno'') od kojih se jedna proteže u smjeru [[sjever]]-[[jug]] (1), a tri [[istok]]-[[zapad]] (2, 4 i 5). Veći dio metroa prometuje podzemno, a na perifernim dijelovima grada i nadzemno (južni dio linije br. 1. odnosno br. 4 u cijelosti). Nijhova mreža organizirana je prema sekantnom rasteru pa je među ukupno 68 stanica pet raskrižnih, od čega četiri u centru grada i jedna na zapadoj periferiji gdje se završava podzemna linija br. 2. odnosno započinje nadzemna br. 5. ([[Laka gradska željeznica|gradska željeznica]] prema [[Karadž]]u). Ukupna dužina linija u [[2008.]] bila je približno 159 [[km]] (236&nbsp;km u [[2010.]]<ref name="IIM22011"/>), dok je u izgradnji 178&nbsp;km novih linija odnosno proširenja postojećih<ref name="PressTV10112008">[[#PressTV10112008|PressTV (10.11.2008.)]]</ref>. Implementirana [[tehnologija]] u cijeloj mreži uključuje [[Kina|kineske]]<ref name="PressTV3102010">[[#PressTV3102010|PressTV (3.10.2010.)]]</ref>, [[Francuska|francuske]], [[Austrija|austrijske]] i domaće [[iran]]ske sisteme<ref name="Tarabaran121999"/>. Teheran je danas jedini [[iran]]ski grad s operativnom [[Podzemna željeznica|podzemnom željeznicom]], no slični projekti grade se u još šest dodatnih gradova među kojima je i teheranski susjed [[Karadž]]<ref name="PressTV10112008"/>. Svršetkom tog projekta koji je već danas povezan s teheranskom mrežom, šire područje Teherana trebalo bi dobiti ukupno {{nowrap|350 – 400 [[km]]}} linija što približno odgovara [[Moskovski metro|Moskovskom]] i [[Tokijski metro|Tokijskom metrou]]. Dva milijuna putnika dnevno odnosno 730 milijuna godišnje koristi [[Teheranski metro]]<ref name="IIM22011"/>, a kroz [[2011.]] očekuje se povećanje na 2,5 milijuna zbog rasta cijena [[benzin]]a<ref name="PressTV2312011"/>. Nakon izgradnje posljednje linije (br. 8.) u [[2013.]] godini očekuje se iznad 6,5 milijuna putnika dnevno<ref>[[#IARTE2007|Rail Association (2007.)]]</ref> čime bi prema trenutnim statistikama postala među tri najprometnije u [[svijet]]u. Podzemna željeznica u Teheranu smatra se jednom od najčistijih u [[svijet]]u<ref name="PressTV3102010"/>, a poznata je i po brojnim [[Umjetnost|umjetničkim]] radovima poslaganim u stanicama<ref>[[#TehranMetroKul|Tehran Metro: Umjetnost (2011.)]]</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Bagheri MS.jpg|Stanica Šahid Bageri Datoteka:Tehran-subway-station.jpg|Stanica iznutra Datoteka:MetroHarameMotahar.jpg|Podzemna željeznica Datoteka:Subway-train-interior.jpg|Unutrašnjost podzemne željeznice Datoteka:Relief in Tehran Metro.jpg|Reljef u podzemnoj stanici </gallery> </center> ==== Glavne gradske prometnice ==== [[Datoteka:Abrisham Bridge.jpg|mini|desno|250px|[[Most Abrišam]]]] Gradske prometnice u Teheranu prema strogoj stručnoj razredbi mogu se okvirno podijeliti na gradske [[autoceste]] i ostale [[ceste]]. Godine [[2007.]] ukupna dužina gradskih [[autocesta]] bila je oko 280 [[km]] uz dodatnih 180&nbsp;km petlji<ref name="TehranTTT"/>, dok je u izgradnji bilo još 130 [[km]] autocesta odnosno 120&nbsp;km petlji<ref name="TehranTTT"/>. Mreža gradskih autocesta oblikovana je prema obrascu [[Los Angeles]]a<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>, a sastoji se od poluprstena ({{nowrap|[[Gradska autocesta Azadegan|Azadegan]] – [[Gradska autocesta Basidž|Basidž]]}}) koji dužinom od 32 [[km]] omeđuje grad na jugu odnosno nepravilnog ortogonalnog rastera prometnica koje se protežu u smjerovima sjever-jug i istok-zapad. Najduže prometnice iz navedene kategorije su [[Gradska autocesta Navab|Navab Safavi]] (18&nbsp;km; [[Sjever|N]]-[[Jug|S]]) odnosno {{nowrap|[[Avenija Azadi|Azadi]] – [[Avenija Engelab|Engelab]] – [[Avenija Damavand|Damavand]]}} (41&nbsp;km; [[Istok|E]]-[[Zapad|W]]). [[Infrastruktura]] gradskih autocesta uključuje i nekoliko velikih dvosmjernih [[most]]ova i [[tunel]]a s tri [[Prometna traka|prometne trake]]. Najduži operativni [[Kabelski most|kabelski]] [[most]]ovi takve vrste su [[Most Čamran – Vali-je Asr|Čamran – Vali-je Asr]] (250 m)<ref>[[#StructuraeValiCham|Structurae: Valiasr Chamran (27.2.2010.)]]</ref>, [[Most Abrišam|Abrišam]] (132 m)<ref>[[#OVM2752010|Liuzhou OVM Machinery (27.5.2010.)]]</ref> i [[Most Džavadije|Džavadije]] (126 m)<ref>[[#PressTV14112010|PressTV (14.11.2010.)]]</ref>, a [[tunel]]i [[Tunel Resalat|Resalat]] (1980 m), [[Tunel Tohid|Tohid]] (2100 m)<ref>[[#RostamiKashi2011|Rostami, Jamal; Kashi, Mohsen (2011.)]], str. 796.</ref>, [[Tunel Amir Kabir|Amir Kabir]] (2430 m)<ref>[[#FarasatAmirKabir|Farasat: Amir Kabir (2011.)]]</ref> i [[Tunel Nijaješ|Nijaješ]] (3600 m). Teheranske gradske autoceste nadovezuju se na međugradske: [[Gradska autocesta Babaji|Babaji]] na autocestu {{nowrap|[[Autocesta Teheran – Pardis|Teheran – Pardis]]}} (istok), a veliki poluprsten [[Gradska autocesta Azadegan|Azadegan]] na {{nowrap|[[Autocesta Teheran – Šomal|Teheran – Šomal]]}} (sjever), {{nowrap|[[Autocesta 2 (Iran)|Teheran – Karadž]]}} (zapad), {{nowrap|[[Autocesta 5 (Iran)|Teheran – Save]]}} (jugoazapad) i {{nowrap|[[Autocesta 7 (Iran)|Teheran – Perzijski zaljev]]}} (jug). <center> ''Teheranske gradske autoceste:'' {| | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Abšenasan|Abšenasan]] * [[Gradska autocesta Ahang|Ahang]] * [[Gradska autocesta Ajatolah Kašani|Ajatolah Kašani]] * [[Gradska autocesta Alame Džafari|Alame Džafari]] * [[Gradska autocesta Arteš|Arteš]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Ašrafi Isfahani|Ašrafi Isfahani]] * [[Gradska autocesta Azadegan|Azadegan]] * [[Gradska autocesta Babaji|Babaji]] * [[Gradska autocesta Bageri|Bageri]] * [[Gradska autocesta Bakeri|Bakeri]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Basidž|Basidž]] * [[Gradska autocesta Behešt-e Zahra|Behešt-e Zahra]] * [[Gradska autocesta Besat|Besat]] * [[Gradska autocesta Čamran|Čamran]] * [[Gradska autocesta Doran|Doran]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Džalal-e Ale Ahmad|Džalal-e Ale Ahmad]] * [[Gradska autocesta Džavane|Džavane]] * [[Gradska autocesta Fateh|Fateh]] * [[Gradska autocesta Hakim|Hakim]] * [[Gradska autocesta Hemat|Hemat]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Imam Ali|Imam Ali]] * [[Gradska autocesta Jadegar-e Imam|Jadegar-e Imam]] * [[Gradska autocesta Jasini|Jasini]] * [[Gradska autocesta Kale-Morgi|Kale-Morgi]] * [[Gradska autocesta Kazemi|Kazemi]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Kurdistan|Kurdistan]] * [[Gradska autocesta Mahalati|Mahalati]] * [[Gradska autocesta Modares|Modares]] * [[Gradska autocesta Muhamed-Ali Dženah|Muhamed-Ali Dženah]] * [[Gradska autocesta Navab|Navab]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Nijaješ|Nijaješ]] * [[Gradska autocesta Resalat|Resalat]] * [[Gradska autocesta Sadr|Sadr]] * [[Gradska autocesta Saidi|Saidi]] * [[Gradska autocesta Sajed|Sajed]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Sjeverna Behešt-e Zahra|Sjeverna Behešt-e Zahra]] * [[Gradska autocesta Šahid Gomnam|Šahid Gomnam]] * [[Gradska autocesta Šahid Hagani|Šahid Hagani]] * [[Gradska autocesta Šahid Satari|Šahid Satari]] * [[Gradska autocesta Šejh Fazlalah Nuri|Šejh Fazlalah Nuri]]</small> | valign="top" | <small> * [[Gradska autocesta Tondgujan|Tondgujan]] * [[Gradska autocesta Vafadar|Vafadar]] * [[Gradska autocesta Zeinodin|Zeinodin]]</small> |} </center> Izuzevši gradske autoceste, važnu prometnu okosnicu čine i druge glavne prometnice poput povezanih avenija [[Avenija Azadi|Azadi]], [[Avenija Engelab|Engelab]] i [[Avenija Damavand|Damavand]] koje se protežu u smjeru [[zapad]]–[[istok]], te Vali-je Asr koja spaja [[sjever]] i [[jug]] Teherana. [[Avenija Vali-je Asr]] kao prometna arterija imala je veliku važnost za razvoj i širenje grada, a danas se uz nju protežu brojne prestižne četvrti odnosno [[Financije|financijske]] institucije, [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]], skupi [[restoran]]i, [[Trgovina|trgovine]] i druge ustanove. Prvotno je nosila ime dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]], zatim je nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1980.]] godine preimenovana prema bivšem premijeru [[Muhamed Mosadek|Mosadeku]], a današnje ime Vali-je Asr ([[Perzijski jezik|perz.]] ولی عصر; dosl. ''Učitelj vremena'') implicira na dvanaestog [[Šijitski imam|šijitskog imama]]. Avenija dužinom od 17,3 [[km]] predstavlja jednu od najdužih [[ulica]] u [[svijet]]u, a razlika u [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] na njenim krajnim točkama iznosi oko 500 metara. Zbog [[sigurnost]]i u prometu, nad teheranskim prometnicama postoje stotine [[Pješak|pješačkih]] [[most]]ova s pokretnim [[Stepenice|stepenicama]]. Osim izuzetne kvalitete teheranske [[promet]]ne [[Infrastruktura|infrastrukture]], ona je karakteristična i po [[Umjetnost|umjetničkom]] i [[Pejzažna arhitektura|pejzažnom]] oblikovanju kao što su nadvožnjaci ukrašeni [[Mozaik|mozaicima]] i [[freska]]ma odnosno zelene površine s [[Potok|potocima]] koji se slijevaju uz prometnice poput [[Gradska autocesta Čamran|Čamrana]], [[Avenija Vali-je Asr|Vali-je Asra]], [[Gradska autocesta Modares|Modaresa]] i [[Gradska autocesta Šahid Hagani|Haganija]]. Neke od međunarodno poznatih osoba prema kojima su imenovane glavne teheranske prometnice uključuju [[Francuzi|francuskog]] filozofa [[Henry Corbin|Henryja Corbina]], [[Englezi|engleskog]] historičara [[Edward Granville Browne|Edwarda Brownea]], [[Indija|indijskog]] političara [[Mahatma Gandhi|Mahatmu Gandhija]], osnivača [[Pakistan]]a [[Muhamed Ali Dženah|Muhameda Alija Dženaha]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoanskog]] državnika [[Patrice Lumumba|Patrica Lumumbu]], [[Irci|irskog]] aktivista [[Bobby Sands|Bobbyja Sandsa]], [[Južna Amerika|južnoameričkog]] vojskovođu [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], itd. <center> <gallery> Datoteka:Vali Asr Street, Tehran.jpg|[[Avenija Vali-je Asr]] Datoteka:Modarress Highway Tehran.jpg|[[Gradska autocesta Modares]] Datoteka:Hemmat Underpass Tehran.jpg|Podvožnjak [[Gradska autocesta Hemat|GAC Hemat]] Datoteka:Chamran Highway, Tehran.jpg|[[Gradska autocesta Čamran]] Datoteka:Azadi avenue.png|[[Avenija Azadi]] </gallery> </center> === Izvangradski promet === ==== Regionalne prometnice ==== [[Datoteka:Tehran Karaj Rd.jpg|mini|desno|250px|[[Autocesta 2 (Iran)|Autocesta 2]] (Teheran – [[Karadž]])]] Teheran je na [[Teheranska pokrajina|pokrajinskoj]], [[Iran|nacionalnoj]] i [[Jugozapadna Azija|internacionalnoj]] razini povezan s pet [[autocesta]] od kojih je jedna u izgradnji<ref>[[#HarazRahFHM|Haraz Rah (2011.)]]</ref>: {| class="wikitable" |+ |-bgcolor=#ACE1AF !Oznaka !Naziv !Dužina !Naselja/Gradovi !Opis !Čvorovi |- | [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road2.png|13px]] ||align="center"| '''[[Autocesta 2 (Iran)|Autocesta 2]]'''<br /><small>(Autocesta Teheran – Karadž)</small> ||align="right"| 600&nbsp;km ||align="center"| [[Karadž]], [[Tabriz]] ||<small>Povezuje Teheran s [[Karadž]]om, glavnim gradom susjedne [[Alborška pokrajina|Alborške<br />pokrajine]] i dijelom teheranske aglomeracije, a nastavlja se prema<br />[[Tabriz]]u i nadovezuje na [[Evropa|evropsku]] autocestu [[E80]].</small>|| [[Datoteka:Road32.png|18px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road1.png|13px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road35.png|18px]][[Datoteka:Road26.png|18px]][[Datoteka:Road24.png|18px]][[Datoteka:E80-HR.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road5.png|13px]] ||align="center"| '''[[Autocesta 5 (Iran)|Autocesta 5]]'''<br /><small>(Autocesta Teheran – Save)</small> ||align="right"| 100&nbsp;km ||align="center"| [[Save (Iran)|Save]], [[Salafčegan]] ||<small>Povezuje Teheran s južnim naseljima poput [[Sabašaher]]a, [[Robat Karim]]a<br />i [[Parand]]a, te nastavlja prema pokrajini [[Markazi]] do gradova [[Save (Iran)|Sava]]<br />i [[Salafčegan]]. U planu je produženje prometnice do [[Huzestan]]a.</small>|| [[Datoteka:Road65.png|18px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Autocesta Save-Hamadan]][[Datoteka:Road48.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]][[Datoteka:Road41.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]] |- | [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road7.png|13px]] ||align="center"| '''[[Autocesta 7 (Iran)|Autocesta 7]]'''<br /><small>(Autocesta Teheran – Kom,<br />Autocesta Teheran – Perzijski zaljev)</small> ||align="right"| 465&nbsp;km ||align="center"| [[Kom]], [[Isfahan]] ||<small>Povezuje Teheran sa [[Aerodrom Imam Homeini|Aerodromom Imam Homeini]] i nastavlja se<br />prema [[Kom]]u i [[Isfahan]]u.</small>|| [[Datoteka:Road71.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road65.png|18px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road62.png|18px]][[Datoteka:Road51.png|18px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Autocesta Zobahan]] |- | [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]] ||align="center"| '''[[Autocesta Teheran – Pardis]]''' ||align="right"| 23&nbsp;km ||align="center"| [[Pardis]], [[Bumehen]], [[Rudehen]] ||<small>Povezuje Teheran sa sjeveroistočnim naseljima poput [[Pardis]]a,<br />[[Bumehen]]a i [[Rudehen]]a, a nadovezuje se na Cestu 77 (Haraz)<br />i 79 (Firuzkuh).</small>|| [[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road79.png|18px]] |- | [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Zeichen 123.svg|32px]] ||align="center"| '''[[Autocesta Teheran – Šomal]]''' ||align="right"| 121&nbsp;km ||align="center"| [[Čalus]] ||<small>Prometnica je u izgradnji, prolazi kroz niz [[tunel]]a na [[Alborz]]u i spajati će<br />Teheran s [[Čalus]]om na obali [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] odnosno sjevernim [[prašuma]]ma.</small>|| [[Datoteka:Road79.png|18px]][[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]] |- |} Osim pet autocesta, iz Teherana se grana i mreža od sedam [[Brza cesta|brzih cesta]]: {| class="wikitable" |+ |-bgcolor=#ACE1AF !Oznaka !Naziv !Dužina !Naselja/Gradovi !Opis !Čvorovi |- |align="center"| [[Datoteka:Road32.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 32 (Iran)|Cesta 32]]'''<br /><small>(Cesta Mahsus)</small> ||align="right"| 880&nbsp;km ||align="center"| [[Karadž]], [[Kazvin]], [[Takestan]], [[Zandžan]],<br />[[Tabriz]], [[Marand]], [[Maku]] ||<small>Ova prometnica stara je cesta između Teherana i [[Karadž]]a, a važna je za<br />promet [[Kamion|teretnim vozilima]] kojima nije dozvoljeno kretanje autocestom. </small>|| [[Datoteka:Road2.png|13px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road35.png|18px]][[Datoteka:Road26.png|18px]][[Datoteka:Road24.png|18px]][[Datoteka:Road16.png|18px]][[Datoteka:Road27.png|18px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Sjeverna autocesta Tabriz]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Južna autocesta Tabriz]][[Datoteka:Expressway in Iran.png|32px|Cesta Babaji]][[Datoteka:Road14.png|18px]][[Datoteka:Road21.png|18px]][[Datoteka:Road11.png|18px]][[Datoteka:Road12.png|18px]][[Datoteka:E80-HR.svg|35px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road38.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 38 (Iran)|Cesta 38]]''' ||align="right"| 158&nbsp;km ||align="center"| [[Šahrijar]], [[Bujin-Zahra]] ||<small>Povezuje Teheran s jugozapadnim naseljima [[Šahrijar]] i [[Malard]], a nastavlja<br />se prema [[Bujin-Zahra|Bujin-Zahri]] u [[Kazvinska pokrajina|Kazvinskoj pokrajini]].</small>|| [[Datoteka:Road32.png|18px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road44.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 44 (Iran)|Cesta 44]]'''<br /><small>(Cesta Imama Reze)</small> ||align="right"| 860&nbsp;km ||align="center"| [[Semnan]], [[Damgan]], [[Šahrud]],<br />[[Sabzevar]], [[Nišapur]] ||<small>Proteže se kroz [[Semnanska pokrajina|Semnansku pokrajinu]] i [[Razavi Horasan]], a spaja Teheran<br />s drugim najvećim iranskim gradom [[Mašhad]]om.</small>|| [[Datoteka:Road36.png|18px]][[Datoteka:Road81.png|18px]][[Datoteka:Road83.png|18px]][[Datoteka:Road87.png|18px]][[Datoteka:Road95.png|18px]][[Datoteka:Road2.png|13px]][[Datoteka:Road97.png|18px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road65.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 65 (Iran)|Cesta 65]]'''<br /><small>(Cesta Saidi,<br />Cesta Save)</small> ||align="right"| 1208&nbsp;km ||align="center"| [[Islamšaher]], [[Save (Iran)|Save]], [[Salafčegan]], [[Isfahan]], [[Abade]],<br />[[Marvdašt]], [[Širaz]], [[Firuzabad]], [[Džam (Iran)|Džam]], [[Asaluje]] ||<small>Povezuje Teheran s naseljima [[Čahardange]], [[Islamšaher]]om i [[Golestan (grad)|Golestanom]]<br />na jugu, a nastavlja se preko grada [[Save (Iran)|Sava]] do [[Isfahan]]a i [[Abade]]a odnosno<br />završava u industrijskom gradu [[Asaluje|Asaluji]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].</small>|| [[Datoteka:Road5.png|13px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Autocesta Save-Hamadan]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road48.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road58.png|18px]][[Datoteka:Road7.png|13px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road9.png|13px]][[Datoteka:Road51.png|18px]][[Datoteka:Road55.png|18px]][[Datoteka:Road72.png|18px]][[Datoteka:Road63.png|18px]][[Datoteka:Road78.png|18px]][[Datoteka:Expressway in Iran.png|32px|Obilaznica Širaz]][[Datoteka:Road67.png|18px]][[Datoteka:Road86.png|18px]][[Datoteka:Road94.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road71.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 71 (Iran)|Cesta 71]]'''<br /><small>(Stara komska)</small> ||align="right"| 1244&nbsp;km ||align="center"| [[Kom]], [[Kašan]], [[Jazd]], [[Sirdžan]],<br />[[Bandar Abas]] ||<small>Bila je glavnom cestom između Teherana i [[Kom]]a do otvaranja usporedne<br />autoceste iz [[1980.]] godine, a danas se uglavnom koristi za promet [[Kamion|teretnih<br />vozila]]. Proteže se sve do važne [[Luka|luke]] [[Bandar Abas]]a u [[Hormuz|Hormuškom tjesnacu]].</small>|| [[Datoteka:Road7.png|13px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road58.png|18px]][[Datoteka:Road62.png|18px]][[Datoteka:Road68.png|18px]][[Datoteka:Road78.png|18px]][[Datoteka:Road84.png|18px]][[Datoteka:Road86.png|18px]][[Datoteka:Road88.png|18px]][[Datoteka:Road92.png|18px]][[Datoteka:Road94.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road77.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 77 (Iran)|Cesta 77]]'''<br /><small>(Cesta Damavand,<br />Cesta Haraz)</small> ||align="right"| 200&nbsp;km ||align="center"| [[Rudehe]], [[Amol]] ||<small>Proteže se u smjeru sjever-jug i spaja Teheran s obližnjim mjestima<br />[[Rudehe]]m, [[Abali]]jem i [[Damavand (grad)|Damavandom]] odnosno [[Kaspijsko jezero|kaspijskim]] gradom<br />[[Amol]]om uz sjeverne prašume u pokrajini [[Mazandaran]].</small>|| [[Datoteka:Road79.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]] |- |align="center"| [[Datoteka:Road79.png|18px]] ||align="center"| '''[[Cesta 79 (Iran)|Cesta 79]]'''<br /><small>(Cesta Firuzkuh)</small> ||align="right"| 247&nbsp;km ||align="center"| [[Firuzkuh]], [[Pol Sefid]], [[Kaemšaher]], [[Babol]] ||<small>Prometnica se pruža od Teherana preko [[Firuzkuh]]a do [[Kaemšaher]]a i [[Babol]]a<br />u [[Mazandaran]]u na sjeveru Irana.</small>|| [[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]] |- |} ==== Željeznica ==== [[Datoteka:TM3-28.JPG|mini|desno|250px|[[Kina|Kineske]] [[Lokomotiva|lokomotive]] Zhuzhou TM3-28 u [[Iran]]u]] [[Datoteka:Map Iran railways en.svg|mini|desno|250px|Teheran je čvorište [[iran]]ske [[Željeznica|željezničke]] mreže]] Teheran je glavno čvorište [[iran]]ske [[Željeznica|željezničke]] mreže koja povezuje većinu vodećih gradova u zemlji, a postoje i međunarodne linije prema [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]<ref name="RAIkarta">[[#RAIkarta|RAI (2011.)]]</ref>. [[Evropa|Evropska]] veza omogućena je linijom preko [[Istanbul]]a, a preko [[Turska|Turske]] odnosno jezera [[Van (jezero)|Van]] povezan je i sa [[Sirija|sirijskim]] glavnim gradom [[Damask]]om. Izravnih veza s ostalim gradovima susjednih zemalja nema s obzirom da Iran koristi standardiziranu širinu [[kolosijek]]a od 1435 [[mm]], dok se u bivšim [[SSSR|sovjetskim]] republikama ([[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Turkmenistan]]) i [[Pakistan]]u koriste širi kolosijeci. Osim toga, prema [[Irak]]u se grade kolosijeci koji će spajati Teheran i [[Basra|Basru]] preko [[Horamšaher]]a odnosno [[Bagdad]] preko [[Kermanšah]]a<ref>[[#Gazette192005|Railway Gazette (1.9.2005.)]]</ref>, a u [[Afganistan]]u u kojem željeznička mreža ni ne postoji [[iran]]ska vlada će financirati projekt koji će Teheran preko [[Mašhad]]a spojiti s [[Haf]]om i [[Herat]]om<ref>[[#Reuters1742010|Reuters (17.4.2010.)]]</ref>. Tuzemni [[vlak]]ovi po dnevnom rasporedu voze do [[Isfahan]]a, [[Tabriz]]a, [[Kerman]]a, [[Jazd]]a, [[Sari (grad)|Sarija]], [[Gorgan]]a, [[Ahvaz]]a i [[Bandar Abas]]a, dok prema [[Mašhad]]u uz više dnevnih voze i noćne linije. U junu [[2009.]] godine zadnji iranski [[velegrad]] koji se priključio na državnu željezničku mrežu bio je [[Širaz]]<ref>[[#TurkishWeekly362009|Turkish Weekly (3.6.2009.)]]</ref>. Tuzemna željeznička mreža koja se grana iz Teherana može se okvirno podijeliti prema [[Strane svijeta|stranama svijeta]]<ref name="RAIkarta"/>: {| | valign="top" | : [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema jugu''': : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Islamšaher]] : [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Kom]] :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Arak (grad)|Arak]] :: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Andimešk]] :: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Ahvaz]] ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Horamšaher]]<br /><small>(kraj pruge)</small> ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar-e Homeini]]<br /><small>([[Perzijski zaljev]])</small> :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Kašan]] :: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Badrud]] ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Ardakan]] :::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Čadormalu]]<br /><small>(kraj pruge)</small> :::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] Mejbod* ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Sistan (grad)|Sistan]] :::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Zarinšaher]] :::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Isfahan]] :::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Šahreza]] :::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Abade]] :::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Marvdašt]] :::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Širaz]]<br /><small>(kraj pruge)</small> :::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Aržang]] :::: [[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] Mejbod* :: [[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] [[Mejbod]] :: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Jazd]] :: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Bafg]] ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Kerman]]<br /><small>(kraj pruge)</small> ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Hatunabad]] ::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Golgohar]] ::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar Abas]]<br /><small>([[Perzijski zaljev]])</small> | valign="top" | : [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema istoku''': : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Ejvanekej]] : [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Garmsar]] :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Semnan]] :: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Šahrud]] :: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Nišapur]] :: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Fariman]] ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Mašhad]]<br /><small>(kraj pruge)</small> ::* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Sarahs]] ::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] ''[[Turkmenistan]]''<br /><small>(širi kolosijek)</small> :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Sari (grad)|Sari]] :: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Neka]] ::* [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar Torkman]]<br /><small>([[Kaspijsko jezero]])</small> ::* [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Gorgan]]<br /><small>(kraj pruge)</small> | valign="top" | : [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema zapadu''': : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Karadž]] : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Kazvin]] : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Zandžan]] : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Mijana]] : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Maraga]] : [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Tabriz]] : [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Sufijan]] :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Marand]] :: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Džolfa]] :: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] ''[[Azerbajdžan]]''<br /><small>(širi kolosijek)</small> :* &nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Razi (grad)|Razi]] :: [[Datoteka:BSicon ENDExe.svg|15px]] ''[[Turska]]''<br /><small>(pruga se nastavlja)</small> |} ==== Kolodvori ==== Glavni [[željeznički kolodvor]] izgrađen je kasnih [[1920-ih]] prema projektu [[Poljaci|poljsko]]-[[Ukrajinci|ukrajinskog]] arhitekta [[Vladislav Gorodetski|Vladislava Gorodetskog]], a nalazi se južno od Trga Rah Ahan odnosno uz Ulicu Šuš ([[Suza (Iran)|Suza]]). U Teheranu se nalaze i četiri glavna [[Autobusni kolodvor|autobusna kolodvora]] koji nude međugradske veze sa svim [[Popis gradova u Iranu|iranskim gradovima]] odnosno [[Jugozapadna Azija|regionalnim zemljama]]. Smješteni su na rubnim dijelovima Teherana kako bi se izbjegle [[promet]]ne gužve prilikom vožnje kroz sam grad, a njihove linije iz istih su razloga uglavnom organizirane prema geografskom položaju. Glavni [[Autobusni kolodvor|autobusni kolodvori]] su<ref name="TehranTTT"/>: * '''Zapadni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری غرب; ''Terminal-e Garb'') – najveći, najprometniji i najbolje opremljeni teheranski kolodvor koji se nalazi sjeverozapadno od Trga Azadi. Na kolodvoru prometuje većina međunarodnih linija ([[Turska]], [[Evropa]], [[Kavkaz]]), a u tuzemnom smislu uglavnom je orijentiran na zapadne dijelove [[Iran]]a i [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu. * '''Istočni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری شرق; ''Terminal-e Šark'') – smješten je uz istočnu Ulicu Damavand, a prima autobuse koji prometuju prema sjeveroistočnim pokrajinama (npr. [[Razavi Horasan]]) odnosno sjeveru zemlje ([[Mazandaran]], [[Golestan]]). * '''Južni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری جنوب; ''Terminal-e Džonub'') – nalazi se nekoliko stotina metara istočno od Glavnog [[Željeznički kolodvor|željezničkog kolodvora]] odnosno zapadno od parka Besat u južnom dijelu grada, a autobusne linije prvenstveno vode prema jugu zemlje. * '''Autobusni kolodvor Argentina''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری آرژانتین; ''Terminal-e Aržantin'') – jedini je smješten u centru grada, sjeverozapadno od Mosale odnosno istočno od [[Argentina|Argentinskog]] trga. Kolodvor za razliku od ostalih nije orijentiran prema specifičnom dijelu zemlje već linije vode do svih većih gradova uključujući [[Mašhad]], [[Isfahan]], [[Rašt]], [[Širaz]], [[Tabriz]] i [[Jazd]]. <center> <gallery> Datoteka:Entrance of Argentine Bus Terminal (Tehran).jpg|Ulaz Arg. [[Autobusni kolodvor|autobusnog kolodvora]] Datoteka:Open waiting-room of Argentine Bus Terminal (Tehran).jpg|Otvorena čekaonica Arg. kolodvora Datoteka:Buses at Argentine Terminal (Tehran).jpg|Međugradski autobusi na Arg. kolodvoru Datoteka:Tehran Railway Station.jpg|Teheranski Glavni [[željeznički kolodvor]] </gallery> </center> ==== Aerodromi ==== {{glavni|Aerodrom Mehrabad|Aerodrom Imam Homeini}} [[Datoteka:Mehrabad Airport aircraft lineup Sharifi.jpg|mini|desno|250px|[[Aerodrom Mehrabad]]]] [[Datoteka:Tehran IKIA at Night.jpg|mini|desno|250px|[[Aerodrom Imam Homeini]]]] U Teheranu odnosno njegovoj okolici postoje tri internacionalna [[aerodrom]]a - stari [[Aerodrom Mehrabad|Mehrabad (<tt>OIII/THR</tt>)]], novi [[Aerodrom Imam Homeini|Imam Homeini (<tt>OIIE/IKA</tt>)]]<ref name="TehranTTT"/> i teretni [[Aerodrom Pajam|Pajam (<tt>OIIP/QKC</tt>)]]. [[Aerodrom Mehrabad]] smješten je u jugozapadnom dijelu grada, nedaleko od Trga Azadi odnosno uz autocestu Teheran-[[Karadž]]. Njegova historija započinje [[1938.]] godine kada je bio letjelištem lokalnog avijacijskog kluba, a neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priznat je od strane [[ICAO]]-a kao internacionalni [[aerodrom]]. Godine [[1955.]] [[asfalt]]irana je prva staza, a terminale su projektirali svjetski poznati [[arhitekt]]i poput [[William Pereira|Williama Pereire]]. Desetljećima je bio glavni i najprometniji [[iran]]ski aerodrom, no njegov značaj konstantno opada od [[2004.]] godine kada je 30 [[km]] južnije izgrađen novi, moderniji i veći aerodrom. Historija [[Aerodrom Imam Homeini|Aerodroma Imam Homeini]] započinje još prije [[1979.]] godine kada [[Mohammed Reza Pahlavi|pahlavijeva]] vlada dodjeljuje natječaj za izgradnju nove [[SAD|američkoj]] tvrtki, no projekt je obustavljen zbog [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] i [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]]. Gradnja je nastavljena krajem [[1990-ih]] kada vlada dodjeljuje natječaj domaćim tvrtkama, a prva faza projekta koja uključuje dvije uzletno-sletne staze od 4200 m i prvi terminal završena je [[2004.]] godine. Prema podacima iz [[2010.]] godine, ovim aerodromom koristi se približno pet milijuna putnika godišnje<ref name="ECONews2010">[[#ECONews2010|ECO News (2010.)]]</ref>, a nakon planiranog proširenja odnosno izgradnje druge, treće i četvrte faze očekuje se ostvarivanje kapaciteta od 90 milijuna putnika na godinu<ref name="ECONews2010"/>. Na dvama teheranskim putničkim aerodromima smještena su sjedišta većine [[iran]]skih avioprijevoznika kao što su [[Iran Air]], [[Mahan Air]], [[Caspian Airlines]], [[Iran Asseman Airlines]], [[Aria Air]], [[Saha Airlines]] i [[Taban Airlines]], a u njima djeuju i deseci stranih aviofirmi prvenstveno iz [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]]. Od konca [[2007.]] godine svi internacionalni letovi preusmjereni su iz [[Aerodrom Mehrabad|Mehrabada]] na [[Aerodrom Imam Homeini]], izuzevši letove prema [[Sirija|sirijskom]] [[Damask]]u i [[Saudijska Arabija|saudijskim]] gradovima [[Jeddah]]u (''Džedi'') i [[Medina|Medini]] za vrijeme [[islam]]skih hodočašća [[hadždž]]a i [[Umra|umre]]<ref>[[#PressTV2862009|PressTV (28.6.2009.)]]</ref>. [[Datoteka:Air Routes from TEH2.PNG|središte|mini|600px|Gradovi s izravnim putničkim letovima za [[Aerodrom Imam Homeini]]]] == Kultura == === Znanost i obrazovanje === [[Datoteka:Darolfonun.jpg|mini|desno|250x|Istočni [[portal]] Kuće znanosti ([[Perzijski jezik|perz.]] دارالفنون; ''Dar al-Fonun''), prve moderne znanstvene institucije u Teheranu, s natpisom iz [[Firdusi]]jeve [[Šahname]]:<br />{{izdvojeni citat|Sposoban je onaj koji je prosvijetljen - znanje pomlađuje staro srce.}}]] Teheran je najveći i najvažniji [[Znanost|znanstveni]] i [[Obrazovanje|obrazovni]] centar [[Iran]]a<ref name="TehranCE">[[#TehranCE|Tehran.ir: Culture & Education (2011.)]]</ref>, države u kojoj se obrazovanje tradicionalno smatra velikom [[Kultura|kulturnom]] vrijednošću<ref name="HabibiHourcade2005IIILit">[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], III. Ratio of literary</ref> i koja od kraja [[2000-ih]] bilježi [[Iran u međunarodnim statistikama#Znanost i tehnologija|najveći znanstveno-tehnološki rast]] u [[svijet]]u. Godine [[2005.]] u Teheranu je djelovalo ukupno 5175 [[Osnovna škola|osnovnih]] i [[Srednja škola|srednjih]] [[škola]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>, od čega je 3041 državnih (sa 31.968 razreda i 1,106.352 [[učenik]]a) odnosno 2129 privatnih (sa 31.966 razreda i 172.385 učenika)<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Većina tih [[učenik]]a je u [[Osnovna škola|osnovnim školama]], iako je njihov postotak u [[Srednja škola|srednjim školama]] zadnjih godina bio znatno izraženiji nego u ostalim zemljama zbog golemog prirodnog priraštaja krajem [[1980-ih]] odnosno njegove nagle stabilizacije početkom [[1990-ih]] godina. Godine [[1976.]] tokom vladavine [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]] stopa [[pismenost]]i u Teheranu iznosila je 81,7% za muškarce odnosno 68,2 za žene (ukupno 75,3%)<ref name="Mansour2000.121">[[#Mansour2000|Ohadi, Mansour (6.12.2000.)]], str. 121.</ref>, a deset godina kasnije u vrijeme novog političkog sistema povećana je na 86.9% za muškarce odnosno 76,6% za žene (ukupno 81,9%)<ref name="Mansour2000.121"/>. Pozitivan trend povećanja pismenosti nastavio se tokom idućih godina pa je [[1996.]] u čitavoj zemlji izmjerena pismenost kod 95% mladih muškaraca odnosno 90% mladih žena<ref>[[#SCILitEdu1996|SCI: Literacy and Education (1996.)]]</ref>, dok je u samom Teheranu na višoj razini nego u ostatku zemlje. Godine [[1996.]] razlika u postotku [[pismenost]]i između sjevernih i južnih četvrti grada iznosila je 17% (80% u Hani Abadu; 97% u Davudiji)<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>, no navedena razlika kod stanovništva od {{nowrap|6 – 24}} godine bila je svega 5% što ukazuje da socijalno-kulturni omjeri nisu bitnije izraženi<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Međutim, kod stanovništva iznad 65 godina najveća razlika iznosi čak 77% što upućuje na velike razlike između sjevera i juga Teherana proteklih desetljeća<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. U Teheranu je aktivno 50-ak većih [[univerzitet]]a i [[fakultet]]a<ref name="TehranCE"/>, dok uključujući [[Visoka škola|visoke škole]], [[Akademija|akademije]] i razne [[institut]]e prelazi broj od 300 visokoobrazovnih [[ustanova]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. U sklopu tih znanstvenih institucija djeluju i neki od pogona [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]] među kojima su [[tvornica]] u Kalaji za proizvodnju centrifuga za [[Obogaćeni uranij|obogaćivanje]] [[uranij]]a<ref>[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 21.</ref> i istraživački [[nuklearni reaktor]] izgrađen još [[1967.]] godine<ref>[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 13.</ref>. ==== Univerziteti ==== {{glavni|Univerzitet u Teheranu|Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu|l1=Teheranski univerzitet|l2=Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu}} [[Historija Irana|Historija]] modernog [[iran]]skog visokog školstva počinje sredinom [[19. vijek]]a kada [[Amir Kabir]], [[premijer]] u službi [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog]] vladara [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u Teheranu otvara Kuću znanosti ([[Perzijski jezik|perz.]] دارالفنون; ''Dar al-Fonun'') u kojoj su postojali odsjeci [[inženjer]]stva, [[Medicina|medicine]], [[Ratno umijeće|ratnog umijeća]], te [[Prirodne znanosti|prirodnih]] i [[Humanističke znanosti|humanističkih znanosti]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Ova institucija djelovala je desetljećima i uključivala je brojne [[Francuska|francuske]], [[SAD|američke]] i [[Njemačka|njemačke]] ugledne [[profesor]]e, a nakon [[1934.]] godine njeni se odsjeci zajedno s [[medresa]]ma počinju implementirati u novoosnovani [[Univerzitet u Teheranu|Teheranski univerzitet]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Povećanjem broja studenata i razvojem obrazovne organizacije ovo se univerzitet vremenom dijeli na više [[fakultet]]a među kojima su najvažniji [[Agronomija|agronomski]], [[Umjetnost|umjetnički]], [[Pravo|pravni]], [[Humanističke znanosti|humanistički]] i [[Medicina|medicinski]] odsjek<ref>[[#IranicaFacTU|Mahdawī Ardabīlī, MoḥAmmad-Ḥasan (15.12.1999.)]]</ref>, a neki od njih počinju djelovati i samostalno. Prva [[žena]] na univerzitet je primljena [[1937.]] godine<ref>[[#Lorentz1995|Lorentz, John H. (1995.)]]</ref>, svega tri godine nakon osnutka. Teheranski univerzitet najstariji je i najprestižniji u [[Iran]]u, a sjedište njegovog kompleksa nalazi se u strogom centru grada i pokriva čitavu gradsku četvrt. Među glavnim [[arhitekt]]ima tog zdanja bio je i [[Mohsen Faruki]], otac iranske [[Modernizam|modernističke]] arhitekture<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>. Ovaj univerzitet danas nudi 111 [[Univerzitetski prvostupnik|prvostupničkih]], 177 [[magistar]]skih i 156 [[doktorat]]skih programa koje trenutačno pohađa oko 40.000 [[Student|studenata]] od čega je većina na postdiplomskim studijima. U centru univerzitetskog kompleksa nalazi se otvorena [[džamija]] koju u posebnim prilikama često posjećuje i [[iran]]ski vrhovni vođa [[Ali Hamenei]]. [[Univerzitet u Teheranu|Teheranski univerzitet]] osim obrazovnog ima i golemi [[Politika|politički]] značaj budući da je bio izvorom svih velikih iranskih [[prosvjed]]a ([[1978.]], [[1999.]], [[2003.]], [[2009.]]) uključujući i [[Iranska revolucija|Iransku revoluciju]] iz [[1979.]] godine. <center> ''Teheranski univerzitet:'' <gallery> Datoteka:UT gates.jpg|Glavni ulaz u centralni univerzitetski kompleks Datoteka:UTEH Econ5.jpg|[[Ekonomija|Ekonomski]] odjel Datoteka:Fanni2.jpg|Odjel [[inženjer]]stva Datoteka:UTehran college social sciences.jpg|Ulaz odjela [[Društvene znanosti|društvenih znanosti]] Datoteka:UTEH Library.jpg|Centralna univerzitetska [[biblioteka]] </gallery> </center> Osim [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskog univerziteta]], u gradu postoji i [[Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu|niz drugih univerziteta]] s raznolikim studijima: Alame Tabatabai (osnovano [[1956.]]), Šahid Behešti ([[1960.]]), Alzahra ([[1964.]]), Tarbiat Moalem ([[1967.]]), Šahid Radžae ([[1980.]]), Imam Sadek, Tarbiat Modares, [[Islamski slobodni univerzitet]] ([[1982.]]), Imam Hosein ([[1986.]]), Pajam Nur ([[1988.]]), Imam Reza ([[1989.]]), Univerzitet znanosti i kulture ([[1993.]]), Šahed ([[1997.]]) i Međunarodni iranski univerzitet ([[2002.]])<ref name="TehranCE"/>. Najveće među njima je Islamski slobodni univerzitet ([[Perzijski jezik|perz.]] دانشگاه آزاد اسلامی; ''Dānešgāh-e Āzād-e Islāmi'') koje ima pet kompleksa s općim odjelima na različitim mjestima širom grada, uz dva dodatna specijalizirana kompleksa za [[Medicina|medicinu]] odnosno [[znanost]] i istraživanje. Osim u Teheranu, ovaj univerzitet ima podružnice i u svim većim iranskim gradovima i inozemstvu ([[Velika Britanija]], [[Libanon]], [[UAE]], [[Armenija]])<ref name="IIM72010">[[#IIM72010|Iran Investment Monthly (srp. 2010.)]], str. 6.</ref>, a sa 1,5 milijun studenata predstavlja treći najveći [[univerzitet]] u [[svijet]]u odnosno najveći u privatnom vlasništvu. Također, njegov [[budžet]] od 25 milijardi [[USD]] godišnje<ref name="IIM72010"/> na razini je [[SAD|američkog]] [[Univerzitet Harvard|Harvarda]]. Među specijaliziranim univerzitetima najviše se ističu ona [[Medicina|medicinskih]] i [[Tehnologija|tehnoloških]] znanosti. Među medicinskim univerzitetima najveća su Bakijatalah, Šahid Behešti, Vojni medicinski univerzitet, te Teheranski univerzitet medicinskih znanosti koji je nastao izdvajanjem iz [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskog univerziteta]]. Najznačajniji tehnološki univerziteti su Amir Kabir, K. N. Tusi, Malek-Aštar, Opći tehnološki univerzitet, Teheranski univerzitet primjenjenih znanosti i tehnologije, Univerzitet avijacijskog inženjerstva Šahid Satari, Iranski univerzitet znanosti i tehnologije, te Tehnološki univerzitet Šarif<ref name="TehranCE"/>. Potonje se prema [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] procjenama smatra jednim od najkvalitetnijih [[Tehnologija|tehnoloških]] univerziteta u svijetu<ref name="Newsweek882008">[[#Newsweek882008|Newsweek Magazine (8.8.2008.)]]</ref>, a njegovi [[student]]i poznati su po ostvarivanju rekordnih bodova na postdiplomskim studijima prestižnih [[SAD|američkih]] univerziteta poput [[Univerzitet Stanford|Stanforda]]<ref name="Newsweek882008"/>. Od posebnih visokoobrazovnih ustanova u Teheranu tu su i [[Umjetnost|Umjetnička]] akademija, [[islam]]ske vjerske institucije poput Univerziteta islamskih [[Sljedba|sljedbi]] i Teheranskog fakulteta [[hadis]]a, te [[Policija|policijska]] i [[Oružane snage Irana|vojna]] akademija<ref name="TehranCE"/>. <center> <gallery> Datoteka:IUST GATE.jpg|Glavni ulaz Iranskog univerziteta [[znanost]]i i [[Tehnologija|tehnologije]] Datoteka:Sharif University Avicenna Building.JPG|[[Avicena|Avicenin]] toranj na Tehnološkom univerzitetu Šarif Datoteka:SBU Riazi.jpg|Odjel za [[Matematika|matematiku]] na Univerzitetu Behešti Datoteka:TUMS2.jpg|Teheranski univerzitet [[Medicina|medicinskih]] znanosti </gallery> </center> ==== Biblioteke ==== {{glavni|Iranska nacionalna biblioteka}} Većina teheranskih studentskih [[biblioteka]] smještena u desecima univerzitetskih kompleksa odnosno stotinama njihovih odjela, dok u gradu postoji još 20 velikih javnih biblioteka<ref name="TehranCE"/>. Među njima je najveća [[Iranska nacionalna biblioteka]] čija se historija od sredine [[19. vijek]]a prožima prvo sa starim [[iran]]skim bibliotekama i Kućom znanosti (''Dar al-Fonun''), a potom i [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskim univerzitetom]]<ref name="NLAINLHis">[[#NLAINLHis|National Library Of Iran: History (2011.)]]</ref>. Godine [[1934.]] uz odobrenje iranskog ministra znanosti odnosno prema projektu [[Francuzi|francuskog]] arhitekta [[André Godard|Andréa Godarda]] započeta je gradnja prve zgrade Nacionalne biblioteke, a nakon svršetka gradnje [[1937.]] prostirala se na 3500 m² i uključivala je oko 40.000 svezaka<ref name="NLAINLHis"/>. Imenovana je prema [[Firdusi]]ju, ocu [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]<ref name="NLAINLHis"/>. Danas se sjedište Nacionalne biblioteke nalazi na sjeveru Teherana u velikom kompleksu od 90.000 m² gdje se čuva sedam milijuna svezaka [[knjiga]]<ref name="NLAINLHis"/>. Kompleks je podjeljen na pet dvorana namjenjenim različitim znanstvenim područjima: [[Humanističke znanosti|humanističkim]], [[Društvene znanosti|društvenim]], [[Pravo|pravnim]], [[Tehnika|tehničkim]] i [[Medicina|medicinskim]] znanostima. Nacionalna biblioteka ima i podružnice diljem Teherana od kojih je poznata ona u [[park]]u Niavaran<ref name="NLAINLHis"/>, kao i u ostalim [[iran]]skim gradovima. <center> ''Iranska nacionalna biblioteka:'' <gallery> Datoteka:Model of National Library (Tehran, Iran).jpg|[[Maketa]] glavnog kompleksa biblioteke Datoteka:Entrance of National Library (Tehran, Iran).jpg|Ulaz u glavni kompleks Datoteka:Atrium of National Library (Tehran, Iran).jpg|[[Student]]i u [[atrij]]u biblioteke Datoteka:National-Library.jpg|Unutrašnjost biblioteke Datoteka:Park niavaran.jpg|Odjel Nacionalne biblioteke u [[park]]u Niavaran </gallery> </center> === Arhitektura i znamenitosti === ==== Muzeji i galerije ==== {{glavni|Iranski nacionalni muzej|Popis muzeja i galerija u Teheranu}} U Teheranu postoji veliki broj umjetničkih [[galerija]] i više od 60 [[muzej]]a<ref>[[#ISTATehMus2005|ISTA: Tehran Museums (2005.)]]</ref>. [[Iranski nacionalni muzej]] sa 300.000 predmeta izloženih na 20.000 m² površine najveći je u gradu i [[Iran]]u generalno<ref name="NMOIGen">[[#NMOIGen|National Museum of Iran: General (2011.)]]</ref>, a prema količini, očuvanosti i raznolikosti izložaka među najznačajnijima je takve vrste u [[svijet]]u<ref name="NMOIGen"/>. Originalna zgrada ovog muzeja izgrađena je [[1937.]] godine, a njen prepoznatljivi [[portal]] ([[ajvan]]) oblikovan je prema [[Sasanidska Monarhija|sasanidskoj]] palači u [[Ktezifont]]u<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. U ovoj zgradi smještena je velika kolekcija predmeta iz [[Prahistorija|prahistorije]] i [[Stari vijek|starog vijeka]]<ref name="NMOIGen"/>, a kasnije su izgrađene i druge zgrade u kojima su izložene [[islam]]ske kolekcije odnosno veliki bibliotekarski nacionalni muzej Malek sa 19.000 rukopisa starih i do 1400 godina<ref>[[#MalekAbout|Malek: About (2011.)]]</ref>. Iranski nacionalni muzej u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznat po suradnji sa [[zagreb]]ačkim [[Muzej Mimara|Muzejom Mimara]] u kojem je [[2004.]] godine otvorena tromjesečna [[izložba]] „7000 godina perzijske umjetnosti”<ref>[[#SD5112004|Slobodna Dalmacija (5.11.2004.)]]</ref>. U neposrednoj blizini Nacionalnog muzeja nalaze se i Muzej [[Pošta|pošte]] i [[Telekomunikacije|telekomunikacija]], Muzej [[kovanica]], te Muzej Ostada Soktija sa 6000 [[slika]] i 1000 [[skulptura]] od [[gips]]a<ref>[[#ITTOSoqti|ITTO: Ostad Soqti Museum (2011.)]]</ref>. Osim Nacionalnog muzeja, drugi veliki teheranski [[muzej]] koji izlaže [[Umjetnost|umjetničke]] predmete iz tako opsežnog [[Kronologija|kronološkog]] perioda jest [[Muzej Reza Abasi|Reza Abasi]]<ref name="RAMInfo">[[#RAMInfo|Reza Abbasi Museum: Information (2001.)]]</ref>, imenovan po slavnom [[umjetnik]]u iz [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]]<ref name="BurkeElliott2008.114">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 114.</ref>. Izloženi artefakti datiraju se od [[2. milenij pne.|2. milenija pne.]] do svršetka [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]] ([[1925.]])<ref name="RAMInfo"/>, a u sastavu se nalaze i restauratorski [[laboratorij]]i odnosno velika [[biblioteka]]<ref name="RAMInfo"/>. U ovom muzeju nalazi se i velika zbirka iranskih [[Minijatura (slikarstvo)|minijatura]] s motivima [[Firdusi]]jeve [[Šahname]]<ref name="BurkeElliott2008.114"/>. <center> <gallery> Datoteka:National Museum of Iran Iwan.jpg|Portal [[Iranski nacionalni muzej|Nacionalnog muzeja]]<br /><small>(oblikovan prema [[Sasanidska Monarhija|sasanidskoj]] palači u [[Ktezifont]]u)</small> Datoteka:Parade Ground's Complex (Tehran) 004.jpg|Muzej vježbalište<br /><small>(oblikovan prema [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskom]] [[Perzepolis]]u)</small> Datoteka:Contemporary arts tehran.jpg|[[Muzej moderne umjetnosti u Teheranu|Muzej moderne umjetnosti]]<br /><small>(oblikovan prema [[jazd]]skoj arhitekturi)</small> Datoteka:Carpet Museum of Iran.jpg|[[Iranski muzej sagova]]<br /><small>(oblikovan prema tkalačkim strojevima)</small> Datoteka:The Iranian National Museum Of Medical Sciences History, Tehran; Iran (By Dr. Maziar Ashrafian Bonab) (23).JPG|Iranski nacionalni [[muzej]] [[Medicina|medicinskih]] znanosti </gallery> </center> [[Muzej moderne umjetnosti u Teheranu|Muzej moderne umjetnosti]] u Teheranu poznat je po najvećoj kolekciji djela [[Zapadni svijet|zapadnih]] umjetnika izvan [[Azija|Azije]]<ref name="BurkeElliott2008.108">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 108.</ref>. Ova kolosalna zbirka koja uključuje radove [[Claude Monet|Moneta]], [[Vincent van Gogh|van Gogha]], [[Pablo Picasso|Picassa]], [[René Magritte|Magrittea]], [[Andy Warhol|Warhola]], [[Vasilij Kandinski|Kandinskog]], [[Jackson Pollock|Pollocka]], [[Salvador Dalí|Dalíja]], [[Henri Matisse|Matissea]], [[Joan Miró|Miróa]], [[Edvard Munch|Muncha]], [[Georges Rouault|Rouault]], [[Fernand Léger|Légera]], [[Alberto Giacometti|Giacomettija]], [[Marcel Duchamp|Duchampa]], [[František Kupka|Kupke]], [[Edgar Degas|Degas]] i brojnih drugih procjenjuje se na vrijednost od 2-5 milijardi [[USD]]<ref name="BurkeElliott2008.108"/>. Djela su prikupljana na zahtjev bivše kraljice [[Farah Pahlavi]] čiji je brat Kamran Diba [[1977.]] projektirao zgradu muzeja prema uzoru na drevni [[iran]]ski grad [[Jazd]]<ref name="IranChamberContArt">[[#IranChamberContArt|Iran Chamber: Museum of Contemporary Arts (2011.)]]</ref>. Muzej se sastoji od devet galerija od kojih su tri namjenjene stalnoj izložbi navedenih slavnih imena, a ostalih šest koristi se za privremene izložbe domaćih i stranih [[umjetnik]]a<ref name="IranChamberContArt"/>. Krajem [[1970-ih]] godina u Teheranu je otvoren i [[Iranski muzej sagova]]<ref name="CarpetMuseumAbout">[[#CarpetMuseumAbout|Carpet Museum: About Museum (2001.)]]</ref> čiji eksterijer podsjeća na konce razboja za pletenje<ref name="BurkeElliott2008.108"/>, a u njemu se nalazi velika kolekcija [[Perzijski sag|sagova]] starih i do pola milenija kao spomen na [[iran]]sku 3500-godišnju tradiciju izrade istih<ref name="CarpetMuseumAbout"/>. Ostali značajni teheranski muzeji koji njeguju iransku umjetničku baštinu su Muzej [[Staklo|stakla]] i [[Keramika|keramike]] (zgrada bivšeg [[egipat]]skog veleposlanstva<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 106.</ref>), Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] i Muzej [[Religija|religijske]] umjetnosti Imam Ali u kojem se nalaze [[islam]]ski, [[Zoroastrizam|zoroastrijski]], [[Kršćanstvo|kršćanski]] i [[Judaizam|jevrejski]] umjetnički motivi iz [[Historija Irana|iranske historije]]<ref>[[#ImamAliMuseumAbout|Imam Ali Museum of Arts: About Us (2011.)]]</ref>. U Teheranu se nalazi i prvi iranski muzej [[Medicina|medicinskih]] znanosti, a postoje i tri [[Prirodoslovlje|prirodoslovna]] muzeja – u Darabadu, Šahnazu i Mirdamadu. Iz područja [[film]]a i [[Glazba|glazbe]] u Teheranu se nalazi Filmski grad Gazali s brojnim galerijama i muzejom iranske [[Kinematografija|kinematografije]], te [[kuća]]-[[muzej]] slavnog iranskog [[Violina|violinista]] i [[skladatelj]]a [[Abol-Hasan Saba|Abol-Hasana Sabe]]<ref>[[#AllMuseumsSaba|All Museums: Saba (2007.)]]</ref>. Od [[Tehnika|tehničkih]] muzeja najpoznatiji su Muzej [[Sat (instrument)|satova]], Muzej iranske [[Električna energija|električne]] industrije i Muzej uredskih [[stroj]]eva Safir, a od [[Oružane snage Irana|vojnih]] Muzej [[Ratno zrakoplovstvo|ratne avijacije]], Muzej Šohada ([[mučenik]]a), te nedavno izgrađeni Muzej [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]. Također, postoje i [[Politika|politički]] muzeji kao što su zgrada bivšeg [[SAD|američkog]] veleposlanstva u [[Iran]]u poznata pod nazivom „Američko špijunsko gnijezdo”<ref name="BurkeElliott2008.107">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 107.</ref> i [[Zatvor]]ski muzej Ebrat kao spomen na žrtve [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] diktatorskog [[režim]]a<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 105.</ref>. Ostali popularni muzeji i galerije uključuju Muzej [[Kartografija|kartografje]], Iranski fotografski centar<ref name="BurkeElliott2008.107"/>, te galerije Sejhun, Mehrva i Put svile<ref name="BurkeElliott2008.122">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 122.</ref>. U Teheranu postoje i deseci drugih [[muzej]]a, no oni se nalaze u sastavu više kompleksa carskih [[palača]]. Jedno od najznačajnijih izložbenih prostora u Teheranu je i trezor Iranske centralne banke (otvoren za [[javnost]]) u kojoj se čuva najveća i najvrijednija zbirka kraljevskih [[dragulj]]a na [[svijet]]u<ref>[[#CentralBankTreasury|Central Bank of Iran: Treasury (2011.)]]</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Art Museum Garden gathering, Tehran, Iran, 08-11-2007.jpg|Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] Datoteka:Tehran - Glass ware and ceramics Museum.jpg|Muzej [[Staklo|stakla]] i [[Keramika|keramike]] Datoteka:Entrance Hall salam.JPG|Prijemna dvorana [[Golestanska palača|Golestanske palače]] (Muzej darova) Datoteka:Safir Office Machines Museum.JPG|Muzej uredskih [[stroj]]eva Safir Datoteka:Museum of Iran-Iraq war, Tehran.jpg|Muzej [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]] </gallery> </center> ==== Palače ==== {{glavni|Golestanska palača|Niavaranska palača|Sadabadska palača}} [[Palača|Palače]] u Teheranu prema periodu dijele se uglavnom na [[Kadžarska Monarhija|kadžarske]] i [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]], a prema lokaciji na tri glavna kompleksa u [[Golestanska palača|Golestanu]], [[Niavaranska palača|Niavaranu]] i [[Sadabadska palača|Sadabadu]], te više njih razasutih po ostalim dijelovima grada. Najstariji kompleks čine Golestanske palače čija se [[Historija Irana|historija]] prožima sa starom gradskom jezgrom odnosno Teheranskom utvrdom<ref name="GolestanHistory">[[#GolestanHistory|Golestan Palace: History (2011.)]]</ref>. Poznato je da su na tom mjestu postojale [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Timuridska Monarhija|timuridske]] odnosno [[Safavidska Monarhija|safavidske]] i [[Zandijska Monarhija|zandijske]] palače iz ranog [[Novi vijek|novog vijeka]]<ref name="IranicaTehran"/>, no one danas nisu sačuvane budući da su vladari kasnijih dinastija imali običaj graditi nova carska zdanja na uštrb onih starijih. Prvi [[iran]]ski vladar koji je počeo širiti Teheran izvan njegovih zidina bio je [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] ([[1834.]] – [[1848.]]) iz dinastije [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>, a prilikom tog širenja na sjeveru je izgrađena palača [[Firdusi]]jev vrt ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Bag-e Firdus''). Izgradnju [[palača]] na sjeveru nastavio je i njegov sin [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šah]] ([[1848.]] – [[1896.]]) koji je nekoliko kilometara istočno od postojeće podigao [[Niavaranska palača|Niavaransku palaču]]. Ove dvije nove lokacije utkati će put izgradnji velikih kompleksa palača tokom vladavine [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]] dinastije: [[Reza-šah]] ([[1925.]] – [[1941.]]) napušta Golestansku palaču i neposredno uz Firdusijev vrt gradi [[Sadabadska palača|Sadabadsku palaču]]<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, a njegov nasljednik [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] ([[1953.]] – [[1979.]]) nadograđuje i očev Sadabad<ref name="IranicaPalArh">[[#IranicaPalArh|Huff, Dietrich (28.7.2008.)]]</ref> i [[Kadžarska Monarhija|kadžarski]] Niavaran<ref name="AllMuseumsNiavaran">[[#AllMuseumsNiavaran|All Museums: Niavaran (2007.)]]</ref>. Za vrijeme njihove vladavine stari kompleks u Golestanu bio je isključivo ceremonijalnog i reprezentativnog karaktera<ref name="GolestanHistory"/>. <center> ''Kompleks Golestanske palače:'' <gallery> Datoteka:View of Shams-ol-Emareh.jpg|Zgrada [[Sunce|Sunca]] Datoteka:Emarat badgir.jpg|Zgrada [[Vjetar|vjetra]] Datoteka:Golestan - Negar Khane fountain.jpg|[[Fontana]] u [[Karim-han]]ovom kutku <!-- Napomena: Slika je pogrješno imenovana, to nije Negar Hane. --> Datoteka:Golestan - Takht-e Marmar.jpg|[[Ajvan]] [[mramor]]nog trona Datoteka:Takht Marmar.JPG|Mramorni [[tron]] </gallery> </center> Prvotna [[Golestanska palača]] imenovana je prema [[Cvijeće|cvijeću]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Gol''; cvijeće + ''[[stan]]'')<ref name="GolestanHistory"/> i svjedoči o bogatim [[vrt]]ovima na području starog Teherana<ref name="IranicaTehran"/>. Današnji golestanski kompleks rezultat je 400-godišnjeg razvoja grada<ref name="GolestanHistory"/> i sastoji se od 17 različitih zdanja uključujući [[Palača|palače]], [[Dvorana|dvorane]], odmorišta, [[Galerija|galerije]] i [[muzej]]e<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]]</ref>. Najstarije među golestanskim zdanjima je odmorište poznato kao [[Karim-han]]ov kutak (''Halvat-e Karim-han'') koje potječe iz vremena [[Zandijska Monarhija|zandijske dinastije]] ([[1759.]] g.)<ref name="GolestanHighlights.Karimkhani">[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Khalvat-e-Karimkhani</ref>, a karakteristično je po ukrašavanju [[ornament]]ima umjerenih i smirujućih [[boja]], malenom [[mramor]]nom tronu, te [[Fontana|fontani]] na centru terase koju napaja [[kanat]]<ref name="GolestanHighlights.Karimkhani"/>. Dvije velike stambene palače u Golestanu su zgrada [[Sunce|Sunca]] (''Šams ol-Emane'') koja je oblikovana u [[iran]]sko-[[Evropa|evropskom]] stilu<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Shams-ol-Emaneh</ref> i zgrada [[Vjetar|vjetra]] (''Emarat-e Badgir'') u kojoj je instaliran drevni iranski sistem hlađenja pomoću ventilacijskih tornjeva, a njena centralna soba natkrivena je [[Zlato|zlatnom]] [[Kupola|kupolom]] i sadrži najfiniji [[vitraj]] kompleksa<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Emarat-e-Badgir</ref>. Najspektakularnijim zdanjem smatra se reprezentativni [[mramor]]ni tron (''Taht-e Marmar'') izgrađen [[1806.]] godine na zahtjev [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]]<ref name="GolestanHighlights.Takht-e-Marmar">[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Eyvan-e-Takht-e-Marmar</ref>. Oblikovalo ga je više iranskih [[Arhitekt|arhitekata]] i [[umjetnik]]a, a zbog bogatog [[emajl]]iranja, [[Keramika|popločavanja]], [[Mort|žbukanja]], [[Slikarstvo|oslikavanja]] i [[Graviranje|graviranja]] [[Drvo (materijal)|drva]] i kvalitetnog žutog [[mramor]]a iz [[Jazdska pokrajina|okolice Jazda]] smatra se jednim od najdragocijenijih sačuvanih primjera [[iran]]ske umjetnosti<ref name="GolestanHighlights.Takht-e-Marmar"/>. Također, ova [[Kadžarska Monarhija|kadžarska]] zdanja ukazuju na promjene u iranskoj arhitektonskoj tipologiji budući da [[tron]] više nije smješten pod [[Kupola|kupolom]] [[Apadana|apadane]] ([[Sasanidska Monarhija|sasanidski]] i [[Safavidska Monarhija|safavidski]] primjer) već pod njenim [[ajvan]]om ([[portal]]om)<ref name="IranicaPalArh"/>. U sastavu stambenog kompleksa palača nalaze se i tri velike dvorane: dvorana [[bjelokost]]i (''Talar-e Addž'') namjenjena za [[objed]]ovanje, te dvorana [[sjaj]]a (''Talar-e Berelijan'') i dvorana [[Zrcalo|zrcala]] (''Talar-e Aine'') čije zrcalne refleksije otkrivaju utjecaj [[Francuska|francuske]] [[Versajska palača|Versajske palače]]<ref name="IranicaArhSafQaj">[[#IranicaArhSafQaj|Hillenbrand, Robert (11.8.2011.)]]</ref>. [[Inovacija]] u oblikovanju palača je i korištenje višebojnih [[crijep]]ova<ref name="IranicaArhSafQaj"/>, no primjetan je snažan utjecaj tradicionalnog iranskog kombiniranja arhitekture s [[Perzijski vrtovi|perzijskim vrtovima]] u kojima se građevine i zelenilo zrcali u [[kanal]]ima, [[bazen]]ima i [[fontana]]ma<ref name="IranicaArhSafQaj"/>. Golestanski kompleks također uključuje i niz izložbenih prostora koji su od samog početka imali funkciju [[galerija]] ili [[muzej]]a. Dvorana porculana (''Talar-e Zoruf'') sadrži veliku zbirku [[porculan]]skih umjetnina koje su iranskim [[Šah (vladar)|šahovima]] poklanjali [[Evropa|evropski]] [[Monarh|monarsi]] poput [[Napoleon]]a, [[Nikola I., ruski car|Nikole I.]], [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandra III]], [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]] i [[Vilim II., njemački car|Vilima II.]]<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Talar-e Zorouf</ref>. Druga dva zdanja sličnog karaktera su muzej darova (''Muze-je Mahsus'') u kojima se također čuvaju pokloni stranih državnika, te Bijela palača (''Kah-e Abjaz'') koja je izgrađena da se pohrani golema kolekcija darova [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] sultana [[Abdul Hamid II.|Abdula Hamida II.]]<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Kakh-e-Abyaz</ref> U kući [[bazen]]a (''Hovs Hane'') izložena su djela [[Zapadni svijet|zapadnjačkih]] slikara, a kuća [[slika]] (''Negar Hane'') sadrži radove domaćih [[slikar]]a<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Negar Khaneh</ref>. Ostali izložbeni prostori su dvorana [[Dijamant|dijamanata]] s umjetninama i rukotvorinama, dvorana za prijem (''Talar-e Salam'') koja je prvotno bila riznica [[dragulj]]a a potom je prenamjenjena za [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijeve]] reprezentativne prigode<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Talar-e-Salam</ref>. Posebne građevine uključuju kuću [[šator]]a (''Čador Hane'') u kojoj su boravile delegacije [[orijent]]alnih zemalja, te kuću [[fotografija]] (''Aks Hane'') vladara [[Nasrudin-šah]]a koji se osobno bavio fotografijom nedugo nakon njenog otkrića<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Aks-Khaneh</ref>. Najkasnije sagrađeno zdanje je zgrada odmora (''Emarat-e Habgah''), podignuto [[1955.]] godine za posjet [[Velika Britanija|britanske]] kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]], a kasnije pretvoreno u [[Biblioteka|biblioteku]] kadžarskih kraljevskih rukopisa<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Emarat-e-Khabgah</ref>. Među brojnim navedenim dvoranama ([[Perzijski jezik|perz.]] ''talar'') primjetan je arhitektonski utjecaj drevnih [[portik]]a sa [[stup]]ovima<ref name="IranicaArhSafQaj"/>. Iako se kompleks Golestanskih palača tokom [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a bitno širio i postao gradom u gradu<ref name="IranicaArhSafQaj"/>, njegovi dijelovi srušeni su prilikom [[Reza-šah]]ove modernizacije grada<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Kao raskošno remek-djelo kadžarskog perioda, [[Golestanska palača]] upisana je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] [[2013.]] godine<ref>[[#UNESCOGolPal|UNESCO: Golestan Palace (2013.)]]</ref>. <center> <gallery> Datoteka:Atabak Palace.jpg|Palača i park Atabak ([[1930.]] g.) Datoteka:Niavaran palace.jpg|[[Niavaranska palača]] Datoteka:SaabgheraniehPalace.jpg|Palača Sahebkaranije u Niavaranu Datoteka:White palace.JPG|Bijela palača kompleksa [[Sadabadska palača|Sadabad]] Datoteka:Kakh-e-sabz.JPG|Pročelje Zelene palače u Sadabadu </gallery> </center> Kompleks [[Sadabadska palača|Sadabadske palače]] smješten je u sjevernom gradskom naselju Šemiran<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, a sastoji se od ukupno 18 građevina iz vremena [[Kadžarska Monarhija|kadžarske]] i [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]] dinastije<ref name="SadabadPov">[[#SadabadPov|Sadabadska palača: Historija (2011.)]]</ref>. Najstarija među njima je originalno kadžarska Zelena palača iz [[1928.]] godine<ref name="AllMuseumsSadabad">[[#AllMuseumsSadabad|All Museums: Sadabad (2005.)]]</ref>, izgrađena od [[isfahan]]skog zelenog [[mramor]]a i ukrašena dragocjenim [[Perzijski sag|perzijskim sagovima]]<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Drugo veliko [[Reza-šah]]ovo zdanje je Bijela palača (ili Nacionalna palača) koja je imala funkciju [[Ljeto|ljetne]] rezidencije, a u njenom sastavu nalazio se i Nacionalni muzej u kojem su izložena umjetnička djela iz [[Afrika|Afrike]], [[Indija|Indije]], [[Daleki istok|Dalekog istoka]], zatim [[Eskimi|eskimski]] i [[Maya Indijanci|mayski indijanski]], te [[Modernizam|modernistički]] [[Evropa|evropski]] i domaći radovi s motivima [[Iranska mitologija|iranske mitologije]]<ref name="AllMuseumsSadabad"/>. Ostali značajni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenici ovog kompleksa su mala privatna palača Reza-šaha ukrašena najfinijim [[katem]]om ([[iran]]ska metoda [[Inkrustacija|inkrustacije]]) iz [[Širaz]]a<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, te moderni primjer tradicionalne [[Apadana|apadane]] koja je izgrađena [[1970-ih]] za majku [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]<ref name="IranicaPalArh"/>. Nakon pada pahlavijeve monarhije [[1979.]] godine, većina sabadanskih palača i popratnih građevina pretvorene su u [[muzej]]e<ref name="SadabadPov"/> koji uključuju Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], muzeje Behzad , Akbar i Mir Emad, te [[Antropologija|antropološki]], [[vodovod]]ni i [[Oružane snage Irana|vojni]] muzej<ref name="AllMuseumsSadabad"/>. Jedna od građevina Sadabadskog kompleksa također služi i kao povremeni ured [[iran]]skog predsjednika<ref name="AllMuseumsSadabad"/>. Treći veliki kompleks [[palača]] nalazi se u [[Niavaranska palača|Niavaranu]], sjeveroistočnoj teheranskoj četvrti u gradskom naselju Šemiran<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. Najvažnije građevine kompleksa su Muzej niavaranske palače, [[Ahmed-šah Kadžar|Ahmed-šahov]] paviljon, Palača Sahebkaranije, te Muzej i privatna biblioteka Džahan-Nama. Glavna Niavaranska palača izgrađena je [[1967.]] godine za obitelj [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]], a karakteristična je po [[kvadrat]]ičnom [[Modernizam|modernističkom]] eksterijeru odnosno korištenju [[Stari vijek|starovjekovnih]] i [[islam]]skih iranskih elemenata u interijeru<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. [[Ahmed-šah Kadžar|Ahmed-šahov]] paviljon izgrađen je kao rezidencija za posljednjeg [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog]] vladara, a poznat je po višebojnim fasadnim [[opeka]]ma i stubištima koji se pružaju uz bogato popločani [[bazen]]<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. Palača Sahebkaranije najstarija je građevina kompleksa, a u njenom se zapadnom krilu nalazi Muzej i privatna [[biblioteka]] Džahan-Nama. Ostali dijelovi Niavarana uključuju pedesetak izoliranih [[paviljon]]a<ref name="IranicaArhSafQaj"/> među kojima su danas najpoznatiji Plava dvorana, kino i galerija Džahan Nama<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. Osim triju velikih kompleksa, diljem Teherana nalazi se još pet izoliranih [[palača]]: [[Firdusi]]jev vrt ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Bag-e Firdus'') u blizini Sadabada koji danas služi kao Iranski filmski muzej<ref name="CinemaMuseumAbout">[[#CinemaMuseumAbout|Cinema Museum: About Museum (2008.)]]</ref>, malena palača pokraj iranskog [[Iranski parlament|parlamenta]] u Baharestanu, [[Zoroastrizam|zoroastrijska]] Firuzova palača, te [[Biser]]na palača u [[Karadž]]u (dio teheranske aglomeracije) koju je projektirao slavni američki [[arhitekt]] [[Frank Lloyd Wright]]<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 176.</ref>. U Teheranu se nalazila i [[Historija Irana|historijska]] Atabakova palača s parkom nazvana prema [[Kadžarska Monarhija|kadžarskom]] premijeru [[Ali Asgar-han Atabak|Aliju Asgar-hanu Atabaku]], no veliki dio tog kompleksa srušen je prilikom pahlavijeve modernizacije grada. ==== Kazališta i kina ==== Kraljevsko kazalište ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Takia-je Dovlat''<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 140.</ref>) prvo je veliko [[iran]]sko narodno [[kazalište]], izgrađeno tokom [[1870-ih]] godina u vrijeme vladavine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]<ref name="IranicaTazia">[[#IranicaTazia|Chelkowski, Peter (15.7.2009.)]]</ref>. Prema zapisima brojnih [[Evropa|evropskih]] posjetitelja, ova je [[Krug|kružna]] građevina po svojoj veličini i dotjeranosti nadmašivala i velike [[Opera|operne]] kuće u metropolama [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]<ref name="IranicaTazia"/>. Bila je natkrivena [[Kupola|kupolom]] izgrađenom od [[Drvo (materijal)|drvenih]] [[greda]], [[Čelik|čeličnih]] spojki i višebojnog [[Staklo|stakla]], čiji je [[promjer]] bio 60 [[Metar|m]] odnosno visina 30 m. Pod kupolom se nalazio veliki broj lustera s približno 5000 [[svijeća]], [[balkon]]ske lože bile su raspoređene na tri kata, a oko [[mramor]]ne [[Pozornica|pozornice]] moglo se okupiti i do 4000 ljudi<ref name="IranicaTazia"/>. Važnost izgradnje ovog velebnog zdanja leži u činjenici da se tradicija odigravanja predstava u [[Iran]]u sudeći prema [[Herodot]]ovim djelima datira još u [[stari vijek]]<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 25.</ref>, a u [[islam]]skom periodu dobila je na značenju pojavom [[Tazija|tazije]] ([[Perzijski jezik|perz.]] Kazalište sućuti) odnosno [[Šijiti|šijitske]] predstave [[Tragedija|tragedijskog]] karaktera u kojoj se izražava suosjećanje s [[Husein ibn Ali|Huseinom ibn Alijem]] koji je poginuo u [[Bitka kod Karbale|bitci kod Karbale]]<ref name="IranicaTazia"/>. Kraljevsko kazalište u Teheranu imenovano je upravo prema takvim vrstama predstave, no danas ne postoji budući da je zgrada porušena prilikom Reza-šahovog preuređenja grada. Pahlavijski vladar planirao je podići novu [[Opera|opernu]] kuću, no prilikom izgradnje zbog financijskih poteškoća odustalo se od projekta pa je konstrukcija srušena<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Današnje Gradsko kazalište (''Theatre-je Šaher'') izgrađeno je početkom [[1970-ih]] godina u tradicionalnom kružnom obliku i najveće je u Teheranu<ref name="BurkeElliott2008.122"/>, a druga dva velika kazališta su Dvorana jedinstva (''Talar-e Vahdat'') otvorena [[1992.]] godine i Kulturni centar Bahman (ili [[Rudaki]]jeva dvorana) u kojoj od [[1937.]] nastupa Teheranski simfonijski [[orkestar]]<ref name="CERI21999">[[#CERI21999|Minoui, Delphine (velj. 1999.)]], str. 2.-3.</ref>. Prema podacima iz [[1998.]] godine, u Gradskom kazalištu predstavljeno je 17 igranih predstava, a godinu dana kasnije 35<ref name="CERI21999"/>. U gradu postoji i niz drugih manjih kazališta odnosno kulturnih dvorana čija je funkcija u prvom redu usmjerena na [[Glazba|glazbu]]<ref name="CERI21999"/>. <center> <gallery> Datoteka:Teatreshahr11.jpg|Gradsko [[kazalište]] Datoteka:شهرک سینمایی غزالی.JPG|Filmski grad Gazali Datoteka:Cinema sepideh tehran.jpg|Kino Sepide Datoteka:Toghi premiere.jpg|[[Kino]] Farhang [[1970.]] g. Datoteka:Shahrefarang.jpg|Kino Azadi </gallery> </center> Prvo [[kino]] u Teheranu otvoreno je [[1904.]] godine (dvije godine prije [[Zagreb]]a) na inicijativu vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha]] koji se upoznao s filmom prilikom boravka u [[Pariz]]u<ref name="IranicaCinHisI">[[#IranicaCinHisI|Gaffary, Farrokh (15.12.1991.)]]</ref>. Početak [[20. vijek]]a također označava i rođenje iranske [[Kinematografija|kinematografije]] što implicira i postepenim povećanjem broja [[Kino|kina]]: godine [[1932.]] u Teheranu je bilo aktivno šest, a pola vijeka kasnije 78 kino-dvorana sa 156.000 sjedala<ref name="IranicaCinHisI"/>. U gradu je od [[1969.]] do [[1974.]] godine bio aktivan državni [[film]]ski festival (''Sepās''), a od [[1972.]] do [[1978.]] međunarodni filmski festival (''Džašnvāra-je džahānī-e fīlm-e Tehrān'')<ref name="IranicaCinHisI"/>. Najpoznatija teheranska kina tradicionalno su Sepide, Farhang i Azadi, od kojih je potonji nakon [[požar]]a iz [[1997.]] obnovljen u moderni kino multipleks. Dragocijena djela iranske kinematografske historije danas se čuvaju u galerijama i muzejima filmskog grada Gazalija i bivšoj palači Bag-e Firdusija<ref name="CinemaMuseumAbout"/>. Posjećivanje [[kino]] dvorana danas je dijelom [[iran]]ske životne svakodnevice, posebno od konca [[1960-ih]] godina kada kina preuzimaju primat na uštrb [[Kazalište|kazališta]]<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 294.-295.</ref>. Prema posljednjim službenim podacima [[2006.]] godine na širem području Teherana bilo je aktivno 85 [[Kino|kina]] s ukupno 38.654 sjedala<ref name="SCICinAtt">[[#SCICinAtt|SCI (2006.): Cinemas and Attendances]]</ref>, a posjećenost istih bila je 8,547.000 godišnje od čega 98,6% otpada na domaće odnosno 1,4% na strane [[film]]ove<ref name="SCICinAtt"/>. ==== Veliki bazar ==== {{glavni|Veliki bazar u Teheranu}} [[Datoteka:Tehran bazar entrance.jpg|mini|desno|200px|Jedan od ulaza teheranskog bazara]] [[Veliki bazar u Teheranu|Veliki bazar]] u Teheranu danas je dijelom stare gradske jezgre i čini jednu od 112 administrativnih četvrti. Približnom površinom od 1,200.000 m² najveći je [[bazar]] odnosno [[tržnica]] na [[svijet]]u (dvostruko veći od najvećeg svjetskog malla u [[Kina|kineskom]] [[Dongguan]]u), a njegovi natkriveni prolazi protežu se više od 10 [[km]] u dužinu. Historija teheranskog bazara usko je povezana sa starom gradskom jezgrom<ref name="IranicaBazarI"/>, a osim [[Ekonomija Irana|ekonomskog]] i [[Društvo|društvenog]] značaja imao je i snažan [[Politika|politički]] utjecaj na Teheran i [[Iran]] u [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek]]u<ref name="IranicaBazarIII">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]]</ref>. [[Datoteka:Leonardo's The Last Supper in Tehran bazar, Iran.jpg|mini|lijevo|250px|Trgovina u teheranskom Velikom bazaru<br /><small>([[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednja večera]] u prvom planu)</small>]] Teheranski bazar prvotno se razvijao kao malena [[tržnica]] na jugoistoku [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] starog grada<ref name="Markham1859"/>, no u vrijeme vladavine [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] šaha [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] znatno je nadograđen i okružen zidinama pa postaje centrom grada<ref name="Minorsky1982"/><ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.25"/>. Tipološki je bio jednostavnog oblika odnosno linearan u formaciji<ref name="Wirth19745.203206174222"/>, a na njegov glavni prolaz nadovezivali su se sporedni ogranci i [[Karavana|karavanska]] odmorišta<ref name="IranicaBazarI"/>. Takav se raspored održao sve do ranog [[19. vijek]]a i kasnije je utjecao na [[Urbanizam|urbanistički]] razvoj grada jer su uz moderne avenije slagane [[Trgovina|trgovine]] bazarskog tipa<ref name="IranicaBazarI"/>. Bazar u [[Safavidska Monarhija|safavidsko]] vrijeme nije bio [[Ekonomija Irana|ekonomskim]] žarištem [[Iran]]a s obzirom da nije imao ni status [[Glavni grad|glavnog grada]] (kao [[Isfahan]], [[Tabriz]], [[Mašhad]] ili [[Širaz]]), o čemu svjedoči i putopis [[Sir Thomas Herbert|Thomasa Herberta]] iz [[1627.]] godine prema kojem je samo jedan dio bazara bio natkriven<ref name="Herbert1665"/>. Međutim, nakon uspona dinastije [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]] i preobrazbom Teherana u [[iran]]sku metropolu, značaj teheranskog bazara vremenom postaje sve jači. Za vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] u okvirima bazara izgrađena je Šahova džamija ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Masjed-e šah'') čime jača utjecaj [[Šijiti|šijitskih]] [[ulema]], a za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] u neposrednoj blizini igrađena je i carska [[palača]] kao i zgrada [[sud]]a. Od oko 250.000 teheranskih stanovnika iz [[1928.]] godine, njih 31.000 radilo je u bazaru<ref>[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 1. The bāzār in the Islamic Iranian city</ref> koji je bio centrom ne samo lokalne i državne već i međunarodne trgovine<ref name="IranicaBazarIII2">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 2. The impact of recent socioeconomic changes</ref>. Modernizacija Teherana i pojava [[Motorno vozilo|motornih vozila]] donekle je rezultirala premještanjem trgovine i izvan okvira bazara<ref name="IranicaBazarIII2"/>, no on je i dalje ostao žarištem za trgovinu robom široke potrošnje<ref name="Mobasser1987"/> što je u što implicira da je bio i mjestom okupljanja siromašnijih slojeva odnosno većine društva<ref name="IranicaBazarIII2"/>. Primjerice, podaci iz [[1977.]] godine pokazuju da je 25% stanovništva Teherana činilo [[Radnik|radništvo]] iz bazara i manjih trgovina ili radionica<ref name="IranicaBazarIII2"/>. Teheranski Veliki bazar aktivan je i dan danas, iako u gradu postoji i niz bazara lokalnog karaktera kao i veliki broj modernih prodajnih centara. Bazarska socio-ekonomska struktura predstavljala je koheziju malenih [[Trgovina|trgovaca]], vjerskih učenjaka i siromašnih [[Student|studenata]] iz istih (nižih) [[Društvena stratifikacija|slojeva društva]]<ref name="IranicaBazarIII3">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 3. The bāzār and protest movements</ref>, a rezultirala je time da je teheranski [[bazar]] odigrao ključnu ulogu u svim [[iran]]skim političkim previranjima modernog doba<ref name="IranicaBazarIII3"/> odnosno da je bio istovjetan narodnim [[trg]]ovima po [[Evropa|Evropi]] na kojima su izbijale [[Revolucija|revolucije]]. Prvi masovni [[prosvjed]]i zabilježeni su još krajem [[19. vijek]]a: godine [[1884.]] tražena je smjena ministra ekonomije i uspostava trgovačkog vijeća, zatim su [[1890.]] izbili neredi zbog [[Britansko Carstvo|britanskog]] [[monopol]]a na trgovinu [[duhan]]om, a [[1892.]] zbog vladarevog progona vodećeg [[Šijiti|šijitskog]] pravnika iz Teherana<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Bazar je bio polazišnom točkom i prilikom izbijanja [[Iranska ustavna revolucija|ustavne revolucije]] ([[1905.]] – [[1906.]])<ref name="IranicaBazarIII3"/>, te u trima velikim prosvjedima protiv [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Prvi je izbio [[1952.]] godine zbog podrške destabiliziranom premijeru [[Muhamed Mosadek|Mosadeku]], drugi [[1963.]] zbog opiranja Pahlavijevim ekonomskim reformama, a treći iz [[1978.]] rezultirao je samom [[Iranska revolucija|Iranskom revolucijom]]<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Najčešći način bazarskog prosvjeda bio je privremeno zatvaranje cjelokupnog kompleksa što bi dovodilo do [[kaos]]a u gradu odnosno rasplamsavanja prosvjeda širom Teherana. Demonstracije u bazaru organizirane su i nakon pada Pahlavija, a motivi su bili podrška raznim izbornim kandidatima ili iskazivanje nezadovoljstva zbog određene [[Ekonomija Irana|ekonomske]] politike<ref>[[#IranicaBazarII|Floor, Willem M. (15.12.1989.)]]</ref>. ==== Vjerski objekti ==== {{glavni|Popis vjerskih objekata u Teheranu}} Teheran je karakterističan po vrlo malom broju [[džamija]]<ref name="BurkeElliott2008.100">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 100.</ref>, kao i desecima [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkva|crkava]] i [[Judaizam|jevrejskih]] [[sinagoga]] koje svjedoče o njegovoj multikulturalnosti i što je generalno vrlo rijedak slučaj u gradovima [[islam]]skog svijeta. U gradu također postoje i drevna [[Zoroastrizam|zoroastrijska]] svetišta koja nastavljaju [[iran]]sku tradiciju staru više od 3000 godina<ref name="LiviusRhagae"/>. [[Islam]]ski vjerski objekti u Teheranu i njegovoj široj okolici mogu se okvirno podijeliti na [[Džamija|džamije]], [[imamzade]], [[Grobnica|grobnice]], [[Medresa|medrese]] i druge vrste obrazovnih ustanova. Najpoznatija [[džamija]] je historijska Šahova džamija (danas Homeinijeva džamija<ref name="BurkeElliott2008.100"/>) koju je kod [[bazar]]a dao podići [[Kadžarska Monarhija|kadžarski]] vladar [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šah]], a ostale poznate džamije su Damavand Džame, Varamin Džame, Mujezud Dovle, te stara i nova džamija Sepahsalar. Od [[2005.]] godine u izgradnji je [[Teheranska Mosala|Mosala]], kolosalna džamija s najvećim [[minaret]]ima na svijetu (230 [[Metar|m]]) u kojoj se održava i Teheranski međunarodni sajam knjiga. [[Imamzade]] su vrste [[grobnica]] u kojima su sahranjeni potomci vodećih [[Šijiti|šijitskih]] [[imam]]a, a najznačajnija među njima je Saleova imamzada na sjeveru Teherana (Trg Tadžiriš) koja je uz [[Mašhad]] i [[Kom]] jedno od najposjećenijih mjesta šijitskih [[Hodočašće|hodočasnika]]. Ostale na širom području grada uključuju imamzade sajeda Ismaila, Džafara Pišve, Davuda, sajeda Nasr al-Dina, Kasema, Jahje i Abdul Azima. Neke od imamzada stare su i po 800 godina, a zahvaljujući njihovim lokacijama danas je moguće odrediti približne granice [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] gradske jezgre<ref name="IranicaTehran"/>. Na jugu grada nalazi se [[grobnica]] odnosno svetište u čast Bibi Šahrbanu, kćeri [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog]] vladara [[Jezdegerd III.|Jezdegerda III.]] koja je prema predaji postala suprugom trećeg [[Šijiti|šijitskog]] imama [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]]<ref name="EncyIslam"/>. Osim grobnice Bibi Šahrbanu i Saleove imamzade, jedno od najposjećenijih svetišta u Teheranu je i [[Mauzolej Ruholaha Homeinija|grobnica]] [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] u sklopu koje se nalazi i [[džamija]]. Poznate gradske obrazovne institucije vjerskog karaktera su [[Medresa|medrese]] Filsuf-od Dovle, Hakim Baši, Han-e Marvi, Mošir-os Saltane i Moajer-ol Mamalek, te vjerski [[institut]] Huseinije Eršad u kojem je utjecajni [[iran]]ski intelektualac i ideolog [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] [[Ali Šarijati]] držao govore protiv [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] režima. Od [[1972.]] godine do Pahlavijevog pada institut je bio zatvoren, a danas se u njemu nalazi i velika [[biblioteka]] s tematikom [[Religija|religije]], [[Historija|historije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Kultura|kulture]]. <center> <gallery> Datoteka:Tehran Mosalla.jpg|Teheranska [[Mosala]] u izgradnji ([[2011.]]) Datoteka:Tehran Mosque, Palestinian square.jpg|[[Jeruzalem]]ska [[džamija]] na [[Palestina|Palestinskom]] trgu Datoteka:Hoseiniyeh Ershad.jpg|Huseinije Eršadov institut u [[Ali Šarijati|Šarijatijevoj]] ulici Datoteka:Iran IMG 3429 Tehran (2864793031).jpg|[[Ruholah Homeini|Homeinijev]] [[Mauzolej Ruholaha Homeinija|mauzolej]] Datoteka:Mosque wall near Saee Park, Tehran.jpg|Zid Džamije Vali Asr uz Saeijev [[park]] </gallery> </center> U Teheranu se nalazi 37 aktivnih [[Crkva|crkava]] (od ukupno 600 u [[Iran]]u), 29 [[sinagoga]] i pet [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetišta. Najveća crkva u Teheranu i [[Iran]]u generalno je [[Armenci|armenska]] [[Katedrala sv. Sarkisa u Teheranu|Katedrala sv. Sarkisa]]<ref name="BurkeElliott2008.108"/>, izgrađena u centru grada između [[1964.]] i [[1970.]] godine. Unutrašnjost katedrale oslikao je Avedik Ajvazijan prema uzoru na [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelovu]] [[Bazilika sv. Petra|Baziliku sv. Petra]] u [[Vatikan]]u i prikazuje [[Ivan Krstitelj|Ivanovo]] krštenje odnosno [[Isus]]ovo [[uzašašće]] u [[nebo]]. Katedrala je renovirana i nadograđena [[2000.]] godine, a u njenom dvorištu nalazi se i spomenik žrtvama [[Armenski genocid|Armenskog genocida]] iz [[1915.]] godine. Crkva sv. Tadeja-Bartolomeja izgrađena za vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] najstarija je u Teheranu i nalazi se južno od mauzoleja Sajed Ismaila<ref name="IranChamberHisChuIran">[[#IranChamberHisChuIran|Iran Chamber: Historical Churches in Iran (2011.)]]</ref>. Sastavljena je [[Kupola|kupole]] i četiri [[križ]]na [[svod]]a, a u njenom vestibulu sahranjeni su slavni [[Armenci|armenski]] kršćani iz [[Iran]]a, kao i veleposlanik [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov]] koji je stradao od ruke teheranskih revolucionarnih snaga<ref name="IranChamberHisChuIran"/>. Ostale poznate crkve u Teheranu su američka protestantska Crkva [[Sveti Petar|sv. Petra]] (izgrađena [[1874.]]), armenska apostolska Crkva sv. Juraja ([[1790-ih]]) i Crkva Djevice Marije u Jusef Abadu ([[1945.]]). Na jugoistoku grada nalazi se i veliki kršćanski kompleks Dulab u kojem su smješteni vjerski objekti [[Ruska pravoslavna Crkva|ruske pravoslavne]], [[Armenska apostolska Crkva|armenske apostolske]] i [[Armenska katolička Crkva|katoličke]] Crkve, te [[Poljska|poljsko]] vojno [[groblje]]. Dvije najveće [[Sinagoga|sinagoge]] u gradu su Jusef Abadova sinagoga sagrađena [[1950-ih]] u Asadabadovoj ulici, te Abrišamijeva sinagoga od 1025 m² u sklopu koje se nalazi i [[jevrej]]ska škola. [[Zoroastrizam|Zoroastrijska]] svetišta uključuju [[Hram vatre|hramove vatre]] Adorijan, Markar, Šah Vrahram Izad, Dahme-je Gabrha, te Veliki Adorijan koji je od kraja [[2000-ih]] u izgradnji. U gradu se također nalazi i zoroastrijska visoka škola Firuz Bahram, jedna od najstarijih visokoobrazovnih ustanova u Teheranu. <center> <gallery> Datoteka:Saint Sarkis Cathedral & Imam Khomeini, Tehran.JPG|[[Katedrala sv. Sarkisa u Teheranu|Katedrala sv. Sarkisa]]; [[Ruholah Homeini|Homeinijev]] [[portret]] u pozadini Datoteka:Catholic church in Tehran.jpg|Arm. [[Katolička crkva|katolička]] [[crkva]] sv. Grigorija Prosvetitelja Datoteka:Protestant church in Tehran.jpg|[[Protestantizam|Protestantska]] [[crkva]] Džamat-e Rabani Datoteka:SinagogaJusefAbad.jpg|[[Sinagoga]] Jusef Abad [http://www.iranjewish.com/ © TJC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200818112731/http://www.iranjewish.com/ |date=2020-08-18 }} Datoteka:High school tehran.jpg|[[Zoroastrizam|Zoroastrijska]] visoka škola Firuz Bahram </gallery> </center> ==== Tornjevi i neboderi ==== {{glavni|Toranj Milad|Toranj Azadi|Popis najviših građevina u Teheranu}} Teheran kao i [[Iran]] generalno nemaju [[Historija Irana|historijsku]] tradiciju gradnje visokih [[građevina]] s obzirom da su smješteni u trusnom području na kojem su [[Popis potresa u Iranu|učestali snažni potresi]]<ref name="PDC2006"/>. Međutim, razvoj građevinske tehnologije i modernizacija uvjetovali su gradnjom niza [[Toranj|tornjeva]] i [[neboder]]a, posebno tokom [[1970-ih]] i [[2000-ih]] godina<ref name="EmporisSkyscraperPage">Vidi:<br />• [[#EmporisTehran|Emporis (2011.): Tehran]]<br />• [[#SkyscraperPageTeh|Skyscraper Page (2011.): Tehran Diagram]]</ref>. Tri najpoznatija tornja u gradu su [[Togrulov toranj]], [[Toranj Azadi|Toranj slobode]] (''Azadi'') i [[Toranj Milad|Narodni toranj]] (''Milad''). [[Togrulov toranj]] datira se u [[12. vijek]] i nazvan je prema [[Seldžučka Monarhija|seldžučkom]] vladaru [[Togrul]]u koji je [[1063.]] godine umro u [[Raj (Iran)|Raju]], danas prigradskom naselju Teherana. Toranj visine 20 m [[Valjak|valjkastog]] je oblika, poligonalnog tlocrta odnosno zidova sastavljenih od 22 potpornja koji su [[Statika|statički]] ublažavali [[Popis potresa u Iranu|potrese]], a bio je okrunjen [[Kupola|kupolom]] i [[Stožac|stožastim]] krovom koji danas nisu sačuvani. [[Toranj Azadi|Toranj slobode]] (''Azadi'') prvotno je imenovan kao Kraljevski memorijalni toranj ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahjād Ārjāmer'') u čast [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]], no preimenovan je nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Izgrađen je [[1971.]] godine prema projektu iranskog [[arhitekt]]a Hoseina Amanata, u kombiniranom stilu iranske [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]] i [[islam]]ske arhitekture. Ovaj toranj od bijelog [[mramor]]a smješten je u blizini [[Aerodrom Mehrabad|Aerodroma Mehrabad]] kao simbol grada na njegovom zapadnom ulazu. Godine [[2007.]] prema projektu iranskog [[arhitekt]]a Dr. Muhameda Reze Hafezija izgrađen je [[Toranj Milad|Narodni toranj]] (''Milad'')<ref name="MiladTowerAbout">[[#MiladTowerAbout|Milad Tower (2011.): About]]</ref>, novi [[simbol]] grada koji je visinom od 435 [[Metar|m]] šesti najveći [[beton]]ski [[toranj]] svijeta, nakon [[Tokyo Skytree|Skytreea]] u [[Tokio|Tokiju]], [[Toranj Canton|Cantona]] u [[Guangzhou]]u, [[CN Tower]]a u [[Toronto|Torontu]], [[Ostankinski toranj|Ostankinskog tornja]] u [[Moskva|Moskvi]] i [[Oriental Pearl Tower|Bisera Istoka]] u [[Šangaj]]u<ref name="MiladTowerAbout"/>. Njegova namjena je višestruka: [[antena]] na vrhu služi za prijenos [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] [[signal]]a, a u glavi tornja od 12 katova smješteni su rotirajući [[restoran]], dvorana za konferencije, [[Panorama|panoramska]] promatračnica za [[Turizam|turiste]] i veliki prostor za [[Umjetnost|umjetničke]] izložbe okrunjen [[Staklo|staklenom]] [[Kupola|kupolom]]<ref name="MiladTowerAbout"/>. Trup tornja [[oktogon]]alnog je presjeka što je tipično za [[iran]]sku arhitekturu<ref name="BurkeElliott2008.114"/>, a njegova baza s glavom je povezana [[Dizalo|dizalima]] prosječne brzine 7 [[m/s]] što omogućava transport do vrha u roku od 45 sekundi<ref name="MiladTowerAbout"/>. Toranj je dio međunarodnog trgovačkog centra koji uključuje [[IT]] park, niz konferencijskih dvorana i restorana, te [[hotel]] s [[Kategorizacija hotela#Pet zvjezdica|pet zvjezdica]]<ref name="MiladTowerAbout"/>. <center> <gallery> Datoteka:Borj-toghrul.jpg|[[Togrulov toranj]] u [[Raj (Iran)|Raju]], 20 m ([[12. vijek|12. v.]]) Datoteka:Toranj Azadi.JPG|[[Toranj Azadi]], 50 m Datoteka:Azadi Square & Azadi Tower, aerial view 1971.jpg|[[Toranj]] i [[trg]] slobode (''Azadi'') iz ptičje perspektive ([[1971.]] g.) Datoteka:Hormozan street, Shahrake Gharb.jpg|[[Toranj Milad]], najviša [[iran]]ska građevina (435 m) </gallery> </center> Počeci gradnje visokih stambenih [[građevina]] datiraju se u vrijeme vladavine [[Reza-šah]]a koji je na temelju plana modernizacije grada naredio da svaka teheranska građevina mora imati najmanje dva [[kat]]a<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Prvi [[neboder]]i sa šest i više katova izgrađeni su [[1941.]] godine<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, zatim se zbog nagle [[Urbanizacija|urbanizacije]] tokom [[1970-ih]] grade neboderi veći od 50 m, a [[2000-ih]] zbog [[Ekonomija Irana|ekonomskog]] uzleta i napretka domaćeg [[Građevinarstvo|građevinarstva]] počinju nicati i neboderi iznad 100 m<ref name="EmporisSkyscraperPage"/>. Najveći teheranski [[neboder]]i iznad 100 metara visine danas su Teheranski međunarodni neboder (162 m), neboder Kapsad (135 m), neboder centralne banke (131 m), Narodni neboder (131 m), Asemanov neboder (130 m), Homeinijev neboder (125 m), Zeleni neboder (125 m), blizanci Elahije (125 m), neboder Tehranpars (120 m), neboder trećeg milenija (120 m), Imperijalni medicinski centar (120 m), neboder Seper (115 m), Širazov dijamantni neboder (110 m), neboder Farmanej (105 m), Gilanski neboder (100 m), neboder banke Tedžarat (100 m) i neboder Golnar (100 m)<ref name="EmporisSkyscraperPage"/>. <center> <gallery> Datoteka:Tehran architecture 60's.JPG|Teheranski [[neboder]] iz [[20. vijek]]a Datoteka:Behshahr Tower.jpg|[[Neboder]] Behšaher Datoteka:Bime Markazi Tower 1.jpg|Neboder Bime Markazi Datoteka:Bank Tehran.jpg|Neboder banke Melat Datoteka:Ministry of Road and Transportation (Tehran).jpg|Zgrada iranskog Ministarstva prometa </gallery> </center> ==== Trgovi ==== U Teheranu generalno ne postoje veći [[trg]]ovi s obzirom da su tradicionalna mjesta okupljanja [[iran]]ske zajednice [[Historija Irana|historijski]] bili [[bazar]]i i dvorišta [[džamija]]<ref name="IranicaBazarIII"/>, odnosno u novije vrijeme glavne avenije i [[park]]ovi<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD">[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], VIII. Main types of landuse pattern in Tehran’s district</ref>. Teheranski [[trg]]ovi danas su uglavnom omeđeni [[promet]]nim kružnim tokovima i nepristupačnog su tipa, a ukrašeni su [[krajobraz]]nim oblikovanjem, [[fontana]]ma, [[skulptura]]ma i drugim vrstama [[spomenik]]a. Raznoliko imenovanje trgova uključuje [[Šijiti|šijitske]] lidere ([[Ruholah Homeini]]), domaće [[toponim]]e ([[Suza (Iran)|Suza]], [[Kazvin]], [[Horasan]]), strane toponime ([[Argentina]], [[Palestina]], [[Afrika]], [[Jeruzalem]]), slavne iranske književnike i znanstvenike ([[Firdusi]], [[Razi]], [[Šejh Bahai]]), strane znanstvenike ([[Louis Pasteur]]), itd. Od ovog modela trga odstupa samo Trg slobode na kojem se smješten istoimeni toranj (''Azadi'') i koji se prostire na 50.000 m². Međutim, ovaj trg slijedi tradicionalni [[iran]]ski koncept u kojem se isprepliću elementi trga i [[park]]a (npr. [[isfahan]]ski [[Nakš-e Džahan]]). <center> <gallery> Datoteka:Valiasr Square 3.jpg|Trg Vali-je Asr Datoteka:Ferdowsi Square (Tehran).jpg|[[Firdusi]]jev trg Datoteka:Vanak Square (Tehran).jpg|Trg Vanak Datoteka:Palestinian Square (Tehran).jpg|[[Palestina|Palestinski]] trg Datoteka:Argentinian Square (Tehran).jpg|[[Argentina|Argentinski]] trg </gallery> </center> ==== Zidno oslikavanje ==== Trend oslikavanja i ostalih načina ukrašavanja ([[Freska|freske]], [[Mozaik|mozaici]]) teheranskih fasada i drugih otvorenih [[Javni prostor|javnih prostora]] pojavio se krajem [[20. vijek]]a, a za razliku od slobodnih [[Grafiti|grafita]] u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] teheranski model zasniva se na organiziranim natječajima koje raspisuje lokalna gradska uprava odnosno na kojima sudjeluju popularni [[iran]]ski [[Umjetnik|umjetnici]]. Krajem [[2000-ih]] pokrenut je i veliki program za uljepšavanje [[promet]]nih građevina poput [[most]]ova, [[tunel]]a, podvožnjaka i nadvožnjaka. Danas u Teheranu postoji na stotine takvih [[Umjetnost|umjetničkih]] prikaza, a njihovi motivi su uglavnom [[Iranska kultura|kulturni]], [[Iranska mitologija|mitološki]], [[Šijiti|religijski]] i [[Historija Irana|politički]]. Među potonjima se najviše ističu oni [[Domoljublje|domoljubnog]] i [[Protuamerikanizam|anti-američkog]] tipa. <center> <gallery> Datoteka:Mural in Tehran1.JPG|Zidna [[freska]] pokraj Ulice Hemat Datoteka:Mural in Tehran2.JPG|Zidna freska pokraj Trga Azadi Datoteka:Mural in Tehran3.JPG|Freska s motivima [[Perzepolis]]a i iranske [[islam]]ske arhitekture Datoteka:Mural stairs in Tehran1.jpg|Oslikano [[stubište]] s [[Cvijet|cvjetnim]] motivima Datoteka:Mural stairs in Tehran2.JPG|Oslikano stubište u Aveniji Vali Asr </gallery> </center> === Rekreacija === ==== Parkovi ==== {{glavni|Popis parkova u Teheranu}} Teheran je grad s iznimno velikim brojem dobro održavanih [[park]]ova čiji broj neprestalno raste: godine [[1993.]] bilo ih je 480, četiri godine kasnije 621<ref name="Ataie2001"/>, a prema najnovijim službenim podacima iz [[2006.]] godine navode se 739 gradska parka. Također, s prosječno 17,8 [[m²]] zelenih površina po glavi stanovnika<ref name="TalebiSArdakani2011.1011">[[#TalebiSArdakani2011|Talebi, Mohammad Reza; Sarkargar Ardakani, Ali (17.5.2011.)]], str. 10-11.</ref>, Teheran je vrlo zelen grad u odnosu na [[Zapadni svijet|zapadnjačke]] gradove podjednake veličine poput [[Pariz]]a (6 m²/st.), [[London]]a (7,5 m²/st.) ili [[New York]]a (8,6 m²/st.), no zaostaje za [[Rusija|ruskom]] [[Moskva|Moskvom]] (27 m²/st.). Na razvoj teheranskih zelenih površina utjecali su višestruki faktori: grad je [[Historija Irana|historijski]] poznat po bogatim [[vrt]]ovima<ref name="IranicaTehran"/>, njegov [[Geografija Irana|geografski]] položaj podno [[Alborz]]a pogoduje razvoju [[Biljke|bilja]]<ref>[[#FaryadiTaheri2009|Faryadi, Shahrzad; Taheri, Shirin (2009.)]], str. 201.</ref>, sadnja [[Stablo|stabala]] potaknuta je [[Zoroastrizam|drevnim]] i [[islam]]skim vjerskim motivima (vjerovanje da sadnja za [[Novruz]] donosi sreću odnosno da je sadnju poticao sam [[Muhamed]])<ref name="Ataie2001"/>, oblikovanje [[Perzijski vrtovi|perzijskih vrtova]] dijelom je milenijske umjetničke tradicije odnosno boravak u njima predstavlja iransku kulturu življenja<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>, te politički poticaj iz sredine [[1990-ih]] da se ozelenjivanjem grada ublaže njegovi [[Ekologija|ekološki]] problemi<ref name="Ataie2001"/>. {| class="wikitable" style="float: right" !Opis !Broj [[park]]ova !Ukupna [[površina]] |- | Parkovi do 1000 m² ||align="center"| 78 ||align="right"| 52.734 m² |- | Parkovi od 1000 do 5000 m² ||align="center"| 234 ||align="right"| 629.213 m² |- | Parkovi od 5000 do 10.000 m² ||align="center"| 115 ||align="right"| 769.022 m² |- | Parkovi od 10.000 do 100.000 m² ||align="center"| 173 ||align="right"| 4,484.206 m² |- | Parkovi iznad 100.000 m² ||align="center"| 21 ||align="right"| 5,369.962 m² |- | '''Svi gradski parkovi''' ||align="center"| '''621''' ||align="right"| '''11,305.137 m²''' |- |colspan=3 align="center"|<small>''Izvor:'' [[FAO]] ([[1997.]])<ref name="Ataie2001"/></small> |} Zelene površine Teherana sastoje se od gradskih [[park]]ova, park-[[šuma]], privatnih i javnih [[vrt]]ova, dolina [[potok]]a, zelenih traka uz prometnice, izvangradskih [[voćnjak]]a i [[Farma|farmi]], te [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]]<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Najpoznatiji teheranski gradski parkovi su Park [[tulipan]]a (''Lale'') sjeverno od glavnog kompleksa [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskog univerziteta]] u kojem se nalazi skulptura [[Biruni]]ja, Saeijev park uz Aveniju Vali Asr nazvan po inženjeru koji je očuvao dio stare gradske šume, Park Melat s glazbeno-svjetlosnom [[Fontana|fontanom]], Gradski park u strogom centru grada, Niavaranski park s jednom od [[Iranska nacionalna biblioteka|nacionalnih biblioteka]], Park Džamšidije na sjeveru s panoramskim pogledom na grad, Park [[Djevica Marija|Djevice Marije]] u centru grada sa skulpturom [[Djevica Marija|Marije]] i [[Isus]]a, [[Razi]]jev park s [[Umjetno jezero|umjetnim jezerima]], Park [[Voda|vode]] i [[Vatra|vatre]] na sjeveroistoku koji je u izgradnji od konca [[2000-ih]] godina, itd.<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/> Brojni [[park]]ovi smješteni su uz 13 [[dolina]] manjih [[potok]]a koji se slijevaju s [[Alborz]]a na sjeveru prema jugu dužinom od 10&nbsp;km, a među njima su Garmdare, [[Čitgarski park|Čitgar]], Solagan (Kan), Farahzad, Evin (Darake), Darband, Golabdare, Hesarak (Džamšidije), Lavizan (Sohanak) i Sorhehesar (ukupne površine 1005 ha ili 2% grada)<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Glavne gradske park-[[Šuma|šume]] su Lavizan (1100 [[ha]]), Sorhehesar (850 ha), Pardisan (300 ha), Toska (300 ha), Čitgar (145 ha), Kuhsar (100 ha), Farahzad (60 ha) i Azadegan (30 ha)<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/> . Do [[1997.]] godine u gradu je zasađeno oko 1,700.000 novih sadnica na približno 2000 ha zelenih traka uz prometnice, među kojima je najviše [[javor]]a, [[jasen]]a, [[Crna joha|joha]], [[čempres]]a i [[Crni bor|borova]]<ref name="Ataie2001"/>. Gradski [[Voćnjak|voćnjaci]] protežu se na 536 ha i predstavljaju značajnu kulturnu baštinu, a najveći među njima su voćnjak [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog]] ljetnikovca Bag-e Firdus, te Bag-e Negarestan i Bag-e Kamraneje<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Godine [[2000.]] u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] bilo je i šest [[Prirodni rezervat|zaštićenih prirodnih područja]] površine od 7706 [[km²]]<ref name="SCINatResMon2000">[[#SCINatResMon2000|SCI: Protected Natural Resources (2000.)]]</ref> uključujući dvije park-šume (Lavizan i Čitgar) i četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] (Hajer, Kavir, Lar i Vardžen) površine od 4409,5&nbsp;km²<ref name="SCINatResMon2000"/>, što implicira da je više od 40% [[Teheranska pokrajina|pokrajine]] pokriveno zelenilom odnosno 23,5% nacionalnim parkovima<ref name="SCINatResMon2000"/>. <center> <gallery> Datoteka:Saee Park, Tehran.jpg|Saeijev park Datoteka:Laleh Park in summer.jpg|Park [[tulipan]]a (''Lale'') Datoteka:TehranFromJamshidiyeh.jpg|Park Džamšidije Datoteka:13990113000466637213587554434591 روز طبیعت در سایه کرونا.jpg|[[Park Nahdž al-balaga]] Datoteka:Saint Mary Park in Tehran 2011.jpg|Park [[Djevica Marija|Djevice Marije]] u centru grada </gallery> </center> Značajnu ulogu u očivanju [[Priroda|prirode]] imao je [[iranski parlament]] koji je [[1973.]] godine usvojio [[zakon]] o zaštiti i širenju zelenih površina<ref name="Ataie2001"/>, odnosno zabrani nekontrolirane sječe [[Stablo|stabala]] koja je posebno bila izražena tokom industrijalizacije [[1960-ih]] godina<ref name="Ataie2001"/>. Također, veliki program društveno-ekonomskog razvoja ([[1979.]] – [[1994.]]) rezultirao je usedmerostručenjem državnih zelenih površina u čemu su Teheran i njegova [[Teheranska pokrajina|pokrajina]] igrali vodeću ulogu<ref name="Ataie2001"/>. Programe pošumljavanja predvodili su Ministarstvo prosvjete, državne i lokalne organizacije za zaštitu okoliša, razni privatni sektori, pa čak i regularne i elitne grane [[Oružane snage Irana|iranskih oružanih snaga]]<ref name="Ataie2001"/>. U [[2009.]] godini na širem gradskom području izmjereno je 141,6 [[km²]] zelenih površina, što je povećanje u odnosu na [[1988.]] kada ih je bilo 130,4&nbsp;km²<ref name="TalebiSArdakani2011.1011"/>. Međutim, zbog povećanja broja stanovnika sa 6,042.584 na 7,962.429 u istom periodu količina zelenih površina po stanovniku smanjila se sa 21,6 na 17,8&nbsp;km²/st.<ref name="TalebiSArdakani2011.1011"/> Ovaj podatak značajno varira u odnosu na specifične kotare grada<ref name="TalebiSArdakani2011.1415">[[#TalebiSArdakani2011|Talebi, Mohammad Reza; Sarkargar Ardakani, Ali (17.5.2011.)]], str. 14.-15.</ref> pa se brojka u sjevernim i zapadnim naseljima kreće između {{nowrap|30 – 40}}, u istočnim i južnim od {{nowrap|10 – 20}}, a u centru grada svega 3 [[km²]] zelenih površina po stanovniku<ref name="TalebiSArdakani2011.1415"/>. Gradska uprava posljednjih godina pokušava ublažiti ovu nejednakost različitim programima među kojima je i izgradnja vertikalnih i [[krov]]nih vrtova<ref>Vidi:<br />• [[#FaryadiTaheri2009|Faryadi, Shahrzad; Taheri, Shirin (2009.)]], str. 207.<br />• [[#TehranVerGreen|Tehran.ir (10.9.2011.)]]</ref>. ==== Sport ==== {{glavni|Sport u Iranu}} [[Datoteka:7th Asiad.png|mini|lijevo|120px|[[Logo]] [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre|Azijskih igara]] (Teheran, [[1974.]])]] Teheran je sjedištem svih vodećih [[iran]]skih sportskih saveza poput [[nogomet]]nog, [[košarka]]škog, [[hokej]]skog, [[odbojka]]škog, [[ragbi]]jskog i [[kriket]]skog, odnosno institucija uključujući Ministarstvo mladosti i [[sport]]a i Nacionalnu [[Olimpijske igre|olimpijsku]] i [[Paraolimpijske igre|paraolimpijsku]] akademiju (do 2010. poznata kao Organizacija za tjelesno obrazovanje). U gradu se nalazi veliki broj stadiona svih vrsta i nekoliko kompleksa među kojima je najveći Sportski kompleks Azadi u kojem su [[1974.]] godine održane [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]]. Najpopularniji [[sport]]ovi u Teheranu su [[nogomet]], [[futsal]], [[košarka]] i [[skijanje]]. {| class="wikitable" style="float: right" ![[Nogometni klub|Nog. klub]] !Osnovan ![[Stadion]] !Liga ([[2011.]]/[[2012.|'12.]]) |- | [[Persepolis Teheran|Persepolis]] ||align="center"| [[1963.]] ||rowspan=2 align="center"| [[Stadion Azadi|Azadi]] ||rowspan=5 align="center"| [[Iranska Pro Liga|I. (Pro liga)]] |- | [[Esteglal Teheran|Esteglal]] ||align="center"| [[1945.]] |- | [[Naft Teheran|Naft]]<sup>a<sup> ||align="center"| [[1971.]] ||rowspan=2 align="center"| [[Stadion Rah Ahan|Rah Ahan]] |- | [[Rah Ahan Teheran|Rah Ahan]]<sup>b<sup> ||align="center"| [[1937.]] |- | [[Saipa Teheran|Saipa]]<sup>c<sup> ||align="center"| [[1989.]] ||align="center"| [[Stadion Engelab (Karadž)|Engelab]] |- | [[Damaš Teheran|Damaš]] ||align="center"| [[2010.]] ||align="center"| [[Stadion Kargaran|Kargaran]] ||rowspan=4 align="center"| [[Lige Azadegan|II. (Azadegan)]] |- | [[Pajkan Teheran|Pajkan]]<sup>d<sup> ||align="center"| [[1967.]] ||align="center"| [[Stadion Iran Hodro|Iran Hodro]] |- | [[Niroje Zamini Teheran|Niroje]] ||align="center"| [[1980.]] ||align="center"| [[Vojni stadion Teheran|Vojni stadion]] |- | [[Sanati Kaveh Teheran|Sanati Kaveh]] ||align="center"| [[2008.]] ||align="center"| [[Stadion Aliaf|Aliaf]] |- | [[PAS Teheran|PAS]]<sup>e<sup> ||align="center"| [[1963.]] ||align="center"| [[Stadion Šahid Dastgerdi|Šahid Dastgerdi]] ||align="center"| - |- |colspan=4|<small>Napomene: a) Premješten u [[Arak (grad)|Arak]], b) Igra u [[Raj (Iran)|Raju]], c) Igra u [[Karadž]]u,<br />d) Premješten u [[Kazvin]], e) Ugašen.</small> |} Sportski kompleks Azadi izgrađen je [[1971.]] godine za [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]] koje su se održale tri godine kasnije. Kompleks se u zapadnom Teheranu proteže na 450 [[ha]] od čega približno trećina otpada na [[šume]] i [[umjetno jezero]]<ref name="AzadiComplexPlaces">[[#AzadiComplexPlaces|Azadi S.C. (2011.): Places Complex]]</ref>. Žarište kompleksa je [[stadion Azadi]] kojeg je projektirao iranski [[arhitekt]] [[Abdolaziz Farmanfarmaijan]], a prima 100.000 gledatelja što ga čini četvrtim najvećim nogometnim stadionom [[svijet]]a. Dvoetažne tribine stadiona ovalnog su oblika i izvana imaju oblik plitkog [[vulkan]]a, isto kao i manji [[Biciklizam|biciklistički]] stadion u njegovoj neposrednoj blizini koji prima 2700 ljudi<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. Na zapadnoj strani nalazi se pet zatvorenih dvorana kapaciteta 3000 gledatelja za [[Košarka|košarku]], [[dizanje utega]], [[Odbojka|odbojku]] i [[hrvanje]], te dvorana s tri [[bazen]]a<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. Dvije najveće zatvorene dvorana kompleksa su stara dvorana koja prima 12.000, odnosno nova dvorana Azadije kapaciteta 40.000 gledatelja (izgrađena [[2009.]] g.). Ostali sportski objekti uključuju dvoranu za [[streljaštvo]], terene za [[tenis]] i [[bejzbol]], te staze za [[Konjičke utrke|konjičke]], [[Motociklizam|motociklističke]], [[Automobilizam|automobilističke]] i [[karting]] utrke<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. U gradu se nalazi i niz drugih manjih kompleksa odnosno nogometnih stadiona kao što su [[Stadion Rah Ahan|Rah Ahan]] (15.000) u [[Raj (Iran)|Raju]], [[Stadion Engelab (Karadž)|Engelab]] (15.000) u [[Karadž]]u, [[Stadion Šahid Derahšan]] (12.000), [[Stadion Iran Hodro|Iran Hodro]] (10.000), [[Stadion Šahid Dastgerdi|Šahid Dastgerdi]] (8250), [[Stadion Kargaran|Kargaran]] i [[Stadion Aliaf|Aliaf]] (5000). Sjeverno od grada nalaze se šest od ukupno 14 iranskih [[Skijalište|skijališta]] – [[Dizin]], [[Šemšak]], [[Skijalište Darband|Darband]], [[Skijalište Hor|Hor]], [[Skijalište Ab Alije|Ab Alije]] i [[Skijalište Damavand|Damavand]] na kojima se [[snijeg]] zadržava osam mjeseci godišnje. Dva najpopularnija i ujedno dva najuspješnija [[iran]]ska [[Nogometni klub|nogometna kluba]] su teheranski [[Persepolis Teheran|Persepolis]] i [[Esteglal Teheran|Esteglal]] koji domaće utakmice igraju na [[Stadion Azadi|stadionu Azadi]]<ref name="BurkeElliott2008.122"/>, kao i [[Iranska nogometna reprezentacija]]. Prema podacima [[AFC (nogomet)|AFC-a]], [[Persepolis Teheran|Persepolis]] je najpopularniji klub u [[Azija|Aziji]]<ref>[[#PersepolisPov|Persepolis: Historija kluba (2011.)]]</ref>. U gradu je registrirano i niz drugih nogometnih klubova, a s obzirom da je početkom [[2000-ih]] godina većina njih sudjelovala u [[Iranska Pro Liga|prvoj nacionalnoj ligi]] provedena je nužna decentralizacija pa su neki klubovi ugašeni ([[PAS Teheran|PAS]]), a drugi premješteni u ostale gradove – [[Saba Kom|Saba]] u [[Kom]], [[Pajkan Teheran|Pajkan]] u [[Kazvin]] i [[Naft Teheran|Naft]] u [[Arak (grad)|Arak]]. Ipak, dva potonja kluba i dalje odigravaju službene utakmice na svojim originalnim teheranskim stadionima. [[Saipa Teheran|Saipa]] i [[Rah Ahan Teheran|Rah Ahan]] registrirani su u Teheranu, no koriste stadione u susjednom [[Karadž]]u odnosno [[Raj (Iran)|Raju]] (dijelovi teheranske aglomeracije). Na [[Stadion Azadi|stadionu Azadi]] od [[2006.]] do [[2010.]] godine utakmice je odigravao i [[Tabriz|tabriški]] [[Traktor Sazi Tabriz|Traktor Sazi]] kojem je domaći stadion bio renoviran, a Teheran je odabran zbog velikog udjela [[Azeri|azarskog]] stanovništva koji su tradicionalno [[navijači]] tog kluba. <center> <gallery> Datoteka:Azadistadium tehran iran.jpg|[[Stadion Azadi]] Datoteka:Football field in Tehran.jpg|Pomoćno [[nogometno igralište]] Datoteka:نمایی از ورزشگاه ۱۲ هزار نفری.JPG|[[Sportska dvorana Azadi]] Datoteka:Dizin Hotel view.jpg|Skijalište [[Dizin]] Datoteka:Tochal-telecabin.jpg|Telekabine na Dizinu </gallery> </center> Međunarodna [[sport]]ska natjecanja održana u Teheranu uključuju: * [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]] ([[1974.]]) * [[VI. Azijski nogometni kup - Teheran 1976.|VI. Azijski nogometni kup]] ([[1976.]]) * I., II., III., IV. i V. [[Ženske islamske igre]] ([[1993.]], [[1997.]], [[2001.]], [[2005.]] i [[2010.]]) * XVIII. i XXI. finale [[AFC Liga prvaka|Azijske Lige prvaka]] ([[1999.]] i [[2002.]]) * III. i III. [[Zapadnoazijsko prvenstvo]] ([[2004.]] i [[2008.]]) === Kulturne manifestacije === [[Datoteka:23rd tehran international book fair 1.jpg|mini|desno|250px|Teheranski međunarodni sajam knjiga ([[2009.]])]] Teheran je domaćin više važnih [[Kultura|kulturnih]] manifestacija među kojima su najveći: * '''[[Teheranski međunarodni sajam knjiga]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] نمایشگاه بین‌المللی کتاب تهران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran International Book Fair'' - TIBF<ref>[[#TIBFAbout|TIBF (2011.): About Us]]</ref>) – održava se svakog [[maj]]a od [[1987.]] godine i najveći je [[Bliski istok|bliskoistočni]] i [[Azija|azijski]] sajam [[knjiga]]; na XXIII. sajmu ([[2010.]]) održanom u [[Teheranska Mosala|Teheranskoj Mosali]] na 120.000 m² predstavljeno je 200.000 naslova (30.000 domaćih i 170.000 inozemnih) od strane ~2100 izdavača (više od 1100 iranskih i 980 inozemnih) iz ukupno 80 zemalja svijeta<ref>[[#PressTV652010|PressTV (6.5.2010.)]]</ref>. * '''[[Međunarodni filmski festival Fadžr]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جشنواره بین المللی فیلم فجر; [[Engleski jezik|engl.]] ''Fajr International Film Festival''<ref name="FajrFilmFestival29">[[#FajrFilmFestival29|Fajr Film Festival (4.5.2011.)]]</ref>) – održava se svakog [[februar]]a od [[1982.]] godine pod pokroviteljstvom Iranskog ministarstva kulture; na IXXX. festivalu održanom [[2011.]] prikazano je više od 100 [[film]]ova<ref name="FajrFilmFestival29"/>. * '''[[Teheranski međunarodni festival animiranog filma]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جشنواره بين المللی پویانمایی تهران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran International Animation festival''<ref name="TehAniFestHis">[[#TehAniFestHis|Tehran Int. Animation Festival (2011.): History]]</ref>) – održava se od [[1999.]] godine kao bijenale; na V. festivalu [[2007.]] predstavljeno je 1162 [[Animirani film|animiranih filmova]] iz 61 zemlje<ref name="TehAniFestHis"/>, a jedan od članova žirija bio je i poznati [[Hrvatska|hrvatski]] animator [[Borivoj Dovniković]]<ref name="TehAniFestHis"/>. * '''[[Teheranski sajam umjetnosti]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] آرت اکسپوی بزرگ ایران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran Art Expo''<ref name="Payvand23122008">[[#Payvand23122008|Payvand Iran News (23.12.2008.)]]</ref>) – održava se od [[2007.]] godine; najveća izložba održana je [[2008.]]/[[2009.]] na kojoj je sudjelovalo 750 [[umjetnik]]a s ukupno 1500 umjetničkih radova<ref name="Payvand23122008"/>. Osim navedenih, Teheran je i domaćin više [[Likovna umjetnost|likovnih]] festivala kao što su bijenali [[skulptura]], [[Fotografija|fotografije]], [[Slikarstvo|slikarstva]], [[Kaligrafija|kaligrafije]], itd. == Panorame == {{široka slika|Panoramic_photograph_of_Tehran_(large).jpg|1200px|Panoramski pogled na Teheran|100%|center}} {{široka slika|Tehran_Panorama_(01).jpg|1200px|Panoramski pogled na Teheran u suton|100%|center}} {{široka slika|Tehran Night Panorama.jpg|1200px|Panoramski pogled na Teheran noću|100%|center}} == Povezano == * [[Iran]] * [[Teheranska pokrajina]] * [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova]] == Izvori == === Napomene === {{izvori|4}} === Literatura === ;Stručna literatura {{refbegin|2}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=AdleHourcadeEbrahimi1992|last=Adle|first=Chahryar|authorlink=Chahryar Adle|coauthors=Ebrahimi, Masserat Amir; Gurney, John S.; Hourcade, Bernard; Marefat, Mina; Moghtader, Mohammad-Réza|editor=Adle, Chahryar; Hourcade, Bernard|title=Téhéran: Capitale bicentenaire|series=Bibliotheque Iranienne|publisher=Peeters Publishers|location=Louvain, Belgique|date=1992.|isbn=9782877230551}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Adelkhah1999|last=Adelkhah|first=Fariba|editor=Derrick, Jonathan|title=Being Modern in Iran|chapter=1. When Taxes Bloom in Tehran|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|location=London|date=1999.|isbn=9781850655183}} * {{de icon}} {{Cite book|ref=Ahrens1966|last=Ahrens|first=Peter Georg|title=Die Entwicklung der Stadt Teheran: Eine städtebauliche Untersuchung ihrer zukünftigen Gestaltung|publisher=Leske|location=Opladen|date=1966.|oclc=6004240}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Alemi1985|last=Alemi|first=Mahvash|editor=Petruccioli, Attilio|title=Environmental Design: Maghreb, from Colonialism to a New Identity|series=A.A.R.P. Environmental Design|chapter=11. The 1891 Map of Tehran: two cities, two cores, two cultures|publisher=Islamic Environmental Design Research Centre|location=Rome, Italy|date=1985.|issn=0393-5183}} * {{ar icon}} {{Cite book|ref=al-Bagdadi1071|last=al-Bagdadi|first=Al-Katib|title=Ta'rikh Baghdad|volume=II|publisher=Al-Katib al-Bagdadi|location=Bagdad|date=11. vijek}} * {{de icon}} {{Cite book|ref=Wüstenfeld1961|last=al-Hamavi|first=Jakut|authorlink=Jakut al-Hamavi|editor=Wüstenfeld, Ferdinand|title=Kitab al-Buldan: Jacut's geographische Weirterhuch|publisher=Nachdruck|location=Beirut|date=1961.}} * {{de icon}} {{Cite book|ref=Anschütz1967|last=Anschütz|first=Helga|title=Persische Stadttypen. Eine vergleichende Betrachtung der Städte Teheran - Isfahan - Abadan - Chorramschahr, und Buschir in Iran|series=Geografische Rundschau|publisher=Westermann Schulbuchvlg|volume=19:3|location=Braunschweig|date=1967.|oclc=772756391}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Bahrambeygui1977|last=Bahrambeygui|first=Hushang|title=Tehran: An Urban Analysis|publisher=Sahab Books Institute|location=Teheran|date=1977.|oclc=5672777}} * {{fa icon}} {{Cite book|ref=Balaghi1971|last=Balaghi|first=Abdolhojat|title=Tarikh-e Tehran|location=Qom|date=1971.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Balhi1921|last=Balhi|first=Ibn|editor=Le Strange, Guy; Nicholson, Reynold Alleyne|title=Farsnameh|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.|date=1921.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Bobek1958|last=Bobek|first=Hans|title=Teheran|series=Festschrift für Hans Kinzl|publisher=Leopold-Franzens-Universität|location=Innsbruck|date=1958.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Brown1983|last=Brown|first=M. R.|editor=Goldscheider, Calvin|title=Urban Migrants in Developing Nations: Patterns and Problems of Adjustment|url=https://archive.org/details/urbanmigrantsind0000unse|chapter=The Adjustment of Migrants to Tehran, Iran|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colorado|date=1983.|isbn=9780865319745}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=BurkeElliott2008|last=Burke|first=Andrew|coauthors=Elliott, Mark|title=Iran|url=https://archive.org/details/iran0000burk_e1t7|publisher=Lonely Planet|location=Melbourne, Australia|date=2008.|isbn=9781741042931}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Chardin2002|last=Chardin|first=Jean|title=Voyages du chevalier Chardin, en Perse, et autres lieux de l'Orient|volume=V|publisher=Adamant Media Corporation|location=Chestnut Hill, Massachusetts|date=2002.|isbn=9780543978981}} * {{it icon}} {{Cite book|ref=DellaValle1628|last=Della Valle|first=Pietro|authorlink=Pietro Della Valle|title=Delle conditioni di Abbas re di Persia|publisher=Pietro Della Valle|location=Venezia|date=1628.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Floor2005|last=Floor|first=Willem M.|title=The History of Theater in Iran|publisher=Mage Publishers|location=Washington D.C.|date=2005.|isbn=9780934211291}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Markham1859|last=Gonzáles de Clavijo|first=Ruy|authorlink=Ruy Gonzáles de Clavijo|editor=Markham, Clements R.|title=Narrative of the Embassy of Ruy Gonzalez de Clavijo to the Court of Timour at Samarcand, A.D. 1403-6|chapter=5. The Journey through Azerbijan, Irak, and Khorasan|publisher=Hakluyt Society|location=London|date=1859.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Grenet2005|last=Grenet|first=Frantz|editor=Curtis, Vesta Sarkhosh; Stewart, Sarah|title=Birth of the Persian Empire|series=The Idea of Iran|chapter=2. An Archaeologist's Approach to Avestan Geography|volume=I|publisher=I. B. Tauris|location=London|date=2005.|isbn=9781845110628}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Herbert1665|last=Herbert|first=Thomas|authorlink=Sir Thomas Herbert|title=Some Years Travels into Divers Parts of Africa and Asia the Great|publisher=J. Best for Andrew Crook|edition=III. izdanje|location=London|date=1665.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=HomayounKatouzian1996|last=Homayoun|first=Alemi|coauthors=Katouzian, Shahab|editor=Alemi, Mahvash; Micara, Ludovico; Petruccioli, Attilio|title=Environmental Design: Iranian Architecture in Search for a New Identity|series=A.A.R.P. Environmental Design|chapter=1. Tehran, Portrait of a Changing City, 2. Tehran, Capital City: 1786-1997. The Re-invention of a Metropolis|publisher=Islamic Environmental Design Research Centre|location=Rome, Italy|date=1996.|issn=0393-5183}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=HourcadeKhosrokhavar1983|last=Hourcade|first=Bernard|coauthors=Khosrokhavar, Farhad|title=L’habitat révolutionnaire à Téhéran, 1977-1981|series=Hérodote|volume=XXXI|publisher=Institut Français de Géopolitique|location=Saint-Denis, Paris|date=1983.|issn=0066-2399}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Houtum-Schindler1896|last=Houtum-Schindler|first=Albert|authorlink=Albert Houtum-Schindler|title=Eastern Persian Irak|series=Royal Geographical Society|publisher=J. Murray|location=London|date=1896.}} * {{fa icon}} {{Cite book|ref=Kariman1976|last=Karimān|first=Ḥosayn|title=Tehrān dar goḏašta va ḥāl|publisher=Iran's National University Press|location=Tehran|date=1976.}} * {{fa icon}} {{Cite book|ref=Kasravi1973|last=Kasravi|first=Ahmad|authorlink=Ahmad Kasravi|editor=Ḏokā, Jaḥjā|title=Kārvand-e Kasravi|publisher=Kitāb'hā-ji Džībī|location=Tehran|date=1973.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Lorentz1995|last=Lorentz|first=John H.|title=Historical Dictionary of Iran|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000lore|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, Maryland|date=1995.|isbn=9780585226286}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Minorsky1982|last=Minorsky|first=Vladimir|title=Teheran|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|edition=1. izdanje|volume=IV|location=New York|date=1982.|isbn=1568590504}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=EncyIslam|last=Minorsky|first=Vladimir|editor=Bearman, P. J.; Bianquis, T.; Bosworth, Clifford Edmund; Van Donzel, E.; Heinrichs, W. P.|title=Encyclopaedia of Islam|chapter=Al-Rayy|volume=VIII|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|date=2005.|isbn=9789004139749}} * {{fa icon}} {{Cite book|ref=Mostafavi1952|last=Mostafavi|first=Sayyed Mohammad Taqi|title=Bok'e-je Bibi Šahrbanu dar Rej|publisher=Etelat|location=Teheran|date=1952.}} * {{en icon}}{{fas icon}} {{Cite book|ref=Mostavfi1915|last=Mostavfi|first=Hamd-Alah|editor=Le Strange, Guy|title=The geographical part of the Nuzhat-al-qulub|series=E.J.W. Gibb memorial" series|chapter=2. The English translation, with notes|volume=XXIII|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|date=1915.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Murray2000|last=Murray|first=Alan|title=World trolleybus encyclopaedia|publisher=Trolleybooks|location=Yateley, Hampshire|date=2000.|isbn=0904235181}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Olivier1807|last=Olivier|first=Guillaume-Antoine|title=Voyage dans l'empire ottoman, l'Égypte et le Perse|volume=III|publisher=H. Agasse|location=Paris|date=1807.}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Pakdaman1974|last=Pakdaman|first=Nasser|title=Premier recensement de l'Iran|volume=XX|publisher=Farhang-e Iranzamin|location=Tehran|date=1974.}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Planhol1964|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Recherches sur la géographie humaine de l’Iran septentrional|series=Memoires et documents|publisher=Université Paris Sorbonne-Paris|location=Paris|date=1964.}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Planhol1968|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Les fondements géographiques de l’histoire de l’islam|publisher=Groupe Flammarion|location=Paris|date=1968.}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Planhol1993|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Les Nations du prophète : Manuel géographique de politique musulmane|publisher=Fayard|location=Paris|date=1993.|isbn=9782213024011}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Porter2010|last=Porter|first=Robert Ker|authorlink=Robert Ker Porter|title=Travels in Georgia, Persia, Armenia, ancient Babylonia: during the years 1817, 1818, 1819, and 1820|publisher=Nabu Press|location=Charleston, South Carolina|date=2010.|isbn=9781149858431}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RostamiKashi2011|last=Rostami|first=Jamal|coauthors=Kashi, Mohsen|editor=Redmond, Steve; Romero, Victor|title=Challenges in Construction of Urban Road Tunnels, The Case History of Tohid Expressway Tunnels in Central Tehran|url=https://archive.org/details/2011rapidexcavat0000rapi|series=2011: Rapid Excavation and Tunneling Conference Proceedings|chapter=11. Large Span Tunnels and Caverns|publisher=Society for Mining, Metallurgy and Exploration|location=Englewood, Colorado|date=2011.|isbn=9780873353434}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Sanasarian2000|last=Sanasarian|first=Eliz|title=Religious Minorities in Iran|url=https://archive.org/details/isbn_9780521770736|series=Cambridge Middle East Studies|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.|date=2000.|isbn=9780521770736}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Wirth19745|last=Wirth|first=Eugen|title=Zum Problem des Bazars|series=Der Islam|volume=LI i LII|publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin|date=1974./1975.|issn=1613-0928}} * {{de icon}} {{Cite book|ref=Wüstenfeld1849|last=Zakarijā|first=Abu Jaḥjā|editor=Wüstenfeld, Ferdinand|title=Aṯār al-belād wa aḵbār al-ʿebād|series=Die Denkmäler der Länder|publisher=Georg-August-Universität|volume=I|location=Gottingen|date=1849.}} {{refend}} ;Stručna literatura s vanjskim vezama {{refbegin|2}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaBazarIII|last=Ashraf|first=Ahmad|title=Bāzār|chapter=iii. Socioeconomic and Political Role of the Bāzār|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-iii|date=15. 12. 1989.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=BazgardMansourianOmidvar2006|last=Bazgard|first=Ali|coauthors=Mansourian, A.; Omidvar, B.|title=Developing a Seismic Damage Evaluation Model for Tehran’s Buildings in a GIS Environment|publisher=University of Tehran|location=Tehran|url=http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.gisdevelopment.net/application/natural_hazards/earthquakes/ma06_114pf.htm&title=lire%20en%20ligne|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaBazarI|last=Bonine|first=Michael E.|title=Bāzār|chapter=i. General|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-i|date=15. 12. 1989.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaTazia|last=Chelkowski|first=Peter|title=Taʿzia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/tazia|date=15. 7. 2009.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CSISIran2006|last=Cordesman|first=Anthony H.|coauthors=Al-Rodhan, Khalid|title=Gulf military forces in an era of asymmetric wars|chapter=8. Iran|volume=II|publisher=[[Center for Strategic and International Studies]]|location=Washington D.C.|url=http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf|date=28. 6. 2006.|isbn=9780275992507|access-date=2013-05-09|archive-date=2015-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921205449/http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CSISIran2008|last=Cordesman|first=Anthony H.|title=The US, Israel, the Arab States and a Nuclear Iran|chapter=1. Iranian Nuclear Programs|publisher=[[Center for Strategic and International Studies]]|location=Washington D.C.|url=http://csis.org/files/media/csis/pubs/081006_iran_nuclear.pdf|date=23. 9. 2008.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-08-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20100806042511/http://csis.org/files/media/csis/pubs/081006_iran_nuclear.pdf}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Fargard116|last=Darmesteter|first=James|editor=Peterson, Joseph H.|title=Avesta: Vendidad|series=Sacred Books of the East|publisher=Avesta - Zoroastrian Archives|location=Rochester, Minnesota|url=http://www.avesta.org/vendidad/vd1sbe.htm|date=1995.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaCinHisI|last=Gaffary|first=Farrokh|title=Cinema|chapter=i. History of Cinema in Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/cinema-i|date=15. 12. 1991.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=FaryadiTaheri2009|last=Faryadi|first=Shahrzad|coauthors=Taheri, Shirin|title=Interconnections of Urban Green Spaces and Environmental Quality of Tehran|series=International Journal of Environment|volume=III. 2.|publisher=University of Tehran|location=Tehran|url=http://www.sid.ir/en/VEWSSID/J_pdf/108220090205.pdf|date=2009.|issn=1735-6865}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaBazarII|last=Floor|first=Willem M.|title=Bāzār|chapter=ii. Organization and Function|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-ii|date=15. 12. 1989.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Ghasemi2011|last=Ghasemi|first=Shapour|title=Iran-Iraq War 1980-1988|publisher=Iran Chamber Society|location=Amsterdam|series=History of Iran|volume=III|url=http://www.iranchamber.com/history/iran_iraq_war/iran_iraq_war3.php|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-01-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20100125102519/http://www.iranchamber.com/history/iran_iraq_war/iran_iraq_war3.php|url-status=dead}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}}{{fr icon}} {{Cite book|ref=HabibiHourcade2005|last=Habibi|first=Mohsen|coauthors=Hourcade, Bernard|title=Land & People|series=Atlas of Tehran Metropolis|volume=I|publisher=Tehran Geographic Information Center|location=Tehran & Paris|url=http://atlas.tehran.ir/Default.aspx?tabid=227|date=2005.|isbn=9789647943468}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaArhSafQaj|last=Hillenbrand|first=Robert|title=Architecture|chapter=vi. Safavid to Qajar Periods|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/architecture-vi|date=11. 8. 2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Hourcade1991|last=Hourcade|first=Bernard|title=Téhéran 1978-1989 : crise dans l’État, la capitale et la ville|series=Espaces et sociétés|volume=LXV|publisher=Centre National de la Recherche Scientifique|location=Paris|date=1991.|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k5619632j.image.f22.tableDesMatieres|issn=2110-5375}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Hourcade1997|last=Hourcade|first=Bernard|title=L’émergence des banlieues de Téhéran|series=Métropoles et métropolisation|volume=XXIV|publisher=Cahiers d'Etudes sur la Méditerranée Orientale et le monde Turco-Iranien|location=Paris|date=1997.|url=http://cemoti.revues.org/1472?&id=1472|issn=1777-5396}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaPalArh|last=Huff|first=Dietrich|title=Palace architecture|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/palace-architecture|date=28. 7. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Kutschera1989|last=Kutschera|first=Chris|title=Iran: Les Documents de l'Ambassade américaine: Comment travaille la CIA|series=Cahiers de l'Orient, Extraits|volume=XIII|publisher=Chris-Kutschera.com|location=Paris|url=http://www.chris-kutschera.com/cia.htm|date=1989.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018113415/http://www.chris-kutschera.com/cia.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=LiviusRhagae|last=Lendering|first=Jona|title=Rhagae|publisher=Livius|location=Amsterdam|url=http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605011139/http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=BritannicaTehran|last=Madanipour|first=Ali|title=Tehrān|series=[[Encyclopædia Britannica]]|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|location=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/585619/Tehran|date=2011.|oclc=71783328|isbn=1593392923}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaFacTU|last=Mahdawī Ardabīlī|first=MoḥAmmad-Ḥasan|coauthors=Momayyez, Mortažā; Ashraf, Ahmad; Tafażżolī, Aḥmad; Karāmatī, Yūnos|title=Faculties of The University of Tehran|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/faculties-index|date=15. 12. 1999.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Jasna1918|last=Mills|first=L. H.|editor=Peterson, Joseph H.|title=Avesta: Yasna: Sacred Liturgy and Gathas/Hymns of Zarathushtra|series=Sacred Books of the East|publisher=Avesta - Zoroastrian Archives|location=Rochester, Minnesota|url=http://www.avesta.org/yasna/yasna.htm#y19|date=1995.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CERI21999|last=Minoui|first=Delphine|title=Printemps Théatral|publisher=Centre d'études et de recherches internationales|location=Paris|url=http://www.ceri-sciencespo.com/archive/february/artdm.pdf|date=februar 1999.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Mobasser1987|last=Mobasser|first=Soussan|title=Le réseau national des bazars en Iran|volume=IV|publisher=Cahiers d'Etudes sur la Méditerranée Orientale et le monde Turco-Iranien|location=Paris|url=http://www.ceri-sciencespo.com/publica/cemoti/textes4/mobasser.pdf|date=4. 5. 1987.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Mansour2000|last=Ohadi|first=Mansour|editor=Gordesch, Johannes; Kramer-Wahington, Helgard|title=Tehran from the aspect of sociology|chapter=2. Demographics & socioeconomic specifications|publisher=Freie Universität Berlin|location=Berlin|url=http://www.diss.fu-berlin.de/diss/servlets/MCRFileNodeServlet/FUDISS_derivate_000000000239/4_chap2.pdf|date=6. 12. 2000.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaTehran|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Tehran i. A Persian city at the foot of the Alborz|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/tehran-i-a-persian-city-at-the-foot-of-the-alborz|date=20. 7. 2004.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TalebiSArdakani2011|last=Talebi|first=Mohammad Reza|coauthors=Sarkargar Ardakani, Ali|title=Investigation of Tehran green Space changes and its role in air pollution Using LANDSAT images from 1980-2010|series=SASTech|volume=V|publisher=Imam Hossein University|location=Tehran|url=http://www.5thsastech.khi.ac.ir/uploads/URB-O-13_880571997.pdf|date=17. 5. 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20120308084748/http://www.5thsastech.khi.ac.ir/uploads/URB-O-13_880571997.pdf|url-status=dead}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaDamavand|last=Tafażżolī|first=Aḥmad|editor=Hourcade, Bernard; Tafażżolī, Aḥmad|title=Damāvand|chapter=ii. In Iranian mythology|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/damavand|date=15. 12. 1993.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranicaArhPahWW2|last=Wilber|first=Donald Newton|title=Architecture|chapter=vii. Pahlavi, before World War II|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/architecture-vii|date=11. 8. 2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. {{refend}} ;Medijski članci {{refbegin|2}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand3052010|last=Ahamdi|first=Maryam|title=For Security and Admnistrative Reasons: Plan to Move Capital From Tehran Finalized|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html|date=30. 5. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20100603033101/http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CNN632007|last=Christie|first=Les|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. 3. 2007.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|url-status=dead}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{sh icon}} {{Cite book|ref=SD5112004|last=Gall|first=Zlatko|title=Sonda "duboka" sedam tisućljeća|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041105/kultura05.asp|date=5. 11. 2004.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Harrison1432005|last=Harrison|first=Frances|title=Quake experts urge Tehran move|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4346945.stm|date=14. 3. 2005.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=Hosseini2007|last=Hosseini|first=Hamid Reza|title=Kako je Teheran postao glavni grad?|publisher=British Broadcasting Corporation (BBC Persian)|location=London|url=http://www.bbc.co.uk/persian/iran/story/2007/06/070629_oh_tehran_city.shtml|date=2007.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CityMayors2|last=Hove|first=Tann (vom)|title=Europe is home to the most expensive cities in the world|location=London & Freiburg|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/economics/expensive_cities_eiu.html|date=17. 6. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Newsweek882008|last=Molavi|first=Afshin|title=The Star Students Of The Islamic Republic|publisher=Newsweek Magazine|location=New York City|url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2008/08/08/the-star-students-of-the-islamic-republic.html|date=8. 8. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Reuters1742010|last=Motevalli|first=Golnar|title=Iranian engineer brings roads, rail to Afghan west|publisher=Reuters|location=London|url=http://www.reuters.com/article/2010/04/17/us-afghanistan-railroad-idUSTRE63G0LF20100417|date=17. 4. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IIM72010|last=Shahriari|first=Shervin|coauthors=Mashayekhi, Ali|editor=Rabii, Ramin; Kerman, Eddie|title=Country Overview|series=Iran Investment Monthly|volume=IV. 46|publisher=Turquoise Partners|location=Tehran & London|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf|date=juli 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-02-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160205173835/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IIM22011|last=Shahriari|first=Shervin|coauthors=Mashayekhi, Ali; Mahoozi, Sanam; Ebrahimnejad, Ali|editor=Rabii, Ramin; Kerman, Eddie|title=Economy|series=Iran Investment Monthly|chapter=2011 Sustainable Transport Award|volume=V. 53.|publisher=Turquoise Partners|location=Tehran & London|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Feb11.pdf|date=februar 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20120320011803/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Feb11.pdf}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=SheikholeslamiSukumar2010|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. 7. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=BBC682003|author=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. 8. 2003.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=ECONews2010|author=ECO News|title=Razvojni plan druge faze IKA u idućih devet godina|publisher=ECO News Agency|location=Teheran|url=http://www.econews.ir/fa/NewsContent.aspx?id=118917|date=2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2013-11-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102105708/http://www.econews.ir/fa/NewsContent.aspx?id=118917}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=EIUForecast2008|author=EIU|title=Iran Financial Services Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|date=2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. ''(potrebna pretplata)'' * {{en icon}} {{Cite book|ref=HousingNepal|author=Housing Nepal|title=Top 10 Cheapest Cities In The World|publisher=Housing Nepal|location=Kathmandu, Nepal|url=http://www.housingnepal.com/articles/display/22|date=28. 2. 2009.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=NITC9102008|author=NITC|title=Vast Economic Potential Lauded|publisher=Iran Daily|location=Tehran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|date=9. 10. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand28072003|author=Payvand News|title=Tehran remains least expensive city in the world among 124 surveyed cities|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/03/jul/1189.html|date=28. 7. 2003.|access-date=2013-05-09|archive-date=2021-01-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103215537/http://www.payvand.com/news/03/jul/1189.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand27012008|author=Payvand News|title=Heavy snow in Tehran causes flights delay|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/08/jan/1253.html|date=27. 1. 2008.|access-date=2013-05-09|archive-date=2013-05-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20130525083213/http://www.payvand.com/news/08/jan/1253.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand23122008|author=Payvand News|title=Second Tehran Art Expo opens|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/08/dec/1253.html|date=23. 12. 2008.|access-date=2013-05-09|archive-date=2013-05-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20130525085640/http://www.payvand.com/news/08/dec/1253.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand24102010|author=Payvand News|title=Tehran's overpopulation will cause ecological ruin|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/oct/1194.html|date=24. 10. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20101028145438/http://www.payvand.com/news/10/oct/1194.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Payvand29102010|author=Payvand News|title=Motorcycles Account for 30% of Air Pollution in Tehran|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/oct/1239.html|date=29. 10. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-01-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110107063229/http://www.payvand.com/news/10/oct/1239.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV10112008|author=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. 11. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV2862009|author=PressTV|title=Imam Khomeini airport obtains IMS certificate|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/99278.html|date=28. 6. 2009.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV652010|author=PressTV|title=Tehran Int'l Book Fair opened|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/125614.html|date=6. 5. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV782010|author=PressTV|title=Iran relocating defense industry|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/137793.html|date=7. 8. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV3102010|author=PressTV|title=China invests in Tehran Metro|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144945.html|date=3. 10. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728190441/http://www.presstv.ir/detail/144945.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV14112010|author=PressTV|title=Tehran opens unique Javadieh Bridge|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/150995.html|date=14. 11. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112054324/http://www.presstv.ir/detail/150995.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV24112010|author=PressTV|title=Tehran declares holiday over pollution|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/152411.html|date=24. 11. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129031047/http://www.presstv.ir/detail/152411.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV29112010|author=PressTV|title=Air pollution lingering in Tehran|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/153074.html|date=29. 11. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20101203043346/http://www.presstv.ir/detail/153074.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV7122010|author=PressTV|title=Pollution-hit Tehran sprayed with water|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154375.html|date=7. 12. 2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-12-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20101210075136/http://presstv.ir/detail/154375.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV2312011|author=PressTV|title=Tehran up for intl. transport award|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/161483.html|date=23. 1. 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-03-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110316100544/http://www.presstv.ir/detail/161483.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PressTV122011|author=PressTV|title=TSE ranked as best bourse index|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|date=1. 2. 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110916081515/http://www.presstv.com/detail/163110.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Gazette192005|author=Railway Gazette|title=Iran - Iraq links|publisher=Railway Gazette International|location=Surrey, London|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/iran-iraq-links.html|date=1. 9. 2005.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120607034657/http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/iran-iraq-links.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=TabnakPosTeh|author=Tabnak|title=Koliko Teheranaca je rođeno u Teheranu?|publisher=Tabnak.ir|location=Tehran|url=http://www.tabnak.ir/fa/news/133668|date=2010.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-02-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227033705/http://www.tabnak.ir/fa/news/133668}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Tarabaran121999|author=Tarabaran|title=History and Status of Tehran Metro (Expenses, Future Projects)|publisher=Tarabaran Magazine|volume=IX|location=Teheran|url=http://www.msedv.com/rai/metro_history.html|date=decembar 1999.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110915223830/http://www.msedv.com/rai/metro_history.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=Telegraph1142010|author=The Telegraph|title=Five million should flee Tehran over earthquake fears: Ahmadinejad|publisher=The Daily Telegraph|location=London|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iran/7578623/Five-million-should-flee-Tehran-over-earthquake-fears-Ahmadinejad.html|date=11. 4. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. {{refend}} ;Organizacije i udruge {{refbegin|2}} * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Ataie2001|last=Ataie|first=Ahmad Mehdipour|title=Une étude de cas sur Téhéran|series=La foresterie urbaine et périurbaine au proche-Orient|publisher=[[FAO|Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture]]|location=Rome|url=http://www.fao.org/docrep/005/x3994f/X3994F08.htm|date=2001.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}}{{fr icon}}{{de icon}} {{Cite book|ref=StructuraeValiCham|last=Janberg|first=Nicolas|title=Valiasr Chamran Bridge|publisher=Structurae|location=Ratingen|url=http://en.structurae.de/structures/data/index.cfm?id=s0048026|date=27. 2. 2010.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=UNDPIran1999|last=Memarzadeh|first=Ghodratollah|editor=Alamuti, Masoud Mohammadi; Assali, Mehdi; Sharifazadeh, Mohammad Reza|title=Human Development Report of the Islamic Republic of Iran|series=[[UNDP|United Nations Development Programme]]|publisher=[[UN|United Nations]] & Plan and Budget Organization|location=Tehran|url=http://hdr.undp.org/en/reports/national/asiathepacific/iran/iran_1999_en.pdf|date=1999.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=GSIranArmyOB|last=Pike|first=John|title=Army Order of Battle (~2005)|series=Iran|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army-orbat.htm|date=9. 7. 2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=GSDoshanTappeh|last=Pike|first=John|title=Doshan Tappeh Air Base|series=Iran|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/doshan-tappeh.htm|date=9. 7. 2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=GSPasdaranOB|last=Pike|first=John|title=Pasdaran Order of Battle (~2004)|series=Iran|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran-orbat.htm|date=9. 7. 2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fr icon}} {{Cite book|ref=Rodier32009|last=Rodier|first=Alain|title=Iran: La Defense Anti-Aerienne Devient Une Armee a Part Entiere|volume=CLXVI|publisher=Centre Français de Recherche sur le Renseignement|location=Paris|url=http://www.cf2r.org/images/stories/notesactualite/na-166.pdf|date=mart 2009.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=AllMuseumsSaba|author=All Museums|title=Abol Hasan Saba Museum|publisher=All Museums|location=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/saba_museum.html|date=2007.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=AllMuseumsNiavaran|author=All Museums|title=Niavaran Palace|publisher=All Museums|location=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/niavaran_palace_english.html|date=2007.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=AllMuseumsSadabad|author=All Museums|title=Sadabad Palace Tehran|publisher=All Museums|location=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/sadabad_palace_english.html|date=2005.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=AzadiComplexPlaces|author=Azadi S.C.|title=Places Complex|publisher=Azadi Sport Complex|location=Tehran|url=http://www.azadisportcomplex.com/place.asp|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2013-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522084723/http://www.azadisportcomplex.com/place.asp}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CarpetMuseumAbout|author=Carpet Museum|title=About Museum|publisher=Carpet Museum of Iran|location=Tehran|url=http://www.carpetmuseum.ir/about.htm|date=2001.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-03-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170323193247/http://carpetmuseum.ir/about.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CentralBankTreasury|author=Central Bank of Iran|title=About Treasury of National Jewels|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|url=http://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2021-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926233157/https://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CEST-JICA2000|author=CEST-JICA|title=The study on seismic microzoning of the Greater Tehran area in the IRI|publisher=Center for Earthquake Studies of Tehran & Japan International Cooperation Agency|location=Tehran & Tokyo|url=http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.jica.go.jp/english/about/policy/reform/human/iran.html&title=plus%20d%27informations%20en%20ligne|date=2000.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=CinemaMuseumAbout|author=Cinema Museum|title=About Museum|publisher=Film Museum of Iran|location=Tehran|url=http://cinemamuseum.ir/Content.aspx?ID=About|date=2008.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20110930074923/http://www.cinemamuseum.ir/Content.aspx?ID=About}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=CityMayors|author=City Mayors|title=Mohammad Baqer Ghalibaf - Mayor of Tehran|location=London & Freiburg|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/mayors/tehran-mayor.html|date=22. 1. 2008.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{de icon}}{{en icon}}{{fr icon}}{{pt icon}}{{spa icon}}{{nl icon}}{{ru icon}}{{zh icon}} {{Cite book|ref=EmporisTehran|author=Emporis|title=High-rise Buildings (all)|series=Tehran|publisher=Emporis|location=Frankfurt am Main|url=http://www.emporis.com/city/100275?nav=worldmap_ci_bu_sk_li&id=100275&bt=2&ht=2&sro=0&lng=3|date=2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=FajrFilmFestival29|author=Fajr Film Festival|title=The 29th International Fajr Film Festival: Beyond Expectations|publisher=Fajr International Film Festival Organization|location=Tehran|url=http://fajrfestival.ir/29th/en/index.php?option=com_content&view=article&id=156:beyond-expectations&catid=1:latest-news&Itemid=50|date=4. 5. 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320060658/http://fajrfestival.ir/29th/en/index.php?option=com_content&view=article&id=156:beyond-expectations&catid=1:latest-news&Itemid=50}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=FarasatAmirKabir|author=Farasat|title=Amir Kabir Tunnel and Underpass|publisher=Farasat|location=Tehran|url=http://www.farasat.ir/English/ProjectsDet.aspx?FileID=69&CateId=11|date=2011.}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=GolestanHighlights|author=Golestan Palace|title=Collection Highlights|publisher=Golestan Palace Museum|location=Tehran|url=http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-majmooe.htm|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110612041358/http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-majmooe.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=GolestanHistory|author=Golestan Palace|title=Golestan History|publisher=Golestan Palace Museum|location=Tehran|url=http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-history.htm|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-05-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530234056/http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-history.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=HarazRahFHM|author=Haraz Rah|title=Freeways, Highways & Mainroads|publisher=Haraz Rah|location=Tehran|url=http://harazrah.ir/2710.html|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-04-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427225737/http://www.harazrah.ir/2710.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=ImamAliMuseumAbout|author=Imam Ali Museum|title=Imam Ali Religious Arts Museum|publisher=Imam Ali Museum of Arts|location=Tehran|url=http://www.iaram.ir/sn/staticPages/id/1/lang/en|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-10-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20111013005639/http://www.iaram.ir/sn/staticPages/id/1/lang/en}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranChamberHisChuIran|author=Iran Chamber|title=Historical Churches in Iran|publisher=Iran Chamber Society|location=Amsterdam|series=Iranian Architecture & Monuments|url=http://www.iranchamber.com/architecture/articles/historical_churches_iran.php|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2021-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211129013206/https://www.iranchamber.com/architecture/articles/historical_churches_iran.php|url-status=dead}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IranChamberContArt|author=Iran Chamber|title=Museum of Contemporary Arts of Tehran|publisher=Iran Chamber Society|location=Amsterdam|series=Iranian Museums & Galleries|url=http://www.iranchamber.com/museum/contemporary/contemporary_museum.php|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2014-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513185512/http://www.iranchamber.com/museum/contemporary/contemporary_museum.php|url-status=dead}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=IRIMO2006|author=IRIMO|title=Data Processing Center (1951-2005)|publisher=Iran Meteorological Organization|location=Tehran|url=http://www.irimo.ir/farsi/drought/synopH/Tehranmehrabad.txt|date=2006.|access-date=2014-08-25|archive-date=2011-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927093138/http://www.irimo.ir/farsi/drought/synopH/Tehranmehrabad.txt}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=ISTATehMus2005|author=ISTA|title=Tehran Museums|publisher=Iranian Society Of Travel Agents|location=Tehran|url=http://www.irantour.org/Iran/Iranmusems.html|date=2005.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928125756/http://www.irantour.org/Iran/Iranmusems.html}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=ITTOSoqti|author=ITTO|title=Ostad Soqti (13th Abad) Museum|publisher=Iran Toursim & Touring Online|location=Tehran|url=http://www.itto.org/tourismattractions/?sight=89|date=2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=MalekAbout|author=Malek|title=About|publisher=Malek National Library and Museum Institution|location=Tehran|url=http://www.malekmuseum.org/en/about/|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20111119122339/http://www.malekmuseum.org/en/about/}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}}{{ar icon}} {{Cite book|ref=MiladTowerAbout|author=Milad Tower|title=About Milad Tower|publisher=Milad Sky Tower|location=Tehran|url=http://www.tehranmiladtower.ir/tourism/night/index.htm|date=2009.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-06-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622222607/http://www.tehranmiladtower.ir/tourism/night/index.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}}{{ar icon}}{{ita icon}}{{fra icon}}{{rus icon}} {{Cite book|ref=NLAINLHis|author=NLAI|title=National Library Of Iran|publisher=National Library and Archives Organisation of Iran|chapter=1. History|location=Tehran|url=http://www.nlai.ir/Default.aspx?tabid=466|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2009-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20090124144356/http://nlai.ir/Default.aspx?tabid=466}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=NMOIGen|author=NMOI|title=General|publisher=National Museum of Iran|location=Tehran|url=http://www.nationalmuseumofiran.ir/WebForms/En/General/Default.aspx|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2013-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130815080430/http://www.nationalmuseumofiran.ir/webforms/En/General/Default.aspx}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}}{{zh icon}} {{Cite book|ref=OVM2752010|author=OVM|title=First Cable-Stayed Bridge in Tehran|publisher=Liuzhou OVM Machinery Company|location=Liuzhou|url=http://www.ovmchina.com/ovmweb-e/NewsCenter/InfoView.aspx?infoId=142&typeId=27&searchValue=|date=27. 5. 2010.}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=RAIkarta|author=RAI|title=Karta iranske željezničke mreže|publisher=Islamic Republic of Iran Railways|location=Teheran|url=http://www.rai.ir/skin/raihome_88/images/naghshe88.jpg|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-07-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170730145337/http://www.rai.ir/skin/raihome_88/images/naghshe88.jpg}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=IARTE2007|author=Rail Association|title=Perspektiva gradskog željezničkog prometa u Teheranu do 2013|publisher=Iranian Association of Rail Transport Engineering|location=Tehran|url=http://www.railassociation.ir/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=733|date=2007.|access-date=2013-05-09|archive-date=2009-01-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20090106125758/http://www.railassociation.ir/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=733}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=ScrambleIRIAF|author=Scramble|title=Islamic Republic of Iran Air Arms|chapter=The Islamic of Iran Air Force (IRIAF)|publisher=Scramble Magazine|location=Amsterdam|url=http://www.scramble.nl/ir.htm|date=5. 1. 2009.|issn=1454-0436}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCILitEdu1996|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1375|chapter=2. Literacy and Education|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=90894&S=GW|date=1996.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIMigrant1996|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1375|chapter=2.18. Migrants and Immigrants during last 10 years, by the Place of Previuos Residence and Ostan of the Present Place of Residence|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91019&S=GW|date=1996.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCINatResMon2000|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1379|chapter=1.18. Natural Resources and Monuments Covered by the Environment Protection Organization|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=28&S=GW|date=2000.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIGenOstan|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98469&S=TP|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIWindSpeed|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=1.15. Maximum Wind Speed in Capitals of Ostans by Month|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98480&S=TP|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCICitiesPop|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=2.8. Cities with a population of 100,000 and more|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIReligionOstan|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=2.15. Population by Religion and Ostan|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98501&S=TP|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIMarDiv|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=2.22. Registered Marriages and Divorces|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98508&S=TP|date=2006.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306223400/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98508&s=tp}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCIBroLang|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=17.4. Broadcasting of International Radio Programmes from Tehran by Language|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98934&S=GW|date=2006.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20160308152615/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98934&s=gw}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fas icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=SCICinAtt|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=17.12. Cinemas and Attendances|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98942&S=GW|date=2006.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=PDC2006|author=Pacific Disaster Center|title=Tehran, Iran: Disaster Risk Management Profile|publisher=University of Hawaii|location=Kihei, Hawaii|url=http://emi.pdc.org/cities/CP-Tehran-July2006.pdf|date=2006.|access-date=2013-05-09|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927012222/http://emi.pdc.org/cities/CP-Tehran-July2006.pdf}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=PersepolisPov|author=Persepolis|title=Historija kluba|publisher=Persepolis F.C.|location=Tehran|url=http://fc-perspolis.com/Page/History|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303034413/http://fc-perspolis.com/Page/History}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=RAMInfo|author=RAM|title=Museum Information|publisher=Reza Abbasi Museum|location=Tehran|url=http://www.rezaabbasimuseum.ir/museum_info/info.htm|date=2001.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927190847/http://www.rezaabbasimuseum.ir/museum_info/info.htm}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=SadabadPov|author=Sadabad|title=Historija|publisher=Sadabadska palača|location=Teheran|url=http://www.sadmu.com/Menu1/Description.aspx?id=524|date=2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=SkyscraperPageTeh|author=Skyscraper Page|title=Tehran Skyscraper Diagram|publisher=Skyscraper Page|location=Victoria, British Columbia|url=http://skyscraperpage.com/diagrams/?cityID=946|date=2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranAD|author=Tehran.ir|title=Administrative Districts|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=88|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2014-07-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20140726092302/http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=88}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=OTeheranu2011|author=Tehran.ir|title=O Teheranu|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://www.tehran.ir/Default.aspx?tabid=117|date=2011.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranCE|author=Tehran.ir|title=Tehran, Culture & education|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=101|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20161119062956/http://en.tehran.ir/default.aspx?tabid=101}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranTHTP|author=Tehran.ir|title=Tehran, Housing & Town-planning|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=102|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305144809/http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=102}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranTTT|author=Tehran.ir|title=Tehran, Traffic & Transportation|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=103|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20170625132613/http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=103}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranVerGreen|author=Tehran.ir|title=Vertical Green Spaces to Develop in Tehran|publisher=Tehran municipality, Public & International Relations Department|location=Tehran|url=http://en.tehran.ir/ViewArticle/tabid/77/ArticleId/249/Vertical-Green-Spaces-to-Develop-in-Tehran.aspx|date=10. 9. 2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320085432/http://en.tehran.ir/ViewArticle/tabid/77/ArticleId/249/Vertical-Green-Spaces-to-Develop-in-Tehran.aspx}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{eng icon}} {{Cite book|ref=TehAniFestHis|last=Yaghinloo|first=Hadi|title=A Short History of Tehran International Animation Festival|publisher=Tehran International Animation Festival|location=Tehran|url=http://www.tehran-animafest.ir/7th/eng/?page_id=64|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-11-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20111116231103/http://www.tehran-animafest.ir/7th/eng/?page_id=64}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=TehranMetroHis|author=Tehran Metro|title=Metro History|publisher=Tehran Urban & Suburban Railway Company|location=Tehran|url=http://tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=84|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314222243/http://tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=84}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}} {{Cite book|ref=TehranMetroKul|author=Tehran Metro|title=Umjetnost u Teheranskom Metrou|publisher=Tehran Urban & Suburban Railway Company|location=Tehran|url=http://tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=10|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110923234459/http://www.tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=10}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}}{{ar icon}} {{Cite book|ref=TIBFAbout|author=TIBF|title=About Us|publisher=Tehran International Book Fair|location=Tehran|url=http://www.tibf.ir/Pages/ShowPage.aspx?id=23|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20120506040528/http://www.tibf.ir/Pages/ShowPage.aspx?id=23}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=TochalTelecabinView|author=Tochal Telecabin|title=A view of Tochal Telecabin|publisher=Tochal Telecabin|location=Teheran|url=http://www.tochal.org/en/|date=22. 8. 2009.|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-03-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170330184913/http://www.tochal.org/en/}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{fa icon}}{{en icon}} {{Cite book|ref=TochalTelecabinLines|author=Tochal Telecabin|title=Lines of Telecabin|publisher=Tochal Telecabin|location=Teheran|url=http://www.tochal.org/en/telecabin_introduction.asp|date=2011.|access-date=2013-05-09|archive-date=2008-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20081121200006/http://www.tochal.org/en/telecabin_introduction.asp}}, pristupljeno 19. 9. 2011. * {{en icon}} {{Cite book|ref=UNESCOGolPal|author=UNESCO|title=Golestan Palace|publisher=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|location=Paris|url=http://whc.unesco.org/en/list/1422|date=2013.}}, pristupljeno 19. 9. 2011. {{refend}} == Vanjske veze == * {{fa icon}}{{en icon}} [http://www.tehran.ir/ Službene stranice grada Teherana] * {{fa icon}}{{en icon}} [http://atlas.tehran.ir/ Atlas grada Teherana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702133125/http://atlas.tehran.ir/ |date=2014-07-02 }} * {{sh icon}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=504&Itemid=297 Iranski kulturni centar u Zagrebu: Grad Teheran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161023153241/http://iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=504&Itemid=297 |date=2016-10-23 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Tehran |commonssh = Teheran |commonscat = Tehran |commonscatsh = Teheran |wječnik = Teheran }} {{Navigacije | naslov = [[Datoteka:Tehran Logo.png|15px]] Teheran | popis = {{Administrativna podjela Teherana}} {{Transport u Teheranu}} {{Visokoobrazovne institucije u Teheranu}} {{Vjerski objekti u Teheranu}} }} {{Iranska arhitektura}} {{Gradovi u Iranu}} {{Glavni gradovi u Aziji}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Teheran| ]] [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]] [[Kategorija:Gradovi na Putu svile]] [[Kategorija:Teheranska pokrajina]] 6isk2cmg3k5n91wl5s74b13sxxxqbgv 4 6344 42677630 42677605 2026-08-15T12:15:45Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677630 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) qwu6ikhy720qy6wpfyjhwk8mk2y3tls 42677758 42677630 2026-08-15T21:07:09Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ produžetak rasprave 42677758 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) 38jbrd1m2f1b8giyrl47aq2d6i7cb2f 42677813 42677758 2026-08-16T01:50:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677813 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) njkhhv0ym7f5u3mp68g24p49vmq3iza 42677814 42677813 2026-08-16T01:54:47Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677814 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) duh38hlvg0i58yumnca6tkzr215vaym 42677817 42677814 2026-08-16T02:14:08Z Edgar Allan Poe 29250 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677817 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) k3oakgmszhdg9cg1ki2byoe9icwxejw 42677819 42677817 2026-08-16T02:27:09Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677819 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) ieauy9z5oco74itn9bqhqhrtofutlvc 42677825 42677819 2026-08-16T03:02:50Z Edgar Allan Poe 29250 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677825 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) ju8ny0ca4me3ys89ont2awtqx2oaiiq 42677831 42677825 2026-08-16T03:30:01Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42677831 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) :::Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu "jedan strogo protiv a jedan slabo za". Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer "sve aktivne korisnike" ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST) == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) 5pzvqatd1xehr4waq1ficy65xpzqega 0 12564 42677706 42600718 2026-08-15T17:12:56Z ~2026-44594-40 383739 /* Naseljena mjesta */ 42677706 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini <!--Opština Republika Srpska--> | mjesto= Novo Goražde | slika = Novo Gorazde-Church of Saint George, 15th c.jpg | opis_slike = | zastava = | grb= | entitet=Republika Srpska | centar = Novo Goražde | površina = 123 | populacija = | godina_stanovništvo = 1991 | stanovništvo_opština = oko 4.000 | godina_opština = 1991 | gustina= oko 32 | nadmorska_visina= | gšir= 43.6925 | gduž= 19.0925 | pozivni_broj = | poštanski_kod = | website = | načelnik = ? }} '''Novo Goražde''' (1994–2004. '''Srpsko Goražde''', 2004–05. '''Ustiprača'''), općina nastala podjelom predratnog jedinstvenog [[Goražde|Goražda]] [[1994]]. godine, a verificirana nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] [[1995]]. godine. U skladu s odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] U 44/01 od 22.9. 2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesuglasnosti, a u skladu s odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27.2. 2004. godine, naziv ''Srpsko Goražde'' je proglašen neustavnim i privremeno promijenjen nazivom ''Ustiprača''. Godine 2005. lokalne vlasti su usvojile novi naziv ''Novo Goražde''. Središte općine je par km sjeverno od [[Goražde|Goražda]]. == Geografija == Područje općine je uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Veći vodotok je i [[Prača]] koja se kod [[Ustiprača|Ustiprače]] ulijeva u Drinu Općina Novo Goražde graniči sa [[Goražde]]m, [[Čajniče]]m, [[Rogatica|Rogaticom]], [[Višegrad]]om i [[Foča|Fočom]]. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskršću puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Novo Goražde predstavlja i mjesto gdje se sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji. Općina se prostire na 123 [[km&sup2;]] i čini je tridesetak većih naselja s oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka [[Jahorina|Jahorine]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] između 335 i 1300 metara. == Naseljena mjesta == Hladilja (Hladila), Hrljatovići, Kopači, Kostenik, Mali Gostun, Mašići, Oglečeva, Pobarnik i Rezine. == Historija == Prvi tragovi naseljenosti ovih teritorija potiču iz [[Kameno doba|kamenog doba]] o čemu svjedoči veliki broj nalaza iz naselja Popov Dol, Zupčići i Podhranjen. Ovaj kraj kasnije su naseljavali [[Iliri]]. Duž gornjeg toka rijeke Drine nađeni su i brojni rimski ostaci. Sredinom 12. og vijeka oblast Drina (Gornje Podrinje) spominje se kod popa Dukljanina. Područje je najprije bilo u sastavu srpske države. Godine 1373, u vrijeme raspadanja države [[Car Dušan|Cara Dušana]] ova oblast je pripala [[Historija Bosne i Hercegovine|Bosni]], kada je [[Tvrtko I Kotromanić]], u sporazumu sa [[Knez Lazar|knezom Lazarom]], savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića. Kralj Tvrtko dodijelio je oblast svom vojskovođi Vlatku Vukoviću, a nakon toga njegovom nasljedniku Sandalju Hraniću (1392-1435). Oblast Sandalja Hranića se prostirala od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Boravio je na svome dvoru Samoboru kod Goražda, na desnoj obali Drine. Nakon njegove smrti 1435. godine, vlast preuzima Stjepan Vukčić Kosača, koji od 1437. godine nezavisno gospodari ovim krajevima do svoje smrti 1466. godine. Godine 1448. dobio je titulu "herzog" - herceg, po čemu je kasnije čitava oblast, uključujući i Hum i Primorje, dobila naziv Hercegovina. Godine 1454. herceg Stjepan je podigao pravoslavnu crkvu u Sopotnici, posvećenu sv. Đorđu. Crkva se nalazi uz Drinu, između dva općinska središta. Pretpostavlja se da je Goražde palo pod osmansku vlast u ljeto 1465. godine. U decembru 1477. godine ova oblast je pripala nahiji Hercegovačkog sandžaka. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 448 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 37 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 2 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 5 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 6 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 498 |} == Uprava == == Privreda == U okviru svoje industrijske zone nalazi se tvornica žice, tvornica strojeva, hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne tvrtke i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi. == Značajne osobe == * Dragana Droca, manekenka == Spomenici i znamenitosti == * Pršin Potok - vodopad == Obrazovanje == == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Novom Goraždu}} == Sport == == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.novogorazde.rs.ba/ Sajt opštine Novo Goražde] {{Administrativna podjela BiH}} {{commonscat|Novo Goražde}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Novo Goražde]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] rmmwabcs5iwgnor9q6a05u78mrz0g5x 0 13022 42677791 42400283 2026-08-15T23:45:39Z Inokosni organ 160059 42677791 wikitext text/x-wiki {{Političar (SR) |ime= Viktor Andrijovič Juščenko<br /><small>Віктор Андрійович Ющенко</small> |datum rođenja=[[23. 2.]] [[1954]] |mesto rođenja=[[Horuživka]], [[Ukrajina]] |datum smrti= |mesto smrti= |mala slika= |opis male slike= |slika= Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка.jpeg |veličina=225px |opis slike=Viktor Juščenko |partija=Blok Naša Ukrajina–Narodna Samoodbrona |supruga= Katerina Čumačenko |položaj= [[Predsednik Ukrajine]] |prethodnik= [[Leonid Kučma]] |naslednik= |funkcija 1=Predsjednik Ukrajine |mandat početak= [[23. 1.]] [[2005]]. |mandat kraj=[[25. 2.]] [[2010]]. |čin2= [[Premijer Ukrajine]] |mandat početak2= [[22. 12.]] [[1999]]. |mandat kraj2= [[29. 5.]] [[2001]]. |prethodnik2= [[Valerij Pustovojtenko]] |naslednik2= [[Anatolij Kinah]] |vera=Ukrajinska pravoslavna (Kijevska patrijaršija) |zanimanje= |potpis=Viktor Yushchenko's signature.svg }} '''Viktor Andrijovič Juščenko''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Віктор Андрійович Ющенко) ([[23. 2.|23.2.]] [[1954]]. -) je bio [[predsjednik Ukrajine]] između 2005 i 2010. godine. Kao neslužbeni vođa [[Naša Ukrajine|koalicije ukrajinskih opozicijskih stranaka]], bio je jedan od glavnih kandidata na [[Ukrajinski predsjednički izbori 2004|predsjedničkim izborima]] održanim u oktobru i novembru 2004. Izbore je prvo nominalno dobio kandidat proruske vlade [[Viktor Janukovič]], ali su Juščenko i njegove pristaše to odbile priznati. Nakon serije uličnih protesta, [[Vrhovni sud Ukrajine]] je odlučio, navodeći sumnje u masovnu izbornu prevaru, da se sporni drugi krug izbora održi, te ga je Juščenko glatko dobio i preuzeo mandat koji i danas obavlja. Taj prevrat je poznat pod nazivom [[Narančasta revolucija]]. Međutim, sukobi unutar nekadašnjeg opozicionog odnosno prozapadnog bloka (Juščenka i [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]) doveli su kasnije do krize u državi i raspisivanja parlamentarnih izbora. Posle stvaranja nove vlade na čelu sa proruskim Viktorom Janukovičom početkom [[2007]]. godine, Juščenko je izdao ukaz o raspuštanju parlamenta koji je nova vlada proglasila neustavnim što je dovelo do stvaranje velike političke krize u Ukrajini. Kriza je rešena novim izborima, posle kojih je premijerom postala Timošenko. Međutim, razmirice su se nastavile, a Juščenko s vremenom sve veću nepopularnost. Godine 2008. je optužen da je slao oružje [[Gruzija|Gruziji]] za vreme [[Rat u Južnoj Osetiji|rata u Južnoj Osetiji]]. Na predsedničkim izborima [[2010]]. je eliminiran u prvom krugu postigavši historijski najlošiji izborni rezultat za aktualnog predsednika bilo koje države <ref name="Ref_w">[http://www.trud.ru/article/19-01-2010/235109_komu_dostanetsja_trezubets.html Кому достанется трезубец] // Trud, 19 January 2010</ref><ref name="Ref_x">[http://www.regnum.ru/news/1243308.html Ющенко войдет в мировую историю со своим результатом на выборах] // Regnum, 17 January 2010</ref>, a potom dvije godine kasnije na parlamentarnim izborima njegova stranka je osvojila samo 1.11 % glasova. Kombinacija duga stranke u visini od 10 miliona dolara i loših izbornih rezultata je rezultirala borbom unutar stranke tako da je Viktor Juščenko prvo iz njeg izbačen i potom ponovno primljen u nju.<ref>[http://english.ruvr.ru/2013_02_09/Yushchenko-restored-in-Our-Ukraine-party/ Yushchenko restored in Our Ukraine party]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Viktor Yushchenko}} * [http://ww2.yuschenko.com.ua/eng/ Viktor Yushchenko Personal site My Ukraine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424175854/http://ww2.yuschenko.com.ua/eng/ |date=2006-04-24 }} * [http://www.president.gov.ua/en/ Official site of the President of Ukraine] * [http://www.razom.org.ua/ TAK!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070430140205/http://www.razom.org.ua/ |date=2007-04-30 }} (official presidential campaign website) * [http://orangerevolution.org/ Orange Revolution] * [http://www.rada.gov.ua/zakon/skl4/6session/STENOGR/23010506_UZ.htm Verbatim Account of the Inaugural Ceremony, January 23, 2005] - official site of the parliament ;Vijesti i članci * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4035789.stm BBC News profile] * [http://www.timesonline.co.uk/article/0,,3-1393172,00.html ''Who poisoned Viktor Yushchenko?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724023540/http://www.timesonline.co.uk/article/0,,3-1393172,00.html |date=2008-07-24 }} (from the Times Online) * [http://pravda.com.ua/news/2005/9/26/33856.htm ''Approval of Yekhanurov: The Price of the Deal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060306175643/http://pravda.com.ua/news/2005/9/26/33856.htm |date=2006-03-06 }} ([[Ukrayinska Pravda]]'s critical article on the agreement between Yushchenko and Yanukovych; September 2005) {{start box}} {{succession box | title=[[Premijer Ukrajine]] | before=[[Valerij Pustovoitenko]] | after=[[Anatolij Kinah]] | years=1999–2001}} {{succession box | title=[[Predsjednik Ukrajine]] | before=[[Leonid Kučma]] | after=[[Viktor Janukovič]] | years=2005–2010}} {{end box}} {{Predsednici Ukrajine}} {{Lifetime|1954| |Juščenko, Viktor}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 77vnc3j8aqhsgxvhbffxj158e4wwnql 0 13023 42677790 41586637 2026-08-15T23:45:19Z Inokosni organ 160059 42677790 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Viktor Yanukovych official portrait.jpg|mini|Viktor Janukovič]] '''Viktor Fedorovič Janukovič''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Віктор Федорович Янукович; [[Ruski jezik|ruski]]: Виктор Федорович Янукович), ([[9. 7.]] [[1950]]. –) je [[ukrajina|ukrajinski]] političar, najpoznatiji kao vođa [[Partija Regija|Partije Regija]], koja je krajem 2000-ih i početkom 2010-ih bila najjača politička stranka u Ukrajini. Janukovič je bio [[premijer Ukrajine]] od [[21. 11.]] [[2002]]. do [[31. 12.]] [[2004]]. te od [[4. 8.]] [[2006]]. do [[18. 12.]] [[2007]]. godine. Bio je [[guverner]] [[Donjecka oblast|Donjecke oblasti]] od [[1997]]. do [[2002]]. Poražen je [[Ukrajinski predsjednički izbori 2004.|predsjedničkim izborima 2004]] na kojima je, zahvaljujući [[Narančasta revolucija|Narančastoj revoluciji]], pobijedio [[Viktor Juščenko]], ali je pobijedio na [[Ukrajinski predsjednički izbori 2010.|predsjedničkim izborima 2010]], na kojima je porazio premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]]. Njegova odluka da u novembru 2013. prekine proces priključenja Ukrajine [[EU|Evropskoj uniji]] je doveo do masovnih [[Evromajdan]]skih protesta, koji su tokom nekoliko mjeseci postali sve nasilniji i kulminirali 22. februara njegovim nasilnim svrgavanjem, poslije koga je Janukovič utočište pronašao u [[Rusija|Rusiji]]. Janukovičevu smjenu je dio ukrajinskog stanovništva, prije svega u istočnim oblastima, protumačio kao [[puč]] te se ona koristila kao jedan od povoda za separatističku pobunu koja će eskalirati u [[Rat na istoku Ukrajine|oružani sukob]]. {{start box}} {{succession box | title=[[Premijer Ukrajine]] | before=[[Anatolij Kinah]] | after=[[Mikola Azarov]] | years=2002–2005}} {{succession box | title=[[Premijer Ukrajine]] | before=[[Jurij Jehanurov]] | after=[[Julija Timošenko|Julia Tymošenko]] | years=2006–2007}} {{succession box | title=[[Predsjednik Ukrajine]] | before=[[Viktor Juščenko]] | after=[[Oleksandr Turčinov]] (v.d.) | years=2010-2014}} {{end box}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Viktor Yanukovych}} * [http://www.ya2006.com.ua/eng/ ya2006: Viktor Yanukovych Personal Information Server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808182458/http://www.ya2006.com.ua/eng/ |date=2006-08-08 }} (prethodno poznat kao [http://www.ya2004.com.ua/ ya2004]) * [http://www.korrespondent.net/display_print.php?arid=143172 ''Lutsenko Confirms the Forgery in the Yanukovych's Aquitition Case''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080121062923/http://www.korrespondent.net/display_print.php?arid=143172 |date=2008-01-21 }} {{ru icon}} {{Predsednici Ukrajine}} {{Životni vijek|1950||Janukovič, Viktor}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] kk8exahcee54re2e17ogdjvv988tfbb 8 19336 42677824 42469842 2026-08-16T02:58:50Z Aca 108187 + 42677824 javascript text/javascript /** * Keep code in MediaWiki:Common.js to a minimum as it is unconditionally * loaded for all users on every wiki page. If possible create a gadget that is * enabled by default instead of adding it here (since gadgets are fully * optimized ResourceLoader modules with possibility to add dependencies etc.) * * Since Common.js isn't a gadget, there is no place to declare its * dependencies, so we have to lazy load them with mw.loader.using on demand and * then execute the rest in the callback. In most cases these dependencies will * be loaded (or loading) already and the callback will not be delayed. In case a * dependency hasn't arrived yet it'll make sure those are loaded before this. */ /* global mw, $ */ /* jshint strict:false, browser:true */ mw.loader.using( [ 'mediawiki.util' ] ).done( function () { /* Begin of mw.loader.using callback */ /** * Map addPortletLink to mw.util * @deprecated: Use mw.util.addPortletLink instead. */ mw.log.deprecate( window, 'addPortletLink', mw.util.addPortletLink, 'Use mw.util.addPortletLink instead' ); /** * Test if an element has a certain class * @deprecated: Use $(element).hasClass() instead. */ mw.log.deprecate( window, 'hasClass', function ( element, className ) { return $( element ).hasClass( className ); }, 'Use jQuery.hasClass() instead' ); /** * @source https://www.mediawiki.org/wiki/Snippets/Load_JS_and_CSS_by_URL * @revision 2020-04-04 */ mw.loader.using( ['mediawiki.util'], function () { var extraCSS = mw.util.getParamValue( 'withCSS' ), extraJS = mw.util.getParamValue( 'withJS' ); if ( extraCSS ) { // WARNING: DO NOT REMOVE THIS "IF" - REQUIRED FOR SECURITY (against XSS/CSRF attacks) if ( /^MediaWiki:[^&<>=%#]*\.css$/.test( extraCSS ) ) { mw.loader.load( '/w/index.php?title=' + encodeURIComponent( extraCSS ) + '&action=raw&ctype=text/css', 'text/css' ); } else { mw.notify( 'Only pages from the MediaWiki namespace are allowed.', { title: 'Invalid withCSS value' } ); } } if ( extraJS ) { // WARNING: DO NOT REMOVE THIS "IF" - REQUIRED FOR SECURITY (against XSS/CSRF attacks) if ( /^MediaWiki:[^&<>=%#]*\.js$/.test( extraJS ) ) { mw.loader.load( '/w/index.php?title=' + encodeURIComponent( extraJS ) + '&action=raw&ctype=text/javascript' ); } else { mw.notify( 'Only pages from the MediaWiki namespace are allowed.', { title: 'Invalid withJS value' } ); } } }); /** * WikiMiniAtlas * * Description: WikiMiniAtlas is a popup click and drag world map. * This script causes all of our coordinate links to display the WikiMiniAtlas popup button. * The script itself is located on the Meta-Wiki because it is used by many projects. * See [[Meta:WikiMiniAtlas]] for more information. * Note - use of this service is recommended to be replaced with mw:Help:Extension:Kartographer */ $( function () { var requireWikiminiatlas = $( 'a.external.text[href*="geohack"]' ).length || $( 'div.kmldata' ).length; if ( requireWikiminiatlas ) { mw.loader.load( '//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Wikiminiatlas.js&action=raw&ctype=text/javascript' ); } } ); /** * Collapsible tables; reimplemented with mw-collapsible * Styling is also in place to avoid FOUC * * Allows tables to be collapsed, showing only the header. See [[Help:Collapsing]]. * @version 3.0.0 (2018-05-20) * @source https://www.mediawiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-collapsibleTables.js * @author [[User:R. Koot]] * @author [[User:Krinkle]] * @author [[User:TheDJ]] * @deprecated Since MediaWiki 1.20: Use class="mw-collapsible" instead which * is supported in MediaWiki core. Shimmable since MediaWiki 1.32 * * @param {jQuery} $content */ function makeCollapsibleMwCollapsible( $content ) { var $tables = $content .find( 'table.collapsible:not(.mw-collapsible)' ) .addClass( 'mw-collapsible' ); $.each( $tables, function ( index, table ) { // mw.log.warn( 'This page is using the deprecated class collapsible. Please replace it with mw-collapsible.'); if ( $( table ).hasClass( 'collapsed' ) ) { $( table ).addClass( 'mw-collapsed' ); // mw.log.warn( 'This page is using the deprecated class collapsed. Please replace it with mw-collapsed.'); } } ); if ( $tables.length > 0 ) { mw.loader.using( 'jquery.makeCollapsible' ).then( function () { $tables.makeCollapsible(); } ); } } mw.hook( 'wikipage.content' ).add( makeCollapsibleMwCollapsible ); /** * Add support to mw-collapsible for autocollapse, innercollapse and outercollapse * * Maintainers: TheDJ */ function mwCollapsibleSetup( $collapsibleContent ) { var $element, $toggle, autoCollapseThreshold = 2; $.each( $collapsibleContent, function ( index, element ) { $element = $( element ); if ( $element.hasClass( 'collapsible' ) ) { $element.find( 'tr:first > th:first' ).prepend( $element.find( 'tr:first > * > .mw-collapsible-toggle' ) ); } if ( $collapsibleContent.length >= autoCollapseThreshold && $element.hasClass( 'autocollapse' ) ) { $element.data( 'mw-collapsible' ).collapse(); } else if ( $element.hasClass( 'innercollapse' ) ) { if ( $element.parents( '.outercollapse' ).length > 0 ) { $element.data( 'mw-collapsible' ).collapse(); } } // because of colored backgrounds, style the link in the text color // to ensure accessible contrast $toggle = $element.find( '.mw-collapsible-toggle' ); if ( $toggle.length ) { // Make the toggle inherit text color (Updated for T333357 2023-04-29) if ( $toggle.parent()[ 0 ].style.color ) { $toggle.css( 'color', 'inherit' ); $toggle.find( '.mw-collapsible-text' ).css( 'color', 'inherit' ); } } } ); } mw.hook( 'wikipage.collapsibleContent' ).add( mwCollapsibleSetup ); /** * Magic editintros **************************************************** * * Description: Adds editintros on disambiguation pages and BLP pages. * Maintainers: [[User:RockMFR]] * * @param {string} name */ function addEditIntro( name ) { $( '.mw-editsection, #ca-edit, #ca-ve-edit' ).find( 'a' ).each( function ( i, el ) { el.href = $( this ).attr( 'href' ) + '&editintro=' + name; } ); } if ( mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) === 0 ) { $( function () { if ( document.getElementById( 'disambigbox' ) ) { addEditIntro( 'Template:Disambig_editintro' ); } } ); $( function () { var cats = mw.config.get( 'wgCategories' ); if ( !cats ) { return; } if ( $.inArray( 'Living people', cats ) !== -1 || $.inArray( 'Possibly living people', cats ) !== -1 ) { addEditIntro( 'Template:BLP_editintro' ); } } ); } /* Actions specific to the edit page */ if ( mw.config.get( 'wgAction' ) === 'edit' || mw.config.get( 'wgAction' ) === 'submit' ) { /** * Fix edit summary prompt for undo * * Fixes the fact that the undo function combined with the "no edit summary prompter" * complains about missing editsummary, if leaving the edit summary unchanged. * Added by [[User:Deskana]], code by [[User:Tra]]. * See also [[phab:T10912]]. */ $( function () { if ( document.location.search.indexOf( 'undo=' ) !== -1 && document.getElementsByName( 'wpAutoSummary' )[ 0 ] ) { document.getElementsByName( 'wpAutoSummary' )[ 0 ].value = '1'; } } ); } /* Ispod se nalaze dodaci korisni za sh.WP */ mw.config.set('tableSorterCollation', { 'č':'czz', 'Č':'CZZ', 'ć':'czzz','Ć':'CZZZ', 'dž':'dzz', 'Dž':'Dzz', 'dŽ':'dZZ', 'DŽ':'DZZ', 'đ':'dzzz', 'Đ':'DZZZ', 'lj':'lzz', 'Lj':'Lzz', 'lJ':'lZZ', 'LJ':'LZZ', 'nj':'nzz', 'Nj':'Nzz', 'nJ':'nZZ', 'NJ':'NZZ', 'š':'szz', 'Š':'SZZ', 'ž':'zzz', 'Ž':'ZZZ' }); /** * Main Page layout fixes * * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available. * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]] */ if ( mw.config.get( 'wgIsMainPage' ) || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Razgovor:Glavna_stranica' ) { mw.loader.using(['mediawiki.util']).then(function () { $( function () { mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias', 'Svi jezici', 'interwiki-completelist', 'Spisak svih Wikipedija' ); }); }); } /* Prilagođava alatnu traku u uređivaču koda */ var customizeToolbar = function () { /* Uklanja dugme za prelamanje teksta s gornje alatne trake */ $( '#wpTextbox1' ).wikiEditor( 'removeFromToolbar', { 'section': 'advanced', 'group': 'format', 'tool': 'newline' }); }; /* Provjerava da li je korisnik u režimu uređivanja i jesu li dostupni potrebni moduli */ if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { mw.loader.using( 'user.options' ).then( function () { // Ovo je niska „0” ako je korisnik onemogućio postavku ([[phab:T54542#555387]]) if ( mw.user.options.get( 'usebetatoolbar' ) == 1 ) { $.when( mw.loader.using( 'ext.wikiEditor' ), $.ready ).then( customizeToolbar ); } } ); } /* End of mw.loader.using callback */ } ); /** * Dugmad za sažetak izmjene u vizualnom uređivaču */ mw.hook( 've.activationComplete' ).add( function () { mw.loader.load( 'ext.gadget.summaryButtons' ); } ); /* DO NOT ADD CODE BELOW THIS LINE */ kgb6t40wdr0t0a1js4ob12pxuijvp7w 0 21064 42677851 42658238 2026-08-16T08:40:29Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 1 book for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Edgar Allan Poe | slika = Edgar Allan Poe 2.jpg | širina_slike = | opis = Tzv. "Ultima Thule" [[dagerotipija]] Edgara Allana Poea iz [[1848.]] godine, što ju je izradio Edwin H. Manchester | ime_po_rođenju = Edgar Poe | datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[1809.]] | mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1795}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]], [[Sjedinjene Države]]}} | datum_smrti = [[7. listopada]] [[1849.]] | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1848}} [[Baltimore]], [[Maryland|MD]], [[Sjedinjene Države]]}} | počivalište = | pseudonim = Henri Le Rennet<br>Quarles | državljanstvo = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]] | rodbina = [[David Poe Jr.]] {{small|(otac)}}<br>[[Eliza Poe]] {{small|(majka)}}<br>[[Henry Poe]] {{small|(brat)}}<br>Rosalie Poe {{small|(sestra)}} | supružnik = [[Virginia Eliza Clemm Poe]]<br>(v. 1836.; u. 1847.) | partner = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Virginiji]] | alma_mater = | zanimanje = pisac, urednik, književni kritičar | period = 1827. – 1849. | jezik = [[engleski jezik]] | pokret = [[romantizam]] | žanr = [[Kriminalistički žanr|krimi]], [[triler]], [[horor]], [[znanstvena fantastika]] | znamenita_djela = <div> * ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (roman, [[1838.]]) * "[[The Fall of the House of Usher]]" (priča, [[1839.]]) * "[[The Murders in the Rue Morgue]]" (priča, [[1841.]]) * "[[The Black Cat]]" (priča, [[1843.]]) * ''[[The Raven]]'' (poema, [[1845.]]) </div> | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = [[H.P. Lovecraft]], [[Charles Baudelaire]], [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]], [[David Morrell]] | potpis = Edgar Allan Poe Signature.svg }} '''Edgar Allan Poe''' ([[Boston]], [[19. siječnja]] [[1809.|1809]] – [[Baltimore]], [[7. listopada]] [[1849.|1849]]), rođen kao '''Edgar Poe''', bio je [[SAD|američki]] pisac, urednik i književni kritičar. Najpoznatiji po svojim pjesmama i kratkim pričama, posebice onima u kojima je njegovao [[misterij]] i [[makabr]]ističan stil, Poe je nesumnjivo centralna figura [[SAD|američkog]] [[romantizam|romantizma]] (posebice podstila [[mračni romantizam|mračnog romantizma]]), ali i jedna od najvažnijih i najutjecajnijih ličnosti svjetske književnosti; uz to je bio i jedan od pionira kratke priče u Sjedinjenim Državama. Danas ga se smatra začetnikom [[Detektivska fikcija|detektivskog]] i [[Kriminalistički žanr|kriminalističkog žanra]], a ističe se i njegov doprinos tada još uvijek mladom žanru [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]].<ref>{{harvnb|Stableford|2003|pp=18–19}}</ref> Bio je prvi poznati američki pisac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac, nešto što je istovremeno u [[Francuska|Francuskoj]] radio [[Honoré de Balzac]], a kasnije u [[Rusija|Rusiji]] i [[Fjodor Dostojevski]], što je rezultiralo karijerom i životom obilježenim financijskim poteškoćama.<ref name = Meyers138/> Poe je rođen u [[Boston]]u [[1809.]] godine, kao drugo dijete u obitelji glumaca. Njegov otac je [[1810.]] godine napustio obitelj, a majka mu je umrla naredne godine. Ostavši bez roditelja, Poe je udomljen od strane Johna i Frances Allan iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]]. Iako ga nikada nisu formalno posvojili, Poe je ostao živjeti s njima sve do rane odrasle dobi. S godinama je došlo do pojačanih tenzija između Johna Allana i Poea, koji su se redovito svađali oko dugova, uključujući i onih kockarskih, te troškova Poeovog obrazovanja. Pohađao je [[Univerzitet u Virginiji]], ali ga je napustio nakon jedne godine zbog nedostatka novca. Poe se redovito prepirao s Allanom oko novca za svoje obrazovanje te se [[1827.]] godine prijavio u vojsku pod lažnim imenom. Iste godine, istina u skromnim uvjetima i anonimno, objavljeno mu je i prvo djelo, zbirka pjesama ''[[Tamerlane and Other Poems]]'' ([[1827.]]), koja je inicijalno pripisana neimenovanom Bostoncu. Nakon smrti Frances Allan [[1829.]] godine, Poe i John su se privremeno zbližili. Međutim, Poeova časnička karijera na [[West Point]]u ubrzo je propala, nakon čega je on odlučio biti profesionalni pisac i ubrzo se trajno rastao s Johnom Allanom. Iako je započeo kao pjesnik, Poe se vrlo brzo prebacio na prozu te je nekoliko godina proveo radeći u različitim književnim časopisima, postavši poznat po specifičnom stilu književne kritike. Posao ga je prisilio na česte selidbe, tako da je u tom periodu boravio i u [[Baltimore]]u, [[Philadelphia|Philadelphiji]] te [[New York (grad)|New Yorku]]. Godine [[1836.]], u [[Richmond]]u, oženio se [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], svojom trinaestogodišnjom rođakinjom. U siječnju [[1845.]], Poe je objavio [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala instantni uspjeh; dvije godine kasnije, Virginia Poe umire od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Poe je godinama planirao pokrenuti vlastiti časopis, ''The Penn'', kojeg će kasnije preimenovati u ''[[The Stylus]]'', mada je umro prije nego je uspio realizirati tu ideju. Poe je umro [[7. listopada]] [[1849.]] godine u [[Baltimore]]u, u dobi od 40 godina; uzrok smrti je i danas nepoznat, a različito se pripisivao [[alkohol]]u, "zatajenju mozga", [[kolera|koleri]], drogama, bolesti srca, [[bjesnoća|bjesnoći]], [[suicid]]u, [[tuberkuloza|tuberkulozi]] i drugim uzrocima.<ref name="Meyers256"/> Poe i njegov rad su izvršili trajan utjecaj na američku i svjetsku književnost, ali i na specijalizirana područja poput [[kozmologija|kozmologije]] ili [[kriptografija|kriptografije]]. Njegova djela i on su se često pojavljivali u popularoj kulturi, književnosti, glazbi i na filmu, a velik broj muzeja i spomenika posvećen njemu nalazi se u Sjedinjenim Državama. Udruga [[Mystery Writers of America]] na godišnjoj razini dodjeljuje [[Nagrada Edgar|nagradu Edgar]] za posebna ostvarenja u kriminalističkom žanru. == Biografija == === Rani život === [[File:Edgar Allan Poe Birthplace Boston.jpg|thumb|left|320px|Spomen-ploča u [[Boston]]u koja komemorira približnu lokaciju Poeova rođenja; kuća u kojoj je doista rođen danas je uništena.]] Edgar Poe rođen je [[19. siječnja]] [[1809.]] godine u [[Boston]]u, [[Massachusetts|MA]], kao drugo dijete engleske glumice [[Eliza Poe|Elizabeth Poe]] (''née'' Arnold) i američkog glumca [[David Poe Jr.|Davida Poea Jr.]], rođenog u [[Baltimore]]u, [[Maryland|MD]]. Imao je starijeg brata, [[William Henry Leonard Poe|Williama Henryja Poea]] (1807–1831), te mlađu sestru, Rosalie Poe (1810–1874).<ref name=Allen>{{harvnb|Allen|1927|p=}}</ref> Njegov djed, David Poe Sr., doselio je iz [[Irska|Irske]] u Sjedinjene Države oko [[1750.]] godine.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=13}}</ref> Postoji mogućnost da je Edgar svoje ime dobio po istoimenom liku iz [[William Shakespeare|Shakespeareove]] tragedije ''[[King Lear]]'', koju su njegovi roditelji izvodili tokom [[1809.]] godine.<ref>{{harvnb|Nelson|1981|p=65}}</ref> Otac je napustio obitelj tokom [[1810.]] godine,<ref>{{harvnb|Canada|1997|p=}}</ref> a Eliza Poe je umrla godinu dana kasnije od [[Tuberkuloza|plućne tuberkuloze]]. Poe je nakon toga udomljen od strane Johna Allana, uspješnog [[Škoti|škotskog]] trgovca iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]], koji je trgovao raznolikom robom, uključujući duhan, tkaninu, pšenicu, nadgrobne spomenike i robove.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=8}}</ref> Allanovi su bili Poeovi udomitelji te su mu nadjenuli ime '''Edgar Allan Poe''',<ref name=Meyers9>{{harvnb|Meyers|1992|p=9}}</ref> mada ga nikada nisu formalno posvojili.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=61}}</ref> Allanovi su Poea [[krštenje|krstili]] [[1812.]] godine u [[Američka episkopalna crkva|Episkopalnoj crkvi]]. Kao otac, John Allan je varirao između naglašene nježnosti i agresivne discipline.<ref name=Meyers9/> Obitelj je [[1815.]] isplovila za [[UK|Britaniju]], gdje je Poe jedno vrijeme pohađao školu u škotskom [[Irvine, Škotska|Irvineu]], Allanovom rodnom mjestu, prije nego se pridružio obitelji u [[London]]u tokom [[1816.]] godine. Do [[1817.]] godine je nastavio obrazovanje u školi u [[Chelsea, London|Chelseaju]]. Nakon svega je upisan u školu kod velečasnog Johna Bransbyja u [[Stoke Newington]]u, tada predgrađu [[London]]a udaljenom oko 6&nbsp;km sjeverno.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=16–18}}</ref> Tokom [[1820.]], Poe i Allanovi se vraćaju u Richmond. Četiri godine kasnije, mladi Poe je bio poručnik u počasnoj gardi mladih povodom [[Posjet markiza de La Fayettea Sjedinjenim Državama|svečanog posjeta]] [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette|markiza de La Fayettea]] Richmondu.<ref>{{harvnb|PoeMuseum.org|2006}}</ref> U ožujku [[1825.]] godine umire Allanov ujak i poslovni mecena, William Galt, koji je navodno bio najbogatiji čovjek u Richmondu;<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=20}}</ref> Allan je u nasljedstvo dobio nekoliko araka njegovih posjeda, procijenjenih na oko $750,000 (otprilike $16,000,000 u protuvrijednosti za [[2017.]] godinu). Do kraja ljeta iste godine, Allan je proslavio svoje nasljedstvo kupovinom dvokatnice od cigle, koju je nazvao Moldavia.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=27–28}}</ref> Prije nego se u veljači [[1826.]] godine upisao na prvu godinu studija antičkih i modernih jezika na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]], Poe se moguće zaručio sa [[Sarah Elmira Royster|Sarah Royster]], svojom mladenačkom ljubavi;<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=29–30}}</ref><ref>University of Virginia. ''A Catalogue of the Officers and Students of the University of Virginia. Second Session, Commencing February 1st, 1826''. Charlottesville, VA: Chronicle Steam Book Printing House, 1880, str. 10</ref> veza je prekinuta na intervenciju njezina oca nakon što se Poe upisao na fakultet. Tada još uvijek mladi univerzitet bio je utemeljen na idealima svog osnivača, [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], te je imao strogu politiku protiv kockanja, konja, oružja, duhana i alkohola, mada su ta pravila načelno ignorirana. Jefferson je uspostavio sustav studentskog samoupravljanja, omogućivši studentima da sami biraju kolegije, organiziraju smještaj i prijavljuju svaki oblik kršenja pravila. Taj jedinstveni sustav je u vrijeme Poeova upisa još uvijek bio kaotičan, a broj ispisanih je bio izrazito visok.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|pp=21–22}}</ref> Tokom studija, Poe je izgubio kontakt s Roysterovom, ali je došao i u sukob s Allanom zbog kockarskih dugova. Poe je tvrdio kako mu Allan nije poslao dovoljno novca da se prijavi na kolegije, nabavi knjige i namjesti sobu; Allan je poslao dodatni novac i nešto odjeće, ali Poeovi dugovi su svejedno rasli.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=32–34}}</ref> Odustao je nakon prve godine, ali nije se želio vratiti u Richmond, pogotovo nakon što je saznao da se Roysterova udala za Alexandera Sheltona. U travnju [[1827.]] godine odlazi u [[Boston]], gdje živi radeći u uredu i kao pisac za novine.<ref name=Meyers32>{{harvnb|Meyers|1992|p=32}}</ref> U jednom trenutku počeo je koristiti [[pseudonim]] Henri Le Rennet.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=41}}</ref> === Karijera u vojsci === [[File:TamerlaneAndOtherPoems.jpg|thumb|Naslovnica prvog izdanja zbirke ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', prvog objavljenog djela Edgara Allana Poea.]] Kada se više nije mogao uzdržavati, Poe se [[27. svibnja]] [[1827.]] godine prijavio u [[Kopnena vojska Sjedinjenih Država|američku vojsku]], koristeći ime Edgar A. Perry. Prilikom prijave je tvrdio da imam 22, iako je ustvari imao samo 18 godina.<ref>{{harvnb|Cornelius|2002|p=13}}</ref> Inicijalno je bio stacioniran u [[Fort Independence (Massachusetts)|Fort Independenceu]] u [[Bostonska luka|Bostonskoj luci]] za plaću od pet dolara mjesečno.<ref name=Meyers32/> Iste godine objavio je i svoju prvi knjigu, zbirku pjesama od 40-ak stranica naslova ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', objavljenu anonimno; kao autor je naveden "jedan Bostonac". Zbirka je tiskana u samo 50 primjeraka i prošla je praktički nezamijećeno.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|pp=33–34}}</ref> Njegova regimenta ubrzo je premještena u [[Fort Moultrie]] u [[Charleston, South Carolina|Charlestonu]], [[Južna Karolina|SC]], gdje su otputovali brodom ''Waltham'', [[8. studenog]] [[1827.]] godine. Poe je ubrzo dobio unaprijeđenje, postavši regrutirani obrtnik zadužen za pripremu streljiva za artiljeriju, što je za sobom povuklo i duplo veću plaću.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=35}}</ref> U službi je bio ukupno dvije godine i došao do čina majora-narednika artiljerije, što je bio najviši čin što ga je mogao imati neborbeni časnik; nakon toga je zatražio da mu se petogodišnji vojni rok ranije prekine. Svom nadređenom, poručniku Howardu, otkrio je svoje pravo ime i svoju životnu priču. Howard je pristao dati mu [[otpust]] samo ako se prethodno pomiri s Allanom te mu je napisao pismo, međutim ovaj nije bio pretjerano oduševljen. Prolazili su mjeseci, a molbe upućene Allanu su mahom ignorirane; postoji mogućnost kako Allan čak nije pisao ni kako bi obavijestio Poea da mu je majka bolesna. Frances Allan je umrla [[28. veljače]] [[1829.]] godine, a Poe je došao u posjet dan nakon njezina sprovoda. Moguće omekšan zbog suprugine smrti, John Allan se pomirio s Poeom te je pristao pomoći mu u dobivanju otpusta s kako bi dobio namještenje na [[Vojna akademija West Point|Vojnoj akademiji]] u [[West Point, New York|West Pointu]], [[New York (savezna država)|NY]].<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=43–47}}</ref> Poe je konačno otpušten [[15. travnja]] [[1829.]] godine, nakon što je pronašao zamjenu koja bi do kraja odslužila vojni rok umjesto njega.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=38}}</ref> Prije odlaska na West Point, Poe je nakratko otišao u [[Baltimore]], gdje je odsjeo kod tete Marije Clemm, s kojom su živjeli njezina kći [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginia]] (Poeova prva rođakinja), njegov brat William Henry i njegova invalidna baka, Elizabeth Cairnes Poe.<ref>{{harvnb|Cornelius|2002|pp=13–14}}</ref> U međuvremenu je u [[Baltimore]]u, tokom [[1829.]] godine, objavio i svoju drugu knjigu, zbirku poezije ''Al Aaraaf, Tamerlane and Minor Poems''.<ref>{{harvnb|Sova|2001|p=5}}</ref> Ubrzo se uputio na Point West, gdje je [[1. srpnja]] [[1830.]] godine položio kadetski ispit.<ref>{{harvnb|Krutch|1926|p=32}}</ref> U listopadu iste godine, John Allan se vjenšao svojom drugom suprugom, Louisom Patterson.<ref>{{harvnb|Cornelius|2002|p=14}}</ref> Taj brak, kao i česte svađe s Poeom oko Allanove vanbračne djece, dovele su toga da ga se njegova udomiteljska obitelj u konačnici odrekla.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|pp=54–55}}</ref> Poe je tada odlučio napustiti West Point tako što je namjerno izazvao incident zbog kojega je završio pred [[vojni sud|vojnim sudom]]. Dana [[8. veljače]] [[1831.]] godine, Poeu je suđeno zbog teškog neizvršavanja dužnosti i neposluha zato što je odbio prisustvovati prozivkama, nastavi i misama. Poe je taktički izjavio kako se ne smatra krivim da bi dobio otpust, znajući da će ga sud proglasiti krivim.<ref>{{harvnb|Hecker|2005|pp=49–51}}</ref> U veljači [[1831.]] godine oišao je u [[New York (grad)|New York]], gdje je objavio novu zbirku poezije, naslovljenu jednostavno ''Poems''. Knjiga je financirana uz pomoć njegovih kolega kadeta s West Pointa, mnogi od kojih su donirali 75 centi i tako doveli ukupnu sumu do $170. Postoji mogućnost kako su očekivali da će zbirka sadržavati satiričke pjesme slične onima koje je na akademiji pisao o zapovjednicima.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|pp=50–51}}</ref> Knjigu je u New Yorku tiskao Elam Bliss, navodeći da se radi o drugom izdanju, uz posvetu: "''Ova zbirka je s poštovanjem posvećena američkom kadetskom korpusu''". Zbirka je sadržavala reizdanja [[poema|poemā]] ''[[Tamerlane]]'' i ''[[Al Aaraaf]]'', ali i šest dotad neobjavljenih pjesama, uključujući i rane verzije pjesama "[[To Helen]]", "[[Israfel]]" i "[[The City in the Sea]]".<ref>{{harvnb|Hecker|2005|pp=53–54}}</ref> Nakon mjesec dana u New Yorku, Poe se u ožujku [[1831.]] godine vratio k teti u [[Baltimore]]. Dana [[1. kolovoza]] [[1831.]] godine, od posljedica bolesti, djelomično uzrokovane [[alkoholizam|alkoholizmom]], umro je Poeov brat, William Henry.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|pp=187–188}}</ref> === Poe kao književnik === Nakon bratove smrti, Poe je odlučio ozbiljno se posvetiti pisanju. Period kojeg je odabrao bio je težak period za američke izdavače.<ref>{{harvnb|Whalen|2001|p=64}}</ref> Bio je prvi javno poznati Amerikanac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac,<ref name=Meyers138>{{harvnb|Meyers|1992|p=138}}</ref><ref name=Quinn305>{{harvnb|Quinn|1998|p=305}}</ref> s tim da ga je nedostatak međunarodnog okvira za [[autorska prava]] uvelike ograničavao.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=247}}</ref> Izdavači su u tom periodu često tiskali ilegalne kopije britanskih autora, zanemarujući tako nove, američke pisce, kojima bi trebali platiti.<ref name=Quinn305/> Izdavači su također doživjeli težak udarac tokom [[Panika iz 1837.|panike iz 1837.]] godine.<ref>{{harvnb|Whalen|2001|p=74}}</ref> Mjesečnici i slični časopisi koji su izlazili u redovnim intervalima doživjeli su procvat u ovom periodu, djelomično zbog razvoja novih tehnologija, međutim mnogi od njih su ugašeni nakon samo par brojeva,<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=99}}</ref> dok su izdavači često odbijali platiti autorima, ili bi znatno kasnili s dogovorenim isplatama.<ref>{{harvnb|Whalen|2001|p=82}}</ref> Dok je pokušavao preživjeti kao pisac, Poe je često morao slati ponižavajuće molbe za novcem i drugim oblicima pomoći.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=139}}</ref> [[File:VirginiaPoe.jpg|thumb|left|Godine [[1835.]], tada dvadesetšestogodišnji Poe dobio je dozvolu da se vjenča sa svojom trinaestogodišnjom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]]. U braku su bili 11 godina, dok Virginia nije preminula od posljedica bolesti. Taj je gubitak vjerojatno inspirirao neka Poeova djela.]] Nakon ranih pokušaja s poezijom, Poe se posvetio prozi. Objavio je nekoliko priča kod izdavača u [[Philadelphia|Philadelphiji]] te se posvetio radu na svojoj jedinoj drami, ''[[Politian (drama)|Politian]]''. U listopadu [[1833.]] godine, časopis ''[[Baltimore Saturday Visiter]]'' je dodijelio Poeu nagrad za njegovu priču "[[MS. Found in a Bottle]]".<ref>{{harvnb|Sova|2001|p=162}}</ref> Njegove priče privukle su pažnju pisca i političara [[John P. Kennedy|Johna P. Kennedyja]], utjecajnog u [[Baltimore]]u, koji je pomogao Poeu objaviti nekoliko priča te ga je upoznao s Thomasom W. Whiteom, urednikom časopisa ''[[Southern Literary Messenger]]'' iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]]. U kolovozu [[1835.]] godine postao je pomoćnik urednika,<ref>{{harvnb|Sova|2001|p=225}}</ref> međutim je dobio otkaz nakon samo par tjedana jer ga je šef uhvatio pijanog na poslu.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=73}}</ref> Vrativši se u [[Baltimore]], Poe je [[22. rujna]] [[1835.]] ishodio dozvolu za brak sa svojom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], mada nije poznato jesu li se vjenčali tada ili kasnije;<ref name="Silverman 1991 124">{{harvnb|Silverman|1991|p=124}}</ref> Poe je tada imao 26 godina, a Virginia 13. White ga je ubrzo vratio na posao nakon što mu je Poe obećao da će se dolično ponašati, nakon čega se s Virginijom i njezinom majkom preselio u Richmond. U ''Messengeru'' je ostao do siječnja [[1837.]] godine. Poe je tvrdio da je u tom periodu tiraža časopisa porasla sa 700 na 3,500 primjeraka.<ref name=Allen/> On sam je u časopisu objavio nekoliko pjesama, recenzija knjiga, kritika i priča. Dana [[16. svibnja]] [[1836.]], Poe i Virginia Clemm su održali [[Prezbiterijanizam|prezbiterijansku]] bračnu ceremoniju u svom domu u Richmondu, tokom koje je jedan od svjedoka pogrešno potvrdio da je Virginia imala 21 godinu.<ref name="Silverman 1991 124"/><ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=85}}</ref> U srpnju [[1838.]] godine, izdavačka kuća [[Harper (izdavačka kuća)|Harper & Brothers]] izdala je Poeov (jedini dovršeni) roman ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', koji je recenziran diljem zemlje.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=137}}</ref> Tokom ljeta [[1839.]] godine, Poe postaje pomoćni urednik u časopisu ''[[Burton's Gentleman's Magazine]]''. Tu je objavio brojne članke, priče i recenzije, jačajući svoju reputaciju oštrog kritičara, koju je izgradio još dok je pisao za ''Southern Literary Messenger''. Iste godine je u dva toma objavio i zbirku ''[[Tales of the Grotesque and Arabesque]]'', međutim ista je dobila miješane kritike i nije Poeu donijela nikakav značajan profit.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=113}}</ref> ''Burtona'' je napustio nakon otprilike godine dana te je pronašao posao pomoćnika u časopisu ''[[Graham's Magazine]]''.<ref>{{harvnb|Sova|2001|pp=39, 99}}</ref> U lipnju [[1840.]] godine, Poe je objavio prospekt u kojemu je obznanio kako namjerava pokrenuti vlastiti časopis, naziva ''[[The Stylus]]'';<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=119}}</ref> časopis se inicijalno trebao zvati ''The Penn'', s obzirom da mu je središte trebalo biti u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dana [[6. lipnja]] je u filadelfijskom časopisu ''[[Saturday Evening Post]]'' kupio oglasni prostor i tu objavio sljedeće: "''Prospekt časopisa Penn, književnog mjesečnika iz Philadelphije što će ga izdavati i čiji će urednik biti Edgar A. Poe''".<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=159}}</ref> Časopis nikada nije pokrenut do Poeove smrti. U ovom je periodu pokušao osigurati mjesto u administraciji predsjednika [[John Tyler|Johna Tylera]], tvrdeći kako je član [[Vigovska stranka (Sjedinjene Države)|Vigovske stranke]].<ref>{{harvnb|Quinn|1998|pp=321–322}}</ref> Nadao se kako bi uz pomoć Tylerova sina, Roberta,<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=186}}</ref> koji je pak bio prijatelj njegova prijatelja Fredericka Thomasa,<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=144}}</ref> mogao dobiti mjesto u carini u Philadelphiji. Sredinom rujna [[1842.]] godine, Poe se nije pojavio na sastanku s Thomasom oko zaposlenja, tvrdeći kako je bio bolestan, međutim Thomas je bio uvjeren kako ja zapravo bio pijan.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=187}}</ref> Iako mu je obećano mjesto, sve slobodne pozicije popunili su drugi kandidati.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=188}}</ref> [[File:Raven Poe Neill.jpg|thumb|Odmah po izlasku [[1845.]] godine, Poeova poema ''[[The Raven]]'' je postala senzacija i donijela je piscu enormnu popularnost. Na slici je ilustracija Johna R. Neilla iz [[1910.]] godine.]] Tokom jednog poslijepodneva u siječnju [[1842.]] godine, Poeova supruga Virginia je počela pokazivati prve simptome [[tuberkuloza|tuberkuloze]], dok je pjevala i svirala klavir. Poe je taj događaj opisao kao puknuće krvne žile u njezinom grlu.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=179}}</ref> Virginia se samo djelomično oporavila. Zbog stresa uzrokovanog njezinom bolešću, Poe je sve više pio. Napustio je ''Graham's'' i pokušao naći drugi posao, ciljajući jedno vrijeme na državnu službu. Vratio se u New York gdje je jedno vrijeme radio za ''[[Evening Mirror]]'' prije nego je postao urednik, a kasnije i jedini vlasnik, časopisa ''[[Broadway Journal]]''.<ref name=Sova34>{{harvnb|Sova|2001|p=34}}</ref> S te je pozicije javno optužio [[Henry Wadsworth Longfellow|Henryja Wadswortha Longfellowa]] za [[plagiranje]]; Longfellow nikada nije odgovorio, međutim Poeov postupak ga je izolirao od ostalih pisaca.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=455}}</ref> ''Evening Mirror'' je [[29. siječnja]] [[1845.]] godine objavio njegovu [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala nevjerojatna senzacija. Iako je dobio samo $9 za objavljivanje poeme,<ref>{{harvnb|Ostram|1987|p=5}}</ref> ona ga je gotovo odmah pretvorila u hit pisca.<ref>{{harvnb|Hoffman|1998|p=80}}</ref> Poema je istovremeno objavljena u časopisu ''[[The American Review: A Whig Journal]]'' pod pseudonimom Quarles.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=530}}</ref> ''Broadway Journal'' je propao [[1846.]] godine. Poe se tada preselio u kolibu u [[Fordham (Bronx)|Fordhamu]], danas dijelu [[Bronx]]a; ta je kuća, otkako je preseljena na novu lokaciju, poznata kao [[Poeova koliba]] te je turistički lokalitet. Živeći tu, sprijateljio se s [[isusovci]]ma iz obližnjeg Koledža St. John's, danas [[Univerzitet Fordham|Univerziteta Fordham]].<ref>Schroth, Raymond A. ''Fordham: A History and Memoir''. New York: Fordham University Press, 2008: 22–25.</ref> Virginia Poe umrla je u toj kolibi [[30. siječnja]] [[1847.]] godine.<ref name="Poe Cottage">{{harvnb|BronxHistoricalSociety.org|2007}}</ref> Biografi i kritičari ističu kako je Poeov česti motiv "smrti prelijepe žene" posljedica opetovanih gubitaka žena u njegovom životu, uključujući i gubitak supruge.<ref>{{harvnb|Weekes|2002|p=149}}</ref> Nakon Virginijine smrti, Poe je postao izrazito nestabilan. Jedno vrijeme se udvarao pjesnikinji [[Sarah Helen Whitman]], koja je živjela u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]], te s kojom se eventualno i zaručio, međutim zaruke su propale, vjerojatno zbog Poeovog opijanja i kaotičnog ponašanja. Postoje i snažni dokazi kako se Whitmanina majka uplela i učinila sve da upropasti njihov odnos.<ref>{{harvnb|Benton|1987|p=19}}</ref> Poe se tada vratio u Richmond, gdje je obnovio vezu sa Sarah Elmirom Royster, u koju je bio zaljubljen u djetinjstvu.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=628}}</ref> == Smrt == {{main|Smrt Edgara Allana Poea}} [[File:EdgarAllanPoeGrave.jpg|thumb|Poevo tijelo danas se nalazi ispod ovog spomenika u [[Baltimore]]u, nakon što je premiještno [[1875.]] godine. Autorova smrt je i danas obavijena misterijem.]] Dana [[3. listopada]] [[1849.]] godine, Edgar Allan Poe je lutao ulicama [[Baltimore]]a u stanju teškog delirija te je, prema izjavi Josepha W. Walkera, koji ga je pronašao, bio "u velikoj opasnosti te... mu je hitno bila potrebna pomoć".<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=638}}</ref> Odveden je na [[Medicinski koledž Washington]], gdje je [[Smrt Edgara Allana Poea|preminuo]] u nedjelju, [[7. listopada]] [[1849.]] godine, u 5:00 sati ujutro.<ref name=Meyers255>{{harvnb|Meyers|1992|p=255}}</ref> Poe nikada nije bio dovoljno lucidan da bi objasnio kako se doveo u tako teško stanje te je, što je bilo neobično, nosio odjeću koja nije bila njegova. Navodno je u noći prije svoje smrti opetovano ponavljao ime Reynolds, međutim i danas je nepoznato na koga je mislio. Neki izvori navode kako su njegove posljednje riječi bile: "''Gospodine, pomozi mojoj jadnoj duši''".<ref name=Meyers255/> Svi medicinski izvještaji su izgubljeni, uključujući i potvrdu o smrti.<ref>{{harvnb|Bramsback|1970|p=40}}</ref> Tadašnje novine su izvještavale kako je Poe umro od "odumiranja mozga" ili "cerebralne upale", što su redom bili česti [[eufemizam|eufemizmi]] za smrti uzrokovane neuglednim stanjima poput [[alkoholizam|alkoholizma]].<ref>{{harvnb|Silverman|1991|pp=435–436}}</ref> Pravi uzrok njegove smrti ostaje misterij.<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=435}}</ref> Među mogućim uzrocima navodili su se ''[[delirium tremens]]'', [[kardiovaskularna bolest]], [[epilepsija]], [[sifilis]], [[meningitis]],<ref name=Meyers256>{{harvnb|Meyers|1992|p=256}}</ref> [[kolera]]<ref>{{harvnb|CrimeLibrary.com|2008}}</ref> i [[bjesnoća]].<ref>{{harvnb|Benitez|1996}}</ref> Jedna teorija iz [[1872.]] godine navodi kako je Poe bio žrtva ''[[cooping]]a'', tada popularnog oblika izborne prevare koji se svodio na otimanje i prisilno alkoholiziranje prolaznika na cestama s ciljem njihovog glasovanja za određenog izbornog kandidata, a koji je često bio popraćen nasiljem, čak i ubojstvima.<ref>{{harvnb|Walsh|2000|pp=32–33}}</ref> === Griswoldov "Memoar" === Na dan Poeovog pogreba, ''[[New York Tribune]]'' je objavio podužu osmrtnicu čiji je autor bio izvjesni Ludwig. Osmrtnica je ubrzo objavljena diljem zemlje. Počela je na sljedeći način: "''Edgar Allan Poe je mrtav. Umro je u Baltimoreu prije dva dana. Ova će objava iznenaditi mnoge, ali će rastužiti mali broj ljudi''".<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=259}} Ukoliko želite pročitati cijeli tekst osmrtnice, pogledajte [[s:en:Death of Edgar Allan Poe|Poeovu osmrtnicu]] na engleskom Wikizvoru.</ref> Ludwig je ubrzo identificiran kao [[Rufus Wilmot Griswold]], urednik i kritičar koji je još od [[1842.]] godine gajio snažan animozitet prema Poeu. Griswold je nekim čudom postao Poeov literatni izvršitelj te je pokušao uništiti ugled svog neprijatelja nakon njegove smrti.<ref name=Hoffman14>{{harvnb|Hoffman|1998|p=14}}</ref> Griswold je napisao biografski članak o Poeu naslova "Memoir of the Author", koji je uvršten u izdanje sabranih djela iz [[1850.]] godine. Poea je opisao kao odvratnog, pijanog i nadrogiranog luđaka te je kao dokaz priložio autorova pisma.<ref name=Hoffman14/> Mnoge njegove tvrdnje bile su ili lažne ili izvrnute poluistine. Primjerice, danas se pouzdano zna da Poe nije bio ovisnik o drogama.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=693}}</ref> Oni koji su dobro poznavali Poea denuncirali su Griswoldovu knjigu,<ref>{{harvnb|Sova|2001|p=101}}</ref> ali je ista postala jako popularna. Popularnost je djelomično bila i posljedica činjenice da je to bila jedina potpuna biografija dostupna u tom periodu te je naširoko tiskana, a djelomično i zbog toga što su čitatelji bili uzbuđeni što su imali priliku čitati knjige "zlog" čovjeka.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=263}}</ref> Pisma koja je Griswold priložio kao dokaze kasnije su identificirana kao krivotvorine.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=699}}</ref> == Literarni stil i teme == === Žanrovi === [[File:EAPoeStatue.jpg|thumb|left|Statua Edgara Allana Poea u [[Baltimore]]u, što je izradio [[Moses J. Ezekiel]].]] Poeova najpoznatija djela spadaju u [[Gotski roman|gotsku fikciju]],<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=64}}</ref> žanr kojemu se posvetio kako bi zadovoljio afinitete publike.<ref name=Royot57>{{harvnb|Royot|2002|p=57}}</ref> Njegove najčešće teme su smrt, uključujući i njezine fizičke manifestacije, učinke raspadanja, brigu oko [[prerana sahrana|preranog pokopa]], reanimaciju mrtvih i žalovanje.<ref>{{harvnb|Kennedy|1987|p=3}}</ref> Mnoga njegova djela uglavnom se smatraju dijelom [[mračni romantizam|mračnog romantizma]], književne reakcije na [[transcedentalizam]],<ref>{{harvnb|Koster|2002|p=336}}</ref> prema kojemu je Poe gajio izraženo negativne sentimente.<ref name=ljunquist15>{{harvnb|Ljunquist|2002|p=15}}</ref> Sljedbenicima pokreta nadjenuo je satirički nadimak "Frog-Pondians", prema bari sa [[žabe|žabama]] u parku [[Boston Common]],<ref>{{harvnb|Royot|2002|pp=61–62}}</ref><ref>{{cite web|title=(Introduction)|url=http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|work=The Raven in the Frog Pond: Edgar Allan Poe and the City of Boston|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library|date=December 17, 2009 – March 31, 2010|archive-date=2017-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170203065247/http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|dead-url=yes}}</ref> a njihov je stil ismijavao kao "[[metafora|metafore]] bez kontrole",<ref>{{harvnb|Hayes|2002|p=16}}</ref> tvrdeći da ti autori odlaze u "opskurnost opskurnosti radi" ili "misticizam misticizma radi".<ref name=ljunquist15/> U pismu [[Thomas Holley Chivers|Thomasu Holleyju Chiversu]], Poe je napisao kako on ne prezire transcedentaliste, "samo pretendente i [[sofizam|sofiste]] među njima".<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=169}}</ref> Izuzev [[horor]] priča, Poe je pisao i [[satira|satire]], humoristične priče i [[Masovna obmana|obmane]]. Kako bi postigao humoristični efekt, Poe je koristio ironiju i suludu ekstravaganciju, često kako bi čitatelja oslobodio od kulturološkog konformizma.<ref name=Royot57/> "[[Metzengerstein]]", prva priča koju je Poe objavio,<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=88}}</ref> bila je njegov prvi korak u žanr horora, mada je inicijalno zamišljena kao [[burleska]] koja je trebala satirizirati popularni žanr.<ref>{{harvnb|Fisher|1993|pp=142,149}}</ref> Poe je također reformirao [[Naučna fantastika|znanstvenu fantastiku]], prateći u svojim djelima nove tehnologije poput [[Balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]] u priči "[[The Balloon-Hoax]]".<ref>{{harvnb|Tresch|2002|p=114}}</ref> Poe je velik dio svojih djela pisao koristeći teme za koje je znao da će se dopasti široj čitateljskoj publici.<ref>{{harvnb|Whalen|2001|p=67}}</ref> U tu svrhu, Poe je u svoja djela često ubacivao elemente [[pseudoznanost]]i, poput [[frenologija|frenologije]]<ref>{{harvnb|Hungerford|1930|pp=209–231}}</ref> ili [[fiziognomija|fiziognomije]].<ref>{{harvnb|Grayson|2005|pp=56–77}}</ref> === Književna teorija === Poeova djela reflektiraju njegove književne teorije, koje je iznosio u svojim kritikama, ali i esejima poput onog "[[The Poetic Principle]]".<ref name=Krutch225>{{harvnb|Krutch|1926|p=225}}</ref> Prezirao je [[didakticizam]]<ref>{{harvnb|Kagle|1990|p=104}}</ref> i [[alegorija|alegoriju]],<ref>{{harvnb|Poe|1847|pp=252–256}}</ref> iako je vjerovao da bi značenje u književnosti trebalo biti struja koja teče točno ispod površine. Djela s jasno očitovanim značenjem, napisao je, prestaju biti umjetnost.<ref>{{harvnb|Wilbur|1967|p=99}}</ref> Vjerovao je da bi kvalitetna djela trebala biti kratka i fokusirana na jedan specifični efekt.<ref name=Krutch225/> U tu svrhu, Poe je vjerovao kako pisac mora precizno iskalkulirati svaki sentiment i ideju.<ref>{{harvnb|Jannaccone|1974|p=3}}</ref> U eseju "[[The Philosophy of Composition]]", Poe je opisao svoju metodu pisanja poeme ''[[The Raven]]'', tvrdeći da se striktno pridržavao te metode. Neki kritičati su doveli u pitanje to je li Poe doista ustrajano slijedio tu metodu, poput [[T. S. Eliot]]a, koji je rekao: "''Nama je teško iščitavati taj esej bez da promislimo da, ako je Poe doista smislio svoju poemu s tolikim kalkulacijama, da bi se malo više potrudio oko svega: rezultat teško da odaje počast metodi''".<ref>{{harvnb|Hoffman|1998|p=76}}</ref> Biograf Joseph Wood Krutch opisao je taj esej kao "prilično visoko ingenioznu vježbu u umijeću racionalizacije".<ref>{{harvnb|Krutch|1926|p=98}}</ref> == Ostavština == === Utjecaj === [[File:The Purloined Letter.jpg|thumb|320px|[[Frédéric-Théodore Lix|Lixova]] ilustracija za Poeovu priču "[[The Purloined Letter]]", u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]]. Poe se danas smatra ocem detektivske priče, dok je Dupin bio inspiracija za mnoge kasnije literarne detektive, uključujući i [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]].]] [[File:Balloon-Hoax.jpg|thumb|320px|Ilustracija balona ''Victoria'' koja je popratila novinski članak "[[The Baloon-Hoax]]", u kojem je Poe podvalio prevaru pod istinitu priču.]] [[File:Gold Bug cryptogram.jpg|thumb|320px|Jednostavni [[supstitucijski kriptogram]] korišten u Poeovoj priči "[[The Gold-Bug]]".]] Za života, Poe je bio najpriznatiji kao književni kritičar. Njegov kolega [[James Russell Lowell]] nazvao ga je "najperceptivnijim, najfilozofskijim i najneustrašivijim kritičarem kreativnih djela što je ikada pisao u Americi", sugerirajući – simbolično – da je povremeno koristio [[pruska kiselina|prusku kiselinu]] umjesto tinte.<ref>{{harvnb|Quinn|1998|p=432}}</ref> Poeove oštre kritike donijele su mu ugled "čovjeka-skalpela" (eng. "''tomahawk man''").<ref>{{Cite book|title=Edgar Allan Poe: Rhetoric and Style|url=https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm|last=Zimmerman|first=Brett|year=2005|publisher=McGill-Queen's University Press|location=Montreal|isbn=0-7735-2899-7|pages=[https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm/page/85 85]–87}}</ref> Jedna od njegovih najomiljenijih "žrtava" bio je ugledni [[boston]]ski pjesnik [[Henry Wadsworth Longfellow]], kojega su njegovi književni prijatelji često branili u sklopu onoga što će kasnije biti nazvano "Longfellowovim ratom". Poe ga je optužio za "herezu didaktike", nazivajući njegovu poeziju propovjedajućom, derivativnom i tematski plagiranom.<ref name=Lewis>{{cite news|last=Lewis|first=Paul|title=Quoth the detective: Edgar Allan Poe's case against the Boston literati|url=http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|work=boston.com|publisher=Globe Newspaper Company|accessdate=April 9, 2013|date=March 6, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130603120501/http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|archivedate=June 3, 2013}}</ref> Poe je točno predvidio da će ugled i stil Henryja Wadswortha Longfellowa s vremenom izgubiti na vrijednosti, napisavši: "''Pripisujemo mu visoke kvalitete, ali uskraćujemo mu Budućnost''".<ref name=BosLitHist>{{cite web|title=Longfellow's Serenity and Poe's Prediction|url=http://www.bostonliteraryhistory.com/chapter-5|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library and Massachusetts Historical Society|date=March 28 – July 30, 2012}}</ref> Poe je bio poznat i kao autor fikcije te je postao jedan od prvih američkih pisaca [[19. vijek|XIX. vijeka]] koji je postao popularniji u [[Europa|Europi]], nego u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref name=Meyers258>{{harvnb|Meyers|1992|p=258}}</ref> Posebno ga se cijeni(lo) u [[Francuska|Francuskoj]], mahom zahvaljujući ranim prijevodima [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]]. Baudelaireovi prijevodi bili su tada definitivna izdanja Poeovih djela za cijelu Europu.<ref>{{harvnb|Harner|1990|p=218}}</ref> Poeova rana [[detektivska fikcija]] u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]] postavila je temelj za sve buduće literatne detektive. Sir [[Arthur Conan Doyle]] je jednom prilikom rekao: "''Svaka [Poeova detektivska priča] je korijen iz kojega se razvija cijela literatura... Gdje je bila detektivska priča dok joj Poe nije udahnuo život?''".<ref>{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=103}}</ref> Udruga [[Mystery Writers of America]] je svoje nagrade za izvrsnost u detektivskoj fikciji nazvala [[Nagrada Edgar|Edgarima]].<ref>{{harvnb|Neimeyer|2002|p=206}}</ref> Poe je također izvršio utjecaj na pisce [[Naučna fantastika|znanstvene fantastike]], među njima i [[Jules Verne|Julesa Vernea]], koji je napisao nastavak njegova romana ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', naslovljen ''[[Le Sphinx des glaces]]''.<ref>{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=364}}</ref> Pisac [[H. G. Wells]] je jednom prokomentirao kako "''Pym'' govori ono što je jedan vrlo inteligentan um mogao zamisliti o regiji Južnog pola prije stotinu godina".<ref>{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=372}}</ref> Godine [[2013.]], ''[[The Guardian]]'' je naveo ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' kao jedan od najvećih romana ikada napisanih na engleskom jeziku, ističući njegov utjecaj na autore kao što su [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]] i [[David Morrell]].<ref name="guardian">{{cite news | last = McCrum | first = Robert | title = The 100 best novels: No 10 – The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket by Edgar Allan Poe (1838) | work = [[The Guardian]] | date = 2013 | url = https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | accessdate = August 8, 2016 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160911130937/https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | archivedate = September 11, 2016 | df = }}</ref> Kao što je slučaj s mnogim poznatim umjetnicima, Poeova djela su izrodila mnoge imitatore.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=281}}</ref> Jedan od trendova među njima bile su tvrdnje vidovnjaka i sličnih kako "kanaliraju" pjesme od Poeovog duha. Jedna od najpoznatijih takvih autorica bila je Lizzie Doten, koja je tvrdila da je kompoziciju za svoju zbirku ''Poems from the Inner Life'' ([[1863.]]), dobila direktno od Poeovog duha. Ta zbirka sadržavala je prerade poznatih Poeovih djela (poput "[[The Bells (pjesma)|The Bells]]"), ali s novim, pozitivnim senzibilitetom.<ref>{{harvnb|Carlson|1996|p=476}}</ref> Unatoč značajnom utjecaju, Poe je bio i meta kritika. Negativne kritike uvelike su bile posljedice negativne percepcije njegove osobnosti te utjecaja te percepcije na njegov ugled.<ref name=Meyers258/> [[William Butler Yeats]] je u nekoliko navrata kritizirao Poea, jednom ga prilikom čak nazvavši i "vulgarnim".<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=274}}</ref> Transcedentalist [[Ralph Waldo Emerson]] je o poemi ''The Raven'' rekao kako u njoj ne vidi apsolutno ništa,<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=265}}</ref> dok je Poea osobno nazvao "čovjekom za ''[[jingle]]ove''".<ref>{{harvnb|New York Times|1894}}</ref> [[Aldous Huxley]] je napisao kako Poeova djela "padaju u vulgarnost" tako što su "previše poetična", kao da netko nosi dijamantni prsten na svakom prstu.<ref>{{harvnb|Huxley|1967|p=32}}</ref> Vjeruje se kako je do danas preživjelo samo 12 kopija Poeove prve objavljene zbirke, ''Tamerlane and Other Poems''. U prosincu [[2009.]] godine, jedna od njih prodana je u [[New York (grad)|njujorškom]] [[Christie'su]] za $662,500, što je rekordni iznos za neko djelo američke književnosti.<ref>{{harvnb|New York Daily News|2009}}</ref> === Fizika i kozmologija === Poeov esej ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' ([[1848.]]) sadržavao je [[kozmologija|kozmološku]] teoriju koja je prethodila [[Teorija velikog praska|velikom prasku]] čak 80 godina,<ref>{{harvnb|Cappi|1994}}</ref><ref>{{harvnb|Rombeck|2005}}</ref> kao i prvo prihvatljivo rješenje [[Olbersov paradoks|Olbersovog paradoksa]].<ref>{{harvnb|Harrison|1987|p=}}</ref><ref>{{harvnb|Smoot|Davidson|1994|p=}}</ref> U tom eseju, Poe je namjerno izbjegao koristiti znanstvenu metodu te je pisao iz čiste [[intuicija|intuicije]].<ref name=Meyers214>{{harvnb|Meyers|1992|p=214}}</ref> Upravo iz tog razloga, on ga je smatrao umjetničkim djelom, a ne znanstvenim radom,<ref name=Meyers214/> iako je inzistirao da je sve u njemu istinito<ref>{{harvnb|Silverman|1991|p=399}}</ref> te ga je smatrao remek-djelom.<ref>{{harvnb|Meyers|1992|p=219}}</ref> Ipak, ''Eureka'' je unatoč svemu prepuna znanstvenih pogrešaka. Jedan od očitijih primjera je Poeovo ignoriranje [[Newtonovi zakoni|Newtonovih zakona]] po pitanju gustoće i rotacije planeta.<ref>{{harvnb|Sova|2001|p=82}}</ref> === Kriptografija === Poe je bio uvelike zainteresiran za [[kriptografija|kriptografiju]]. U [[Philadelphia|filadelfijskom]] časopisu ''Alexander's Weekly (Express) Messenger'' je jednom prilikom postavio oglas u sklopu kojega je tražio od čitatelja da mu šalju svoje [[šifra|šifre]], koje bi on onda rješavao.<ref name=Silverman152>{{harvnb|Silverman|1991|p=152}}</ref> U srpnju [[1841.]], Poe je u ''[[Graham's Magazine]]u'' objavio esej naslova "A Few Words on Secret Writing". Kapitalizirajući na javnom interesu za temu, Poe je napisao priču "[[The Gold-Bug]]", koje su šifre činile esencijalni dio.<ref>{{harvnb|Rosenheim|1997|pp=2, 6}}</ref> Poeov uspjeh u kriptografiji nije bio temeljen na njegovom dubokom poznavanju materije (metoda mu je uglavnom bila ograničena na jednostavni [[supstitucijski kriptogram]]) koliko na poznavanju čitateljske publike. Njegove izvrsne analitičke sposobnosti, koje su bile tako evidentne u njegovim detektivskim pričama, omogućile su mu da shvati da je opća publika uglavnom neinformirana po pitanju rješavanja običnog supstitucijskog kriptograma, što je vješto iskoristio.<ref name=Silverman152/> Senzacija koju je Poe izazvao svojim kriptogramima potpomogla je popularizaciji istih u novinama i časopisima.<ref>{{harvnb|Friedman|1993|pp=40–41}}</ref> Međutim, njegov utjecaj na kriptografiju išao je i dalje. Tako je izvršio snažan utjecaj na [[William Friedman|Williama Friedmana]], vodećeg američkog kriptologa.<ref>{{harvnb|Rosenheim|1997|p=15}}</ref> Njegov inicijalni interes za kriptografiju potaknut je čitanjem priče "The Gold-Bug" u djetinjstvu, a kasnije je upravo tu zanimaciju koristio kako bi probio [[japan]]ski [[PURPLE]] kod tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{harvnb|Rosenheim|1997|p=146}}</ref> == Poe u popularnoj kulturi == === Kao lik === {{main|Edgar Allan Poe u popularnoj kulturi|Edgar Allan Poe na filmu i televiziji}} [[File:John-cusack-in-the-raven.jpg|thumb|320px|[[John Cusack]] kao Edgar Allan Poe na promotivnoj fotografiji za film ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'' ([[2012.]]).]] Stvarni Edgar Allan Poe često se pojavljivao kao fiktivna verzija samoga sebe u različitim medijskim adaptacijama, gdje je često portretiran kao "ludi genije" ili "napaćeni umjetnik", dok su sami materijali obrađivali njegove osobne probleme.<ref>{{harvnb|Neimeyer|2002|p=209}}</ref> Mnoge takve adaptacije spajale su stvarne činjenice iz Poeova života s fikitivnim biografijama njegovih likova, sugerirajući tako da je Poe dijelio identitet sa svojim likovima.<ref>{{harvnb|Gargano|1967|p=165}}</ref> Nerijetko je Poe u tim adaptacijama koristio detektivske vještine kako bi rješavao različite slučajeve, poput romana ''[[The Poe Shadow]]'' [[Matthew Pearl|Matthewa Pearla]] ili filma ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'', gdje ga je tumačio [[John Cusack]].<ref>{{harvnb|Maslin|2006}}</ref> === Spomenici i muzeji === Nijedan od domova u kojima je Poe živio dok je bio dijete danas nije preživio, uključujući i imanje Moldavia, na kojemu su živjeli Allanovi. Najstariji preživjeli dom, Old Stone House u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], danas je [[Muzej Edgara Allana Poea]], mada, ironično, Poe nikada nije živio tu. Muzej sadrži brojne predmete koje je Poe koristio dok je živio s Allanovima te nekoliko rijetkih prvih izdanja Poeovih djela. West Range 13 je broj sobe za koju se vjeruje da je Poe živio u njoj dok je studirao na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]] tokom [[1826.]] godine; soba je očuvana i otvorena za posjete. Njezino održavanje nadzire grupa studenata i zaposlenika poznata kao [[Društvo gavrana]].<ref>{{harvnb|The Raven Society|2014}}</ref> Najstariji preživjelo dom u kojemu je Poe doista živio nalazi se u [[Baltimore]]u te je danas [[Dom i muzej Edgara Allana Poea]]. Vjeruje se kako je Poe živio na lokaciji kada je imao 23 godine, dok je živio s Virginijom i Marijom Clemm, kao i sa svojom bakom i starijim bratom, Williamom Henryjem.<ref>{{harvnb|Edgar Allan Poe Society|2007}}</ref> Otvoren je za javnost, a u njemu se nalazi i središte [[Društvo Edgara Allana Poea|Društva Edgara Allana Poea]]. Među nekolicinom domova što su ih Poe i Virginia te Maria Clemm iznajmljivali u [[Philadelphia|Philadelphiji]], samo je posljednji preživio. Kuća Spring Garden, gdje je Poe živio od [[1843.]] do [[1844.]] godine, danas je organizirana kao [[Nacionalno historijsko mjesto Edgara Allana Poea]], a održava ju [[Državna služba za parkove]].<ref>{{harvnb|Burns|2006}}</ref> Poeov posljednji dom sačuvan je kao [[koliba Edgara Allana Poea]] u [[Bronx]]u, [[New York (grad)|New York]].<ref name="Poe Cottage"/> U [[Boston]]u, komemorativna ploča u Ulici Boylston nalazi se nekoliko ulica od stvarne lokacije Poeova rođenja.<ref name=RavenRet>{{cite web|title=Poe & Boston: 2009|url=http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|work=The Raven Returns: Edgar Allan Poe Bicentennial Celebration|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130730104913/http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|archivedate=July 30, 2013}}</ref><ref name=Poe>{{cite web|title=Edgar Allan Poe Birth Place|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515182453/http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|archivedate=May 15, 2013}}</ref><ref>{{harvnb|Van Hoy|2007}}</ref><ref>{{harvnb|Glenn|2007}}</ref> Kuća u kojoj se rodio, u Ulici Carver 62, danas više ne postoji; uz to, ulica je u međuvremenu preimenovana u Ulica Charles – jug.<ref name="BosLitHistMap">{{cite web|title=An Interactive Map of Literary Boston: 1794–1862|url=http://bostonliteraryhistory.com/sites/default/files/bostonliteraryhistorymap.pdf|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition|date=March 28 – July 30, 2012}}</ref><ref name=Glenn>{{cite news|last=Glenn|first=Joshua|title=The house of Poe – mystery solved!|url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|work=boston.com|publisher=The Boston Globe|accessdate=May 22, 2012|date=April 9, 2007|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121026133552/http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|archivedate=October 26, 2012}}</ref> "Trg" na križanju ulica Broadway, Fayette i Carver jedno je vrijeme nosio njegovo ime,<ref name=OldPoeSq>{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|work=The City Record, and Boston News-letter|accessdate=May 11, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100710104718/http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|archivedate=July 10, 2010}}</ref> ali je nestao nakon reorganizacije ulica. Tokom [[2009.]] godine, križanje ulica Carver i Bolyston (dvije ulice sjeverno od mjesta njegova rođenja) preimenovano je u Trg Edgara Allana Poea.<ref name=PoeSq>{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515193417/http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|archivedate=May 15, 2013}}</ref> U ožujku [[2014.]] godine završeno je prikupljanje sredstava za postavljanje trajnog spomenika na lokaciji. Pobjednički spomenik dizajnirala je Stefanie Rocknak, a prikazuje Poea u borbi s vjetrom, dok oko njega leti gavran; njegova aktovka je pala i otvorila se, ostavljajući za njim papirnati trag njegovih djela.<ref name=Fox2013>{{cite news|last=Fox|first=Jeremy C.|title=Vision for an Edgar Allan Poe memorial in Boston comes closer to reality|url=http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=February 1, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150430091910/http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|archivedate=April 30, 2015}}</ref><ref name=Kaiser>{{cite news|last=Kaiser|first=Johanna|title=Boston chooses life-size Edgar Allan Poe statue to commemorate writer's ties to city|url=http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=April 23, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130529131250/http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|archivedate=May 29, 2013}}</ref><ref name=PFOB2>{{cite web|title=About the project|url=http://poeboston.blogspot.com|work=Edgar Allan Poe Square Public Art Project|publisher=Edgar Allan Poe Foundation of Boston, Inc|accessdate=April 9, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130423180550/http://poeboston.blogspot.com/|archivedate=April 23, 2013}}</ref> Spomenik je javno predstavljen [[5. listopada]] [[2014.]] godine, a prisustvovao mu je američki pjesnik [[Robert Pinsky]].<ref name=Lee>{{cite news|last1=Lee|first1=M. G.|title=Edgar Allan Poe immortalized in the city he loathed|url=https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|accessdate=July 2, 2015|work=Boston Globe|date=October 5, 2014|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702204922/https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|archivedate=July 2, 2015}}</ref> Među ostale spomeničke lokacije spada zgrada na [[Upper West Side]]u, gdje je Poe privremeno živio kada je prvi put došao u [[New York (grad)|New York]]. Spomen-ploča sugerira kako je na toj lokaciji napisana poema ''The Raven''. Na lokaciji na kojoj je Poe navodno posljednji put pio prije nego je umro, u četvrti [[Fell's Point (Baltimore)|Fell's Point]] u [[Baltimore]]u, još uvijek se nalazi gostionica, koja danas nosi ime The Horse You Came In On; lokalni stanovnici i gosti inzistiraju da duh po imenu Edgar opsjeda sobe iznad gostionice.<ref>{{harvnb|Lake|2006|p=195}}</ref> === Fotografije === Rane [[dagerotipija|dagerotipije]] Edgara Allana Poea još uvijek izazivaju veliko zanimanje među historičarima književnosti.<ref>{{cite book |last=Deas |first=Michael J. |title=The Portraits and Daguerreotypes of Edgar Allan Poe |url=https://www.eapoe.org/papers/misc1921/deas109a.htm |publisher=University of Virginia |page=47–51 |date=1989 |isbn=978-0813911809 |author-link=Michael J. Deas}}</ref> Među istima se posebno ističu: <gallery mode="packed" heights="200px"> File:Edgar Allan Poe - Daly Daguerreotype.png|'''Dagerotipija "Daly"''', {{small|''pronađena u kolekciji pisca Augustina Dalyja''}}<br>{{small|snimljena [[1847.]] godine u [[New York (grad)|New Yorku]], [[New York (savezna država)|NY]]; autor nepoznat}} File:Edgar Allan Poe 2.jpg|'''Dagerotipija "Ultima Thule"''', {{small|''nazvana u čast nove fotografske tehnike''}}<br>{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}} File:Hartshorn, S.W. - Edgar Allan Poe (Zeno Fotografie).jpg|'''Dagerotipija "Whitman"''', {{small|''vjerojatno zaručnički poklon za Sarah Helen Whitman''}}<br>{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}} File:Edgar Allan Poe-circa1849.png|'''Dagetoripija "Annie"''', {{small|''uručena kao dar gospođi Annie L. Richmond, prijateljici Edgara Allana Poea''}}<br>{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}} File:Edgar Allan Poe - Stella Daguerreotype, 1849.jpg|'''Dagerotipija "Stella"''', {{small|''nazvana u čast Poeove ljubavi, Sarah Anne Lewis''}}<br>{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}} File:Edgar Allan Poe by Pratt, 1849.jpg|'''Dagerotipija "Thompson"''', {{small|''dana kao poklon uredniku Johnu Reubenu Thompsonu''}}<br>{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], [[Virginia|VA]]; autor: William Abbott Pratt}} </gallery> === Poe Toaster === {{main|Poe Toaster}} Tokom nekoliko desetljeća, na Poeov rođendan, [[19. siječnja]], nepoznati muškarac, koji je simpatično prozvan Poe Toaster (u čast zdravice koju je pravio u čast Poea), ostavljao je bocu [[konjak]]a i tri [[ruža|ruže]] na piščevom grobu. Dana [[15. kolovoza]] [[2007.]] godine, bivši historičar u crkvi Westimnster, gdje je Poe pokopan, Sam Porpora, rekao je kako je on započeo tradiciju [[1949.]] godine. Porpora je rekao kako je cilj bio skupiti novac i pojačati profil crkve. Njegova priča nikada nije potvrđena,<ref>{{harvnb|Hall|2007}}</ref> a izjave što ih je davao medijima bile su činjenično neispravne.<ref>{{harvnb|Associated Press|2007}}</ref> Posljednje pojavljivanje Toastera bilo je [[19. siječnja]] [[2009.]] godine, na dvjestotu obljetnicu piščeva rođenja.<ref>{{cite news | title = Poe Toaster tribute is 'nevermore' | url = http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | newspaper = The Baltimore Sun | publisher = Tribune Company | date = January 19, 2010 | accessdate = January 19, 2012 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120120065113/http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | archivedate = January 20, 2012 }}</ref> == Bibliografija == {{main|Bibliografija Edgara Allana Poea}} {{Col-begin}} {{Col-1-of-2}} '''Priče''' * "[[The Black Cat (kratka priča)|The Black Cat]]" * "[[The Cask of Amontillado]]" * "[[A Descent into the Maelström]]" * "[[The Facts in the Case of M. Valdemar]]" * "[[The Fall of the House of Usher]]" * "[[The Gold-Bug]]" * "[[Hop-Frog]]" * "[[The Imp of the Perverse (kratka priča)|The Imp of the Perverse]]" * "[[Ligeia]]" * "[[The Masque of the Red Death]]" * "[[Morella (kratka priča)|Morella]]" * "[[The Murders in the Rue Morgue]]" * "[[The Oval Portrait]]" * "[[The Pit and the Pendulum]]" * "[[The Premature Burial]]" * "[[The Purloined Letter]]" * "[[The System of Doctor Tarr and Professor Fether]]" * "[[The Tell-Tale Heart]]" {{Col-2-of-2}} '''Poezija''' * ''[[Al Aaraaf]]'' * "[[Annabel Lee]]" * "[[The Bells (pjesma)|The Bells]]" * "[[The City in the Sea]]" * "[[The Conqueror Worm]]" * "[[A Dream Within a Dream]]" * "[[Eldorado (pjesma)|Eldorado]]" * "[[Eulalie]]" * "[[The Haunted Palace (pjesma)|The Haunted Palace]]" * "[[To Helen]]" * "[[Lenore]]" * ''[[Tamerlane (poema)|Tamerlane]]'' * ''[[The Raven]]'' * "[[Ulalume]]" {{Col-end}} '''Ostala djela''' * ''[[Politian (drama)|Politian]]'' (1835.)&nbsp;– Poeova jedina drama * ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (1838.)&nbsp;– Poeov jedini dovršeni roman * "[[The Balloon-Hoax]]" (1844.)&nbsp;– novinarska [[prevara]] tiskana kao istinita priča * "[[The Philosophy of Composition]]" (1846.)&nbsp;– esej * ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' (1848.)&nbsp;– esej * "[[The Poetic Principle]]" (1848.)&nbsp;– esej * "[[The Light-House]]" (1849.)&nbsp;– Poeovo posljednje (nedovršeno) djelo == Reference == {{reflist|35em}} == Izvori == * {{cite book |last=Allen |first=Hervey |year=1927 |authorlink= |chapter=Introduction |title=The Works of Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/bwb_T5-CUS-543 |location=New York |publisher=P. F. Collier & Son |isbn= |ref=harv }} * {{cite news |agency=Associated Press |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Man Reveals Legend of Mystery Visitor to Edgar Allan Poe's Grave |newspaper= |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,293413,00.html |accessdate=December 15, 2007 |ref={{harvid|Associated Press|2007}}|work=Fox News}} * {{cite news |last=Benitez |first=R, Michael |date=September 15, 1996 |authorlink= |title=Poe's Death Is Rewritten as Case of Rabies, Not Telltale Alcohol |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/15/us/poe-s-death-is-rewritten-as-case-of-rabies-not-telltale-alcohol.html |ref=harv}} Prema {{cite journal |year=1996 |authorlink= |title=A 39-year-old man with mental status change|url=https://archive.org/details/sim_maryland-medical-journal_1996-09_45_9/page/765 |journal=Maryland Medical Journal |volume=45 |pages=765–769 |ref=harv}} * {{cite book |last=Benton |first=Richard P. |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=1–25 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871c.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Bramsback |first=Birgit |year=1970 |authorlink= |title=The Final Illness and Death of Edgar Allan Poe: An Attempt at Reassessment |journal=Studia Neophilologica |publisher=University of Uppsala |volume=XLII |issue= |page=40 |url= |postscript=<!--None--> |ref=harv |doi=10.1080/00393277008587456 | issn=0039-3274}} * {{cite web |author=BronxHistoricalSociety.org |year=2007 |title=Edgar Allan Poe Cottage |url=http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011072300/http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archivedate=October 11, 2007|location= |publisher= |isbn= |ref=harv }} Archived from the original on 2007-10-11. * {{cite web|last=Burns |first=Niccole |date=15. studenog 2006 |authorlink= |title=Poe wrote most important works in Philadelphia |work=School of Communication – [[Univerzitet u Miamiju]] |url=http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071215130930/http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |archivedate=December 15, 2007 |df= }} * {{cite journal |last=Cappi |first=Alberto |year=1994 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's Physical Cosmology |journal=Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society |volume=35 |issue= |pages=177–192 |bibcode=1994QJRAS..35..177C |postscript=<!--None--> |ref=harv }} * {{cite web|editor-last=Canada |editor-first=Mark |year=1997 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe Chronology |date= |work=Canada's America |url=http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |accessdate=June 3, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070518202036/http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |archivedate=May 18, 2007 |df= }} * {{cite web |author=CrimeLibrary.com |year=2008 |title=Death Suspicion Cholera |date= |work= |url=http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |accessdate=May 9, 2008 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080605045810/http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |archivedate=June 5, 2008 }} * {{cite book |last=Carlson |first=Eric Walter |year=1996 |authorlink= |title=A Companion to Poe Studies |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |url=https://books.google.com/?id=nMHFGbxYhEMC&pg=PA476 |isbn=978-0-313-26506-8 |ref=harv }} * {{cite book |last=Cornelius |first=Kay |year=2002 |authorlink= |chapter=Biography of Edgar Allan Poe |editor=[[Harold Bloom]] |title=Bloom's BioCritiques: Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/edgarallanpoe0000unse |location=Philadelphia, PA |publisher=Chelsea House Publishers |isbn=978-0-7910-6173-2 |ref=harv }} * {{cite web |author=Edgar Allan Poe Society |year=2007 |authorlink= |title=The Baltimore Poe House and Museum |work= |url=http://www.eapoe.org/balt/poehse.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }} * {{cite book |last=Fisher |first=Benjamin Franklin IV |year=1993 |authorlink= |chapter=Poe's 'Metzengerstein': Not a Hoax (1971) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/142 142]–149 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }} * {{Cite book |title=The Unknown Poe |url=https://archive.org/details/unknownpoeanthol0000poee |editor-last=Foye |editor-first=Raymond |authorlink= |publisher=City Lights |location=San Francisco, CA |edition=meko|year=1980 |pages= |isbn=0-87286-110-4 |ref=harv }} * {{cite book |last=Frank |first=Frederick S. |year=1997 |authorlink= |last2=Magistrale |first2=Anthony |authorlink2= |title=The Poe Encyclopedia |url=https://archive.org/details/poeencyclopedia0000unse |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-27768-9 |ref=harv }} * {{cite book |last=Friedman |first=William F. |year=1993 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe, Cryptographer (1936) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/40 40]–54 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }} * {{cite book |last=Gargano |first=James W. |year=1967 |authorlink= |chapter=The Question of Poe's Narrators |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/165 165] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }} * {{cite news |last=Glenn |first=Joshua |date=April 9, 2007 |authorlink= |title=The house of Poe – mystery solved! |newspaper=The Boston Globe |url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html |accessdate= |ref=harv}} * {{cite journal |last=Grayson |first=Eric |year=2005 |authorlink= |pages=56–77 |title=Weird Science, Weirder Unity: Phrenology and Physiognomy in Edgar Allan Poe |journal=Mode 1 |url=http://www.arts.cornell.edu/english/publications/mode/documents/grayson.html |ref=harv }} * {{cite news |last=Hall |first=Wiley |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Poe Fan Takes Credit for Grave Legend |agency=Associated Press |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/books/news/2007-08-15-poe-fan_N.htm|newspaper=USA Today |accessdate= |ref=harv}} * {{cite book|last=Harner |first=Gary Wayne |year=1990 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe in France: Baudelaire's Labor of Love |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Harrison |first=Edward |year=1987 |authorlink=Edward Robert Harrison |title=Darkness at Night: A Riddle of the Universe |url=https://archive.org/details/darknessatnightr00harr |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-19270-6 |ref=harv }} * {{citation | last=Harrowitz | first=Nancy | chapter=The Body of the Detective Model: Charles S. Peirce and Edgar Allan Poe | pages=179–197 | editor=[[Umberto Eco]] | editor2=[[Thomas Sebeok]] | publication-date=1984 | title=The Sign of Three: Dupin, Holmes, Peirce | publisher=''History Workshop'', Indiana University Press | publication-place=Bloomington, IN | isbn=978-0-253-35235-4}} * {{cite book |ref=harv |last=Hayes |first=Kevin J. |year=2002 |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1}} * {{citation |last=Hecker |first=William J. |year=2005 |title=Private Perry and Mister Poe: The West Point Poems |location=Baton Rouge, LA |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-3054-4 |ref=harv }} * {{cite book |last=Hoffman |first=Daniel |year=1998 |origyear=1972 |authorlink=Daniel Hoffman |title=Poe Poe Poe Poe Poe Poe Poe |url=https://archive.org/details/poepoepoepoepoep0000hoff |location=Baton Rouge |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-2321-8 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Hungerford |first=Edward |year=1930 |authorlink= |pages=209–231 |title=Poe and Phrenology |journal=American Literature |volume=1 |ref=harv |doi=10.2307/2920231}} * {{cite book |last=Huxley |first=Aldous |year=1967 |authorlink=Aldous Huxley |chapter=Vulgarity in Literature |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/32 32] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Jannaccone |first=Pasquale (preveo Peter Mitilineos) |year=1974 |authorlink= |title=The Aesthetics of Edgar Poe |journal=Poe Studies |volume=7 |issue=1 |pages= |url= |postscript= |ref=harv |doi=10.1111/j.1754-6095.1974.tb00224.x}} * {{cite book |last=Kagle |first=Steven E. |year=1990 |authorlink= |chapter=The Corpse Within Us |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Kennedy |first=J. Gerald |year=1987 |authorlink= |title=Poe, Death, and the Life of Writing |url=https://archive.org/details/poedeathlife00kenn |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-03773-9 |ref=harv }} * {{cite book |last=Koster |first=Donald N. |year=2002 |authorlink= |chapter=Influences of Transcendentalism on American Life and Literature |title=Literary Movements for Students Vol. 1. |editor-last=Galens |editor-first=David |location=Detroit |publisher=Thompson Gale |isbn= |ref=harv }} * {{cite book |last=Krutch |first=Joseph Wood |year=1926 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Study in Genius |url=https://archive.org/details/edgarallanpoestu0000krut |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |ref=harv }} (1992 reprint: {{ISBN|978-0-7812-6835-6}}) * {{cite book |last=Lake |first=Matt |year=2006 |authorlink= |title=Weird Maryland |url=https://archive.org/details/weirdmarylandyou0000lake |location=New York |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-3906-4 |ref=harv }} * {{cite book |last=Ljunquist |first=Kent |year=2002 |chapter=The poet as critic |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/7 7]–20 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }} * {{cite news |last=Maslin |first=Janet |date=June 6, 2006 |authorlink= |title=The Poe Shadow |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/2006/06/06/arts/06iht-bookwed.1903554.html |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }} * {{cite book |last=Meyers |first=Jeffrey |authorlink= |year=1992 |title=Edgar Allan Poe: His Life and Legacy |url=https://archive.org/details/edgarallanpoehis0000meye_u7k6 |publisher=Cooper Square Press |location=New York |edition=Paperback |pages= |isbn=978-0-8154-1038-6 |ref=harv }} * {{cite book |last=Neimeyer |first=Mark |year=2002 |chapter=Poe and Popular Culture |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/205 205]–224 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }} * {{cite book |last=Nelson |first=Randy F. |year=1981 |title=The Almanac of American Letters |url=https://archive.org/details/almanacofameric00nels |location=Los Altos, CA |publisher=William Kaufmann, Inc. |isbn=978-0-86576-008-0 |ref=harv }} * {{cite news |author=New York Daily News |date=December 5, 2009 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's first book from 1827 sells for $662,500; record price for American literature |url=http://www.nydailynews.com/news/money/edgar-allan-poe-book-1827-sells-662-500-record-price-american-literature-article-1.432709 |accessdate=December 24, 2009 |ref=harv}} * {{cite news |author=New York Times |date=May 20, 1894 |title=Emerson's Estimate of Poe |url=https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9A03E5D91630E033A25753C2A9639C94659ED7CF |accessdate=March 2, 2008 |ref=harv |work=The New York Times}} * {{cite book |last=Ostram |first=John Ward |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=37–47 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871e.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Poe |first=Edgar Allan |date=November 1847 |title=Tale-Writing—Nathaniel Hawthorne |pages=252–256 |journal=Godey's Ladies Book |url=http://www.eapoe.org/works/CRITICSM/GLB47HN1.HTM |accessdate=March 24, 2007 |ref=harv }} * {{cite web |author=PoeMuseum.org |year=2006 |title=Celebrate Edgar Allan Poe's 197th Birthday at the Poe museum |work= |url=http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105212647/http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archivedate=January 5, 2009 |ref=harv |deadurl=yes}} * {{cite book |last=Quinn |first=Arthur Hobson |year=1998 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Critical Biography |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |url=http://eapoe.org/papers/misc1921/quinn00c.htm |isbn=978-0-8018-5730-0 |ref=harv }} (inicijalno izdano 1941. godine od strane izdavačke kuće New York: Appleton-Century-Crofts, Inc.) * {{cite web |author=The Raven Society |year=2014 |authorlink= |title=History |work=[[University of Virginia]] alumni |url=http://aig.alumni.virginia.edu/raven/history/ |accessdate=May 18, 2014 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Rombeck |first=Terry |date=January 22, 2005 |authorlink= |title=Poe's little-known science book reprinted |journal=Lawrence Journal-World & News |volume= |issue= |pages= |url=http://www2.ljworld.com/news/2005/jan/22/poes_littleknown_science/ |postscript=<!--None--> |ref=harv }} * {{cite book |last=Rosenheim |first=Shawn James |year=1997 |authorlink= |title=The Cryptographic Imagination: Secret Writing from Edgar Poe to the Internet |url=https://archive.org/details/cryptographicima0000rose |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-0-8018-5332-6 |ref=harv }} * {{citation |last=Royot |first=Daniel |year=2002 |chapter=Poe's Humor |pages=57–71 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }} * {{cite book |last=Silverman |first=Kenneth |year=1991 |authorlink=Kenneth Silverman |title=Edgar A. Poe: Mournful and Never-Ending Remembrance |url=https://archive.org/details/edgarapoemournfu00silv |publisher=Harper Perennial |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-06-092331-0 |ref=harv }} * {{cite book |last=Smoot |first=George |last2=Davidson |first2=Keay |year=1994 |authorlink=George Smoot |title=Wrinkles in Time |url=https://archive.org/details/isbn_9780380720446 |location=New York |publisher=Harper Perennial |edition=Reprint |isbn=978-0-380-72044-6 |ref=harv }} * {{cite book |last=Sova |first=Dawn B. |year=2001 |title=Edgar Allan Poe A to Z: The Essential Reference to His Life and Work |publisher=Checkmark Books |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-8160-4161-9 |ref=harv }} * {{cite book |last=Stableford |first=Brian |year=2003 |authorlink=Brian Stableford |chapter=Science fiction before the genre |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780521016575/page/15 15]–31 |title=The Cambridge Companion to Science Fiction |url=https://archive.org/details/isbn_9780521016575 |editor-last=James |editor-first=Edward |editor2-last=Mendlesohn |editor2-first=Farah |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-01657-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Tresch |first=John |year=2002 |chapter=Extra! Extra! Poe invents science fiction |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/113 113]–132 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }} * {{cite news |last=Van Hoy |first=David C. |date= 2007 |authorlink= |title=The Fall of the House of Edgar |url=http://www.boston.com/news/local/articles/2007/02/18/the_fall_of_the_house_of_edgar/ |newspaper=The Boston Globe |accessdate= |ref=harv}} * {{cite book |last=Walsh |first=John Evangelist |year=2000 |origyear=1968 |authorlink= |title=Poe the Detective: The Curious Circumstances behind 'The Mystery of Marie Roget' |location=New York |publisher=St. Martins Minotaur |isbn=978-0-8135-0567-1 |ref=harv }} (1968 edition printed by Rutgers University Press) * {{cite book |last=Weekes |first=Karen |year=2002 | chapter=Poe's feminine ideal |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/148 148]–162 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. | title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }} * {{cite book |last=Whalen |first=Terance | year=2001 |chapter=Poe and the American Publishing Industry |pages=[https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8/page/63 63]–94 | title=A Historical Guide to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8 |editor-last=Kennedy |editor-first=J. Gerald | location=New York | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512150-6 |ref=harv }} * {{cite book |last=Wilbur |first=Richard |year=1967 |chapter=The House of Poe |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/99 99] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }} === Dodatna literatura === {{Refbegin}} * {{Cite book|title=Poe: A Life Cut Short|last=Ackroyd|first=Peter|year=2008|publisher= Chatto & Windus|location=London|isbn=978-0-7011-6988-6|author-link=Peter Ackroyd}} * {{Cite book|title=Poe: A Biography|url=https://archive.org/details/poebiography00bitt|last=Bittner|first=William|year=1962 |publisher=Little, Brown and Company|location=Boston|isbn=0-316-09686-5}} * {{cite book|title=The letters from George W. Eveleth to Edgar Allan Poe|volume=Volume 26 of Bulletin of the New York Public Library|first1=|last1=|first2=|last2=|author=George Washington Eveleth|editor=Thomas Ollive Mabbott|edition=reprint|year=1922|publisher=The New York Public Library|url=https://books.google.com/books?id=6j9bAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=bibliogroup:%22Bulletin+of+the+New+York+Public+Library%22| ref=harv }} * {{Cite book |title=Poe |url=https://archive.org/details/isbn_9781578067213 |last=Hutchisson|first=James M. |year=2005 |publisher=University Press of Mississippi |location=Jackson |isbn=1-57806-721-9}} * {{Cite book |title=Edgar Allan Poe: An Illustrated Companion to His Tell-Tale Stories|url=https://archive.org/details/edgarallanpoeill0000poeh|last=Poe|first=Harry Lee |year=2008 |publisher=Metro Books |location=New York |isbn=978-1-4351-0469-3 |author-link=Harry Lee Poe}} * {{cite book |last=Pope-Hennessy |first=Una| year=1934 |title=Edgar Allan Poe, 1809–1849: A Critical Biography |publisher=Haskell House | location=New York| isbn=}} * [[Marilynne Robinson|Robinson, Marilynne]], "On Edgar Allan Poe", ''[[The New York Review of Books]]'', izd. LXII, br. 2 (5. veljače 2015), str.&nbsp;4, 6. {{Refend}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * {{Gutenberg author |id=Poe,+Edgar+Allan | name=Edgar Allan Poe}} * {{Internet Archive author |sname=Edgar Allan Poe}} * {{Librivox author |id=21}} * [http://www.nps.gov/edal/index.htm Edgar Allan Poe National Historic Site] * [http://www.eapoe.org/ Edgar Allan Poe Society in Baltimore] * [http://www.poemuseum.org/ Poe Museum in Richmond, Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219123629/http://www.poemuseum.org/ |date=2009-12-19 }} * [http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 Edgar Allan Poe's Personal Correspondence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223052915/http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 |date=2015-02-23 }} Shapell Manuscript Foundation * [http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead/00109.xml&query=edgar%20allen%20poe&query-join=and Edgar Allan Poe's Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301185854/http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead%2F00109.xml&query=edgar%20allen%20poe&query-join=and |date=2012-03-01 }} at the [[Harry Ransom Center]] at [[The University of Texas at Austin]] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8301128.stm 'Funeral' honours Edgar Allan Poe] [[BBC News]] (with video) 2009-10-11 * [http://xroads.virginia.edu/~HYPER/POE/contents.html Selected Stories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112221713/http://xroads.virginia.edu/~Hyper/POE/contents.html |date=2016-01-12 }} from American Studies at the University of Virginia * {{isfdb name|622}} {{Edgar Allan Poe}} {{Romantizam}} {{Authority control}} {{Izabran}} {{Životni vijek|1809|1849|Poe, Edgar Allan}} [[Kategorija:Edgar Allan Poe| Poe, Edgar Allan]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Pisci kriminalističkih romana]] [[Kategorija:Pisci horora]] [[Kategorija:SF-pisci]] [[Kategorija:Američki pjesnici]] [[Kategorija:Američki dramski pisci]] [[Kategorija:Pjesnici romantizma]] [[Kategorija:Američki književni kritičari]] [[Kategorija:Američki novinari]] [[Kategorija:Američki oficiri]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Kriptografi]] [[Kategorija:Pisci romantizma]] m8l8bt2u768yjj1iclzuz8jng16ck2v 0 30576 42677865 42675849 2026-08-16T10:47:05Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 1 book for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Ellen DeGeneres | slika = Ellen DeGeneres-2009.jpg | širina_slike = 200px | opis = Ellen DeGeneres, 2009. | ime_po_rođenju = Ellen Lee DeGeneres | datum_rođenja = {{birth date and age|1958|1|26|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Metairie, Louisiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | supružnik = {{marriage|[[Portia DeGeneres]]|2008}} | partner = [[Anne Heche]]<br /><small>(1997–2000)</small><br />[[Alexandra Hedison]]<br /><small>(2001–2004)</small> | zanimanje = glumica, TV voditeljica | nagrade = {{awd|award=Najbolji scenario za seriju – komedija|year=1997|title=[[Ellen (TV serija)|Ellen]]}}<br />{{awd|award=Daytime Emmy – najbolji [[talk show]]|year=2004, 2005, 2006, 2007|title=[[The Ellen DeGeneres Show]]}} }} '''Ellen Lee DeGeneres''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: /dɨˈdʒɛnərəs/, '''Elen Dedženeres'''; rođena [[26. 1.|26. januara]], [[1958]].) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica, komičarka i voditeljka [[talk show]]a ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' za koji je dobila više [[Emmy Award|Emmyja]]. Takođe je i članica žirija za ''[[American Idol]]''. DeGeneres je vodila program dodele [[Oscar]]a, kao i [[Primetime Emmys]]. Kao filmska glumica pojavila se u filmovima ''[[Mr. Wrong (film)|Mr. Wrong]]'', ''[[EDtv]]'' i ''[[The Love Letter (film iz 1999.)|The Love Letter]]'' i davala je glas za lik Dory u [[Pixar Animation Studios|Disney-Pixarovom]] [[animirani film|animiranom filmu]] ''[[Finding Nemo]]''. Glumila je u dva [[sitcom|sitkoma]], ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' od 1994. do 1998. i u ''[[The Ellen Show]]'' od 2001. do 2002. Godine 1997, tokom četvrte sezone serije ''Ellen'', DeGeneres je otkrila javnosti da je [[lezbejka]] u ''[[The Oprah Winfrey Show]]''. Ubrzo zatim, njen lik u seriji, [[Ellen (TV serija)|Ellen Morgan]] je isto saopstila terapeutkinji koju je glumila [[Oprah Winfrey]] i serija se na dalje bavila raznim [[LGBT]] temama. Dobila je dvanaest [[Emmy Award|Emmy nagrada]], kao i brojne druge nagrade za svoj profesionalni rad i rad u dobrotvorne svrhe. == Biografija == DeGeneres je rođena i odrastala je u [[Metairie, Louisiana|Merairieju]] u [[Louisiana|Louisiani]], kao ćerka [[Betty DeGeneres|Betty Jane DeGeneres]] (née Pfeffer) i Elliotta DeGeneresa<ref>[http://www.filmreference.com/film/61/Ellen-DeGeneres.html Ellen DeGeneres Biography (1958-)]</ref><ref name="bookref1">{{cite book|last=DeGeneres|first=Betty|authorlink=|title=Love, Ellen: A Mother/Daughter Journey|publisher=HarperCollins Publishers|date=2000|location=|pages=[https://archive.org/details/loveellenmotherd0000bett_y4p0/page/22 22], 27|url=https://archive.org/details/loveellenmotherd0000bett_y4p0|isbn=0688176887}}</ref> Ima jednog brata, [[Vance DeGeneres|Vanca DeGeneresa]], koji je producent i muzičar. DeGeneres ima francusko, englesko, nemačko i irsko poreklo. Nakon razvoda svojih roditelja, DeGeneres se preselila sa majkom i njenim novim mužem u [[Atlanta, Texas|Atlantu u Texasu]]. Nakon završetska srednje škole u Atlanti, maja, 1976, vratila se u Metairie, a zatim u [[New Orleans]], gde je pohađala [[University of New Orleans|univerzitet]], studirajući komunikacije. Nakon jedne godine napustila je studije i radila je u advokatskoj kancelariji. Imala je posao i kao prodavačica, konobarica, hostesa, šankerka i molerka. U svojim [[stand-up]]ovima često crpe materijal iz svoje mladosti i radnog iskustva. == Karijera == ==== Stand-up komičarka ==== DeGeneres je započela svoju [[stand-up]] karijeru u malim klubovima i kafićima. Već 1981. bila je [[MC]] u Clyde's Comedy Club-u u New Orleansu. Kao svoje glavne uzore iz tog perioda Degeneres pominje [[Woody Allen]]a i [[Steve Martin]]a.<ref name="comedycouch.com">[http://www.comedycouch.com/interviews/edegeneres.htm The Comedy Couch - Ellen Degeneres Interview<!-- Bot generated title -->]</ref> Tokom ranih 1980-ih počinje da održava turneje po SAD-u, a [[Showtime]] je imenuje za "Najsmešniju osobu u Americi" 1982. godine.<ref name="ellen.warnerbros.com">{{Cite web |title=About Ellen DeGeneres {{!}} EllenTV.com<!-- Bot generated title --> |url=http://ellen.warnerbros.com/about/bio.php |access-date=2010-04-30 |archivedate=2010-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100306134621/http://ellen.warnerbros.com/about/bio.php |deadurl=yes }}</ref> Godine 1986. pojavljuje se u ''[[The Tonight Show]]''-u sa [[Johnny Carson]]om, koji je povezuje sa [[Bob Newhart|Bonom Newhartom]].<ref name="comedycouch.com"/> Ona je prva žena komičarka koju je Carson pozvao na razgovor u programu nakon njenog nastupa.<ref name="ellen.warnerbros.com"/> ==== Rani rad na ekranu ==== Njen rani televizijski i filmski rad tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih uključuje njene uloge u ''[[Open House (TV serija)|Open House]]'' i u filmu ''[[Coneheads (film)|Coneheads]]''. === Sitcom ''Ellen'' === [[Datoteka:Ellen DeGeneres 2.jpg|thumb|Ellen DeGeneres nakon dodele Emmy nagrada, 1994.]] ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' je [[sitcom]] koji se emitovao u periodu 1994-1998 (u prvoj sezoni emitovao se pod nazivom ''These Friends of Mine''). ''Ellen'' je vrhunac gledanosti dostigao februara 1997. kada se Ellen DeGeneres [[coming out|outovala]] kao [[lezbejka]] u ''[[The Oprah Winfrey Show]]-u''. Njen lik u seriji se takođe outovao u aprilu, saopštavajući svojoj terapeutkinji (koju je glumila [[Oprah Winfrey]]) da je lezbejka u epizodi pod nazivom ''[[The Puppy Episode]]''.<ref name="something">{{cite web | author=Caryn James | title=A Message That's Diminished by the Buildup | work=The New York Times | date = 13. 04. 1997. | url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9901E5DC173CF930A25757C0A961958260&sec=&spon=&pagewanted=all | accessdate = 14. 03. 2008.}}</ref> Ova epizoda bila je jedna od najgledanijih epizoda serije, ali kasnije epizode nisu uspele da dostignu taj rejting gledanosti i serija je konačno otkazana. Ellen je dobila [[Emmy Award|Emmy]] nagradu za scenario za ''The Puppy Episode''. Nakon otkazivanja serije DeGeneres se vratila stand-up komediji i kasnije je postala uspešna voditeljka [[talk show]]a. === ''Ellen's Energy Adventure'' === DeGeneres je glumila u seriji filmova za show pod nazivom ''[[Ellen's Energy Adventure]]'', koji je deo atrakcije i paviljona [[Universe of Energy]] u [[Walt Disney World|Disneyjevom svetu]], [[Epcot]]. U filmu su glumili i [[Bill Nye]], [[Alex Trebek]], [[Michael Richards]] i [[Jamie Lee Curtis]]. Radnja se zasniva na tome što DeGeneres zaspi i probudi se u energetskoj verziji kviza ''[[Jeopardy!]]'', gde igra protiv svojih starih protivnika, Curtisove i [[Albert Einstein|Einsteina]]. U sledećem filmu ona vodi edukativni program o energiji, zajedno sa Nyeom. Program je prvi put otvoren 15. septembra, 1996, godine, pod nazivom ''Ellen's Energy Crisis'', ali je naziv brzo promenjen u pozitivniji: ''Ellen's Energy Adventure''. === ''The Ellen Show'' === Posle outovanja Ellen nije nastupala 3 godine i svoju novu seriju ''[[The Ellen Show]]'' je počela da radi tek 2001. godine. Premda je njen lik bila ponovo lezbejka, ovo nije bila centralna tema sitkoma. === ''Emmy Awars'' === Iako njena nova serija nije imala komercijalnog uspeha, Ellen je dobila ponudu da bude domaćica dodele [[Emmy Award|Emmy nagrada]], koja se održavala nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|Napada 11. septembra]]. Ellen je u toku večeri doživela nekoliko ovacija, između ostalog i za izjavu: "Rekli su nam da nastavimo da živimo naše živote, jer raditi suprotno znači da su teroristi pobedili, i zaista, šta bi uznemirilo [[Talibani|Talibane]] više od [[lezbejka|lezbejke]] koja nosi odelo pred prostorijom punom [[Jevreji|Jevreja]]?" Godine 2005. DeGeneres je bila domaćica dodele Primetime Emmy nagrada, što se desilo tri nedelje nakon [[Uragan Katrina|uragana Katrina]]. To je bio drugi put da je ona vodila program nakon nacionalne tragedije. DeGeneres je bila domaćica i na dodeli [[Grammy Awards]], 1996. i 1997. godine. === Pozajmljivanje glasa === DeGeneres je pozajmila svoj glas Dory, ribici sa [[amnezija|gubitkom]] [[kratkotrajna memorija|kratotrajne memorije]], u [[Disney]]/[[Pixar]]ovom crtanom filmu ''[[Finding Nemo]]'', 2003. godine. Reditelj [[Andrew Stanton]] je rekao da je izabrao nju, jer ona "promeni temu pet puta pre nego što završi rečenicu".<ref>[[Andrew Stanton]] je ovo rekao u komentarima koji se nalaze na DVD izdanju filma.</ref> Film je doneo Ellen odlične kritike i nagradu [[nagrada Saturn|Saturn]] za najbolju sporednu glumicu, kao i niz drugih nagrada. Takođe, pozajmila je glas psu u prologu filma ''[[Dr. Dolittle (film)|Dr. Dolittle]]''. === ''The Ellen DeGeneres Talk Show'' === Septembra 2003. Ellen je počela da radi ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''. Ovaj talk show je dobio odlične kritike i veliku gledanost. Bio je nominovan za 11 [[Emmy nagrada za program u dnevnom terminu]] u svojoj prvoj sezoni, od kojih je dobio 4, uključujući i nagradu za najbolji [[talk show]]. Ovo je prvi show koji je proglašen najboljim već u prvoj sezoni, a istu nagradu osvajao je tri puta zaredom. U toku prve tri sezone show je dobio 25 Emmy nagrada. DeGeneres je poznata po tome što igra i peva sa svojom publikom na početku emisije i tokom reklama. Često daje nagrade i besplatna putovanja gledaocima u publici uz pomoć svojih sponzora. Maja 2007, DeGeneres je morala da leži u krevetu zbog povrede, ali je nastavila da vodi show iz bolničkog kreveta. Gosti su ležali takođe u bolničkim krevetima. Maja, 2009. godine, Degeneres je proslavila svoju hiljaditu epizodu, u kojoj su se pojavile poznate ličnosti kao što su [[Oprah]], [[Justin Timberlake]], [[Paris Hilton]] i drugi. === Dodela Oscara 2007. === DeGeneres je izabrana u septembru da vodi ceremoniju 79. dodele Oscara, održane [[25. 2.|25. februara]], [[2007]]. Ellen je prva javno deklarisana lezbejka ili gej osoba koja je vodila ovu ceremoniju. Ellen je dobila odlične kritike. [[Regis Philbin]] je rekao "jedina zamerka je što nije bilo dovoljno Ellen". DeGeneres je niminovana za nagradu Emmy kao voditeljica prenosa dodele Oscara.<ref>{{cite web | author=Bob Sassone | title=The Emmys: More thoughts and theories | url=http://podcasts.tvsquad.com/2007/07/19/the-emmys-more-thoughts-and-theories | work=TV Squad | date=19. 07. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archivedate=2008-10-02 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081002020931/http://podcasts.tvsquad.com/2007/07/19/the-emmys-more-thoughts-and-theories/ | deadurl=yes }}</ref> === Štrajk pisaca, 2007. === DeGeneres, kao i mnogi glumci/ce koji/e su i pisci/spisateljice, je članica [[American Federation of Television and Radio Artists|Američke federacije televizijskih i radio umetnika]] (AFTRA) i [[Writers Guild of America|Udruženja pisaca Amerike]] (WGA). Iako je u govorima podržavala štrajk, prešla je štrajkačku liniju dan nakon početka štrajka.<ref>{{cite news | author=Neal Justin | title=Television: Tears, strike aside, Ellen shows go on | work=Minneapolis St. Paul Star Tribune | url=http://www.startribune.com/entertainment/tv/11828236.html | date=16. 11. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archive-date=2007-12-21 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221064005/http://www.startribune.com/entertainment/tv/11828236.html | dead-url=yes }}</ref> Njeni predstavnici su izjavili da nije smela da prekrši ugovor ili da rizikuje da izgubi svoj termin na televiziji. U znak solidarnosti sa štrajkačima, DeGeneres je izostavljala monolog u svojoj emisiji, koji obično pišu pisci iz WGA-a.<ref>{{cite news | author=Seth Abramovitch | url=http://defamer.com/hollywood/hollywood-strikewatch/ellen-degeneres-speaks-only-in-exotic-birdcalls-as-a-gesture-of-writer-solidarity-321145.php | title=Ellen DeGeneres Speaks Only In Exotic Birdcalls As A Gesture Of Writer Solidarity | work=Defamer | publisher=Gawker Media | date=09. 11. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archive-date=2012-10-06 | archive-url=https://archive.today/20121006192753/http://gawker.com/321145/ellen-degeneres-speaks-only-in-exotic-birdcalls-as-a-gesture-of-writer-solidarity | dead-url=yes }}</ref> WGA ju je osuđivao, dok ju je AFTRA branio zbog prekida štrajka.<ref>{{cite news | url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/wga-east-says-ellen-not-welcome-in-ny/ | title=WGAE States Ellen "Not Welcome In NY" | work=Deadline Hollywood Daily | first=Nikki | last=Finke | date=9. 11. 2007 | accessdate=30. 4. 2010 | archive-date=2007-12-12 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071212093833/http://www.deadlinehollywooddaily.com/wga-east-says-ellen-not-welcome-in-ny/ | dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/advisory-i-have-ellens-response/ |title=URGENT! AFTRA Defends Ellen; Rep Says She "Has Done Nothing" To Violate WGA |accessdate=30. 4. 2010 |publisher=Deadline Hollywood Daily |first=Nikki |last=Finke |date=9. 11. 2007 |authorlink=Nikki Finke |archive-date=2007-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213065009/http://www.deadlinehollywooddaily.com/advisory-i-have-ellens-response/ |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/wgae-replies-to-aftra-about-ellen-degeneres |title=WGAE Replies To AFTRA About Ellen Mess |accessdate=30. 4. 2010 |work=Deadline Hollywood Daily |first=Nikki |last=Finke |date=10. 11. 2007 |authorlink=Nikki Finke |archive-date=2007-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071120210019/http://www.deadlinehollywooddaily.com/wgae-replies-to-aftra-about-ellen-degeneres/ |dead-url=yes }}</ref> === ''American Idol'' === DeGeneres je zamenila [[Paula Abdul|Paulu Abdul]] na mestu žirija u ''[[American Idol|Američkom idolu]]''. DeGeneres je, prema saznanjima, potpisala ugovor za najmanje pet sezona.<ref>[http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2009/09/american-idol-ellen-degeneres-steps-in-as-new-judge-replacing-paula-abdul.html 'American Idol': Ellen DeGeneres to replace Paula Abdul as judge]</ref> Na mestu članice žirija pojavila se 9. februara, 2010. == Privatni život == DeGeneres je ima vezu sa [[Anne Heche]] koja je trajala par godina i bila je često tema u tabloidima. Posle nekoliko godina veze Heche je raskinula sa Ellen i udala se za muškarca.<ref>{{cite news |url=http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/09/04/anne.heche/index.html |title=Heche: My father sexually abused me |work=CNN Entertainment |date=5. 09. 2001. |access-date=2010-04-30 |archive-date=2013-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130403193723/http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/09/04/anne.heche/index.html |dead-url=yes }}</ref> Posle toga, Ellen je bila u vezi sa glumicom, rediteljkom i fotografkinjom [[Alexandra Hedison|Alexandrom Hedison]]. Njih dve su se pojavile na naslovnoj strani [[The Advocate]]-a; ironično, njihova naslovna stana se pojavila pošto je njihov raskid bio objavljen novinarima.<ref>{{cite news | last = Lo | first = Malinda | title = Ellen and Alex Break Up | work = [[AfterEllen.com]] | date = 14.12.2004 | url = http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/122004/ellenbreakup.html | accessdate = 30.4.2010. | archiveurl = https://archive.today/20120526011808/http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/122004/ellenbreakup.html | archivedate = 2012-05-26 | dead-url = no }}</ref> Od 2004. Ellen je u vezi sa glumicom [[Portia DeGeneres|Portia de Rossi]]. Nakon ukidanja zabrane [[istopolni brak u Kaliforniji|istopolnih brakova u Kaliforniji]], DeGeneres je objavila u svojoj emisiji da su de Rossi i ona verene. <ref>{{cite news | author=Alonso Duralde | title=Ellen and Portia to Tie the Knot | url=http://www.advocate.com/news_detail_ektid54487.asp | work=The Advocate | date = 17. 05. 2008. | accessdate = 19. 05. 2008.}}</ref><ref>{{cite video | people=Ellen DeGeneres | title=DeGeneres, de Rossi Engaged | url=http://www.tv.yahoo.com/the-ellen-degeneres-show/show/35584/videos/7848875 | medium=Video | format=.SWF | location=Los Angeles | publisher=''The Ellen DeGeneres Show'' | time=00:00:00 to 00:01:15 (inclusive) | date=19. 05. 2008. | accessdate=19. 05. 2008. | archivedate=2008-05-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080518204431/http://tv.yahoo.com/the-ellen-degeneres-show/show/35584/videos/7848875 | deadurl=yes }}</ref> Njih dve su se [[istopolni brak|venčale]] 16. avgusta, 2008. godine na ceremoniji održanoj u njihovoj kući sa devetnaest zvanica.<ref name="Television presenter Ellen DeGener">[http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2580530/Television-presenter-Ellen-DeGeneres-marries-lesbian-lover-Portia-de-Rossi.html ''Television presenter Ellen DeGeneres marries lesbian lover Portia de Rossi: TV presenter Ellen DeGeneres has tied the knot with lesbian lover Portia de Rossi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626123638/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2580530/Television-presenter-Ellen-DeGeneres-marries-lesbian-lover-Portia-de-Rossi.html |date=2010-06-26 }} by Anita Singh, 18 Aug 2008. UK Telegraph</ref> Nakon [[Proposition 8 (2008)|Proposition 8]], koji je ukinuo istopolne brakove u Kalifoniji, zakonski status njihovog braka je bio doveden u pitanje, ali je Vrhovni sud potvrdio brakove sklopljene pre 4. novembra, 2008. <ref name="ca-sos-results">{{cite web | title = Election Night Results - CA Secretary of State | publisher = California Secretary of State | date = November 5, 2008 | url = http://vote.sos.ca.gov/props/index.html | accessdate = 05. 11. 2008. | archivedate = 2018-07-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20180714050725/https://vote.sos.ca.gov/props/index.html | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20081013/ap_on_re_us/gay_marriage_wedding_rush/print |title=Gay couples rush to wed ahead of Calif. election|publisher=Associated Press |date = 13. 10. 2008. |accessdate = 01. 11. 2008.| author=Lisa Leff}}</ref> Njih dve žive u kući na [[Beverly Hills, California|Beverly Hillsu]], sa tri psa i četiri mačke<ref>{{cite web | url=http://www.people.com/people/article/0,,20208195,00.html | title="Ellen Gives Portia Pink Diamonds for 'Dream Wedding'" | author=Dhalwala, Shruti | publisher=People | date = 21. 06. 2008.| accessdate = 23. 06. 2008.}}</ref> i obe su [[vegan]]ke.<ref>{{cite news |title=Ellen’s Big Gay Wedding |first=Ramin |last=Setoodeh |work=Newsweek |date = 6. 09. 2008. |url=http://www.newsweek.com/id/157556}}</ref> Portia je septembra, 2010. godine promenila svoje prezime u DeGeneres.<ref>{{Cite web|title=Portia DeGeneres Makes it Official|url=http://www.advocate.com/News/Daily_News/2010/09/23/Its_Official_Meet_the_DeGenereses/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+AdvocatecomDailyNews+%28Advocate.com+Daily+News%29|date = 23. 9. 2010|accessdate = 24. 9. 2010|publisher=[[The Advocate]]}}</ref> Njen brat, [[Vance DeGeneres|Vance]] se pojavio u seriji ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'', 1994. godine. Njena majka, [[Betty DeGeneres]] je u svojoj knjizi ''Love, Ellen'', opisala da je u početku bila šokirana kada joj je Ellen rekla da je lezbejka, ali da je kasnije postala njena najveća podrška. Betty je članica [[PFLAG]]-a i učestvovala je u projektima [[Human Rights Campaign]]-a. Godine 2007, ''[[Forbes]]'' je procenio njenu imovinu na [[Američki dolar|US$]]65&nbsp;miliona.<ref>{{cite news | author=Lea Goldman and Kiri Blakeley | title=20 Richest Women in Entertainment | url=http://www.forbes.com/2007/01/17/richest-women-entertainment-tech-media-cz_lg_richwomen07_0118womenstars_lander.html | work=Forbes | date = 18. 01. 2007. | accessdate = 19. 5. 2008}}</ref> == Rad == [[Datoteka:EllenDeGeneres1997Emmies.jpg|thumb|desno|Ellen DeGeneres na dodeli [[Emmy Award]]s]] === Televizija === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- align="center" ! style="background: #B0C4DE;" | Godina ! style="background: #B0C4DE;" | Naslov ! style="background: #B0C4DE;" | Uloga ! style="background: #B0C4DE;" | Beleške |- | 1988 | ''Women of the Night'' | | [[HBO Comedy#Channels|Comedy Special]] |- | 1989 | ''[[Open House (TV serija)|Open House]]'' | Margo Van Mete | Epizoda: "The Bad Seed" <br /> Epizoda: "Let's Get Physicals" |- | 1992 |''[[Laurie Hill]]'' | Nancy MacIntyre | Epizoda: "Pilot" <br /> Epizoda: "The Heart Thing" <br /> Epizoda: "Walter and Beverly" |- | 1994–1998 | ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' | [[Ellen (TV serija)#Ellen Morgan|Ellen Morgan]] | 109 epizoda |- | 1995 | ''[[Roseanne (TV serija)|Roseanne]]'' | Dr. Whitman | Epizoda: "The Blaming of the Shrew" |- | 1998 |''[[Mad About You]]'' | Nancy Bloom | Epizoda: "The Finale" |- | 2000 |''[[If These Walls Could Talk 2]]'' | Kal | [[Segment]]: "2000"'' |- | 2001 |''[[On the Edge]]'' | Operaterka | Segment: "Reaching Normal" |- | 2001–2002 | ''[[The Ellen Show]]'' | Ellen Richmond | 18 epizoda |- | rowspan=2|2003 | ''[[Ellen DeGeneres: Here and Now]]'' | | Comedy Special |- | ''[[MADtv]]'' | | |- | 2003– |''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' | | TV show |- | rowspan=2|2004 | ''[[E! True Hollywood Story]]'' | |- | ''[[Six Feet Under]]'' | | Epizoda: "Parallel Play" |- | rowspan=4|2007 | ''[[Ellen's Really Big Show]]'' | |- | ''[[Sesame Street]]'' | | Epizoda: "The Tutu Spell" |- | ''Forbes 20 Richest Women in Entertainment'' | |- | ''[[The Bachelorette]]'' | |- | 2007–2008 | ''[[American Idol]]'' | | Epizoda: "Idol Gives Back 2007" <br /> "Idol Gives Back 2008" |- | 2008 | ''Ellen's Even Bigger Really Big Show'' | | Comedy Special |- | rowspan=2|2009 | ''Ellen's Bigger, Longer & Wider Show'' | | Comedy Special |- | ''[[So You Think You Can Dance]]'' | Gostujuća članica žirija | |- | 2010– | ''[[American Idol]]'' | Članica žirija | |- | 2010 | ''[[The Simpsons]]'' | | Epizoda: "Judge Me Tender" |} === Filmovi === {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- align="center" ! style="background: #B0C4DE;" | Godina ! style="background: #B0C4DE;" | Film ! style="background: #B0C4DE;" | Uloga ! style="background: #B0C4DE;" | Beleške |- | 1990 | ''Arduous Moon'' | | [[Kratki film]] |- | 1991 | ''Wisecracks'' | | [[Dokumentarni film]] |- | 1993 |''[[Coneheads (film)|Coneheads]]'' | Coach |- | 1994 | ''Trevor'' | | Kratki film |- | rowspan=2|1996 | ''Ellen's Energy Adventure'' | | Kratki film |- |''[[Mr. Wrong (film)|Mr. Wrong]]'' | Martha Alston |- | rowspan=2|1998 |''[[Goodbye Lover]]'' | Sgt. Rita Pompano |- |''[[Dr. Dolittle (film)|Dr. Dolittle]]'' | Prologue Dog | glas |- | rowspan=2|1999 | ''[[EDtv]]'' | Cynthia |- | ''[[The Love Letter (1999 film)|The Love Letter]]'' | Janet Hall |- | rowspan=2|2003 |''[[Pauly Shore Is Dead]]'' | |- | ''[[Finding Nemo]]'' | Dory | glas |- | 2004 | ''My Short Film'' | | Kratki film |} === Knjige === * ''My Point...And I Do Have One'' ([[1995]]) * ''The Funny Thing Is...'' ([[2003]]) * ''Seriously, I'm Kidding'' === Diskografija === * ''[[Ellen Degeneres: Taste This|Ellen DeGeneres: Taste This]]'' * ''[[The Ellen DeGeneres Show: DVDlicious]]'' == Nagrade == '''[[Daytime Emmy Awards]]''' * 2007 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2007 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2006 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2006 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2006 Outstanding Special Class Writing, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2005 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2005 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2005 Outstanding Special Class Writing, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' * 2004 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' '''[[Emmy Award]]s''' * 1997 Outstanding Writing in a Comedy Series, ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' (za "The Puppy Episode") '''[[People's Choice Awards]]''' * 2007 Favorite Daytime Talk Show Host * 2007 Favorite Funny Female Star * 2006 Favorite Daytime Talk Show Host * 2006 Favorite Funny Female Star * 2005 Favorite Daytime Talk Show Host * 2005 Favorite Funny Female Star '''[[Kids Choice Awards]]''' * 2004 Favorite Voice from an animated movie, ''[[Finding Nemo]]'' == Vanjske veze == {{commonscat|Ellen DeGeneres}} * [http://ellen.warnerbros.com/ The Ellen DeGeneres Show's official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906000047/http://ellen.warnerbros.com/ |date=2012-09-06 }} * [http://telepicturesblog.warnerbros.com/ellenshow/ Ellen's Blog] * {{IMDb ime|id=0001122|name=Ellen DeGeneres}} * {{people.com}} * [http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html DeGeneres talks about coming out experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000201140416/http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html |date=2000-02-01 }} == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1958| |Degeneres, Ellen}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki televizijski voditelji]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Lezbejske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Daytime Emmy Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice GLAAD Media Award]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:LGBT komičari i komičarke]] [[Kategorija:LGBT televizijske ličnosti]] 9uedoa6bik00e2d6q3yuuh84it9kppm 0 37785 42677879 42262150 2026-08-16T11:17:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar |ime = Warren Griffin |tip = pjevač |slika = |opis_slike = '''Warren G''' |ime_po_rođenju = Warren Griffin III |alias = G-Child <br /> G-Dub |datum_rođenja = [[10. 11.|10.11.]] [[1970]]. |mesto_rođenja = [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]], Kalifornija |instrument = [[Scratching]] |žanr = [[Hip hop]] |zanimanje = [[Disc Jockey|DJ]] <br /> [[Hip hop produkcija|producent]] |period = 1992 – današnjica |label = [[Death Row Records]]<br /> [[Violator Management]]<br />[[Def Jam Recordings]]<br />[[Restless Records]]<br />[[Universal Records]]<br />[[TVT Records]]<br />[[G-Funk Entertainment]]<br />[[Hawino Records]] |povezani_izvođači = [[Nate Dogg]], [[Snoop Dogg]], [[Dr. Dre]], [[The Twinz]] |URL = [http://www.hawino.com/artists/warren_g hawino.com/artists/warren_g]<br />{{MySpace|warreng}} }} '''Warren Griffin III''' ([[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]], [[Kalifornija]], [[10. 11.|10.11.]] [[1970]].) -) poznatiji po svom [[umjetničko ime|umjetničkom imenu]] '''Warren G''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[repanje|reper]] [[West Coast hip hop|West Coasta]] i [[hip hop produkcija|hip hop producent]]. NJegov najveći hit bio je singl "[[Regulate (pjesma)|Regulate]]" zajedno [[Nate Dogg]]om izdan 1994. Singl je bio [[G-funk]] pjesma kao i većina Warren G-jevih produkcija. On je [[polubrat]] uspješnog [[muzički producent|muzičkog producenta]] [[Dr. Drea]]. == Vanjske veze == * [http://WARRENGEEZY.COM Službena stranica Warren G-ja] * [http://warreng.org Warren G Fan Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221033349/http://warreng.org/ |date=2007-12-21 }} * [http://www.bodogmusic.com/artists/warren-g.php Warren G at Bodog Music] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703175607/http://www.bodogmusic.com/artists/warren-g.php |date=2007-07-03 }} * [http://www.rollingstone.com/artists/warreng Warren G] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071223030145/http://www.rollingstone.com/artists/warreng |date=2007-12-23 }} na [[Rolling stone|Rolling Stoneu]] * [http://gfunkboards.com G-Funk Community] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080112164943/http://www.gfunkboards.com/ |date=2008-01-12 }} * [http://hiphopalive.blogger.ba/arhiva/2007/09 Članak o Hip hopu na blogu Hip Hop isn't a dead] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022204132/http://hiphopalive.blogger.ba/arhiva/2007/09 |date=2007-10-22 }} {{DEFAULTSORT:G, Warren}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Reperi]] 9ty13nk7ghtv00krsj3uwm5wq66hd7j 0 41010 42677628 42577843 2026-08-15T12:05:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677628 wikitext text/x-wiki <!--Preuzeto sa srpske vikipedije--> [[Datoteka:Gemini_VI_Launch_-_GPN-2000-000612.jpg|200px|thumb|[[Titan 2]] rakete su lansirale 12 Džemini letelica]] '''Svemirska trka''' je bila nezvanično takmičenje između [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koje je trajalo od [[1957]]. do [[1975]]. godine. Ona je uključivala paralelne napore obeju zemalja da istraže svemir [[veštački satelit|veštačkim satelitima]], da pošalju ljude u svemir i na [[Mesec]]. Iako njeni koreni leže u ranoj raketnoj tehnologiji i međunarodnoj zategnutosti nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], svemirska trka je počela nakon sovjetskog lansiranja satelita [[Sputnjik 1]], [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1957]]. Termin ''svemirska trka'' je smišljen po analogiji sa trkom u naoružavanju koja je takođe postojala između SAD i SSSR. Svemirska trka je postala važan deo kulturnog i tehnološkog rivalstva između Sovjetskog Saveza i SAD tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Svemirska tehnologija je postala posebno važna arena u ovom sukobu, i zbog svoje vojne primene i zbog psihološke koristi od naraslog morala. == Istorijska pozadina == === Rani vojni uticaji === [[Raketa|Rakete]] su zanimale naučnike i amatere najmanje 2.100 godina. [[Kinezi]] su ih koristili kao oružje još u [[11. vek]]u. [[Rusija|Ruski]] naučnik [[Konstantin Ciolkovski]] je osamdesetih godina [[19. vek]]a razmišljao o višestepenim raketama punjenim tečnim gorivom koje bi mogle da stignu do svemira, ali je tek [[1926]]. Amerikanac [[Robert Godard]] dizajnirao praktičnu raketu sa tečnim gorivom. Godard je sprovodio svoj rad u tajnosti, pošto su mu se naučna zajednica, javnost, pa čak i [[Njujork Tajms]] podsmevali. Bio je potreban rat da bi katapultirao rakete u slavu. Ovo se pokazalo kao pretnja u budućnosti, pošto će svaka svemirska trka postati nerazdvojiva od vojnih ambicija uključene zemlje, uprkos uglavnom naučnom karakteru i miroljubivoj retorici. === Nemački doprinos === Tokom polovine dvadesetih, [[Nemačka|nemački]] naučnici su eksperimentisali sa raketama pogonjenim tečnim gorivom koje su bile sposobne da dostignu relativno velike visine i razdaljine. [[1932]], [[Rajhsver]], prethodnik [[Vermaht]]a, se zainteresovao za rakete radi dalekometne artiljerijske paljbe. [[Verner fon Braun]], slavoljubiv raketni naučnik, se pridružio naporima i razvio oružja za [[Nacistička Nemačka|nacističku Nemačku]] u Drugom svetskom ratu. Fon Braun je mnogo pozajmio od originalnih Godardovih istraživanja, proučavajući i poboljšavajući Godardove rakete. Nemačka A-4 raketa, lansirana [[1942]]. je postala prva raketa koja je stigla do svemira. [[1943]], Nemačka je počela proizvodnju njenog naslednika, rakete [[Fau 2]], sa dometom od 300 [[kilometar]]a i nosivosti [[bojeva glava|bojeve glave]] od 1000 [[kilograma]]. Vermaht je ispalio hiljade Fau 2 raketa na savezničke države, izazivajući velike štete i gubitaka života. Ipak, mnogo više radnika-robova je ubijeno tokom proizvodnje Fau 2 nego u napadima. Kako se Drugi svetski rat približavao kraju, sovjetska, [[Velika Britanija|britanska]] i američka vojska i naučni timovi su se takmičili ko će pre zarobiti tehnologiju i uvežbano osoblje iz nemačke raketne instalacije u [[Peneminde]]u. SSSR i Velika Britanija su imale nekog uspeha, ali su SAD stekle najviše koristi, uzimajući veliki deo nemačkih raketnih naučnika - velik deo njih su bili članovi [[Nacistička stranka|Nacističke stranke]], uključujući i fon Brauna - iz Nemačke u SAD kao deo [[operacija Spajalica|operacije Spajalica]]. Tu su naučnici prilagodili nemačke rakete, originalno korištene protiv Britanije, u druge svrhe. Posleratni naučnici su iskoristili rakete da ispituju uslove na velikim visinama (temperaturu, pritisak), [[kosmički zraci|kosmičke zrake]] i ostala pitanja. Ovo se nastavilo pod fon Braunom i njegovim kolegama, koji su postali deo američkog naučničkog tima. === Hladnoratovski koreni Svemirske trke === Nakon Drugog svetskog rata, SAD i SSSR su bili uvučeni u Hladni rat kroz [[špijunaža|špijunažu]] i [[propaganda|propagandu]]. Istraživanje svemira i satelitska tehnologija je mogla da doprinese u Hladnom ratu na oba fronta. Oprema na satelitima je mogla da špijunira druge zemlje, dok su uspesi u svemiru mogli da služe kao propaganda za reklamiranje naučničke i vojne snage određene strane. Iste rakete koje su mogle da pošalju čoveka u orbitu ili da pogode odrećenu tačku na Mesecu su takođe mogle da pošalju [[atomska bomba|atomsku bombu]] na određeni neprijateljski grad. Mnogo od tehnološkog razvoja potrebnog za putovanje u svemir je jednako primenjeno na vojne rakete kao što su [[Interkontinentalna balistička raketa|interkontinentalne balističke rakete]]. Zajedno sa drugim aspektima trke u naoružanju, napredak u svemiru je pokazivao tehnološku i ekonomsku snagu, demonstrirajući superiornost ideologije te zemlje. Istraživanje svemira je imalo dvostruku ulogu: moglo je da služi miroljubivim nastojanjima, ali je isto moglo da doprinese vojnim ciljevima. == Veštački sateliti započinju trku == === Sputnjik === [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1957]], SSSR je uspešno lansirao [[Sputnjik 1|Sputnjika 1]], prvi veštački satelit koji je stigao do orbite i svemirska trka je počela. Zbog njegovih vojnih i ekonomskih komplikacija, Sputnjik je izazvao strah i žestoke političke debate u SAD. U isto vreme, lasniranje Sputnjika u Sovjetskom Savezu je viđeno kao važan pokazatelj naučne i inženjerske sposobnosti nacije. Lansiranje Sputnjika u Sovjetskom Savezu i potonji program istraživanja svemira je naišao na veliko interesovanje javnosti. Za zemlju koja se skoro oporavila od rata je bilo važno i ohrabrujuće da vidi dokaz napretka tehnike u novom dobu. Pre lansiranja Sputnjika, prosečan Amerikanac je verovao da SAD imaju superiornost u svim poljima tehnologije. Fon Braunov kolega u Sovjetskom Savezu, [[Sergej Pavlovič Koroljov|Sergej Koroljev]], glavni inženjer koji je dizajnirao [[raketa R-7|raketu R-7]] koja je poslala Sputnjik u orbitu, će kasnije projektovati [[raketa N-1|raketu N-1]], dizajniranu da pošalje [[kosmonaut]]e na Mesec. Kao odgovor na Sputnjik, SAD su pokrenule ogromne napore da povrate tehnološku nadmoć, uključujući i prepravku školskih nastavnih planova u nadi da će proizvesti još fon Brauna i Koroljeva. Ova rekacija je danas poznata kao [[Sputnjikova kriza]]. [[Lindon Džonson]], potpredsednik za vreme Džona Kenedija, je ovako izrazio motivaciju za američke napore: {{izdvojeni citat|U očima sveta, prvi u svemiru znači prvi; drugi u svemiru je drugi u svemu.}} Američka javnost, u početku obeshrabljena i uplašena zbog Sputnjika, je postala vezana za američke projekte koji su sledili. Školska deca su pratila uspehe lansiranja i građenje modela raketa je postalo popularan hobi. Predsednik Kenedi je držao govore ohrabrujući naciju da podrži [[NASA|svemirski program]] i da pokuša da prevaziđe skepticizam mnogih koji su mislili da bi milioni dolara bili bolje iskorišćeni za pravljenje postojećeg dokazanog oružja ili borbe protiv siromaštva. Nakon skoro četiri meseca od lasniranja Sputnjika 1, SAD su lansirale svoj prvi satelit [[Eksplorer 1]]. U međuvremenu se odvili brojni osramoćujući neuspesi u [[Kejp Kanaveralu]]. Prvi sateliti su lansirani za potrebe nauke. I Sputnjik 1 i Eksplorer 1 su lansirani kao deo učešća Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država u [[Međunarodna geofizička godina|Međunarodnoj geofizičkoj godini]]. Sputnjik je pomogao u određivanju gustine gornjeg sloja [[atmosfera|atmosfere]], a let Eksplorera 1 je doveo do otkrića [[Van Alenov pojas|Van Alenovog pojasa]]. === Komunikacioni sateliti === Prvi komunikacioni satelit, [[Projekat SKOR]] je lansiran [[18. decembar|18. decembra]] [[1958]], prenoseći Božićnu poruku svetu od američkog predsednika [[Dvajt Ajzenhauer|Ajzenhauera]]. Prvi aktivni komunikacioni satelit je bio [[Telstar 1]], kojeg su lansirale SAD [[10. jul]]a [[1962]]. === Ostali važniji sateliti === SAD su lansirale prvi [[geosinhrona orbita|geosinhroni]] satelit [[Sinkom|Sinkom-2]], [[26. jul]]a [[1963]]. Uspeh ove klase satelita je značilo da obične satelitske antene nisu više morale da prate orbitu satelita, pošto je orbita ostajala [[geostacionarna orbita|geostacionarna]]. Ubuduće obični građani su mogli koristiti satelitske komunikacije za televizijski prenos, nakon jednog nameštanja. == Još sovjetskih uspeha: živa bića u svemiru == === Životinje u svemiru === Tehnički, [[voćna muva|voćne muve]] koje su SAD lansirale [[1946]]. u zarobljenoj nemačkoj Fau-2 raketi su bile prve životinje koje su poslate u svemir. Prvi [[sisari|sisar]] koji je poslan u svemir, [[pas]] [[Lajka]], je putovala u sovjetskom [[Sputnjik 2|Sputnjiku 2]] [[1957]]. Pošto nije postojala tehnologija koja bi vratila Lajku nakon leta, ona je uginula od pritiska i pregrevanja ubrzo nakon što je stigla do svemira. [[1960]]. sovjetski psi [[Belka i Strelka]] su leteli u zemljinoj orbiti i uspešno su se vratili na Zemlju. Američki svemirski program je uveo [[šimpanza|šimpanze]] iz Afrike i poslao je na najmanje dve u svemir pre lansiranja prvog čoveka u orbitu. U junu [[1997]], vazduhoplovstvo SAD je objavilo da će pustiti svoje poslednje šimpanze kroz javno oslobađanje koje je autorizovao Kongres. Dva meseca nakon njihovog premeštanja u Koulston fondaciju, istraživačku laboratoriju u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], fondacija ''Spasimo šimpanze'' je popunila zahtev za njihovo uklanjanje. Ova akcija je na kraju dozvolila njihovo ”puštanje” u poludivlje uslove [[1999]], u utočištu u južnoj [[Florida|Floridi]]. [[Kornjača|Kornjače]] koje su Sovjeti lansirali u [[Zond 5|Zondu 5]] su postale prve životinje koje su letele oko Meseca (septembar 1968). === Ljudi u svemiru === [[Jurij Gagarin]] je postao prvi kosmonaut koji je ušao u orbitu u sovjetskom [[Vostok 1|Vostoku 1]], [[12. april]]a [[1961]], u danu koji je slavljen kao praznik u Sovjetskom Savezu i mnogim drugim zemljama. Let je trajao 1 sat i 48 minuta i izvršio je jedan let u zemljinoj orbiti. 23 dana kasnije, u misiji [[Fridom 7]], [[Alan Šepard]] je postao prvi Amerikanac koji je ušao u svemir. [[Džon Glen]] u [[Frendšip 7|Frendšipu 7]] je postao prvi Amerikanac koji je uspešno obleteo Zemlju, obletevši tri kruga u orbiti [[20. februar]]a [[1962]]. Prvi istovremeni let dvojice čoveka je takođe potekao iz SSSR, [[11. avgust|11]]-[[15. avgust]]a. Ruskinja [[Valentina Terješkova]] je postala prva žena u svemiru [[16. jun]]a [[1963]]. u [[Vostok 6|Vostoku 6]]. Koroljev je prvobitno planirao dalje misije Vostoka, ali nakon objavljivanja američkog [[Apolo program]]a, premijer [[Nikita Hruščov]] je zahtevao ubrzanje. Prvi let sa više od jednog člana posade, sovjetski [[Vashod 1]], modifikovana verzija Vostok letilice, je poleteo [[12. oktobar|12.oktobra]] [[1964]], noseći Komarova, Feoktisova i Jegorova. Ovaj let je takođe bio prvi put da posada nije nosila svemirsko odelosvemirska odela. [[Aleksej Leonov]], iz [[Vashod 2|Vashoda 2]], kojeg je SSSR lansirao [[18. mart]]a [[1965]], je izvšio prvu [[šetnja u svemiru|šetnju u svemiru]]. Ova misija se zamalo završila katastrofom; Leonov je jedva uspeo da se vrati u kapsulu, a zahvaljujući lošim retroraketama, brod se spustio 1600 kilometara od planiranog mesta. Do ovog vremena, Hruščov je smenjen, a novo sovjetsko rukovodstvo neće počiniti odlučujuće napore. == Sletanje na Mesec == {{Poseban članak|Sletanje na Mesec}} Iako su uspesi koji su postigli SSSR i SAD doneli veliki ponos svojim nacijama, ideološka klima se pobrinula da će Svemirska trka trajati dok prvi čovek ne bude hodao po Mesecu. Pre ovog dostignuća, bespilotne letelice su morale prvo da istraže Mesec fotografisanjem i pokazivanjem svojih mogućnosti da bezbedno slete na njega. === Bespilotne letelice === Nakon sovjetskih uspeha u postavljanju prvog satelita u orbitu, Amerikancu su se skoncentrisali na svoje napore da pošalju sonde na Mesece. Svoj prvi pokšaj da urade to su nazvali [[program Pionir]]. Sovjetski [[Luna program]] je postao operativan sa lansiranjem [[Luna 1|Lune 1]] [[4. januar]]a [[1959]], a Luna 1 je postala prva sonda na Mesecu. Kao dodatak programu Pionir, bilo su još tri specifična američka programa: [[program Rendžer]], [[program Lunar Orbiter]] i robotski [[Survejor program]] sa ciljem pronalaženja potencijalnog mesta za sletanje Apola na Mesec. === Sletanje čoveka na Mesec === === Apolo 11 prvi stiže tamo === [[Datoteka:NASA-Apollo8-Dec24-Earthrise.jpg|thumb|200px|Izlazak Zemlje viđeno sa Meseca]] Dok su sovjetske sonde stigle do Meseca pre američkih letelica, Amerikanac [[Nil Armstrong]] je posta prva osoba koja je kročila na površini Meseca [[21. jul]]a [[1969]], nakon sletanja prethodnog dana. Armstrong, komadant misije [[Apolo 11]], je imao podršku pilota komandnog modula [[Majkl Kolins|Majkla Kolinsa]] i pilota lunarnog modula [[Edvin Oldrin|Edvina "Baza" Oldrina]] u događaju koji je gledalo 500 miliona ljudi širom sveta. Društveni komentatori su označili sletanje na Mesec kao jedan od ključnih trenutaka [[20. vek]]a, a Armstrongove reči nakon što je dodirnuo površinu Meseca su postale ovekovečene: {{izdvojeni citat|Ovo je mali korak za čoveka, a veliki za čovečanstvo.}} === Drugi aspekti sletanja na mesec === Uprkos drugim međunarodnim rivalstvima, Svemirska trka je ostala neiskvarena željom za teritorijalna proširenja. Nakon svojih uspešnih sletanja na Mesec, SAD su se izričito odrekli prava posedovanja bilo kog dela Meseca. == Ostali uspesi == === Misije na druge planete === [[Datoteka:Venus_globe.jpg|200px|thumb|left|Venera je postala prva planeta pored koje je prošla svemirska letelica]] SSSR je prvi poslao sonde na [[Venera (planeta)|Veneru]] i [[Mars]] [[1960]]. Prva letelica koja je uspešno proletela pored Venere je bio američki [[Mariner 2]] koji je to uradio [[14 decembar|14. decembra]] [[1962]]. On je poslao nazad izneneđujuće podatke o visokoj temperaturi na površini i velikoj gustini atmosfere na Veneri. Pošto nije nosio kamere, njegovi nalazi nisu privukli pažnju javnosti kao što su uradile slike sa svemirskih sondi koje su daleko nadmašile mogućnosti astronomskih zemaljskih teleskopa. Sonda Sovjetskog Saveza [[Venera 7]], lansirana [[1971]]. je postala prva letelica koja se spustila na Veneru. [[Venera 9]] je prva poslala slike sa površine druge planete. Ovo dvoje su bili samo dva predstavnika u dugum nizu Venera letelica; nekoliko drugih Venera letelica je izvršilo letove pored Venere i pokušalo sletanje na nju. Još 7 Venera letelica je sledilo. SAD su lansirale [[Mariner 10]], koji je proleteo pored Venere na svom putu ka [[Merkur]]u [[1974]]. On je postao prva i za sada jedina letelica koja je letela pored Merkura. [[Mariner 4]], koji je SAD lansiran [[1965]], postala prva sonda koja je prošla pored Marsa; on je poslao potpuno neočekivane slike. Prva letelica na Marsu, [[Mars 3]], koji je lansirao SSSR, ali nije poslao slike. Američke sonde Viking iz [[1976]]. je poslala prve slike sa Marsa. SAD su takođe poslale [[Pionir 10]] u uspešnom letu pored [[Jupiter]]a [[1973]]. Prvi let pored [[Saturn]]a je obavio [[Pionir 11]], a prvi i jedini let pored [[Uran]]a i [[Neptun]]a je obavio [[Vojadžer 2]]. === Lansiranja i pristajanja === Prvi susret u svemiru se desio između [[Džemini 6|Džeminija 6]] i [[Džemini 7|Džeminija 7]], [[15. decembar|15. decembra]] [[1965]]. Njihov naslednik [[Džemini 8]] je izveo prvo pristajanje u svemiru [[16. mart]]a [[1966]]. Prvo automatsko svemirsko pristajanje je povezalo sovjetske Kosmos-186 i Kosmos-188 (dve bespilotne Sojuz letelice) [[30. oktobar|30. oktobra]] [[1967]]. Prvo lasniranje sa mora se odvilo [[26. april|a 1967]], sa američkim [[Skaut B|Skautom B]]. Prva svemirska stanica, sovjetski [[Saljut 1]], je započela sa radom [[7. jun]]a [[1971]]. == Vojno takmičenje u svemiru == Van pogleda, ali ne i bez pravog takmičenja, napori za iskorišćavanje svemira u vojne svrhe su tekli uporedno sa naučničkim naporima. Dosta pre Sputljika 1, i SAD i SSSR su započeli razvojne planove za izviđačke satelite. Sovjetska [[Zenit (svemirska letelica)|Zenit]] letelica, koju je za dvostruku upotrebu dizajnirao Koroljev i koja je na kraju postala Vostok, je počela kao satelit za fotografisanje. Ona se takmičila sa serijom američkog vazduhoplovstva [[Diskaverer]]. [[Diskaverer XIII]] je obezbedio prve slike iz svemira avgusta [[1960]]. - jedan dan pre nego što su to Sovjeti uradili. I SAD i SSSR su razvili velike vojne svemirske programe, često prateći obrazac gde su SAD samo završile prototip pre nego što se program okončao, dok je SSSR napravio ili čak lansirao svoje: # Supersonična interkontinetalna krstareća raketa: [[Navaho (raketa)|Navaho]] (test-program stopiran) protiv [[Buran (raketa)|Buran]] krstareće rakete (planirano) # Mala svemirska letelica sa krilima [[X-20 Dina Soar]] (prototip) protiv [[MiG-105]] (testiran) # Vojna svemirska stanica [[MOL]] (planirano) protiv [[Almaz]]a (leteo modifikovan kao Saljut 2, 3 i 5) # Vojna kapsula sa otvorom na toplotnom štitniku [[Džemini B]] (testiran bez posade u svemiru) protiv VA TKS, takođe znane i kao [[Merkur (svemirska kapsula)|Merkur]] svemirska kapsula (letela bez posade kao deo [[TKS letelica|TKS letelice]]) # Skela do vojne svemirske stanice: [[Džemini Feri]] (planiran) protiv [[TKS letelica|TKS letelice]] (letela bez posade u svemiru i pristala je na Saljut). == Kraj svemirske trke == Dok se lansiranje Sputnjika 1 jasno može nazvati početkom Svemirske trke, njen kraj je više sporan. Najžešće takmičenje je bilo tokom šezdesetih, a Svemirksa trka se nastavila nakon spuštanja Apola 11 na Mesec 1969. Iako je Apolo 11 pratilo još pet sletanja sa posadom, američki svemirski naučnici su se okrenuli novim terenima. [[Skajlab]] bi sakupljao podatke, a [[svemirski šatl]] bi vraćao svemirske letelice netaknute iz svemira. Amerikanci tvrde da je prvo sletanje čoveka na Mesec pobeda u ovoj nezvaničnoj trci. U međuvremenu su se sovjetski naučnici bavili svojim projektima i nisu priznavali poraz. U svakom slučaju, kako se Hladni rat smirivao i kako su ostale nacije počele da razvijaju svoje svemirske programe, ideja nastavka trke između dve supersile je postajala sve manje izvesna. Obe zemlje su razvile vojne svemirske projekte sa posadom. Američko vazduhoplovstvo je predložilo da Titan rakete lansiraju [[Dina-Soar]] hipersoničnu jedrilicu koja bi presretala neprijateljske satelite. Plan za [[Orbitalna laboratorija sa posadom|Orbitalnu laboratoriju sa posadom]] (koristeći opremu zasnovanu na programu Džemini koja bi izvršila zadatke nadgledanja) je potisnuo Dinu-Soar, ali je takođe doživeo otkazivanje. SSSR je poručio [[Almaz program]] za slične vojne svemirske stanice, koji se spojio sa [[Saljut program]]om. Svemirska trka se usporila nakon [[sletanja Apola na Mesec]], koji su mnogi posmatrači označili kao njen vrhunac ili kraj. Ostali misle da je kraj jasno došao sa zajedničkim [[Projekat Apolo-Sojuz|projektom Apolo-Sojuz]] [[1975]]. Sovjetska letelica [[Sojuz 19]] se sastala u svemiru i pristala na američki Apolo, dozvolivši astronautima iz suparničkih država da pređu u drugu letelicu i da učestvuju u zajedničkim eksperimentima. Iako su nastojanja svake zemlje u svemiru slabila, one su išle u značajno drugačijim pravcima, a ideja trke je postala zastarela nakon projekta Apolo-Sojuz. Čak je u ovom trenutku saradnje sovjetsko vođstvo obavešteno o prospektu mešanja američkog vazduhoplovstva u program Svemirki šatl i počelo je da se takmiči sa programima [[Buran]] i [[Energija (raketa)|Energija]]. Ranih osamdesetih, početak američke [[Strateška odbrambena inicijativa|Strateške odbrambene inicijative]] je dalje pojačalo takmičenje koje je rezultiralo kolapsom Istočnog bloka [[1989]]. == Organizacija, finansiranje i ekonomski uticaj == Ogromni troškovi i birokratija koji su bili potrebni da se organizuje istraživanje svemira su doveli do osnivanja nacionalnih svemirskih agencija. Sjedinjene Države i Sovjetski Savez su razvili programe fokusirane samo na naučne i industrijske potrebe ovih napora. [[29. jul]]a [[1958]]. predsednik SAD Ajzenhauer je potpisao [[Nacionalni aeronautički i svemirski akt]] o osnivanju Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije ([[NASA]]). Kada je ona počela sa radom [[1. oktobar|1. oktobra]] [[1958]]. NASA se sastojala od 4 laboratorije i oko 8.000 radnika vladine 46 godina stare agencije za aeronautiku, [[Nacionalni savetnički komitet za aeronautiku|Nacionalnog savetničkog komiteta za aeronautiku]] (NACA). Dok je njena prethodnica NACA radila sa budžetom od 5 miliona [[američki dolar|dolara]], finansiranje NASA se brzo popelo na 5 milijardi dolara godišnje, uključujući i velike sume potpreduzimača iz privatnog sektora. Sletanje Apola 11 na Mesec je koštalo oko 20 do 25 milajardi dolara. Nedostatak pouzdane statistike čini teškim poređenje američkih i sovjetskim troškova, posebno za vreme Hruščovljevog perioda. Ipak, 1989. tadašnji načelnik štaba sovjetskih oružanih snaga, general Mojsejev je izvestio da je SSSR dodelio 6,9 milijardi [[rublja|rublji]] (oko 4 milijardi dolara) svom svemirskom programu te godine. Drugi sovjetski zvaničnici su procenili da su njihovi ukupni troškovi iznosili blizu te sume tokom celog vremena trajanja programa, dok su neki niži zvaničnici procenjivli na 4,5 milijardi dolara. Kao dodatak nejasnoći oko brojki, takva poređenja moraju uzeti u svoj račun i verovatne efekte sovjetske propagande, koja je za cilj imala da učini da Sovjetski Savez izgleda jako i da zbuni analize Zapada. Organizacioni problemi, posebno unutrašnja rivalstva, su takođe mučili sovjetske napore. SSSR nije imao ništa slično NASA ([[Ruska avijatičarska i svemirska agencija]] postoji tek od devedesetih). Previše političkih problema u nauci i previše ličnih pogleda su ometali sovjetski napredak. Svaki sovjetski glavni projektant je morao da se bori za svoje ideje, tražeći pokroviteljstvo nekog vladinog zvaničnika. 1964, između raznih glavnih projektanata, SSSR je razvijao 30 različitih modela lansirnih rampi i svemirskih letelica. Nakon smrti Koroljeva, sovjetski svemirski program je postao reaktivan, pokušavajući da održi jednakost sa američkim. 1974, SSSR je reorganizovao svoj svemirski program, stvorivši projekat Energija da bi kopirao američki [[Svemirski šatl]] sa [[Buran]]om. == Smrti == Kada je [[Apolo 15]] napustio Mesec, astronauti su ostavili spomenicu astronautima obe nacije koji su poginuli tokom napora da se stigne do meseca. U SAD, prvi astronauti koji su poginuli tokom direktnog učešća u svemirskim putovanjima ili pripremamama su služili u Apolo 1 misiji: komadant [[Gas Grisom|Virdžil "Gas" Grisom]], stariji pilot [[Edvard Vajt]] i pilot [[Rodžer Čejfi]]. Njih trojica su poginula u požaru tokom testa na zemlji [[27. januar]]a [[1967]]. Naime, raketa u kojoj su se nalazili je bila ispunjena čistim kiseonikom, a ne vazduhom, jer su tadašnje američke rakete bile slabe u poređenju sa sovjetskim i nisu mogle da podnesu dodatni teret. Varnica koja se pojavila u kabini se brzo pretvorila u požar. Letovi Sovjetskog Saveza [[Sojuz 1]] i [[Sojuz 11]] su takođe ishodovali pogibijama. Sojuz 1, lansiran [[23. april]]a [[1967]], je nosio samo jednog kosmonauta, pukovnika [[Vladimir Komarov|Vladimira Komarova]], koji je poginuo zbog pada jer se padobran zapetljao pri povratku na Zemlju. 1971. sovjetski kosmonauti [[Georgi Dobrovoljski]], [[Viktor Patsajev]] i [[Vladimir Volkov]] su se ugušili tokom ulaska posle povratka sa orbitalne stanice [[Saljut 1]]. Za vreme povratka na Zemlju otvorio se ventil i sav vazduh je iscureo iza kapsule, a kosmonauti nisu nosili svemirska odela. Takođe, za vreme njihovog boravka u svemiru, njihovi mišići su atrofirali i nisu imali snage da zavrnu ventil. Posle ove nesreće, kosmonauti su morali u povratku da nose svemirska odela i da upražnjavaju fizičke vežbe tokom dužih boravaka u svemiru. Ostali astronauti su umrli u srodnim misijama, uključujući četvoricu Amerikanaca koji su poginuli u padu aviona [[T-38]]. Juri Gagarin, prvi čovek su svemiru, je doživeo sličnu sudbinu kada je pao u lovcu [[MiG-15]] 1968. == Hronologija (1957-1975) == {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="#efefef" ! Datum ! Značaj ! Država ! Ime misije |- ||[[21. avgust]] [[1957]]. ||[[Interkontinetalni balistički projektil]] ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] [[Sovjetski svemirski program|SSSR]] ||[[R-7 Semjorka]] |- ||[[4. oktobar]] [[1957]]. ||Prvi veštački satelit (Zemlje) ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Sputnjik 1]] |- ||[[3. novembar]] [[1957]]. ||Životinja u svemiru (pas Lajka) ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Sputnjik 2]] |- ||[[31. januar]] [[1958]]. ||Otkriće [[Van Alenov pojas|Van Alenovog pojasa]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] [[Vojna agencija za balističke projektile|SAD-ABMA]] ||[[Eksplorer 1]] |- ||[[18. decembar]] [[1958]]. ||[[Komunikacioni satelit]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-ABMA ||[[Projekat SKORE]] |- ||[[4. januar]] [[1959]]. ||Sunčev veštački satelit ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Luna 1]] |- ||[[17. februar]] [[1959]]. ||[[Metereološki satelit]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] [[NASA|SAD-NASA]] ([[Američka mornarička istraživačka laboratorija|NRL]])¹ ||[[Vangard 2]] |- ||jun [[1959]]. ||[[Špijunski satelit]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] [[Američko vazduhoplovstvo]] ||[[Korona (satelit)|Diskaverer 4]] |- ||[[7. avgust]] [[1959]]. ||Image Zemlje iz svemira ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Eksplorer 6]] |- ||[[14. septembar]] [[1959]]. ||Sonda na Mesecu ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Luna 2]] |- ||[[7. oktobar]] [[1959]]. ||Image dalje strane Meseca ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Luna 3]] |- ||[[12. april]] [[1961]]. ||[[Jurij Gagarin|Prvi čovek u svemiru]] ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Vostok 1]] |- ||[[10. jul]] [[1962]]. ||Prvi aktivan komunikacioni satelit ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-AT&T ||[[Telstar]] |- ||[[29. septembar]] [[1962]]. ||Prvi veštački satelit koji nisu poslale supersile ||[[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px| ]] Kanada ||[[Aleut 1]] |- ||[[16. jun]] [[1963]]. ||[[Valentina Terješkova|Žena u orbiti]] ||[[Datoteka:Flag_of_the_Soviet_Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Vostok 6]] |- ||[[18. mart]] [[1965]]. ||[[Svemirska šetnja]] ||[[Datoteka:Flag_of_the_Soviet_Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Vashod 2]] |- ||[[15. decembar]] [[1965]]. ||Orbitalno [[Svemirsko sastajanje|sastajanje]]² ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Džemini 6A]]/[[Džemini 7]] |- ||[[1. mart]] [[1966]]. ||Sonda sleće na drugu planetu - [[Venera (planeta)|Veneru]] ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Venera 3]] |- ||[[16. mart]] [[1966]]. ||Orbitalno sastajanje i pristajanje ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Džemini VIII]] |- ||[[24. decembar]] [[1968]]. ||Let ljudske posade oko Meseca ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Apolo 8]] |- ||[[21. jul]] [[1969]]. ||[[Nil Armstrong|Čovek na Mesecu]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Apolo 11]] |- ||[[23. april]] [[1971]]. ||[[Svemirska stanica]] ||[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Saljut 1]] |- ||[[14. novembar]] [[1971]]. ||Satelit kruži oko druge planete - [[Mars (planeta)|Mars]] ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA ||[[Mariner 9]] |- ||[[9. novembar]] [[1972]]. ||Geostacionarni komunikacioni satelit ||[[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px| ]] Kanada-BCE ||[[Anik A1]] |- ||[[15. jul]] [[1975]]. ||Prva zajednička američko-sovjetska misija ||[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px| ]] SAD-NASA [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px| ]] SSSR ||[[Projekat Apolo-Sojuz]] |} ¹ Projekat Vangard je prebačen sa NRL na NASA neposredno pre lansiranja.<br /> ² Sovjetski Savez je ranije pokušao sastajanje [[12. avgust]] [[1962]]. Ipak, [[Vostok 3]] i [[Vostok 4]] su došli samo na 5 kilometara jedan od drugoga i radili su na različitim orbitama. ''[[Pravda]]'' nije pomenula ovu informaciju, ali je javila da se sastajanje desilo. == Nasledstvo svemirske trke == === Napredak u tehnologija i nauci === Tehnologija, posebno u [[aerosvemirski inžinjering|aerosvemirskom inžinjering]] i [[elektronika|elektronska]] komunikacija, je mnogo napredovala tokom ovog perioda. Međutim, efekti Svemirske trke su otišli dalje od raketa, fizike i astronomije. Tehnologija svemirske trke se proširila na polja kao što su kućne potrepštine ili studije opadanja lišća u šumama, a napori da se pobedi u svemirskoj trci su na mnogo načina promenili način na koji su studenti učili nauku. Američke brige da su brzo zaostale iza Sovjetskog Saveza u trci do svemira su brzo dovele do toga da su zakonodavci i nastavnici tražili veći naglasak na matematici i prirodnim naukama u američkim školama. Američki [[Nacionalni odbrambeni akt o obrazovanju]] iz [[1958]]. je povećao finansiranje ovih ciljeva od obrazovanja u detinjstvu do post-diplomskih studija. Naučnici podstrekivani ovim naporima su pomogli u razvijanju tehnologija za istraživanje svemira koji su usvojene za razne upotrebe od kuhinje do atletkih borilišta. Osušena i spremna-za-jelo hrana, odeća koja ostaje suva, čak i naočare koje se ne zamagljuju su imale korene u svemirskoj nauci. Danas više od hiljadu veštačkih satelita kruži oko Zemlje, prenoseći podatke oko planete i olakšavajući [[daljinsko očitavanje]] podataka o vremenu, vegetaciji ili kretanja ljudi prema državama koje ih zapošljavaju. Dalje, mnogo od mikrotehnologije koja pogoni svakonevne aktivnosti potiče od istraživanja koje je početno pokrenula Svemirska trka. SSSR je ostao neprikosnoven lider u pravljenju raketa, čak i nakon kraja Hladnog rata. SAD su postale superiorne u elektronici, daljinskom očitavanju, navođenju vozila i robotskom upravljanju. === Još nadolazećih svemirskih trka? === [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|thumb|300px|Poletanje Spejs šatla Kolumbija (1981.)]] Iako se njegova brzina smanjila, istraživanje svemira nastavlja da napreduje nakon kraja Svemirske trke. SAD su lansirale prvu svemirsku letelicu koja se mogla ponovo koristiti (svemirski šatl) na dvadesetogodišnjicu Gagarinovog leta [[12. april]]a [[1981]]. [[15. novembar|15. novembra]], SSSR je lansirao svoju verziju šatla zvanu [[Buran]]. Ove i druge nacije nastavljaju da lansiraju sonde, satelite različitih vrsta i velike svemirske teleskope. Mogućnost druge međunarodne svemirske trke je pojavila na kraju [[20. vek]]a, sa [[Evropska svemirska agencija|Evropskom svemirskom agencijom]] (ESA) koja je preuzela vođstvo u lansiranju komercijalnih raketa sa [[Arijana 4|Arijanom 4]] i takmičeći se sa NASA. Ambicije ESA su kulminirale u ambiciozne planove kao što je [[program Aurora]] koji pokušava da pošalje ljudsku misiju na Mars pre [[2030]]. i poslala je razne pionirske misije da bi se postigao ovaj cilj. Sa sličnim objavljenjem američkom predsednika [[Džordž V. Buš|Buša]] [[2004]], označivši vremenski okvir za konstruisanje i planiranje misije za [[Istraživački brod sa posadom]] (naknadni povratak na Mesec i kasnije put do Marsa do 2030.). [[2005]]. ESA možda ima početnu prednost, pošto se udružila sa Rusijom. Oni će verovatno zajednički finansirati i razvijati svoj verziju [[Kliper]] letelice koja je predviđena za prvo lansiranje [[2011]], nekoliko godina ranije od njenog američkog suparnika, koji je još uvek u stanju ranih skica. 2006. ESA još uvek mora da finansira studiju Klipera. Druge nacije su takođe sposobne za uvećanje takmičenja u istraživanju svemira, najviše [[Kina]], [[Indija]] i [[Japan]]. Iako finansiranje nija na istom nivou kao ESA ili NASA, uspešni letovi sa čovekom [[Šenžuo 5|Šenžua 5]] i [[Šenžuo 6|Šenžua 6]] i planovi za svemirsku stanicu Narodne republike Kine su pokazali šta druge zemlje mogu da postignu. Indija će takođe lansirati bespilotnu lunarnu misiju [[Čandrajan-1]] početkom [[2008]]. i takođe ima planove za letove sa ljudskom posadom. Druga vrsta svemirske trke, možda u prirodi drugačija od prvobitnog sovjetskog-američkog takmičenja, se može desiti između komercijalnih svemirskih kompanija. Rani napori, za ono što se često naziva [[svemirski turizam]], da se pokrenu prva komercijalna putovanja u svemir, su kulminirale [[28. april]]a [[2001]], kada je Amerikanac [[Denis Tito]] postao prvi svemirski turista kada je posetio [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]] na ruskom [[Sojuz TM-32|Sojuzu TM-32]]. Takmičenje privatnih pod-orbitalnih letelica je takođe prizvalo novu svemirsku trku između privatnih kompanija. Krajem 2004, brtinaski avijatičar-finansijer [[Ričard Branson]] je objavio pokretanje [[Virdžin Galaktik]], kompanije koja će koristiti [[Svemirski brod 1]] tehnologiju, sa nadama da će lansirati prve pod-orbitalne letove do 2008 == Povezano == * [[NASA]] * [[Verner fon Braun]] == Vanjske veze == * [http://catalog.core.nasa.gov/core.nsf/0/a53411230b7e8caa86256b5a005cf758?OpenDocument -{CORE/NSF}-] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060110100140/http://catalog.core.nasa.gov/core.nsf/0/a53411230b7e8caa86256b5a005cf758?OpenDocument |date=2006-01-10 }} * [http://www.deepcold.com/ Umetnički rad koji prikazuje Hladni rat u svemiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050511085435/http://www.deepcold.com/ |date=2005-05-11 }} * [http://www.thespacerace.com/ TheSpaceRace.com - informacije o Merkjuri, Džemini i Apolo programima] * [http://www.historyshots.com/space/timeline.cfm Hronologija svemirske trke 1960-1969] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051119095447/http://www.historyshots.com/space/timeline.cfm |date=2005-11-19 }} * [http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/Apollomon/apollo3.pdf Skenirano pismo u -{PDF}- formatu koje je fon Braun poslao Lindonu Džonsonu 29. aprila 1961.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050513043040/http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/Apollomon/apollo3.pdf |date=2005-05-13 }} * [http://english.pravda.ru/main/2002/12/03/40312.html Zašto je SSSR izgubio trku do Meseca?] [[Kategorija:Svemirska trka]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Istraživanje svemira]] 8zu34ktsl7xz250x8nufcxf9a7746rf 0 42769 42677894 42656053 2026-08-16T11:47:50Z Inokosni organ 160059 /* Lista gradova u Ukrajini */ 42677894 wikitext text/x-wiki == Lista gradova u Ukrajini == {| class="prettytable" width="98%" |----- |colspan="7" align="center" bgcolor="#FFD700" | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]''' |----- |rowspan="2" width="5%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Rang''' || colspan="2" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Ime''' || colspan="3" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Stanovništvo''' || rowspan="2" width="15%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Oblast''' |----- |width="15%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Latinsko<br />pismo''' || width="8%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Ćiriličko<br />pismo''' || width="9%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Popis<br />stanovništva<br />u 1989''' || width="9%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Popis<br />stanovništva<br />u 2001''' || width="11%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Procjena<br />u 2005''' |----- |align=right | 1. || [[Kijev]] || Київ || align=right | 2.595.000 || align=right | 2.611.327 || align=right | 2.660.401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]] |----- |align=right | 2. || [[Harkov]] || Харків || align=right | 1.610.000 || align=right | 1.470.902 || align=right | 1.464.740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]] |----- |align=right | 3. || [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] || Дніпро || align=right | 1.178.000 || align=right | 1.056.497 || align=right | 1.032.816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 4. || [[Odesa]] || Одеса || align=right | 1.115.000 || align=right | 1.029.049 || align=right | 1.007.131 || [[Odeška oblast|Odeška]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 5. || [[Donjeck]] || Донецьк || align=right | 1.113.000 || align=right | 1.016.194 || align=right | 999.975 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 6. || [[Zaporožje]] || Запоріжжя || align=right | 881.000 || align=right | 815.256 || align=right | 799.348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |----- |align=right | 7. || [[Lavov]] || Львів || align=right | 791.000 || align=right | 732.818 || align=right | 733.728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]] |----- |align=right | 8. || [[Krivij Rih]] || Кривий Ріг || align=right | 726.000 || align=right | 668.980 || align=right | 696.667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 9. || [[Mikolajiv]] || Миколаїв || align=right | 524.000 || align=right | 514.136 || align=right | 509.011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 10. || [[Mariupolj]] || Маріуполь || align=right | 519.000 || align=right | 492.176 || align=right | 482.440 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 11. || [[Luhansk]] || Луганськ || align=right | 497.000 || align=right | 463.097 || align=right | 452.789 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 12. || [[Makijivka]] || Макіївка || align=right | 425.000 || align=right | 389.589 || align=right | 375.992 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 13. || [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] || Вінниця || align=right | 374.000 || align=right | 356.665 || align=right | 360.241 || [[Vinička oblast|Vinička]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 14. || [[Simferopolj]] || Сімферополь || align=right | 345.000 || align=right | 343.644 || align=right | 341.599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 15. || [[Sevastopolj]] || Севастополь || align=right | 356.000 || align=right | 342.451 || align=right | 340.353 || |----- |align=right | 16. || [[Herson]] || Херсон || align=right | 355.000 || align=right | 328.360 || align=right | 319.278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]] |----- |align=right | 17. || [[Poltava]] || Полтава || align=right | 314.700 || align=right | 317.998 || align=right | 309.960 || Poltava |----- |align=right | 18. || [[Černigiv]] || Чернігів || align=right | 296.300 || align=right | 304.994 || align=right | 300.497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]] |----- |align=right | 19. || [[Čerkasi]] || Черкаси || align=right | 290.300 || align=right | 295.414 || align=right | 293.271 || Čerkasi |----- |align=right | 20. || [[Sumi]] || Суми || align=right | 291.300 || align=right | 293.141 || align=right | 282.198 || Sumi |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 21. || [[Gorlivka]] || Горлівка || align=right | 338.000 || align=right | 292.250 || align=right | 279.061 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 22. || [[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]] || Житомир || align=right | 292.100 || align=right | 284.236 || align=right | 277.875 || Žitomir |----- |align=right | 23. || [[Hmeljnicki]] || Хмельницький || align=right | 237.000 || align=right | 253.994 || align=right | 255.902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]] |----- |align=right | 24. || [[Kamjanske]] || Кам'янське || align=right | 282.000 || align=right | 255.841 || align=right | 249.530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 25. || [[Kropivnicki]] || Кропивницький || align=right | 270.000 || align=right | 254.103 || align=right | 248.367 || Kirovohrad |----- |align=right | 26. || [[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]] || Рівне || align=right | 228.000 || align=right | 248.813 || align=right | 247.870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]] |----- |align=right | 27. || [[Černivci]] || Чернівці || align=right | 257.000 || align=right | 240.621 || align=right | 242.250 || Černivci |----- |align=right | 28. || [[Kremenčuk]] || Кременчук || align=right | 236.500 || align=right | 234.073 || align=right | 231.202 || Poltava |----- |align=right | 29. || [[Ternopol]] || Тернопіль || align=right | 206.000 || align=right | 227.755 || align=right | 220.320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]] |----- |align=right | 30. || [[Ivano-Frankivsk]] || Ивано-Франківськ || align=right | 214.000 || align=right | 218.359 || align=right | 219.479 || Ivano-Frankivsk |----- |align=right | 31. || [[Bila Cerkva]] || Біла Церква || align=right | 196.900 || align=right | 200.131 || align=right | 204.794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]] |----- |align=right | 32. || [[Luck]] || Луцьк || align=right | 197.700 || align=right | 208.816 || align=right | 202.915 || Volhínia |----- |align=right | 33. || [[Kramatorsk]] || Краматорськ || align=right | 198.000 || align=right | 181.025 || align=right | 174.892 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 34. || [[Melitopolj]] || Мелітополь || align=right | 173.000 || align=right | 160.657 || align=right | 159.288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 35. || [[Kerč]] || Керч || align=right | 174.000 || align=right | 157.007 || align=right | 152.564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |----- |align=right | 36. || [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] || Нікополь || align=right | 158.000 || align=right | 136.280 || align=right | 131.774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 37. || [[Slavjansk|Slovjansk]] || Словьянськ || align=right | 135.000 || align=right | 124.829 || align=right | 122.049 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 38. || [[Berdjansk]] || Бердянськ || align=right | 133.000 || align=right | 121.692 || align=right | 119.290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |----- |align=right | 39. || [[Užgorod]] || Ужгород || align=right | 117.000 || align=right | 117.317 || align=right | 117.028 || Karpatalja |----- |align=right | 40. || [[Alčevsk]] || Алчевськ || align=right | 125.000 || align=right | 119.193 || align=right | 116.954 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 41. || [[Severodoneck]] || Северодонецьк || align=right | 131.000 || align=right | 119.940 || align=right | 116.354 || Luhansk |----- |align=right | 42. || [[Pavlohrad]] || Павлоград || align=right | 131.000 || align=right | 118.816 || align=right | 113.748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 43. || [[Lisičanjsk]] || Лисичанськ || align=right | 127.000 || align=right | 115.229 || align=right | 111.451 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 44. || [[Jevpatorija]] || Євпаторія || align=right | 108.000 || align=right | 105.915 || align=right | 106.250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |} == Povezano == * [[Ukrajina]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]] ne4n1kesvsi7orx9tg3p190xmo05k1f 42677895 42677894 2026-08-16T11:48:38Z Inokosni organ 160059 42677895 wikitext text/x-wiki {{main|Ukrajina}} == Lista gradova u Ukrajini == {| class="prettytable" width="98%" |----- |colspan="7" align="center" bgcolor="#FFD700" | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]''' |----- |rowspan="2" width="5%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Rang''' || colspan="2" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Ime''' || colspan="3" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Stanovništvo''' || rowspan="2" width="15%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Oblast''' |----- |width="15%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Latinsko<br />pismo''' || width="8%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Ćiriličko<br />pismo''' || width="9%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Popis<br />stanovništva<br />u 1989''' || width="9%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Popis<br />stanovništva<br />u 2001''' || width="11%" align="center" bgcolor="#B9E3FF" | '''Procjena<br />u 2005''' |----- |align=right | 1. || [[Kijev]] || Київ || align=right | 2.595.000 || align=right | 2.611.327 || align=right | 2.660.401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]] |----- |align=right | 2. || [[Harkov]] || Харків || align=right | 1.610.000 || align=right | 1.470.902 || align=right | 1.464.740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]] |----- |align=right | 3. || [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] || Дніпро || align=right | 1.178.000 || align=right | 1.056.497 || align=right | 1.032.816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 4. || [[Odesa]] || Одеса || align=right | 1.115.000 || align=right | 1.029.049 || align=right | 1.007.131 || [[Odeška oblast|Odeška]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 5. || [[Donjeck]] || Донецьк || align=right | 1.113.000 || align=right | 1.016.194 || align=right | 999.975 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 6. || [[Zaporožje]] || Запоріжжя || align=right | 881.000 || align=right | 815.256 || align=right | 799.348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |----- |align=right | 7. || [[Lavov]] || Львів || align=right | 791.000 || align=right | 732.818 || align=right | 733.728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]] |----- |align=right | 8. || [[Krivij Rih]] || Кривий Ріг || align=right | 726.000 || align=right | 668.980 || align=right | 696.667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 9. || [[Mikolajiv]] || Миколаїв || align=right | 524.000 || align=right | 514.136 || align=right | 509.011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 10. || [[Mariupolj]] || Маріуполь || align=right | 519.000 || align=right | 492.176 || align=right | 482.440 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 11. || [[Luhansk]] || Луганськ || align=right | 497.000 || align=right | 463.097 || align=right | 452.789 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 12. || [[Makijivka]] || Макіївка || align=right | 425.000 || align=right | 389.589 || align=right | 375.992 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 13. || [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] || Вінниця || align=right | 374.000 || align=right | 356.665 || align=right | 360.241 || [[Vinička oblast|Vinička]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 14. || [[Simferopolj]] || Сімферополь || align=right | 345.000 || align=right | 343.644 || align=right | 341.599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 15. || [[Sevastopolj]] || Севастополь || align=right | 356.000 || align=right | 342.451 || align=right | 340.353 || |----- |align=right | 16. || [[Herson]] || Херсон || align=right | 355.000 || align=right | 328.360 || align=right | 319.278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]] |----- |align=right | 17. || [[Poltava]] || Полтава || align=right | 314.700 || align=right | 317.998 || align=right | 309.960 || Poltava |----- |align=right | 18. || [[Černigiv]] || Чернігів || align=right | 296.300 || align=right | 304.994 || align=right | 300.497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]] |----- |align=right | 19. || [[Čerkasi]] || Черкаси || align=right | 290.300 || align=right | 295.414 || align=right | 293.271 || Čerkasi |----- |align=right | 20. || [[Sumi]] || Суми || align=right | 291.300 || align=right | 293.141 || align=right | 282.198 || Sumi |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 21. || [[Gorlivka]] || Горлівка || align=right | 338.000 || align=right | 292.250 || align=right | 279.061 || [[Donečka oblast|Donečka]] |----- |align=right | 22. || [[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]] || Житомир || align=right | 292.100 || align=right | 284.236 || align=right | 277.875 || Žitomir |----- |align=right | 23. || [[Hmeljnicki]] || Хмельницький || align=right | 237.000 || align=right | 253.994 || align=right | 255.902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]] |----- |align=right | 24. || [[Kamjanske]] || Кам'янське || align=right | 282.000 || align=right | 255.841 || align=right | 249.530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |----- |align=right | 25. || [[Kropivnicki]] || Кропивницький || align=right | 270.000 || align=right | 254.103 || align=right | 248.367 || Kirovohrad |----- |align=right | 26. || [[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]] || Рівне || align=right | 228.000 || align=right | 248.813 || align=right | 247.870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]] |----- |align=right | 27. || [[Černivci]] || Чернівці || align=right | 257.000 || align=right | 240.621 || align=right | 242.250 || Černivci |----- |align=right | 28. || [[Kremenčuk]] || Кременчук || align=right | 236.500 || align=right | 234.073 || align=right | 231.202 || Poltava |----- |align=right | 29. || [[Ternopol]] || Тернопіль || align=right | 206.000 || align=right | 227.755 || align=right | 220.320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]] |----- |align=right | 30. || [[Ivano-Frankivsk]] || Ивано-Франківськ || align=right | 214.000 || align=right | 218.359 || align=right | 219.479 || Ivano-Frankivsk |----- |align=right | 31. || [[Bila Cerkva]] || Біла Церква || align=right | 196.900 || align=right | 200.131 || align=right | 204.794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]] |----- |align=right | 32. || [[Luck]] || Луцьк || align=right | 197.700 || align=right | 208.816 || align=right | 202.915 || Volhínia |----- |align=right | 33. || [[Kramatorsk]] || Краматорськ || align=right | 198.000 || align=right | 181.025 || align=right | 174.892 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 34. || [[Melitopolj]] || Мелітополь || align=right | 173.000 || align=right | 160.657 || align=right | 159.288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 35. || [[Kerč]] || Керч || align=right | 174.000 || align=right | 157.007 || align=right | 152.564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |----- |align=right | 36. || [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] || Нікополь || align=right | 158.000 || align=right | 136.280 || align=right | 131.774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 37. || [[Slavjansk|Slovjansk]] || Словьянськ || align=right | 135.000 || align=right | 124.829 || align=right | 122.049 || [[Donečka oblast|Donečka]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 38. || [[Berdjansk]] || Бердянськ || align=right | 133.000 || align=right | 121.692 || align=right | 119.290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]] |----- |align=right | 39. || [[Užgorod]] || Ужгород || align=right | 117.000 || align=right | 117.317 || align=right | 117.028 || Karpatalja |----- |align=right | 40. || [[Alčevsk]] || Алчевськ || align=right | 125.000 || align=right | 119.193 || align=right | 116.954 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 41. || [[Severodoneck]] || Северодонецьк || align=right | 131.000 || align=right | 119.940 || align=right | 116.354 || Luhansk |----- |align=right | 42. || [[Pavlohrad]] || Павлоград || align=right | 131.000 || align=right | 118.816 || align=right | 113.748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]] |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 43. || [[Lisičanjsk]] || Лисичанськ || align=right | 127.000 || align=right | 115.229 || align=right | 111.451 || Luhansk |- style="background:#EDEDED;" |align=right | 44. || [[Jevpatorija]] || Євпаторія || align=right | 108.000 || align=right | 105.915 || align=right | 106.250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]] |} == Povezano == * [[Ukrajina]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]] 41v524iv72ej0957ievkt05bgarg4gr 0 44912 42677642 42555688 2026-08-15T13:01:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov =Swades | slika = | režija = [[Ashutosh Gowariker]] | producent = [[Ashutosh Gowariker]] | scenario = [[Ashutosh Gowariker]]<br />M.G. Sathya | uloge = [[Shahrukh Khan]]<br />[[Gayatri Joshi]] | muzika = [[A.R. Rehman]] | fotografija = Mahesh Aney | montaža = Ballu Saluja | distributer= Ashutosh Gowariker Productions Pvt. Ltd. | premijera = {{Film date|2004|12|17|df=y}} | trajanje = 197 min. | zemlja = {{flagcountry|IND}} | jezik = [[hindi]] / [[engleski]] | budžet = 200,000.000 Rs. (~5,000.000 $) <ref>{{cite web |title = Swades-NRI. mladi naučnik radi kao menadžer za Nasu, vraća se u Indiju, kako bi našao dadilju koja ga je čuvala kao dijete |url = http://www.nriinternet.com/Section1/12Movies%20and%20Music/2004/Swades/index.htm |accessdate = 12. 04. 2008. |publisher = NRIINTERNET.COM }}</ref> | imdb_id = 0367110 }} '''''Swades''''' ([[Hindi]]: स्वदेस, [[Urdu]]: سودیس), ''Domovina'') je bolivudski film snimljen 2004. u režiji [[Ashutosh Gowariker]]a koji je napisao i scenario. Glavne uloge tumače Shahrukh Khan i Gayatri Joshi. Muziku je komponovao A.R.Rahman, a tekstopisac je Javed Akhtar. Kostime za film je dizajnirao Bhanu Athaiya. == Sadržaj == Mohan Bhargav ([[Shahrukh Khan]]) je menadžer za Nasu. Na godišnjici smrti svojih roditelja, on se odlučuje da uzme mali odmor i ode u rodnu zemlju Indiju, kako bi pronašao njegovu dadilju, koja mu je bila kao majka Kaveriammu i možda ako uspije da je nagovori da ode sa njim u Ameriku da živi. Đe bi se on brinuo o njoj, kao što je ona o njemu mnogo godina ranije. Odlazeći u Delhi, on saznaje da ona više ne živi tu, i poslije dugog traženja, on uspijeva da nađe njenu adresu. Ona sada živi u Charanpuru, đe je odvela mlada žena da živi sa njom. On sreće mladu đevojku Gayatri Joshi u knjižari njegovog druga, koja mu daje uputstva kako da stigne do Charanpura. On je očaran njom, kako intelektom tako i ljepotom i počinje da se zagrijava za nju. Kada konačno stigne u Charanpur on nalazi Kaveriammu, i tu otkriva da je žena iz knjižare zapravo njegova drugarica iz djetinjstva Gita, upravo ta koja je povela Kaveriammu da živi sa njom. Gita je učiteljica u lokalnoj školi, i živi u selu sa njenim mlađim bratom i Kaverammom. Provodeći vrijeme na selu, on se navikava na njihov način života, ali još uvijek vjerujući da je u Americi mnogo bolje, jer u Indiji ima dosta nedostataka, a pogotovo u manjim mjestima. Jedan od problema je i to, što skoro ništa nije na dohvat ruke, rijetko đe može da se poveže na internet, samo "pošta" ima telefon, struje češće nemaju i mnoge druge stvari. Jedne noći Gita se suočava sa njim, govoreći mu da je došao u Charanpur, jedino da bi odveo Kaveriammu sa sobom, kako bi mu ona kuvala i čistila u Americi. Mohan joj se suprotstavlja, govoreći joj da on samo želi da stvori udoban život za nju. Da ona tamo neće morati ništa da radi, već samo da uživa, da joj to duguje. Kaveriamma je čula ovaj razgovor između njih dvoje, i odlučuje da upozna Mohana sa pravim vrijednostima Indije, njegove rodne domovine, i da osim nedostataka upozna i drugu stranu te zemlje, ono što neće naći u Americi. Kaveriamma ga šalje na put u selo koje je dosta udaljeno od Charanpura, da bi uzeo pare za stanarinu od farmera, koji živi u kućici koju posjeduje Gita. Dolazeći u selo, Mohan saznaje da čovjek koji je farmer, živi jako loše. On ga ugošćuje i on tu upoznaje njegovu ženu i djecu. Međutim vidi da im je život jako bijedan i nije u stanju da pita za novac, već mu sam daje novaca. On odlazi jako tužan iz toga mjesta. Takođe vraćajući se autobusom za Charanpur, on ugleda dječaka koji prodaje vodu putnicima, kako bi zaradio koji dinar. To mu sve teško pada. Mohan odlučuje da pomogne selu i ljudima koliko može. Kako je bio na sastanku sa Gitom i nanom, on saznaje da će školu zatvoriti, sem ako se ne pojavi još đaka koji bi je pohađali. On shvata da je za Gitu jako važno i da ona želi da podučava đecu, ne tražeći pare za to, on odlučuje da ide po okolnim selima kako bi ubjedio roditelje da dozvole svojoj đeci da uče i da je to jako važno za njih. Takođe jedno veče se prikazivao film na otvorenom, ali struja je nestala i tako su bili uskraćeni za gledanje filma. Međutim on tu počne da priča o zvijezdama, i ostalim stvarima, kako bi pokazao drugima da je znanje jako važno. Zbog nedostatka struje, on odlučuje da traži od glavnih u selu, da mu dozvole da uzme stotinak ljudi, kako bi svi radili na izvoru koji se nalazi na brdu, i tako stvorili struju, koja bi bila dovoljna da snadbijeva selo strujom. On namjerava da napravi rezervoar koji će sakupljati vodu i slati je pomoću cijevi u turbin koji će stvarati elektricitet, a samim tim i struju. Starješine mu odobravaju zahtjev i on počinje sa radom. U međuvremenu, Gita se zaljubljuje u njega, i oni počinju da izlaze. Kada je napokon došao dan kada su svi radovi završeni. Mohan sa ljudima pali mašine, i poslije prvog neuspjelog pokušaja, njegov cilj se ostvaruje i selo dobija struju. Seljani su se jako zbližili sa njim, i bivaju neveseli kada im on kaže da odlazi za Ameriku. Kaveriaama je odlučila da ostane u selu sa Gitom, koju je on takođe zvao da ide u Ameriku, ali ona ne želi. Svi seljani se pozdravljaju sa njim sem Gite, koja je najviše povrijeđena njegovom odlukom. Ipak, ona ga čeka na mostu, koji je malo udaljen od sela, dajući mu poklon koji će ga uvijek podsjećati na Indiju i selo. Oni se pozdravljaju i on odlazi za Delhi, a potom za Ameriku. U Americi on završava svoj projekat uspješno, ali ne može da zaboravi Indiju, Gitu i selo, i osjeća nostalgiju. On se na kraju odlučuje da da da ostavku u Nasi i da se vrati u Indiju, a kolegama goviri da će i dalje raditi za Nasu, ali u Indiji. On se vraća u Indiju okružen ljudima, koje voli, zadovoljan što je tamo gdje pripada. == Nagrade&Nominacije == === [[Filmfare Awards]] === ''Pobjednici'': * [[Filmfare Best Actor Award]] - [[Shahrukh Khan]] * [[Filmfare Best Background Score]] - [[A.R. Rahman]] ''Nominovani'': * Najoblji režiser * Najbolji Film * Najbolji tekstopisac * Najbolji muzički režiser * Najbolji pozadinski pjevač - Žena * Najbolji pozadinski pjevač - Muškarac === [[Global Indian Film Awards]] === * [[Global Indian Film Awards#2005 Awards|Best Actor]] - [[Shahrukh Khan]] * [[Global Indian Film Awards#2005 Awards|Best Newcomer]] - [[Gayatri Joshi]] === [[National Film Awards]] === ''Winners'': * [[National Film Award for Best Male Playback Singer]] - [[Udit Narayan]] * ''Special Jury Award'' - [[Ashutosh Gowariker]] * ''National Film Award for cinematographer'' - [[Mahesh Anay]] ''Nominated'': * Best Director * Best Film * Best Story === [[Zee Cine Awards]] === * [[Zee Cine Award Best Female Debut]] - [[Gayatri Joshi]] === [[Star Screen Awards]] === * [[Star Screen Award Most Promising Newcomer - Female]] - [[Gayatri Joshi]] === [[Bollywood Movie Awards]] === * Best Debut Female - [[Gayatri Joshi]] === Film Café Awards === * Best Actor - [[Shahrukh Khan]] [http://www.bbc.co.uk/asiannetwork/features/filmcafe_awards_index.shtml] === Rupa Cinegoers Awards for Jury Best Actor === * Jury Best Actor - [[Shahrukh Khan]] [http://srk.bollyvista.com/awards.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080807172430/http://srk.bollyvista.com/awards.php |date=2008-08-07 }} == Album == Na albumu se nalazi sedam pjesama i dva instrumentala.[http://www.arrahman.net/index.php/arrahman/lyrics/music/swades-hindi-2004/22] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017231345/http://arrahman.net/index.php/arrahman/lyrics/music/swades-hindi-2004/22 |date=2007-10-17 }} * Yeh Tara Woh Tara - [[Udit Narayan]], Master Vignesh, Baby Pooja, and children * Saanwariya Saanwariya - [[Alka Yagnik]] * Yun Hi Chala Chal - [[Udit Narayan]], [[Hariharan (singer)|Hariharan]], and [[Kailash Kher]] * Aahista Aahista - [[Udit Narayan]] and [[Sadhana Sargam]] * Yeh Jo Des Hai Tera - [[A. R. Rahman]] * Pal Pal Hai Bhaari - [[Madhushree]], Vijay Prakash & [[Ashutosh Gowariker]] * Dekho Na - [[Alka Yagnik]] and [[Udit Narayan]] * Pal Pal Hai Bhaari ([[Flute]]) * Yeh Jo Des Hai Tera ([[Shehnai]]) == Zabilješke == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.swades.com Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181020024215/http://www.swades.com/ |date=2018-10-20 }} ''Pregled'': * [http://www.bbc.co.uk/shropshire/films/bollywood/2004/12/swades_review.shtml BBC review] - ''[[BBC]]'' * [http://www1.timesofindia.indiatimes.com/articleshow/963944.cms Times of India review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070303074348/http://timesofindia.indiatimes.com/articleshow/963944.cms |date=2007-03-03 }} - ''[[Times of India]]'' * [http://www.uiowa.edu/~incinema/Swades.htm Fan site] * [http://www.svabhinava.org/abhinava/Sunthar-Universalization/LoveDevotionServiceDANAM-frame.php Review presented at DANAM panel (06 November 2009, Montreal) of American Academy of Religions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728081243/http://www.svabhinava.org/abhinava/Sunthar-Universalization/LoveDevotionServiceDANAM-frame.php |date=2011-07-28 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi na hindiju]] [[Kategorija:Indijski filmovi]] 1acnl5bd8na22fzexssl50j2cudzx2m 0 47615 42677732 42670278 2026-08-15T18:59:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677732 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{infokutija TV | bgcolour = #B1B9C2; | naziv_emisije = The X-Files | slika = [[Datoteka:Thexfiles.jpg|230px]] | caption = | format = [[Znanstvena fantastika|Science fiction]]/[[triler]]/[[horor]] [[dramska serija|serija]] | trajanje = 43 min. (po epizodi) | kreator = [[Chris Carter (scenario)|Chris Carter]] | uloge = [[David Duchovny]] <br />[[Gillian Anderson]] <br />[[Mitch Pileggi]] <br />[[Robert Patrick]] <br />[[Annabeth Gish]] <br /> | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]] | kanal = [[Fox Broadcasting Company|FOX]] | početak = [[10. 9.|10.9.]] [[1993]]. | kraj =[[19. 5.|19.5.]] [[2002]]. | br_serijala = 11 | br_epizoda = 218 | lista_epizoda = Popis epizoda The X-Files | srodna =''[[The Lone Gunmen (TV serija)|The Lone Gunmen]]'' <br />''[[Millennium (TV serija)|Millennium]]'' | website = http://www.thexfiles.com | imdb_id = 0106179 | tv_com_id = 61 }} '''The X-Files''' (sh. '''Dosjei X''' ili '''Dosje iks''') je [[SAD|američka]] [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastična]] [[televizijska serija]] i dio kompletne ''X-Files'' [[franšiza|franšize]] koju je kreirao scenarist [[Chris Carter]]. Serija se u originalu emitirala od [[10. rujna]] [[1993.]] do [[19. svibnja]] [[2002.]] godine, a bila je hit na televizijskoj mreži [[Fox]] dok su njezini likovi i slogani (poput ''Istina je oko nas'', ''Ne vjeruj nikome'' i ''Želim vjerovati'') postali sinonimi popularne kulture 90-tih godina prošlog stoljeća. Kao jedna od najpoznatijih serija svoje ere, ''Dosjei-X'' pridonijela je nepovjerenju javnosti u njihovu vladu i velike institucije, razvijala različite teorije urote i promovirala duhovnost, a sve kroz pokušaj otkrivanja postojanja [[izvanzemaljci|vanzemaljskog života]] na [[Zemlja|Zemlji]]. Iz ''Dosjea-X'' razvila se i ''[[spin-off]]'' serija [[The Lone Gunmen]]. Glavni likovi serije su dvoje agenata [[FBI|FBI-a]]: [[Fox Mulder]] ([[David Duchovny]]) i [[Dana Scully]] ([[Gillian Anderson]]). Njih dvoje zaduženi su za istraživanje t.zv. Dosjea-X, neriješenih slučajeva koji uključuju paranormalne pojave. Mulder vjeruje u postojanje izvanzemaljaca i paranormalno, dok je Scully skeptik, a na slučajevima radi zbog znanstvene analize Mulderovih otkrića.<ref>{{cite episode |title=Pilot |episode-link=The X-Files (pilot episode) |series=The X-Files |network=[[Fox Broadcasting Company|Fox Network]] |station= |airdate=1993-09-10 |season=1|number=1 |minutes= }}</ref> U ranoj fazi serije oboje agenata postaju pijuni u mnogo većem sukobu što rezultira njihovim međusobnim povjerenjem. Tijekom serije njihova, iz početka, platonska veza pretvara se u ljubavnu priču. Uz mitološku priču koja se proteže kroz sve sezone, okosnica serije su i ''čudovište tjedna'' epizode koje čine dvije trećine kompletnog serijala. U takvim epizodama agenti Mulder i Scully istražuju čudne zločine koji u pravilu nemaju pretjerane veze s mitološkim dijelom priče, iako su poneke epizode važne za cijelu pozadinu serijala. Do danas su snimljena dva dugometražna filma koja su se u kinima prikazala [[1998.]] i [[2008.]] godine. Prvi se jednostavno zove [[Dosjei-X: Film]], dok drugi nosi naslov [[Dosjei-X: Želim vjerovati]]. U posljednje dvije sezone serije, glumica Gillian Anderson postala je glavna zvijezda iste nakon što je David Duchovny odlučio otići i baviti se drugim projektima. Posljedica toga je bila uvođenje dvoje novih likova u seriju: agenata FBI-a [[John Doggett|Johna Doggetta]] ([[Robert Patrick]]) i [[Monica Reyes|Monice Reyes]] ([[Annabeth Gish]]). Direktni nadređeni Mulderu i Scully, pomoćnik direktora [[Walter Skinner]] ([[Mitch Pileggi]]) u posljednjim je sezonama također postao centralni lik. U vrijeme kad je serija završila sa svojim emitiranjem, postala je najduža znanstveno-fantastična serija u povijesti televizije u SAD-u, iako su je kasnije pretekle serije [[Stargate SG-1]] ([[2007.]] godine) i [[Smallville]] ([[2011.]] godine). Serija ''Dosjei-X'' tijekom svog emitiranja nagrađena je s čak 15 prestižnih televizijskih nagrada [[Emmy]] od čega se posebno mora izdvojiti i ona u kategoriji najbolje glavne glumice (Gillian Anderson). Serija je također sveukupno osvojila i 5 nagrada [[Zlatni Globus]], od čega je 3 puta proglašena najboljom serijom godine, a [[1997.]] godine uz to što je proglašena najboljom, njezini glavni glumci (David Duchovny i Gillian Anderson) proglašeni su najboljima u svojim kategorijama. == Pregled serije == Serija ''Dosjei-X'' prati karijere i osobni život dvoje agenata [[FBI|FBI-a]]: [[Fox Mulder|Foxa Muldera]] ([[David Duchovny]]) i [[Dana Scully|Dane Scully]] ([[Gillian Anderson]]). Mulder je iskusni agent i čvrst vjernik u natprirodne pojave. Također je i nepopustljiv u svom vjerovanju o postojanju inteligentnog [[izvanzemaljci|vanzemaljskog života]] i njegovog kontinuiranog prisustva na [[Zemlja|Zemlji]]. Zbog takvih vjerovanja, Mulder je dobio nadimak "Strašni" (eng. ''Spooky'') te premještaj u malo poznati odjel FBI-a koji se bavi neistraženim zločinima pod nazivom Dosjei-X. Njegovo vjerovanje u natprirodne pojave seže u rano djetinjstvo, još otkad je svjedočio otmici vlastite sestre, Samanthe Mulder, u dobi od 12 godina. Sestrina otmica glavni je pokretač kompletne Mulderove karijere tijekom većine serije. Zbog toga, kao i zbog želje za osvetom i otkrićem istine koju čuvaju autoriteti, Mulder se bori s vlastitom objektivnošću u svojim istragama. Agentica Scully, s druge strane, potpuna je suprotnost. Kao [[doktor]]ica i prirodni skeptik, Scully slučajevima u Dosjeima-X često može prići s puno distance i objektivnosti čak i kada Mulder, bez obzira na iskustvo, ne može. U početku je agentica Scully dovedena u odjel Dosjea-X kako bi slučajevima dala znanstveno, logično objašnjenje i na taj način razotkrila Mulderove teorije. Iako je često sposobna dati upravo takva objašnjenja, rijetko kada može pobiti Mulderova mišljenja o slučajevima, a kako serija odmiče ona postaje sve frustriranija s nemogućnošću vlastite procjene Dosjea-X u znanstvenom smislu. Glavna okosnica kompletne radnje serije je borba dvoje agenata da otkriju [[vlada|vladinu]] urotu o skrivanju postojanja vanzemaljskog života te o suradnji vlade s vanzemaljcima. Misteriozni ljudi koji se pojavljuju tijekom prvog dijela serije tvore "Sindikat" (eng. ''The Syndicate'') i predstavljaju glavne negativce; kasnije se u seriji otkriva da je Sindikat zapravo samo posrednik između ljudske rase i grupe vanzemaljaca koja ju namjerava uništiti. Sindikat vrlo često predstavlja [[Pušač]] ([[William B. Davis]]), beskrupulozni ubojica i vrhunski političar, pregovarač i manipulator, ujedno i glavni antagonist serijala. Serija se također bavi i razvojem odnosa između Muldera i Scully koji u početku počiva na platonskoj vezi, ali pred kraj serije se razvija u pravu romantičnu priču. Mulderu i Scully u osmoj sezoni pridružuje se još dvoje agenata FBI-a: [[John Doggett]] ([[Robert Patrick]]) i [[Monica Reyes]] ([[Annabeth Gish]]). Doggett dolazi nakon Mulderove otmice, postaje novi partner agentice Scully i pomaže joj u potrazi za Mulderom. Kasnije upravo on poziva agenticu Reyes koju zna od ranije. Serija završava kada Mulder završi na tajnom vojnom sudu zbog provale u tajni vojni objekt i vidi planove invazije vanzemaljaca i kolonizacije Zemlje. Iako ga sud proglašava krivim, uspijeva pobjeći zahvaljujući drugim agentima, te on i Scully postaju bjegunci. == Glavni likovi == * '''Fox Mulder''' - Posebni agent FBI-a Fox Mulder ([[David Duchovny]]) vjeruje u postojanje [[izvanzemaljac]]a i vladinu urotu kojom skriva postojanje istih. Njegov ured nalazi se u podrumu FBI-a u kojem istražuje nerazjašnjene slučajeve koji sadržavaju nadnaravne ili misteriozne pojave. Zbog otmice svoje sestre kojoj je svjedočio dok je bio [[dijete]] , Mulder je cijeli [[život]] posvetio traženju istine i razotkrivanju urote, što mu na kraju i uspijeva. * '''Dana Scully''' - Posebna agentica FBI-a Dana Scully ([[Gillian Anderson]]) odustala je od [[medicina|medicinske]] karijere kako bi se posvetila razotkrivanju zločina i zločinaca. Nakon što joj njezini nadređeni dodijele novog partnera i daju joj zadatak da im redovito podnosi izvješća kojima na znanstveni način pokušava objasniti slučajeve u Dosjeima-X, između nje i agenta Foxa Muldera razvija se čvrsta, u početku, platonska veza bazirana na uzajamnom povjerenju. Agentica Scully, za razliku od Muldera, ne vjeruje u postojanje izvanzemaljaca niti u bilo što paranormalno - međutim, do kraja serije u potpunosti će promijeniti mišljenje, nakon što i sama u mnogo slučajeva svjedoči neobjašnjivim fenomenima koji nas okružuju. * '''Walter Skinner''' - Walter Skinner ([[Mitch Pileggi]]) je pomoćnik direktora FBI-a koji je kao marinac služio u Vijetnamskom ratu. Tijekom rata ubio je mladog dečka koji je nosio eksploziv i taj ga je tragični događaj obilježio do kraja života. U FBI-u, on je prvi nadređeni agentima Mulderu i Scully u slučajevima koje istražuju. Iako na početku agenti smatraju da je i on upleten u zavjeru, kasnije se razvije snažan prijateljski odnos između njih [[tri|troje]]. * '''John Doggett''' - Posebni agent FBI-a John Doggett ([[Robert Patrick]]) [[jedan|prvi]] puta pojavljuje se na početku osme sezone kako bi pronašao nestalog agenta Muldera. Doggett je služio u [[vojska|vojsci]] SAD-a između [[1970.]] i [[1980.]] godine, a kasnije se pridružio policiji [[New York]]a gdje je stekao status detektiva. Nakon ubojstva sina, odlazi u FBI. Nakon neuspjelog pokušaja pronalaska agenta Muldera, John Doggett postaje novi partner agentice Scully na Dosjeima-X. * '''Monica Reyes''' - Posebna agentica FBI-a Monica Reyes ([[Annabeth Gish]]) rođena je i odrasla u [[Mexico City]]ju, [[grad]]u u kojoj joj roditelji još uvijek žive. Upravo iz tog razloga savršeno govori [[španjolski jezik]] . [[1990.]] godine upisala je FBI Akademiju u Virginiji, a prvi joj je zadatak bio istraživanje ritualnih ubojstava. Dugogodišnja je prijateljica agenta Johna Doggetta, a nakon odlaska agentice Scully iz FBI-a upravo ona postaje njegovom partnericom na Dosjeima-X. == Produkcija == === Koncepcija serije === [[Datoteka:SpotnitzandCarter-cropped.jpg|thumb|right|200px|[[Chris Carter]] - kreator serije ''Dosjei-X'']] [[Chris Carter]], rodom iz [[Kalifornija|Kalifornije]], dobio je priliku producirati novu [[televizijska serija|televizijsku seriju]] za televizijsku mrežu [[Fox]] početkom 90-tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]]. Umoran od humorističnih serija na kojima je do tada radio, a inspiriran izvještajem o 3,7 milijuna Amerikanaca koji su (možda) oteti od strane [[izvanzemaljci|vanzemaljaca]]<ref name="ew">{{cite web |title=X Appeal: 'The X-Files' Builds a Cult Following by Following the Occult |work=Entertainment Weekly |date=18. ožujka 1993. |accessdate=29. lipnja 2009. |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html |archive-date=2012-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019090836/http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html }}</ref> te prisjećajući se [[Watergate|afere Watergate]] i [[horor]] serije iz 70-tih ''Kolchak: The Night Stalker'', Carter je osmislio ideju za ''Dosjee-X'' i napisao scenarij za pilot epizodu [[1992.]] godine. U početku se borio sa željama direktora koji su htjeli Mulderu odmah naći ljubavni interes. TV mreža htjela je puno etabliraniju ili "višu, elegantniju, plavu i sisatiju"<ref>{{cite news |work=Times Online |title=Interview with Gillian Anderson |date=29. ožujka 2007. |Preuzeto=29. lipnja 2009. |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article1580600.ece |location=London |access-date=2014-04-25 |archive-date=2007-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070401141406/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article1580600.ece }}</ref> glumicu za Scully nego što je to bila tada 24-godišnja [[Gillian Anderson]], veteranka iz kazališta s malim filmskim iskustvom, a za koju je Carter smatrao da je jedini pravi izbor za ulogu nakon audicija.<ref name="USA AND">{{cite web |author=Mansfield, Stephanie |title=Gillian Anderson: Not What You'd Expect |work=USA Weekend |date=1. veljače 1998. |Preuzeto=29. lipnja 2009. |url=http://www.usaweekend.com/98_issues/980215/980215_xfiles_anderson.html }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="twentyohsix">{{cite web |work=Chicago Tribune |author=Ryan, Maureen |title=Interview with Gillian Anderson |date=19. siječnja 2006. |Preuzeto=29. lipnja 2009. |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2006/01/gillian_anderso.html |access-date=2014-04-25 |archive-date=2012-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120808182644/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2006/01/gillian_anderso.html |dead-url=yes }}</ref> Carterov inicijalni prijedlog za seriju ''Dosjei-X'' bio je odbijen od strane Foxa. Nakon što je doradio koncept, vratio se nekoliko tjedana kasnije skupa s kompletnom komisijom koja je radila na pilot epizodi. Anderson je komentirala svoj rani rad na seriji: "To je bilo potpuno novo iskustvo za mene - tek sam drugi put u životu stala pred kameru u pilot epizodi". U prvoj epizodi nije upotrijebljena poznata glazba iz ''Dosjea-X''. Otac glumca [[David Duchovny|Davida Duchovnog]] ([[Amram Duchovny]]) pojavljuje se u epizodi kao putnik u [[avion]]u.<ref name="X">{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html |title=X Appeal: 'The X-Files' builds a cult following by the occult |work=Entertainment Weekly |date=18. ožujka 1994. |access-date=2014-04-25 |archive-date=2012-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019090836/http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html }}</ref> Carterova ideja bila je prikazati [[FBI]] agente koji istražuju vanzemaljce i paranormalne pojave, ali također se htio pozabaviti i njihovim osobnim vjerovanjima. Izjavio je: "Sebe smatram osobom koja nije religiozna, ali koja je u konstantnoj potrazi za religioznim iskustvom. Mislim da su likovi agenata slični tome."<ref name="CBC">{{cite web |title=Chris Carter on the Gabereau Show |author=Gabereau, Vicki |date=svibanj, 1995. |accessdate=31. srpnja 2009. |url=http://www.mjq.net/xfiles/ccarter.htm }}</ref> Dana Scully, uz to što je znanstveni skeptik i doktorica, bila je otvorena prema [[katolicizam|katoličkoj vjeri]] u kojoj je odrasla dok Mulder, bivši student [[Oxford]]a na kojem je diplomirao [[psihologija|psihologiju]] i postao stručnjak za profil kriminalaca, istinski vjeruje u postojanje vanzemaljaca (zbog toga je prozvan "Strašni Mulder" od strane svojih kolega). Carter je izjavio: "Način na koji Scully vidi svijet je način na koji ga vidi i serija. I zbog toga serija mora biti zasnovana na snažnim temeljima znanosti kako bi Muldera tjerala još dalje... Ako je znanost jako dobra, Scully ima jako dobre argumente... A Mulder je taj koji ju mora uvjeriti da se ona mora riješiti tih argumenata i da mora prihvatiti neprihvatljivo. I tu nastaje konflikt". Carter je također smatrao da je Scullyina uloga puno više racionalna, dok se Mulder više oslanja na intuiciju i nagađanja - suprotno onome što inače vidimo na televiziji.<ref name="TheTruthBehindSeasonOne">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]], [[Mark Snow|Snow, Mark]], Rabwin, Paul, Beck, Mat and [[Dean Haglund|Haglund, Dean]] |date=2000. |title=The Truth Behind Season 1 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref><ref name="CCfavoriteepisodes">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]] |date=2000. |title=Chris Carter Interviews About His 12 Favourite Episodes |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> === Glumačka postava === [[Datoteka:Gillian anderson lk.jpg|thumb|right|200px|[[Gillian Anderson]] - glumica koja u seriji ''Dosjei-X'' tumači ulogu agentice [[FBI|FBI-a]] [[Dana Scully|Dane Scully]]]] Rani utjecaj [[Glen Morgan|Glena Morgana]] i [[James Wong|Jamesa Wonga]] na mitologiju ''Dosjea-X'' doveo je do uvođenja popularnih sporednih likova koji će se nastaviti pojavljivati u kasnijim epizodama koje će pisati drugi scenaristi kao što je Scullyjina obitelj: Danin otac William ([[Don S. Davis]]), njezina majka Margaret ([[Sheila Larken]]) i njezina sestra Melissa ([[Melinda McGraw]]). Popularni trio ''The Lone Gunmen'' također su bili sporedni likovi.<ref name="SALON">{{cite web |author=Stark, Jeff |title=Interview with Chris Carter |url=http://archive.salon.com/ent/tv/int/2001/03/13/carter/print.html |Preuzeto=29. lipnja 2009. |date=13. travnja 2001. |access-date=2014-04-25 |archivedate=2009-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090828103349/http://archive.salon.com/ent/tv/int/2001/03/13/carter/print.html |deadurl=yes }}</ref> [[Datoteka:Duchovny, David (FMC).jpg|thumb|lijevo|200px|[[David Duchovny]] - glumac koji u seriji ''Dosjei-X'' tumači ulogu agenta [[FBI|FBI-a]] [[Fox Mulder|Foxa Muldera]]]] David Duchovny je u [[Los Angeles]]u radio tri godine prije ''Dosjea-X''; u početku je svoju karijeru htio izgraditi u filmskom biznisu. Međutim njegova menadžerica Melanie Green mu je [[1993.]] godine dala scenarij za pilot epizodu serije. Kako su oboje bili uvjereni da se radi o dobrom scenariju, David je odlučio otići na audiciju.<ref name="Youtube">{{cite web |author=|url=http://www.youtube.com/watch?v=OKpscCCG-nA |title=Inside the actor's studio&nbsp;— David Duchovny (part 1) |work=Youtube |date= |accessdate=12. srpnja 2009.}}</ref> Ta audicija prošla je "grozno": govorio je vrlo polako, a premda je voditelj audicije smatrao da je Duchovny dobro odradio posao, Chris Carter nije bio nimalo zadovoljan. To ga je nagnalo da Duchovnog zamoli da sebe zamisli kao agenta FBI-a u budućim epizodama.<ref>{{cite web |author=Carter, Chris |url=http://www.bbc.co.uk/cult/xfiles/interviews/carter/clip0.shtml |title=Casting Mulder |work=BBC News |date= |Preuzeto = 12. srpnja 2009.}}</ref> Gillian Anderson pojavila se na audiciji za Danu Scully 1993. godine. "Nisam mogla prestati čitati scenarij", prisjećala se. Izvršni direktori [[Fox]]a nisu se slagali s autorom-redateljem Chrisom Carterom u njegovom odabiru Andersonice; željeli su nekoga s "manje sjaja i više seksualnosti" za ulogu Scully. Međutim, Carter je inzistirao na tome da upravo Andersonica ima integritet potreban za ulogu. U korist njegove odluke svakako idu brojne nagrade koje je glumica Anderson osvojila za portret agentice Scully tijekom devet godina trajanja serije na televiziji: nagrada glumačkog udruženja ([[1996.]] i [[1997.]]), nagrada [[Emmy]] (1997.) i [[Zlatni globus]] (1997.). Upravo je na setu ''Dosjea-X'' glumica Anderson upoznala svoj budućeg supruga, Clydea Klotza, koji je u to vrijeme radio kao asistent voditelja scenografije. Anderson i Klotz dobili su kćerku Piper tijekom snimanja serije.<ref>{{cite web |author=Bovendeerd, Frederick |url=http://www.imdb.com/name/nm0000096/bio |title=Gillian Anderson |publisher= IMDB The Internet Movie Database |Preuzeto = 10. travnja 2011.}}</ref> Lik Waltera Skinnera glumio je Mitch Pileggi koji se prije toga pojavio na audiciji za dva, tri druga lika iz serije prije nego je dobio ovu ulogu. U početku mu nije bilo jasno zašto ga zovu ponovno na audiciju za lik koji se povremeno pojavljuje u seriji sve dok nije otkrio pravi razlog zašto nije dobio prethodne uloge za koje je čitao - Carter je imao problema u zamišljanju Pileggija kako glumi ostale likove zbog toga što je ovaj non-stop brijao glavu. Kada se glumac pojavio na audiciji za ulogu Waltera Skinnera, nije bio u dobrom raspoloženju i malo kose mu je izraslo na glavi. Upravo su takav njegov stav i pojava odgovarale liku Waltera Skinnera; Carter je mislio da se glumac samo pretvara da je nezadovoljan. Pileggi je naknadno shvatio da je imao sreće što nije dobio niti jednu prethodnu ulogu, jer bi to značilo da bi glumio u puno manje epizoda i uloga Waltera Skinnera koji se pojavljuje do kraja serije bi mu promaknula.<ref name="Walter_Skinner">{{cite news |url=http://www.hieran.com/office/firstint.html |title=Mitch Pileggi interview |first=Robin |last=M. Mayhall |date=lipanj, 1995. |Preuzeto = 10. srpnja 2009. |work=The X-Tapes}}</ref> Nakon što je Duchovny odlučio napustiti seriju po završetku sedme sezone, producenti su uveli novog lika - agenta FBI-a Johna Jaya Doggetta kojeg je utjelovio Robert Patrick. Carter je vjerovao da će serija s novim glavnim likovima moći trajati još barem deset sezona pa se čak i uvodna špica za osmu i devetu sezonu mijenjala kako bi se naglasila važnost novih glumaca (uz Pileggija koji je napokon dobio status glavnog glumca).<ref name="TheTruthBehindSeasonEight">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]], [[Robert Patrick|Patrick, Robert]], [[Frank Spotnitz|Spotnitz, Frank]] and [[Gillian Anderson|Anderson, Gillian]] |date=2002. |title=The Truth Behind Season 8 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> Ipak, serija je potrajala još samo dvije sezone budući lik Johna Doggetta nije previše podigao gledanost iste. Glumac [[Cary Elwes]] doveden je u seriju kao sporedni lik Brad Follmer koji se pojavljuje u šest epizoda.<ref name="http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=103090&page=1">{{cite web | url=http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=103090&page=1 | title=Cary Elwes Joins X-Files | Preuzeto = 28. prosinca 2011}}</ref> === Snimanje serije === [[Datoteka:Stanley Park 1999 Rain.jpg|thumb|right|200px|''The End'' je bila posljednja epizoda snimljena u kišnom [[Vancouver]]u (na slici) čime je završila peta sezona. U [[Kanada|Kanadi]] je sveukupno producirano 117 epizoda, prije nego je snimanje preseljeno u [[Los Angeles]] ([[Kalifornija]]).]] Prvih pet sezona serije ''Dosjei-X'' snimane su i producirane u [[Vancouver]]u, ali je kompletno snimanje kasnije preseljeno u [[SAD]] kad je [[David Duchovny]] počeo izražavati nezadovoljstvo s geografskom odvojenošću od svoje žene [[Tea Leoni|Tee Leoni]], kao i zbog svojih frustracija klimatskim uvjetima u Vancouveru.<ref>{{cite web |author=Strachan, Alex |url= http://www.mjq.net/xfiles/dd-sun-interview.htm |title= The Alienation of David Duchovny |work=Vancouver Sun |date=17. veljače 1998. |Preuzeto = 27. srpnja 2009.}}</ref> [[Gillian Anderson]] također se željela vratiti kući u SAD pa je [[Chris Carter]] odlučio preseliti produkciju u [[Los Angeles]] nakon pete sezone. Sezona je završila u [[svibanj|svibnju]] [[1998.]] godine epizodom ''The End''. Radi se o posljednjoj epizodi snimljenoj u Vancouveru, ali također i o posljednjoj epizodi na kojoj je radila filmska ekipa koja je bila zaposlena od prve sezone, kao što su redatelj [[R.W. Goodwin]] i njegova žena [[Sheila Larken]] (koja je igrala ulogu Margaret Scully i kasnije se pojavila u samo par epizoda).<ref>{{cite web |author=Strachan, Alex |url= http://www.mjq.net/xfiles/cc-farewell.htm |title= X-Files creator bids B.C. sad adieu |work=Vancouver Sun |date=30. ožujka 1998. |Preuzeto = 27. srpnja 2009.}}</ref><ref name="TheTruthBehindSeasonSix">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]], Rabwin, Paul, [[Frank Spotnitz|Spotnitz, Frank]] and [[Gillian Anderson|Anderson, Gillian]] |date=2000. |title=The Truth Behind Season 6 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> Nakon preseljenja u Los Angeles (država [[Kalifornija]]) u šestoj sezoni, dogodile su se mnoge promjene iza kamere budući je većina originalne filmske ekipe serije otišla. Novi scenograf [[Corey Kaplan]], montažerka [[Lynne Willingham]], scenarist [[David Amann]] i redatelj i producent [[Michael Watkins]] ostat će uz seriju nekoliko sljedećih godina. [[Bill Roe]] postao je novi kamerman serije, a većina epizoda imala je puno "suši" i "svjetliji" izgled zbog sunca i same klime u Kaliforniji za razliku od kišnih, maglovitih predjela Vancouvera. U ranoj fazi šeste sezone, producenti su iskoristili nove lokacije i pisali scenarije u zemlji koju ranije nisu mogli posjetiti.<ref name="dir">Hurwitz, Matt. "[http://www.dga.org/news/v26_6/feat_kimmanners.php3 Directing ''The X-Files] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316022856/http://www.dga.org/news/v26_6/feat_kimmanners.php3 |date=2010-03-16 }}''", ''DGA Monthly'', ožujak 2002.</ref> Na primjer, epizoda ''Drive'' [[Vince Gilligan|Vincea Gilligana]] (o čovjeku koji oboljeva od neidentificirane bolesti) bila je prepuna akcijskih sekvenci - vrlo neobično za epizodu ''Dosjea-X'' - upravo zbog same lokacije snimanja (ceste u pustinji [[Nevada|Nevade]]). Dvostruka epizoda ''Dreamland'' također je radnjom smještena u Nevadi, u legenardnoj [[Zona 51|Zoni 51]]. Radi se o komičnoj epizodi (kompletna šesta sezona puno je vedrija od svih ostalih) u kojoj glumac-gost [[Michael McKean]] glumi čovjeka u crnom Morrisa Fletchera koji zamijeni tijela s Foxom Mulderom. To je ujedno i jedina dvostruka epizoda ''Dosjea-X'' koja ne spada u mitologiju serije.<ref name="TheTruthBehindSeasonSeven">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]], [[Frank Spotnitz|Spotnitz, Frank]] and [[Gillian Anderson|Anderson, Gillian]] |date=2000. |title=The Truth Behind Season 7 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> Kompletna ekipa serije kasnije se vratila u Vancouver kako bi snimili dugometražni film [[Dosjei-X: Želim vjerovati]]. Prema [[Frank Spotnitz|Spotnitzu]], scenarij za film pisan je upravo za te lokacije.<ref name="Province">{{cite web|url=http://www.canada.com/theprovince/news/story.html?id=3c696f83-c42f-4b57-9f7b-9372a358eea2&k=93084|title=Filming of the X-Files sequel wraps|date=12. ožujka 2008.|author=Glen Schaefer|publisher=[[Vancouver Province]]|Preuzeto=27. srpnja 2009.|access-date=2014-04-25|archive-date=2012-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120823050139/http://www.canada.com/theprovince/news/story.html?id=3c696f83-c42f-4b57-9f7b-9372a358eea2&k=93084|dead-url=yes}}</ref> Snimanje je započelo u [[prosinac|prosincu]] [[2007.]] godine u Vancouveru pod redateljskom palicom Chrisa Cartera<ref name=fox>{{cite news | author=Pamela McClintock | coauthors=Tatiana Siegel | url=http://www.variety.com/article/VR1117975124.html?categoryid=1236&cs=1 | title=Fox sets date for 'X-Files' sequel | publisher=[[Variety (magazine)|Variety]] | date=31. rujna 2007. | Preuzeto = 27. srpnja 2009.}}</ref>, a završilo [[11. ožujka]] [[2008.]] godine.<ref name="Province"/><ref name="CP">{{cite web|url=http://canadianpress.google.com/article/ALeqM5jlLsYyF1dQuhzxXy2YyQ2Tc88fBA|title=Duchovny and two co-writers announce new X-Files feature film|date=12. ožujka 2008.|publisher=[[Canadian Press]]|Preuzeto=27. srpnja 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080316214809/http://canadianpress.google.com/article/ALeqM5jlLsYyF1dQuhzxXy2YyQ2Tc88fBA|archivedate=2008-03-16|deadurl=yes|access-date=2014-04-25}}</ref> === Muzika === Kompozitor [[Mark Snow]] došao je raditi na ''Dosjeima-X'' zahvaljujući svom prijateljstvu s izvršnim producentom [[R. W. Goodwin]]om. U početku produkcijska ekipa je razglabala o tome tko treba preuzeti posao kompozitora, a Chris Carter nije znao kome se obratiti. Poslušano je oko 15-tak ljudi, ali Goodwin je nastavio predlagati Snowa da ovaj dobije posao glavnog kompozitora. Snow se na audicijama pojavio tri puta, ali niti jednom nije dobio naznaku od strane produkcijske ekipe da li je bio dobar ili ne. Jednoga dana nazvao ga je njegov agent i u tijeku razgovora o neodređenoj "pilot epizodi" je shvatio da je dobio posao.<ref>{{cite news|url=http://www.soundtrack.net/features/article/?id=19 |title=The S Files |publisher=Soundtrack.net |date=6. lipnja 2008. |Preuzeto = 27. svibnja 1998.}}</ref> Serija ''Dosjei-X'' koristi se instrumentalnom glazbom puno više od drugih televizijskih serija. Prema dokumentarnom prilogu "Behind the Truth" iz [[DVD]] izdanja prve sezone, Snow je potpuno slučajno stvorio poznati efekt jeke u glavnoj glazbenoj temi. Rekao da je prošao nekoliko različitih verzija s Carterom, ali da ovaj nikako nije bio zadovoljan. Nakon što je jednom prilikom Carter izašao iz sobe, Snow je spustio ruku i podlakticu na [[klavijatura|klavijature]] u frustraciji. Rekao je: "Taj zvuk proizašao je direktno iz klavijatura. I to je bilo to."<ref name="TheTruthBehindSeasonOne"/> Druga epizoda, ''Deep Throat'' označila je Snowov debi kao solo kompozitora kompletne epizode ''Dosjea-X''. Produkcijski tim bio je vrlo oprezan u početku serije oko upotrebljavanja previše glazbe u epizodama.<ref name="Commentary-DeepThroat">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]] |date=2005. |title=Audio Commentary for "Deep Throat" |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> Snow je također komponirao kompletan [[soundtrack]] za film [[Dosjei-X: Želim vjerovati]]. Soundtrack je pušten u prodaju pod nazivom ''The X-Files: I Want To Believe: Original Motion Picture Score'', a snimljen je sa simpfonijom Hollywood Studio tijekom [[svibanj|svibnja]] [[2008.]] u studiju [[20th Century Fox]], Kalifornija.<ref name=scoring>{{cite news | author=Dan Goldwasser | url=http://www.scoringsessions.com/news/143 | title=Mark Snow scores ''The X-Files: I Want to Believe'' | publisher=ScoringSessions.com | date=30. svibnja 2008. |Preuzeto = 27. srpnja 2009. }}</ref> [[Velika Britanija|Britanski]] izvođači iz UNKLE snimili su novu verziju glavne teme serije za odjavnu špicu filma.<ref>{{cite news|url=http://movies.yahoo.com/mv/news/va/20080627/121462342200.html|title=X-Files theme gets a fresh spin for summer film|publisher=Yahoo! Movies|date=6. lipnja 2008.|Preuzeto=27. srpnja 2009.|access-date=2014-04-25|archivedate=2008-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703205814/http://movies.yahoo.com/mv/news/va/20080627/121462342200.html|deadurl=yes}}</ref> Također su snimljeni i neki neobični zvukovi prilikom čega su korištene žice [[glasovir]]a. Mark Snow također je komentirao da su određeni dijelovi glazbe bili inspirirani djelom "Prospectors Quartet" sa soundtracka za film [[Bit će krvi]].<ref>{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]] and [[Mark Snow|Snow, Mark]] |date=2005. |title=Trust No One Documentary |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> === Uvodna špica === Originalna uvodna špica napravljena je [[1993.]] godine za prvu sezonu i ostala je nepromijenjena sve dok [[David Duchovny]] nije otišao iz serije kao glavni lik na kraju sedme sezone. Kada su stvarali uvodnu špicu, [[Chris Carter]] je pronašao video operatera koji je razvukao lice koje vidimo u špici. Radi se o vjerojatno najpoznatijem dijelu same špice. Rabwin je izjavio da su glazba i specijalni efekti doveli do uvodne špice "kakva nikad do tada nije bila viđena na televiziji".<ref name="TheTruthBehindSeasonOne"/> Prva epizoda osme sezone, ''Within'', označila je prvu veliku promjenu na uvodnoj špici. Uz dodatak glumca [[Robert Patrick|Roberta Patricka]] koji je postao glavni lik, špica je sadržavala i nove slike i nove fotografije Duchovnog i [[Gillian Anderson]] (iako se Duchovny na špici pojavljuje samo i kad se pojavljuje u epizodi). Budući se špica nije mijenjala u prvih sedam sezona, Carter i ostatak ekipe smatrali su da je došlo pravo vrijeme za promjenu zbog Duchovnyjevog odlaska iz serije. Nova uvodna špica pokazivala je razne slike Scullyjine [[trudnoća|trudnoće]], a prema [[Frank Spotnitz|Franku Spotnitzu]] također je pokazivala i apstraktni način Mulderove odsutnosti iz osme sezone kad ga vidimo da pada u oko (koje bi trebalo biti Scullyjino).<ref name="TheTruthBehindSeasonEight"/> Kada se radila uvodna špica za devetu sezonu, ideja je bila da se stvori potpuno nova špica za "nove Dosjee-X". Razlog tomu je bio taj što je Gillian Anderson željela otići iz serije pa su Monica Reyes i Walter Skinner dodani među glavne likove serije kako bi se na što bolji način pokazalo da deveta sezona nije kao niti jedna prijašnja. Zbog Duchovnyjevog povratka u posljednjoj epizodi serije, ''The Truth'', uvodna špica sadržavala je najviše glumaca od svih dotadašnjih - njih 5.<ref name="TheTruthBehindSeasonNine">{{cite video |people=[[Chris Carter (screenwriter)|Carter, Chris]], [[Robert Patrick|Patrick, Robert]], [[Frank Spotnitz|Spotnitz, Frank]], [[Vince Gilligan|Gilligan, Vince]] and [[Kim Manners|Manners, Kim]] |date=2002. |title=The Truth Behind Season 9 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}</ref> === Odlazak Davida Duchovnog === Tijekom sedme sezone serije glavni glumac [[David Duchovny]] odlučio ju je napustiti. Mnogo se spekuliralo o razlozima njegovog odlaska - od nesuglasica u vezi Ugovora pa sve do toga da sam glumac traži filmske uloge. Umjesto njega došao je [[Robert Patrick]] kao agent John Doggett na početku osme sezone. Patrick je u seriji ostao sve do njezinog kraja. == Mitologija serije == Paralelno s razvojem likova, epizode ''Dosjea-X'' bavile su se i brojnim misterioznim elementima koji su nastajali iz fenomena [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i paranormalnog. Kreatori takve epizode smatraju ''Mitologijom serije'', a obožavatelji diljem svijeta razvijali su vlastite teorije o mitologiji tijekom trajanja serije (a i kasnije). Među najznačajnijim mitološkim elementima serije su likovi "Čudovište tjedna" (''Monster-of-the-Week''), vladina urota, "Sindikat" i kolonizacija planeta. Tijekom prvih nekoliko sezona serijom su uglavnom prevladavale pojedinačne epizode u kojima agenti istražuju razna ubojstva i čudovišta kao što su Eugene Tooms u epizodama ''Squeeze'' i ''Tooms'' ili legendarni Vrag iz [[New Jersey|Jerseyja]] iz epizode ''The Jersey Devil'' u prvoj sezoni. Kako se serija razvijala, priča o [[izvanzemaljci]]ma poprimala je sve više maha i išla u veću dubinu i razradu. Prva epizoda osme sezone, ''Within'', bavi se pitanjima gubitka, samoće i boli nakon nestanka Foxa Muldera.<ref name="book_part_one">Kessenich 2002, pp. 149.</ref> Epizoda ''Per Manum'' osme sezone uključuje teme mračnog, zlosutnog terora, paranoje i straha od nepoznatog.<ref name="book_part_two">Kessenich 2002, pp. 156.</ref> [[Smrt]] i [[uskrsnuće]] predstavljaju važan pod-zaplet u osmoj sezoni, pogotovo u epizodama ''The Gift'' kada uskrsne John Doggett i ''Deadalive'' kada se Mulder probudi iz svoje smrtne postelje. Ovaj pod-zaplet nastavlja se i u devetoj sezoni.<ref name="book_part_three">Kellner 2003, pp. 155.</ref> Prije ovih zapleta, glavna okosnica serije bila je nagovještaj da čovječanstvo predstavlja najveću prijetnju samome sebi, iako se tehnologija nalazi u visokom stupnju razvoja. Glavna tema u većini sezona uglavnom se fokusirala na uskrsnuće čovječanstva i spašavanje istog ("Sindikat") te na prijetnju izvana (izvanzemaljci). Ostale teme obrađene u seriji uključivale su ponovno rođenje, život i vjerovanje (epizode ''This is Not Happening'' i ''Deadalive'').<ref name="book_part_three"/> == Kronologija serije == [[Datoteka:Mulder%C2%B4s_office.jpg|thumb|right|200px|Ured specijalnog agenta Fox Muldera]] === Prva sezona (1993. - 1994.) === Prva sezona [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastične]] serije ''Dosjei-X'' u [[SAD|SAD-u]] je započela s emitiranjem [[10. rujna]] [[1993.]], a završila [[13. svibnja]] [[1994.]] godine nakon 24 prikazane epizode na televizijskoj mreži [[Fox]]. U prvoj sezoni upoznajemo se s glavnim likovima serije koji uključuju [[Fox Mulder|Foxa Muldera]] i [[Dana Scully|Danu Scully]] (glume ih [[David Duchovny]] i [[Gillian Anderson]]) te sporednim likovima koji se pojavljuju u pojedinim epizodama - [[Duboko grlo (Dosjei-X)|Duboko grlo]], [[Walter Skinner]] i [[Pušač (Dosjei-X)|Pušač]]. Prva sezona postavila je temelje serije koji su se sastojali od pojedinačnih epizoda u kojima su se istraživali paranormalni i nadnaravni slučajevi (poznati pod imenom ''Dosjei-X''), ali i od polaganog razvoja mitologije koja će kasnije postati glavnom okosnicom serije. Iako se u početku borila za gledanost, serija je iz epizode u epizodu postajala sve popularnijom, a postotak gledanosti konstantno je bio u rastu. Kritičari i mediji općenito uglavnom su pozitivno ocijenili prvu sezonu serije. Sama sezona je od dvoje glavnih glumaca napravila velike zvijezde, a nekoliko fraza iz iste (npr. ''Želim vjerovati'') od tada pa sve do danas postale su kulturološki fenomen. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Pilot * Deep Throat * Squeeze * Conduit * The Jersey Devil * Shadows * Ghost in the Machine * Ice * Space * Fallen Angel * Eve * Fire | * Beyond the Sea * Gender Bender * Lazarus * Young at Heart * E.B.E * Miracle Man * Shapes * Darkness Falls * Tooms * Born Again * Roland * The Erlenmeyer Flask |} === Druga sezona (1994. - 1995.) === Druga sezona serije sa svojim je emitiranjem na televizijskoj mreži [[Fox]] započela [[16. rujna]] [[1994.]] godine u [[SAD|SAD-u]], a završila [[19. svibnja]] [[1995.]] godine nakon prikazanih 25 epizoda. Druga sezona prati agente FBI-a Foxa Muldera i Danu Scully dok nastavljaju s istraživanjem paranormalnih i nadnaravnih slučajeva. Uz pojedinačne epizode, druga sezona je nastavila s razvojem priče o mitologiji o [[izvanzemaljci|vanzemaljskoj]] uroti koja je započela u prvoj sezoni. Također, druga sezona značajna je i po uvođenju likova koji će postati važnim dijelom serije - X-a ([[Steven Williams]]), Alexa Kryceka ([[Nicholas Lea]]) i Vanzemaljskog lovca na glave ([[Brian Thompson]]). Na mitološku priču druge sezone uvelike je utjecala [[trudnoća]] glavne glumice, [[Gillian Anderson]]; odlučeno je da će lik agentice Scully biti otet od strane vanzemaljaca u ranom dijelu sezone te da će se dvije epizode kasnije vratiti u stanju kome, što je dodatno pojačalo mitologiju serije. Druga sezona dobila je sedam nominacija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] (od čega su četiri bile za epizodu ''Duane Barry''), a dvoje glavnih glumaca zaradilo je nominacije u svojim kategorijama za nagradu [[Zlatni globus]]. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Little Green Men * The Host * Blood * Sleepless * Duane Barry [1/3] * Ascension [2/3] * 3 * One Breath [3/3] * Firewalker * Red Museum * Excelsis Dei * Aubrey * Irresistible | * Die Hand Die Verletzt * Fresh Bones * Colony [1/2] * End Game [2/2] * Fearful Symmetry * Dod Kalm * Humbug * The Calusari * F. Emasculata * Soft Light * Our Town * Anasazi [1/3] |} === Treća sezona (1995. - 1996.) === Treća sezona serije započela je sa svojim emitiranjem [[22. rujna]] [[1995.]], a završila [[17. svibnja]] [[1996.]] godine na televizijskoj mreži [[Fox]] na kojoj se prikazalo sveukupno 24 epizode. Kreator serije [[Chris Carter]] također je bio i izvršni producent iste te scenarist osam epizoda treće sezone. [[Howard Gordon]] je promoviran u izvršnog producenta te je napisao četiri epizode. [[Darin Morgan]], poznat po komičnim epizodama, vratio se i napisao tri epizode u svojoj posljednjoj sezoni koju je proveo u seriji. [[Frank Spotnitz]] nastavio je svoj rad kao urednik priča za epizode, a samostalno je napisao četiri epizode. Nakon što je napisao tek jednu epizodu u drugoj sezoni, [[Vince Gilligan]] se vratio i napisao još jednu. Glavni glumac [[David Duchovny]] je surađivao s Howardom Gordonom i Chrisom Carterom na pisanju dviju epizoda na kojima je i potpisan. Najviše epizoda treće sezone režirali su [[Rob Bowman]] (osam) i [[Kim Manners]] (sedam). Bivši producent serije [[David Nutter]] režirao je četiri epizode, a izvršni producent [[R. W. Goodwin]] režirao je prvu i posljednju epizodu sezone. Chris Carter režirao je jednu epizodu za koju je također sam napisao i scenarij. Treća sezona nominirana je u osam kategorija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]]. Drugu godinu za redom nominirana je u kategoriji najbolje serije godine, a glumica [[Gillian Anderson]] primila je prvu nominaciju u kategoriji glavne ženske uloge. Epizoda ''Jose Chung's From Outer Space'' nominirana je u kategoriji najbolje scenografije. Sezona je osvojila pet nagrada Emmy uključujući one za najbolji scenarij (Darin Morgan za epizodu ''Clyde Bruckman's Final Repose''), za najboljeg glumca gosta ([[Peter Boyle]] za epizodu ''Clyde Bruckman's Final Repose''), za najbolji zvuk i montažu zvuka (za epizodu ''Nisei'') te za najbolju kameru (za epizodu ''Grotesque''). Glavni glumci David Duchovny i Gillian Anderson su bili nominirani u svojim kategorijama na nagradu [[Zlatni globus]]. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * The Blessing Way [2/3] * Paper Clip [3/3] * D.P.O * Clyde Bruckman's Final Repose * The List * 2Shy * The Walk * Oubilette * Nisei [1/2] * 731 [2/2] * Revelations * War of the Coprophages | * Syzygy * Grotesque * Piper Maru [1/2] * Apocrypha [2/2] * Pusher * Teso Dos Bichos * Hell Money * Jose Chung's From Outer Space * Avatar * Quagmire * Wetwired * Talitha Cumi [1/2] |} === Četvrta sezona (1996. - 1997.) === Četvrta sezona se u [[SAD|SAD-u]] emitirala od [[4. listopada]] [[1996.]] do [[18. svibnja]] [[1997.]] godine i sadržavala je sveukupno 24 epizode. Kreator serije [[Chris Carter]] također je bio i njezin izvršni producent, a napisao je sveukupno 8 epizoda. [[Howard Gordon]] je nastavio raditi kao izvršni producent i napisao je 5 epizoda prije nego je odlučio otići iz serije. [[Frank Spotnitz]] promoviran je u ko-producenta, a napisao je 7 epizoda, kao i [[Vince Gillian]] koji je autor 5 epizoda. Bivši scenaristi [[Glen Morgan]] i [[James Wong]] vratili su se u četvrtoj sezoni kao producenti konzultanti te napisali zajedno tri epizode, a Morgan je jednu napisao samostalno (Wong ju je režirao). Izvršni producent i čest režiser serije [[R. W. Goodwin]] napisao je scenarij za jednu epizodu i to je ostala jedina epizoda čiji je on bio autor. Najčešći redatelji epizoda ove sezone bili su [[Rob Bowman]] i [[Kim Manners]]. Manners je režirao sveukupno osam epizoda, a Bowman sedam. Izvršni producent R. W. Goodwin režirao je prvu i posljednju epizodu sezone. [[James Charleston]] je režirao tri epizode dok su [[Tucker Gates]], [[Michael Lange]], [[Cliff Bole]] i scenarist James Wong režirali po jednu epizodu. Značajne epizode koje su obilježile četvrtu sezonu su ''The Field Where I Died'' i ''Demons'' koje se bave Foxom Mulderom, ''Never Again'' koja je koncentrirana na privatni život agentice Scully, ''Musings of a Cigarette-Smoking Man'' gdje saznajemo pozadinu jednog od glavnih likova iz "Sindikata" te epizode ''Herrenvolk'', ''Tunguska'', ''Terma'', ''Memento Mori'', ''Tempus Fugit'', ''Max'', ''Zero Sum'' i ''Gethsemane'' koje se bave mitologijom serije koja uključuje izvanzemaljce. Četvrta sezona osvojila je tri nagrade [[Emmy]], uključujući onu u kategoriji najbolje glavne glumice u dramskoj seriji ([[Gillian Anderson]]), a sveukupno je imala 12 nominacija uključujući one za najbolju seriju godine, najboljeg glavnog glumca ([[David Duchovny]]), najbolju režiju (''Musings of a Cigarette-Smoking Man'') i najbolji scenarij (''Memento Mori''). ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Herrenvolk [2/2] * Home * Teliko * Unruhe * The Field Where I Died * Sanguinarium * Musings of a Cigarette-Smoking Man * Tunguska [1/2] * Terma [2/2] * Paper Hearts * El Mundo Gira * Leonard Betts | * Never Again * Memento Mori * Kaddish * Unrequited * Tempus Fugit [1/2] * Max [2/2] * Synchrony * Small Potatoes * Zero Sum * Elegy * Demons * Getshemane [1/3] |} === Peta sezona (1997. - 1998.) === Peta sezona serije prikazivala se u razdoblju od [[2. studenog]] [[1997.]] do [[17. svibnja]] [[1998.]] godine i sadržava sveukupno 20 epizoda. Ovo je bila najgledanija sezona kompletne serije i najgledanija serija televizijske mreže [[FOX]] uopće te godine. Završila je na jedanaestom mjestu s prosječnim brojem od 17.1 milijuna gledatelja po epizodi. Sezona je karakteristična po tome što se u pauzi između nje i prethodne sezone snimao film Dosjei-X, a zbog potrebe za ponovnim snimanjem scena glumci [[Gillian Anderson]] i [[David Duchovny]] se ili uopće nisu pojavljivali u nekim epizodama ili su glumili u par scena: na primjer u epizodama ''Unusual Suspects'' i ''Travelers'' lik Dane Scully uopće se ne pojavljuje dok se u epizodama ''Chinga'' i ''Christmas Carol'' lik Foxa Muldera pojavljuje u svega nekoliko scena. Ovo je također bila i posljednja sezona koja je snimana u [[Vancouver]]u nakon čega je produkcija preseljena u [[Los Angeles]] gdje je ostala do kraja serije. Film [[Dosjei-X: Želim vjerovati]] ponovno je snimljen u Vancouveru. U posljednjoj epizodi sezone, ''The End'', Dosjei-X po drugi put se zatvaraju čime su jasno postavljeni temelji za prvi dugometražni film koji se prikazao u američkim kinima u [[ljeto]] 1998. godine. Peta sezona nominirana je u čak 16 kategorija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] (osvojila je dvije nagrade u tehničkim kategorijama), uključujući one za najbolju seriju godine, glavnog glumca (Duchovny), glavnu glumicu (Anderson) te režiju i scenarij ([[Chris Carter]] za epizodu ''The Post-Modern Prometheus''). ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Redux [2/3] * Redux II [3/3] * Unusual Suspects * Detour * The Post-Modern Prometheus * Christmas Carol [1/2] * Emily [2/2] * Kitsunegari * Schizogeny * Chinga | * Kill Switch * Bad Blood * Patient X [1/2] * The Red and the Black [2/2] * Travelers * Mind's Eye * All Souls * The Pine Bluff Variant * Folie a Deux * The End |} === Dosjei X: Film (1998.) === [[Datoteka:Martin Landau nineties.jpg|thumb|right|200px|[[Martin Landau]] - glumac koji u filmu ''Dosjei-X: Film'' tumači ulogu paranoičnog doktora Alvina Kurtzweila]] '''Dosjei-X: Film''' (popularno znan i pod nazivom ''Dosjei-X: Borba s budućnosti'') je [[SAD|američki]] [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] [[triler]] iz [[1998.]] godine kojeg su napisali [[Chris Carter]] i [[Frank Spotnitz]], a kojeg je režirao [[Rob Bowman]]. To je prvi dugometražni [[film]] temeljen na [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] ''Dosjei-X'' koju je kreirao Carter. Četvero glavnih likova iz serije pojavljuje se u filmu: [[David Duchovny]], [[Gillian Anderson]], [[Mitch Pileggi]] i [[William B. Davis]] koji repriziraju svoje uloge kao [[FBI]] agenti [[Fox Mulder]] i [[Dana Scully]], pomoćnik direktora FBI-a [[Walter Skinner]] i [[Pušač (Dosjei-X)|Pušač]]. Priča filma prati agente Muldera i Scully, čiji je odjel ''Dosjei-X'' zatvoren, a koji istražuju podmetanje bombe u zgradi i uništavanje kriminalnih dokaza. Uskoro otkrivaju vladinu urotu koja pokušava sakriti istinu o kolonizaciji [[izvanzemaljci|izvanzemaljaca]] koji planiraju doći na [[Zemlja|Zemlju]]. Ako se gleda kroz kompletnu kronologiju ''Dosjea-X'', priča filma radnjom je smještena između pete (epizoda ''The End'') i šeste sezone (epizoda ''The Beginning'') te se odnosi na glavnu mitologiju serije. Chris Carter odlučio je snimiti dugometražni film kako bi još više produbio mitologiju serije i postavio ju na viši nivo, ali i kako bi pokušao zadovoljiti gledatelje koji nikad nisu gledali seriju ili koji nisu njezini najvjerniji obožvatelji. Napisao je scenarij zajedno sa Frankom Spotnitzom pred kraj [[1996.]] godine i, uz budžet koji mu je odobrila kompanija [[20th Century Fox]], započeo snimanje [[1997.]] godine nakon završetka četvrte sezone. Carter je okupio glumačku ekipu i ekipu iza kamere iz serije, ali i neke poznate glumce poput [[Blythe Danner]] i [[Martin Landau|Martina Landaua]] te započeo produkciju. [[Mark Snow]], koji je skladao glazbu za kompletnu seriju, autor je i filmske glazbe. Film je svoju premijeru imao [[19. lipnja]] [[1998.]] godine u SAD-u te primio pomiješane kritike filmskih kritičara. Iako su neki uživali u stilu i efektima filma, drugi su se okomili na zamršenu radnju te na isti gledali kao na produženu epizodu serijala. === Šesta sezona (1998. - 1999.) === Šesta sezona serije emitirana je u SAD-u u razdoblju od [[8. studenog]] [[1998.]] do [[16. svibnja]] [[1999.]] godine i sadržava sveukupno 22 epizode. Sezona je karakteristična zbog toga što jedan veliki dio mitologije završava u epizodama ''Two Fathers'' i ''One Son'' (uništenje Sindikata), dok u posljednjoj epizodi ''Biogenesis'' započinje nova mitološka priča o izvanzemaljcima. Šesta sezona je također karakteristična i po tome što sadržava dvije povezane epizode (''Dreamland'' i ''Dreamland II'') koje nemaju nikakve veze s mitologijom - i do kraja serije ostale su jedine takve. Osim toga, ovo je bila prva sezona koja je snimana u [[Kalifornija|Kaliforniji]] pa je puno življa, vedrija i humorističnija od svih prethodnih. Sezona je sveukupno imala 8 nominacija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]] (uključujući onu u kategoriji najbolje glavne glumice u dramskoj seriji - [[Gillian Anderson]]), a osvojila je jednu u kategoriji najbolje maske (za epizode ''Two Fathers'' i ''One Son''). ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * The Beginning * Drive * Triangle * Dreamland [1/2] * Dreamland II [2/2] * How the Ghosts Stole Christmas * Terms of Endearment * The Rain King * S.R. 819 * Tithonus * Two Fathers [1/2] | * One Son [2/2] * Agua Mala * Monday * Arcadia * Alpha * Trevor * Milagro * The Unnatural * Three of a Kind * Field Trip * Biogenesis [1/3] |} === Sedma sezona (1999. - 2000.) === Sedma sezona serije prikazivala se u [[SAD|SAD-u]] od [[7. studenog]] [[1999.]] do [[21. svibnja]] [[2000.]] godine i sastojala se od sveukupno 22 epizode. U sedmoj sezoni događaju se dvije ključne stvari za seriju: agent Mulder u epizodama ''Sein und Zeit'' i ''Closure'' napokon saznaje što se dogodilo s njegovom sestrom koja je oteta dok je on bio dijete; glumac [[David Duchovny]] (koji glumi agenta Foxa Muldera) odlučio je otići iz serije na kraju sezone. Epizoda ''Millennium'' označila je kraj istomene serije koja je ukinuta 1999. godine, a koju je također kreirao [[Chris Carter]]. Nakon što je serija ukinuta bez pravog završetka, Carter je odlučio jednu epizodu ''Dosjea-X'' posvetiti seriji [[Millennium]] kako bi završio njezinu priču. U sedmoj sezoni David Duchovny napisao je i režirao dvije epizode: jedna je mitološka ''The Sixth Extinction II: Amor Fati'', a druga ''Hollywood A.D.''. [[Gillian Anderson]] također je napisala scenarij za epizodu ''all things'' i to je do kraja serije ostala njezina jedina epizoda. Odluka da se završi priča o Mulderovoj sestri donijeta je zbog činjenice što u tim trenucima nitko od ekipe koja je radila na seriji nije znao hoće li se serija nakon sedme sezone nastaviti. Kritičari nisu oduševljeno reagirali na sezonu, što je glumca Duchovnog i navelo da ode iz serije. Sedma sezona je osvojila čak tri prestižne televizijske nagrade [[Emmy]] i to u kategorijama najboljih specijalnih efekata i najbolje montaže zvuka (epizoda ''First Person Shooter'') te u kategoriji najbolje maske (epizoda ''Theef''). Sveukupno je imala 6 nominacija. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * The Sixth Extinction [2/3] * The Sixth Extinction II: Amor Fati [3/3] * Hungry * Millennium * Rush * The Goldberg Variation * Orison * The Amazing Maleeni * Signs & Wonders * Sein und Zeit [1/2] * Closure [2/2] | * X-Cops * First Person Shooter * Theef * En Ami * Chimera * all things * Brand X * Hollywood A.D. * Fight Club * Je Souhaite * Requiem [1/3] |} === Osma sezona (2000. - 2001.) === [[Datoteka:RobertPatrickOct09.jpg|thumb|right|200px|[[Robert Patrick]] - glumac koji u seriji ''Dosjei-X'' tumači ulogu agenta [[FBI|FBI-a]] [[John Doggett|Johna Doggetta]]]] Osma sezona prikazivala se u SAD-u od [[5. studenog]] [[2000.]] do [[20. svibnja]] [[2001.]] godine i označila je najveće promjene u seriji do tada. Odlaskom [[David Duchovny|Davida Duchovnog]], kreator [[Chris Carter]] morao je nadopuniti jedno mjesto što je i učinio s glumcem [[Robert Patrick|Robertom Patrickom]] koji je utjelovio lik agenta Johna Doggetta - novog partnera agentice Scully na Dosjeima-X. Osim toga, prvi put je promijenjena i uvodna špica serije. Mitološke epizode prvog dijela sezone odnose se na pokušaj pronalaska agenta Muldera (koji je na kraju prethodne sezone otet) što se i događa u epizodi ''This is Not Happening''. Ta epizoda također označava i prvu pojavu agentice Monice Reyes (Annabeth Gish) koja će ubrzo nakon toga postati stalni član glumačke postave serije. Priča drugog dijela sezone, nakon Mulderovog povratka, bazirana je na trudnoći agentice Scully koja u posljednjoj epizodi (''Existence'') rađa malog Williama. Neobjašnjivost Scullyne trudnoće (koja je do kraja sedme sezone vjerovala da je neplodna i da ne može imati djecu) postat će glavnom temom sve do posljednje epizode serije. Osma sezona serije dobro je prihvaćena od strane kritike i Chris Carter počeo je vjerovati u dugu budućnost iste s novim likovima (agentom Doggettom i agenticom Reyes). Međutim, gledanost mu nikako nije išla u prilog budući su obožavatelji polako odustajali od cijele priče bez agenta Muldera. Tijekom osme sezone Chris Carter je, skupa sa svojim timom iz ''Dosjea-X'', kreirao još jednu seriju [[The Lone Gunmen]] koja je ukinuta nakon samo 13 epizoda. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Within [2/3] * Without [3/3] * Patience * Road Runners * Invocation * Redrum * Via Negativa * Surekill * Salvage * Badlaa * The Gift | * Medusa * Per Manum * This is Not Happening [1/2] * Deadalive [2/2] * Three Words * Empedocles * Vienen * Patience * Essence [1/2] * Existence [2/2] |} === Deveta sezona (2001. - 2002.) === Deveta sezona serije prikazivala se u razdoblju od [[11. studenog]] [[2001.]] do [[19. svibnja]] [[2002.]] godine i sastoji se od sveukupno 20 epizoda. Početkom sezone, agent Mulder se skriva i ne pojavljuje se u seriji sve do posljednje epizode. Njegovo nepojavljivanje i miješane kritike jedni su od glavnih razloga zbog čega je gledanost serije tijekom devete sezone drastično pala i dovela do ukidanja iste nakon 20 epizoda. Priča devete sezone vrti se oko pokušaja agenata Scully, Reyes, Doggetta i pomoćnika direktora Skinnera da otkriju vladinu urotu koja stvara "super-vojnike". Također, agent Doggett napokon otkriva tko je ubio njegovog sina (''Release''), a agentica Scully, kako bi ga zaštitila, daje svog malog sina Williama na posvajanje nepoznatim ljudima (''William''). U devetoj sezoni također gledamo potupno novu uvodnu špicu, u kojoj se pojavljuju [[Annabeth Gish]] (agentica Monica Reyes) i, prvi put, [[Mitch Pileggi]] (pomoćnik direktora Walter Skinner). U posljednjoj epizodi uvodna špica sadržava najviše likova ikad u seriji: agent Mulder, agentica Scully, agent Doggett, agentica Reyes i pomoćnik direktora Skinner. Kako je tijekom osme sezone [[Chris Carter]] kreirao seriju [[The Lone Gunmen]] koja je ukinuta nakon samo 13 epizoda, u devetoj sezoni je snimljena epizoda ''Jump the Shark'' koja označava završetak serije i njezinih likova (nešto slično kao što su napravili početkom sedme sezone za seriju [[Millennium]] u istoimenoj epizodi Dosjea-X). U posljednjoj, dvosatnoj epizodi jednostavno nazvanoj ''The Truth'' pojavljuju se gotovo svi likovi važni za mitologiju serije, bez obzira bili oni mrtvi ili ne. Kreator Carter pronašao je vrlo efikasan način kako vratiti sve mrtve likove koji su išta značili u Mulderovoj desetogodišnjoj potrazi za istinom koju on napokon otkriva, a nakon čega su on i Scully primorani pobjeći van [[SAD|SAD-a]]. ==== Popis epizoda ==== {| |----- Style="vertical-align:top" | * Nothing Important Happened Today [1/2] * Nothing Important Happened Today II [2/2] * Daemonicus * 4-D * Lord of the Flies * Trust No 1 * John Doe * Hellbound * Provenance [1/2] * Providence [2/2] | * Audrey Pauley * Underneath * Improbable * Scary Monsters * Jump the Shark * William * Release * Sunshine Day * The Truth [1/2] * The Truth II [2/2] |} === ''Dosjei X: Želim vjerovati'' (2008.) === [[Datoteka:Amanda Peet (Berlin Film Festival 2010).jpg|thumb|lijevo|200px|[[Amanda Peet]] - glumica koja u filmu ''Dosjei-X: Želim vjerovati'' tumači ulogu agentice [[FBI|FBI-a]] Dakote Whitney]] ''Dosjei-X: Želim vjerovati'' je [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] [[triler]] iz [[2008.]] godine kojeg je režirao [[Chris Carter]], a kojeg su zajedno napisali Carter i [[Frank Spotnitz]]. To je drugi dugometražni [[film]] u franšizi ''Dosjea-X'' koju je kreirao Carter, nakon prvog iz [[1998.]] godine. Troje glavnih glumaca iz televizijske serije - [[David Duchovny]], [[Gillian Anderson]] i [[Mitch Pileggi]] - pojavljuju se u filmu i repriziraju svoje uloge kao [[Fox Mulder]], [[Dana Scully]] i [[Walter Skinner]]. Za razliku od prvog filma, radnja ovoga nije fokusirana na mitologiju serije o [[izvanzemaljci]]ma nego je riječ o samostojećem trileru s [[horor]] zapletom, sličnom pojedinačnim epizodama serije (''Čudovište tjedna''). Priča prati Muldera i Scully koji već nekoliko godina nisu u [[FBI|FBI-u]]; Mulder živi u izolaciji kao bjegunac, a Scully je postala doktorica u bolnici kojom upravlja [[Katolička crkva]] gdje se prijateljski povezala s ozbiljno oboljelim pacijentom. Ali nakon što FBI agentica misteriozno nestane, a bivši [[svećenik]] optužen za [[pedofilija|pedofiliju]] počne tvrditi da ima vizije otete agentice, Mulder i Scully nevoljko pristanu pomoći FBI-ju zbog svoje pozadine istraživanja neobjašnjivog i paranormalnog. Film se očekivao već u [[studeni|studenom]] [[2001.]] godine, nakon što je s emitiranjem završena deveta sezona serije, ali se nalazio u produkcijskom paklu punih šest godina da bi snimanje napokon započelo u [[prosinac|prosincu]] [[2007.]] godine u [[Vancouver]]u ([[Kanada]]). Film je sa svojom službenom kino distribucijom u [[Australija|Australiji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] započeo [[24. srpnja]] [[2008.]] godine; u [[SAD|Sjevernoj Americi]] [[25. srpnja|dan kasnije]], a u [[Izrael]]u, [[Kuvajt]]u i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[31. srpnja]] iste godine. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] film je krenuo u kina [[1. kolovoza]] 2008. godine, u [[Hong Kong]]u [[4. kolovoza]], a u [[Japan]]u tek [[7. studenog]]. Svjetska premijera filma održala se [[23. srpnja]] u [[Hollywood]]u, a premijera u Velikoj Britaniji održana je [[30. srpnja]] u London's Empireu na Leicester Squareu. Nakon početka kino distribucije film je uglavnom dobio pomiješane ili negativne kritike gledatelja, ali i samih filmskih kritičara. === Još jedan film? === [[Datoteka:FrankSpotnitz.jpg|thumb|right|200px|[[Frank Spotnitz]] - jedan od glavnih scenarista i izvršni producent serije ''Dosjei-X'']] U nekoliko intervjua koje je dao u vrijeme kad je u kinima igrao film ''Dosjei-X: Želim vjerovati'', [[Chris Carter]] je izjavio da ako se ovaj film pokaže uspješnim na kino blagajnama, treći će se sigurno snimiti, a radnjom će pratiti nastavak mitologije iz [[televizijska serija|televizijske serije]] i svakako se fokusirati na najavljenu invaziju [[izvanzemaljci|izvanzemaljaca]] i kolonizaciju [[Zemlja|Zemlje]] izrečenu u finalu serije, a koja bi se trebala dogoditi [[22. prosinca]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite news|url=http://hollywoodinsider.ew.com/2008/04/chris-carter-wa.html|title=''X-Files'' creator Chris Carter wants to believe in a third movie featuring Mulder and Scully|author=Clark Collis|publisher=''[[Entertainment Weekly]]''|date=18. travnja 2008. |accessdate=10. listopada 2009.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://uk.movies.ign.com/articles/895/895378p1.html|title=Carter Already Planning ''X-Files 3''|author=Parfitt, Orlando|publisher=''[[IGN]]''|date=31. srpnja 2008.|accessdate=14. listopada 2009.|archivedate=2009-02-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090206183117/http://uk.movies.ign.com/articles/895/895378p1.html|deadurl=yes}}</ref> Predsjednik kompanije [[20th Century Fox|Fox]] [[Tom Rothman]] je na pitanje o potencijalnom trećem filmu iz franšize ''Dosjea-X'' u [[listopad]]u [[2008.]] godine rekao: "Sve zapravo ovisi o Chrisu Carteru, [[David Duchovny|Davidu Duchovnom]] i [[Gillian Anderson]]."<ref>{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/film-news/6079863/X-Files-back-for-a-third-movie.html | title=IESB Exclusive: Fox Chairman Tom Rothman Goes On the Record Part 3 | work=IESB | author= Sanchez, Stephanie | date = 14. listopada 2008. | accessdate=10. listopada 2009.}}</ref> Od tada pa sve do danas nije bilo izjava u vezi filma niti jednog od čelnika kompanije Fox premda su Carter, [[Frank Spotnitz]] i oboje glumaca sporadično izjavljivali da bi htjeli snimiti još jedan nastavak. Tijekom intervjua na [[Sarajevski filmski festival|filmskom festivalu u Sarajevu]] u [[kolovoz]]u [[2009.]] godine, Gillian Anderson je na pitanje o mogućnosti snimanja trećeg filma izjavila: "Razgovaralo se o tome da ga snimimo negdje tijekom 2012. godine. Mislim da su već postojali razgovori u vezi toga. Ne znam hoće li se to zbilja dogoditi ili ne, ali osobno ne vidim niti jedan razlog protiv snimanja filma."<ref>{{cite news|url=http://www.youtube.com/watch?v=RGhxWQFHLLg |title=Coffee With Gillian Anderson - Sarajevo FilmFestival |author= |publisher=''[[Youtube]]''|date=20. kolovoza 2009. |accessdate=14. listopada, 2009.}}</ref> Frank Spotnitz je na svom blogu na učestale upite o objašnjenju njezine izjave komentirao da niječe izjave da postoji bilo kakav dogovor: "Nažalost nemam nikakvih novih vijesti osim onih da još uvijek imamo veliku želju snimiti treći film ako za to budemo imali publike".<ref>{{cite news |url=http://biglight.com/blog/can-reading-be-believing |title=Can Reading Be Believing? |author= |publisher=''Big Light'' |date=20. kolovoza 2009. |accessdate=14, 2009. |archivedate=2009-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090826160748/http://biglight.com/blog/can-reading-be-believing |deadurl=yes }}</ref> U intervjuu kojeg je dao u listopadu 2009. godine David Duchovny je također izjavio da bi htio snimiti treći film 2012. godine, ali još uvijek ne zna hoće li se išta od toga dogoditi.<ref>{{cite news|url=http://movies.ign.com/articles/103/1035816p1.html|title=Duchovny on ''X-Files 3''|author=Vejvoda, Jim|publisher=''[[IGN]]''|date=16. listopada 2009.|accessdate=19. listopada 2009.|archivedate=2011-08-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110824095253/http://movies.ign.com/articles/103/1035816p1.html|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.news.com.au/entertainment/movies/david-duchovny-talks-gay-crushes-and-a-possible-x-files-sequel/story-e6frfmvr-1225985310023 |title=David Duchovny talks gay crushes and a possible X-Files sequel |author= |publisher=''The Daily Telegraph'' |date=11. siječnja 2011 |accessdate=11. siječnja 2011. |archivedate=2016-01-29 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6eu0gx1Ve?url=http://www.news.com.au/entertainment/movies/david-duchovny-talks-gay-crushes-and-a-possible-x-files-sequel/story-e6frfmvr-1225985310023 |deadurl=yes }}</ref> U [[prosinac|prosincu]] 2009. godine Carter je izjavio da ne može osigurati snimanje trećeg filma, ali da smatra da zbog svjetskog box-office rezultata filma iz 2008. godine za njega postoji teoretska mogućnost.<ref>[http://reflectionsonfilmandtelevision.blogspot.com/2009/12/interview-with-chris-carter.html "Interview with Chris Carter"], ''[[John Kenneth Muir]]'s Reflections on TV/Film'', 15. prosinca 2009.</ref> Na svjetskoj premijeri filma [[Johnny English ponovno jaše]], [[5. rujna]] [[2011.]] godine glumica Gillian Anderson natuknula je da su "u tijeku razgovori" o trećem filmu.<ref>{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/gillian-anderson-ready-a-third-231536|title=Gillian Anderson Ready for a Third 'X Files' Film|author=Pip Bulbeck|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=6. rujna 2011. |6. rujna 2011.}}</ref> == Utjecaj serije == === Kritike === [[Ian Burrell]] iz [[Velika Britanija|britanskih]] novina The Independent nazvao je seriju "jednom od najvećih kultnih serija moderne televizije".<ref>{{cite news |author=Burrell, Ian |url=http://www.independent.co.uk/news/media/exfiles-no-longer-partners-once-more-457708.html |title=Ex-files no longer: Partners once more |work=The Independent |date=17. srpnja 2007. |accessdate=17. kolovoza 2009. |location=London |archivedate=2009-02-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090228030328/http://www.independent.co.uk/news/media/exfiles-no-longer-partners-once-more-457708.html |deadurl=yes }}</ref> [[Richard Corliss]] iz [[Time magazine]]a nazvao je seriju "kulturnim fenomenom 90-tih".<ref>{{cite news |author=Corliss, Richard |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,986144,00.html?iid=chix-sphere |title=A Star Trek into the X-Files |work=Time |date=7. travnja 1997. |accessdate=17. kolovoza 2009. |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007190633/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,986144,00.html?iid=chix-sphere |deadurl=yes }}</ref> [[Hal Boedeker]] iz Orlando Sentinela napisao je [[1996.]] godine da se serija razvila iz voljenog kulta u pravi televizijski "klasik".<ref>Boedeker, Hal (17. svibnja 1996). "Having Grown From a Cult Favorite to a Classic, 'The X-Files' Wraps Up Its 3rd Season". ''Orlando Sentinel''. Preuzeto 18. kolovoza 2009.</ref> The Evening Herald istaknuo je da serija ima "fantastičan utjecaj" na televiziju, čak i veći od serije [[Simpsoni]].<ref>{{cite news |author=McManus, Darragh |url=http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |title=X hits the spot |publisher=''Evening Herald'' |date=26. srpnja 2008. |accessdate=17. kolovoza 2009. |archive-date=2011-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810031026/http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |url-status=dead }}</ref> Novinari iz Virgin Medije napisali su da je najupečatljiviji lik iz epizoda ''Čudovište tjedna'' (''Monster of the Week'') bio Eugene Tooms (''Squeeze'' i ''Tooms'').<ref>{{cite news |author= |url=http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |title=Lifting the lid on the X-Files |publisher=''Virgin Media'' |date=30. siječnja 2007. |accessdate=18. kolovoza 2009. |archive-date=2011-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810031026/http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |url-status=dead }}</ref> Pilot epizoda uglavnom je bila dobro prihvaćena od strane gledatelja i kritičara. [[Variety]] je istaknuo da epizoda "koristi već viđeni koncept", ali je hvalio produkciju i sam potencijal serije. Za glumu je Variety napisao: "[[David Duchovny|Duchovnyjevo]] ocrtavanje ozbiljnog znanstvenika sa smislom za humor trebalo bi mu donijeti obožavatelje, a [[Gillian Anderson|Andersoničina]] sumnja u fenomene dobro se nadograđuje. Čine se kao dobar tim...". Variety je također hvalio scenarij i režiju: "Mandelovo opušteno režiranje uz [[Chris Carter|Carterov]] ingeniozan scenarij i umjetničku prezentaciju dovoljni su da održe na životu ovaj [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] uradak." Zaključili su: "Carterovi dijalozi su svježi bez da su samosvjesni, a likovi se trude. Serija započinje s pravom količinom imaginacije što predstavlja novost za današnji televizijski program."<ref name="variety">{{cite news| url=http://www.variety.com/review/VE1117901226.html?categoryid=32&cs=1&query=The+X%2DFiles |title=The X-Files Fri.|work=Variety |date= 10. rujna 1993. | accessdate=27. srpnja 2009. | first=Tony | last=Scott}}</ref> [[Entertainment Weekly]] istaknuo je da je Scully "bila pravi skeptik" u pilot epizodi, ali tijekom sezone njezin lik se razvio u onog koji vjeruje.<ref name="alien">{{cite news|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,300862,00.html|title='X' marks what's hot: with a quirky sense of humor and a generous helping of the paranormal, Fox's 'X-Files' slyly alters the time-tested recipe for mystery-solving.|work=Entertainment Weekly|date=21. siječnja 1994.|access-date=2014-04-25|archive-date=2014-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924120954/http://www.ew.com/ew/article/0,,300862,00.html}}</ref> Nakon što je s emitiranjem završila četvrta epizoda, magazin je nazvao ''Dosjee-X'' "serijom s najviše paranoje i subverzivnosti na televiziji" te istaknuo "fantastične tenzije između Andersonice i Duchovnog."<ref>{{cite news| url=http://www.ew.com/ew/article/0,,308321,00.html| title=Alien Nation: FBI Agents battle unearthly Boogeymen in the 'The X-Files'| work=Entertainment Weekly| date=8. listopada 1993.| accessdate=27. srpnja 2009.| archive-date=2012-07-30| archive-url=https://web.archive.org/web/20120730190906/http://www.ew.com/ew/article/0,,308321,00.html}}</ref> Amy H. Sturgis komentirala je osmu sezonu serije i hvalila Andersoničinu glumu kao Scully, a za novi lik Johna Doggetta napisala da "nikako nije Mulderovski".<ref name=RevolutionSF>{{cite web |author=H. Sturgis, Amy |url=http://www.revolutionsf.com/article.php?id=123 |title=The X-Files&nbsp;— Season 8 |work=Revolution Science Fiction |date= |Preuzeto=5. srpnja 2009. |access-date=2014-04-25 |archive-date=2008-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080525082041/http://www.revolutionsf.com/article.php?id=123 |url-status=dead }}</ref> Collin Polonowonski iz DVD Timesa rekao je da osma sezona sadržava "više pogodaka nego promašaja u cijelosti", ali je negativno ocijenio epizode koje se odnose na mitologiju serije nazivajući ih "najslabijima" u sezoni.<ref name=DVDTimes>{{cite web |author=Polonowonski, Collin |url=http://www.dvdtimes.co.uk/content.php?contentid=10925 |title=The X-Files: Season 8 |work=DVD Times |date=25. ožujka 2004. |Preuzeto = 5. srpnja 2009.}}</ref> Jesse Hassenger iz PopMattersa kritizirao je osmu sezonu, tvrdeći da je [[Robert Patrick]] promašen kao glumac za ovu seriju istovremeno nazivajući ponovne pojave Davida Duchovnog izrazito plitkima.<ref name=PopMatters>{{cite web |author=Hassenger, Jesse |url=http://www.popmatters.com/tv/reviews/x/xfiles-season-8-dvd.shtml |title=The X-Files: The Complete Eight Season |work=PopMatters |date=4. studenog 2003. |Preuzeto=5. srpnja 2009. |access-date=2014-04-25 |archivedate=2009-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090820012153/http://www.popmatters.com/tv/reviews/x/xfiles-season-8-dvd.shtml |deadurl=yes }}</ref> === Nagrade i nominacije === Serija ''Dosjei-X'' sveukupno je osvojila 70 različitih televizijskih nagrada, a bila nominirana u 148 kategorija. Što se prestižnih televizijskih nagrada [[Emmy]] tiče, serija je bila nominirana za njih 102, a osvojila je sveukupno 26 nagrada. Nominacije i nagrade ostvarene su u različitim kategorijama (uključujući i one za montažu, glumu, seriju i masku). Startajući od prve sezone, James Castle, Bruce Bryant i Carol Johnsen osvojili su nagradu Emmy u kategoriji najbolje uvodne špice [[1994.]] godine. [[1995.]] godine serija je bila nominirana u sedam kategorija za nagradu Emmy, ali nije osvojila niti jednu. Međutim, za treću sezonu serija je osvojila 5 nagrada Emmy od sveukupno 8 nominacija. [[1997.]] godine serija je osvojila tek tri nagrade (jednu od njih u kategoriji najbolje glumice - [[Gillian Anderson]]) od 12 nominacija. [[1998.]] godine serija je osvojila tek dvije nagrade Emmy od čak 15 nominacija. Sljedeće godine također je osvojila samo jednu nagradu od sveukupno 8 nominacija (u kategoriji najbolje maske za epizode ''Two Fathers'' i ''One Son''). Sedma sezona serije osvojila je tri Emmy nagrade (maska, zvuk i specijalni efekti) od šest nominacija. Osma sezona nije bila toliko uspješna, jer je bila nominirana tek u dvije kategorije od kojih je osvojila jednu i to onu za najbolju masku u seriji (za epizodu ''Deadalive''). Posljednja epizoda serije, ''The Truth'', bila je jedina epizoda devete sezone koja je nominirana za nagradu Emmy i to u kategoriji najbolje originalne glazbe ([[Mark Snow]]) koju je izgubila.<ref>{{cite news |url=http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php?action=search_db&selectYearFrom=1949&selectYearTo=2004&textPerson=alan+alda |title=Advanced Primetime Awards Search |first= |last= |date= |accessdate=10. srpnja 2009. |publisher=Academy of Television Arts & Science |archive-date=2009-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090820025803/http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php?action=search_db&selectYearFrom=1949&selectYearTo=2004&textPerson=alan%20alda }}</ref> === Obožavatelji === Kako se krug obožavatelja serije polako razvijao iz manjih grupa u svjetski fenomen,<ref>{{cite news | author=Gumbel, Andrew |url=http://www.independent.co.uk/news/world/americas/mystery-over-bigscreen-return-of-the-xfiles-801781.html |title=Mystery over big-screen return of 'The X-Files' |publisher=''The Independent'' |date=28. ožujka 2008.| accessdate=17. kolovoza 2009. | location=London}}</ref> digitalne telekomunikacije počele su dolaziti do izražaja. Prema [[New York Times]]u "ovo je možda bila prva [[televizijska serija]] u povijesti koja je rast svoje publike mogla zahvaliti [[internet]]u".<ref name="NYT#Two">{{cite news |author=Millman, Joyce |title=The nearly ex files |work=The New York Times / The Age |date=19. svibnja 2005. |url=http://www.theage.com.au/cgi-bin/common/popupPrintArticle.pl?path=/articles/2002/10/10/1034061299444.html |location=Melbourne |access-date=2014-04-25 |archive-date=2009-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090527182036/http://www.theage.com.au/cgi-bin/common/popupPrintArticle.pl?path=/articles/2002/10/10/1034061299444.html |dead-url=yes }}</ref> ''Dosjei-X'' su inkorporirali nove tehnologije u svoju priču od početka sezona:<ref name="whitehead">{{cite web |author= Whitehead, Jayson |title=Anybody Can Rule |work=Gadfly Online |date=6. svibnja 2002. |url= http://www.gadflyonline.com/05-06-02/book-gilligan.html | Preuzet = 27. srpnja 2009.}}</ref> Mulder i Scully često su komunicirali [[mobitel]]ima, e-mailom s tajnim doušnicima koji su činili okosnice epizoda ''Colony'' i ''Anasazi'', a The Lone Gunmen su bili poklonici Interneta već [[1994.]] godine. Mnogi obožavatelji ''Dosjea-X'' imali su pristup internetu. Uskoro su obožavatelji prozvani nadimkom ''X-Philes'' te u međusobnoj online korespondenciji razglabali o epizodama serije na neslužbenim stranicama, stvarali razne zajednice s drugim obožavateljima diljem svijeta<ref name="metroactive">{{cite web |author= Davis, Rachel Leibrock |title=The X-Phile Facts |work=Metroactive |date=25. - 31. svibnja 1996. |url= http://www.metroactive.com/papers/metro/07.25.96/xfiles-9630.html | accessdate=27. srpnja 2009.}}</ref> te pisali svoje vlastite fikcije iz svijeta serije.<ref name="study"/> ''Dosjee-X'' također su gledali "i oni koji inače ne prate [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični žanr]]". [[Chris Carter]] uvijek je izjavljivao da je to serija koja se temelji na sadržaju, ali mnogi obožavatelji smatraju da se serija temelji na likovima.<ref name="study"/> [[David Duchovny]] i [[Gillian Anderson]] bili su okarakterizirani kao "Internet seks simboli".<ref name="NYT#Two"/> Kako je serija dobivala na popularnosti, stvarane su razne podgrupe poput "shippersa" koji su se nadali romantičnoj ili seksualnoj vezi između Muldera i Scully ili onih koji su već "čitali" njihov odnos "između redaka".<ref name="study"/> Ostale grupe svoju su pažnju usmjeravale na zvijezde u seriji,<ref name="metroactive"/> njihove likove<ref name="st">Sarah R. Wakefield. "'Your Sister in St. Scully': An Electronic Community of Female Fans of The X-Files—Critical Essay." ''Journal of Popular Film and Television'', Fall 2001. [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_29/ai_79350861 Findarticles.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924013150/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_29/ai_79350861 |date=2015-09-24 }}</ref> dok su drugi stvorili subkulturu "slash" fikcije.<ref name="study"/> U [[ljeto]] [[1996.]] godine jedan novinar je napisao: "Postoje cijeli forumi na internetu koji su posvećeni odnosu između Muldera i Scully".<ref name="metroactive"/> Uz razglabanja o pojedinačnim epizodama serije, obožavatelji na internetu upotrebljavali su akronime poput "UST" (''unresolved sexual tension'') ili "COTR" (''conversation on the rock'') kako bi produbili diskusije o njihovom odnosu za koji je akronim bio "MSR" (''Mulder Scully relationship'').<ref>Clerc, Susan J. "DDEB, GATB, MPPB, and Ratboy: The X-Files' Media Fandom, Online and Off" in ''Deny All Knowledge: Reading The X-Files'', 1996. ed. David Lavery.</ref> Producenti serije u početku nisu udovoljavali željama obožavatelja koji su navijali za vezu između Muldera i Scully: "Carter je konstantno uvjeravao one koji su se protivili njihovoj romantičnoj vezi da do toga neće doći. To mu je omogućavalao da uvjerljivo negira činjenicu da se uspjeh serije dogodio zbog njezine originalnosti, a ne zbog toga što su mnogi očekivali romantiku između dvoje glavnih likova." Pisca koji postaje opsjednut sa Scully u epizodi šeste sezone ''Milagro'' neki su isčitali kao Mulderov alter ego, shvaćajući da je do tog trenutka serije "Scully već bila zaljubljena u Muldera unatoč Carterovoj autorskoj namjeri".<ref name="study">{{cite news |author=Scodari, Christine |coauthors=Felder, Jenna L. |title=Creating a Pocket Universe: 'Shippers', Fan Fiction, and The X-Files Online |work=Communication Studies |year=2000. |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461 |deadurl=yes |access-date=2014-04-25 |archivedate=2013-08-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130812152332/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461/ }}</ref> Scenaristi su ponekad odavali počast najvećim obožavateljima serije dajući njihova imena nekim manjim likovima od kojih je svakako najpoznatiji primjer Leyle Harrison u epizodi osme sezone ''Alone''.<ref name="TheTruthBehindSeasonEight"/> == Utjecaji na seriju == [[Chris Carter]] je naveo [[televizijska serija|televizijske serije]] kao što su ''Alfred Hitchcock Predstavlja'', [[Zona sumraka]], ''Night Gallery'', ''Tales from the Darkside'' te posebno ''Kolchak: The Night Stalker'' koje su uvelike utjecale na razvoj serije ''Dosjei-X''. Carter je rekao: "Prisjećajući se te serije koju sam obožavao rekao sam direktorima [[Fox]]a: 'Na televizijskim mrežama nema više ničega strašno. Napravimo strašnu seriju.'" Glumac [[Darren McGavin]] koji je u seriji ''Kolchak: The Night Stalker'' glumio Carla Kolchaka pojavio se u dvije epizode ''Dosjea-X'' kao agent Arthur Dales. Carter je istaknuo da je na odnos između Muldera i Scully (platonski sa seksualnim tenzijama) snažan utjecaj imala kemija između Johna Steeda ([[Patrick Macnee]]) i Emme Peel ([[Diana Rigg]]) iz [[Velika Britanija|britanske]] televizijske serije ''The Avengers'' iz 60-tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]].<ref name="cyber">{{cite web |author=Winston, John |year=1993. |work=Cyberspace Vanguard Magazine |title=Interview with Chris Carter |url=http://www.skepticfiles.org/skeptic/x-filesj.htm |access-date=2014-04-25 |archivedate=2014-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140701052058/http://skepticfiles.org/skeptic/x-filesj.htm |deadurl=yes }}</ref> Jedan [[novinar]] pisao je da postoji mogućnost da je na seriju utjecala serija ''Quatermass'' autora Nigela Knealea. Kneale je bio pozvan da bude jedan od scenarista serije ''Dosjei-X'', ali je on to odbio.<ref name="kneale">{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,60-2432768.html |title=Nigel Kneale |work=Time |date=11. veljače 2006. |accessdate=17. kolovoza 2009. |location=London |archive-date=2007-02-11 |archive-url=https://archive.today/20070211131713/http://www.timesonline.co.uk/article/0,,60-2432768.html }}</ref> Za kultnu hit seriju s početka 90-tih godina prošlog stoljeća, [[Twin Peaks]] također se smatra da je utjecala na mračnu atmosferu ''Dosjea-X'' i njezinu čestu nadrealnu dramu i ironiju. [[David Duchovny]] se pojavio kao transvestit, ujedno i agent DEA u seriji ''Twin Peaks'', a s Mulderovim likom povlačile su se učestale paralele s glavnim likom iz serije ''Twin Peaks'' - agentom FBI-a Daleom Cooperom.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2002/05/19/arts/television-radio-the-x-files-finds-the-truth-its-time-is-past.html |title=Television/Radio; 'The X-Files' Finds the Truth: Its Time Is Past |first=Joyce |last=Millman |date=19. svibnja 2002. |accessdate=9. srpnja 2009. |work=The New York Times}}</ref> Producenti i scenaristi serije ''Dosjei-X'' izjavili su da su filmovi [[Svi predsjednikovi ljudi (1976.)|Svi predsjednikovi ljudi]], ''Three Days of the Condor'', [[Bliski susreti treće vrste (1977.)|Bliski susreti treće vrste]], [[Otimači izgubljenog kovčega]], [[Rašomon (1950)|Rashomon]], [[Stvor (1982.)|Stvor]], [[Momci iz Brazila (1978)|Momci iz Brazila]], [[Kad jaganjci utihnu (1991)|Kad jaganjci utihnu]] i [[JFK (1991)|JFK]] snažno utjecali na razvoj serije.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2006/01/23/business/23carter.html?_r=1 |title='X-Files' Are Closed; a Lawsuit Opens |first=Maria |last=Aspan |date=23. siječnja 2006. |accessdate=31. srpnja 2009. |work=The New York Times}}</ref> Scena na kraju epizode pete sezone ''Redux II'' direktan je ''homage'' poznatoj montažnoj sekvenci s kraja filma [[Kum (1972)|Kum]]. Carterova upotreba kontinuiranih kadrova u epizodi šeste sezone ''Triangle'' snimljena je prema poznatom Hitchcockovom filmu [[Uže (1949.)|Uže]]. U ostalim epizodama čiji je scenarist Carter prisutne su reference na [[film]]ove, kao i u onima čiji je scenarist bio [[Darin Morgan]].<ref name="TheTruthBehindSeasonSix"/> == Serija i filmovi na DVD-ovima == U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je izdana kompletna serija (svih 9 sezona) skupa s oba filma. Svi diskovi imaju hrvatske titlove i ogromnu količinu posebnih dodataka - identični su izdanjima koji su izdani za europsko tržište (2. regija). == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == === Knjige === * Cavelos, Jeanne. ''The Science of the X-Files'' (New York : Berkley Boulevard Books, 1998.), 288 pp. * Genge, N.E. ''The Unofficial X-Files'' (New York: Crown Trade Paperbacks, 1995.), 228 pp. * Hatfield, James; and Burt, George "Doc". ''The Unauthorized X-Files'' (New York: MJF Books, 1996.), 309 pp. * Kowalski, Dean A. (ed.), ''The Philosophy of The X-Files'' (Lexington: University Press of Kentucky, 2007.), 275 pp. * Lavery, David (ed.), ''Deny All Knowledge: Reading The X-Files'' (Syracuse, N.Y.: Syracuse University Press, 1996.), 280 pp. * Lovece, Frank ''The X-Files Declassified'' (New York, N.Y.: Citadel Press, 1996.), 246 pp. * Lowry, Brian. ''Trust No One: The Official Third Season Guide to The X-Files'' (New York: Harper Prism, 1996.), 266 pp. === Eseji === * Burns, Christy L. [http://cameraobscura.dukejournals.org/cgi/reprint/15/3_45/195 "Erasure: Alienation, Paranoia, and the Loss of Memory in The X-Files"], ''Camera Obscura''—45 (Volume 15, Number 3), 2000, pp.&nbsp;195–224. * Cantor, Paul. "Mainstreaming Paranoia: The X-Files and the Delegitimation of the Nation-State", ''Gilligan Unbound: Pop Culture in the Age of Globalization'' (Rowman & Littlefield, 2001), pp.&nbsp;111–198. * Hersey, Eleanor. [http://www.encyclopedia.com/printable.aspx?id=1G1:53437060 "Word-healers and code talkers: Native Americans in The X-Files"], ''Journal of Popular Film and Television'', Fall 1998. * Kellner, Douglas. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-8529%28199921%2957%3A2%3C161%3ATXATAA%3E2.0.CO%3B2-9&size=LARGE "The X-Files and the Aesthetics and Politics of Postmodern Pop"], ''The Journal of Aesthetics and Art Criticism'', Vol. 57, No. 2, Spring 1999, pp.&nbsp;161–175. * Koven, Mikel J. [http://links.jstor.org/sici?sici=0015-587X(200010)111%3A2%3C217%3A%22IGAMF%3E2.0.CO%3B2-R "Have I Got a Monster for You: Some Thoughts on the Golem, "The X-Files" and the Jewish Horror Movie"], ''Folklore'', Vol. 111, No. 2, October 2000, pp.&nbsp;217–230. * Peterson, Paul C. [http://www.leaonline.com/doi/abs/10.1207/S15328415JMR0103_4?journalCode=jmr "Religion in The X-Files"], ''Journal of Media and Religion'', Volume 1, Number 3, 2002, pp.&nbsp;181–196. * Scodari, Christine; and Felder, Jenna L. [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461 "Creating a pocket universe: 'Shippers', fan fiction, and The X-Files online"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080421235216/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461/print |date=2008-04-21 }}, ''Communication Studies'', Fall 2000. * Seibel, Klaudia. "'This is not happening': The Multi-layered Ontology of The X-Files", In: ''Narrating TV Series: Towards an Analysis of Narrative Strategies in Contemporary Television Series'', eds. Gaby Allrath and Marion Gymnich (Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2005), pp.&nbsp;114–131. == Vanjske veze == {{Commonscat|The X-Files}} * {{imdb naslov|id=0106179|naslov=Dosjei-X}} * [[Wikicities:c:x-files|The X-Files Wiki]]— [[wiki]] stranica o televizijskoj seriji ''Dosjei-X'', filmovima i ''spin-offovima'' * [http://www.bbc.co.uk/cult/xfiles/ BBC X-Files Site] Odjel ''Dosjea-X'' na BBC-u s informacijama, fotografijama, intervjuima i drugim. * [http://www.xfiles.com/ ''The X-Files: I Want To Believe'' (2008.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707095742/http://www.xfiles.com/ |date=2009-07-07 }} * [http://www.anorakzone.com/xfiles/ X-File on Main St.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070602/http://www.anorakzone.com/xfiles/ |date=2012-02-19 }} {{Zlatni globus TV drama}} {{Authority control}} {{TVSvijek|1993|2002|X-Files}} [[Kategorija:The X-Files| ]] [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:SF-serije]] [[Kategorija:Serije nagrađene Zlatnim globusom za najbolju dramsku seriju]] 6o9utob9pm06jb23u0zrmd4enf3baya 0 48799 42677644 42397543 2026-08-15T13:13:44Z Inokosni organ 160059 42677644 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | name = Julija Timošenko<br /><small>Юлія Тимошенко</small> | image = Yulia Tymoshenko November 2009-3cropped.jpg | caption = Timošenko 2009. | office = [[premijer Ukrajine]] | president = [[Viktor Juščenko]]<br />[[Viktor Janukovič]] | term_start = 18. decembar 2007 | term_end = 4. mart 2010 | predecessor = [[Viktor Janukovič]] | successor = [[Oleksandr Turčinov]] <small>(v.d.)</small> | president2 = [[Viktor Juščenko]] | term_start2 = 24. januar 2005 | term_end2 = 8. septembar 2005<br /><small>v.d. do 4. februar 2005</small> | predecessor2 = [[Mikola Azarov]] <small>(v.d.)</small> | successor2 = [[Jurij Jehanurov]] | office3 = zamjenik premijera [[Ministar goriva i energije (Ukrajina)|za gorivo i energiju]] | president3 = [[Leonid Kučma]] | term_start3 = 30. decembar 1999<ref name="poli.in.ua">{{uk icon}}[http://www.poli.in.ua/ua/identities/politicians/2 Тимошенко], [[Poli.in.ua]]</ref> | term_end3 = 19. januar 2000<ref name="poli.in.ua" /> | predecessor3 = [[Aleksej Šeberstov]] <small>(kao [[Ministar goriva i energije (Ukrajina)|ministar za gorivo i energiju]])</small><ref>[http://www.insc.anl.gov/neisb/neisb5/3e_sb.pdf NUCLEAR ENERGY IN UKRAINE], [[International Nuclear Safety Center]] (July 1997)</ref><ref>[http://www.imepower.com/index.php?lang_id=3&menu_id=6&parentmenu_id=1&PHPSESSID=3a0bd0f8b887749cc2f9c896f9cd1260 Senior Experts], [[IMEPOWER Investment Group]]</ref> | successor3 = [[Ivan Plačkov]] <small>(kao ministar za gorivo i energiju)</small><ref>[http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2004_2009/documents/fd/ua_20050223_04_/ua_20050223_04_en.pdf PRESIDENT YUSHCHENKO APPOINTS THE NEW PRIME MINISTER AND MEMBERS OF HER CABINET], [[Evropski parlament|European Parliament]] (4 February 2005)</ref> | birth_date = {{birth date and age|1960|11|27|df=y}} | birth_place = [[Dnjepar (grad)|Dnjepropetrovsk]], [[Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] <small>(danas [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]], [[Ukrajina]]) | death_date = | death_place = | party = [[Batkivščina|Sveukrajinska zajednica "Domovina"]] <small>(1999–)</small><br />[[Blok Julije Timošenko]] <small>(2001–)</small> | otherparty = [[Hromada (politička stranka)|Hromada]] <small>(prije 1999)</small> | spouse = [[Oleksandr Timošenko]] | religion = [[hrišćanstvo|kršćanstvo]] ([[Pravoslavna crkva Ukrajine|Ukrajinsko pravoslavlje]]) | children = Jevgenija | alma_mater = [[Dnjepropetrovski nacionalni univerzitet]] | website = [http://www.tymoshenko.ua/en/ Službena stranica] }} '''Julija Volodimirivna Timošenko''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Юлія Володимирівна Тимошенко) ([[27. 11.|27. studenog]] [[1960]].), [[Ukrajina|ukrajinska]] političarka se dvaput nalazila na mjestu [[premijer Ukrajina|premijera Ukrajine]]. Prvi put je obavljala tu dužnost između [[24. 1.]] do [[8. 9.]] [[2005]]., a drugi put od [[18. 12.]] [[2007]]. do [[4. 3.]] [[2010]]. Trenutačno ona stoji na čelu stranaka [[Batkivščina|Sveukrajinskog saveza "Domovina"]] i Izborni blok Julije Timošenko, ali se istovremeno nalazi i u zatvoru po kontroverznoj presudi suda vezanoj za rusko-ukrajinski plinski rat. Između početka svoje političke karijere i raspada Sovjetskog Saveza Julija Timošenko je postala jedan od najmoćnijih ukrajinskih oligarha tako da je od svojih skromnih početaka 1990. godine postala jedna ili možda čak najbogatija žena Ukrajine do 2000. godine zbog svojih poslova u [[gas|plinskoj]] . Prije nego što je postala prva žena na mjestu premijera Ukrajine, bila je glavni saveznik tadašnjeg oporbenog vođe, današnjeg ukrajinskog predsjednika [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]] (bila je njegova zamjenica kada je on bio premijer). Također je jedna od ključnih vođa [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] nastale nakon predsjedničkih izbora [[2004]]. koja je Juščenka i dovela na vlast. U tom su je razdoblju neki mediji nazivali „[[Jovanka Orleanka|Ivanom Orleanskom]] Narančaste revolucije“. [[28. 7.|28. srpnja]] [[2005]]. časopis [[Forbes]] proglasio ju je trećom najmoćnijom ženom na svijetu, ispred nje našle su se jedino [[Condoleezza Rice]] i [[Wu Yi]]. Od [[18. 12.|18. prosinca]] [[2007]]. je ponovno bila predsjednica Vlade Ukrajine. Nakon poraza na predsjedničkim izborima je smijenjena od Rade, a na čelo nove vlade je došao [[Mikola Azarov]]. == Biografija == === Porijeklo === Julija Timošenko je rođena u [[Dnjepar (grad)|Dnjepropetrovsku]]. Njeno porijeklo je dosta upitno. Sama za sebe kaže da je napola [[Letonci|Letonka]] s očeve strane i napola [[Ukrajinci|Ukrajinka]] po majci. Očevo prezime, Grigyan, može se također pogrešno tumačiti kao [[jermenija|armenijsko]]. Kadšto se djevojačko prezime njene majke Telegina dovodi u vezu s [[Rusi|ruskim]] korijenima. Udala se [[1979]]. za Oleksandra Timošenka, sina [[sovjetski Savez|sovjetskog]] komunističkog aparatčika nakon čega se počela uspinjati po položajima tadašnjeg sovjetskog sustava. Diplomirala je na dnjipropetrovskomu Ekonomskom fakultetu stekavši doktorsko zvanje. Otada je objavila oko 50 znanstvenih radova. Tijekom [[1989]]., osnovala je lanac videoteka koji je sasvim uspješno poslovao. Julija Timošenko se probijala kroz mnoge položaje u sovjetskom sustavu, ali se tek nakon sloma Sovjetskog Saveza domogla istaknute pozicije kada je upravljala s nekoliko energetskih kompanija. Tijekom privatizacije u [[Ukrajina|Ukrajini]] koja se kao i u [[Rusija|Rusiji]] odvijala u uvjetima korupcije i pogrešnog poslovanja, njen muž je postao jedan od najbogatijih ukrajinskih tajkuna, obogativši se izvozom [[metal]]a. U razdoblju [[1995]]. – [[1997]]., Julija Timošenko je predsjedavala “Ujedinjenim energetskim sustavima Ukrajine”, privatnom tvrtkom koja je [[1996]]. postala glavni uvoznik ruskog [[gas|plina]]. U to vrijeme nazivali su je “plinskom princezom” pod optužbom da je u inozemstvo prodala enormne količine ukradenog ruskog plina. === Politička karijera === Timošenko je ušla u politiku [[1996]]. kada je izabrana za zastupnicu [[Kirovogradska oblast|Kirovogradske oblasti]] u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]] osvojivši rekordnih 92.3% glasova u svojoj oblasti. Ponovno je izabrana [[1998]]. i [[2002]]. 1998. je stala na čelo Odbora za financije i državni proračun [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovne Rade]]. U razdoblju [[1999]] - [[2001]], Timošenko je zamjenica ministra za gorivo u energetskom sektoru pri Vladi [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]]. Tadašnji predsjednik [[Leonid Kučma]] otpušta je u siječnju [[2001]]. pod optužbom krivotvorenja carinskih dokumenata i krijumčarenja ruskog plina za vrijeme kada je predsjedavala Ujedinjenim energetskim sustavima Ukrajine [[1995]] - [[1997]]. Uhićena je u veljači [[2001]], ali je nekoliko tjedana kasnije puštena i oslobođena svih optužbi. Kako navodi Julija Timošenko, optužbe su joj podmetnute od strane Kučmina režima i lobija industrije ugljena kojemu je Timošenko prijetila da će iskorijeniti korupciju i uvesti neke trgovinske reforme. Nakon što su protiv nje odbačene sve optužbe, započela je s kampanjom protiv tadašnjeg predsjednika Kučme i njegove navodne upletenosti u ubojstvo novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. Naredne je godine sudjelovala u neobičnoj automobilskoj nesreći gdje je umalo poginula — slučaj za koji neki vjeruju da se radi o Vladinom pokušaju ubojstva, ne bi li se na taj način s političke scene uklonilo Timošenkovu. Kritičari Juliji Timošenko najviše zamjeraju sumnjive putove kojima je stekla ogromno bogatstvo u kratkom vremenskom razdoblju. Neki drže da je ona najpogodnija osoba koja bi mogla, kada bi to zaista htjela, suzbiti korupciju u [[Ukrajina|Ukrajini]] s obzirom da je dobro upoznata s ilegalnim vođenjem poslova koji nisu novost u toj zemlji. Njen bivši poslovni suradnik i bivši ukrajinski premijer Pavlo Lazarenko, uvjetno je osuđen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pod optužbom za [[pranje novca]], [[Korupcija|korupciju]] i prijevaru, a njegovo izručenje zatražila je Ukrajina koja ga tereti za zloupotrebu položaja i nepravomoćno stjecanje bogatstva. Vjeruje se da je Lazarenko iz zemlje prebacio milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]]. K tome, muž Timošenkove, Oleksandr, proveo je dvije godine skrivajući se i izbjegavajući zatvorsku kaznu koja se temelji, prema riječima bračnog para Timošenko, na neutemeljenima i političkim optužbama bivšeg predsjednika Kučme. Odmah nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], [[28. 1.|28. siječnja]] [[2005]], ukrajinsko tužiteljstvo je zatvorilo slučaj protiv tadašnje premijerke Julije Timošenko i njenih članova obitelji zbog nedostatka dokaza. Konkretno radilo se o optužbama protiv njenog muža Oleksandra i njegovog oca, Genadija Timošenka. Ubrzo nakon odbacivanja optužnica, Oleksandr Timošenko vratio se u Ukrajinu. Unatoč sumnjivoj prošlosti, mnogi vjeruju da je njena promjena od tajkuna do reformatora iskrena i učinkovita. Kao zamjenica ministra goriva i energetike, ona je zaista prekinula mnoge korupcijske i ilegalne dogovore u energetskom sektoru. Za vrijeme njenog upravljanja, prihod od ukrajinske energetike povećao se nekoliko tisuća posto. Ukinula je plaćanje trampom odnosno razmjenom, zahtijevajući od platiša da plaćaju gotovinom. Isto tako povukla je odluku o oslobađanju plaćanja mnogim organizacijama koje su bile izuzete od isključenja energije. Njene su reforme napunile fondove iz kojih su se plaćali državni službenici a i povećali su se dohodci. Međutim, nekoliko mjeseci kako je bila ukrajinska premijerka, poteškoće u ispunjavanju danih obećanja za vrijeme Narančaste revolucije polako su počele štetiti Vladi Julije Timošenko. Dana [[8. 9.|8. rujna]] [[2005]], nakon ostavki nekoliko visokih dužnosnika uključujući Petra Porošenka koji je bio na čelu Vijeća nacionalne sigurnosti i obrane i zamjenika premijera Mikole Tomenka, Vlada Julije Timošenko je pala odlukom predsjednika Juščenka. Naslijedio ju je [[Jurij Jehanurov]], dotadašnji gubernator [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovske oblasti]]. === U oporbi prije 2005. === Bila je nakratko uhićena u veljači [[2001]]. Upravo je u to vrijeme postala najgorljivija protivnica tadašnjeg predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], i većina analitičara drži da je pozornost [[Rusija|Rusije]] koju je Timošenko navukla na sebe bila zapravo pokušaj Rusije da zaštiti Kučmu u kojem je imala saveznika. Ruske optužbe protiv Timošenko nikad nisu bilo jasno obrazložene, a odbačene su tek kada je sišla s mjesta ukrajinske premijerke. Kada je bila na čelu oporbe protiv Kučme od [[2001]] – [[2004]], Timošenko ga je optuživala za korupciju i nejasnu smrt novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]], oporbenog novinara koji je otet i brutalno ubijen krajem [[2001]]. godine. U to je vrijeme i osnovala Blok Julije Timošenko (ukr. Блок Юлії Тимошенко), politički blok koji je na parlamentarnim izborima [[2002]]. osvojio 7.2% glasova. Također je predsjednica političke stranke "[[Batkivščina|Domovina]]" ({{jez-uk|Батьківщина}}). === Nakon Narančaste revolucije === [[24. 1.|24. siječnja]] [[2005]]. imenovana je ukrajinskim premijerom pod Juščenkovim predsjedavanjem, postavši tako prva žena premijer u ukrajinskoj povijesti. Nakon dugotrajnih pregovora o sastavljanju Kabineta ministara, Juliju Timošenko kao premijerku priznala je i [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] [[4. 2.|4. veljače]] [[2005]]. s golemom većinom od 373 glasova (226 je bilo potrebno za potvrdu). Nakon nekoliko minuta, premijerka Julija Timošenko pročitala je imena svojih ministara dok je predsjednik Viktor Juščenko potpisivao njihova imenovanja u parlamentu. Na mjestu premijerke zadržala se sve do [[8. 9.|8. rujna]] [[2005]], kada je Juščenko raspustio Vladu. Kasnije ju je kritizirao kao premijerku, naglašavajući da je usporila [[Ekonomija|ekonomski]] rast. Nakon što je razriješena dužnosti, krenula je na turneju po [[Ukrajina|Ukrajini]] odlučna u svom naumu da osvoji predsjedničke izbore [[2006]]. Iz svega je jasno da želi natrag pod svaku cijenu mjesto ukrajinske premijerke. Julija Timošenko ojačala je svoj Blok i ušla na parlamentarne izbore u ožujku [[2006]]. kao njegov vođa i osvojila, procjenjuje se, približno 130 mjesta, što je dovelo do spekulacija o koaliranju Juščenkove stranke „Naša Ukrajina“ i Bloka Julije Timošenko zajedno s ukrajinskim socijalistima ako žele spriječiti da na vlast dođe proruski [[Viktor Janukovič]] i njegova Stranka Regiona. Međutim, umjesto toga su vladajuću koaliciju stvorili Juščenko i Janukovič. Ona se godine 2007. raspala, a na novim parlamentarnim izborima je tijesnu pobjedu ostvario prozapadni blok, pa je Julija Timošenko ponovno postala premijer. Dana [[3. 9.]] [[2008]]. se koalicija raspala nakon optužbi Viktora Juščenka da je Timošenko u zamjenu za obećanu podršku [[Moskovski Kremlj|Kremlja]] na predstojećim predsjedničkim izborima stala na rusku stranu u [[Rusko-gruzijski rat|ratu oko Abhazije i Južne Osetije]]. Godine 2010. je izgubila na predsjedničkim izborima od Viktora Janukoviča, a ubrzo nakon toga i većinu u Radi, zbog čega ju je na čelu vlade 11. marta 2010. smijenio [[Mikola Azarov]]. Tijekom sledećih nekoliko meseci protiv nje kao i njenih ministara ekonomije, policije i zaštite okoliša su podignute optužbe zbog počinjenja raznih navodnih krivičnih djela koje ona smatra politički progonom, ali od kojih je minimalno jedna postala opće prihvaćena kada je njen ministar ekonomije uhapšen na području Evropske Unije, to jest u gradu [[Prag]]u.<ref>http://www.kyivpost.com/news/nation/detail/93022/</ref> Na kraju bivša premijerka popularna na zapadu, ali protiv koje se vode policijsko-sudski postupci zbog rusko-ukrajinske plinske krize 2009. kada su ukrajinski proizvođači bili oštećeni za više od milijardu dolara<ref>http://www.worldpress.org/Europe/3307.cfm</ref> i zbog navodne ne isporučene, a plaćene robe u visini od 405 miliona dolara još 1996. godine. [[5. 8.]] [[2011]]. Julija Timošenko je uhapšena zbog ismijavanja suda tokom sudskog procesa po prvoj od ranije navedenih optužba, tako da je presudu koja je donesena [[11. 10.]] 2011. dočekala u zatvoru bez obzira na zahtjeve predsednika Evropske Unije i ministra vanjskih poslova SAD pored mnogobrojnih drugih zapadnih političara da bude puštena na slobodu i sudski oslobođena od svih optužbi. Ta presuda napadnuta na zapadu i u Rusiji je bila kazna zatvora u dužinu od 7 godina zbog "previsoke cene plina koju je ugovorila s Rusijom čime je oštećena ukrajinska industrija", a dva dana nakon te presude dignuta je i službena tužba radi slučaju iz 1996. godine po kojemu je ona u dogovoru s tadašnjim premijerom (optužen za krađu 200 miliona dolara od [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Naroda]]) koji služi kaznu zatvora u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] sudjelovala u krađi tog novca kao vlasnik plinske kompanije.<ref>http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15293905</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Yulia Tymoshenko}} * [http://www.tymoshenko.com.ua/eng/ Stranica Julije Timošenko (na engleskom jeziku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060412191859/http://www.tymoshenko.com.ua/eng/ |date=2006-04-12 }} * [http://www.byut.info/ Blok Julije Timošenko (na ukrajinskom i ruskom jeziku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071112152656/http://byut.info/ |date=2007-11-12 }} * [http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901050207-1022561,00.html Profil Julije Timošenko u časopisu Time (na engleskom jeziku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050918081226/http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901050207-1022561,00.html |date=2005-09-18 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4461169.stm Ukrajinska premijerka na naslovnici Elle] (19. travanj 2005., [[BBC News]]) {{Lifetime|1960| |Timošenko, Julija}} [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] d2mvb385nvjcofzvlboxw97uhwfw0x5 0 48801 42677792 42638674 2026-08-15T23:45:58Z Inokosni organ 160059 42677792 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Leonid Kučma |datum rođenja=[[9. 8.|9. kolovoza]] [[1938]]. |mjesto rođenja=[[Čajkine]], [[Černigivska oblast]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Kuchmaukraine.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka= |potpis= Leonid Kuchma Signature 1996.png |supruga= [[Ludmila Tumanova]] |položaj=2. Predsjednik [[Ukrajina|Ukrajine]] |čin2= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= [[Viktor Juščenko]] |prethodnik= [[Leonid Kravčuk]] |nasljednik2= |prethodnik2= |predsjednik= |mandat_start=[[19. 7.|19. srpnja]] [[1994]]. |mandat_kraj=[[23. 1.|23. siječnja]] [[2005]]. |mandat_start2= |mandat_kraj2= |vjera= }} '''Leonid Danilovič Kučma''' (rođen [[9. 8.|9. kolovoza]] [[1938]].) bio je zastupnik u Ukrajinskom parlamentu ([[Verhovna Rada|Verhovnoj Radi]]) od [[1990]]. do [[1992]]., a 1992. godine postaje ukrajinskim [[premijer]]om. Već se iduće godine povlači s te funkcije te se [[1994]]. uspješno kandidira za [[predsjednik]]a države. Prilikom kandidature glasačima je obećao razviti [[privreda|gospodarstvo]] u zemlji obnavljanjem veza s [[Rusija|Rusijom]], te provođenje gospodarskih reformi. == Predsjedničko razdoblje == Leonid Kučma [[1994]]. postaje predsjednikom [[Ukrajina|Ukrajine]], čiju je dužnost dotad obnašao [[Leonid Kravčuk]]. Na početku svoga prvog mandata Kučma sklapa ''Sporazum o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu'' s Rusijom, te vodi pregovore s državama CIS-a (''Commonwealth of Independent States'', odnosno ''Udruženje Nezavisnih Zemalja'' bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]), a to su: [[Jermenija|Armenija]], [[Azerbejdžan|Azerbajdžan]], [[Belorusija|Bjelorusija]], [[Gruzija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Moldavija]], [[Rusija]], [[Tadžikistan]] i [[Uzbekistan]]. Potpisuje i ugovor o partnerstvu s [[NATO]]-om te povećava mogućnost ulaska zemlje u alijansu. Ponovno biva izabran za predsjednika [[1999|1999.]] godine, no popularnost mu naglo pada nakon navodnog sudjelovanja u [[Korupcija|korupcijskim]] skandalima, i tada se još više okreće Rusiji kao novom važnom partneru. Često je prozivan za restrikcije novinarske slobode, a protivnici su ga optužili za upletenost u [[ubistvo|ubojstvo]] [[novinar]]a [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]] [[2000]]., što je on zanijekao. Kučmin premijer od [[2002]]. do početka [[2005]]. bio je [[Viktor Janukovič]]. Kučmina uloga u [[izbori|izbornoj]] krizi [[2004]]. nije u potpunosti jasna. Nakon drugog izbornog kruga ispostavilo se da je proruski predsjednički kandidat Janukovič prevarom pobijedio, te su [[opozicija|oporba]] i strani promatrači odbacili rezultate glasovanja. Ubrzo nakon toga uslijedila je [[Narančasta revolucija]]. Tada su [[Viktor Janukovič]] i [[Viktor Medvedčuk]], čelni čovjek predsjedničkog ureda, hitno zatražili od Kučme da proglasi alarmantno stanje i podupre Janukovičevu inauguraciju. Kučma je zahtjev odbio nakon razgovora s [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]], nakon čega ga je Janukovič javno optužio za izdaju. No, usprkos prethodnim potezima, Kučma nije htio službeno udaljiti Janukoviča s premijerskog položaja, čak ni nakon što je [[vlada]] izglasala nepovjerenje njegovu kabinetu u prosincu [[2004]]. Ubrzo nakon tih kriznih događaja Leonid Kučma napušta zemlju, te se ponovno vraća u proljeće iduće godine. Tada ukrajinsko Državno odvjetništvo pokreće kriminalnu istragu protiv njega i članova njegove administracije u vezi s ubojstvom novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. [[23. 1.|23. siječnja]] [[2005]]. godine Kučma službeno prestaje obnašati predsjedničku dužnost, a njegovo mjesto preuzima prozapadno orijentirani [[Viktor Juščenko]]. == Veze == * [[Georgij Gongadze|Slučaj Gongadze]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Leonid Kuchma}} * [https://web.archive.org/web/20120918193515/http://www.mfa.gov.ua/mfa/en/news/top.htm Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova] * [http://www.kmu.gov.ua/control/en Vlada Republike Ukrajine] * [http://www.president.gov.ua/en/ Službena stranica sadašnjeg predsjednika Viktora Juščenka] * {{ru icon}} [http://www.vremya.ru/2005/43/13/120564.html ''Yushchenko Won the Competition of Personalities''] (Kuchma's 2005 interview for Russian ''Vremia Novostey'' newspaper) {{Predsednici Ukrajine}} {{Lifetime|1938||Kučma, Leonid}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] qurc8b1j6k6pftg3qerr1ellrr5acdi 0 49708 42677760 42462319 2026-08-15T21:24:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677760 wikitext text/x-wiki {{Film | naziv filma = Torch Song Trilogy | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Omot DVD-a | tagline = | režija =[[Paul Bogart]] | žanr = | produkcija = [[Ronald K. Fierstein]] | scenarij = [[Harvey Fierstein]] | naracija = | uloge = [[Harvey Fierstein]]<br />[[Anne Bancroft]]<br />[[Matthew Broderick]]<br />[[Brian Kerwin]]<br />[[Eddie Castrodad]]<br />[[Ken Page]] | glazba = [[Peter Matz]]<br />[[Allan K. Rosen]] | distributer = [[New Line Cinema]] | godina = [[1988]]. | trajanje = 120 min. | država = {{flagicon|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0096289 }} '''''Torch Song Trilogy''''' je film iz [[1988]]. godine, nastao na osnovu [[Torch Song Trilogy (predstava)|istoimene hit predstave]] [[Harvey Fierstein|Harveya Fiersteina]], koji je napisao i scenario za film. Režiju je radio [[Paul Bogart]], a pored Fiersteina, koji glumi Arnolda, u film se, između ostalih, pojavljuju i [[Anne Bancroft]], kao Arnoldova majka, [[Matthew Broderick]], kao Alan, [[Brian Kerwin]] kao Ed i [[Eddie Costradad]] kao David. Želeći da u film uključi poznatog ženskog imitatora, [[Charles Pierce|Charlesa Piercea]], Fierstein je stvorio ulogu Berthe Venation specijalno za njega. Broderick je najpre odbio da glumi u filmu, jer se oporavljao od saobraćajne nesreće koju je imao u [[Irska|Irskoj]], pa je za ulogu Alana angažovan [[Tate Donovan]]. Dva dana po početku proba Broderick se predomislio i dobio ulogu umesto Donovana. Broderick je, takođe, glumio u pozorišnoj [[off-broadway]]skoj verziji, gde je glumio Davida. Iako predstava traje puna četiri sata, film je bio ograničen na samo dva, na insistiranje [[New Line Cinema]]. == Radnja == {{Cquote|There's nothing I need from anyone except for love and respect. Anyone who can't give me those two things has no place in my life.<ref>"Ni od koga mi ništa nije potrebno osim ljubavi i poštovanja. Bilo ko, ko ne može da mi pruži te dve stvari nema mesta u mom životu."</ref>}} Film, kao i predstava, počinju monologom u kome Arnold, ako cinik, objašnjava svoju viziju ljubavi, pripremajući se za nastup. Arnold radi kao [[drag queen]]. Film iz tri dela prikazuje Arnoldov život. U prvom delu ''The International Stud'' (1971.) (nazvan po noćnom klubu) Arnold upoznaje i zaljubljuje se u Eda. Ed, međutim, ima problema da izađe na kraj sa svojom [[biseksualnost|biseksualnošću]] i napušta Eda zbog devojke kojom će se kasnije venčati. Drugi deo, ''Fuge in a Nursery'', počinje na veče [[Božić]]a, 1973., kada Arnold upoznaje ljubav svog života, manekena, Alana. Njih dvojica počinju da živeo veoma srećno zajedno i planiraju da usvoje dete. Konačno, kada im je odobreno da dobiju dete kao hraniteljska porodica, sele se u veći stan u nezgodnom komšiluku. Vraćajući se iz prodavnice, Alan saznaje da lokalni mangupi fizički maltretiraju neke gejeve u uličici i odlazi da ih rastera, ali oni ga ubijaju. Godine 1980, kada se dešava poslednja priča, ''Widows and Children First!'' Arnold je prikazan u stanu sa Davidom, koji je njegov šesnaestogodišnji sin, i Edom, koji je raskinuo sa svojom ženom i privremeno živi sa Arnoldom i Davidom. Ipak, želi da se vrati i da probaju ponovo i pri kraju filma mu izjavljuje ljubav. Arnold očekuje majku koja dolazi u posetu sa Floride i donosi svađu i neodobravanje Arnoldove homoseksualnosti, usvajanja Davida, kao i to što je Arnold iskoristio porodično grobno mesto da sahrani Alana. Narednog jutra, neposredno pre njenog odlaska nazad u Floridu, njih dvoje imaju miran razgovor u kome, prvi put, uspevaju da se razumeju. == Uloge == {{Cast}} |- | [[Harvey Fienstein]] || Arnold Backoff |- | [[Anne Bancroft]] || Ma Backoff |- | [[Matthew Broderick]] || Alan Simon |- | [[Brian Kerwin]] || Ed Reese |- | [[Karen Young]] || Laurel |- | [[Eddie Castrodad]] || David |- | [[Ken Page]] || Murray |- | [[Charles Pierce]] || Bertha Venation |- | [[Alex Vera]] || Marina Del Rey |} == Nagrade == Film je osvojio nagradu publike na [[Deauville Film Festival]]u, i bio je nominovan za nagradu kritike na istom festivalu. Takođe, film je bio nominovan za [[Infependatn Spirit Award]] za najbolji film, a Fierstein je bio nominovan za istu nagradu u kategoriji najboljeg glavnog glumca. == Veze == * [[Torch song]] * [[Torch Song Trilogy (predstava)|Torch Song Trilogy]] – predstava po kojoj je film snimljen == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{imdb title|id= 0096289|title=Torch Song Trilogy}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_Nov_12/ai_94598303 Torch Song Trilogy June 1982: the first Tony-winning smash to focus on gay lives, warts and all, opens the door for future gay projects and for out playwrights such as Charles Busch - Telling our stories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050106022747/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_Nov_12/ai_94598303/print |date=2005-01-06 }}, Charles Busch za ''[[The Advocate]]'' * [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19881223/REVIEWS/812230304/1023 Torch Song Trilogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080210162538/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19881223%2FREVIEWS%2F812230304%2F1023 |date=2008-02-10 }}, [[Roger Ebert]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi 1988.]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na predstavi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]] [[Kategorija:Filmovi sa trans-tematikom]] ixzqk5osd7vmcr2nc9i9vl6cbt1rrfn 0 50089 42677846 42668803 2026-08-16T06:58:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Vice Vukov | slika = Stevan Kragujevic, Vice Vukov. portret 1964.JPG | opis_slike = Vice Vukov, 1964 | širina_slike = 250 px | Landscape = Yes | tip = solo_singer | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1936|8|3|df=yes}} | mesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{ZD|Jugoslavija|kingdom}} | datum_smrti = {{Death date and age|2008|09|24|1936|8|3|df=yes}} | mesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], {{ZD|Hrvatska}} | instrumenti = [[pjevanje|vokali]] | žanr = [[šlager]]i, [[pop]] | zanimanje = [[pjevač]], [[političar]] | period = 1959 – 1971, 1989-2005 | label = | povezani_izvođači = | URL = }} '''Vice Vukov''' ([[Šibenik]], [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1936]]. - [[Zagreb]], [[24. 9.|24. rujna]] [[2008]].) [[Hrvati|hrvatski]] estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka [[Zlarin]]a. == Početak pjevačke karijere == Sa 17 godina biva izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se je u [[Rusija|Rusiji]] [[1917]]. godine dogodila pobuna, a ne [[revolucija]]. Što je u tadašnje vrijeme u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bio ozbiljan prijestup i više nego dovoljan razlog za izbacivanje iz škole. [[1955]]. godine dolazi u [[Zagreb]] i upisuje Filozofski fakultet na kojem će diplomirati [[Filozofija|filozofiju]] i [[italijanski jezik|talijanski jezik]]. Njegova glazbena karijera počinje početkom [[1959]]. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače. Nakon audicije pristupa mu direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup u [[Opatija|Opatiji]]. Nastupa na opatijskom festivalu iste godine sa prvonagrađеnоm pjesmom "Mirno teku rijeke" i praktički preko noći postaje јеdan od najpoznatijih solista zabavne glazbe u tadašnoj [[Jugoslaviji]]. Šezdesetih godina je bio jedan od najnagrađivanijih pjevača u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Dva puta je predstavljao Jugoslaviju na Euroviziji i to u [[London]]u [[Eurosong 1963|1963]]. sa pjesmom "Brodovi" i u [[Napulj]]u [[Eurosong 1965|1965]]. sa pjesmom "Čežnja". Nastupao je u gotovo svim gradovima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim stranim zemljama kao [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Brazil]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Engleska]], [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Australija]] i dr. Za svoje karijere snimio je preko 400 skladbi. == Hrvatsko proljeće == [[1971]]. godine bio je aktivni sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zajedno sa Ljudevitom Jonkeom, Franjom Tuđmanom, Markom Veselicom, Šimom Đodanom i dr. To je zapravo kraj njegove pjevačke karijere u tadašnjoj državi. [[1972]]. za velikog vala hapšenja sudionika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] tadašnja milicija mu pretresa stan. U to vrijeme Vukov se je nalazio na turneji po [[Australija|Australiji]] i u strahu da će biti proganjan od vlasti, ne vraća se u Jugoslaviju već odlazi u [[Francuska|Francusku]] u [[Pariz]]. Gdje je tokom boravka diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije (Institut des Hautes Études Internationales) u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Upravo zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] bio je etiketiran kao hrvatski desničar i nacionalist, razni festivali su mu zatvorili vrata, bilo mu je zabranjeno javno nastupati i sve njegove ploče su povučene iz trgovina. [[1976]]. nakon smirivanja situacije oko njega odlučuje se vratiti u [[Zagreb]] gdje završava studij na Filozofskom fakultetu. Nakon završetka studija traži posao ali zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] jako ga teško nalazi. [[1978]]. uspjeva pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske. Nastupi i putovanja bili su mu onemogućeni sve do [[1989]]. godine. Te iste [[1989]]. godine, izlazi mu album sa novim pjesmama, ali bez njegova imena na albumu. To je bio jasan znak da dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji. == Politička karijera u Republici Hrvatskoj == Početkom devedesetih nakon raspada Jugoslavije i osamostaljena Hrvatske bio je blizak sa tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]]. No ubrzo se razilaze zbog drukčijih pogleda na politiku. Nakon čega pristupa [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]] iz koje odlazi [[1997]]. godine nakon pristupanja [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] u [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]. [[1999]]. godine objavljuje knjigu "Pogled iza ogledala" u kojoj su prikupljeni svi njegovi novinski tekstovi. Iste godine postaje član Gradskog savjeta [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijal Demokratske Partije]]. [[5. 1.|5. siječnja]] [[2001]]. imenovan je za veleposlanika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[2003]]. godine na listi SDP-a ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao nezavisni zastupnik. [[17. 11.|17. studenog]] [[2005]]. u zgradi [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] spotiče se na stepenicama i pada. Pri čemu zadobije teške ozljede glave, bio je hospitaliziran i podvrgnut operaciji nakon koje pada u komu. U [[novembar|studenom]] [[2007]]. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. Umro je [[24. 9.|24.9.]] [[2008]]. == Privatni život == Vukov je otac dvoje djece, Emila ([[1962]]) i Ivane ([[1978]]) i suprug Diane ([[1938]]), s kojom je u braku od [[1961]]. godine. Član je [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]] i [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]]. == Reference == * [http://www.nacional.hr/articles/view/24083/5/ Nacional - Drama u obitelji Vukov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003829/http://www.nacional.hr/clanak/24083/drama-u-obitelji-vukov |date=2012-07-17 }} {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/68oeu2aKa?url=http://www.nacional.hr/cla * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 24 sata - Vice Vukov budi se iz kome nakon 22 mjeseca?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} * [http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html Vice Vukov životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} == Vanjske veze == {{commonscat|Vice Vukov}} * [http://www.youtube.com/watch?v=U0tHFr-6JNI YouTube Vice Vukov - Tvoja Zemlja] * [http://www.youtube.com/watch?v=DDTQcSmyxbU YouTube Vice Vukov - U boj, U Boj] * [http://www.youtube.com/watch?v=LFxI_8FIYuE YouTube Vice Vukov - Zvona Moga Grada] * [http://www.youtube.com/watch?v=aM_4vzu8Y4U YouTube Vice Vukov - Suza Za Zagorske Brege] {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Authority control}} {{Lifetime|1936|2008|Vukov, Vice}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] e88l3hsaqj3hagfjvgyp9ur0nws1o90 0 53760 42677680 42186082 2026-08-15T16:12:17Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Alain_Delon_in_Lost_Command_2.jpg|Alain_Delon_in_Lost_Command_2.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Jameslwoodward|Jameslwoodward]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Lost Command (trailer s 42677680 wikitext text/x-wiki {{Infobox actor | name = Alain Delon | image = | imagesize = 250px | caption = Alain Delon u ''[[Lost Command]]'' (1966) | birthdate = {{birth date and age|1935|11|8|df=y}} | birthplace = [[Sceaux (Hauts-de-Seine)|Sceaux]], [[France]] | yearsactive = [[1957]]– | domesticpartner = [[Romy Schneider]] (1959–1963) | spouse = Nathalie Barthélemy (1964 - 1968)<br />[[Rosalie van Breemen]] (1987 - 2001) | cesarawards = '''[[Nagrada César za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]'''<br />1985 ''[[Notre histoire]]'' | website = http://www.alaindelon.com/e/ }} [[File:Alain Delon 1959 Rome.jpg|thumb|Alain Delon (1959)]] '''Alain Delon''' (8. novembar 1935 - 18. avgust 2024), francuski je glumac i ikona filma 20. veka. Pojavivši se na filmu [[1957]]., ubrzo se dokazuje kao jedan od najatraktivnijih i najambicioznijih mladih francuskih glumaca. Prvu zapaženiju ulogu Delon tumači u kriminalističkom filmu „''U zenitu sunca''“, a svjetsku slavu stiče [[1960]]. ulogom u filmu „''Rocco i njegova braća''“. Nedugo zatim, glumi ali ne baš uspješno, i u [[Hollywood]]u. Potkraj [[1968]]. u središtu je velikog skandala oko ubistva njegova tjelohranitelja, kada priznaje veze s podzemljem, ali je ipak bio oslobođen krivnje. Afera nije naudila njegovoj karijeri, čak su uloge u kriminalističkim filmovima, u kojima je otada sve češće igrao, imale za publiku pečat vjerodostojnosti i time veće zanimljivosti. == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! Godina !! Film !! Uloga !! Napomene |- |2008 |''[[Asterix at the Olympic Games (film)|Asterix at the Olympic Games]] '' || [[Julije Cezar]] (Jules César) || |- |2006 |''[[L'Instinct de mort]] || || |- |2004 |''[[Frank Riva]] ||Frank Riva || TV serija, 2. sezona |- |2003 |''[[Frank Riva]] ||Frank Riva ||TV serija, 1. sezona |- |1999 |''[[Les Acteurs]] '' || Himself|| |- |1997 |''[[Une Chance sur deux]] || Julien Vignal || |- |1996 |''[[Le Jour et la nuit]] || Alexandre || |- |1994 |''[[Les Cent et une nuits]] || L'acteur d'un jour || |- |1993 |''[[L'Ours en peluche]] || Jean Rivière | |- |1992 |''[[Un Crime]] || Maitre Charles Durand || |- |1992 |''[[Le Retour de Casanova]] || [[Giacomo Casanova|Casanova]] || |- |1990 |''[[Nouvelle vague]] || L'homme || |- |1990 |''[[Dancing machine]] || Alan Wolf || |- |1988 |''[[Ne réveillez pas un flic qui dort]] || komesar Eugène Grindel || |- |1985 |''[[Parole de flic]] || Daniel Pratt || |- |1984 |''[[Notre histoire]] || Robert Avranche || |- |1984 |''[[Le Passage]] || Jean Diaz || |- |1983 |''[[Le Battant]] || Jacques Darnay || |- |1983 |''[[Swann in Love]] || Baron de Charlus || |- |1982 |''[[Le Choc]] || Martin Terrier || |- |1981 |''[[Pour la peau d'un flic]] || Choucas || |- |1980 |''[[Trois hommes à abattre]] || Michel Gerfaut || |- |1980 |''[[Teheran 43|Teheran 43. Nid d'espions]] || Foche || |- |1979 |''[[Le Toubib]] || Jean-Marie Desprès || |- |1979 |''[[The Concorde: Airport '79]] || Paul Metrand || |- |1978 |''[[Attention, les enfants regardent]] || L'homme || |- |1977 |''[[Le Gang]] || Robert le Dingue || |- |1977 |''[[Death of a Corrupt Man|Mort d'un pourri]] || Xavier Maréchal || |- |1976 |''[[Monsieur Klein]] || Robert Klein || rež. [[Joseph Losey]] |- |1976 |''[[Armaguedon]] || Dr. Michel Ambrose || |- |1976 |''[[Comme un boomerang]] || Jacques Batkin || |- |1976 |''[[L'Homme pressé]] || Pierre Niox || |- |1975 |''[[Flic Story]] ||[[Roger Borniche]] || |- |1975 |''[[Le Gitan]]|| Le Gitan || |- |1975 |''[[Zorro (1975 film)]] || Diego/[[Zorro]] || |- |1974 |''[[Les Seins de glace]] || Marc Rilsen || |- |1974 |''[[Borsalino & Co.]] || Roch Siffredi || |- |1973 |''[[Deux hommes dans la ville]] || Gino Strabliggi || |- |1973 |''[[La Race des seigneurs]] || Julien Dandieu || |- |1973 |''[[Les Granges brûlées]] || Larcher|| |- |1973 |''[[Scorpio (film)|Scorpio]] ||Jean Laurier, alias Scorpio|| |- |1973 |''[[Les Grands fusils]] || Tony Arzenta || |- |1972 |''[[Traitement de choc]] || Devillers|| |- |1972 |''[[Il était une fois un flic]] || Čovjek koji traži Rodrigueza|| |- |1972 |''[[La prima notte di quiete]] ||Daniele Dominici ||rež. [[Valerio Zurlini]] |- |1971 |''[[Un Flic]] || Coleman || |- |1971 |''[[La Veuve Couderc]]|| Jean|| |- |1971 |''[[Red Sun|Soleil Rouge]] || Gauche || rež. [[Terence Young]] |- |1971 |''[[Fantasia chez les ploucs]] ||A caïd|| |- |1971 |''[[The Assassination of Trotsky]] || Frank Jackson ||rež. [[Joseph Losey]] |- |1970 |''[[Le Cercle rouge]] ''||Corey|| rež. [[Jean-Pierre Melville]] |- |1970 |''[[Borsalino (film)]] || Rocco Siffredi|| |- |1970 |''[[Doucement les basses]] ||Simon|| |- |1969 |''[[Le Clan des Siciliens]] || Roger Sartet|| |- |1969 |''[[Madly]] ||Julian|| |- |1969 |''[[Jeff (film)|Jeff]] || Laurent|| |- |1968 |''[[La Piscine (film)|La Piscine]] ||Jean-Paul || |- |1968 |''[[The Girl on a Motorcycle|La Motocyclette]] ||Daniel || |- |1968 |''[[Adieu l'ami]] || Dino Barran || |- |1968 |''[[Spirits of the Dead]] || William Wilson || epizoda "William Wilson", rež. [[Louis Malle]] |- |1967 |''[[Le Samouraï]] || Jef Costello||rež. [[Jean Pierre Melville]] |- |1967 |''[[Diaboliquement vôtre]] || Pierre || |- |1966 |''[[Les Aventuriers]] || Manu|| |- |1966 |''[[Lost Command]] ||Kapetan Philippe Esclavier || |- |1966 |''[[Texas Across the River]]''/''[[Texas nous voilà]] || Don Andrea || |- |1965 |''[[Paris brûle-t-il ?]] || Jacques Chaban-Delmas || |- |1965 |''[[Once a Thief (1965 film)|Once a Thief]] || Eddie Pedak|| rež. [[Ralph Nelson]], scen. [[Zekial Marko]] |- |1965 |''[[The Yellow Rolls-Royce]] ||Stefano || |- |1964 |''[[L'Insoumis]] || Thomas|| |- |1963 |''[[La Tulipe noire]] || Count de Saint Preux|| |- |1963 |''[[The Leopard (film)|The Leopard]] ||Tancredi ||rež. [[Luchino Visconti]] |- |1963 |''[[Mélodie en sous-sol]] || Francis|| |- |1963 |''[[Les Félins]] || Marc || |- |1962 |''[[Le Diable et les Dix Commandements]] || Pierre Messager|| |- |1962 |''[[Carambolages]] || Lambert|| |- |1962 |''[[L'eclisse]] || Piero||rež. [[Michelangelo Antonioni]] |- |1962 |''[[L'Amour à la mer]] || Filmski glumac|| |- |1961 |''[[Les Amours celebres]] ||Prince Albert || epizoda "Agnes Bernauer" |- |1961 |''[[Quelle joie de vivre]] ||Ulysse || |- |1960 |''[[Plein Soleil]] || [[Tom Ripley]] || |- |1960 |''[[Rocco e i suoi fratelli|Rocco and His Brothers]] || Rocco Parondi|| rež. [[Luchino Visconti]] |- |1959 |''[[Le chemin des écoliers]] || Antoine Michaud || |- |1959 |''[[Faibles femmes]] || Julien Fenal || |- |1958 |''[[Christine (1958 film)|Christine]] || Franz Lobheiner || |- |1957 |''[[Quand la femme s'en mêle]] || Jo || |- |1957 |''[[Sois belle et tais-toi]] ||Loulou || |} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{IMDb ime|id=0001128}} * [http://www.alaindelon.com/e/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081002025810/http://www.alaindelon.com/e/ |date=2008-10-02 }} {{César za najboljeg glumca}} {{Authority control}} {{Lifetime|1935|2024|Delon, Alain}} [[Kategorija:Francuski filmski glumci]] 80yhed4sewnsjkgsj93jyd4svo8mxiw 0 53856 42677670 42668500 2026-08-15T15:01:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677670 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} == Osnovni podaci == '''Tatjana Ilić''' ili '''Tanja Ilić''', rođena decembra '''[[1966]]'''. u '''[[Beograd]]u''', je likovna umetnica. Diplomirala je 1995 godine na '''[http://www.flu.bg.ac.rs F.L.U.]''' u '''[[Beograd]]u''', na Grafičkom odseku. Tokom ovih studija se, jula 1994. upisuje na Umetničku akademiju u Diseldorfu ('''[[w: Kunstakademie_Düsseldorf |Kunstakademie - Düsseldorf]]'''), gde dalje studira u klasi Janisa Kunelisa '''([http://de.wikipedia.org/wiki/Jannis_Kounellis Jannis Kounellis klasse])''', na odseku '''[http://www.bildhauerei-in-berlin.de Bildhauerei]'''. Na predlog svog Profesora, tokom 1997, dobija status Majstora i u tom statusu dalje radi u ovoj klasi do 2000 godine. Član je '''[http://www.ulus.org.rs Udruženja likovnih umetnika Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312030630/http://www.ulus.org.rs/ |date=2009-03-12 }}''' od 1995 godine. Član je '''[http://www.ikg-art.org Internacionalnog umetničkog gremiuma (IKG)]''' od 2003 godine. Iste godine njen rad '''[http://www.authorstream.com/presentation/Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/ „Vogel“ iz 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225220600/http://www.authorstream.com/Presentation/Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/ |date=2008-12-25 }}''' biva uvršten u analitički pregled '''“[http://www.asa.de/research/kontext/ Performance-Art-Kontext]“'''. Dalji, osnovni podaci o umetničkom radu i delovanju ove umetnice mogu se naći u '''[http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 „Kürschners Handbuch der Bildenden Künstler 2007“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610054752/http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 |date=2011-06-10 }}''', edicija Kürschner, izdavač Saur, kao i u drugim referentnim pregledima i katalozima koji se odnose na savremenu umetnost, kao što je to knjiga '''„Schöne Aussicht“''', nemačkog istoričara umetnosti Dr. Helge Meister, u kojoj se u integralnom textu pod nazivom '''„Das Blud der roten Rosen“''', može u načelu sagledati evolucija umetničkog rada Tatjane Ilić. Ova umetnica je idejni inicijator i jedan od osnivača umetničke asocijacije '''Faust - Manifest''', osnovane 2004-te godine u Beogradu, tvorac je umetničkog projekta '''„Frekvencije“''' i autor nekoliko objavljenih pisanih textova koji tematiziraju, debatiraju, sa različitih aspekta, odnose izmedju umetnosti, sistema umetnosti i društva u celini. == Umetnost == Tatjana Ilić generacijski pripada nekolicini naših umetnika koji su svoj rad razvijali i orijentisali tokom 90-tih i 2000-tih u Beogradu, dugo godina na Akademiji u Diseldorfu i na umetničkom prostoru Nemačke i povremeno u italijanskom umetničkom kontekstu. U internacionalnoj klasi umetnika i Profesora Janisa Kunelisa , značajnog umetnika '''[http://www.tate.org.uk/modern/exhibitions/artepovera/default.htm Arta povera]''', kao i u opštoj živoj, istraživačkoj, spoznajnoj i radnoj atmosferi Akademije u Diseldorfu, koja je tokom 90-tih bila epicentar sublimacije različitih kultura, te tekovina '''konceptualne umetnosti''', '''[http://de.wikipedia.org/wiki/Fluxus fluxus-a]''' Joseph-a Beuys-a ('''Joseph Beuys''') '''60-tih''' i '''70-tih''', ona stiče za nju jako bitna saznanja, i istažuje sopstveni umetnički jezik. Svoja razmišljanja, uglavnom eksperimentalnim pristupom, artikuliše u vidu crteža, procesualnih skica i radova, odnosno '''performans'''-a, negujući estetiku duhovne egzistencije, njihov vizuelni dokument u vidu fotografija, što se u daljim fazama artikuliše u postavku integralnog, trodimenzionag prostornog rada. /prim. akcioni performans - eksperimentalna slika „ Opis kruga dva goluba“ ili “Pticu nosim zbog umetničkog rada“, „ Arija za Mikelanđelovog Davida“, “ Arija za Nikolu Teslu“/. Sa svešću o baštini '''avangarde''' i '''neoavangarde xx veka''', o otvorenim pitanjima budućnosti savremene umetnosti, ciljevima same '''[http://de.wikipedia.org/wiki/Moderne Moderne]''', dometima ranijih epoha, i u njima za nju pozitivnih individualnih umetničkih primera, nastaju radovi ove umetnice. Shodno tome, istoričar umetnosti, '''Ješa Denegi''', u jednom delu texta, objavljenog 2004 godine u katalogu njene izložbe „'''Dobar dan Senor Goya'''“piše: „ U umetničkoj biografiji Tatjane Ilić postoji podatak da je studije završila na Akademiji u Diseldorfu u klasi Janisa Kunelisa, no sam taj podatak, ma koliko bitan za njeno formiranje, ipak je uvod u dosadašnje delovanje ove umetnice kao samostalne i zrele autorske ličnosti. Naravno da je formiranje na školi u kojoj su nastavu vodili umetnici ranga jednog Bojsa ('''[[w: Josef_Beuys|Josef Beuys]]'''), Kunelisa ('''[http://de.wikipedia.org/wiki/Jannis_Kounellis Jannis Kounellis]'''), Rinkea (Klaus Rinke), ostavljalo snažan utisak i uticaj na poimanje umetnosti kao neprestanog istraživanja i težnje za otkrivanjem ličnih osobina kod polaznika te škole, a upravo je takvo poimanje umetnosti sa svojih studija ponela Tatjana Ilić. Ali sve to ne bi bilo dovoljno da se tadašnji i naročito kasniji nastupi ove umetnice – njeni performansi, akcije, i radovi u različitim medijima- nisu odlikovali zasnivanjem i ostvarivanjem sopstvenih vrlo neuobičajenih umetničkih zamisli. U Kunelisovim zapisima o Tatjani Ilić postoji nekoliko osobina koje stariji iskusni umetnik, ujedno i njen mentor, zapaža u radu svoje mladje saradnice: to je mišljenje da njena umetnost opstaje „na granici mogućeg“, da njena umetnost „živi od uzvišenih trenutaka“, da je odlikuje „teatralnost koja isključuje literalnu naraciju“. Ovim, vrlo sugestivnim tvrdnjama teško je moguće nešto bitnije dodati, moguće ih je jedino potvrdjivati u detaljnijim sagledavanjima dosadašnjeg rada Tatjane Ilić, koji se u glavnini odvijao na savremenoj Nemačkoj umetničkoj sceni i stoga je nedovoljno poznat a samim tim i nedovoljno vrednovan u našoj sredini. Po karakteru umetničkih postupaka i po svom generalnom poimanju umetnosti Tatjana Ilić se ukazuje kao autentični baštinik tekovina koje znamo pod pojmom „'''Nova umetnost'''“ šezdesetih i sedamdesetih godina, a pod kojim se podrazumeva neposredni umetnički govor u prvom licu, dakle govor tela u životnom vremenu i prostoru egzistencije tvorca takve umetnosti, no obavezno uz visok stepen mentalnih i konceptualnih svojstava pri realizaciji umetničkih zamisli...“ Nakon povratka u '''[[Beograd]]''', (kako u jednom delu texta piše, iz 2008 godine, objavljenog u magazinu za savremenu umetničku scenu - '''ArtFama''', pod nazivom „'''Intro razgovora Tanja Ilić verse Ilija Šoškić'''/ O platformama“) navodi istoričar umetnosti '''[http://www.artmagazin.co.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=808&Itemid=35 Slavko Timotijević]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''' „...Tatjana Ilić empirijski istražuje i prepoznaje i u ovoj sredini jednu specifičnu, sasvim jasnu umetničku poziciju i u pokušaju da je tada definiše, uvodi novi pojam u umetnost „'''Pojam pozicije aktivne umetničke margine'''“, koji ubrzo medjutim biva lokalno i internacionalno prihvaćen od pojedinih umetnika, kritičara i filozofa različitih generacija. S tim u vezi i sa saznanjem o bitnim istorijskim činjenicama i okolnostima ali i generacijskim podudarnostima , ona '''[[2007]]'''. piše i objavljuje, u vidu umetničkog rada - '''Proglas aktivne umetničke margine''' ...“ Tatjana Ilić je prototagonista umetničkog projekta „'''Frekvencije'''“, inicijator i jedan od osnivača umetničke asocijacije '''Faust Manifest'''. == Izložbe (samostalne i zajedničke izložbe,akcije, performansi) izbor == * 2008. Beograd, Galerija ULUS-a, '''[http://www.creemaginet.com/sajt/otvaranje-izlozbe-ready-made-re-made-galerija-ulus-29-maj-2008-god izložba „READY MADE RE_MADE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015132132/http://www.creemaginet.com/sajt/otvaranje-izlozbe-ready-made-re-made-galerija-ulus-29-maj-2008-god |date=2008-10-15 }}'''“/ Pticu nosim zbog umetničkog rada“/ '''Srbija''' * 2008. Beograd, '''[http://www.naslovi.net/2008-05-13/blic/proslava-110-godina-teslinog-brodica/670240 Muzej Nikole Tesle, Noć muzeja / Arija za Nikolu Teslu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513211609/http://www.naslovi.net/2008-05-13/blic/proslava-110-godina-teslinog-brodica/670240 |date=2008-05-13 }}'''/ Srbija * 2008. Diseldorf '''[http://www.kunstfilmtag.cabanova.de/ Malkasten, Kunstfilmtag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090204193951/http://kunstfilmtag.cabanova.de/ |date=2009-02-04 }}''' / film “'''Vogel'''“/ Nemačka * 2007. Beograd, autorski projekat „'''[http:///www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_view=keyalbum.KeywordAlbum&g2_keyword=ilija+soskic&g2_itemId=6254 Frekvencije'''“ /'''Ilija Šoškić frekvencije Tatjana Ilić]'''/ Galerija “Beogradska tvrdjava”, Srbija * 2007. Beograd, Galerija “'''[http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_itemId=20054&g2_page=2{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Grafički kolektiv'''”/'''Pticu nosim zbog umetničkog rada]'''/, Srbija * 2006. Beograd, Muzej Nikole Tesle, projekat Marice Prešić, “'''[http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_itemId=6412 Osvetliću tamnu stranu meseca]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''' / '''Golub i urna Nikole Tesle'''/, Srbija * 2005. Firenca, '''Firenze Galleria dell Accademia''', izložba “ '''[http://www.exibart.it/exibart.pdf/articolo_crea_pdf.php?IDNotizia=13135 Forme a Venire-Forme a venire Premio David di Michelangelo]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'''/ „Arija za Davida“/, '''Italija''' * 2005. Talin, IKG izložba i kongres, „'''Ohne grenzen-without borders-Pirideta'''“Muzej arhitekture, '''Talin''', Estonija * 2004. Beograd, Muzej savremene Umetnosti, '''10 godina Konkordije''' / „Let“ 1998-/, Srbija * 2004. Lođ i Njeborov, IKG izložba i kongres, prezentacija rada umetničke asocijacije '''Faust Manifest''', '''Poljska''' * 2003. Esen, '''[http://www.epi-zentrum.org/deutsch/diagramm.htm EPI Centrum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090201194800/http://www.epi-zentrum.org/deutsch/diagramm.htm |date=2009-02-01 }}''' (Evropski performans institut) / performance „'''Die rossige Zeiten'''“/, Nemačka * 2003. Beograd, Muzej istorije Jugoslavije, izložba IKG-a „ '''Re- Discovered'''“ / performance“ Ararat“/, Srbija * 2001. '''[http://www.protrevi.com/protrevi/art201.asp Trevi, Flash Art Museum Contemporary Art, Artsti Suonati]''' /”Bravour aria”/, Italija * 2001. Beograd, '''Studentski kulturni centar''' , '''Omnibus''' / Putujući atelje/, Srbija * 1999. Rim, '''Roma 1999''', '''Biennale dei Giovani Artisti dell Europa e dei Mediterraneo''', / „Vogel“/, Italija * 1999. Diseldorf, '''Kunstraum Düsseldorf''', „'''Kounellis klasse'''“ “ / Ohne Titel“/, '''Nemačka''' * 1997. '''Solun''', '''Evropski grad kulture 1997''', '''Greace Geni Zami''', /Akcija Orah 21/, '''Grčka''' * 1997. Beograd,Salon muzeja savremene umetnosti, '''izložba studenata Kunelisove klase'''“ /T= T0/, Srbija * 1997. Fabriano, izložba „'''Contemporaneo''', muzej '''Pinacoteca Malioli di Fabriano'''“ / „Suze“/, Italija * 1996. Bon, '''[http://www.kuenstlerforum-bonn.de/ Kuenslerforum Bonn]''', izložba '''Field''' / De Javu/, Nemačka * 1996. '''[http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%B5%D0%BB%D0%BD Keln]''', Lichtstrasse - '''[http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Brinkmann Thomas Brinkmann]''',/ „Performance sa jednojajčanim blizancima/, Nemačka * 1995. Beograd, Studentski kulturni centar, '''[http://www.skc.org.rs SKC]''',/ '''Turbina za suze'''/, Srbija * 1995. '''Diseldorf''', '''[http://www.kunstakademie-duesseldorf.de/ Rundgang]''',/ Black Box/, Nemačka == Bibliografija (izbor) == * '''[http://www.djuranadlanu.com/Site/PrintMe.php?intLangID=2&intItemID=89971&intCategoryID=131&CityID=1 Arija za Nikolu Teslu]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''', Noć muzeja, strana 1,2,3,4, 2008 * '''[http://www.artmagazin.co.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=808&Itemid=87 Shadow Museum]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''', Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2008 * '''[http://kultura.krstarica.com/c/umetnost/ready-made-re-made/ Ready –re- made]{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''', Galerija ULUS-a, Beograd,2008 * '''[http://www.gabriele-horndasch.de/ausstellungen/2007kunstfilmtag/programm.pdf Kunstfilmtag''':- Malkasten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305065918/http://www.gabriele-horndasch.de/ausstellungen/2007kunstfilmtag/programm.pdf |date=2016-03-05 }}, Diseldorf 2007/ strana 3, 13 * '''[http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_view=keyalbum.KeywordAlbum&g2_keyword=Pticu+nosim+zbog+umetnickog+rada Pticu nosim zbog umetnickog rada]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''': Galerija grafičkog kolektiva, Beograd, 2007/ strana 1-4 * '''[http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_view=keyalbum.KeywordAlbum&g2_keyword=ilija+soskic&g2_itemId=6254 Ilija Soškic frekvencije Tatjana Ilic]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''': Beogradska tvrdjava, Beograd, 2007 / strane 2. * '''Magazin Art Fama''': ( Tekst: “ Tatjana ilic contra Ilija Soškic”), Beograd, 2007/ strane * '''Magazin Art Fama''': Tekst: Intro razgovora Tanja Ilić verse Ilija Šoškić- o platformama, 2008, strane 8,9; Slavko Timotijević; Tekst: Razgovaraju dva umetnika, “Circulus Vitiosus”, strane10,11,12,13,14,15,16,17 * '''Magazin Art Fama''': (Tekst- razgovor: “ Tatjana Ilic - frekvencije - Harald Hofmann”), Beograd, 2007/ strane * '''[http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 Kurschners Handbuch der Bildenden Kunstler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610054752/http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 |date=2011-06-10 }}''': Saur, Munchen/ Leipzig, 2006 / strana 505; 2006. * '''[http://www.danas.co.yu/20061202/kultura1.html#3 Osvetlicu tamnu stranu meseca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080409192218/http://www.danas.co.yu/20061202/kultura1.html#3 |date=2008-04-09 }}''' / ideja, koncept, izbor Marica Radojcic/: Muzej Nikole Tesle/, Tekst Faust-Manifest, 2006, strana 43,44,45; tekst Urna i bela golubica; strane 88,89. * '''[http://www.libreriauniversitaria.it/forme-venire-ediz-italiana-inglese/libro/9788873361558 Forme a venire: Premio David di Michelangelo]''', Bruno Cora, Gli Ori, Prato, 2005 strane 19, 31, 53 * '''[http://vbcg.cnb.cg.ac.yu/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=211620615 Stehend – Gehend]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''': Muzej savremene likovne umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2005, strane 1-8 * '''[http://infant.eunet.rs/Infant05/srpski/program_tilic.htmInfant: Teatar Infant]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''', Novi Sad, 2005, strana 16 * '''[http://groups.yahoo.com/group/muzej/message/1345 Tatjana Ilic]''', ( tekst Janis Kunelis; tekst Jerko Denegri); Dom omladine Beograd, 2004, strane 1-24 * '''[http://www.rp-online.de/public/bildershowinline/regional/duesseldorf/duesseldorf-stadt/nachrichten/duesseldorf/5293?skip=11&refback=/%7Chomeneu Schöne Aussicht]''',( tekst” Das Blut der Rosen” Helge Meister).- Izdavac Dr. Helga Meister / Stiftung Schloos Benradth, strana 19- 26 * '''[http://www.rp-online.de/public/bildershowinline/regional/duesseldorf/duesseldorf-stadt/nachrichten/duesseldorf/5293?skip=11&refback=/%7Chomeneu Ideja -ne - realizacija]''': (Tekst Sladjane Varagic, Darke Radosavljevic, Ljubise Simovica); Gradska biblioteka Pozega i Gradska galerija Pozega, 2003, strana 32, 33 * '''[https://web.archive.org/web/20040904162807/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/14-07-2004/Strane/kultura.htm Deset godina Konkordije]''': Izlagacka praksa kao kulturno- politicka strategija ( 1994 – 2004), - Centar za savremenu kulturu “ Konkordija”, Vrsac, 2004, SCG, strana 183 * '''[http://www.asa.de/research/kontext/ Performance-Art-Kontext, Performative Ansätze in Kunst und Wissenschaft am Beispiel der „performance art“]''', 2003. * '''[http://www.asa.de/projects/festivals/2003_11konf_part_innrw_latem/mai19_20.htm Performance Art in NRW 2003]''': (Boris Nieslony, E.P.I. Centrum, strana 12,13 * '''[http://www.undo.net/Pressrelease/pdf/focus7.PDF Hicetnunc]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''': Rasegna di Arte Contemporanea: (tekst Dragica. Čakic “ Rosige Zeiten”) Edicioni biblioteca dell immagine, Comune di San Vito al Tagliamento, strana 82, 83 * '''Magazin Likovni zivot''': Beogradski pregled, Re- discover (tekst Dorotee Baurle - Wilert), 2003, Muzej istorije Jugoslavije * '''Artcontext 3''': Intervju sa Tatjanom ilic,- Centar za savremenu kulturu Konkordija- Vršac, april 2002, strana 11 * '''Artcontext 4''': Centar za savremenu kulturu Konkordija- Vršac 2003, strana 12,13,14 * '''Kodovi vremena''': V internacionalno bienale mladih, Vršac 2002, strana 153, 154 * '''Omnibus''': Galerija SKC, Beograd, 2002, strana 15, 18, 24 * '''[http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm Arte della Pace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610180912/http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm |date=2008-06-10 }}'''; “Arte e Guerra” organizato presso L Universita La Sapienza di Roma/ a cura di Dragica Šoškić; Le Macchine Celibi, 1999 * '''Hochschule der Künste Thessaloniki'''; Workshop unter der anleitung von Jannis Kounellis,1997, strane 60,61 * '''[http://www.bjcem.org/fr/original/history/history_1075.htm Arti visive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120083432/http://www.bjcem.org/fr/original/history/history_1075.htm |date=2008-11-20 }}''' / Arts visuels,- Roma, 1999, Biennale dei Giovani Artisti dell Europa e dei Mediteraneo; Castelvecchi Arte, strana 3,36 * '''Keplerstr. 6''' – Dusseldorf.- Christel Blomeke, Harald Hofmann, 1998, strana 21, 22 * '''Izlozba studenata klase Jannisa Kunelisa''' u Salonu Muzeja savremene umetnosti, u Beogradu, ( tekst Janisa Kunelisa, jerka Denegrija..), strane 31, 2 * Volume: Contemporaneo, - '''[http://www.fabrianostorica.it/musei/pinacoteca.htm Pinacoteca Cvica di Fabriano]''' 1997, 3, 55- 60 * '''Kunstakademie Dusseldorf; Hochschulle der Kunste Thessaloniki'''; workshop von Jannis Kounellis/ ( text- Katerina Koskika, Jannis Kounellis) Futura 2000, strana 60, 61 * '''Ovo je Studentski Kulturni Centar''', Beograd, 1996, Jugoslavija, strana 85 * '''Salon de Printemps 96''': Letzeburger Artisten Centar, 1996, Luxembourg; strana 54 == Dodatni podaci (izbor) == * '''Biennale dei Giovani Aristi dell Europa e del Mediteraneo, Roma 1999, selekcija Jannis Kounellis „ Arti visive/ Art Visuels/''' * '''[http://de.wikipedia.org/wiki/Jannis_Kounellis Jannis Kounellis], text''' – objavljen u katalogu samostalne izložbe „Dobar dan Senor Goya“; Dom omladine; Beograd, 2004. * '''[http://users.beotel.net/~fotogram/stranice/Jerko_Denegri.htm Ješa Denegri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090506052837/http://users.beotel.net/~fotogram/stranice/Jerko_Denegri.htm |date=2009-05-06 }}, text''' - objavljen u katalogu samostalne izložbe “Dobar dan Senor Goya“, Dom omladine; 2004. * '''Dr. Helga Meister„ Schöne Aussicht'''“/10 Kunstvorstellungen aus der Kounellis-Schule, text (Tatjana Ilic; Das Blut der roten Rosen); 2004. * '''Dr. Bruno Cora izložba „ Forme a venire/Michelangelo David Preis“; 2005.''' * '''[http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 Kürschners Handbuch der Bildenen Künstler; K.G. Saur; 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610054752/http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 |date=2011-06-10 }}''' * '''Dr. Anne Rodler'''/ text „'''Die rosigen Zeiten'''“, 2003. * '''Ilija Šoškić, text/- objavljen u katalogu samostalne izložbe „Pticu nosim zbog umetničkog rada“, Grafički kolektiv, Beograd, 2007''' * „'''[http://www.authorstream.com/Presentation/Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/ Performance Art Context] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225220600/http://www.authorstream.com/Presentation/Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/ |date=2008-12-25 }}'''“,2003 == linkovi-spoljašnje veze == * http://www.tatjanailic.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201142507/http://tatjanailic.com/ |date=2011-02-01 }} * http://www.ikg-art.org/ikg.php?chosse=Jahrestreffen {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726172837/http://www.ikg-art.org/ikg.php?chosse=Jahrestreffen |date=2011-07-26 }} * http://www.csinfo.net/it/news.php?idargo=214&id=12 * http://www.servus.at/kontext/ARS/weitere_Studien/Performance_im_Kontext/Perform_Basis06_A0.ppt * http://www.authorstream.com/.../Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/-{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 439k - * http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610054752/http://www.degruyter.de/cont/imp/saur/detailEn.cfm?id=IS-9783598247378-2 |date=2011-06-10 }} - 16k - * http://seecult.org/v-web/gallery/tatjanailić{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 11k - * http://www.unilibro.it/.../sku-12123526/forme_a_venire_ediz_italiana_e_inglese_.htm{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 75k - * http://photography-now.de/events/T31038.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719072603/http://photography-now.de/events/T31038.html |date=2011-07-19 }} - 7k - * http://www.protrevi.com/protrevi/art201.asp - 19k - * http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610180912/http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm |date=2008-06-10 }} - 26k - * http://seecult.org/v-web/gallery/album11/texts_001{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 14k - * http://www.seecult.org/portal/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=279907{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 95k - * http://digital.nbs.bg.ac.yu/bibliografija/tekuca/monografska/y2006m0112/zapisi152.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080926121018/http://digital.nbs.bg.ac.yu/bibliografija/tekuca/monografska/y2006m0112/zapisi152.html |date=2008-09-26 }} - 29k - * http://www.kustfilmtag.cabanova.de/{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 4k - * http://www.asa.de/research/kontext/ - 3k - * http://osdir.com/ml/culture.internet.rohepost/2007-12/msg00020.html{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - 25k - * http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_view=keyalbum.KeywordAlbum&g2_keyword=tatjana+ilic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716101759/http://www.seecult.org/index.php?q=gallery&g2_view=keyalbum.KeywordAlbum&g2_keyword=tatjana+ilic |date=2011-07-16 }} * http://www.protrevi.com/protrevi/art201.asp * http://infant.eunet.yu/Infant05/srpski/program_tilic.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090401061416/http://infant.eunet.yu/Infant05/srpski/program_tilic.htm |date=2009-04-01 }} * http://www.grafickikolektiv.org/html/akalendarTI.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313115802/http://www.grafickikolektiv.org/html/akalendarTI.php |date=2008-03-13 }} * http://www.b92.net/kultura_old/mail.php?view=2&tid=7&plim=160&did=23994{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.blic.rs/stara_arhiva/arhiva/2006-12-30/strane/intervju.htm * http://www.nspm.rs/prikazi/i-to-je-umetnost.html?alphabet=l * http://www.in4s.net/x/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=17&Itemid=277&limitstart=36{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.asa.de/projects/festivals/2003_11konf_part_innrw_latem/mai16.htm * http://www.wp8.org/calendar/events.php?id=E888&year=2007&month=12 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305200544/http://www.wp8.org/calendar/events.php?id=E888&year=2007&month=12 |date=2012-03-05 }} * http://blender.petaflop.de/archiv200711.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123212553/http://blender.petaflop.de/archiv200711.html |date=2009-01-23 }} * http://www.duesseldorf.de/kuenstlerleben/bildende_kuenstler/suche.php?modus=alphabet&nachname=i{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.kunstfilmtag.cabanova.de/page10.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090215083809/http://kunstfilmtag.cabanova.de/page10.html |date=2009-02-15 }} * http://www.servus.at/kontext/ARS/weitere_Studien/Performance_im_Kontext/Perform_Basis06_A0.ppt * http://www.eroticunion.org/?p=62{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.kucjica.org/illum/index-en.html{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * https://web.archive.org/web/20040904162807/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/14-07-2004/Strane/kultura.htm * http://www.arte.rs/sr/2647{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.exibart.it/exibart.pdf/articolo_crea_pdf.php?IDNotizia=13135{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.libreriauniversitaria.it/forme-venire-ediz-italiana-inglese/libro/9788873361558 * http://www.naslovi.net/2008-05-13/blic/proslava-110-godina-teslinog-brodica/670240 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513211609/http://www.naslovi.net/2008-05-13/blic/proslava-110-godina-teslinog-brodica/670240 |date=2008-05-13 }} * http://seecult.org/node/27907 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100513155653/http://www.seecult.org/node/27907 |date=2010-05-13 }} * http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610180912/http://www.lemacchinecelibi.coop/elencomostre.htm |date=2008-06-10 }} * http://www.authorstream.com/presentation/Charlie-58037-Perform-Basis06-A0-en-last-Travel-Places-Nature-ppt-powerpoint/{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} j5i8jry57cd9g5sfidgvafmmzdzu05j 0 63148 42677839 42644919 2026-08-16T05:56:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677839 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Naiku 01.JPG|thumb|175px|right|"Naikū, Svetište Ise"]] {{nihongo|'''Veliko svetište Ise'''|伊勢神宮|Ise Jingū}} je [[Jinja (svetište)|šintoističko svetište]] posvećeno boginji [[Amaterasu|Amaterasu-ōmikami]] i smješteno u gradu [[Ise (Mie)|Ise]] u [[japan]]skoj prefekturi [[Prefektura Mie|Mie]]. Službeno poznato tek kao {{nihongo||神宮|'''Jingū'''|dosl. "Hram"}}, Ise Jingū je u stvari kompleks sačinjen od velikog broja [[šintoizam|šintoističkih]] svetišta oko dva glavna svetišta {{nihongo||内宮|'''Naikū'''}} i {{nihongo||外宮|'''Gekū'''}}. Unutrašnje svetište - Naikū (također poznato kao "Kotai Jingu"), je smješteno u mjestu Uji-tachi, južno od središta grada [[Ise (Mie)|Ise]], te je posvećeno štovanju [[Amaterasu|Amaterasu-ōmikami]]. Vanjsko svetište - Gekū (službeno poznato kao "Toyouke Daijingu") je smješteno od šest kilometara od Naikūa i posvećeno [[Toyouke no ōmikami]], božanstvu poljoprivrede i industrije <ref>Ise Jingu official homepage, http://www.isejingu.or.jp/english/gegu/gegu.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208132932/http://www.isejingu.or.jp/english/gegu/gegu.htm |date=2012-02-08 }}</ref>. Osim Naikūa i Gekūa, postoji još 123 šintoistička svetišta u Iseu i okolnim područjima, 91 vezana uz Naikū i 32 za Gekū.<ref>{{Cite web |title=Ise Jingu official homepage |url=http://www.isejingu.or.jp/english/isemairi/isemairi.htm |access-date=2009-08-16 |archive-date=2012-05-30 |archive-url=https://archive.today/20120530195803/http://www.isejingu.or.jp/english/isemairi/isemairi.htm |dead-url=yes }}</ref> Unutrašnje svetište Ise Jingua - Naikū - u svom posjedu ima [[Nacionalno blago (Japan)|nacionalno blago]]. Navodno je dom [[Yata no kagami|Svetog ogledala]] te jedno od najsvetijih i najvažnijih mjesta šintoističke religije. Pristup u oba svetišta je strogo ograničen, pa javnost obično ne može vidjeti ništa osim krovova, sakrivenih iza velikih drvenih ograda. Veliki svećenik ili svećenica svetišta Ise mora biti član ili članica [[carska kuća Japana|japanske carske porodice]], i dužnost mu je nadgledati Svetište. Dva glavna svetišta su povezana hodočasničkim putem koji prolazi kroz drevnu četvrt za zabavu u Furuichiju. Okolica svetišta sadrži [[Nacionalni park Ise-Shima]] i brojne hiostorijske lokalitete kao 'vezane stgijene' [[Meoto Iwa]], te [[Saikū|Saiku]] (mjesto nakome je u periodu Heian bila carska rezidencija). [[Datoteka:Naiku 02.JPG|thumb|right|"Stepenice koje vode u glavno Svetište (Naikū)"]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ise Shrine}} * [http://www.isejingu.or.jp/english/ Ise Jingu] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20141230150900/http://www.isejingu.or.jp/english/ |date=2014-12-30 }} * {{wikivoyage|Ise}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_2_83/ai_84192632/pg_1 Ise Shrine and a Modernist construction of Japanese tradition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071104050621/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_2_83/ai_84192632/print |date=2007-11-04 }} (The Art Bulletin, June 2001) * [http://digitalgallery.nypl.org/nypldigital/dgkeysearchdetail.cfm?trg=1&strucID=121671&imageID=1253779&word=japan&s=1&notword=&d=&c=&f=&lWord=&lField=&sScope=&sLevel=&sLabel=&total=1807&num=132&imgs=12&pNum=&pos=141 New York Public Library Digital Gallery, early photograph of Ise Shrine compound] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823035800/http://digitalgallery.nypl.org/nypldigital/dgkeysearchdetail.cfm?trg=1&strucID=121671&imageID=1253779&word=japan&s=1&notword=&d=&c=&f=&lWord=&lField=&sScope=&sLevel=&sLabel=&total=1807&num=132&imgs=12&pNum=&pos=141 |date=2009-08-23 }} {{coord|34|27|18|N|136|43|33|E|region:JP_type:landmark|display=title}} [[Kategorija:Religijska zdanja u Japanu]] [[Kategorija:Šintoistička svetišta]] cg9iijwv0vlqol14sqff1hd0kuwlrin 0 63169 42677713 42606463 2026-08-15T17:29:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija televizija | ime = The Ed Sullivan Show | ime_2 = '''''Toast of the Town''''' | žanr = [[televizijski varijete]] | voditelj = [[Ed Sullivan]] | naracija = [[Bern Bennett]] (1948-1949)<br />[[Art Hannes]] (1949-1959 & 1961-1964)<br /> [[Ralph Paul]] (1959-1961 & 1964-1971) | kompozitor_uvodne_numere = Ray Bloch | uvodna_numera = "Toast of the Town" | zemlja = {{flag|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | br_sezona = 24 | br_epizoda = 1087 | producent = Bob Precht<br />[[Chester Feldman]] | izvršni_producent = Ed Sullivan | lokacija = [[Ed Sullivan Theater|CBS Studio 50<br />Ed Sullivan Theater]] | trajnje = 60 mins. | mreža = [[CBS]] | format_slike = [[crno-bijelo]] (1948-1965)<br />u boji (1965-1971) | audio_format = [[Monaural]] | početak = 20. jun 1948. | kraj = 6. jun 1971. }} '''''The Ed Sullivan Show''''' je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[zabavna TV-emisija]] [[varijete]]tskog tipa koja se originalno emitirala na programu CBS-a od 1949. do 1971. godine. Originalno nazvana '''''The Toast of the Town''''', kasnije je dobila ime po svom voditelju [[Ed Sullivan|Edu Sullivanu]] koji se brzo nametnuo kao jedan od najpopularnijih televizijskih zabavljača i najuticajnijih ličnosti u SAD sredinom [[20. vijek]]a. Upravo zahvaljujući nastupima u Ed Sullivan Showu su mnoge ličnosti američke [[industrija zabave|industrije zabave]] postale velike zvijezde. Kao jedan od primjera se navodi nastup ''[[The Beatles|Beatlesa]]'' [[1964]]. nakon koga je počela [[britanska invazija]]. Emisija je godine [[1971]]. ukinuta za vrijeme [[ruralna čistka|ruralne čistke]] nakon što su sponzori zaključili da je gleda previše starih, a premalo mladih gledatelja. == Vanjske veze == * [http://www.museum.tv/archives/etv/E/htmlE/edsullivans/edsullivans.htm ''The Ed Sullivan Show''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123035757/http://museum.tv/archives/etv/E/htmlE/edsullivans/edsullivans.htm |date=2009-01-23 }} at the Museum of Broadcast Communications * [http://www.tvguide.com/tvshows/ed-sullivan/100464 ''The Ed Sullivan Show''] at TV Guide * [http://www.sofaentertainment.com Sofa Entertainment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124161404/http://www.sofaentertainment.com/ |date=2010-01-24 }} {{TVSvijek|1948|1971|Ed Sullivan Show, The}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke TV serije]] gan94w9xc66yqj00yktu0rmk15onm0s 0 71960 42677659 42399857 2026-08-15T14:17:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677659 wikitext text/x-wiki {{redirect|Tajo}} {{Infokutija vodotok | ime=Tajo | drugo_ime =Taho, Tagus | slika =Bridge Alcantara.JPG | slika_širina = 260px | slika_opis =[[Most]] preko rijeke u [[Alcántara|Alcántari]] | kontinenti = [[Evropa]] | regije =[[Iberijski poluotok]] | države = {{flag|Španjolska}}<br/>{{flag|Portugal}} | pokrajine =[[Ekstremadura]], [[Zajednica Madrid]], [[Aragon]], [[Kastilja-La Mancha]]<br/>[[Centro (Regija)|Centro]], [[Alentejo]] | gradovi =[[Aranjuez]], [[Toledo]], [[Alcántara]], [[Santarém (Portugal)|Santarem]], [[Lisabon]] | izvor =Fuente de García ([[Iberijsko gorje]]) | izvor_visina =1575 | izvor_koord = | ušće =[[Lisabon]] ([[Atlantik|Atlanski ocean]]) | ušće_visina =0 | ušće_koord = | ušće_vrsta =[[estuarij]] | dužina =1,007<ref name=brit/> | pritoke=lijeve; Guadiela, Algodor, Gévalo, Ibor, Almonte, [[Salor]], Sever<br/>desne; Gallo, [[Jarama]], Guadarrama, Alberche, Tiétar, [[Alagón (rijeka)|Alagón]], [[Zêzere]] | prot_jezera =Embalse de Alcántara | vodopadi = | ade = | protok_sred =500 | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Atlantik|atlanski]] | površina =81.600<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Atlantik|Atlanski ocean]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta =Rio tejo.svg | karta_širina =200px | karta_opis =[[Karta]] [[sliv]]a rijeke }} '''Taho''' ili '''Težo''' ({{jez-šp|Tajo}}, {{jez-port|Tejo}}, {{jez-lat|Tagus}}) je sa svojih 1007 [[km]] najduža [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], koja protiče preko [[Španija|Španjolske]] i [[Portugal]]a.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Tagus-River |title = ''Tagus River'' |publisher =Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate =13. 8. 2019}}</ref> == Karakteristike == Tajo [[izvor|izvire]] kod lokaliteta Fuente de García u [[Iberijsko gorje|Iberijskom gorju]] ([[Kastilja-La Mancha]]), na nadmorskoj visini od 1580 [[metar]]a, nekih 150 [[km]] [[zapad]]no od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], a uljeva se u [[Atlantski ocean]] kod [[Lisabon]]a. Na svom toku najvećim dijelom teče preko [[Španija|Španjolske]], a manjim (179 [[km]]) po [[Portugal]]u, a u dužini od 43 [[km]] formira španjolsko-portugalsku [[Državna granica|granicu]].<ref name=brit/> U gornjem toku podignuto je nekoliko [[brana]] koja formiraju [[Akumulacijsko jezero|akumulacijska jezera]], najveća je brana Bolarque koja formira [[Akumulacijsko jezero|jezero]] veliko 132 [[km²]], kog zovu ''Kastiljsko more''.<ref name=brit/> Puno veće jezero, [[dužina|dugo]] čak 92 [[km]],<ref name=brit/> formirano je u donjem toku [[1969]]. kod [[Alcántara|Alcántare]], u to vrijeme drugo po veličini akumulaciono jezero u [[Evropa|Evropi]].<ref name=brana>{{cite web |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/embalses/alcantara |title =''Embalse de Alcántara'' |publisher =Iagua |language =španjolski |accessdate =13. 8. 2019 |archive-date =2019-10-17 |archive-url =https://web.archive.org/web/20191017225629/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/embalses/alcantara |url-status =dead }}</ref> [[Datoteka:Tagus River Panorama - Toledo, Spain - Dec 2006.jpg|thumb|350px|left|Rijeka kod Toleda]] [[Sliv]] rijeke Tajo prostire se na 81,600 [[km²]], od čega 69,2% (55.810&nbsp;km²) pripada [[Španske autonomne pokrajine|Španjolskim autonomnim zajednicma]]; [[Ekstremadura]], [[Zajednica Madrid]], [[Aragon]], [[Kastilja-La Mancha]] a 30,8% Portugalu (24.790&nbsp;km²). U španjolskom dijelu je [[2005]]. živjelo 6,093 miliona ljudi, a u portugalskom tačno 3,5 miliona. Jedine dvije rijeke Iberijskog poluotoka sa većim slivovima su [[Douro]] (97.290&nbsp;km²) i [[Ebro]] (83.093&nbsp;km²). Tajo na svom putu do [[ušće|ušća]] oplakuje brojne [[grad]]ove, a najveći su [[Aranjuez]], [[Toledo]] i [[Alcántara]] u Španjolskoj, te [[Santarém (Portugal)|Santarem]] i [[Lisabon]] u Portugalu. === Mostovi === Svojevremeno najduži [[evropa|evropski]] [[most]] [[Vasco da Gama (most)|Vasco da Gama]] (''Ponte Vasco da Gama'') [[dužina|dug]] 17,2 [[km]] podignut je preko Taja u [[Lisabon]]u. Mnogo stariji su znameniti [[Alkantarski most]] (iz [[Antički Rim|rimskih]] vremena) i most Svetog Martina u [[Toledo|Toledu]] iz [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. {{Panoramica|Vasco da Gama bridge panorama.jpg|1600px|Pogled na most Vasco da Gama}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tagus River}} * [http://www.chtajo.es/ Hidrografska konferencija o rijeci Taho] {{es icon}} * [https://www.britannica.com/place/Tagus-River ''Tagus River”'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Španiji]] [[Kategorija:Rijeke u Portugalu]] [[Kategorija:Kastilja-La Mancha]] i4n6ybuhvuogt1cs7pxyhpadasj14cx 0 72094 42677830 42598809 2026-08-16T03:21:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677830 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|43_20_58_N_19_58_13_E_type:waterbody_region:RS|43° 20' 58" SG Š, 19° 58' 13" IGD}} {{Ostale upotrebe|Uvac (razvrstavanje)}} '''Uvac''' je snažna [[Nova Varoš|Novovaroška]] [[rijeka]]{{efn|Mada izvire zapravo u selo Caričine koje pripada teritoriji opštine Sjenica te je prema tom parametru zapravo Sjenička rijeka.}} dubokog korita i prelijepih [[kanjon]]a i [[klisura]]. On predstavlja južnu granicu [[Zlatibor]]a. Na njemu su izgrađene [[HE Kokin brod]] (20 MW) i [[HE Uvac]] (31 MW). Izvire jugoistočno od [[Ozren-Jadovnik|Jadovnika]], a na Zlatibor dolazi kod sela Ojkovice, gdje prima pritoku Tisovicu. Odatle teče pored sela Negbine, Burađe, Sjeništa, Dobroselice i Jablanice, primajući mnoge pritoke. Veće su: Šupljica (uliva se u Uvac u Negbini), Rasnički potok (uliva se u Rasnici) i Dobroselički i Šaranski potok (ulivaju se u Dobroselici). Osim reke i njenih meandara rezervat obuhvata i tri veštačka akumulaciona jezera: Uvačko, Zlatarsko (ili jezero Kokin Brod) i Radoinjsko. Ova jezera nastala su kao posledica izgradnje brana neophodnih za funkcionisanje hidroelektrana Uvac i Kokin brod što je dovelo do potapanja doline Uvca i nastanka ovih jezera. Jezero Kokin Brod je nastalo pregrađivanjem zemljanom branom visine 83 m. i zbog nje nivo jezera varira i do 45 m. Sjeničko jezero je dugo 25&nbsp;km. sa maksimalnom dubinom 108 m.<ref name="Uvacjez">{{Cite web |url=https://www.panacomp.net/reka-uvac-specijalni-rezervat-prirode-uvac/ |title= Reka Uvac - Specijalni rezervat prirode Uvac |work=Lufthansa City center - www.panacomp.net |accessdate= 9. 12. 2021}}</ref> Zbog svojih uglavnom nepristupačnih kanjona, u selu Uvcu se nalaze mnogi manastiri. Tu su nedavno „vaskrsli“ [[manastir Uvac]] i [[manastir Dubrava]], ali bilo je i mnogih drugih, kojih danas nema, kao što je legendarni manastir Janja, opjevan u narodnoj pjesmi „Miloš u Latinima“ kao jedna od najvažnijih [[dinastija Nemanjića|nemanjićkih]] zadužbina. Vjeruje se da se današnji manastir Uvac nalazi na Janjinom mjestu. Uvac je glavna pritoka reke [[Lim]]. Nekoliko zadnjih kilometara, Uvac predstavlja granicu između [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|BiH]] odnosno [[Republika Srpska|Republike Srpske]], tj. granicu opština [[Priboj]] i [[Rudo (BiH)|Rudo]]. Deo [[Pruga Beograd-Bar|pruge Beograd-Bar]] prolazi rekom Uvac, taj deo je inače sporan i pripada [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na samom Uvcu se nalaze i selo [[Štrpci]] u blizini graničnog prelaza Uvac. U narodu je odavnina Uvac bio poznat kao granica Srbije i Turske, tuda su u vreme [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] postavljeni „uduti“ koji će ostati do završetka Prvog balkanskog rata i [[1912]]. godine. Istorijski je poznato da su zbegovi [[1690]]. godine prelazili preko [[Pribojska Banja|Pribojske Banje]], zatim se spuštali preko Crnog Vrha do prelaza na Uvcu a dalje prema [[Zlatibor]]u i severu. Mnogo vremena su šume bile pune [[hajduci|hajduka]] „narodnih branilaca“, a kasnije razbojnika i ubica, koji su uništeni odlučnim akcijama serdara [[Jovan Mićić|Jovana Mićića]] i narodne vlasti. {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Specijalni rezervat prirode Uvac | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = | slika = File:Meandri Uvca 03.jpg | širina_slike = | opis_slike = I kategorija, zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Nova Varoš]], [[Sjenica]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 75.43 | oznaka = režimi zaštite II i III stepena. | ovlaštenje = | osnivanje = 2019. god.Uredba o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac („Službeni glasnik RS“, br. 25/2006 i 110/2006).<ref name="Uvac">{{Cite web |url=https://www.uvac.org.rs/specijalni-rezervat-prirode-uvac |title= Specijalni rezervat prirode Uvac |work=Rezervat Uvac d.o.o. - www.uvac.org.rs |accessdate= 9. 12. 2021}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Privredno društvo SRP Uvac | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} == Specijalni rezervat prirode Uvac == Specijalni rezervat prirode Uvac je naziv [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenog područja]] okruženog planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor, i Jadovnik. Obuhvata deo klisure reke Uvac i njenih pritoka Veljušnice, Kladnice i Tisovice. Prostire se na površine od 7543 ha. Oko 2/3 rezervata se nalazi na teritoriji opštine Nova Varoš.dok se 1/3 nalazi na teritorije opštine Sjenica. Minimalna visina rezervata je 760 m, а maksimalna 1322 m.<ref name="Uvac"/> Ovo je prostor očuvanih [[Geomorfologija|geomorfoloških]] fenomena, odnosno reprezentativnih oblika [[kraš]]kog i fluviokraškog reljefa – jedinstveno po uklještenim meandrima Uvca i njegovih pritoka, kao i po velikom broju podzemnih oblika kraškog reljefa (potkapina, [[pećina]] i [[jama]]). Posebno se ističe Ušački pećinski sistem, najduži pećinski sistem u Srbiji (6.185 m), koga čine Ušačka pećina, Led ena pećina i Ušački bezdan. Na ovom prostoru su i Tubića (798 m) i Baždarska pećina (617 m). Ulaz u pećine je često potopljen, ali se može prići čamcima. Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac („Službeni glasnik RS“, br. 25/2006 i 110/2006). područje je dobilo status [[Zaštićeno područje|zaštićenog područja]] - Specijalni rezervat prirode. Ukupna površina iznosi 7.543 ha. [[File:Gyps fulvus at zoo Salzburg in fligt 09.jpg|mini|200px|levo|Beloglavi sup]] === Značajno područje za ptice === Specijalni rezervat prirode Uvac proglašen je za [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|područje od međunarodnog značaja za ptice]] ([[Značajna područja za ptice|''Important Bird Areas – IBA'']]).<ref name="taraptice">{{Cite web |url= https://palisad.rs/zlatibor/prirodne-atrakcije/prirodni-rezervat-uvac-kraljevstvo-beloglavog-supa/ |title= Prirodni rezervat Uvac |work= Hotel Palisad Zlatibor |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2025-04-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250420192831/https://palisad.rs/zlatibor/prirodne-atrakcije/prirodni-rezervat-uvac-kraljevstvo-beloglavog-supa/ |url-status= dead }}</ref> === Beloglavi sup === Prirodna celina klisure reke Uvca predstavlja stanište jedne od najređih vrsta lešinara kod nas, [[Beloglavi sup|beloglavog supa]] ([[Gyps fulvus]]), jedne od 140 vrsta ptica koje nastanjuju oblast rezervata i zaštitni znak uvačke doline. Raspon krila mu je i do 3 m. što ga čini moćnim letačem čiji let su istraživali i aeronautičari i primenjivali pri konstrukciji letelica. Njegova u lancu ishrane je jedinstvena i nezamenljiva. Isključiva hrana su mu uginule životinje, čime sprečava širenje zaraze i na taj način čini prirodnu reciklažu. Krajem XX veka godina vrsta je bila pred izumiranjem na teritoriji Srbije. Fond za zaštitu ptica „Beloglavi sup“ omogućio je stvaranje hranilišta na koja se iznosi uginula stoka i time omogućava opstanak i povećanje broja jedinki ove jedinstvene ptice kojih sada ima oko 300, što predstavlja najveću reproduktivnu grupu ove vrste na [[Balkan]]u. Beloglavi supovi su uspeli da se održe u refugijalnim staništima [[kanjon]]skih i [[klisura]]stih delova reke Uvac i njenih pritoka. Na područje rezervata vratile su se i dvije vrste orlova lešinara koje su nekada nastanjivale ovo područje: crni lešinar sup starešina (''Aegypius monachus'') i bela kanja (''Neophron percnopterus'').<ref name="Uvacc">{{Cite web |url=http://www.serbia.com/srpski/posetite-srbiju/prirodne-lepote/jedinstvena-priroda/uvac-remek-delo-prirode/ |title= Uvac, remek delo prirode |work=Srbia.com - www.serbia.com |accessdate= 9. 12. 2021}}</ref> Na ovom području gnezde se i sreću i druge retke i ugrožene ptice: [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''), orao zmijar (''Circaetus gallicus''), [[sivi soko]] (''Falco peregrinus''), veliki ronac (''Mergus merganser'') čije je stanište najveće na Balkanu, [[prdavac]] (''Crex crex''), [[sova buljina]] (''Bubo bubo'') i druge. Od predstavnika faune prisutni su: [[ris]] (''Lynx lynx''), [[vidra]] (''Lutra lutra''), i [[slepi miš]]evi. Pećine Uvca su stanište endemičnih vrsta [[Insekt|insekat]]a iz roda ''Remyella i Duvalius''. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Uvac}} == Vanjske veze == * [http://www.uvac.org.rs Specijalni rezervat prirode Uvac] * [http://www.discoverserbia.org/sr/jugozapadna-srbija/uvac Rezervat prirode Uvac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622232522/http://www.discoverserbia.org/sr/jugozapadna-srbija/uvac |date=2009-06-22 }}, Discoverserbia.org * [http://www.ilustrovana.com/tekst.php?broj=2578&tekst=04 Članak o Uvcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080801071414/http://www.ilustrovana.com/tekst.php?broj=2578&tekst=04 |date=2008-08-01 }}, Ilustrovana Politika, 14. avgust 2008. [[Kategorija:Rijeke u Srbiji]] [[Kategorija:Zlatibor]] [[Kategorija:Specijalni rezervati prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] [[Kategorija:Nova Varoš]] cjx19vl7rb2r0gsdud0dutsfpcdwnci 8 84070 42677806 42653371 2026-08-16T01:29:22Z Aca 108187 nova spravica 42677806 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator[ResourceLoader|default]|calculator.js|calculator.css * calculator-core[ResourceLoader|hidden]|calculator-core.js * calculator-actions[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-core,mediawiki.util]|calculator-actions.js * calculator-snapshot[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-actions]|calculator-snapshot.js == Patrola == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Interfejs == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * summaryButtons[ResourceLoader |default |type=general |actions=edit |dependencies=mediawiki.ui.button, mediawiki.util] |summaryButtons.js |summaryButtons.css * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=autopatrol|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css 433g946kra24911jbtlvmk65rrymzei 42677810 42677806 2026-08-16T01:46:53Z Aca 108187 /* Patrola */ kao policijska patrola ili? 42677810 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator[ResourceLoader|default]|calculator.js|calculator.css * calculator-core[ResourceLoader|hidden]|calculator-core.js * calculator-actions[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-core,mediawiki.util]|calculator-actions.js * calculator-snapshot[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-actions]|calculator-snapshot.js == Patroliranje == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Interfejs == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * summaryButtons[ResourceLoader |default |type=general |actions=edit |dependencies=mediawiki.ui.button, mediawiki.util] |summaryButtons.js |summaryButtons.css * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=autopatrol|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css 0zilmvn0xm2j0vfvq9l021f49s3qo8s 42677820 42677810 2026-08-16T02:41:34Z Aca 108187 /* Interfejs */ 42677820 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator[ResourceLoader|default]|calculator.js|calculator.css * calculator-core[ResourceLoader|hidden]|calculator-core.js * calculator-actions[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-core,mediawiki.util]|calculator-actions.js * calculator-snapshot[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-actions]|calculator-snapshot.js == Patroliranje == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Interfejs == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * summaryButtons[ResourceLoader|default|type=general|actions=view,edit|dependencies=mediawiki.ui.button,mediawiki.util]|summaryButtons.js|summaryButtons.css * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=autopatrol|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css j3q0pq77yrogchhzre1x11wveq39cr2 42677823 42677820 2026-08-16T02:55:55Z Aca 108187 rv 42677823 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator[ResourceLoader|default]|calculator.js|calculator.css * calculator-core[ResourceLoader|hidden]|calculator-core.js * calculator-actions[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-core,mediawiki.util]|calculator-actions.js * calculator-snapshot[ResourceLoader|hidden|dependencies=ext.gadget.calculator-actions]|calculator-snapshot.js == Patroliranje == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Interfejs == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * summaryButtons[ResourceLoader |default |type=general |actions=edit |dependencies=mediawiki.ui.button, mediawiki.util] |summaryButtons.js |summaryButtons.css * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=autopatrol|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css 0zilmvn0xm2j0vfvq9l021f49s3qo8s 0 84379 42677745 42555741 2026-08-15T19:53:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677745 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tina Fey by David Shankbone.jpg|desno|thumb|200px|Tina Fey]] '''Elizabeth Stamatina "Tina" Fey''' ([[18. 5.|18.5.]] [[1970]].) [[sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Pisac|spisateljica]], [[Komedija|komičarka]], [[glumci|glumica]] i televizijska producentica. Autor je i glavna glumica [[sitcom]]a ''[[Televizijska posla]] (30 Rock)'', za što je nagrađena [[Zlatni globus|Zlatnim globusom]]. Serija je donekle zasnovana na Tininom iskustvu iz kultne američke humoristične serije ''[[Saturday Night Live]]''.<ref name="newyorker">{{Cite news | last = Friend | first = Tad | title = Who’s On First Dept.: Shows About Shows | work = The New Yorker | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 24. 04. 2006. | url = http://www.newyorker.com/archive/2006/04/24/060424ta_talk_friend }}</ref><ref name="comingsoon">{{Cite news | title = NBC Announces 2006-07 Primetime Schedule (press release) | work = ComingSoon.net | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 15. 05. 2006. | url = http://www.comingsoon.net/news/tvnews.php?id=14547 }}</ref> Tinin zaštitni znak su naočale s crnim plastičnim okvirom. == Djetinjstvo == Tina Fey je rođena u [[Upper Darby, Pennsylvania|Upper Darbyju]], predgrađu [[Philadelphia|Philadelphije]]. Majka joj je Zenobia "Jeanne" Fey (rođena Xenakes)<ref>{{Cite web |title=A `grounded' Tina Fey expands her territory to movies. {{!}} The Philadelphia Inquirer (via Knight-Ridder/Tribune News Service) (, 2004)<!-- Bot generated title --> |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-7616555_ITM |access-date=2009-01-12 |archivedate=2009-01-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090112062552/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-7616555_ITM |deadurl=no }}</ref><ref>Fey je otkrila da joj je majka rođena kao Zenobia, ali je u školi promijenila ime u Jean/Jeanne zbog problema s izgovorom izvornog imena - stoga je srednje ime Tinine kćeri Zenobi</ref>, koja je bila djelatnica brokerske tvrtke, a otac, Donald Fey, pisac.<ref>{{Cite web | title = Tina Fey - Biography | work = The Internet Movie Database | accessdate = 17. 11. 2007. | url = http://www.imdb.com/name/nm0275486/bio }}</ref> Tinin otac je [[nemci|njemačkog]], a majka [[Grci|grčkog]] podrijetla.<ref name="newyorker2003">{{Cite news | last = Heffernan | first = Virginia | title = Annals of Entertainment: Anchor Woman: Tina Fey Rewrites Late-Night Comedy | work = The New Yorker | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 03. 11. 2003. | url = http://www.newyorker.com/archive/2003/11/03/031103fa_fact }}</ref> Fey je, prisjećajući se djetinjstva, rekla: {{izdvojeni citat|Sjećam se da su me moji roditelji prokrijumčarili u kino da vidim ''[[Mladi Frankenstein|Mladog Frankensteina]]''. Također bismo gledali ''[[Saturday Night Live]]'', [[Monty Python]]a ili stare filmove [[Braća Marx|braće Marx]]. Tata bi nam (djeci) dozvolio da budemo budni do kasno, kako bismo pogledali ''[[The Honeymooners]]'', a nismo smjeli gledati ''[[The Flintstones|Obitelj Kremenko]]'', jer je moj tata smatrao da su kopija ''Honeymoonersa''. Vrlo slabo poznajem ''Obitelj Kremenko'' za nekoga mojih godina.<ref>[http://willforte.net/tinaledger.php "'SNL' writer sneaks uplifting messages into teen movie"]</ref>}} == Karijera == Nakon što je [[1992]]. diplomirala na Sveučilištu [[Virginia]], Tina Fey se preselila u [[Chicago]] kako bi pohađala satove komedije u komičarskoj skupini "The Second City". Posebno se posvetila proučavanju improvizacije, čemu je bila, po vlastitim riječima, posvećena "kao sportaš koji želi na Olimpijske igre". Godine [[1994]]. bila je stalni član postave "The Second Cityja". Također se okušala i u [[Stand-up komedija|stand-up komediji]]. === ''Saturday Night Live'' === Fey je [[1997]]. počela pisati skečeve za [[NBC]]-evu emisiju ''[[Saturday Night Live]]'' (''SNL''), a do [[1999]]. je postala glavni scenarist emisije. Kao priznanje za svoj rad, Fey je [[2001]]. dobila nagradu Udruge američkih pisaca ("Writers Guild of America"). Također je, s ostalim scenaristima, [[2002]]. dobila [[Emmy Award|Emmy]]. Nakon što je u jesen [[2005]]. rodila djevojčicu, kojoj su ona i suprug Jeff Richmond nadjenuli ime Alice Zenobia, Fey se ubrzo vratila i odradila, kako će se pokazati, posljednju punu sezonu za ''SNL''. U jeku [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|predsjedničke kampanje 2008.]], Fey se nakratko vratila u ''SNL'', gdje je glumila [[Sarah Palin]], [[republikanska stranka SAD|republikansku]] kandidatkinju za mjesto potpredsjednika SAD-a. === ''Televizijska posla'' === [[Datoteka:Tina Fey filming "Episode 209" of 30 Rock edited.jpg|thumb|245px|desno|Tina Fey na snimanju božićne epizode]] Novi autorski projekt Tine Fey, ''sitcom'' ''[[Televizijska posla]]'' (''30 Rock''), počeo se na NBC-ju emitirati u jesen [[2006]]. Fey je i glavna glumica u seriji, koja je plod njezinog radnog iskustva iz ''SNL'', i u kojoj ona glumi Liz Lemon, scenaristicu komičnog showa nazvanog ''TGS with Tracy Jordan''.<ref name="newyorker" /> Serija je dobila većinom pozitivne recenzije, a gledanost, koja ispočetka nije bila zavidna, porasla je nakon što je NBC seriju prebacio u udarni termin. Kako se pokazala uspješnom, serija se nastavila i druge sezone.<ref>{{cite web|url=http://www.msnbc.msn.com/id/17955445/|title=‘30 Rock’ renewed by optimistic NBC|date = 08. 04. 2007.|publisher=msnbc.msn.com|accessdate = 21. 05. 2008.}}</ref> Uz Tinu, u seriji glume [[Alec Baldwin]] i [[Jane Krakowski]]. Veliko priznanje stiglo je u srpnju [[2007]]. godine, kada su ''Televizijska posla'' dobila Emmy za najbolju humorističnu seriju, a Tina Fey je bila nominirana za najbolju glumicu. Slijedila su i druga priznanja: [[2008]]. je dobila [[Zlatni globus]] za najbolju glumicu u humorističnoj seriji, kao i nagradu Udruge filmskih i TV glumaca ("Screen Actors Guild Award") u istoj kategoriji. Tina Fey je bila jedna od istaknutih sudionika poznatog scenarističkog [[štrajk]]a, zbog kojeg je druga sezona serije imala samo 15 epizoda.<ref>{{Cite news | last = Gorman | first = Steve | title = Hollywood writers start strike after talks collapse | work = Reuters.com | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 05. 11. 2007. | url = http://www.reuters.com/article/ousivMolt/idUSN0420838420071105 }}</ref> Treća sezona serije na NBC-ju se prikazivala od [[30. 10.|30.10.]] [[2008]]. do [[14. 5.|14.5.]] [[2009]]., a mreža je potvrdila i četvrtu sezonu.<ref>{{Cite web |title=NBC 2009-2010 schedule |url=http://tvbythenumbers.com/2009/05/19/nbc-2009-2010-schedule/19031 |access-date=2010-07-05 |archivedate=2009-05-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090523084636/http://tvbythenumbers.com/2009/05/19/nbc-2009-2010-schedule/19031 |deadurl=yes }}</ref> === Filmografija === # ''Ponyo'' (2009.) (glas) # ''The Invention of Lying'' (2009.) # ''Baby Mama'' (2008.) # ''Aqua Teen Hunger Force Colon Movie Film for Theaters'' (2007.) (glas) # ''Beer League'' (2006.) # ''Mean Girls'' (2004.) # ''Martin & Orloff'' (2002.) == Privatni život == Tina Fey je udata za Jeffa Richmonda, [[kompozitor|skladatelja]] za ''SNL''. Upoznali su se u Chicagu i hodali sedam godina, prije vjenčanja [[2001]].<ref>{{Cite news | last = Associated Press | title = Tina Fey Pregnant | work = CNN.com | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 28. 04. 2005. | url = http://www.cnn.com/2005/SHOWBIZ/04/28/showbuzz/index.html | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050507025241/http://www.cnn.com/2005/SHOWBIZ/04/28/showbuzz/index.html | archivedate = 2005-05-07 | deadurl = no }}</ref> Kćer, Alice Zenobia Richmond, rođena je [[10. 9.|10. rujna]] [[2005]]. u [[New York]]u.<ref>{{Cite news | last = Associated Press | title = 'SNL' Star Tina Fey Gives Birth to Girl | work = SFGate.com | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 01. 10. 2005. | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/sfgate/detail?blogid=7&entry_id=786 | archive-date = 2008-10-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081004130132/http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/sfgate/detail?blogid=7&entry_id=786 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | last = Jevens | first = Darel | title = From the 'SNL' Update desk: Fey a new mom Chicago Sun-Times - Find Articles | work = Chicago Sun-Times | accessdate = 17. 11. 2007. | date = 13. 09. 2005. | url = http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20050913/ai_n15666502 | archive-date = 2006-06-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060628021617/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20050913/ai_n15666502 | url-status = dead }}</ref> Fey je poznata kao [[Ekologija|ekološki]] aktivist. Između ostalog, vozi [[Lexus]] RX 400h, hibridni automobil. Godine 2008. Tina Fey je proglašena najseksepilnijom ženom na svijetu, po izboru [[lezbejka|lezbijske]] web stranice [http://www.afterellen.com/ AfterEllen.com].<ref name="afterellen">{{cite web|url=http://www.afterellen.com/people/2008/6/hot100|title=The 2008 AfterEllen.com Hot 100|last=AfterEllen.com Staff|date=01. 06. 2008.|work=AfterEllen.com|accessdate=17. 06. 2008.|archiveurl=https://archive.today/20130628100431/http://www.afterellen.com/people/2008/6/hot100|archivedate=2013-06-28|dead-url=no}}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=0275486|ime=Tina Fey}} * [http://www.tinafey.info Novosti o Tini Fey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170920165259/http://tinafey.info/ |date=2017-09-20 }} * [http://www.tina-fey.org/ Tina-Fey.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704140832/http://tina-fey.org/ |date=2007-07-04 }} {{Zlatni globus za glumicu u TV komediji}} {{Emmy za glumicu u komediji}} {{SAG za glumicu u humorističkoj seriji}} {{Commonscat}} {{Lifetime|1970||Fey, Tina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju glumicu u seriji - komedija ili mjuzikl]] [[Kategorija:Komičari]] [[Kategorija:Ekološki aktivisti]] f11xktlx82qxppp2f8vz60pd03674we 0 88682 42677755 42598731 2026-08-15T20:50:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677755 wikitext text/x-wiki {{About|the fashion designer|other people with a similar name|Thomas Ford (disambiguation)}} {{Infobox Fashion Designer |image = Tom Ford cropped 2009.jpg |caption = Tom Ford, seprembar, 2009 |name = Tom Ford |nationality = [[Amerikanci|Amerikanac]] |birth_date = {{birth date and age|1961|8|27|df=y}})<ref>http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/americasbest/pro.tford.html</ref> |birth_place = {{flagicon|SAD}} {{city-state|Austin|Texas}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |death_date = |death_place = |partner = [[Richard Buckley]] |education = [[Parsons The New School for Design]] |label_name = [[Cathy Hardwick]], [[Perry Ellis (brand)|Perry Ellis]], [[Gucci]], [[Yves Saint Laurent (brend)|Yves Saint Laurent]], Tom Ford |significant_design= }} '''Thomas Carlyle "Tom" Ford''' (rođen [[27. 8.|27. avgusta]], [[1961]].)<ref>http://www.familytreelegends.com/records/txbirths?c=search&first=&last=Ford&spelling=Exact&11_year=1961&11_month=8&11_day=27&4=&14=&SubmitSearch.x=0&SubmitSearch.y=0&SubmitSearch=Submit</ref> je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[modni kreator]] i [[filmski reditelj]]. Stekao je svetsku slavu radom za kuću [[Gucci]] i kreiranjem sopstvenog brenda, Tom Ford. Takođe je radio za kuću Versace i ućestvovao u pravljenju čuvenog Versace Erosa. == Biografija (1961–1986) == Ford je rođen 27. avgusta, 1961. u [[Austin, Teksas|Austinu]], kao sin Tom Forda i [[Shirley Burton]].<ref name="sharpe">Sharpe, Tom. "Ford: Santa Fe Is Home". ''[[Santa Fe New Mexican]]'' (10.11.05).</ref><ref name="dingus">Dingus, Anne. [http://www.texasmonthly.com/preview/1998-09-01/feature8 "Tom Ford"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120914112520/http://www.texasmonthly.com/preview/1998-09-01/feature8|date=2012-09-14}}. ''[[Texas Monthly]]'' (September 1998).</ref> Svoje rano detinjstvo je proveo u predgrađima [[Houston]] i [[San Marcos, Texas|San Marcos]], izvan Austina, da bi se njegova porodica preselila u [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Fe]] kada je imao 11 godina.<ref name="bonnin">Bonnin, Julie. "Tom Ford Gucci: One-time Central Texan becomes Gucci god". ''[[Austin American-Statesman]]'' (August 18, 1997).</ref> Napustio je Santa Fe sa 17 godina i otišao na studije istorije umetnosti na [[New York University|Njujorškom univerzitetu]].<ref name="styleicon">[http://www.highbeam.com/doc/1P2-11446121.html "Style icon has ties to Santa Fe"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130103215507/www.highbeam.com/doc/1P2-11446121.html|date=2013-01-03}}. ''[[Albuquerque Journal]]'' (January 11, 2002).</ref><ref>Porter, Charlie. "Paris Style". ''[[The Guardian]]'' (March 16, 2001).</ref> Nakon samo godinu dana napustio je studije i počeo je da glumi u reklamama; u jednom trenutku pojavljivao se istovremeno u 12 reklama koje su se emitovale nacionalno.<ref name=dingus/><ref name=styleicon/><ref>Shaeffer, Brittany. "Ford Is Bigger, Louder Than Ever". ''[[New York Daily News]]'' (April 13, 2005).</ref> Počeo je da studira enterijer u poznatoj školi, [[Parsons The New School for Design]].<ref name="manan">Dazman, Manan. "In Ford-ward drive". ''[[New Straits Times]]'' (December 11, 2003).</ref> Tokom boravka u New Yorku, bio je povezan sa čuvenim klubom, [[Studio 54]], gde je shvatio da je [[gej]].<ref name="afp">"Tom Ford: the hard-driven Texan behind the rebirth of Gucci". [[Agence France-Presse]] (April 12, 2005).</ref><ref name=frankel>Frankel, Susannah. [http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_19990116/ai_n9654111 "A Bigger Splash"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090421125641/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_19990116/ai_n9654111/ |date=2009-04-21 }}. ''[[The Independent]]'' (January 16, 1999).</ref> Glamur disko ere Studija 54 imao je glavni uticaj na njegove kasnije kreacije.<ref>Groskop, Viv. "Style King". ''[[Sunday Express]]'' (February 29, 2004).</ref><ref>Porter, Charlie. "End of designer era could see Ford and De Sole set up own label". ''[[The Guardian]]'' (November 5, 2003).</ref> Pre poslednje godine studija, radio je u [[Pariz]]u u [[Chloé]].<ref>Sharkey, Alix. [http://www.independent.co.uk/news/people/how-the-man-in-black-conquered-the-world-728220.html "How the man in black conquered the world"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901211350/http://www.independent.co.uk/news/people/how-the-man-in-black-conquered-the-world-728220.html |date=2009-09-01 }}. ''[[The Independent]]'' (January 20, 2000).</ref><ref name="gucciuses">"Gucci uses its loafer". ''[[South China Morning Post]]'' (December 4, 1994).</ref> Premda se njegov rad svodio na slanje odeće na snimanja, to iskustvo je pobudilo ljubav prema modi.<ref name=gucciuses/><ref name="luther">Luther, Marylou. "Cynicism key to fashion today, Ford says". ''[[Plain Dealer]]'' (March 14, 1996).</ref> Poslednju godinu na koledžu [[The New School]] proveo je studirajući modu, ali je diplomirao na arhitekturi.<ref name=gucciuses/><ref name=luther/> == Početak karijere (1986–1994) == Kada je imao intervjue za posao nakon diplomiranja, pominjao je da je pohađao The New School's Parsons, ali je krio informaciju da je završio arhitekturu i da je radio na običnim poslovima za Chloe. Uprkos nedostatku iskustva, Ford je svakodnevno zvao dizajnerku Cathy Hardwick, kako bi dobio posao u njenoj kompaniji sportske odeće srednje klase. Konačno, ona ga je primila. Hardwick je kasnije izjavila: "Nisam imala nameru da mu dajem nadu. Pitala sam ga koji su mu omiljeni evropski dizajneri. Rekao je 'Armani i Chanel'. Par meseci kasnije pitala sam ga zašto je to rekao, a on je odgovorio, 'Zato što ste nosili nešto od Armanija'. Da li je čudo što je dobio posao?" Ford je radio kao asistent dve godine za Hardwickovu. Godine 1988. Ford je prešao u Perry Ellis, gde je poznavao Roberta McDonalda, predsednika kompanije, i Marc Jacobsa, dizajnera. Zadržao se u kompaniji dve godine, ali se konačno umorio od američke mode. Kasnije je za [[The New York Times|New York Times]] izjavio: "Da bih postao dobar dizajner, morao sam da napustim Ameriku. Moja sopstvena kultura me je inhibirala. Isuviše stila u Americi je kič. Nipodaštava se stil. Evropljani, međutim, cene stil." Uskoro je dobio priliku da uđe u evropsku modu: Gucci. Dawn Mello, kreativni direktor kompanije Gucci, angažovao je 1990. Forda za dizajnera ženske [[prêt-à-porter]] kolekcije. Ford i njegov dugogodišnji partner, Richard Buckley peselili su se u Milano. Njegova uloga u Gucciju se brzo proširila. Počeo je da dizajnira mušku odeću u naredenih šest meseci, a zatim i cipele. Kada je Richard Lambertson napustio mesto dizajnerskog direktora, 1992. Ford je došao na njegovo mesto. U to vreme počele su tenzije između njega i predsednika kompanije, Maurizija Guccija. Mello je izjavio: "Maurizio je želeo sve da bude okruglo i braon, Ford da bude kockasto i crno." Iako je Gucci želeo da otpusti Forda, Domenico de Sole je insistirao da ostane. Ipak, Fordov rad tokom 1990-ih je ostao uglavnom u senci Mella, koji je bio lice za javnost. == Kreativni direktor za Gucci i YSL (1994–2004) == Godine 1994. Ford je unapređen u kreativnog direktora. U prvim godinama Ford je vratio glamur u modu. Doveo je stilistkinju, [[Carine Roitfeld]] i fotografa [[Mario Testino|Marija Tostina]], koji su napravili moderne reklame i prodaja u Gucciju je porasla za 90% između 1995. i 1996. godine. Godine 1999. komapnija koja je bila skoro pred bankrotom kada se Ford pridružio, procenjena je na 4.3 milijarde dolara. Ford je napustio [[Gucci]] kada je kompanija vredela 10 milijardi. Kada je Gucci kupila kuću [[Yves Saint-Laurent]] (YSL), Ford je imenovan za kreativnog direktora i te marke. Reklame za parfem [[Opium (perfem)|Opium]] (sa crvenokosom [[Sophie Dahl]], potpuno golom i samo sa biserima i stilettom na nogama u seksualno sugestivnoj pozi) i za YSL M7 (sa šampionom borilačkih veština, [[Samuel de Cubber|Samuelom de Cubberom]] potpuno bez odeće) unele su novine u umetnički izraz i uticaj reklamnih kampanja. Aprila, 2004. Ford je napustio Gucci zbog nemogućnosti da se dogovori oko umetničke kontrole grupe. == Tom Ford (2004–present) == [[Datoteka:The Crystals Las Vegas 5.JPG|thumb|Butik Tom Ford u kvartu [[The Crystals (Las Vegas)]].]] Aprila, 2005. Ford je najavio stvaranje novog brenda, TOM FORD. Pridružio mu se [[Domenico De Sole]], koji je postao predsednik kompanije. Aprila, 2007. otvorena je prva prodavnica u New Yorku, na [[Madison Avenue|Aveniji Madison]] u isto vreme kada se pojavila i njegova prva, dugo očekivana, muška kolekcija. Danas postoji 21 prodavnica širom sveta. Od kada je izdao mušku kolekciju, Tom Ford je oblačio mnoge hollywoodske zvezde, među kojima su: [[Brad Pitt]], [[Jon Hamm]], [[Colin Firth]], [[Tom Hanks]], [[Matthew Goode]], [[Nicholas Hoult]], [[Bradley Cooper]], [[Pierce Brosnan]], [[Alexander Skarsgard]] i [[Johnny Depp]]. Godine 2008. Tom Ford je obukao [[Daniel Craig]]a kao [[Džejms Bond|James Bonda]] u filmu ''[[Quantum of Solace]]''. Godine 2009. Ford je dizajnirao kostime za svetsku premijeru opere ''[[The Letter (opera)|The Letter]]'', [[Paul Moravec|Moraveca]] i [[Terry Teachout|Teachouta]], koja se igrala u Operi u Santa Feu. == Filmska režija == Marta, 2005. Ford je najavio da otvara svoju filmsku produkcijsku kuću, Fade To Black. Godine 2009. imao je svoj rediteljski debi sa filmom ''[[A Single Man (film)|A Single Man]]'', koji je zasnovan na istoimenom romanu [[Christopher Isherwood|Christophera Isherwooda]]. U filmu glume [[Colin Firth]], [[Julianne Moore]], [[Nicholas Hoult]] i [[Matthew Goode]]. Scenario su pripremili Ford i [[David Scearce]]. Ford je, takođe, radio produkciju filma. Premijera filma održana je 11. septembra, 2009. godine na Venecijanskom festivalu. Film je bio nominovan za Zlatnog lava. [[Colin Firth]] je dobio Volpi Cup za najboljeg glumca i nominovan je Oscara, Zlatni globus, nagradu Independent Spirit Award i Screen Actor's Guild award. Osvojio je nagradu BAFTA za najboljeg glumca. Julianne Moore je nominovana za najbolju glavnu glumicu, a [[Abel Korzeniowski]] za najbolju muziku na dodeli Zlatnog globusa. Ford je nominovan za dve nagrade Independent Spirit: za njabolji filmski prvenac i najbolji prvi scenario. == Privatni život == Tom Ford je [[coming out|otvoreno]] [[gej]] i živi sa svojim suprugom, novinarom [[Richard Buckley|Richardom Buckleyjem]] već više od 23 godine. Buckley je bio urednik časopisa [[Vogue Hommes International]]. == Nagrade i nominacije == Ford je priznat kao značajan dizajner. * 1995: International Award – [[Council of Fashion Designers of America]] * 1997: People Magazine's 50 Most Beautiful People * 1999: Style Icon Award – Elle Style Awards UK * 2000: Best International Designer – VH1/Vogue Awards * 2000: Fashion Editors Club of Japan Award * 2000: British GQ International Man of the Year Award * 2000: Superstar Award – Fashion Group International * 2001: Womenswear Designer of the Year – Council of Fashion Designers of America * 2001: Best Fashion Designer – TIME Magazine * 2001: Designer of the Year – GQ USA * 2001: Board of Directors Special Tribute – Council of Fashion Designers of America * 2002: Accessory Designer of the Year Award for [[Yves Saint-Laurent (brand)|Yves Saint-Laurent]] – Council of Fashion Designers of America * 2003: Fashion Design Achievement Award – Cooper Hewitt Design Museum's National Design Awards * 2004: Rodeo Drive Walk of Style Award * 2004: International Best Dressed List Hall of Fame * 2005: Andre Leon Talley Lifetime Achievement Award – Savannah College of Art & Design * 2006: Accessory Brand Launch – Accessories Council Excellence (ACE) Awards <ref>[http://www.accessoriescouncil.org/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=29 The Accessories Council Excellence (ACE) Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313031929/http://www.accessoriescouncil.org/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=29 |date=2012-03-13 }} – Accessories Council</ref> * 2007: GLAAD Media Awards – Victor Russo Award * 2007: [[Daily News Record|DNR]]'s Person of the Year * 2008: Menswear Designer of the Year – Council of Fashion Designers of America * 2009: [[Venice Film Festival]] – [[Golden Lion]] for "[[A Single Man (film)|A Single Man]]" (Nominee) * 2009: [[Venice Film Festival]] – [[Queer Lion]] for "[[A Single Man (film)|A Single Man]]" * 2009: Critics Choice Awards – Best Adapted Screenplay for "A Single Man" (Nominee) * 2009: Independent Spirit Awards – Best First Screenplay for "A Single Man" (Nominee) * 2009: Independent Spirit Awards – Best First Feature for "A Single Man" (Nominee) * 2009: Honored as one of GQ USA's Men of the Year * 2009: GQ Germany Man of the Year * 2010: [[GLAAD Media Awards]] – Outstanding Film Wide Release for "A Single Man" * 2010: Menswear Designer of the Year – Council of Fashion Designers of America (Nominee) == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Tom Ford}} * [http://www.tomford.com/ Official Tom Ford homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803153541/http://www.tomford.com/ |date=2016-08-03 }} * [http://www.tomford.nl/ Tom Ford fanpage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313031947/http://www.tomford.nl/ |date=2012-03-13 }} * {{IMDb ime|1053530}} {{Lifetime|1961||Ford, Tom}} [[Kategorija:Američki modni kreatori]] [[Kategorija:Gej modni kreatori]] [[Kategorija:LGBT reditelji i rediteljke]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] pymdylfyze6u0ywyoq7krcm8hg58tsq 0 91916 42677749 42253399 2026-08-15T20:07:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija monarh | ime=Tiridat I | titula=Kralj Armenije<ref>Arsakidski kraljevi Armenije nisu kovali novac; zbog toga njihove službene titule nisu poznate.</ref> | slika=[[Datoteka:Tiridates.jpg|150px]] | opis=Statua Tiridata I od Armenije u parku u [[Versajska palata|Versajskog palaćči]]. | vladavina= 63<ref>Početak vladavine bez prekida.</ref> &ndash; nepoznato | datum1= 63 | datum2= nepoznato | krunidba= 66<ref>U Rimu od strane Nerona.</ref> | prethodnik=[[Tigran VI od Armenije|Tigran]] | nasljednik=[[Sanatruk od Partije|Sanatruk]] | kraljevska_kuća= [[Arshakuni]] | otac= [[Vonon II od Partije]] (51) | potomstvo= umro bez legitimnih potomaka | religija= [[Zoroastrizam]] }} '''Tiridat I''' ({{Lang-hy|Տրդատ Ա}}, [[istočnoarmenski]]: Trdat I, [[zapadnoarmenski]]: Drtad I) bio je [[kraljevstvo Armenija|kralj Armenije]], odnosno [[partska Monarhija|partski]] princ iz dinastije Arsakida čijim je postavljanjem na armensko prijestolje osnovana [[aršakuni|dinastija Aršakuni]], armenski ogranak Arsakidske dinastije. Tiridat je prvi put na prijestolje stupio godine 54. a potom vladao od 58. do 63. pri čemu mu je vladavina koincidirala s [[Rimsko-partski rat|velikim ratom Parta i Rimljana]]. Sukob je završio kompromisom, temeljem koga su ga Rimljani priznali kao legitimnog vladara Armenije, ali je prije toga morao godine 66. otići u [[Rim]] dobiti za to formalni pristanak od cara [[Neron]]a i tako simbolično sebe priznati kao rimskog vazala. Tiridat je osim vladarskih dužnosti služio i kao [[zoroastrizam|zoroastrički]] svećenik te u svojoj delegaciji u Rim doveo veliki broj perzijskih maga. Dio historičara vjeruje da je taj događaj potakao početak [[mitraizam|mitrastičkog]] kulta u Rimskom Carstvu. Tiridatov datum rođenja i smrti nisu poznati. == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.unrv.com/early-empire/corbulo-armenia-parthia.php Corbulo, Armenia and Parthia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106101634/http://www.unrv.com/early-empire/corbulo-armenia-parthia.php |date=2011-01-06 }} * {{sp icon}} [http://www.satrapa1.com/articulos/antiguedad/corbulon/corbulon.htm Domicio Corbulon: Y la Guerra de Armenia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060903004436/http://www.satrapa1.com/articulos/antiguedad/corbulon/corbulon.htm |date=2006-09-03 }} (analysis of the conflict with Corbulo, includes detailed maps.) * {{en icon}} [http://www.barkhuis.nl/pdf/ancientnarrative2001.pdf History into fiction: the metamorphosis of the Mithras myths]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}}[http://etd.lsu.edu/docs/available/etd-1109103-213211/unrestricted/Poirot_III_thesis.pdf PERCEPTIONS OF CLASSICAL ARMENIA:. ROMANO-PARTHIAN RELATIONS, 70 BC-220 AD.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070325105207/http://etd.lsu.edu/docs/available/etd-1109103-213211/unrestricted/Poirot_III_thesis.pdf |date=2007-03-25 }} {{start box}} {{succession box | before=[[Tigran VI]] | title=[[Popis armenskih kraljeva#Arsakidska dinastija|Kralj Armenije]] | years=63&ndash;nepoznato | after=[[Sanatruk od Partije|Sanatruk]]}} {{end box}} {{DEFAULTSORT:Tiridat 01 od Armenije}} [[Kategorija:Monarsi Armenije]] [[Kategorija:1. vijek]] [[Kategorija:Zoroastrizam]] eme8c3ogm9tddy0iw60wsvr1pnplyy6 0 96778 42677803 42512011 2026-08-16T01:16:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677803 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:huntair.pathfinder.arp.jpg|right|230px]]'''Ultralaki avion''' je kategorija [[vazduhoplov]]a, koju karakterišu: mala [[geometrija]], mala [[masa]], mala instalirana [[snaga]] pogona, male [[brzina|brzine]] leta, jednostavna tehnička rešenja, mala [[cena]], jednostavno rukovanje i šira dostupnost većem broju ljudi. U periodu, kasnih [[1970]] i početkom [[1980]]. godine, veći broj [[čovjek|ljudi]] je bio finansijski sposoban da se posveti ovoj tehnologiji. [[Tehnologija]] materijala, poznavanje [[aerodinamika|aerodinamike]], konstrukcije i svih ostalih vazduhoplovnih znanja su napredovala i prihvaćena od šireg kruga [[čovjek|ljudi]], tako da postoje neophodni uslovi za gradnju ovih letelica. U ovoj oblasti [[zrakoplovstvo|vazduhoplovstva]] je prisutna samostalna gradnja i letenje. Jedina prepreka su [[zakon]]ska regulativa i vazduhoplovni propisi, koji nisu precizno i jedinstveno definisali ovu oblast. [[Datoteka:San Teodoro ULM.jpg|right|230px]] Ova velika grupacija, veoma različitih letelica, zajednički je definisana kao '''Ultralaki avioni''' i ako su granice njihove mase i brzina leta neujednačenih kategorija, u različitim [[država]]ma. [[Datoteka:Hg_with_Minimum.jpg|right|230px]][[Datoteka:WikipediaHangmotor.jpg|right|230px]][[Datoteka:Skymaxx.jpg|right|230px]] == Istorijat i propisi == Istorija za ultralake avione počinje krajem 70-tih [[godina]], prošlog [[vijek|veka]]. Njihova legalizacija, u pojedinim državama, počinje početkom 80-tih godina, sa propisima o gradnji i upotrebi. Tada te letelice postaju pristupačne širem krugu korisnika, za novi [[sport]] i zabavu u letenju. Početno ograničenje za ultralake avione je bilo [[masa]] praznog do 100&nbsp;kg s jednim članom posade (jednosed). Ubrzo je pomereno ograničenje na 115&nbsp;kg, pa na 150&nbsp;kg i uvođenje dvoseda. Uvođenje dvoseda u propise je logična i nužna mera, prvenstveno zbog potrebe obuke letača. Iskustvo i potreba širenja namene su uslovili da se [[1993]]. [[godina|godine]] radikalnije koriguju propisi. Pošto su ova tehnička i pravna pitanja postala daleko ozbiljnija, nego što su bila u početku, prešla su u isključivu nadležnost i nadzor državnih organa za civilno vazduhoplovstvo. Razvoj ultralakih aviona je imao i veliki uticaj na interes vazduhoplovne industrije u [[Evropa|Evropi]]. Taj interes se odrazio i na pritisak o pomeranju međunarodnih ograničenja, zbog šireg asortimana njihovih proizvoda. Međutim, ekolozi su nametnuli dodatna ograničenja po osnovu buke. Zahteva se da na rastojanju od 150 m, buka ne pređe 55 db, pošto to nije bilo lako ispuniti, u nekim zemljama je to ograničenje pomereno na 60 db. Maksimalna količina [[goriva]] je bila ograničena na 20 litara. Propisi su u nekim [[država|zemljama]] [[zakon]]ska obaveza, a u nekima se prećutno tolerišu. Posebno kada je u pitanju način upotrebe. U nekim zemljama je orijentisana upotreba samo preko organizacija (aeroklubova) i sa zvaničnih aerodroma, a u nekim to nije obaveza. Zaštita letača nije jedinstveno regulisana. U nekim zemnjama je obavezan padobran za spasavanje, u drugima to nije obaveza. Na ovu situaciju ima veliki uticaj interes proizvođača u Evropi. S dopunskim zahtevima se poskupljuje letelica, a to je prepreka u konkurenciji sa smanjenjem cene. Takva situacija, u šarenilu propisa, je dodatni ograničavajući faktor za širu internacionalnu proizvodnju i primenu ultralakih aviona. [[Država|Države]] koje imaju strožije propise ne dozvoljavaju upotrebu ultralakih aviona iz država koje su liberalnije po tim pitanjima, isto tako ne dozvoljavaju letenje njihovim pilotima na svojoj teritoriji. Veća grupa evropskih zemalja su potpisnice sporazuma o civilnom vazduhoplovstvu, gde se rešavaju i pitanja vezana za ultralake avione. Nažalost, [[Srbija]] nije u spisku [[država|zemalja]] potpisnica.<ref name="Istorijat ultralakih aviona">[http://www.kreitmayr.de Istorijat ultralakih aviona]</ref><ref name="Definicija ultralakih aviona prema dokumentu JAR-1">{{Cite web |url=http://www.jaa.nl/publications/jars/500969.pdf |title=Definicija ultralakih aviona prema dokumentu JAR-1 |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090902022243/http://www.jaa.nl/publications/jars/500969.pdf |url-status=dead }}</ref> === Evropa === Zajedničke vazduhoplovne vlasti ({{jez-en|Joint Aviation Authorities}}) <!--[[en|Joint Aviation Authorities]]--> [[Evropa|Evrope]] su definisale ograničenja za ultralaki avion, s dokumentom [http://www.jaa.nl/publications/jars/500969.pdf JAR-1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902022243/http://www.jaa.nl/publications/jars/500969.pdf |date=2009-09-02 }}. Definisano je da avioni nemaju više od dva sedišta, [[brzina|brzinu]] leta do 65&nbsp;km/h i maksimalnu [[masa|masu]] do: * 300&nbsp;kg za jednosed * 450&nbsp;kg za dvosed * 330&nbsp;kg za amfibiju i za hidro [[avion]], jednosed * 495&nbsp;kg za amfibiju i za hidro avion, dvosed. === Francuska === [[Francuska|Francuske]] vazduhoplovne vlasti su dopunile svoje propise, za ultralake avione, 4. [[mart]]a [[2004]]. [[godina|godine]]. Predhodni propisi su stupili na snagu 23. [[septembar|septembra]] [[1998]]. godine, za '''motorizovane ultralake avione'''.<ref>{{Cite web |title=FRA Legija |url=http://www.legifrance.gouv.fr/html/aproposdroit/aproposdroit.htm |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-04-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090416104023/http://www.legifrance.gouv.fr/html/aproposdroit/aproposdroit.htm |dead-url=yes }}</ref> Za letenje u Francuskoj, na ultralakim avionima, piloti moraju biti stariji od 15 godina, s dozvolom za letenje.<ref>{{Cite web |title=Letenje na ultralakim avionima u Francuskoj |url=http://www.ffplum.com/Website/site/zonevisiteurs_devenezpilote_lebrevetdepilote.htm |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-04-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090408050214/http://www.ffplum.com/Website/site/zonevisiteurs_devenezpilote_lebrevetdepilote.htm |dead-url=yes }}</ref> U Francuskoj su ultralaki avioni standardizovani po klasama: ==== Klasa 1 ==== Klasi 1 pripadaju motorizovani ultralaki avioni, paraglajderi s elastičnim krilom, koji ispunjavaju uslove: * maksimalna kontinualna [[snaga]] je do 45&nbsp;kW, za jednosede i 60&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna trenutna snaga je do 60&nbsp;kW, za jednosede i 75&nbsp;kW, za dvosede * Maksimalna [[masa]] je do 300&nbsp;kg, za jednosede i 450&nbsp;kg, za dvosede. ==== Klasa 2 ==== Klasi 2 pripadaju ultralaki avioni, kod kojih je na čvrsto krilo okačena kabina s motorom i sa stajnim organima. ==== Klasa 3 ==== Klasi 3 pripadaju ultralaki avioni s fiksnim krilom. Ultralaki avioni 2 i 3 klase ispunjavaju uslove: * maksimalna kontinualna snaga do 45&nbsp;kW, za jednosede i 60&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna trenutna snaga do 60&nbsp;kW, za jednosede i 75&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna masa do 300&nbsp;kg, za jednosede i 450&nbsp;kg, za dvosede, ova masa može biti uvećana za 5% za nošenje padobrana za spašavanje pilota * minimalna [[brzina]] leta do 65&nbsp;km/h. ==== Klasa 4 ==== Ultralaki avioni-žiroplani ([[helikopter]]i) ispunjavaju uslove: * jednomotorni s maksimalnom kontinulnom snagom do 60&nbsp;kW, za jednosede i 80&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna trenutna [[snaga]] do 75&nbsp;kW, za jednomotorne i 90&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna [[masa]] do 300&nbsp;kg, za jednosede i 450&nbsp;kg, za dvosede, ova masa može biti uvećana za 5% za nošenje padobrana * specifično opterećenje [[rotor]]a između 4,5 i 12&nbsp;kg/m<sup>2</sup>. ==== Klasa 5 ==== Klasi 5 ultralakih aviona pripadaju [[dirižabl]]i, s [[helij]]umom i s toplim [[vazduh]]om. Oni su standardizovani sa sledećim uslovima: * maksimalna kontinualna snaga do 60&nbsp;kW, za jednomotorne i 80&nbsp;kW, za dvosede * maksimalna trenutna snaga do 75&nbsp;kW, za jednomotorne i 90&nbsp;kW, za dvosede * mogu se kombinovti i više motora u okviru limitirane ukupne snage * zapremina [[helij]]umskog spremnika je do 900 m<sup>3</sup> * zapremina spremnika toplog vazduha je do 2 000 m<sup>3</sup>. ==== Podklase 1A, 2A i 3A, od klasa 1, 2 i 3 ==== Ove podklase se odnose na ultralake avione s pomoćnim motorima, koji rade samo u pojedinim fazama leta. * obavezno su samo jednosedi * maksimalna kontinualna snaga pomoćnog motora je do 25&nbsp;kW * maksimalna trenutna snaga je do 30&nbsp;kW * maksimalna masa je do 170&nbsp;kg * maksimalno specifično opterećenje krila je do 30&nbsp;kg/m<sup>2</sup> * Ministar za civilno vazduholovstvo [[Francuska|Francuske]] odobrava spisak motora za upotrebu. === Nemačka === U [[Nemačka|nemačkoj]] se u okviru kategorije ultralakih aviona smatraju samo lake motorizovane letelice. Bezmotorne lake letelice su u kategoriji jedrilica. Čak su i motorne jedrilice u kategoriji jedrilica, izvan ultralakih aviona. Motorne jedrilice, koje uvlače [[motor]] posle poletanja, su limitirane s masom do 472,5&nbsp;kg. Laki helikopteri su limitirani s masom do 500&nbsp;kg, oni su, u [[maj]]u [[2004]]. [[godina|godine]], s propisima uvršćeni u ultralake avione. Nemački organi za civilno vazduhoplovstvo se zauzimaju za harmonizaciju i nužnost primene jedinstvenih propisa u [[Evropa|Evropi]]. Smatraju da vazduhoplovne [[industrija|industrije]] pojedinih [[država|zemalja]], iz svojih interesa, to onemogućavaju. Politiku harmonizacije evropskih propisa podržavaju i u praksi, s podrškom usaglašenih [[Evropa|evropskih]] standarda. U Nemačkoj je registracija ultralakih letelica dobrovoljna, nije obavezna.<ref name="Istorijat ultralakih aviona"/><ref name="Nemačko udruženje za ultralake avione">{{Cite web |title=Nemačko udruženje za ultralake avione |url=http://www.dulv.de/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2010-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101129135409/http://www.dulv.de/ |dead-url=yes }}</ref><ref name="Aero klub">[http://www.daec.de/lsgb/index.php Aero klub] </ref> === Velika Britanija === U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] se propisi odnose samo na ultralake avione s fiksnim krilom. Propisano je da ultralaki avioni mogu da budu do za dve osobe, s maksimalnom [[masa|masom]] do: * 300&nbsp;kg za jednosed * 450&nbsp;kg za dvosed * 330&nbsp;kg za amfibiju i za hidro avion, jednosed * 495&nbsp;kg za amfibiju i za hidro avion, dvosed. Ultralaki avion ne sme preći specifično opterećenje krila od 25&nbsp;kg/m<sup>2</sup>, ili [[brzina|brzinu]] ''prevlačenja'', za maksimalnu [[masa|masu]], od 65&nbsp;km/h. Samo oni Ultralaki avioni, koji ispunjavaju ove uslove, mogu biti registrovani i oni smeju da lete.<ref name="Britanski propisi">[http://www.caa.co.uk/default.aspx?catid=1416&pagetype=90&pageid=8379 Britanski propisi]</ref> === Sjedinjene Američke Države === U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] se sasvim drugojačije definišu ultralaki avioni, što može i da stvori određene zabune. Kod njih je definisan ultralaki avion s dokumentom [[FAR 103]] <!--([[:en:FAR 103|FAR 103]]) ({{jez-en|FAR 103}}) -->, s čime se precizira da je kod jednoseda maksimalna količina goriva 19 litara, masa praznoga je do 115&nbsp;kg, maksimalna brzina do 102&nbsp;km/h, a maksimalna brzina ''prevlačenja'' do 45&nbsp;km/h. Letenje je dozvoljeno u dnevnim satima i to u nenaseljenom području. Ultralaki avioni bez pogona (zmajevi paraglajderi itd.) imaju ograničenja u masi do 70&nbsp;kg, uz dodatnu težinu amfibijskih stajnih organa i padobrana za spasavanje. U [[2004]]. [[godina|godini]] su američke vazduhoplovne vlasti normirale uključenje i ultralakih aviona, kao posebnu kategoriju, u '''''Takmičenje-sportskih aviona'''''. Nisu propisane licence za letače na ultralakim avionima, ali se preporučuje njihova obuka. Za '''''Takmičenje-sportskih aviona''''', pilotima je za letenje na ultralakim avionima neophodan osnovni letački sertifikat.<ref>[http://www.faa.gov/regulations%5Fpolicies/ Pravila i propisi]</ref><ref>{{Cite web |title=Federalna regulativa |url=http://ecfr.gpoaccess.gov/cgi/t/text/text-idx?c=ecfr&rgn=div5&view=text&node=14:2.0.1.3.16&idno=14 |access-date=2010-12-05 |archivedate=2012-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119175053/http://ecfr.gpoaccess.gov/cgi/t/text/text-idx?c=ecfr&rgn=div5&view=text&node=14:2.0.1.3.16&idno=14 |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://translate.google.com/translate_t?hl=en#en|sr|Title%2014%20of%20the%20Code%20of%20Federal%20Regulations Spisak saveznih propisa]</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]] su definisani ultralaki avioni s jednim ili s dva sedišta, maksimalne [[masa|mase]] do 540&nbsp;kg, a brzina ''prevlačenja'' da ne prelazi 83&nbsp;km/h. Ultralaki avioni i njihovi piloti se u [[Australija|Australiji]] registriju preko državnog jedriličarskog udruženja ili preko Australiskok [[sport]]skog vazduhoplovstva. Na ovaj način su sva pitanja, vezana za ultralake avione, regulisana propisima civilnog vazduhoplovstva Australije.<ref name="Jedriličarstvo Australije">{{Cite web |title=Jedriličarstvo Australije |url=http://www.hgfa.asn.au/HGFA/HGFA.htm |access-date=2010-12-05 |archive-date=2011-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111011015604/http://hgfa.asn.au/HGFA/HGFA.htm }}</ref><ref name="Australiska rekreativna avjacija">[http://www.auf.asn.au/admin/mission.html Australiska rekreativna avjacija]</ref><ref name="Australijski civilni vazduhoplovni propisi">{{Cite web |title=Australijski civilni vazduhoplovni propisi. |url=http://www.casa.gov.au/rules/1998casr/200/200casr.pdf |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722154137/http://www.casa.gov.au/rules/1998casr/200/200casr.pdf |dead-url=yes }}</ref> === Kanada === [[Kanada|Kanadski]] vazduhoplovni propisi definišu dve vrste ultralakih aviona: osnovne i napredne. '''''Takmičenje sportskih aviona''''' je slično kao u [[Amerika|Americi]]. Bazira se na osnovu kanadskih naprednih ultralakih aviona. Napreni ultralaki avioni obavezno koriste [[aerodrom]]e s kontrolom, bez obaveznog prethodnog planiranja i najavljivanja leta. Upotreba, bilo koje klase ultralakih aviona u [[Kanada|Kanadi]] zahteva posedovanje dozvola za njih. Dozvole se zahtevaju za pilotiranje s jednosedom i s dvosedom. Drugi član posade, takođe mora posedovati pilotsku dozvolu. Ultralaki avioni se koriste sa zemlje i s vode.<ref name="Kanadski vazduhoplovni propisi">[http://www.tc.gc.ca/CivilAviation/Regserv/Affairs/cars/Part1/Subpart1.htm Kanadski vazduhoplovni propisi]</ref> === Indija === U [[Indija|Indiji]] je ultralaki avion definisan s karakteristikama: * [[masa]] do 450&nbsp;kg bez padobrana, a s padobranom do 472,5&nbsp;kg * [[brzina]] ''svaljivanja'' (prevlačenja) do 80&nbsp;km/h * maksimalna brzina do 220&nbsp;km/h * do dva sedišta * jedan motor, klipni, rotacioni (turbinski) ili dizel * površina krila veća od 10 m<sup>2</sup> * kabina nije pod pritiskom * neuvlačeći stajni organi, ako nije za vodu ili ako nije jedrilica. U Indiji ultralaki avioni moraju biti registrovani, periodično im se kontroliše stanje i dozvole za let, koje se obnavljaju svake godine..<ref name="Indijski vazduhoplovni propisi">[http://microlight.in/index_files/faqs.html Indijski vazduhoplovni propisi]</ref> === Novi Zeland === Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] su ultralaki avioni razvrstani u dve klase, po osnovu dali su jednosedi ili dvosedi. Svi tipovi ultralakih aviona moraju biti ispitani na izdržljivost (čvrstoću), pre prvog leta. Moraju biti opremljeni minimalnim ''paketom'' opreme: brzinomerom, magnetnim kompasom, visinomerom i padobranom. ==== Klasa 1 ==== Klasa 1 se odnosi na jednosede, a moraju da ispunjavaju uslove: * [[masa]] do 544&nbsp;kg, za [[zemlja (planet)|zemaljski]] * masa do 579&nbsp;kg, za hidro i amfibije * [[brzina]] ''prevlačenja'' do 45&nbsp;km/h Zahtevaju se godišnje inspekcije stanja letelica i njihove registracije, a ne moraju da imaju trenutne dozvole za let. ==== Klasa 2 ==== Klasa 2 se odnosi na dvosede i oni moraju da ispunjavaju uslove: * masa do 544&nbsp;kg, za zemaljski * masa do 614&nbsp;kg, za hidro i amfibije * brzina ''prevlačenja'' do 45&nbsp;km/h Zahteva se da ispunjava minimalne inostrane propise. Godišnje se pregledaju, registruju se, a moraju imati trenutnu dozvolu za let. == Konstrukcija == Ultralaki avioni, kao specifična kategorija letelica, su veoma heterogeni. Granice međusobnih razlika su razmaknute, od profesionalnih privrednih [[avion]]a do amaterskih za zabavu i za hobi. Saglasno tome su različite koncepcije, konstrukcije, primenjene tehnologije i rešenja. Posebno, kod ovih letelica dolazi do izražaja mašta u mogućnostima izbora konfiguracija i koncepcija, od klasičnih avionskih, leteći-bicikl, s potisnom i kanalisanom elisom, kopija detalja crteža [[Leonardo Davinči|Leonarda Davinčija]], do detalja iz [[mit]]skih crteža i principa leta [[ptica]]. Principi optimizacije i izbora materijala u konstrukciji strukture su preneti iz vazduhoplovnih iskustava i znanja. Kod ultralakih aviona su relativno male [[brzina|brzine]] leta, male [[masa|mase]], posledično i ukupna opterećenja su mala, te su prisutni principi upotrebe ''lakih konstrukcija'' strukture. Pored struktura od legura [[aluminijum]]a i kompozita, najčešća je upotreba mešovitih konstrukcija od nosećih cevi i razvučenog platna. Cevi su od kompozita ili od dural-aluminijuma. Sve se više insistira na potpunoj vazduhoplovnoj proceduri i u razvoju ultralakih aviona, prema kojima su obavezna [[statika|statička]] i [[dinamika|dinamička]] ispitivanja strukture, kao uslov za dobijanje upotrebne dozvole. [[Datoteka:Gossamer penguin.jpg|right|thumb|Ultralaki avion s elektropogonom, pomoću [[solarna energija|solarne energije]].|220px]] Pogon je najčešće s klipnim [[motor]]om i elisom, čija ugradnja je obično iza kabine (potisni princip) ili iznad krila, kod visokokrilaca. Na ovaj način pilot dobija potpunu (panoramsku) preglednost ispred letelice. Kod nekih rešenja, s padobranskim krilom, pilot nosi motor na leđima, kao ranac. Najviše se koriste motori s unutrašnjim sagorevanjem, a u poslednje vreme su dosta prisutni i elektro motori s baterijama ili sa [[solarna energija|solarnom energijom]]. Motori s unutrašnjim sagorevanjem imaju snagu, približnog nivoa malih i srednjih automobila, potrošnju po kilometru pređenog puta imaju sličnu. Prelazak na elektro-motore su podstakli motivi cene, ekologije i jednostavnosti. Obezbeđenje električne energije iz [[solarna energija|solarne]], za pogon aviona u širem smislu, već duže vreme se ispituje i istražuju za rešenja ozbiljnijih serijskih aplikacija. U okviru svoga istraživačkog [[program]]a, [[NASA]] je izgradila poznati [[prototip]] aviona sa [[solarna energija|solarnom energijom]], [[Avion Helios]] <!--[[:en:Helios Prototype |Avion Helios]]--><ref name="Avion Helios">{{Cite web |title=NASA Avion Helios |url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-068-DFRC.html |access-date=2010-12-05 |archive-date=2010-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124125752/http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-068-DFRC.html }}</ref> Tehnologija gradnje električnih baterija je toliko napredovala da je već postala realnost u pogonu ultralakih aviona, čiji su zahtevi skromni po pitanju nivoa instalisane snage. U [[april]]u [[2007]]. [[godina|godine]], na ultralakom avionu zvanom [[Elektroavion]], <!--[[:en:ElectraFlyer|Elektroavion]]--> napravljena je uspešna konverzija motora s unutrašnjim sagorevanjem s elektro pogonom. Primenjeni elektromotor je [[masa|mase]] od 12&nbsp;kg i snage 13,5&nbsp;kW. Baterija je pravljena na bazi [[litij]]um-[[polimer]]a od 5,6 kWh, traje za 1,5 h leta. Ceo sistem pogona košta 10 000 $.<ref name="Elektropogon 1">[http://www.avweb.com Elektropogon 1]</ref><ref name="Elektropogon 2">[http://www.electraflyer.com Elektropogon 2]</ref> [[Aerodinamika]] ultralakih aviona je klasična, jedino se mora pokloniti posebna pažnja pri svođenju proračunskih [[aerodinamika|aerodinamičkih]] koeficijenata na stvarne uslove strujanja vazduha, preko [[Rejnoldsov broj|Rejnoldsovog broja]]. [[Datoteka:Pegasus quantum 15-912 microlight g-byff kemble arp.jpg|right|''Pegasus kvantum'' 145-912, sa ''slobodnim'' krilom.|230px]] Upravljanje u letu s ultralkim avionima s fiksnim krilom je preko krmila, kao i kod klasičnih aviona. Ultralaki avioni, sa slobodnim krilom (na koje je okačena kabina s pilotom), su posebni u upravljanju. Sistem upravljanja ima delimičnu sličnost s upravljanjem kod leta ptica. S promenom ugaonog položaja krila, u odnosu na preostali deo [[avion]]a i pilota, posledično se generišu aerodinamički momenti, neophodni za željeni manevar letelice. Ustvari pilot na taj način rukama, preko rukohvata (rama) upravlja s napadnim uglom, uglom klizanja i uglom nagiba krila. Njihove promene generišu izmenu momenata propinjanja, skretanja i valjanja letelice. Pilot preko upravljačkog rukohvata (''palice'', ''volana'') to realizuje. Zakretanje krila u tri stepena slobode je ostvareno preko trostrukog šarnira, preko koga je realizovana i veza krilo preostali deo letelice (okačeno). Pilotove ruke su stalno, u toku leta, na ramu-rukohvatu, postavljenom u poprečnoj ravni ispred njega. Rukohvat je u krutom sklopu (vezi) s krilom, a izrađen je od laganih [[cev]]i. Ovo rešenje je vidljivo na slici gore desno.<ref name="Nemačko udruženje za ultralake avione"/><ref name="Aero klub"/> === Ultralaki avioni bez pogona === '''Delta-planer (''glajder'')''' je bezmotorni ultralaki avion, teži od [[vazduh]]a, jedri uz pomoć vertikalnog strujanja, kao jedrilica. [[Aerodinamika|Aerodinamički]] je projektovan s velikom finesom (s malim gubitkom visine na pređenom putu i bez vertikalne struje vazduha). Naziva se ''delta'' po obliku [[Grčka|grčkog]] [[Slovo|slova]]. Konstrukcija ove letelice je praktično cela u krilu, o kojem visi letač, okačen preko sistema veza. Krilo je elastično od laganih cevi, s razvučenim platnom po površini. Upravljanje je pomoću krutog rukohvata, s kojim pilot (letač) menja sva tri postavna [[ugao|ugla]] krila. Poletanje može biti sa zatrčavanjem letača s letelicom, obično niz padinu uzvišenja.<ref>{{Cite web |title=Delta-planer |url=http://www.sla.ru/faq/deltaplan/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205163812/http://www.sla.ru/faq/deltaplan/ }}</ref> '''Padobranski-planer (''paraglajder'')''' [[Datoteka:Hyener_PA2006.jpg|right|180px]] Ova bezmotorna letelica jedri po principu jedrilice, a krilo mu se zasniva na principima konstrukcije padobrana. U čijoj konstrukciji su primenjeni kanapi i platno. Krilo je elastično, na čiju izmenu oblika, letač utiče zatezanjem odgovarajućih kanapa. Na taj način se i upravlja s ovom letelicom. ''Glajderi'' i ''paraglajder'' imaju sličnu funkciju i način jedrenja kao i [[jedrilica (vazduhoplov)|jedrilice]], ali su praktičniji u upotrebi. Jednostavniji i jeftiniji je transpot. S ''paraglajderima'' se može poleteti sa zatrčavanjem letača niz padinu. Let s ''glajderom'' i ''paraglajderom'' ima više elemenata sporta i hobija, u odnosu na klasičnu [[jeddrilica|jedrilicu]]. S jedrilicom se postižu bolji rezultati, zbog bolje [[aerodinamika|aerodinamike]], to jest ima veću [[brzina|brzinu]] leta i dolet. [[Datoteka:Paragliding_schynigePlatte.jpg|right|180px]] <ref>{{Cite web |title=Padobranski-planer |url=http://www.sla.ru/faq/paraplan/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205163837/http://www.sla.ru/faq/paraplan/ }}</ref><ref>{{Cite web |title=Padobranska jedrilica |url=http://www.sla.ru/faq/paradelta/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090612063222/http://www.sla.ru/faq/paradelta/ }}</ref> Ultralake letelice bez pogona mogu da poleću i s vučom pomoću vitla, s kojim se pokreće pomoćni podvoz na kome su smešteni letač s letelicom. Kada se postigne odgovarajuća brzina za uzgon krila, nivoa težine letelice, odnosno dovoljne vrednosti za odvajanje od podvozja, otpočinje slobodan let.<ref>{{Cite web |title=Poletanje bezmotornih letelica |url=http://www.sla.ru/faq/sms/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201064204/http://www.sla.ru/faq/sms/ }}</ref> === Ultralaki avioni s pogonom === [[Datoteka:Zenair.zodiac.ch.601ul.g-jame.arp.jpg|right|180px]] '''Mikroavion''' je klasični avion, jednosed ili dvosed, u aplikaijama je s malom masom i dimenzijama. Preko [[aerodinamika|aerodinamike]] njegovog fiksnog krila se stvara uzgon za uravnoteženje težine. Konstrukcija stukture je od laganih materijala, visoke nosivosti i pouzdanosti. Upravljanje je klasično s krmilima oko sve tri ose. Opremljen je s najnužnijim instrumentima: brzinomerom, visinomerom, varimetrom, kompasom i pokazivačem trenutne količine goriva. Operativna upotreba mu se stalno širi, od sporsko-rekreativne do značajnih primena u privrednim delatnostima.<ref>{{Cite web |title=Mikroavion |url=http://www.sla.ru/faq/samolet/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213022920/http://www.sla.ru/faq/samolet/ }}</ref> [[Datoteka:AirBorne XT912 Tourer microlight.jpg|right|180px]] ''' Motorni ''glajder''''' je letelica s pogonom, najčešće s klipnim motorom i potisnom elisom, ugrađenim iza kabine i letača. Nasledio je osnovne konstruktivne karakteristike, svoga bezmotornog prethodnika. S njim zajedno, je u vrhu spiska letelica po jednostavnosti i pristupačnosti širem broju ljudi. Strukturalno se satoji od dva modula: pilotska kabina sa stajnim organima i uzgonski deo (krilo). Kabinski deo je kvazi trup od mikroaviona. Na njegovom zadnjem delu je ugrađen motor s potisnom elisom. Motor je obično s unutrašnjim sagorevanjem, a u poslednje vreme su prisutna i rešenja sa elektro pogonom. [[Datoteka:Powered-parachute-flying.jpg|right|180px]] Motorni ''glajder'', sačinjava hibrid elemenata i funkcija klasičnog aviona i jedrilice. Ima ozbiljne prednosti nad jednim i drugim, u poletanju i sletanju, letnim performansama, mobilnosti, transportu, autonomnosti upotrebe i ekonomičnosti.<ref>{{Cite web |title=Motorni ''glajder'' 1 |url=http://www.sla.ru/faq/deltalet/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524183321/http://www.sla.ru/faq/deltalet/ }}</ref><ref>{{Cite web |title=Motorni ''glajder'' 2 |url=http://www.sla.ru/faq/motodelta/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205163818/http://www.sla.ru/faq/motodelta/ }}</ref> ''' Motorni ''paraglajder''''' je u osnovi bazni ''paraglajder'' s dodatkom pogona. Pogon omogućava ''paraglajder'' veću autonomiju, to jest veću nezavisnost od inteziteta horizontalnih i vertiklnih strujanja [[vazduh]]a, pri poletanju, sletanju i u letu. Pogon je motor s potisnom elisom, postavljenima iza letača. Motor može biti s unutrašnjim sagorevanjem ili električni. [[Datoteka:MT03_autogyro_in_flight.jpg|right|180px]] Postava pogona može biti na leđima letača, tipa ruksak, ili fiksna ugradnja na modul kolica. ''Paraglajde''r se sastoji pored ovog [[pilot]]ovog i od funkcionalnog modula. Funkcionalni modul je ojačano krilo baznog ''paraglajdera''.<ref>{{Cite web |title=Motorni paraglajder 1 |url=http://www.sla.ru/faq/motopara/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2010-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100116224457/http://www.sla.ru/faq/motopara/ }}</ref><ref>{{Cite web |title=Motorni paraglajder 2 |url=http://www.sla.ru/faq/paralet/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2010-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309154148/http://www.sla.ru/faq/paralet/ }}</ref> '''Autožir (žiroplaner)''' je kombinacija konstrukcije i primenjenih [[aerodinamika|aerodinamičkih]] principa na avionima i helikopterima. Glavna razlika je u tome što se na avionu ostvaruje uzgon preko fiksnog krila, a na autožiru preko autorotacionih krila. Obrtni moment, za autorotaciju krakova krila, je posledica pojave sprega sila, usled razlike otpora na istima, pri linijskom kretanju letelice. [[Datoteka:CH7-Kompress.JPG|right|180px]] Posledica autorotacije krila (krakova) je pojava potrebnog uzgona, za uravnoteženje težine letelice. Upravljanje s uzgonom (podešavanje) je s promenom napadnog ugla krila (krakova). U poređenju s klasičnim avionom, autožir ima određene prednosti, kraće su im poletno-sletne staze i bezbednije se prizemljuju pri otkazu pogonskog motora. Napredni autožiri mogu da poleću sa staze i do 10 m.<ref>{{Cite web |title=Autožir |url=http://www.sla.ru/faq/avtozghir/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205163803/http://www.sla.ru/faq/avtozghir/ }}</ref> '''Ultralaki helikopter''' su klasičih kofiguracija, jednosedi i dvosedi, male mase i male geometrije. Postoje i primeri eksperimentalnih ultralakih helikoptera, zasnovanih i na drugim principima rada, kao što je koncept Martina Jetpaka. Ultralaki helikopter je pogodan za upotrebu u najširem spektru namena, u odnosu na sve ultralake avione.<ref>{{Cite web |title=Ultralaki helikopter |url=http://www.sla.ru/faq/vertolet/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213022926/http://www.sla.ru/faq/vertolet/ }}</ref><ref>[http://www.engadget.com/2008/07/29/martin-jetpack-officially-unveiled-lifts-off-on-video/ Personalni helikopter]</ref> == Primena ultralakih aviona <ref>{{Cite web |title=Sfera primene |url=http://www.sla.ru/faq/sfera/ |access-date=2010-12-05 |archive-date=2008-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205163842/http://www.sla.ru/faq/sfera/ }}</ref> == Veliki spektar kategorija, vrsta i podvrsta ultralakih aviona ima široku primenu u društvenim i privrednim delatnostima: * aviosport, * avioturizam i panoramsko razgledanje terena, * obuka i trening pilota, * aerosnimanje i nadgledanje terena, * policijske patrole, * protivpožarne patrole, * nadgledanje električnih dalekovoda, naftovoda i gasovoda, * prevoz medecinskog osoblja, * prevoz privatnih lica, * razne usluge u poljoprivredi i šumarstvu, * usluge u ribarstvu itd. == Organizacija korišćenja == U [[svijet|svetu]], posebno u [[Evropa|Evropi]] se čine značajni napori za harmonizaciju nacionalnih propisa u jedinstven i funkcionalan sistem internacionalne upotrebe ultralakih aviona. Na ovim pitanjima se radi ubrzano, pošto prirast razvoja, proizvodnje i upotrebe ovih letelica ima oblik eksponencijalne funkcije. U tome smislu, sve više i komercijalnih aerodroma se obavezuje na pružanje usluga ultralakim avionima. Neki [[aerodrom]]i i za međunarodni saobraćaj su to već učinili, kao npr. [[aerodrom]] u [[Leipzig|Lajpcigu]]. [[Srbija]] raspolaže s velikom vazduhoplovnom tradicijom u školstvu, istraživanju i razvoju, avioindustriji, aviosportu, kadrovima i sa značajnom vazduhoplovnom infrastrukturom, za šire prisustvo ultralakih aviona. Vazduhoplovni savez Srbije ima posebnu odgovornost za organizaciju, kontrolu i upravljanje s tom delatnošću, preko organizacionih subjekata, '''Nacionalnog aerokluba Srbije „Naša krila“''' (koji su osnovali [[rat]]ni [[pilot]]i ''[[Solun]]ci'', po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]) i ostalih [http://www.vazduhoplovnisavezsrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=62&Itemid=102 aeroklubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001170011/http://www.vazduhoplovnisavezsrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=62&Itemid=102 |date=2009-10-01 }}. == Galerija == <gallery> Image:UltraflightLazairSeriesIII.jpg|[[Kanada|Kanadski]] ultra-laki [[avion]]. Image:ikarus c42 g-fift arp.jpg|[[Nemačka|Nemački]] ultra-laki '''Ikarus C42'''. Image:Phantom_mki.jpg|Fantom - MKI Image:CTSW N646MA.jpg Image:ixess hang glider arp.jpg Image:quik gt450 ultralight g-gttp arp.jpg Image:Pipistrel Sinus.jpg </gallery> == Reference == {{reflist}} == Korišćena izdanja == * [http://www.sla.ru/ Ultralaki avioni u Rusiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090817000327/http://www.sla.ru/ |date=2009-08-17 }} * [http://www.ul-piloten.de/ Entuzijasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090815114711/http://www.ul-piloten.de/ |date=2009-08-15 }} * [http://www.motorschirm.org Nemačko paramotor udruženje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402083638/http://www.motorschirm.org/ |date=2016-04-02 }} * [http://delta-mike.pair.com/datenbank.htm Nemačka baza podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804133328/http://delta-mike.pair.com/datenbank.htm |date=2009-08-04 }} * [http://home.arcor.de/ul-minimum/fuss-ul.htm Pregled Ultralakih aviona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804132030/http://home.arcor.de/ul-minimum/fuss-ul.htm |date=2009-08-04 }} * [http://www.tc.gc.ca/aviation/activepages/ccarcs/aspscripts/en/monthsumairbycat.asp Kanadski registar aviona] * [http://www.hgfa.asn.au/main.php Glajderska asocijacija Australije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090826133540/http://www.hgfa.asn.au/main.php |date=2009-08-26 }} * [http://www.tc.gc.ca/CivilAviation/Regserv/Affairs/cars/Part1/Subpart1.htm Kanadska avio regulativa] == Vanjske veze == {{portal2|Vazduhoplovstvo}} {{commonscat|Ultralight aircraft}} * {{sr}} [http://www.planeta.rs/30/intro30.html Ultalaka avijacija u Srbiji] * {{es}} [http://www.aviacioncr.net Slike] * {{de}} [http://delta-mike.pair.com/datenbank.htm Specifikacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804133328/http://delta-mike.pair.com/datenbank.htm |date=2009-08-04 }} * {{es}} [http://www.ultraligero.net/ Baza podataka] * {{en}} [http://www.ultralighthomepage.com/regulations.html Propisi] * {{en}} [http://www.flyingthefish.com/ Leteće ribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601101242/http://www.flyingthefish.com/ |date=2018-06-01 }} * {{en}} [http://www.flyingthefalls.com/ Leteći talas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609105407/http://www.flyingthefalls.com/ |date=2007-06-09 }} * {{en}} [http://www.martinjetpack.com Martin Jetpack official website] * {{en}} [http://www.msnbc.msn.com/id/21134540/vp/25907397#25907397 Video of Martin Jetpack in operation] [[Kategorija:Avioni]] t971cblili9ace9cmzd7pmf89bfsrjq 0 97585 42677714 42318728 2026-08-15T17:36:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677714 wikitext text/x-wiki </s>{{Infokutija02 film | naslov = The Fall of the Roman Empire | slika = Fall of roman empire (1964).jpeg | opis = Originalni poster | režija = [[Anthony Mann]] | producent = Samuel Bronston <br /> Jaime Prades (pridruženi) <br /> [[Michal Waszynski]] (pridruženi) | scenario = Ben Barzman<br /> Basilio Franchina <br /> [[Philip Yordan]] | uloge = [[Sophia Loren]] <br />[[Stephen Boyd]]<br /> [[Alec Guinness]] <br />[[James Mason]] <br />[[Christopher Plummer]] <br />[[Mel Ferrer]] <br />[[Omar Sharif]]<br />[[Finlay Currie]] | muzika = [[Dimitri Tiomkin]] | fotografija = [[Robert Krasker]] | montaža = [[Robert Lawrence (montažer)|Robert Lawrence]] | distributer = [[Paramount Pictures]] | premijera = {{Film date|1964|3|26|df=y}} | trajanje = 188 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | awards = | jezik = engleski | budžet = $20M | preceded_by = | followed_by = }} '''The Fall of the Roman Empire''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] igrani film [[historijski žanr|historijske]] tematike iz 1964. koga je režirao [[Anthony Mann]], a koji je producirao [[Samuel Bronston]]. Radnja je bila smještena u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pred kraj [[Nervo-Antoninska dinastija|Nervo-Antoninske dinastije]] te prikazivala kako [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] (koga je tumačio [[Alec Guinness|Alec Guiness]]), posljednjeg od [[Pet dobrih careva]] mijenja njegov tiranski sin [[Komod]] (koga je tumačio [[Christopher Plummer]]). Predstavljao je jedan od najskupljih, najraskošnijih i najambicioznijih filmova svog vremena, ali je na kraju doživio [[box office bomb|krah na kino-blagajnama]], označivši kraj karijere producenta Bronstona i režisera Manna, koji je umro nedugo nakon snimanja. Kritičari u kasnijim decenijama su ga, međutim, hvalili kao jednih od boljih i inteligentnijih primjera svog žanra, a poslužio je i kao jedna od inspiracija za mnogo uspješniji ''[[Gladiator (2000 film)|Gladijator]]'', koji se bavi istom temom. Na prostoru bivše Jugoslavije je distribuiran pod nazivom '''''Pad Rimskog Carstva'''''. == Vanjske veze == * {{IMDB title|id=0058085|title=The Fall of the Roman Empire}} * [http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=226 Movie stills] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918094153/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=226 |date=2009-09-18 }} * [http://movies.nytimes.com/movie/16642/The-Fall-of-the-Roman-Empire/overview New York Times movie review] {{Anthony Mann}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fall Of The Roman Empire, The}} [[Kategorija:Filmovi 1964.]] [[Kategorija:Antoninska dinastija]] hohezmw5wwunc9l9s0jt5aqgqucba5w 0 102539 42677873 42253713 2026-08-16T11:06:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677873 wikitext text/x-wiki {| cellpadding=3px cellspacing=0px bgcolor=#f7f8ff style="float:right; border:1px solid; margin:5px" !style="background:#ccf; border-bottom:1px solid" colspan=2|[[Kinesko ime|Ime]] |- | colspan="2"|[[Datoteka:Wang Hsichih.jpg|100px|center|Wang Xizhi]] |- |align=right|[[Kineski jezik|kineski]]:||王羲之 |- |align=right|[[Pinyin]]:||Wáng Xīzhī |- |align=right|[[Wade-Giles]]:||Wang Hsi-chih |- |align=right|[[Kinesko kurtoazno ime#Zi|''Zi'']]:||Yìshào (逸少) |- |align=right|[[Kinesko kurtoazno ime#Hao|''Hao'']]:||Dànzhāi (澹斋) |- |align=right valign=top|Ostala ime:||Wáng Yòujūn (王右軍) Shūshèng (書聖, literally<br />Mudrac kaligrafije) |} {{Kinesko ime|[[Wang (prezime)|王 (Wang)]]}} '''Wang Xizhi''' ({{zh|c=王羲之}}, 303–361) bio je [[Kinezi|kineski]] [[Istočnoazijska kaligrafija|kaligrafija]], poznat i kao '''Mudrac kaligrafije''' (書聖), koji je živio u doba [[Dinastija Jin (265–420)|dinastije Jin]]. Smatra se jednim od najboljih kineskih kaligrafa svih vremena, a posebno je bio cijenjen u doba [[dinastija Tang|dinastije Tang]], kada se često imitirao njegov [[kineski polukurziv|polukurziv]]. [[Car Taizong od Tanga|Car Taizong]] je toliko cijenio njegovo djelo da je odredio da originalni rukopis [[Lanting Xu|''Predgovora pjesmama napisanim u Paviljonu orhideja'']] bude s njim pokopan u carskom [[mauzolej]]u. == Vanjske veze == {{Commonscat|王羲之}} * [http://www.chinaonlinemuseum.com/calligraphy-wang-xizhi.php Wang Xizhi and his Calligraphy Gallery] at China Online Museum * [http://www.chinapage.com/wang1.html Wang XiZhi's calligraphy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012143715/http://www.chinapage.com/wang1.html |date=2007-10-12 }} * [http://www.learn-chinese.org/classicalprose1/wangxizhi/lan01.htm Selections of Wang Xi Zhi] by Professor Lu-sheng Chong {{Lifetime|303|361|Wang, Xizhi}} [[Kategorija:Kineski kaligrafi]] [[Kategorija:Dinastija Jin]] iz335xmqauz45vftjgo1ah11vpabn48 4 109822 42677631 42677222 2026-08-15T12:28:31Z Aca 108187 /* Kako izbeći „ujedanje“ novih saradnika */ 42677631 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih „novajlija“. Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući „urednici“ i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem –&mdash; '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica „diše“. == Molimo NE ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto –– kao i pozivnica novajlijama –– jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled „pogrešno“ zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto „pogrešno“ ili „ispodstandardno“. * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova „sramežljivost“. * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. „dok ne steknu više iskustva“. Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa „Hanlonove britve“, koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" novih saradnika == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da „ujeda“ novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip „Ignorantia juris non excusat“ („Neznanje zakona ne opravdava“) je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate „ujedenim“ == Ako vas je neko „ujeo“, ili se osećate „ujedenim“, postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je „ujela“ mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog „ujedanja“ ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad „ujedom“. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 6wooae3cau6peqbj1ur29hnwztiy8hu 42677632 42677631 2026-08-15T12:28:59Z Aca 108187 /* Što da učinite ako se osećate „ujedenim“ */ 42677632 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih „novajlija“. Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući „urednici“ i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem –&mdash; '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica „diše“. == Molimo NE ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto –– kao i pozivnica novajlijama –– jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled „pogrešno“ zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto „pogrešno“ ili „ispodstandardno“. * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova „sramežljivost“. * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. „dok ne steknu više iskustva“. Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa „Hanlonove britve“, koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" novih saradnika == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da „ujeda“ novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip „Ignorantia juris non excusat“ („Neznanje zakona ne opravdava“) je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko „ujeo“, ili se osećate „ujedenim“, postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je „ujela“ mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog „ujedanja“ ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad „ujedom“. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 9c03r046ko9eh4n1opugbgrweyf662p 42677633 42677632 2026-08-15T12:30:09Z Aca 108187 /* Molimo NE ujedajte novajlije */ 42677633 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih „novajlija“. Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući „urednici“ i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem –&mdash; '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica „diše“. == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto –– kao i pozivnica novajlijama –– jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled „pogrešno“ zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto „pogrešno“ ili „ispodstandardno“. * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova „sramežljivost“. * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. „dok ne steknu više iskustva“. Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa „Hanlonove britve“, koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" novih saradnika == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da „ujeda“ novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip „Ignorantia juris non excusat“ („Neznanje zakona ne opravdava“) je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko „ujeo“, ili se osećate „ujedenim“, postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je „ujela“ mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog „ujedanja“ ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad „ujedom“. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} n9n5mc8hf1tm9jmk84flnj1832ce5w9 42677634 42677633 2026-08-15T12:30:33Z Aca 108187 /* Kako izbeći "ujedanje" novih saradnika */ 42677634 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih „novajlija“. Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući „urednici“ i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem –&mdash; '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica „diše“. == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto –– kao i pozivnica novajlijama –– jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled „pogrešno“ zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto „pogrešno“ ili „ispodstandardno“. * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova „sramežljivost“. * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. „dok ne steknu više iskustva“. Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa „Hanlonove britve“, koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da „ujeda“ novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip „Ignorantia juris non excusat“ („Neznanje zakona ne opravdava“) je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko „ujeo“, ili se osećate „ujedenim“, postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je „ujela“ mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog „ujedanja“ ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad „ujedom“. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} fn24w9lho1ldh2fexqlaqyuy30f1h3z 42677635 42677634 2026-08-15T12:31:57Z Aca 108187 navodnici 42677635 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem –&mdash; '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto –– kao i pozivnica novajlijama –– jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 8fuvbfsz07r88xi3e68160pjao2nibh 42677636 42677635 2026-08-15T12:33:00Z Aca 108187 42677636 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem – '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto – kao i pozivnica novajlijama – jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} hrsomhahei4zbdnbksszggcmpwcwh8d 0 123362 42677718 42253234 2026-08-15T17:41:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677718 wikitext text/x-wiki {{for|istoimeni film iz 1981. godine|The French Lieutenant's Woman (film)}} '''''The French Lieutenant's Woman''''' je historijsko-ljubavni roman britanskog pisca [[John Fowles|Johna Fowlesa]], originalno objavljen 1969. Radnja, djelomično inspirirana pripovjetkom ''[[Ourika]]'' francuske književnice Claire de Duras iz 1823. godine, je smještena u [[Viktorijansko doba|viktorijansku]] [[Engleska|Englesku]] i opisuje kako prilikom boravka u primorskom mjestu [[Lyme Regis]], londonski [[džentlemn]] Charles Smithson ugleda i postane fasciniran sa lokalnom ženom po imenu Sarah Woodruff, koja je nakon nesretne ljubavne veze sa oženjenim pomorcem od strane [[zadrtost|zadrtih]] mještana dobila nadimak "ženska francuskog poručnika". Za roman je karakteristična atipična struktura, odnosno dva završetka - [[hepi end|sretni]] i nesretni - kao i da se autor obraća čitatelju dajući detaljni kontekst ekonomskih prilika tadašnje Engleske i razlika [[viktorijanski moral|viktorijanskog]] u odnosu na moral 20. vijeka, kao i obrazlažući vlastiti kreativni proces prilikom pisanja romana. The French Lieutenant's Woman se smatra jednim od najvećih romana engleske književnosti 20. vijeka. Godine 1981. ga je [[Harold Pinter]] adaptirao u scenarij za [[The French Lieutenant's Woman (film)|istoimeni film]] sa [[Meryl Streep]] u naslovnoj ulozi. Na prostoru bivše Jugoslavije je bio izdan pod naslovom '''''Ženska francuskog poručnika'''''. == Vanjske veze == * [http://www.fowlesbooks.com/ FowlesBooks.com]—The Official John Fowles web site * {{cite web| title=Postmodern evolutionary theory in ''The French Lieutenant's Woman''| url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0403/is_n2_v43/ai_20563363| work=Twentieth Century Literature| author=Tony E. Jackson| publisher=[[FindArticles]]| date=Summer 1997| accessdate=9. III 2009.| archive-date=2007-03-21| archive-url=https://web.archive.org/web/20070321210338/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0403/is_n2_v43/ai_20563363/print| url-status=dead}} {{Fowles}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:French Lieutenant's Woman, The}} [[Kategorija:John Fowles]] [[Kategorija:Romani 1969.]] [[Kategorija:Britanska književnost]] 7wpx3tzed6bksityibn42cdnxk34hb1 0 128358 42677643 42253081 2026-08-15T13:07:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677643 wikitext text/x-wiki '''''Sweet Georgia Brown''''' je popularna [[SAD|američka]] [[jazz]] pjesma iz 1925. godine, za koju su muziku komponirali [[Ben Bernie]] i [[Maceo Pinkard]], a tekst napisao [[Kenneth Casey]]. Tekst govori o djevojci iz [[Georgia|Georgije]] koja dolazi u grad i izaziva pomamu među tamošnjim muškarcima. Prvu verziju je snimio [[Ben Bernie]] zajedno sa svojim orkestrom i postala je veliki hit. Muzikolozi su u njoj pronašli tragove [[swing muzika|swinga]] koji će početi dominirati američkom pop-muzikom deset godina kasnije. Mogućnosti improvizacije su je učinile izuzetno popularnom među kasnijim generacijama jazz muzičara. Kasnije su je obrađivali brojni renomirani izvođači kao [[Django Reinhardt]], [[Cab Calloway]], [[Ella Fitzgerald]], [[Anita O'Day]], [[Nancy Sinatra]] i [[Jerry Lee Lewis]], kao i ''[[The Beatles]]'' na jednom svom ranom ''[[bootleg]]'' izdanju iz 1961. Poznata je i verzija koju izvode [[Mel Brooks]] i [[Anne Bancroft]] u filmu ''[[To Be or Not to Be (1983 film)|Biti ili ne biti]]'' iz 1983. godine. Ipak, za popularnost pjesme je najzaslužniji jazz muzičar [[Brother Bones]] čija je instrumentalna verzija iz 1949. godine postala zaštitni znak egzibicijskog košarkaškog tima'' [[Harlem Globtrotters]]''. == Vanjske veze == * [http://www.uspto.gov/go/kids/soundex/74158626.mp3 Audio file of the Brother Bones version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510215352/http://www.uspto.gov/go/kids/soundex/74158626.mp3 |date=2009-05-10 }} at the [[United States Patent and Trademark Office]] ([[MP3]] format) * [http://www.warnerchappell.com/wcm_2/song_search/song_detail/songview_2.jsp?menu_status=songsearch&esongId=120330300 Song information] from [[Warner Music Group|Warner-Chappell Music]] * [http://www.perfessorbill.com/lyrics/lyswtgrg.htm ''Sweet Georgia Brown'' lyrics (original version)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015143330/http://www.perfessorbill.com/lyrics/lyswtgrg.htm |date=2018-10-15 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pjesme 1925.]] [[Kategorija:Američke pjesme]] 79bfgvuumrv30vnplgxiggow145jp6t 0 129203 42677872 42253711 2026-08-16T11:05:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677872 wikitext text/x-wiki {{kinesko ime|[[Wang (prezime)|王 (Wang)]]}} {{Infokutija03 pisac |ime = Wang Wei |slika = Wang Wei.jpg |širina_slike = 200px |datum_rođenja = 699 |mjesto_rođenja= Okrug Qi, [[Jinzhong]], [[Shanxi]] |datum_smrti = {{death year and age|759|699}} |mjesto_smrti = [[Xi'an]], [[Shaanxi]] |zanimanje= kineski državni službenik, [[pjesnik]], [[slikarstvo|slikar]] |period = [[dinastija Tang]] }} '''Wang Wei''' ({{CJKV|t=王維|s=王维|p=Wáng Wéi|w=Wang Wei}}, kurtoazno ime {{CJKV|t=摩詰|s=摩诘|p='''Mó​jié​'''}}, također poznat i kao '''Wang Youcheng''', 699-759<ref>Stimson, 22</ref><ref>Watson, 10 and 170</ref><ref>Wu, 225</ref>), bio je [[narodna Republika Kina|kineski]] [[kineska poezija|pjesnik]], [[Kineska muzika|muzičar]], [[Kinesko slikanje|slikar]] i državni službenik. Bio je među najpoznatijim književnicima i učenjacima svog doba. Mnoge od njegovih pjesama su sačuavane, a dvadeset devet njih je uključeno u znamenitu antologiju ''[[Tri stotine Tang pjesama]]''. == Literatura == * Davis, A. R. (Albert Richard), Editor and Introduction,(1970), ''The Penguin Book of Chinese Verse''. (Baltimore: Penguin Books). * Ferguson, John C. (1927). ''Chinese Painting''. Chicago: University of Chicago Press. * Stimson, Hugh M. (1976). ''Fifty-five T'ang Poems''. Far Eastern Publications: Yale University (New Haven, CN. {{ISBN|0-88710-026-0}} * Watson, Burton (1971). ''CHINESE LYRICISM: Shih Poetry from the Second to the Twelfth Century''. New York: Columbia University Press. {{ISBN|0-231-03464-4}} * Wu, John C. H. (1972). ''The Four Seasons of Tang Poetry''. Rutland, Vermont: Charles E. Tuttle. {{ISBN|978-0-8048-0197-3}} == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://poemsintranslation.blogspot.com/search/label/Wang%20Wei Wang Wei in English] at ''Poems Found in Translation'' * {{dmoz|Arts/Literature/Authors/W/Wang_Wei|Wang Wei}} * [http://www.poetry-chinese.com/wangwei-m.htm Regulated verses of Wang Wei, with English translation, pinyin transliteration, and tonal patterns.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080310234556/http://www.poetry-chinese.com/wangwei-m.htm |date=2008-03-10 }} * [http://www.chinapage.com/poem/wangwei/wangwei-trs.html Translations by sixteen poets of "Deer Park"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611171909/http://www.chinapage.com/poem/wangwei/wangwei-trs.html |date=2010-06-11 }} {{Lifetime|699|759|Wang, Wei}} {{Commonscat|Wang Wei}} [[Kategorija:Kineski muzičari]] [[Kategorija:Kineski slikari]] [[Kategorija:Kineski pjesnici]] [[Kategorija:Dinastija Tang]] 5c8koqs44l0n63fxxayyrmyc266rhsf 0 129270 42677719 42319876 2026-08-15T17:49:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677719 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija03 film | naziv = The Jazz Singer | tip = crno-bijeli | slika = The Jazz Singer 1927 Poster.jpg | opis = Kino-poster | producer = | režija= [[Alan Crosland]] | scenario = [[Alfred A. Cohn]] | predložak = istoimenoj predstavi [[Samson Raphaelson|Samsona Raphaelsona]] | uloge = [[Al Jolson]]<br />[[May McAvoy]]<br />[[Warner Oland]] | muzika = [[Louis Silvers]] | fotografija = [[Hal Mohr]] | montaža = [[Harold McCord]] | distributer = [[Warner Bros.]] | premijera = {{Film date|1927|10|6|df=y}} | trajanje = 89 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 422.000 $ }} '''''The Jazz Singer''''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] igrani film iz 1927. godine, poznat prije svega kao prvi [[dugometražni film|cjelovečernji film]] sa [[sinkronizacija|sinkroniziranim]] scenama [[dijalog]]a, a koji se često kolokvijalno (i pogrešno) navodi kao prvi [[zvučni film]]. Producirao ga je studio [[Warner Bros.]] koristeći novu [[Vitaphone]] tehniku snimanja [[sound-on-disc|zvuka na ploči]], a režirao ga je [[Alan Crosland]]. Radnja se temeljila na kazališnom komadu [[Samson Raphaelson|Samsona Raphaelsona]], a naslovnu ulogu - [[jevreji|jevrejskog]] pjevača iz tradicionalne porodice koji, prkoseći strogom ocu, napušta kuću kako bi započeo uspješnu karijeru [[jazz]] pjevača - tumačio [[Al Jolson]], kome je to bila najpoznatija uloga u karijeri. Film je doživio ogroman komercijalni uspjeh te potakao druge filmske studije u [[Hollywood]]u i ostatku svijeta da u svoja ostvarenja ubacuju što više govora i muzike, označivši time početak kraja ere [[nijemi film|nijemog filma]]. == Glumačka postava == * [[Al Jolson]] kao Jakie Rabinowitz (Jack Robin) * [[May McAvoy]] kao Mary Dale * [[Warner Oland]] kao Kantor Rabinowitz * [[Yossele Rosenblatt]] glumi sam sebe * [[Eugenie Besserer]] kao Sara Rabinowitz * [[Otto Lederer]] kao Moisha Yudelson * Bobby Gordon kao Jakie Rabinowitz (u dobi od 13 godina) * [[Richard Tucker (glumac)|Richard Tucker]] kao Harry Lee == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == <div class="references-small"> {{col-begin}} {{col-2}} * Bloom, Ken (2004). ''Broadway: Its History, People, and Places—An Encyclopedia''. Taylor & Francis. {{ISBN|0-415-93704-3}} * Bradley, Edwin M. (2004). ''The First Hollywood Musicals: A Critical Filmography of 171 Features, 1927 Through 1932''. Jefferson, N.C.: McFarland. {{ISBN|0-7864-2029-4}} * Brenner, Lisa Silberman (2003). "Blackface as Religious Expression," ''Cross Currents'', fall (available [http://findarticles.com/p/articles/mi_m2096/is_3_53/ai_112212968 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041216040646/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m2096/is_3_53/ai_112212968/print |date=2004-12-16 }}). * Carringer, Robert L. (1979). ''The Jazz Singer''. Madison: University of Wisconsin Press. {{ISBN|0-299-07664-4}} * Crafton, Donald (1999 [1997]). ''The Talkies: American Cinema's Transition to Sound, 1926–1931''. Berkeley, Los Angeles, and London: University of California Press. {{ISBN|0-520-22128-1}} * Crisp, Colin G. (1997). ''The Classic French Cinema, 1930–1960''. Bloomington/London: Indiana University Press/I. B. Tauris. {{ISBN|0-253-21115-8}} * Eyman, Scott (1997). ''The Speed of Sound: Hollywood and the Talkie Revolution, 1926–1930''. New York: Simon and Schuster. {{ISBN|0-684-81162-6}} * Finler, Joel W. (1988). ''The Hollywood Story''. New York: Crown. {{ISBN|0-517-56576-5}} * Gabbard, Krin (1996). ''Jammin' at the Margins: Jazz and the American Cinema''. Chicago: University of Chicago Press. {{ISBN|0-226-27789-5}} * Glancy, H. Mark (1995). "Warner Bros. Film Grosses, 1921–51: The William Schaefer Ledger," ''Historical Journal of Film, Radio and Television'', March (available [http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a756360396~db=all online]). * Gomery, Douglas (2005). ''The Coming of Sound: A History''. New York and Oxon, UK: Routledge. {{ISBN|0-415-96900-X}} * Hall, Mordaunt (1927). "Al Jolson and the Vitaphone [review of ''The Jazz Singer'']", ''New York Times'', October 7 (available [http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?_r=1&title1=&title2=Jazz%20Singer%2C%20The&reviewer=MORDAUNT%20HALL.&v_id=25963&pdate=19271007&oref=slogin online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305002503/http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?_r=1&title1=&title2=Jazz%20Singer%2C%20The&reviewer=MORDAUNT%20HALL.&v_id=25963&pdate=19271007&oref=slogin |date=2017-03-05 }}). {{col-2}} * Jessel, George (2006 [1943]). ''So Help Me: The Autobiography of George Jessel''. Kessinger. {{ISBN|1-4286-5975-7}} * Koszarski, Richard (1994 [1990]). ''An Evening's Entertainment: The Age of the Silent Feature Picture, 1915–1928''. Berkeley, Los Angeles, and London: University of California Press. {{ISBN|0-520-08535-3}} * Kroll, Jack (1997). "The Movies: They Are The Art Form Of Our Era, A Spectacle That Attracts The Whole World", ''Newsweek'', December 2 (available [http://www.newsweek.com/id/97577 online]). * Lhamon, W. T. (1998). ''Raising Cain: Blackface Performance from Jim Crow to Hip Hop''. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. {{ISBN|0-674-74711-9}} * Low, Rachael (1997 [1971]). ''The History of the British Film 1918–1929 (The History of British Film, Volume IV)''. Oxford and New York: Routledge/Taylor & Francis. {{ISBN|0-415-15649-1}} * Lusk, Norbert (1927). "'Jazz Singer' Scores a Hit", ''Los Angeles Times'', October 16. * Rees, Nigel (1999). ''Brewer's Famous Quotations: 5000 Quotations and the Stories Behind Them''. Weidenfeld & Nicolson. {{ISBN|0-304-36799-0}} * Schatz, Thomas (1998 [1989]). ''The Genius of the System: Hollywood Filmmaking in the Studio Era''. London: Faber and Faber. {{ISBN|0-571-19596-2}} * Stark, Seymour (2000). ''Men in Blackface: True Stories of the Minstrel Show''. Xlibris. {{ISBN|0-7388-5735-1}} * ''Variety'' staff (1927). "''The Jazz Singer''," ''Variety'' (available [http://www.variety.com/review/VE1117792128.html?categoryid=31&cs=1&p=0 online]). * Willis, Corin (2005). "Meaning and Value in ''The Jazz Singer'' (Alan Crosland, 1927)," in ''Style And Meaning: Studies In The Detailed Analysis Of Film'', ed. John Gibbs and Douglas Pye. Manchester University Press. {{ISBN|0-7190-6524-0}} {{col-end}} </div> == Vanjske veze == * {{Internet Archive film|id=TheJazzSinger|The Jazz Singer}} * {{IMDb title|0018037|The Jazz Singer}} * [http://www.youtube.com/watch?v=FpjhEj9R_qU&feature=player_embedded#! ''The Jazz Singer'' promo] Vitaphone short * [http://www.jolson.org/ Al Jolson Society Official Website] includes clip from ''The Jazz Singer'' of Jolson's first onscreen speech and performance of "Toot, Toot, Tootsie" (follow links: His Work–Films–The Jazz Singer–Toot, Toot, Tootsie) * [http://www.archive.org/details/LetsGoToTheM ''Let's Go To The Movies'' (1948)] film clip, with excerpt of "My Mammy" at 2:30; at the Internet Archive * [http://www.archive.org/details/Lux01 Lux Radio Theater/''The Jazz Singer''] radio version originally broadcast on August 10, 1936; at the Internet Archive {{Alan Crosland}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jazz Singer}} [[Kategorija:Američki filmovi]] bxgvr5yj7du8a9ugwojzxf3tvda9g5x 0 139031 42677763 42319978 2026-08-15T22:00:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = Training Day | slika= Training Day Poster.jpg | opis = Kino-poster | producent= [[Bruce Berman]]<br />[[Davis Guggenheim]] | režija= [[Antoine Fuqua]] | scenario = [[David Ayer]] | uloge = [[Denzel Washington]]<br />[[Ethan Hawke]] | muzika = [[Mark Mancina]] | fotografija = [[Mauro Fiore]] | montaža = [[Conrad Buff]] | distributer = [[Warner Bros.]] | premijera = {{Film date|2001|10|5|df=y}} | trajanje = 122 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 45 mil.<ref name="IMDb">[http://www.imdb.com/title/tt0139654/business "Box office / business for 'Training Day'"]. ''[[Internet Movie Database|IMDb]]''. pristup 20. X 2010.</ref> | bruto = $104,876,233<ref name="BoxOfficeMojo">[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=trainingday.htm "Training Day (2001)"]. ''[[Box Office Mojo]]''. [[Internet Movie Database|IMDb]]. pristup 20. X 2011.</ref> }} '''''Dan obuke''''' (originalni [[engleski jezik|engleski]] naslov: '''''Training Day''''') je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[policijski žanr|policijski]] film snimljen 2001. u režiji [[Antoine Fuqua|Antoinea Fuque]]. Radnja prati radni dan mladog [[policija Los Angelesa|losanđeleskog]] policajca ([[Ethan Hawke]]) koji je dodijeljen kao partner iskusnom detektivu ([[Denzel Washington]]) kako bi se procijenilo da li je spreman na opasnosti i razne moralne kompromise vezan uz borbu protiv droge u "problematičnim" dijelovima grada. Film, koji je dobio uglavnom pozitivne kritike, poznat je zbog toga što je za ulogu protagonistovog mentora Denzel Washington dobio [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscara za najbolju mušku ulogu]]. == Glumačka postava == * [[Denzel Washington]] - Alonzo Harris * [[Ethan Hawke]] - Jake Hoyt * [[Scott Glenn]] - Roger * [[Tom Berenger]] - Stan Gursky * [[Harris Yulin]] - Doug Rosselli * [[Raymond J. Barry]] - Lou Jacobs * [[Cliff Curtis]] - Smiley * [[Dr. Dre]] - Paul * [[Snoop Dogg]] - Blue * [[Macy Gray]] * [[Charlotte Ayanna]] - Lisa Hoyt * [[Eva Mendes]] - Sara Harris * [[Nick Chinlund]] - Tim * [[Jaime Gomez]] - Mark * [[Raymond Cruz]] - Sniper * [[Noel Gugliemi]] - Moreno * [[Seidy López]] - Dreamer * [[Denzel Whitaker]] – Dimitri == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.trainingday.net}} * {{IMDb title|0139654|Training Day}} * {{Rotten Tomatoes|training_day|Training Day}} * {{Metacritic film|training-day|Training Day}} * {{Mojo title|trainingday|Training Day}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_17_100/ai_79128266 Denzel Washington ''Training Day'' Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080314220713/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_17_100/ai_79128266/print |date=2008-03-14 }} at the [http://www.findarticles.com BNET] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201112034636/https://findarticles.com/ |date=2020-11-12 }} {{David Ayer}} {{Antoine Fuqua}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] d5s22m17ctbr0aeopyt6dr5gfbhg0eq 0 165468 42677705 42586258 2026-08-15T17:11:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677705 wikitext text/x-wiki {{About|filmu iz 1984.|ostale upotrebe|Bounty (razvrstavanje)}} {{Infokutija02 film | naslov = The Bounty | slika = The Bounty.jpg | opis = Theatrical release poster | režija = [[Roger Donaldson]] | producent = Bernard Williams<br />[[Dino De Laurentiis]] | scenario = [[Robert Bolt]] | based on = {{Based on|''Captain Bligh and Mr. Christian''|[[Richard Hough]]}} | uloge = [[Mel Gibson]]<br />[[Anthony Hopkins]]<br />[[Laurence Olivier]]<br />[[Edward Fox (glumac)|Edward Fox]]<br />[[Daniel Day-Lewis]]<br />[[Liam Neeson]] | muzika = [[Vangelis]] | fotografija = [[Arthur Ibbetson]], BSC | montaža = Tony Lawson | distributer = [[Orion Pictures Corporation]]<br />[[EMI|Thorn EMI Screen Entertainment]] | premijera = {{Film date|df=y|1984|5|4}} | trajanje = 132 min. | zemlja = {{flagcountry|GBR}} | jezik = engleski | bruto = 8,613.462 $ }} '''''The Bounty''''' (naslov preveden i kao '''''Pobuna na brodu Bounty''''') je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] historijsko-pustolovni film snimljen 1984. u režiji [[Roger Donaldson|Rogera Donaldsona]]. Predstavlja peti po redu film čija radnja prikazuje znamenitu [[Pobuna na brodu Bounty|pobunu]] na [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] istraživačko-ratnom brodu ''[[HMS Bounty]]'' krajem 18. vijeka. Za ovu verziju je karakteristično da je pobuna prvi put prikazana iz perspektive kapetana [[William Bligh|Williama Bligha]] (čiji lik tumači [[Anthony Hopkins]]), koji se dotada tradicionalno predstavljao kao zlikovac. Film je originalno zamislio znameniti britanski režiser [[David Lean]] i na njemu počeo rad još krajem 1970-ih. Zbog financijskih i znanstvenih problema je od njega bio prisiljen odustati, te je režija povjerena Novozelanđaninu [[Roger Donaldson|Rogeru Donaldsonu]], koga je na set doveo [[Mel Gibson]], koji u filmu tumači pobunjeničkog vođu [[Fletcher Christian|Fletchera Christiana]]. The Bounty je primio brojne pohvale od strane kritike. == Uloge == * [[Mel Gibson]] - Master's Mate [[Flečer Kristijan]] * [[Anthony Hopkins|Entoni Hopkins]] - poručnik [[Vilijam Blaj]] * [[Laurence Olivier|Lorens Olivije]] - admiral Hud * [[Edvard Foks]] - kapetan Gritam * [[Daniel Day-Lewis|Danijel Dej-Luis]] - [[Sailing Master]] [[Džon Frajer]] * [[Bernard Hill|Bernard Hil]] - [[Boatswain]] Vilijam Kol * [[Phil Davis|Fil Dejvis]] - [[Midshipman|kadet]] [[Edvard "Ned" Jang]] * [[Liam Neeson|Lijam Nison]] - Čarls Čerčil, brodski podoficir * Vi Kuki Ka - kralj Tajna * Tevaite Vernete - Manuatua * [[Filip Martin Braun]] - [[Able Seaman (čin)|mornar]] [[Džon Adams (pobunjenik)|Džon Adams]] * [[Sajmon Čendler]] - Dejvid Nelson, [[botaničar]] * [[Malkom Teris]] - dr Tomas Hugan, brodski [[doktor]] * [[Sajmon Adams]] - Midshipman [[Piter Hejvud]] * [[Džon Sešons]] - [[Steward]] Džon Smit * [[Endru Vajld]] - mornar [[Vilijam Makoj]] * [[Nil Morisi]] - mornar [[Matju Kvintal]] * [[Ričard Grejam]] - [[artiljerac]] Džon Mils * [[Dekster Flečer]] - Able Seaman Tomas Elison * [[Pit Li-Vilson]] - [[tesar]] Vilijam Persel * [[Džon Gadsbi]] - [[logističar]] Džon Norton * [[Brendan Konroj]] - Robert Lamb, [[mesar]] * [[Bari Dransfild]] - Able Seaman [[Majkl Bern]] * [[Stiv Flečer]] - Able Seaman [[Džejms Valentajn]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0086993|The Bounty}} * [http://www.solarnavigator.net/mutiny_on_the_bounty.htm Mutiny on the Bounty] - review of 1935, 1962 and 1984 films * [http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=480 Movie stills] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115023544/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=480 |date=2009-01-15 }} * [http://www.thebounty.com.hk Official website of the Replica HMS Bounty in Hong Kong] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723125740/http://www.thebounty.com.hk/ |date=2012-07-23 }} {{Roger Donaldson}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bounty}} [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Historijski filmovi]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] mmy1fl52bp9in482oh9yylxqo00b00p 0 168556 42677826 42677392 2026-08-16T03:02:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677826 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ustanak u Srbiji (Užička republika), jesen 1941.jpg|minijatura|Ustanička teritorija unutar okupirane Srbije, poznata kao [[Užička republika]].]] [[Datoteka:Plakat Srbija se umirit ne može.jpg|mini|Ustanički plakat „Srbija se umirit ne može“]] [[Datoteka:Ustanak u Jugoslaviji 1941.png|minijatura|[[Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji]] septembra 1941. godine.]] '''Ustanak u Srbiji''' je [[jul]]a [[1941]]. godine podigla [[Komunistička partija Jugoslavije]] protiv [[treći rajh|nacističkih]] okupatora. U početku su vršene [[diverzija|diverzije]] i [[sabotaža|sabotaže]] po gradovima i na komunikacijama. Pristupanjem [[četnici|četnika]] ustanku, krajem [[august|avgusta]], dolazi do [[bitka za Loznicu 1941.|bitke za Loznicu]] i oslobođenja prvog grada. Tek [[septembar|septembra]] 1941, kada je ustalo selo, Srbija se našla u požaru ustanka. Partizani i četnici zaposedali su gradove koje su posadne nemačke jedinice napuštale. Oružani ustanak ubrzo zahvata veći deo [[vojna uprava u Srbiji|okupirane Srbije]]. Oslobođene su velike terotorije u zapadnoj i istočnoj Srbiji. Na tlu zapadne Srbije stvorena je najveća [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodna teritorija]] u okupiranoj [[Evropa|Evropi]] poznata kao „[[Užička republika]]“. Vlast u njoj je bila dualna; partizanski centar ove slobodne teritorije nalazio se u Užicu, a četnički na Ravnoj gori.<ref name="Petranović"/> U stvaranju [[Užička republika|slobodne teritorije]] u zapadnoj Srbiji učestvovalo je 13 [[Partizanski odredi Srbije|partizanskih odreda]]: Valjevski, Mačvanski, Posavski, Kosmajski, Prvi i Drugi Šumadijski, Pomoravski, Kragujevački, Vrnjačko-trstenički, Kopaonički, Kraljevački, Čačanski i Užički partizanski odred.<ref name="Petranović"/> Uz njih, u stvaranju slobodne teritorije učestvovalo je i nekoliko četničkih jedinica: Cerski četnički odred pod komandom kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], Odred potpukovnika [[Veselin Misita|Veselina Misite]], Odred poručnika [[Ratko Martinović|Ratka Martinovića]] i Odred popa [[Vlada Zečević]]a (neki su kasnije pristupili [[NOP]]-u). Ovi četnici nisu stupili u borbu protiv Nemaca po naređenju četničkog vođe Draže Mihailovića, već samoinicijativno.<ref name="znaci.net">https://znaci.org/00001/4_14_1_2.htm</ref> Razvojem ustanka, među ustanicima postaje veći očitiji ideološki raskol između dvije frakcije. Na jednoj strani su pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] ili ''četnici'' koji sebe smatraju lojalnim izbjegličkoj kraljevskoj vladi te se bore za obnovu predratnog poretka. Na drugoj strani su pripadnici [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] ili ''partizani'' koji se zalažu za uvođenje [[socijalizam|socijalizma]] i preuređenje poratne Jugoslavije na [[federacija|federativnim]] osnovama. Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] krajem oktobra napušta ustanak, i stupa u [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|pregovore sa kvislinškom vladom]] i [[Sastanak u Divcima|sa Nemcima]] radi uništenja partizana. Okupator je ubrzo okupio veće snage i strašnim terorom ugušio ustanak u Srbiji, ali je ostatak partizanskih snaga prešao u [[Bosna|Bosnu]], gde su formirali [[Prva proleterska udarna brigada|Prvu proletersku brigadu]]. Nakon sloma ustanka, Srbija je uglavnom bila pacifikovana teritorija, sve do povratka partizana i presudne [[Bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju 1944]]. U međuvremenu, četnici pokazuju sve manje sklonosti za borbu protiv nemačkih okupatora, a sve više za borbu protiv partizana i [[saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|otvorenu kolaboraciju]]. Uprkos tome, Mihailović je uspeo da se nametne kao jedini legalni pretstavnik izbegličke vlade, koja je naložila da se sve snage otpora stave pod njegovu komandu.<ref name="Presuda">[https://znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Ustanak u Srbiji 1941. godine se ponekad naziva i '''Trećim srpskim ustankom.'''<ref>{{Cite web |title=ТРЕЋИ СРПСКИ УСТАНАК |url=http://www.pogledi.rs/1.php |access-date=2012-08-21 |archive-date=2012-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120725073916/http://www.pogledi.rs/1.php |dead-url=yes }}</ref> == Pozadina == {{main|Vojni puč 27. marta 1941.|Aprilski rat|Okupacija Jugoslavije}} [[Datoteka:Balcans 1942.gif|desno|mini|Okupaciona podela Jugoslavije, aprila 1941. godine]] [[Datoteka:Zločin nemačkog okupatora u Srbiji.jpg|minijatura|Zločin nemačkog okupatora u Srbiji, proleće 1941. godine.]] [[Datoteka:Streljanje u Čačku 1941.jpg|minijatura|Na igralištu FK Borac u Čačku, žandarmi su pod nadzorom njemačkih vojnika 20. VI 1941. streljali 12 rodoljuba.]] Posle [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] [[1941]]. godine i okupacije [[okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije]], veći deo centralne [[Srbija|Srbije]] okupirali su [[Nemci]], a manji [[Bugari]]. Pljačkali su materijalna dobra i odveli oko 350.000 vojnika u zarobljeništvo. [[Jevreji|Jevreje]] i druge nepoćudne stanovnike i političke protivnike su hapsili i odvodili u logore. Narod Srbije nalazio se pod vojnom upravom, kao jedini narod u okupiranoj Jugoslaviji osuđen na vojni režim.<ref name="Petranović">[https://znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref> Okupator je odmah zaveo surov teror, obeležen hapšenjima i vešanjima. === Pripreme KPJ za ustanak === {{main|Majsko savetovanje CK KPJ|Operacija Barbarossa}} [[Datoteka:Proglas KPJ povodom napada Nemačke na SSSR.jpg|minijatura|Proglas PK Srbije povodom napada Nemačke na SSSR.]] Pripreme za ustanak počele su odmah posle [[Majsko savetovanje CK KPJ|Majskog savetovanja CK KPJ]] u Zagrebu, a Vojni komitet pri Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju formiran je sredinom maja. Ilegalni prelazak [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije]], iz [[Zagreb]]a u [[Beograd]], krajem maja, bio je od velikog značaja za razvoj Narodnooslobodilačke borbe u Srbiji. Nakon toga su održavane Okružne i Mesne konferencije KPJ. [[22. 6.|22. juna]] 1941. godine, nakon što je [[Adolf Hitler|Hitler]] [[Operacija Barbarossa|napao]] [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]], Komunistička partija Jugoslavije je procenila da su se ''stekli svi uslovi da se počne sa borbom''. Ulazak [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a u rat razgoreo je nadu kod srpskog naroda, kao i optimizam da će se rat ubrzo završiti. [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]] beleži da je 22. juna na [[beograd]]skim ulicama vladala [[Vojni puč 27. marta 1941.|atmosfera kao 27. marta]]. U Mačvi su seljaci vadili kolje iz taraba da se sovjetski padobranci ne bi nabili pri padu. U Beogradu su postavljani osmatrači na višespratnice da jave dolazak sovjetskih [[avion]]a. U [[Banat]]u su se obrazovale sanitetske grupe za pomoć padobrancima.<ref name="vreme.com">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=999408 Zaboravljena antifašistička tradicija]</ref> Odluka o pripremama za oružanu borbu u Srbiji doneta je [[23. 6.|23. juna]] 1941. na sastanku [[Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju|Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju]] kome su prisustvovali: [[Aleksandar Ranković]], [[Spasenija Babović]], [[Đuro Strugar]], [[Moma Marković]], [[Ivo Lola Ribar]], [[Blagoje Nešković]], [[Vukica Mitrović]], [[Mirko Tomić]], [[Miloš Matijević]], [[Ljubinka Milosavljević]], [[Vasilije Buha]] i [[Milovan Đilas]]. Na sastanku je došlo do rasporeda partijskih instruktora za pojedine krajeve Srbije. S obzirom na predstojeće zadatke rešeno je da se bez odlaganja pristupi obrazovanju naoružanih grupa, ubrza prikupljanje oružja i sanitetskog materijala.<ref name="Petranović"/> Instruktori su posle sastanka krenuli u unutrašnjost Srbije. Moma Marković je do kraja juna 1941. održao sastanke sa okružnim komitetima u [[Jagodina|Jagodini]], [[Niš]]u i [[Zaječar]]u; Mirko Tomić je bio zadužen za [[Kruševac]], Vasilije Buha je otišao u [[Niš]], [[Milan Mijalković]] u [[Užice]] i [[Čačak]], [[Miodrag Ivković]] u [[Šabac]]; [[Miloš Minić]] je već bio u [[Valjevo|Valjevu]], a [[Petar Stambolić]] u Pomoravlju. Formiran je veliki broj mesnih desetina i nekoliko [[Partizanski odredi Srbije|partizanskih odreda]]. Prikupljene su znatne količine oružja i municije. [[27. 6.|27. juna]] je obrazovan [[Vrhovni štab NOVJ|Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]]. Na čelu se nalazio [[Josip Broz Tito|Josip Broz]], a članovi su bili: [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Ivan Milutinović]], [[Aleksandar Ranković]], [[Rade Končar]], [[Franc Leskošek]], [[Sreten Žujović]], [[Ivo Lola Ribar]], [[Svetozar Vukmanović]]. === Poziv KPJ na ustanak === {{main|Sednica CK KPJ 4. jula 1941.}} [[4. 7.|4. jula]] [[1941]]. godine na [[Sednica CK KPJ 4. jula 1941.|sednici]] [[Politbiro]]a [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije]] je donesena odluka o otpočinjanu oružanog ustanka. Komunisti su se odlučili za borbu protiv najsavremenije i najjače vojske sveta, kojoj se niko uspešno nije suprotstavio na kopnu sve do [[Smolensk]]a i [[Moskva|Moskve]]. Tada je formiran [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Srbije]] u sastavu: [[Sreten Žujović]], [[Filip Kljajić]], [[Branko Krsmanović]], [[Nikola Grulović]] i [[Rodoljub Čolaković]]. Komandant Glavnog štaba [[Josip Broz Tito]] je rešio da ustanak treba započeti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i tamo stvoriti [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]] koja će poslužiti kao baza razvijanju ustanka u drugim krajevima. Od [[5. 7.|5. jula]] 1941. pojavio se proglas Komunističke partije u kome se srpski narod poziva na borbu protiv okupatora, jer je pitanje „biti ili ne biti". Nije se smelo oklevati, srpski narod se morao setiti slavne prošlosti i ne slušati „kukavice i malodušnike" koji su pozivali na čekanje. Komunisti su pozivali da se stane na stranu „nepobedive slovenske Rusije", na čijem je čelu „veliki sin ruskog naroda - [[Josif Staljin|Staljin]]". U okružnici PK KPJ za Srbiju početkom jula 1941. isticalo se da je kucnuo čas da komunisti povedu otvorenu borbu protiv okupatora, da organizuju partizanske odrede, u zaleđu neprijatelja raspiruju partizanske borbe, pale ratne fabrike i skladišta, ruše železnice i telefonsko-telegrafske veze, uništavaju aerodrome, organizuje skrivanje žita i slično.<ref>Zbornik NOR, I, dok. 1, 30.</ref> {{izdvojeni citat|U ovim sudbonosnim danima kada je u pitanju izvojevanje nacionalne slobode i odbrane časti i imena srpskog, Komunistička partija poziva sav narod, sve istinske rodoljube, ne gledajući na njihovu političku i partijsku pripadnost, da se zbije u jedinstveni oslobodilački narodni front borbe protiv krvavog okupatora i njegovih domaćih slugu i agenata.<ref>https://znaci.org/00001/11_5.htm</ref>|Proglas Okružnog komiteta KPJ za Kragujevac od 15. jula 1941.}} Izlaskom udarnih grupa iz gradova počelo je formiranje prvih partizanskih jedinica. === Pripreme Draže Mihailovića === {{main|Dragoljub Mihailović}} Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]] je sa grupom od 30-ak oficira i vojnika izbegao zarobljavanje u [[aprilski rat|aprilskom ratu]]. Mihailović i njegovi pratioci su se od početka [[maj]]a 1941. godine, kao nepredati deo "Jugoslovenske vojske", skrivali na [[Ravna gora (visoravan)|Ravnoj gori]], zabačenoj planinskoj visoravni, u kojoj je prisustvo Nemaca bilo slabo. Oni nisu vodili nikakve borbe,<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm">https://znaci.org/00001/9_4.htm</ref> već su uspostavili kontakte sa organima kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su oni i sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalnog i trezvenog čoveka negoli pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili, tako da do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/>|[[Milan Aćimović]], šef prve kvislinške uprave u Srbiji}} Pukovnik Mihailović je smatrao da treba stvarati infrastrukturu i pripremati se za ustanak, ali da još uvek nije "kucnuo čas". On je cenio da je okupator jači u svakom pogledu, da bi borba protiv njega bila kontraproduktivna. Prvih nekoliko meseci, Mihailović je sa Ravne gore pokušavao da se poveže sa nezarobljenim oficirima, razvije obaveštajnu mrežu, stupi u kontakt sa izbegličkom vladom u [[London]]u i vrbuje pod svoju komandu činovnike i žandarme. Upućivao je svoje ljude u razne krajeve zemlje sa zadatkom da obveznike upisuju u mobilizacijske spiskove, da šire propagandu kako vojska Kraljevine Jugoslavije postoji i da nije kapitulirala, da je svaki građanin i dalje pod obavezom zakletve, da oni istupaju kao kraljevi izaslanici i da ne treba stupati u borbu protiv okupatora, već samo organizovati se i čekati »povoljan trenutak«.<ref name="znaci.net"/> Na dan napada Nemačke na SSSR, [[22. jun]]a 1941. izbeglička vlada Jugoslavije izdala je saopštenje u kome apeluje da narod izbegava borbu i da "čeka na bojni znak iz Londona", koji će biti dat "kad dođe za to vreme".<ref>A. VII, 306, 23/46-1</ref> Draža Mihailović se dosljedno pridržavao te politike. Kada je partizanski ustanak počeo, Draža Mihailović je na Ravnoj gori i dalje imao 30-ak ljudi.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Nakon formiranja prvih [[Partizanski odredi u Srbiji|partizanskih odreda u Srbiji]], sve se više naroda pridruživalo partizanima. Neki od seljaka su uskratili izdržavanje oficirima koji "leže" na Ravnoj gori. Ravnogorci su bili besni što partizani vrše sabotaže u njihovoj blizini, što pucaju na Nemce i žandarme.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Pukovnik Mihailović je preko [[Neško Nedić|Neška Nedića]] stavio komunistima do znanja da niko nema pravo da organizuje ma kakvu vojsku sem njegovih oficira, koji su jedini ovlašćeni za to. Zabranio je da se napadaju žandarmi i Nemci, ili da se izvode sabotaže.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Pukovnik Mihailović je partizane nazivao "bandama" i elementima koji su se povampirili otkad su Nemci napali na SSSR. On je zapretio da će "lakomislene" na Ravnoj gori, koji bi hteli u borbu protiv Nemaca, najstrože kažnjavati.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Krajem juna ili početkom jula, Draža Mihailović je stupio u pregovore sa kvislinzima [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]] i [[Milan Aćimović|Milanom Aćimovićem]] za suzbijanje ustanka.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> U drugoj polovini [[avgust]]a 1941. Mihailović je izdao naredbu o formiranju četničkih odreda, sastavljenih od četa obveznika od 20-30 godina. Ove jedinice imale su ulogu da onemogućavaju pljačku i nasilje, sprečavajući istovremeno delovanje „razornih elemenata". Mihailović se proglasio legitimnim predstavnikom [[jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i na osnovu ratnih zakona tražio odazivanje vojnih obveznika. == Partizansko dizanje ustanka == {{main|Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji}} Za bazu ustanka odabrana je zapadna Srbija, zbog topografije tla (brdoviti i šumom obrasli tereni), i borbenog življa koje je pružilo jak otpor okupatoru u [[Srbija u prvom svetskom ratu|prošlom ratu]]. Radilo se o slivu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], do pojasa [[Drina|Drine]].<ref name="Petranović"/> === Početak ustanka === {{main|Dan ustanka naroda Srbije}} {{Quote box | citat = »Kada smo stigli na vašar, do lipe, žandarmi su počeli da pucaju. Žikica je odgovorio. Kad je kleknuo, kad je pucao, kad pre, prosto ne znam, to je bila brzina... Kad sam ja kleknuo, nisam stigao ni pušku da repetiram, a sve je bilo gotovo.«<ref name="rosalux.rs">http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Antifasizam_pred_izazovima_savremenosti.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218024408/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Antifasizam_pred_izazovima_savremenosti.pdf |date=2014-12-18 }} Antifašizam pred izazovima savremenosti</ref> | izvor = [[Vjekoslav Spoja]], borac Rađevske čete | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = »Kada su Žikica i ostali bili sasvim blizu žandarma, možda na nekih trideset koraka, neko od seljaka rekao je: ’Evo ih.’ Žandarmi su se u tom trenutku okrenuli. Videći Žikicu, odmah su uzeli oružje na gotovs. On je, međutim, i dalje išao prema njima. Kad je bio na 15 koraka od njih, oni su opalili po jedan metak. Žikica je u tom trenutku brzo polegao po zemlji. Naglo je izvadio revolver ispod kaputa (koji je bio obukao) i opalio dvaput. Oba puta je pogodio. I jedan i drugi žandarm pali su.«<ref name="rosalux.rs"/> | izvor = [[Mihailo Vujkovac]], borac Rađevske čete | width = 40% | align = right}} Tradicionalno se smatra da je [[Dan ustanka naroda Srbije|ustanak u Srbiji]] počeo [[7. 7.|7. jula]] u selu [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], kod [[Krupanj|Krupnja]], gde se na [[Ivanjdan]] održavao se tradicionalan seoski [[vašar]]. Tu je došla grupa od petnaestak partizana iz Rađevske partizanske čete, predvođenih komandantom [[Miša Pantić|Mišom Pantićem]] i [[politički komesar|političkim komesarom]] [[Žikica Jovanović Španac|Žikicom Jovanovićem Špancem]]. Partizani su okupljeni narod pozvali u borbu protiv okupatora. Govorili su lekar [[Miša Pantić]] iz [[Valjevo|Valjeva]], student prava [[Vladan Bojanić]] iz Bele Crkve i [[Žikica Jovanović Španac]], novinar iz Valjeva i [[Španski borci|španski borac]]. Žandari su pokušali da rasture skup, zabranjen u uslovima [[ratna okupacija|vojne okupacije]]. Partizani su otvorili vatru i ubili dva žandarma.<ref name="Petranović"/> Jedini sačuvani domaći istorijski izvor<ref name="rosalux.rs"/>, izveštaj Odeljenja javne bezbednosti Ispostave Drinske banovine Odeljenju javne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova od 21. jula 1941. glasi: {{izdvojeni citat|Posle desetak minuta od njihovog odlaska naišla je žandarmerijska patrola. Pred opštinskom sudnicom predsednik opštine počeo im je da govori o dolasku ove grupe. U tom su pred žandarme iskrsla dvojica ljudi i to jedan naoružan puškom, a drugi parabelum revolverom. Čim su stali pred žandarme, povikali su: ’Dole oružje!’ Žandarmi su takođe uzeli puške na gotovs i pozvali ih da polože oružje i opalili iz svojih pušaka po jedan metak, ali više glava napadača, U tom su i ova dvojica pripucala na žandarme i na mestu ih ubila.“<ref>Новак Живковић, „Прва партизанска акција у Србији. Непријатељски извештај о догађајима од 7. јула 1941. године у Белој Цркви“, Архивски преглед, 1–2/1966, Београд, 1967, стр. 142.</ref>}} Komanda žandarmerije izvestila je da se to zbilo 7. jula oko 15 časova u selu Zavlači (kod [[Krupanj|Krupnja]]) i da su tom prilikom ubijeni vođa žandarmerijske patrole narednik [[Bogdan Lončar]] i njegov pratilac kaplar Milenko Braković. Nemački izveštaj daje nešto drukčiji opis početka sukoba: {{izdvojeni citat|Pretsednik opštine je slušao raport dvojice žandarma u vezi događaja. U toku razgovora, upravo se pojaviše naoružani banditi, koji su, verovatno, primetili pojavu žandarma: opkoliše zgradu opštine, zahtevajući da žandarmi polože oružje. Dok su žandarmi polagali oružje, banditi otvore vatru i smrtno pogode oba žandarma. Potom su banditi uzeli karabine žandarma i pobegnu u obližnju šumu. Za vreme paljbe narod se pozatvarao u kuće. Jedan od vinovnika je seljak Cvitan Soldatović iz sela Bastav; drugi vinovnik je nepoznat.<ref>Državna arhiva Sjedinjenih Država Amerike Mikrofilm T-501, rola 245, slika 159. [http://revija.kolubara.info/sh/apr09/tekst/1920/?tpl=112]</ref> }} [[7. jul]] se, kao [[Dan ustanka naroda Srbije]], u decenijama nakon drugog svetskog rata slavio kao državni praznik u Srbiji. === Razvoj ustanka === {{main|Partizanski odredi Srbije|Operacija Kosmaj|Apel srpskom narodu}} [[Datoteka:Diverzija na pruzi Čačak - Užice 1941.jpg|minijatura|Diverzantska akcija partizana u Srbiji na pruzi Čačak - Užice 1941.]] [[Datoteka:Srušen nemački voz 1941.jpg|minijatura|Nemački voz koji su partizani srušili u Srbiji 1941. (slika nađena kod nemačkog vojnika)]] {{izdvojeni citat|Procena situacije u Srbiji: Po mišljenju komandanta Srbije, a u suprotnosti sa iznetim za Hrvatsku, nemiri se u prvom redu i gotovo isključivo imaju pripisati komunističkom uticaju. Četnici... izgleda da će u potpunosti izbegavati prepade na posadne trupe. Vođa četnika Kosta Pećanac pokušao je, štaviše, preko jednog posrednika, da nemačkim i srpskim vlastima ponudi svoju pomoć protiv komunista.<ref>Zbornik NOR, tom 12, knjiga 1, d. 289.</ref>|Operacioni dnevnik načelnika Štaba komandanta Srbije od 11. avgusta 1941.}} Ustanak se proširio prvo na zapadnu, a zatim i na druge krajeve Srbije. Tokom jula i avgusta 1941. štampani su mnogobrojni proglasi rukovodstva Partije i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, s pozivom na oružanu borbu protiv okupatora. Komunističke grupe su početkom jula 1941. presekle telegrafsko-telefonske veze na pruzi [[Niš]] - [[Leskovac]]; u Beogradu je 4. jula presečen glavni vod Beogradske radio-stanice; udarne grupe u Beogradu izvršile su „mnoštvo demonstrativnih i sabotažnih akcija" (paljenje štampe, zapaljena je garaža „Prišić", presecane ptt veze, paljeni nemački kamioni, izazvan požar u garaži „Ford" u Grobljanskoj ulici, paljeni vagoni sa senom na železničkoj stanici itd.). Komesarijat unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]] registrovao je u [[jul]]u 220 sabotaža. Napadane su policijske i žandarmerijske patrole, seoske opštine i sreska načelstva, železničke pruge, a [[22. 7.|22. jula]] 1941. oslobođeno je mesto [[Kamenica (Valjevo)|Valjevska Kamenica]]. Nemački predstavnik Feliks Bender izvestio je 22. jula 1941. Ministarstvo inostranih poslova da razne grupe „''odlučnih komunista u jačini od oko 60-100 ljudi koji, delom dobro naoružani ... preduzimaju teroristička dela prema srpskom stanovništvu, odvode ili ubijaju srpske činovnike, vrše sabotaže''" itd. Bender pominje i ubistva nemačkih vojnika (ubistvo jednog nemačkog natporučnika kod Topole; i 8 nemačkih vojnika-pionira); napadani su vozovi i kamioni, izvršeno nekoliko sabotaža na vojnim objektima. Nemački predstavnik saopštava da je srpska žandarmerija nanela gubitke komunistima, ali da ih je i sama pretrpela.<ref name="Petranović"/> Bender je [[28. 7.|28. jula]] javio da se komunistički napadi nastavljaju, a par dana kasnije čak govori o opasnosti od opšteg ustanka. Za srpske kvislinge opasnost se uvećavala i zato što je, uporedo sa komunističkom akcijom u Srbiji, otpočela i aktivnost u [[Banat]]u. [[Žandarmerija|Žandarmeriji]] je to nametalo razvlačenje snaga, sve do ugroženih područja od [[Zrenjanin]]a do [[Kikinda|Kikinde]]. Komunističko rukovodstvo je na prvo mesto stavljalo stvaranje i jačanje partizanskih odreda koji bi se naoružavali razoružavanjem [[žandarmerija|žandarma]] i nemačkih [[vojnik]]a, napadima na neprijateljske transporte i skladišta. Stvaranje pokretnih partizanskih odreda upućivalo je na oružani ustanak kao glavni cilj. Glavni štab NOPO Srbije je 8. avgusta je tendencije stvaranja seoskih desetina koje bi čuvale sela i ostajale kod kuća nazivao „oportunističkim".<ref>Arhiv VII , NOR, K-1641, Reg. br. 9-1.</ref> Do sredine avgusta u Srbiji je obrazovan 21 partizanski odred. Prvi partizani bili su isključivo komunisti, članovi [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, simpatizeri [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], uglavnom radnici, studenti i đaci. Do kraja avgusta formirani su: [[Valjevski partizanski odred|Valjevski]], [[Posavski partizanski odred (Srbija)|Posavski]], [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajski]], [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvi šumadijski]], [[Drugi šumadijski partizanski odred|Drugi šumadijski]], [[Užički partizanski odred|Užički]], [[Boljevački partizanski odred|Boljevački]], [[Čačanski partizanski odred|Čačanski]], [[Mačvanski partizanski odred|Mačvanski]], [[Kopaonički partizanski odred|Kopaonički]], [[Rasinski partizanski odred|Rasinski]], [[Pomoravski partizanski odred|Pomoravski]], [[Kraljevački partizanski odred|Kraljevački]], [[Posavski partizanski odred (Srbija)|Posavski]], [[Ozrenski partizanski odred (Srbija)|Ozrenski]], [[Požarevački partizanski odred|Požarevački]], [[Toplički partizanski odred|Toplički]], [[Kragujevački partizanski odred|Kragujevački]], [[Kukavički partizanski odred|Kukavički]] (Leskovački), [[Krajinski partizanski odred|Krajinski]] i [[Vranjski partizanski odred]].<ref name="Petranović"/> [[13. 8.|13. avgusta]] je objavljen [[Apel srpskom narodu]] protiv ustanka, a par dana potom i novčane nagrade za ubistvo ustanika: {{izdvojeni citat|'''Raspisane su nagrade onome ko uhvati ili ubije komunistu člana naoružane bande''' - Svaki bio zvaničan organ ili ne, ko posle gornjega roka ubije ili uhvati komunistu, člana naoružane bande, biće nagradjen sa tri hiljade dinara – a ako ubije vodju bande biće nagradjen sa 25.000 dinara. Jedno isto lice može primiti više nagrada. Na isti način biće nagradjeno i svako ono lice koje pripomogne da se član komunističke bande ili njen vodja ubije ili uhvati. Imena nagradjenih biće čuvana u najvećoj tajnosti.<ref>Komesarijat za unutrašnje poslove, “Novo vreme”, 19.avgust 1941.godina</ref>|Raspis Komesarijata za unutrašnje poslove, 19. avgust 1941. godine}} Nemci su u toku avgusta registrovali 242 [[diverzija|diverzije]] na urede, žandarmerijske stanice, železnice, telefonske vodove, rudarska i privredna preduzeća. Dotadašnji gubici u ljudstvu iznosili su 22 ubijena vojnika i 17 ranjenih. Prvih dana septembra nemački gubici višestruko su se uvećali.<ref>Zbornik NOR, tom XII, knj. 2, 999.</ref> „Prostori su previše prostrani! Uključene trupe preslabe!"<ref>BA-MA, RW 24-30/277,Hoh.Kdo.LXV Wbhf-u. Jugoistok, 28. 8. 1941.</ref> - glasi vapijući izveštaj okupatora krajem avgusta 1941. Rezimirajući, Turner konstatuje, „kao što se pokazalo, da za ovu teritoriju, ovde raspoložive trupe, nisu ni izdaleka bile dovoljne u borbi protiv ustaničkih elemenata."<ref>BA-MA, RW 40/187, 5. logorski izveštaj Upravnog štaba pri komandantu Srbije, 6. 10. 1941.</ref> Okupatori su streljali i vešali u Beogradu (na Terazijama), u Užicu, Prnjavoru u Mačvi, Aranđelovcu, Kragujevcu, Šapcu i drugim mestima. Ni pooštravanje represije u avgustu 1941 nije moglo zaustaviti rastući otpor: "do kraja avgusta streljano je oko 1.000 komunista i Jevreja ili je obešeno ispred kuća bandita, čak je jedno celo selo spaljeno, nisu mogle zaustaviti stalno jačanje naoružanih ustanika."<ref>BA-MA, RW 40/187, 5. logorski izveštaj Upravnog štaba pri komandantu Srbije, 6. 10. 1941.</ref> Razvojem ustanka u Srbiji, oreol nepobedivosti [[Wehrmacht|Vermahta]] je uzdrman. Nemci su se suočili sa razvojem ustanka, koji je ugrožavao saobraćaj i eksploataciju sirovina. Nemci su čak pomišljali i na prevođenje saobraćaja za Grčku zaobilaznim putem.<ref>Zbornik NOR, tom XII, knj. 1, 377.</ref> Njihove slabe posadne snage (704, 714. i 717. pešadijska divizija) nisu bile u stanju da izađu na kraj s ustanicima. Moral trupa bio je usled brojnih neuspeha uzdrman, i Vermaht javno ismejan. Septembra 1941. godine izgledalo je kao da nemačke trupe ne mogu još dugo izdržati.<ref name="Manošek">[https://znaci.org/00001/178_5.pdf Valter Manošek: VERMAHT I UBISTVA JEVREJSKIH MUŠKARACA U SRBIJI]</ref> Do septembra 1941. godine formirana su 24 partizanska odreda sa oko 14.000 boraca. Na vrhuncu ustanka, partizanski odredi imali su oko 25.000 boraca.<ref name="Petranović"/> Odredi od nekoliko desetina ljudi narasli su u velike vojne formacije: Užički NOP odred na 2.500, Čačanski na 3.000, Kragujevački na 1.500 boraca. Partizanski i četnički odredi, naglo narasli, jednako su se brzo osipali prilikom vojnih neuspeha, znajući preko noći da se prepolove ili čak svedu sa 1.000 na 150 boraca.<ref name="Petranović"/> Stvorena je povezana velika slobodna teritorija u zapadnoj Srbiji, [[Šumadija|Šumadiji]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravlju]], kao i prvi organi „[[narodnooslobodilački odbor|narodne vlasti]]“. [[Savetovanje u Stolicama]], septembra [[1941]]. godine, bilo je značajan događaj za dalji razvoj [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]], a posebno prisustvo [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]] i [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]] na slobodnoj teritoriji Srbije. [[Užice]] je skoro dva i po meseca bilo centar rukovodstva Narodnooslobodilačke borbe Srbije i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i najveće slobodne teritorije u Jugoslaviji, poznate kao [[Užička republika]]. Stvoreni su mesni, sreski i [[Glavni Narodnooslobodilački odbor Srbije]]. === Poziv Mihailoviću === [[Tito]] je u julu 1941. godine, naredio štabu [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] da stupi u vezu sa pukovnikom Mihailovićem i uspostavi saradnju u borbi protiv okupatora. Partizanska delegaciju, koju je vodio doktor Dragan Jovanović je krajem [[jul]]a 1941. godine došla u Mihailovićev štab na Ravnu goru. Pukovnik Mihailović ih nije primio, ioako je bio tu, već njegov zamenik Voja Pavlović.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Pavlović je, u ime Mihailovića, predlagao partizanima da ostave oružje i prestanu da se bore: # da partizanski borci sklone oružje na Ravnu goru i da se raziđu kućama; obećavao je da ih Nemci neće progoniti zbog toga što su neko vreme bili u šumi; # da se [[Dragojlo Dudić]], [[Miša Pantić]] i [[Dragan Jovanović]], koje je on smatrao vođama partizana u valjevskom kraju, mogu skloniti u njihov štab na Ravnoj gori; # ako je Jovanović voljan da prihvati njegov predlog, mogu ga autom prebaci u Beograd, gde će sve ovo moći da utvrdi sa Milanom Aćimovićem, "komesarom unutrašnjih poslova".<ref>Rodoljub Čolaković, Zapisi iz oslobodilačkog rata, str. 65, izd. "Svjetlost", Sarajevo, 1946.</ref> Nakon odlaska partizanske delegacije sa Ravne gore, Pavlović ih je nazivao pogrdnim imenima, ološem i boljševičkim agentima.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Mihailović je odlučno odbijao da preduzmu išta protiv Nemaca.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> == Četničko pristupanje ustanku == [[Datoteka:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|thumb|Četnici i partizani, zajedno, sprovode zarobljene nemačke vojnike u Užicu 1941.]] {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba nemačkog Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} {{izdvojeni citat|Komunističke i prema nama neprijateljske nacionalno orijentisane srpske bande u poslednje vreme tako su organizovane da se već može govoriti o neprijateljskim jedinicama. Njihova vojnička organizacija poznaje čete i bataljone, koji često stoje pod odgovornim vodstvom nekadašnjih srpskih oficira.<ref>BA- MA, RW 40/11, komandant Srbije, šef generalštaba Gravenhorst 16. 9. 1941.</ref>|Izveštaj šefa generalštaba Gravenhorsta od 16. septembra 1941.}} {{Quote box | citat = »Dok smo se mi odmarali i malo prezalogajili, naišla je grupa naoružanih ljudi. Kada su došli bliže, videli smo da grupu predvodi devojka. Imala je pantalone i bluzu koja je ličila na vojničku košulju. Na glavi šajkača, a ispod nje se lepršala njena duga plava kosa. Bilo nam je jasno da su to partizani. [...] Iznenadio sam se kad neki od mojih vojnika i podoficira rekoše: "Zdravo, braćo partizani!" i počeše da se grle i ljube sa partizanima.«<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> | izvor = Četnički komandant [[Ratko Martinović]] o prvom susretu sa partizanima [[17. avgust]]a 1941. | width = 40% | align = right}} Kada je počela organizovana ustanička borba, partizanke i partizani su ismevali "ravnogorce" što se izležavaju i govore da nije vreme za borbu protiv okupatora.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> U avgustu 1941. godine, grupa "ravnogoraca", pod vođstvom poručnika [[Ratko Martinović|Ratka Martinovića]] je napustila Ravnu goru i stupila u borbu.<ref name="https://znaci.org/00001/9_4.htm"/> Nekoliko [[četnici|četničkih]] vođa, prvobitno bez saglasnosti pukovnika Mihailovića<ref name="Manošek"/>, poneto talasom ustanka, uključilo se u borbu. [[Oficir]]i nisu mogli dozvoliti da borbom rukovode golobradi mladići i laici iz redova učitelja, studenata, radnika i seljaka. To pogotovu nisu mogli dozvoliti oficiri kompromitovani [[aprilski rat|aprilskim ratom]] i koje je narod već nazivao „svilenim".<ref name="Petranović"/> Učestvovanje četničkih snaga u borbama protiv okupatora u Srbiji je bilo dobrim delom iznuđeno strahom da partizanske snage ne preotmu uticaj u narodu.<ref name="Petranović"/> Od kraja avgusta 1941. uspostavljali su se prvi dodiri između partizana i četnika. Već [[25. 8.|25. avgusta]] 1941. bio je sačinjen sporazum komandanta Podrinjskog partizanskog odreda i komandanta Cerskog četničkog odreda kapetana Dragoslava Račića o zajedničkim borbama. Partizansko-četničko vojno sadejstvo došlo je do izražaja u zauzimanju Gornjeg Milanovca (800 partizana i 50 četnika Mihailovića), u napadima na Šabac (17 četa sa jedne i druge strane), prilikom blokade Valjeva, u borbama kod Kraljeva, u kojima je sudelovalo 23 partizanske i 19 četničkih četa, sa ukupno oko 4.000 boraca. Partizansko-četnički operativni štab za napad na Kraljevo sačinjavali su sa partizanske strane [[Ratko Mitrović]] i [[Momčilo Radosavljević]], a sa četničke [[Radoslav Đurić]] i [[Jovan V. Deroko]].<ref name="Petranović"/> === Borbe za Loznicu === {{main|Bitka za Loznicu 1941.}} [[Datoteka:Nemački vojnici izvlače svog ranjenika.jpg|minijatura|Nemački vojnici izvlače svog ranjenika, posle borbi u okolini Kraljeva, oktobra 1941.]] [[Bitka za Loznicu 1941.|Bitka za Loznicu]] se odigrala [[31. 8.|31. avgusta]] 1941. godine kada su ustanici napali Nemce u Loznici, nakon što su ovi odbili da se predaju. Tokom ovih borbi poginuo je četnički komandant potpukovnik [[Veselin Misita]], koji je predvodio napad na Nemce u Loznici. Borba za Loznicu je bila najveći oružani sukob sa Nemcima do tada u okupiranoj Jugoslaviji.<ref>Dr I. Avakumović, ''Mihailović prema nemačkim dokumentima'', London, 1969, 21</ref> === Borbe za Krupanj === {{main|Bitka za Krupanj 1941.}} Posle trodnevnih borbi [[Krupanj]] su [[3. 9.|3. septembra]] 1941. oslobodili delovi [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] i četnički odredi popa [[Vlado Zečević|Vlada Zečevića]] i poručnika [[Ratko Martinović|Ratka Martinovića]], koji su kasnije pristupili [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP]]-u.<ref>Zbornik NOR-a, tom II, kni. 1. str. 74 i 75</ref> === Oslobođenje Užica === {{main|Užička republika}} Nakon što je ustanak uzeo maha, novopostavljeni komandujući general u Srbiji [[Franz Böhme|Franc Beme]] doneo je odluku da Nemci [[21. 9.|21. septembra]] napuste Užice. Kolona je bila duga 6 kolometara i u njoj se kretalo 1.217 vojnika.<ref name="Glišić">{{Cite web |title=Venceslav Glišić, Stvaranje slobodne teritorije 1941. |url=http://www.graduzice.org/userfiles/files/stvaranjeslobodneteritorije1941.pdf |access-date=2012-08-28 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032824/http://www.graduzice.org/userfiles/files/stvaranjeslobodneteritorije1941.pdf |dead-url=yes }}</ref> Znajući za odlazak Nemaca, Radomir Đekić sa 100 četnika isti dan ulazi u Užice, gde se pridružuje Nedićevim ljudima. Kako je [[Kosjerić]] oslobođen [[24. 4.|24. septembra]] izjutra, u užičkom okrugu ostalo je još neoslobođeno Užice u kome su se nalazili Pećančevi četnici i Nedićeva žandarmerija. Sa njima su povedeni razgovori da se Užice preda. Kad sporazum nije postignut, odlučeno je da se izvrši napad na grad. Uveče, 23. septembra sve tri partizanske čete bile su spremne za napad. Ranije toga dana, osećajući da se steže obruč oko grada, žandarmi su počeli da beže iz Užica. Sledećeg dana Nemci su bombardovali skladište municije u Krčagovu i druge objekte, pa je najveći deo četnika i žandarma napustio grad.<ref name="Glišić"/> Dok su Pećančevi četnici napuštali Užice, komandant partizanske grupacije [[Slobodan Sekulić]] poslao je u grad patrolu sa porukom načelniku Branku Barbuloviću da preda grad. Kako nije raspolagao nikakvim snagama za borbu protiv partizana, on je predao grad. Pored Zlatiborske, Račanske i Užičke partizanske čete uskoro su s vozom, kamionima i motorciklima stigle i čete istočne grupe Užičkog NOP odreda, a sa severa preko Crnokose partizani Crnogorske čete. U toku istog dana na okupu se našao ceo Užički NOP odred, tako da su sve njegove čete uveče promarširale kroz grad, a na žitnoj pijaci održan je veliki narodni miting na kome su govorili [[Želimir Đurić]] i Slobodan Sekulić. Na mestu gde su pre nekoliko dana visili obešeni borci Zlatiborske partizanske čete, stanovništvo Užica je pozdravljalo defile partizanskih jedinica.<ref name="Glišić"/> === Borbe za Šabac === {{main|Borbe za Šabac 1941.|Krvavi marš}} [[Datoteka:Masovno streljanje Šabac 1941.jpg|minijatura|Masovno streljanje stanovništva u bari kraj Šapca, septembra 1941.]] [[Nebojša Jerković]], komandant [[Mačvanski partizanski odred|Mačvanskog partizanskog odreda]], došao je kod kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], komandanta Cerskog korpusa, radi dogovora o napadu na Šabac: {{izdvojeni citat|Račić je pokušao da ga ubedi da bi takav napad bio preuranjen. Partizani su i posle toga insistirali da se ide na Šabac. Nije prošla ni nedelja dana, a Nebojša Jerković se ponovo sa užom pratnjom pojavio kod Račića. Ovom prilikom komunisti su prosto iznudili od Račića pristanak, govoreći mu da ako on opet odbije, onda će oni sami ići u napad, i istovremeno će reći narodu da su četnici odustali od dalje borbe protiv okupatora. (...) ako komunisti sami pođu na Šabac, njihov ugled bi znatno porastao, makar privremeno, pošto je celi narod Podrinja zaista bio raspoložen za borbu protiv Nemaca.<ref>Dušan Trbojević, ''Cersko-Majevička grupa korpusa'', 21-22.</ref> |[[Dušan Trbojević]] iz Cerskog četničkog odreda}} Borbe za Šabac vođene su od [[22. 9.|22. septembra]] do [[24. 9.|24. septembra]] 1941. godine. 24. septembra po podne opkoljenim Nemcima je došla u pomoć [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. nemačka pešadijska divizija]], koja razbija ustanički obruč. Nemci su posle bitke za Šabac u znak odmazde izvršili [[ratni zločin]] prema civilnom stanovništvom, streljavši oko 1.000 građana Šapca i Mačve.<ref>{{Cite web |title=Nemački masakri u Srbiji |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2FKragujevac%2Fmas_sr |access-date=2021-09-08 |archivedate=2014-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140418220643/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2FKragujevac%2Fmas_sr |deadurl=yes }}</ref> [[Mačvanski partizanski odred]] je posle opsade neuspele Šapca spao na polovinu boraca.<ref name="Petranović"/> Nastup 342. divizije u borbama za Šabac označio je početak velike nemačke ofanzive na ustaničku teritoriju. === Borbe za Kruševac === {{main|Bitka za Kruševac 1941}} Bitka za Kruševac se odigrala [[23. 9.|23. septembra]] 1941. godine između četnika i Nemaca tokom Drugog svetskog rata. Nemci su pružili žestok otpor iz gimnazije, koja je bila njihovo najjače utvrđene u gradu i očekujući da im stigne pojačanje. Iz pravca Stalaća stigao je nemački oklopni voz, posle čega Nemci razbijaju opsadu. Nemci su ubrzo streljali u znak odmazde oko 80 srpskih civila. Nemci u Kruševcu nisu izvršili odmazdu „stotinu za jednog“, kao u drugim mestima u Srbiji. === Borbe za Gornji Milanovac === {{main|Borbe za Gornji Milanovac 1941.}} [[Datoteka:Valjevski partizanski odred.jpg|thumb|Borci Valjevskog partizanskog odreda u jesen 1941.]] Dogovor o napadu na Nemce u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]] postignut je na sastanku između četnika i partizana u selu [[Lunjevica|Lunjevici]]. Na sastanku je [[Zvonimir Vučković]], komandant Takovskog četničkog odreda, postavljen za komandanta zajedničke četničko-partizanske akcije protiv Nemaca, a partizanski vođa, učitelj Branko Rakić za njegovog zamenika. Vučković je hteo da odgovori partizane od napada na Milanovac, ali je znao da će izostajanje četnika iz borbe biti štetno po njih. Vučković navodi da se našao u dilemi: {{izdvojeni citat|Nije moglo biti ni malo sumnje da bi smo pretrpeli veliku štetu ako u toj fazi našeg organizovanja ostanemo skrštenih ruku i po strani. Moćna propaganda partizana ne bi imala ni malo muke da ubedi narod da su oni jedini borci za slobodu. Samo za trenutak pomislio sam na mogućnost da se negde ispod Gornjeg Milanovca postavim sa odredom između partizana i Nemačkog garnizona. Rezultat takve akcije nesumnjivo bi nam kudi i kamo više škodio. (...) Odluka koju sam doneo, tako mi se činilo, mogla je bar nešto spasiti, pored toga što mi je ulivala malo nade da ću, kad se pridružim partizanima, biti u stanju da ih nagovorim da odlože napad za koji dan.<ref>Zvonimir Vučković- Sećanja iz rata, 108.</ref>|[[Zvonimir Vučković]]}} Početak napada na Gornji Milanovac određen je 28. septembra 1941. za tri sata ujutru. Posle par časova borbe, poručnik Vučković je ponudio opkoljenim Nemcima da se predaju, što su oni i prihvatili. Zarobljeni Nemci su kasnije sproveni na Ravnu goru. === Borbe za Čačak === {{main|Borbe za Čačak 1941.}} [[Datoteka:Zarobljeni nemacki tenk 1941.jpg|mini|Zarobljeni nemacki tenk u Čačku.]] General [[Franz Böhme|Franc Beme]], komandant Srbije, naredio je 28. septembra napuštanje Čačka. U samom Čačku nije bilo bitke sa Nemcima. Partizansko-četničke snage su [[1. 10.|1. oktobra]] [[1941]]. ušle u [[Čačak]], a potom je formirana zajednička komanda grada. Partizanski predstavnik je bio [[Milenko Nikšić]], komandant Ljubićkog NOP odreda, a četnički – kapetan [[Bogdan Marjanović]].<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_9.htm</ref> U Čačku je ubrzo došlo do borbi između partizana i četnika, nakon što je [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] 1/2. novembra izdao naređenje za napad majoru [[Radoslav Đurić|Radoslavu Đuriću]]. === Borbe za Kraljevo === {{main|Opsada Kraljeva (1941)|Masakr u Kraljevu}} [[Datoteka:Kraljevo 1941.jpg|minijatura|Pijačni dan u Kraljevu, u jesen 1941.]] Plan napada na Kraljevo donet je 4. oktobra 1941. godine, kada je formiran i zajednički štab. Partizansko-četnički operativni štab za napad na Kraljevo sačinjavali su sa partizanske strane [[Ratko Mitrović]] i [[Momčilo Radosavljević]], a sa četničke [[Radoslav Đurić]] i [[Jovan V. Deroko]].<ref name="Petranović"/> [[Kraljevo]] je bilo pod blokadom partizansko-četničkih snaga kojima je rukovodio zajednički Operativni štab za napad na Kraljevo. Ustaničke snage su, oktobra 1941, više puta bezuspešno napadale nemački garnizon u Kraljevu.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_8.htm</ref> Prvih dana opsade Nemci su uhapsili nekoliko hiljada Kraljevčana, koje su držali kao taoce. U znak odmazde za ustanički napad na Kraljevo. 14. oktobra Nemci su izvršili ratni zločin, streljali su 1.738 muškaraca i 19 žena. == Pregovori partizana i četnika == {{main|Sastanak u Brajićima}} Za borbe u Jugoslaviji ubrzo se čulo u savezničkom svetu. U zemlju je stigla saveznička misija na čelu sa [[Duane Hudson|Bilom Hadsonom]], a zapadna štampa je počela da gradi mit o herojskom borcu, pukovniku Mihailoviću. [[Savezničke sile|Saveznici]] su formirali zajednički stav, koji mu je prenet: biće priznat za lidera pokreta u celoj zemlji, ali pod jednim uslovom - da održi jedinstvo sa partizanima. 24. oktobra 1941. je potpisan sporazum između četničkog odreda na sektoru G. Milanovac – Kragujevac i Kragujevačkog NOP odreda o saradnji u borbi protiv okupatora i kvislinga. Komesar Kragujevačkog NOPO [[Vladimir Dedijer]] je oko sklapanja sporazuma najpre pregovarao sa majorom Miodragom Paloševićem a zatim sa kapetanom Radovanom Stojanovićem.<ref>Opširnije o tome, vidi- Vladimir Dedijer, Dnevnik, knjiga I, III izdanje, Beograd 1970 (dalje: V. Dedijer, Dnevnik, I), str. 46 i 47.</ref> Sporazum potpisan u [[Manastir Vraćevšnica|manastiru Vraćevšnici]] (planina [[Rudnik]]) kaže sledeće: {{izdvojeni citat| 1 Radi borbe protiv okupatora i njegovih slugu: Nedića, Pećanca, Ljotića i drugih, Komandanti obeju odreda izradili su zajednički plan i podelili sektore na pravcu Milanovac — Kragujevac. 2 U duhu sporazuma Glavnog štaba narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda i vrhovne komande četničkih odreda jugoslovenske vojske, taj se sporazum ostvaruje i na pravcu Milanovca—Kragujevca: <br /> a) Svi raniji nesporazumi i slučajevi ispitaće se s tim da se krivci najstrožije kazne. <br /> b) Proglašuje se sloboda zbora i dogovora. Nijedna ni druga strana ne sme na zborovima napadati jedna drugu. <br /> v) Dosadašnja mobilizacija se oglašuje nevažećom i za jednu i za drugu stranu. Mobilizacija se ponovo vrši na zajedničkim zborovima na kojima će prisustvovati [predstavnici] i jednog i drugog štaba. Dosadašnji sistemi objava se ukidaju, jer se pokazao kao štetan. Ljudi su se izvlačili iz narodno-oslobodilačke borbe i ostajali kod kuća. Svi ljudi koji ostaju kod kuća smatraju se za nemobilisane, sem ako im se ne dodele specijalne funkcije: članovi odbora za ishranu, organizatori odreda u tom selu. <br /> g) Dosadašnje rezerve hrane ostaju lično vlasništvo i jednog i drugog odreda, a da se zajednički šalje apel svom narodu u pravcu Milanovac—Kragujevac da da priloge u hrani, stoci, konja, odelu, namirnicama. Skupljena hrana posle ovog skupljanja se deli na dva dela. Posle toga svaki odred se ishranjuje nezavisno jedan od drugog. Pozajmice jedni — drugim mogu se vršiti. <br /> d) Jedna i druga strana zajednički određuju upravne vlasti u pravcu Milanovac—Kragujevac s tim da se po mogućstvu zadrže dosadašnji presednici, ako su pomagali narodno-oslobodilačku borbu i nisu bili petokolonaši i narodni neprijatelji. <br /> đ) Uspostavlja se zajednički sud protiv petokolonaša. Sud čine oba štaba. <br /> e) Ove sporove u vezi s prekršenjem sporazuma rešavaće oba štaba zajednički.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_12.htm 12. Sporazum između četničkog odreda na sektoru G. Milanovac — Kraigujevac i Kragujevačkog NOPO od 24. oktobra ,1941. o saradnji u borbi protiv okupatora i kvislinga</ref>}} Sporazum nije dugo živeo. Partizani navode da se ni tog sporazuma četnička strana nije pridržavala<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_12.htm</ref>, a četnici obratno.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_18.htm</ref> {{izdvojeni citat|Propali višenedeljni pregovori između Mihailovića (vođa četničkog pokreta, koji su verni kralju) i Tita (vođa komunističkih partizana u Jugoslaviji) u vezi mogućnosti zajedničke borbe protiv okupatora i to zato, jer su postavljeni takvi uslovi, koje Mihailović nije mogao da prihvati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2012-11-10 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. oktobara 1941.}} Nije prošlo ni nedelju dana od prvog susreta sa savezničkom misijom, a Mihailović je poveo koncentričan napad na Užičku republiku, i zatražio sastanak sa nemačkom komandom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref> [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je u novembru javljao: "''Partizani bi bili za kompromis, no Mihailović veruje da drži sve adute''." == Nemačke mere protiv ustanka == [[Datoteka:Odmazde Srbija 1941.jpg|minijatura|[[Masakr u Skeli]] (snimci nađeni kod Nemaca).]] Prvi pokušaji okupatora da uguše ustanak u [[Srbija|Srbiji]] ostali su bez uspeha, zbog čega su [[Nemci]] bili prisiljeni da dovuku pojačanja sa drugih frontova da bi likvidirali ustaničke snage. Izričit zahtev za ugušenje ustanka dao je [[Adolf Hitler|Hitler]] [[16. 9.|16. septembra]] kada je imenovao generala [[Franz Böhme|Franca Bemea]] za komandujućeg generala u Srbiji.<ref>Firerovo uputstvo br. 31a, 16. 9. 1941 str. 149f (cit. po: Hitlerova uputstva za vođenje rata 1939-1945, str. 1490</ref> Zajedno sa Bemeom u Srbiji su poslate dve borbene jedinice za pojačanje: 125. divizija iz Grčke i [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. divizija]] iz Francuske. Beme je primio zadatak, „da na području Srbije osigura puteve i za nemačku ratnu privredu važne objekte i potom na celokupnoj ustaničkoj teritoriji najoštrijim sredstvima ponovo uspostavi red".<ref name="Manošek"/> Na granici prema Drini postavljena je jedna nemačka posadna divizija iz [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i ustaše, a na Savi mađarska ratna rečna flotila. === Formiranje Nedićeve vlade === {{main|Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Saradnja četnika sa Nedićevom vladom}} Nemački okupatori su strahovali od učvrćenja jedinstvenog ustaničkog fronta komunista i nacionalističkih snaga, jer bi onda protiv sebe imali čitav srpski narod. Nemci su računali da će Nedićeva vlada uspeti da razdvoji ustanički front koji je nastao ujedinjavanjem komunističkih i nacionalnih snaga pod Mihailovićem. Aćimovićev Savet komesara svojom neefikasnošću nije zadovoljavao. Nemci su bili rešeni da stvore novu, autoritativniju vladu, ne bi li odvojili Mihailovića od komunista. Izbor saradnika okupatora u Srbiji je bio veoma sužen, jer su osnovne društveno-političke snage već bile svrstane na stranu komunista i četničkog pokreta Draže Mihailovića. [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevi]] predstavnici su zahtevali da vlast preuzme ličnost koja ima autoritet u srpskom narodu. Vojni zapovednik Srbije general Dankelman 29. avgusta razrešio je Savet komesara i postavio Nedićevu vladu „narodnog spasa". General [[Milan Nedić]] je Nemcima odgovarao kao vojnik, jer je ustanicima trebalo pokazati čvrstu ruku, zatim jer je verovao u nemačku pobedu i bio je protivnik jugoslovenske države. Davanjem vlasti uticajnom srpskom nacionalisti, Nemci su udarili klin partizansko-četničkoj saradnji, a pritom suprotstavili Mihailovićevom pokretu Nedićev nacionalistički projekt, pod svojim nadzorom.<ref name="Petranović"/> Vlada je obrazovana [[29. 8.|29. avgusta]] 1941. godine. Nedić i ministri su dobili [[mandat]] iz ruku okupatora. Nedić je dobio pravo na upotrebu srpskih državnih znamenja - grba i zastave. Stvaranjem vlade, po nazivu, jer nije imala bitnija ovlašćenja u odnosu na Savet komesara, Nemci su praktično podrivali kraljevsku vladu u emigraciji. Nedićeva "vlada" je imala znatno veći uticaj od Aćimovićevog komesarskog saveta.<ref name="Petranović"/> === Nemački masakri civila === {{main|Nemački zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu|Progon Srba u Drugom svetskom ratu|Holokaust u Srbiji}} [[Datoteka:Notification on 21 October 1941.jpg|mini|desno|Nemačka obznana: za 10 ubijenih i 26 ranjenih Nemaca [[Masakr u Kragujevcu|streljano je 2300 stanovnika Kragujevca]], "''pre svega komunista, bandita i njihovih pomagača''".]] [[Datoteka:Kraljevo-streljanje-doubijanje-41.jpg|thumb|[[Masakr u Kraljevu|Streljani taoci u Kraljevu]] 1941. godine.]] [[Datoteka:Partisan youth execution.jpg|thumb|16 partizanskih omladinaca čeka strijeljanje od strane njemačkih vojnika, [[Smederevska Palanka]], 20. kolovoza 1941.]] Oktobra 1941. je kao odgovor na sve veći partizanski otpor, novopostavljeni komandant nemačke vojske u Srbiji, [[Franz Böhme|Franc Beme]] uveo takozvane "mere pokajanja", obelodanjene u zvaničnoj naredbi da se za svakog ubijenog nemačkog vojnika ima pogubiti 100 civila, a 50 za svakog ranjenog. U Bomeovom naredenju je naglašeno da taoci moraju biti uzimani iz populacija koje uključuju: "''sve komuniste, ljude za koje se sumnja da su [[komunizam|komunisti]], sve [[Jevreji|Jevreje]] i određen broj [[nacionalizam|nacionalista]] i demokratski nastrojenih stanovnika''."<ref>Browning, ''Fateful Months: Essays on the Emergence of the Final Solution'', str.48.</ref> Shodno tome, žrtve "mera pokajanja", bili su pre svega jevrejski zatvorenici iz Šapca i Beograda, osumnjičeni komunistički simpatizeri zatvoreni u [[logor Banjica|logoru Banjica]], kao i grupe [[Romi|Roma]] iz Beograda i okolinih naselja. Srpsko civilno stanovništvo stradalo je najviše u gradovima u unutrašnjosti, gde je broj lokalnih Jevreja i zatvorenika komunista bio nedovoljan da ispuni predviđenu kvotu talaca.<ref>[http://www.open.ac.uk/socialsciences/semlin/sr/holokaust-u-srbiji.php Holokaust u okupiranoj Srbiji]</ref> Nemačka armija je, takodje, širom Srbije preduzimala "kaznene ekspedicije" na oblasti ili mesta za koja se sumnjalo da skrivaju partizane. Tokom dva meseca Bemeovog mandata na čelu vojne komande (oktobar-decembar 1941.), ubijeno je približno 30 000 civila - uključujuci gotovo svo muško jevrejsko stanovništvo Srbije.<ref>Manoschek, ''The extermination of Jews in Serbia'', str. 176.</ref><ref>Browning, ''The Origins of the Final Solution'', (London: Henemann, 2004), str. 343.</ref> Civili su ubijani toliko bezobzirno da su prilikom [[Masakr u Kragujevcu|masakra u Kragujevcu]] deca izvedena iz škole i streljana. Nemci su naglim upadom u Gornji Milanovac varoš pretvorili u zgarište, vrativši se s taocima u garnizone pod svojom kontrolom. Varoš je zapaljena a svi odrasli muškarci koji se nisu sklonili na vreme pohapšeni. Paljena su čitava mesta: „''Veliki oganj koji je gutao i poslednju kuću na Rudniku mogla je osmotriti cela Šumadija''".<ref name="Petranović"/> U svesti nacista, postojalo je poistovećenje komunističkih pobunjenika sa Jevrejima, što je činilo Jevreje adekvatnom metom za odmazde. Krajem oktobra 1941., kada je ustanak u Srbiji dostigao vrhunac, [[Harald Turner]] je u pisao da taoce treba tražiti među zatvorenim Jevrejima i Romima, smatrajući to "''pitanjem principa, budući da ove dve grupe predstavljaju elemenat nesigurnosti i stoga opasnost po javni red i sigurnost''."<ref>Browning, ''Fateful Months: Essays on the Emergence of the Final Solution'', str. 54.</ref> Represalije su bile efikasan način za rešavanje "[[jevrejsko pitanje|jevrejskog pitanja]]", naročito posle [[Adolf Eichmann|Ajhmanovog]] naređenja. Kako je Harald Turner istakao u prepisci sa [[Berlin]]om, sprovođenje kaznenih mera bio je "neprijatan posao", ali se "''jevrejsko pitanje, samo po sebi, najbrže rešava na ovaj način''".<ref>Citirano prema Manoschek, 'The extermination of Jews in Serbia', str. 177.</ref> Turner se pritom osvrnuo na nelogičnost politike streljanja jevrejskih taoca, budući da je odmazda trebalo da ide "na račun Srba" koji su činili okosnicu pobune. Međutim, ovo je pravdavao pozivajući se na praktične razloge ("oni [Jevreji] su ti koje već imamo u logoru") i "[[konačno rešenje]]": "''Sem toga, oni su takođe građani Srbije i moraju da nestanu''".<ref>Citirano prema Browning, ''The Path to Genocide: Essays on the Launching of the Final Solution'', str. 135.</ref> Jedan nemački vojnik je nakon rata konstatovao: "''Ubijanje Jevreja nije imalo nikakve veze sa napadima partizana''". Odmazda je zapravo bila "''alibi za istrebljenje Jevreja''".<ref>Citirano prema Ženi Lebl, ''Do 'konačnog rešenja': Jevreji u Beogradu, 1521-1942'', Beograd: Čigoja, 2001, str. 332.</ref> == Četničko napuštanje ustanka == {{main|Četnički napad na Užičku republiku|Sastanak u Divcima|Saradnja četnika sa Nedićevom vladom}} Nemci su za gušenje ustanka u Srbiji 1941. angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva: {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} Uprkos Mihailovićevom istupanju iz ustanka, Nemci su mu odgovorili da upravo stižu njihove oklopne trupe koje će se efikasno obračunati sa banditima, i da "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i da nije hteo da ratuje protiv Nemaca: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga. (...) Sami Nemci su predali Užice, a time je počela trka između mene i komunista. Pošto su Nemci povukli svoj slabi garnizon, komunisti su napali Gornji Milanovac, pa sam stoga i ja morao to da učinim. Oni su krenuli na Čačak, pa sam morao i ja. Pošli su na Kraljevo, morao sam i ja. Napad na Krupanj nije moje delo, već je to delo otpadnika poručnika Martinovića. Ali, moji ljudi su krenuli na Loznicu zato da je komunisti ne zauzmu. Napad na Šabac je delo neposlušnih elemenata.<ref name="Divci"/>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Mihailović je izjavljivao okupatorima bezrezervnu lojalnost i tražio municiju za borbu protiv ustanika.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Molio je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio uticaj u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> {{izdvojeni citat|Molim još jednom da mi se još noćas isporuči određena količina municije! Samo po sebi je razumljivo da sve ovo sa obe strane treba da se zadrži u najvećoj tajnosti.<ref name="Divci"/>}} Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje. Na rastanku, Draža im je rekao: {{izdvojeni citat|Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta.<ref name="Divci"/>}} Od tada pa nadalje, Mihailović je vodio bespoštedni rat protiv partizana. [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavni štab NOPO Srbije]] je 6. novembra 1941. izdao Proglas srpskom narodu o „izdajstvu Draže Mihailovića" koji je napao partizane i nastoji da obmane „poštene srpske seljake i četnike".<ref>Zbornik NOR, tom I, knj. 2, dok. 60.</ref> Istovremeno sa okretanjem Mihailovića Nemcima, 15. novembra ga je [[Dušan Simović]] preko Radio-Londona promovisao za komandanta „svih jugoslovenskih oružanih snaga u zemlji". Mihailović je 16. novembra izdao Proglas Srbima, Hrvatima i Slovencima kojim obaveštava da ga je kralj, na predlog „slobodne jugoslovenske vlade u Londonu", imenovao za Komandanta celokupne jugoslovenske vojne sile na okupiranoj teritoriji Jugoslavije, čime se svi naoružani pokreti stavljaju pod njegovu komandu.<ref>Zbornik NOR, tom XIV, 1, 76-78.</ref> === Napad četnika na Užičku Republiku === {{main|Napad četnika na Užičku republiku|Četničko-partizanski sukob}} [[Datoteka:Čačak protest 1941.jpg|thumb|Čačak novembar 1941. Posle četničkog napada, građanke i građani Čačka protestuju noseći transparent sa natpisom: "Mi, majke, žene i sestre tražimo obustavu bratoubilačke borbe." Četnici su pucali na demonstrante (prema Dnevniku Vladimira Dedijera).]] Neposredno nakon što se ponudio Nemcima kao saradnik, Mihailović je preduzeo opšti napad na partizansku [[Užička republika|Užičku republiku]]. Istoričar [[Branko Petranović]] smatra da je napadom četnika na Užice, Ivanjicu, Čačak, Gornji Milanovac i druga mesta slobodne teritorije u noći između 31. oktobra i 1. novembra 1941. godine započeo [[građanski rat]] u Srbiji.<ref name="Petranović"/> [[Četničko-partizanski sukob]] je kulminirao potiskivanjem i opkoljavanjem četnika na Ravnoj gori, ali do njihovog uništavanja nije došlo iz međunarodnih obzira. Vrhovni štab je ponudio četnicima da stupe u borbu protiv Nemaca, da se odreknu zahteva da se partizani potčine Mihailoviću i da se pitanje jedinstvenog operativnog vodstva rešava sporazumno. Primirje je zaključeno 20. novembra 1941. u Čačku, ali želja da se on poštuje nije postojala, iako su se Nemci pripremali za završni udar. Dogovoreno je da se pruži otpor okupatoru, puste zarobljenici obe strane i da jedna mešovita komisija ispita uzroke sukoba i krivice za „zločina dela". Mihailović je odmah izvestio kraljevsku vladu da je uspeo da zaustavi „bratoubilačku borbu" i da nastoji da udruži sve snage za borbu protiv Nemaca.<ref>Telegram je upućen 22. novembra 1941. - AVII, VK, K-348, Reg. br. 5/1-3. Djeneral Mihailović i SSSR, sa službenim memorandumom i dokumentima.</ref> On je, međutim, odlučio da ne pruži otpor nemačkoj ofanzivi. Bivši četnički starešina [[Zvonko Vučković]] opisuje međusobne borbe četnika i partizana tokom ustanka (obračun u Ovčaru) na sledeći način: {{izdvojeni citat|U mešavini koja se tako stvorila bilo je nemoguće razlikovati jedne od drugih. Ista odela, iste psovke i komanda. U takvoj gužvi je uvek mnogo žrtava. Najgore je što ne znaš koga gađaš, a kad pucnjava počne, ne prestaje do mraka. Njihova petokraka zvezda i naša trobojna kokarda, i kad su bile na šajkačama, mogle su se osmotriti samo iz neposredne blizine. Ako se sukobimo u selu onda se tek stvori krkljanac. Jurimo se oko kuća i štala kao deca koja se igraju žmurke. Čas mi jurimo njih a čas oni nas. U takvoj igri gine sve od reda: i mi i oni, i žene i deca, i stoka i kokoške. i sve što je živo.<ref>Zvonko Vučković, Sećanja iz rata, str 164.</ref>}} Četničko-partizanski sukob iznurio je ustanike i njihovu otpornu moć pre nego što su Nemci krenuli u završnu ofanzivu. == Nemačka ofanziva == {{main|Operacija protiv Užičke republike}} === Nemačka ofanziva protiv partizana === [[File:Nemacki plakat protiv ustanka 1941.jpg|thumb|Nemačka objava smrtnih kazni za jatake i pomagače ustanika u Srbiji, u formi propagandnog plakata o borbi protiv komunizma.]] Krajem septembra Nemci su sa oko 80.000 vojnika otpočeli prvu veću ofanzivu na slobodnu teritoriju Užičke republike (poznatu kao ''[[Operacija Užice|Prva neprijateljska ofanziva]]''), sprovodeći istovremeno najgrublji masakr nad stanovništvom, naročito u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Kraljevo|Kraljevu]] i [[Šabac|Šapcu]]. U ovim akcijama Nemcima su sadejstvovale kvislinške formacije - [[Srpska državna straža|Srpske državne službe]] i [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]]. Uporedo sa nemačkom ofanzivom, došlo je i do opšteg napada četnika na partizane. [[Pukovnik]] [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je pomaganjem Nemcima u slamanju ustanka, pokušao sebi da obezbedi privilegovan položaj kod okupatora.<ref name="Presuda"/> {{izdvojeni citat|I. '''Vojna situacija u Srbiji''' <br /> a) Operacija 342. i 113. peš. div. neočekivano je pogodila komunističke ustanike u rejonu Užice — Čačak (oko 10.000 ljudi). Istina, glavnina je uspela da pobegne prema jugu i jugoistoku, na hrvatsku teritoriju koju poseduju italijanske jedinice, ali su gubici ustanika ipak veoma veliki, ukupno oko 2000 ljudi. Ta činjenica, kao i dolazak zime, dopušta da se komunistički ustanički pokret na srpskoj teritoriji može privremeno smatrati kao potučen. I dalje treba računati sa pojedinačnim sabotažama i prepadima koje će vršiti razbijeni delovi.<ref>Dokumenat (pisan na mašini) u AVII, reg. br. 12/13, k. 2. A.</ref> |Izveštaj operativnog odeljenja Komandanta Srbije od Komandantu Jugoistoka o rezultatima operacija protiv ustanika 5. decembra 1941.}} Pod udarom daleko nadmoćnijih snaga, [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOPO Jugoslavije]] i [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavni štab NOPO Srbije]], bili su prinuđeni da napuste Srbiju i da se sa delom snaga povuku u [[Sandžak]] i istočnu [[Bosna|Bosnu]]. Od ovih i crnogorskih bataljona formirana je u [[Rudo (BiH)|Rudom]] [[21. 12.|21. decembra]] [[Prva proleterska udarna brigada]]. Jedan deo partizanskih snaga ostao je u Srbiji, a Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju u [[Beograd]]u, gde se vratio iz Sandžaka. Prema svedočenju Koče Popovića, partizani su prilikom povlačenja iz Srbije pustili oko 400 nemačkih zarobljenika, koji su se odmah priključili svojim trupama u paljenju kuća i ubijanju partizanskih ranjenika. Kasnije, partizani su počeli posmatrati celu nemačku vojsku kao vojsku zločinaca.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/102412-poslednje-kapi-benzina-krvi-ulja.html Do poslednje kapi benzina, krvi, ulja]</ref> === Nemačka akcija protiv četnika === {{main|Operacija Mihailović}} Nemci nisu prihvatili Mihailovićevu ponudu da pređe na njihovu stranu. I pored toga, on im je izjavio da mu nije namera da ratuje protiv okupatora i da im neće pružati otpor.<ref name="Divci"/> Mihailović je uoči nemačkog napada sklonio trupe sa Ravne Gore.<ref name="Saslušanje">[https://znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> On je 1. decembra naložio svojim komandantima da se legalizuju u okviru Nedićevih formacija. On je 6. decembra opkoljen u kući majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]] u [[Struganik]]u, s grupom svojih ljudi. Mihailoviću je uspjelo pobjeći, ali dva njegova bliska suradnika, majori Mišić i Fregl, su uhvaćeni i kasnije strijeljani. {{izdvojeni citat|Akcija čišćenja i osiguranja saobraćajnice uz dolinu Zapadne Morave protiv pristalica Mihailovića je okončana. Mihailoviću je pošlo za rukom da sa malobrojnim pristalicama pobegne, ali je uhvaćen vođa štaba Mišić sa svojim ljudima. Time je razbijena najveća grupa nacionalnih ustanika na prostoru Srbije. Upućen proglas Srbima da je Mihailovićeva glava ucenjena na 200 000 dinara.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 10. decembra}} Mihailović se najprije skrivao na području Ravne Gore, a kasnije produžio prema [[Sandžak]]u i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] koji je bio pod talijanskom okupacijom. Za njim je raspisana poternica i narednih meseci je bio u bekstvu. === Nemački prodor na istočnom frontu === Uporedo sa slomom ustanka u Srbiji, dešavao se duboki nemački prodor u SSSR. Nemačko napredovanje u početku je objašnjavano kao nemačka propaganda, čista laž. Kasnije je prihvatano da Nemci napreduju, ali isticanjem da se Sovjetski Savez ne raspada, te da SSSR neće doživeti sudbinu Francuske. Bilo je i onih koji su smatrali da Rusi namerno puštaju Nemce, pa će „kada ih namame daleko, onda ošinuti". Narod jednostavno nije želeo da veruje da Nemci napreduju, jer je to ljude pogađalo. Fašističke radio-stanice javljale su o uništavanjima celih ruskih armija, „kodovima", padu grada za gradom, pokrajine za pokrajinom. == Broj žrtava == === Gubici ustanika === Gubici srpskih ustanika bili su vrlo visoki. Oni su u periodu od 1. septembra 1941. do 15. januara 1942. iznosili 7904 palih u borbi.<ref name="ReferenceA">https://znaci.org/00001/4_12_2_11.pdf</ref> Često se, pa čak i u obrazloženju Zakona o državnim praznicima Srbije iz 2004. godine, navodi cifra od 11.522 ubijena ustanika, kao i 21.809 streljanih civila u Srbiji, "dakle, ukupno 33 hiljade građana centralne Srbije, ubijeno je za vreme ustaničkih borbi ’41. godine." <ref>[http://pescanik.net/2011/12/pescanik-09-12-2011/ Staro sajmište]</ref> Ove cifre od 11.522 ustanika ubijena u borbi i 21.809 streljanih civila potiču iz nemačkog izveštaja koji govori o ukupnim gubicima ustanika u Srbiji i Bosni u periodu od 1. septembra 1941. do 5. aprila 1942. godine.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_2_4.pdf ZBORNIK DOKUMENATA: TOM XII - DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA KNJIGA 2]</ref> Ove cifre je, kao žrtve ustanka u Srbiji, predstavio ravnogorski istoričar Kosta Nikolić u svojoj knjizi iz 1999. godine.<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, Beograd 1999., str. 162.</ref> === Nemački gubici === Prema nemačkom izveštaju, do 31. decembra 1941. godine gubici sledećih divizija (704, 714, 717. i 718. peš. div.) u Srbiji i NDH ukupni su iznosili 1190 izbačenih iz stroja:<ref name="ReferenceA"/> * Poginulo 17 oficira i 259 podoficira i vojnika * Ranjeno 24 oficira i 496 podoficira i vojnika * Nestalo 4 oficira i 390 podoficira i vojnika U ovom izveštaju nedostaju 342. i 113. divizija, 125. p.puk, landesšicen bataljoni, te policijske i druge službe. === Nevine žrtve === Za vreme ustanka u Srbiji, nacisti su tokom sistematskog sprovođenja ratnog zločina ukupno streljali 12.196 civila.<ref name="ReferenceA"/> == Posledice == === Povlačenje dela partizana u Sandžak === {{main|Povlačenje partizana u Sandžak 1941.|Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu}} Očekujući brzi slom Vermahta nakon kontraofanzive Crvene armije pod Moskvom, komunisti su verovali da će ustanak u Srbiji ponovo buknuti u proleće. Stoga se Tito uporno držao Drine sve do juna 1942. godine, kada su partizanske snage istisnute iz istočnih delova Jugoslavije, [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu|krenule u zapadnu Bosnu]]. Iako su srpski partizani nastojali da se sa Vrhovnim štabom vrate u Srbiju, osovinske snage su ih sve više potiskivale ka zapadu. Tada je nastala deviza „da put na istok vodi preko zapada".<ref name="Petranović"/> Nakon pada Užičke republike i povlačenja dela partizanske vojske u Sandžak, glavno ustaničko žarište u Srbiji ostala je slobodna teritorija u valjevskom kraju. === Četničko preuzimanje vlasti u varošima === {{main|Operacija Mihailović|Legalizacija četnika u Srbiji}} [[File:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|thumb|[[Legalizovani četnici]] čuvaju nemački [[logor Metino brdo]] kod Kragujevca 1942.]] Odmah po pokretanju velike nemačke ofanzive četnici Draže Mihailovića su se, i pored sporazuma o saradnji, otvoreno uključili u progon partizana u Srbiji: {{izdvojeni citat|Po povlačenju glavnine partizanskih odreda... spustio se u rejon Ljubića i našao [[Predrag Raković|Rakovića]] sa odredom od 100 ljudi. Kad sam ušao u avliju video sam oko 70 seljaka. Pitao sam: „Šta je to". Saopštio mi je da su to partizani. Ja sam ga pitao da li zna da je sporazum sa partizanima potpisan 27 novembra, našta mi je on odgovorio da zna, ali da '''ima nova naredba Draže Mihailovića da se ostaci partizana progone i da se razoružavaju na teritoriji Srbije'''.<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref>|[[Radoslav Đurić]]}} Brzo nemačkom gušenju ustanka doprineli su četnici Draže Mihailovića, koji su saradnjom olakšali Nemcima da ovladaju oslobođenom teritorijom, pokolebali jedan deo naroda i oslabili njegovu volju za borbu protiv okupatora.<ref name="Petranović"/> Međutim, nakon obračuna sa partizanima u novembru, Nemci su stavili Dražu Mihailovića na poternicu i početkom decembra pokrenuli [[Operacija Mihailović|operaciju protiv njega]]. Nakon toga, pukovnik Mihailović se skrivao, a svojim odredima je naložio [[Legalizovani četnici|legalizaciju kod okupatora]]. [[8. decembra]] 1941. Mihailovićev delegat [[Rudolf Perhinek]] piše komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona o povoljnom razvoju situacije za četnike u Srbiji: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. '''U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika.'''<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji]</ref>|Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona o situaciji u Srbiji}} === Ubistva i deportacije pristalica NOP === {{main|Logor Šabac|Logor Metino Brdo|Logor Banjica}} [[File:Banjica logoraši.jpg|thumb|Banjički logor 1942.]] Nakon sloma ustanka, vladao je nezapamćen teror u Srbiji.<ref name="Bojić"/> Nemci su srpskim kvislinzima postavili glavni cilj - ne dozvoliti da se partizani ponovo organizuju, naročito im onemogućiti politički rad u selima.<ref name="Bojić"/> Svim državnim službenicima je naređeno da partizane i njihove pristalice odmah šalju u koncentracione logore, pod pretnjom smrtne kazne za neizvršenje: {{citat| Prema naređenju Feldkomandanture 816 u Šapcu naredite svim predsednicima opština da odmah sprovedu u lager svako lice koje je komunista ili je sumnjivo da je komunista. Ako se utvrdi da je neki predsednik opštine propustio da po ovome naređenju postupi biće streljan!<ref name="Bojić">[https://www.znaci.org/00001/279.htm Milosav Bojić: POSAVSKI PARTIZANSKI ODRED]</ref>| Pismo srpske vlade koje je 29. novembra 1941. dobilo svako selo u Tamnavi i Posavini}} U decembru 1941. godine Mihailovićevi četnici streljali su zajedno sa Nemcima u Čačku samo u jedan mah 80 pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta.<ref name="Presuda"/> U toku decembra 1941. godine i tokom cele 1942. Mihailovićevi „legalizovani" četnici pohapsili su i predali Nemcima u raznim krajevima Srbije hiljade pristalica partizana koje su Nemci streljali u logorima na Banjici, Nišu, Užicu, Čačku i drugim mestima, a pored toga sami četnici su poubijali hiljade pristalica partizana, batinali hiljade ljudi, a veliki broj žena i devojaka iz partizanskih porodica silovali.<ref name="Presuda"/> === Zimske borbe u Srbiji 1941/1942 === {{main|Valjevski partizanski odred|Suvoborski partizanski odred|Antipartizanska ofanziva u Srbiji (marta 1942)}} [[Datoteka:Probijanje Suvoborskog partizanskog odreda februara 1942.jpg|minijatura|Probijanje [[Suvoborski partizanski odred|Suvoborskog partizanskog odreda]] februara 1942.]] [[File:Partizani Suvoborskog odreda izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942.jpg|thumb|Poslednji otpor ustanika u Srbiji - partizani Suvoborskog odreda izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942.]] Nakon sloma Užičke republike, radi konačnog uništenja preostalih partizanskih oružanih snaga u Srbiji sprovedene su još tri operacije: {{sfn|Jovanović|1998|p=170}} * operacija u Zapadnoj Srbiji, protiv tzv. Valjevske grupacije * operacija u Istočnoj Srbiji * operacija u Južnoj Srbiji Prvo je preduzeta nemačka operacija protiv partizanske grupacije u Zapadnoj Srbiji, iako je ona bila najmanja a ona u Južnoj Srbiji najveća. Verovatno je Zapadna Srbija imala prioritet radi izolacije partizana Srbije od Crne Gore, Sandžaka i Istočne Bosne.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} Osim toga, cenilo se da držanje Šumadije i Zapadne Srbije omogućava držanje cele Srbije, a da njeno držanje ima odlučujući značaj za držanje cele Jugoslavije.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} Takođe, u tom kraju je bila najjača teritorijalna organizacija Draže Mihailovića, odnosno nedićevsko-četnička vlast, što znači da se moglo ostvariti vojnopolitičko okruženje.{{sfn|Jovanović|1998|p=176}} Valjevsku grupaciju su sačinjavali [[Valjevski partizanski odred|Valjevski odred]], [[Mačvanski partizanski odred|Podrinjski (ili Mačvanski) odred]] i [[Posavski partizanski odred|Posavo-tamnavski bataljon]]. Krajem januara 1942. godine [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajski odred]] sa oko 180 boraca se probio iz Sandžaka nazad. Ukupna jačina Valjevske grupacije iznosila je najpre oko 1200, a sa dolaskom Kosmajskog odreda oko 1400 boraca.{{sfn|Jovanović|1998|p=171}} Najteža i najdugotrajnija bila je osovinska operacija protiv [[Valjevski partizanski odred|Valjevske partizanske grupacije]]. Trajala je oko 4 meseca te predstavlja najdugotrajniju defanzivnu operaciju NOVJ u čitavom ratu.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} U njoj je, pored jedne nemačke divizije, upotrebljeno 3/4 Nedićevih, Ljotićevih, Pećančevih i Mihailovićevih snaga u Srbiji, kako bi srpski partizani bili uništeni do proleća 1942.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} Od nemalog značaja je činjenica da je vladala izuzetno oštra [[zima]] kakve se ne javljaju decenijama.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} Tome treba dodati i oskudicu u municiji koja se stalno povećavala. Stoga je iscrpljivanje u municiji bila glavna taktička linija antipartizanskih snaga.{{sfn|Jovanović|1998|p=170}} Tako je poslednji otpor partizana Zapadne Srbije slomljen 18. marta 1942. godine, kada je uništen [[Suvoborski partizanski odred|Suvoborski odred]]. [[23. marta]] 1942. godine nemački komandant Jugoistoka, general pionira [[Walter Kuntze]], izvestio je nemačku Vrhovnu komandu oružane sile da su u Srbiji razbijena žarišta ustanka i da je u oblasti Valjeva [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizija]], posle višednevnog gonjenja, razbila neprijateljske trupe.<ref name="Bojić">[https://www.znaci.org/00001/279.htm Milosav Bojić: POSAVSKI PARTIZANSKI ODRED]</ref> Protiv partizana u Južnoj Srbiji Nemci su angažovali bugarske snage u jačini jednog okupacionog korpusa, koje su 1. januara 1942. godine otpočele pripreme za ofanzivu sa snagama Nedića i Pećanca.{{sfn|Jovanović|1998|p=184}} Ova operacija je izazvala izvesno slabljenje partizanskih odreda. Neke rezervne jedinice otišle su svojim kućama, ali su čitavog rata bile spremne da se pri svakom pozivu ponovo priključe. Uprkos ogromnoj vojnoj nadmoći, ova bugarsko-nemačko-kvislinška operacija nije dovela ni do kakvih ozbiljnijih rezultata. Tako je Južna Srbija ostala glavni oslonac NOR-a u Srbiji.{{sfn|Jovanović|1998|p=184}} {{izdvojeni citat|U Zapadnoj Srbiji, naše snage koje su se čitave zime valjano tukle bile su prinuđene da se povuku: jedan deo zajedno s Kosmajcima i Kolubarcima prema Rudniku a drugi, manji deo, ovamo (u Bosnu) sa popom [[Vlado Zečević|Vladom]]. U borbama je pao i [[Nebojša Jerković|Nebojša]], komandant Mačvanskog odreda, i [[Radovan Vuković]]. Nedićevske snage blokirale su prelaze na Drini, dok se u Kolubari, na Rudniku, Toplici i Jablanici naši odredi i dalje junački bore uprkos najtežih uslova.<ref>https://znaci.org/00001/4_2_3.htm{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|OBAVEŠTENJE VRHOVNOG KOMANDANTA NOP I DV JUGOSLAVIJE DRUGA TITA OD 31 MARTA 1942 GOD. O SITUACIJI NA FRONTOVIMA}} === Četničko-partizanski sukob === {{main|Četničko-partizanski sukob}} Unutar-ustanički [[četničko-partizanski sukob|partizansko-četnički sukob]] ("bratoubilački rat"), jednom započet u Srbiji, imao je lančane posledice na celu okupiranu Jugoslaviju. KPJ ubrzo zabranjuje na istoj teritoriji uporedno postojanje dve vojske, a četnici zabranjuju sve razgovore sa komunistima, sem preko nišana.<ref name="Petranović"/> Partizansko rukovodstvo je, usled napada četnika Draže Mihailovića na Užičku republiku donelo zaključak da je "jugoslovenska vlada u Londonu, isto kao i Nedić i Nijemci" riješila da ih likvidira i uništi: {{citat|Postavlja se pitanje zašto je moralo do toga sukoba doći, kada je i vama poznato da smo mi s Dražom Mihailovićem imali izvjestan sporazum i smatrali ga donekle našim saveznikom. Kada se dobro analizira čitav slučaj Draže Mihailovića, onda se jasno vidi da je Draža Mihailović bio ona rezerva neprijatelja u našoj pozadini koja je nama iza leđa trebala zadati smrtonosni udarac. Mi imamo sve dokumente u ruci iz kojih se vidi da je Draža Mihailović, s jedne strane, imao stalne veze preko svojih oficira s Nedićem, a s druge strane, preko svoje emisione stanice i dvojice izaslanika engleske vlade imao vezu s Londonom. Otuda se jasno vidi da je i jugoslovenska vlada u Londonu, isto kao i Nedić i Nijemci, riješila da nas likvidira i uništi.{{sfn|Broz|1979|p=56-60}}|Tito u pismu srpskom rukovodstvu oko 1. januara 1942.}} Partizani su nakon toga smatrali da jugoslovenska emigrantska vlada i Velika Britanija podržavaju njihove neprijatelje, odnosno guše [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|oslobodilačku borbu]]. Taj stav je počeo da se menja tek sredinom [[1943]]. godine, kada su Britanci poslali vojnu misiju kod NOVJ tokom [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]]. == Posleratno suđenje == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] pred vojnim sudom u Beogradu [[1946]].]] Na [[Beogradski proces|beogradskom procesu]] 1946. godine Mihailoviću je, između ostalog, suđeno što je pomogao Nemcima u slamanju ustanka u Srbiji 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pošto je izvršio pripreme za opšti napad na partizane, Mihailović je prekršio sporazum o zajedničkoj borbi četnika i partizana protiv okupatora zaključen oktobra 1941. godine, te 1. novembra 1941. godine izdao naređenje svim komandantima da povuku sve odrede sa frontova prema Nemcima i pređu u opšti napad na partizane. Izvršujući ovo naređenje svi njegovi odredi u Srbiji napustili su frontove prema Nemcima, otvarajući slobodan put za prodor na oslobođenu teritoriju i prešli u opšti napad na partizane.<ref name="Presuda"/>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima}} == Savremena tumačenja == {{main|Sudska rehabilitacija|Historijski revizionizam}} === Ubistvo žandarma === Danas se u Srbiji neretko osuđuje početak ustanka jer je 7. jula pucao "Srbin na Srbina", odnosno "brat na brata". [[Okružni sud u Šapcu]] je [[2009]]. godine doneo presudu o rehabilitaciji dvojice ubijenih žandara, Bogdana Lončara i Milenka Brakovića, koji su pokušali da spreče dizanje ustanka. U obrazloženju presude se kaže da su oni “ubijeni bez odluke suda i bez sprovedenog postupka, iz ideološko-političkih razloga, kao žrtve progona i nasilja, od strane pripadnika partizanskog pokreta.” U obrazloženju još piše: {{izdvojeni citat|Taj momenat može se simbolično smatrati i početkom građanskog rata u Srbiji, pošto ubijeni žandarmi nisu bili okupatori, kao ni narodni neprijatelji, već deo legalne vlasti srpske države pod okupacijom, nastalom po osnovu međunarodnog ugovora zaključenog potpisivanjem kapitulacije, nakon sloma Jugoslovenske vojske u aprilu 1941. godine, a njihova rehabilitacija početkom nacionalnog pomirenja podeljenog srpskog naroda.<ref>{{Cite web |title=Нови пуцањ устаничке пушке |url=http://www.ilustrovana.com/tekst.php?broj=2608&tekst=02 |access-date=2012-08-22 |archive-date=2011-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110120085830/http://www.ilustrovana.com/tekst.php?broj=2608&tekst=02 |dead-url=yes }}</ref>|Obrazloženje sudske presude o rehabilitaciji ubijenih žandara}} [[Datoteka:Antikomunisticka propaganda.jpg|thumb|Nacistička propaganda prikazuje zle komuniste kako obmanjuju narod da srlja u borbu protiv Nemaca.]] Profesor [[Miodrag Zečević]], iz [[SUBNOR|udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata]], o tome kaže sledeće: {{izdvojeni citat|Pripadnici te vlasti, bez obzira na nacionalnu pripadnost, deluju kao okupatorska vlast i borba protivu njih je borba protivu okupatora i okupatorske vlasti, a ne protivu nacionalnih pripadnika i bivše vlasti te države. Sedmog jula 1941. godine u Beloj Crkvi nije pucao Srbin na Srbina, odnosno brat na brata, već je pucao pripadnik oslobodilačkog narodnog ustanka, srpski rodoljub, na fašističkog okupatora, koji je pomoću Aćimovićeve policije štitio svoju uspostavljenu vlast i okupatorski poredak.<ref name="subnor">[http://www.subnor.org.rs/okrugli-sto-ustanak-u-srbiji-1941-godine Okrugli sto: Ustanak u Srbiji 1941.]</ref>}} Osvrćući se na tezu da je u okupiranoj Jugoslaviji vođen [[građanski rat]], profesor Zečević kaže: {{izdvojeni citat|Sadašnja vlast i njeni istoričari proglasili su da je u Srbiji između partizana i četnika vođen međusobni građanski ideološki rat. Građanski rat nemoguće je voditi u okupiranoj zemlji u prisustvu okupatora zainteresovnog da održi vlast.<ref name="subnor"/>}} Profesor [[Đorđe Stanković]], šef Katedre za istoriju Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], negativno ocenjuje presudu "novih političkih sudova" o rehabilitovanju dva kvislinška žandarma. {{izdvojeni citat|Pitanje interpretacije istorijskih događaja je u domenu istorijske nauke. Istorija se ne piše u parlamentima i na sudovima. Revizija istoriografije u Srbiji ima funkciju, navodno, nacionalnog pomirenja. Po žestokim medijskim sporenjima ovo, međutim, poprima konture čistog političkog revanšizma.}} On podseća na neke istorijske činjenice: {{izdvojeni citat|Ne bi trebalo da bude sporno da je 7. jula 1941. godine Srbija već tri meseca bila zemlja koju je okupirala nacistička Nemačka. Ni da je odmah po kapitulaciji uspostavljen i nemački nacistički upravni aparat. Isto tako, ne bi trebalo da bude sporno da se celokupan upravni aparat Kraljevine stavio na raspolaganje okupatoru. Oba pomenuta žandarma su dobrovoljno ostala u službi tog upravnog aparata.}} Profesor Stanković se ne slaže sa ocenom suda da su "sve žrtve u ratu jednake", već je bitno ko su akteri i šta su radili za života, te zašto su i na koji način su ubijeni.<ref>[http://revija.kolubara.info/sh/apr09/tekst/1920/?tpl=112 Žikica Španac * Revija KOLUBARA]</ref> === Datum početka ustanka === Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da je [[7. 7.|7. jul]] ideološki izabran za datum početka ustanka u Srbiji: {{izdvojeni citat|Datum srpskog ustanka - 7. jul 1941 - manje je određen istorijskim značajem događaja koji se zbio tog dana u Beloj Crkvi, selu Rađevine, a daleko više činjenicom što je trebalo obeležiti sednicu Politbiroa na kojoj je 4. jula doneta odluka o početku borbi, vezati početak ustanka za lokaciju generalnog sekretara KPJ, označiti prednost komunista, te pri tome još i komuniste - Španca. Značajniji vojni događaj zbio se 31. avgusta, kada je nezavisni vojnočetnički odred potpukovnika Veselina Misite zauzeo Loznicu, zarobio 93 Nemca i tom prilikom poginuo, ili početkom i polovinom septembra kada se zapadna Srbija sa Šumadijom našla u ustaničkom zamahu.<ref name="Petranović"/>}} Petranović podseća da je događaj od 7. jula 1941. u Beloj Crkvi, izabran za početak ustanka u Srbiji, neuporediv sa narodnim [[ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustankom 13. jula 1941. u Crnoj Gori]], kada je protiv okupacije ustalo 30.000 Crnogoraca, što predstavlja jedinstven fenomen u porobljenoj Evropi.<ref name="Petranović"/> [[Predrag J. Marković]] deli mišljenje da je 7. jul "skoro sasvim proizvoljan datum, izabran samo zbog veze sa 4. julom i odlukom da se podigne ustanak".<ref name="vreme.com"/> === Pitanje otpora i "odmazdi" === {{main|Pokret otpora|Odmazda|Nemački zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu}} Nacisti su jeseni 1941. godine ozakonili [[ratni zločin]] prema civilnom stanovništvu kao meru "odmazde" protiv ustanka. Masovna ubistva tisuća nedužnih civila pokolebala su i podelila same ustanike. Komunisti ne odustaju od borbe protiv okupatora nezavisno od represivnih mera, dok četnici odustaju od ustanka, sa namerom da "poštede srpsku krv".<ref name="Divci"/> {{izdvojeni citat|Četnici su smatrali da rezultati njihovih akcija ne opravdavaju štetu i patnju koje se nanose civilnom stanovništvu. Njihov cilj je bio da sačuvaju stanovništvo, a ne da ga uništavaju. Stoga su nadalje bili sve više protiv aktivnih dejstava; uskoro su neki čak postigli i uzajamno korisne sporazume sa neprijateljem. Partizani, s druge strane, s pravom komunističkom rešenošću, odbijali su da ih ma kakve prepreke ili represalije odvrate u postizanju zadataka koje su sebi postavili. Oni uopšte nisu vodili računa o sopstvenim životima. A što se tiče civila, i oni su se nalazili u prvoj borbenoj liniji i pružala im se ista prilika da herojski ginu. Što su Nemci streljali više građana i više sela spaljivali, toliko su partizani sačekivali u zasedama više neprijateljevih kolona, i rušili više mostova. To je bila teška odluka, naročito za ljude koji su se borili na svojoj rodnoj teritoriji, ali su je na kraju opravdali događaji i poštovanje koje su Nemci mimo svoje volje morali da pokažu prema partizanima, poštovanje koje ne bi mogla da izazove ni najmanja pomirljivost.<ref>[https://znaci.org/00001/1_2.htm Rat na Balkanu, glava II - ORUŽJE I ČOVEK]</ref>|[[Fitzroy MacLean]]}} S četničke strane često se čulo ima li smisla izazivati represalije nad nedužnim stanovništvom? Nemački masovni zločini i streljanja nedužnih, po okupatorskom sistemu odmazde - za jednog Nemca 100 Srba, uveliko su pokolebali borbeni moral, jer se pokazalo da ustaničke snage nisu u stanju da zaštite oslobođena naselja; žitelji su ostavljani na nemilost. Četnici su razvijali propagandu kako komunisti imaju svoje interese i da ih interesi naroda ne zanimaju. Komunisti, s druge strane, nisu ni mislili da revolucionarna strategija i beskompromisna antiokupatorska borba može proći bez žrtava, očekivanih u uslovima rata.<ref name="Petranović"/> Nakon rata je četnički argument o „čuvanju srpskih života" prilično diskreditovan. Preovladalo je shvatanje da su četnici vodili krvavi rat protiv sopstvenog [[narod]]a, na strani nemačkog Rajha, da je Mihailović izbegavao borbu protiv okupatora, dok je istovremeno vodio bespoštednu borbu protiv partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> 1990-ih godina neki autori u Srbiji su ponovo uveli argument o besmislu otpora: {{izdvojeni citat|Srpski ustanak ugušen je u krvi. Njegovi rezultati bili su minimalni, nikakav uspeh trajnije vrednosti nije postignut, a ustaničke žrtve i stradanje naroda bili su nemerljivi i sasvim nepotrebni.<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, Beograd 1999., str. 163.</ref>|[[Kosta Nikolić]]}} [[Etika|Etička]] dilema o otporu nacizmu uprkos odmazdama, i danas je prisutna u javnosti. == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == <div class="references-small"> * {{Cite book|last= Petranović|first=Branko |authorlink=|title=SRBIJA U DRUGOM SVETSKOM RATU|year=1992|url=https://znaci.org/00001/92.htm|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga I|year=1964|url=https://znaci.org/00002/340.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga II|year=1964|url=https://znaci.org/00002/341.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga III|year=1964|url=https://znaci.org/00002/342.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga IV|year=1964|url=https://znaci.org/00002/343.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga V|year=1964|url=https://znaci.org/00002/344.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE, ZBORNIK - knjiga VI|year=1964|url=https://znaci.org/00002/345.htm|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA »Vojno delo«|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I - borbe u Srbiji, KNJIGA 1 - BORBE U SRBIJI 1941.|year=1949|url=https://znaci.org/zb/4_1_1.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I - borbe u Srbiji, KNJIGA 2 - BORBE U SRBIJI 1941.|year=1952|url=https://znaci.org/zb/4_1_2.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom II - dokumenti Vrhovnog štaba NOV I POJ, KNJIGA 1 - BILTENI VRHOVNOG ŠTABA|year=1949|url=https://znaci.org/zb/4_2_1.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom II - dokumenti Vrhovnog štaba NOV I POJ, KNJIGA 2 - DOKUMENTI CK KPJ, VŠ NOV I POJ - maj 1941-februar 1942.|year=1954|url=https://znaci.org/zb/4_2_2.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom IX - dokumenti organizacija Komunističke partije, KNJIGA 1 - avgust 1941-avgust 1942.|year=1961|url=https://znaci.org/zb/4_9_1.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII - dokumenti jedinica i ustanova nemačkog rajha, KNJIGA 1 - 1941.|year=1972|url=https://znaci.org/zb/4_12_1.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV - dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, KNJIGA 1 - 1941-1942.|year=1981|url=https://znaci.org/zb/4_14_1.htm|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last=Милосављевић|first=Милован - Мика|authorlink=|coauthors=Прокић, Милорад - Миле; Јовановић, Илија - Лала|title=ПРЕГЛЕД ИСТОРИЈЕ НАРОДНООСЛОБОДИЛАЧКЕ БОРБЕ У ШУМАДИЈИ - I|year=1981|url=https://znaci.org/00003/474.htm|publisher=ОДБОР ЗА ИЗРАДУ ПРЕГЛЕДА ИСТОРИЈЕ НОБ У ШУМАДИЈИ|location=|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last=Милосављевић|first=Милован - Мика|authorlink=|title=ПРЕГЛЕД ИСТОРИЈЕ НАРОДНООСЛОБОДИЛАЧКЕ БОРБЕ У ШУМАДИЈИ - II|year=1987|url=https://znaci.org/00003/483.htm|publisher=ОДБОР ЗА ИЗРАДУ ПРЕГЛЕДА ИСТОРИЈЕ НОБ У ШУМАДИЈИ|location=|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Glišić|first=Venceslav |authorlink=|title=UŽIČKA REPUBLIKA|year=1986|url=https://znaci.org/00001/85.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Mitrović|first=Dojčilo |authorlink=|title=ZAPADNA SRBIJA 1941. (SRBIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI)|year=1975|url=https://znaci.org/00001/240.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Vitorović|first=Aleksandar |authorlink=|title=CENTRALNA SRBIJA (SRBIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI)|year=1967|url=https://znaci.org/00001/276.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Perović|first=Milivoje |authorlink=|title=JUŽNA SRBIJA (SRBIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI)|year=1961|url=https://znaci.org/00001/244.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Živanović |first=Boško |authorlink=|coauthors=- Damnjan Popović -Miodrag Jovanović|title=POMORAVLJE U NOB-u 1941-1945|year=1961|url=https://znaci.org/00001/283.htm|publisher=Sreski odbor Saveza boraca NOR|location=Jagodina|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Bosiljčić|first=Slobodan |authorlink=|title=TIMOČKA KRAJINA|year=1988|url=https://znaci.org/00001/285.htm|publisher=Istorijski arhiv|location=Zaječar|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Popović|first=Damnjan |authorlink=|title=NA OBRONCIMA BELJANICE|year=1969|url=https://znaci.org/00001/284.htm|publisher=Novinsko preduzeće Dnevnik|location=Novi Sad|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Glišić|first=Venceslav |authorlink=|title=TEROR I ZLOČINI NACISTIČKE NEMAČKE U SRBIJI 1941-1945|year=1986|url=https://znaci.org/00001/84.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Marjanović|first=Jovan |authorlink=|title=BEOGRAD (SRBIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI)|year=1964|url=https://znaci.org/00001/216.htm|publisher=Nolit|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= |first=|authorlink=|title=BEOGRAD U RATU I REVOLUCIJI - knjiga 1|year=1984|url=https://znaci.org/00001/232.htm|publisher=|location=Beograd|id=|ref = harv}} * {{Cite book|last= Dedijer|first=Vladimir |authorlink=|title=DNEVNIK, prva knjiga - od 6.4.1941 do 27.11.1942.|year=|url=https://znaci.org/00003/491.htm|publisher=Prosveta|location=Beograd|id=|ref = harv}} </div> == Povezano == * [[Užička republika]] * [[Operacija Užice]] * [[Operacija Mačva]] * [[Kragujevački masakr]] * [[Operacija Mihailović]] * [[Napad četnika na Užičku republiku]] * [[Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] == Vanjske veze == {{commonscat|Uprising in Serbia (1941)}} * [https://znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku] * [https://znaci.org/00001/240_5.pdf Dojčilo Mitrović: Zapadna Srbija 1941.] * [http://www.graduzice.org/userfiles/files/stvaranjeslobodneteritorije1941.pdf Venceslav Glišić, Stvaranje slobodne teritorije 1941.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305032824/http://www.graduzice.org/userfiles/files/stvaranjeslobodneteritorije1941.pdf |date=2016-03-05 }} * [http://www.subnor.org.rs/okrugli-sto-ustanak-u-srbiji-1941-godine Okrugli sto: Ustanak u Srbiji 1941.] * [http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ Oklevetani datum: Dan ustanka naroda Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710193428/http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |date=2013-07-10 }} {{Ustanak u Jugoslaviji}} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)| ]] [[Kategorija:Bitke Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba u 1941.]] khl9vas4bhxn1zi484ea2c1xmm7pn47 0 170648 42677827 42574644 2026-08-16T03:05:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677827 wikitext text/x-wiki '''Ustav Republike Srpske''' je najviši opšti pravni akt u sistemu opštih pravnih akata [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Ustav Republike Srpske">{{Cite web |title=Ustavni sud Republike Srpske: Ustav Republike Srpske |url=http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |access-date=2012-07-18 |archivedate=2012-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212023932/http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |deadurl=yes }}</ref> Ustav Republike Srpske uređuje najbitnije odnose u Republici, a prije svega samu republičku organizaciju i ovlašćenja republičkih organa, kao i slobode i prava građana, odnosno [[Državljanstvo Republike Srpske|državljana Republike Srpske]]. == Historija == Prvi Ustav Republike Srpske donesen je [[28. 2.|28. februara]] [[1992]]. pod imenom ''Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine''. Ustav Republike Srpske je donesen u vremenu unutrašnjeg raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], u tadašnjim okolnostima građanskog rata unutar [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Tokom proteklih godina Ustav je doživeo brojne revizije u vidu amandmana (vezanih uglavnom sa usklađivanjem sa dejtonskim Ustavom BiH i odlukama [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]]). Ustav je doživio najveće promjene u vrijeme vladavine visokog predstavnika [[Pedi Ešdaun|Pedija Ešdauna]]. U skorije vreme brojni su zahtevi za revizijom pa čak i donošenjem novog Ustava koji bi sprečio mogućnosti daljnih prenošenja ovlašćenja na nivo BiH, kao i -{de iure}- priznavanje [[Banja Luka|Banja Luke]] za glavni grad, sprečavanja zloupotrebe [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeća naroda Republike Srpske]] u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] itd. == Reference == {{reflist}} == Reference == * [http://www.vladars.net Vlada Republike Srpske] {{sr}} * [http://www.ustavnisud.org Ustavni sud Republike Srpske] {{sr}} * [http://www.narodnaskupstinars.net Narodna skupština Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=2021-02-27 }} {{sr}} == Povezano == * [[Ustavni sud Republike Srpske]] * [[Državljanstvo Republike Srpske]] == Vanjske veze == * [http://www.esrpska.com/ContentPage.aspx?kat_id=aed2359a-02f3-46a7-b04c-11954411c8c4&podkat_id=39b00c65-e801-4921-857c-516c55d5841d&page_id=9 Agencije za informaciono društvo Republike Srpske: Ustavni sud Republike Srpske] {{sr}} [[Kategorija:Ustavi Srbije]] [[Kategorija:Istorija Republike Srpske]] [[Kategorija:Politika Republike Srpske]] [[Kategorija:Pravo u Bosni i Hercegovini]] r9apv40cc14vad3r90x164247n9o2uy 0 172407 42677712 42318705 2026-08-15T17:26:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677712 wikitext text/x-wiki {{About|igranom filmu iz 1997. godine|nijemi film iz 1916. godine|The Devil's Own (1916 film)|britanski horor-film sa Joan Fontaine|The Witches (1966 film)|pukovnije s nadimcima "The Devil's Own"|Connaught Rangers|i|Inns of Court Regiment}} {{Infokutija02 film | naslov = The Devil's Own | slika = Devils_own_film.jpg | opis = kino-poster | režija = [[Alan J. Pakula]] | producent = [[Lawrence Gordon (producent)|Lawrence Gordon]]<br />[[Robert F. Colesberry]] | scenario = '''scenario:'''<br />[[David Aaron Cohen]]<br />[[Vincent Patrick]]<br />[[Kevin Jarre]]<br />'''sinopsis:'''<br />Kevin Jarre | uloge = [[Harrison Ford]]<br />[[Brad Pitt]]<br />[[Margaret Colin]]<br />[[Ruben Blades]]<br />[[Treat Williams]]<br />[[George Hearn]] | muzika = [[James Horner]] | fotografija = [[Gordon Willis]] | montaža = Tom Rolf<br />[[Dennis Virkler]] | distributer = [[Columbia Pictures]] | premijera = {{Film date|1997|03|26|df=y}} | trajanje = 111 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | awards = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | budžet = 90,000.000 $<ref name="nytfisher"/> | bruto = 140,807.547 $(širom svijeta)<ref>{{mojo title|devilsown}}</ref> }} '''''The Devil's Own''''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] film snimljen 1997. godine u režiji [[Alan J. Pakula|Alana J. Pakule]]. Po žanru je [[triler]], a protagonist, koga tumači [[Harrison Ford]], je [[boston]]ski policajac koji udomljuje mladog [[sjeverna Irska|sjevernoirskog]] emigranta, ne znajući da je on u stvari [[Privremena irska republikanska armija|IRA]]-in terorist koji u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nastoji nabaviti oružje. U svoje vrijeme je bio poznat po velikim problemima na snimanju, a danas je poznat kao posljednji film u Pakulinoj karijeri. == Izvori == {{reflist|refs= <ref name="nytfisher">{{cite web| author=Ian Fisher|url=http://www.nytimes.com/1997/03/30/movies/disaster-was-there-a-disaster.html?pagewanted=all|title=Disaster? Was There a Disaster?|date=March 30, 1997|publisher=[[The New York Times]]| accessdate=18. IV 2011}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{imdb title|id=0118972|title=The Devil's Own}} * [http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=19137 Stills from the film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114173940/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=19137 |date=2009-01-14 }} from film.virtual-history.com {{Alan J. Pakula - filmovi}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Devils Own, The}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Politički trileri]] f7lze8gwla284zjzrefgdi6iln1lh6n 0 173218 42677715 42677300 2026-08-15T17:37:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677715 wikitext text/x-wiki {{For|kasniju verziju iz 1962. godine|Four Horsemen of the Apocalypse (film)}} {{Infokutija02 film | tip = nijemi | naslov = The Four Horsemen of the Apocalypse | slika = Four Horsemen of the Apocalypse Poster.jpg | scenario = [[June Mathis]] (scenario)<br />[[Vicente Blasco Ibáñez]] (roman) | uloge = [[Pomeroy Cannon]]<br />[[Josef Swickard]]<br />[[Bridgetta Clark]]<br />[[Rudolph Valentino]]<br />[[Alice Terry]]<br />[[Wallace Beery]] | režija = [[Rex Ingram (režiser)|Rex Ingram]] | producent = [[Metro Pictures Corporation]] | distributer = [[Metro Pictures Corporation]] | premijera = {{Film date|1921|3|6|df=y}} | trajanje = 134 min. (skraćena verzija)<br /> 156 min. (potpuna verzija) | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = [[nijemi film]]<br /> engleski titlovi | budžet = |}} [[Datoteka:The Four Horsemen of the Apocalypse (1921).webm|thumb|''The Four Horsemen of the Apocalypse'']] '''''The Four Horsemen of the Apocalypse''''' (u prijevodu '''''Četiri jahača apokalipse''''') je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[nijemi film|nijemi]] igrani film snimljen 1921. u režiji [[Rex Ingram (režiser)|Rexa Ingrama]]. Radnja je temeljena na istoimenom romanu španjolskog pisca It [[Vicente Blasco Ibáñez|Vicentea Blasco Ibaneza]].<ref>{{Cite web |title=''The Four Horsemen of the Apocalypse'' at silentera.com |url=http://www.silentera.com/PSFL/data/F/FourHorsemenoftheApoca1921.html |access-date=2012-07-27 |archive-date=2010-12-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101231042808/http://www.silentera.com/PSFL/data/F/FourHorsemenoftheApoca1921.html |dead-url=yes }}</ref> Protagonisti su članovi porodice [[Argentina|argentinskog]] veleposjednika koje će [[prvi svjetski rat]] natjerati da se bore na suprotnim stranama. Film je danas poznat prije svega po tome što je predstavljao prvi veliki hit u karijeri [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]] te uspostavio njegov imidž [[latinski ljubavnik|latinskog ljubavnika]]. Antologijska scena [[tango|tanga]] je također značajno pridonijela da dotada nepoznati argentinski ples postane popularan širom svijeta. == Uloge == * [[Rudolph Valentino|Rudolf Valentino]] – Hulio * Pomeroy Cannon – Madariaga * Josef Swickard – Marcelo Desnoyers * Bridgetta Clark – Doña Luisa * Virginia Warwick – Chichí * Alan Hale – Karl von Hartrott == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |author=Acker, Ally; Marc Wanamaker |title=Reel women: pioneers of the cinema 1896 to the present |url=https://archive.org/details/reelwomenpioneer0000acke |publisher=Batsford |location=London |year=1991 |pages= |isbn=0-7134-6960-9 |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{cite web|title=June Mathis: Author Allan Ellenberger Discusses One of the Most Powerful Women in Hollywood History|author=Ellenberger, Allan R|url=http://www.altfg.com/blog/classics/june-mathis/|date=01. 04. 2007.|publisher=ALT Film Guide}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite book |author=Ellenberger, Allan R. |title=The Valentino mystique: the death and afterlife of the silent film idol |publisher=McFarland & Co |location=Jefferson, N.C |year=2005 |pages= |isbn=0-7864-1950-4 |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{Cite book |author=Koszarski, Richard |title=The man you loved to hate: Erich von Stroheim and Hollywood |url=https://archive.org/details/manyoulovedtohat0000kosz |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1983 |pages= |isbn=0-19-503379-5 |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{Cite book |author=Leider, Emily Wortis |title=Dark lover: the life and death of Rudolph Valentino |url=https://archive.org/details/darkloverlifedea0000leid |publisher=Faber and Faber Inc |location=New York |year=2004 |pages= |isbn=0-571-21114-3 |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{cite journal|title=the Most Responsible Job Ever Held by a Woman|journal=Los Angeles Times|date = 1923-06-03 |first=Kathleen |last=Lipke|volume=|issue=|pages=13|id= |url=https://archive.org/details/sim_los-angeles-times_the-los-angeles-times_1923-06-06_42/page/13|format=|accessdate = 2008-04-18 }} * {{Cite book |author=Mahar, Karen Ward |title=Women Filmmakers in Early Hollywood (Studies in Industry and Society) |url=https://archive.org/details/womenfilmmakersi0000maha |publisher=The Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |year=2006 |pages= |isbn=0-8018-8436-5 |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{cite web|title=June Mathis: Moving the margins of mainstream|author=Slater, Thomas|url=http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.755|date=03. 11. 2007.|publisher=Journal of Humanities|access-date=2012-07-27|archivedate=2008-02-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080219233114/http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.755|deadurl=yes}} * {{Cite book |author=Slater, Thomas |title="June Mathis": Dictionary of Literary Biography vol 44, American screenwriters: second series |url=https://archive.org/details/americanscreenwr0044unse |publisher=Gale Research Co |location=Detroit, Mich |year=1984 |isbn=0-8103-1722-2 |oclc= |doi= |accessdate= |page=[https://archive.org/details/americanscreenwr0044unse/page/246 246]|ref=harv}} * {{Cite book |author=Shulman, Irving |title=Valentino |url=https://archive.org/details/isbn_9780671779863 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1967 |pages= |isbn= |oclc= |doi=|ref=harv}} * {{Cite book |author=Unterburger, Amy L. |title=The St. James women filmmakers encyclopedia: women on the other side of the camera |url=https://archive.org/details/stjameswomenfilm0000unse |publisher=Visible Ink Press |location=Detroit, MI |year=1999 |pages= |isbn=1-57859-092-2 |oclc= |doi=|ref=harv}} == Vanjske veze == * {{imdb title | id=0012190 | title=The Four Horsemen of the Apocalypse}} * {{Internet Archive film|id=FourHorsemenOfTheApocalypse|name=The Four Horsemen of the Apocalypse}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Four Horsemen of the Apocalypse, The}} [[Kategorija:Ratni filmovi]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Epski filmovi]] 7td5pup4rtxsvo7758s7npoe90jrs10 0 178899 42677744 41382006 2026-08-15T19:29:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677744 wikitext text/x-wiki '''''Thunderclap Newman''''' je bio kratkotrajni [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[rock and Roll|rock]] bend osnovan 1969. godine. Nastao je tako što su [[Pete Townshend]], član etablirane grupe ''[[The Who]]'', i [[Kit Lambert]], njen menadžer nastojali od svog šofera [[John "Speedy" Keen|Johna "Speedyja" Keena]] stvoriti rock-zvijezdu; u bend su pozvali Andyja "Thunderclap" Newmana i Townshendovog prijatelja [[Jimmy McCullough|Jimmyja McCullougha]]. Trio je snimio album ''[[Hollywood Dream]]'' na kome se našla i politički angažirana pjesma ''[[Something in the Air]]''; ona je, koristeći revolucionarni žar [[flower power]] generacije, postala veliki hit, ali su međusobne nesuglasice dovele do raspada benda 1971. Zbog toga se često, usprkos nesumnjivog talenta svojih članova, uzima kao primjer [[one hit wonder|čuda od jednog hita]]. == Literatura == {{Reflist}} * {{Cite book | last =Rice | first =Tim | author-link = Tim Rice | last2 =Gambaccini | first2 =Paul | author2-link =Paul Gambaccini | last3 =Rice | first3 =Jonathan | title =British Hit Singles | place=Enfield, Middlesex | publisher =GRR Publishing Ltd | year =1995 | location =London | volume = | edition =10th | url =https://archive.org/details/britishhitsingle0000unse_m1d5 | doi = | id = | isbn = 0-85112-633-2 | postscript =<!--None-->}} * Sleeve notes on CD re-issue of ''Y'Know Wot I Mean?'' (Edsel EDCD 462) * [http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20020511/ai_n12610291 Obituary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080104172133/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20020511/ai_n12610291 |date=2008-01-04 }} {{DEFAULTSORT:Thunderclap Newman}} [[Kategorija:Britanske rock grupe]] [[Kategorija:The Who]] 6v4u1vch6ygh0ejpb1t7k7rabkjvn40 0 187229 42677829 42674924 2026-08-16T03:15:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677829 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wb deichh drei kuhs.jpg|thumb|right|350px|Stoka ignorira vjetrovne turbine,<ref name="livestock_ignore">{{Cite web | url =http://www.uintacountyherald.com/V2_news_articles.php?heading=0&page=72&story_id=1299 | title =Capturing the wind | first =Erin | last =Buller | date =11. 07. 2008. | publisher =Uinta County Herald | accessdate =04. 12. 2008. | archivedate =2008-07-31 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20080731090354/http://www.uintacountyherald.com/V2_news_articles.php?heading=0&story_id=1299&page=72 | deadurl =yes }}"The animals don’t care at all. We find cows and antelope napping in the shade of the turbines." - Mike Cadieux, site manager, Wyoming Wind Farm</ref> i nastavlja ispašu kao i prije nego su vjetrovne turbine postavljene.]] Izvještaj [[Evropska komisija|Europske Komisije]]<ref>{{cite web | last = EUROPEAN COMMISSION | first = Directorate-General for Research | title = Directorate J-Energy | url = http://www.externe.info/externpr.pdf | authorlink = Domenico Rossetti di Valdalbero | coauthors = | work = | publisher = EUROPEAN COMMISSION | language = English | date = First published 2006 | format = | 12 = | accessdate = 2010-Sep 27 | archivedate = 2010-12-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20101215212745/http://www.externe.info/externpr.pdf | deadurl = yes }}</ref> govori o malom trošku vjetrovnih elektrana, kada se usporedi s [[ugljen]]om, [[ulje]]m, [[gas|plinom]], [[Biomasa|biomasom]], [[Nuklearna energija|nuklearnom]], [[hidroelektrana|hidro]] i fotonaponskom generacijom struje. Izvještaj također obuhvaća utjecaj na energije vjetra na ljudsko zdravlje, štetnost za usjeve i građevine, utjecaj na globalno zatopljenje, gubitak tradicijskih običaja i ekološki utjecaj. Energija dobivena iz [[vetar|vjetra]] ne zahtjeva gorivo za proizvodnju i ne proizvodi zagađenje zraka. Studija Lenzena i Munksgaarda sa sveučilišta u Sydneyu i Danskog Instituta za Lokalne Vladine Studije zaključila je da je energija potrošena u proizvodnji i transportu materijala korištenih za izgradnju vjetroturbine isplaćena u roku od nekoliko mjeseci.<ref>Lenzen, M. & Munksgaard, J. [http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6V4S-45460WR-2&_user=10&_coverDate=07%2F31%2F2002&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_rerunOrigin=google&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=0e62a55e3d1b2097d476eb3cfd948066 Energy And Co2 Life-Cycle Analyses Of Wind Turbines: Review and Applications], Renewable Energy, 2002, Vol.26, pp.339–362 (subscription). Note: The authors found that the average energy payback period was 5.2 months during the 2001 study.</ref> Mark Diesendorf, direktor Sustainability Centra, izjavljuje da vjetrovne instalacije u poljoprivrednim područjima zauzimaju vrlo malo površine te su kompatibilne s ispašom stoke i uzgojem usjeva.<ref name=mar>{{Cite web |title=Why Australia needs wind power |url=http://www.sustainabilitycentre.com.au/WindPowersStrength.pdf |access-date=2012-11-05 |archivedate=2011-07-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110706112239/http://www.sustainabilitycentre.com.au/WindPowersStrength.pdf |deadurl=yes }}</ref> Postoje izvješaji o stradavanju ptica i šišmiša od vjetrovnih turbina, kao i od drugih umjetnih struktura. Visina ekološkog utjecaja može<ref name="Eilperin" /> ili ne mora<ref name="rspb"/> biti značajna, ovisno o pojedinom izvoru. Prevencija i smanjenje smrtnosti divljih životinja, i zaštita [[Nešumska vegetacija Hrvatske#Cretna vegetacija|cretova]], utječe na smještaj i način korištenja vjetroelektrana. Postoje oprečni izvještaji<ref name="pierponttestimony"/><ref name="TorStar" /> o utjecaju na ljudsko zdravlje zvuka ili [[ultrazvuk]]a koji proizvode vjetroelektrane. == Emisija ugljičnog dioksida i zagađenje == Vjetroelektrane ne zahtijevaju potrošnju goriva za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode [[ugljen-dioksid|ugljični dioksid]], [[sumpor dioksid|sumporov dioksid]], [[Živa|živu]], čestice, i mnoge druge vrste zagađenja zraka, kao što stvaraju fosilna goriva. [[Vjetroelektrana|Vjetroelektrane]] troše resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tjekom proizvodnje vjetroelektrane, [[čelik]], [[beton]], [[aluminijum|aluminij]] te drugi materijali, moraju se proizvesti i transportirati koristeći procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvođač vjetroelektrana, Vestas, tvrdi da se početna emisija ugljičnog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini obale.<ref name="vestas">{{cite web | url= http://www.vestas.com/en/about-vestas/sustainability/wind-turbines-and-the-environment/life-cycle-assessment-(lca).aspx | title= Vestas: Life Cycle Assessments (LCA) | author= | last= | first= | authorlink= | coauthors= | date= | year= | format= | work= | publisher= | pages= | language= | doi= | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080210162927/http://www.vestas.com/en/about-vestas/sustainability/wind-turbines-and-the-environment/life-cycle-assessment-(lca).aspx | archivedate= 2008-02-10 | quote= | accessdate= 13. 02. 2008. | deadurl= yes }}</ref> Studija iz 2006. zaključila je da je emisija CO2 od vjetrovne energije između 14 do 33 tone po GWh proizvedene energije. Većina emisije CO2 dolazi od proizvodnje betona za temelje vjetroturbine.<ref>http://www.springerlink.com/content/ug33477443j40vx4/{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Studija Irske nacionalne mreže govori da "Proizvodnja električne energije iz vjetra smanjuje potrošnju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] te time smanjuje emisiju CO2", uočili su smanjenje u emisiji CO2 u razini od 0.33 do 0.59 tona CO2 po MWh.<ref>{{cite web |url = http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind%20Impact%20Study%20-%20main%20report.pdf |title = "Impact of Wind Generation in Ireland on the Operation of Conventional Plant and the Economic Implications" |author = |last = |first = |authorlink = |coauthors = |date=February 2004 |format = [[Portable Document Format|PDF]] |work = |publisher = ESB National Grid |pages = |language = |doi = |archiveurl = https://web.archive.org/web/20071201192030/http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind+Impact+Study+-+main+report.pdf |archivedate = 2007-12-01 |quote = |accessdate = 15. 01. 2008. |deadurl = yes }}</ref> Studija UKERC-a o intermitentnosti također zaključuje da vjetrovna energija može zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujući i potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida.<ref name="ukerc2006">{{cite book |title=The Costs and Impacts of Intermittency |url=http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf |isbn=1 90314 404 3 |publisher=UK Energy Research Council |date=March 2006 |first=Robert |last=Gross |first2=Philip |last2=Heptonstall |first3=Dennis |last3=Anderson |first4=Tim |last4=Green |first5=Matthew |last5=Leach |first6=Jim |last6=Skea |quote=it is unambiguously the case that wind energy can displace fossil fuel-based generation, reducing both fuel use and carbon dioxide emissions |page=iii |accessdate=27. 07. 2010. |archivedate=2008-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080216073251/http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf |deadurl=yes |access-date=2012-11-05 |archive-date=2008-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080216073251/http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf |url-status=dead }}</ref> == Neto energetski dobitci == Početna emisija ugljičnog dioksida iz energije korištene za postavljenje "isplati se" u roku od 9 mjeseci rada turbina u blizini obale. Povrat energije na investiciju ([[EROEI]]) za vjetrovnu energiju jednak je kumulativnoj generiranoj električnoj energiji podijeljenoj s kumulativnom primarnom energijom potrebnom da se izgradi i održava turbina. EROI za vjetar varira u skali od 5 do 35, s prosjekom od 18, prema zaključcima zastupnika vjetrovne energije. EROI je proporcionalan veličini turbine,<ref>{{cite web | url= http://www.theoildrum.com/story/2006/10/17/18478/085 | title= Energy from Wind: A Discussion of the EROI Research |author= Nate Hagens |date = 19. 10. 2006. |work= |publisher= |pages= Figure 2 |language= |doi= |archiveurl= |archivedate= |quote= | accessdate = 13. 02. 2008.}}</ref> i veće kasno-generacijske turbine na višem su kraju ove skale, na otprilike 35. == Ekologija == === Površina zemlje za smještaj i rad turbina === [[Datoteka:Windmills south of Dumas, TX IMG 0570.JPG|thumb|right|U SAD-u, zemljoposjednici obično primaju $3,000 do $5,000 godišnje iznajmljivače rente za svaku vjetroturbinu, dok farmeri nastavljaju uzgajati usjeve i slati stoku na ispašu sve do temelja turbina.<ref name=nine>American Wind Energy Association (2009). [http://www.awea.org/publications/reports/AWEA-Annual-Wind-Report-2009.pdf Annual Wind Industry Report, Year Ending 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420000438/http://www.awea.org/publications/reports/AWEA-Annual-Wind-Report-2009.pdf |date=2009-04-20 }} pp. 9-10.</ref>]] [[Datoteka:Greenpark wind turbine arp.jpg|thumb|right|Vjetroturbina u Greenparku, Reading, [[Engleska]], proizvodi električnu energiju za oko 1000 kućanstava.]] Da bi se smanjili gubitci nastali interferencijom među turbinama, vjetrovna farma zahtjeva otprilike 0.1 km2 zemlje, bez zapreka po megawatu nominalnog kapaciteta. Vjetrovna farma od 200 MW može se prostirati na površini od otprilike 20 km2. Krčenje šumovitih predjela često nije potrebno. Farmeri učestalo iznajmljuju zemlju kompanijama koje grade vjetrovne farme. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, farmeri primaju godišnju isplatu od dvije do pet tisuća dolara po turbini.<ref>{{cite web| url= http://www.gao.gov/new.items/d04756.pdf | format=PDF| accessdate = 21. 04. 2006.| publisher=United States Government Accountability Office|date=September 2004 | title=RENEWABLE ENERGY — Wind Power’s Contribution to Electric Power Generation and Impact on Farms and Rural Communities (GAO-04-756)}}</ref> Zemlja i dalje može biti korištena za uzgoj usjeva i ispašu. Zagovornici vjetrovne energije tvrde da manje od 1% zemlje treba za temelje i pristupne ceste, ostalih 99% može biti korišteno za poljoprivredu.<ref>{{cite web| url=http://www.bwea.com/ref/faq.html| title=Wind energy Frequently Asked Questions| publisher=British Wind Energy Association| accessdate=21. 04. 2006.| archivedate=2006-04-19| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060419225935/http://www.bwea.com/ref/faq.html| deadurl=yes}}</ref> Kritičari ističu da bi bilo potrebno raščišćavanje stabala oko baze tornja za postavu na padinama planina, kao na sjeveroistoku SAD-a.<ref>[http://www.wind-watch.org/pix/displayimage.php?pid=26&fullsize=1 Forest clearance for Meyersdale, Pa., wind power facility]</ref> Turbine se generalno ne postavljaju u urbanim područjima. Kada su smještene u urbanim područjima, turbine moraju biti na sigurnoj udaljenosti ("odmaku") od rezidencija u slučaju otkazivanja, osim toga vrijednost zemljišta je visoka. Međutim, postoje neke uočljive iznimke. [[Toronto Hydro]] izgradio je demonstracijski projekt na obali jezera. [[Steel Winds]] je također urbani projekt od 20 MW, južno od Buffala, [[New York]]. Oba ova projekta su na urbanim lokacijama, ali profitiraju od smještaja na nenaseljenoj obali jezera. Vjetroturbine smještene na poljoprivrednim područjima mogu stvarati poteškoće pilotima letjelica koje zaprašuju usjeve. Pravila upravljanja letjelica mogu zabraniti pristup letjelici na propisanu udaljenost od turbina tijekom zaprašivanja. U UK postoji zabrinutost za štetu nanesenu cretovima.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/highlands_and_islands/6321413.stm|title=Wind farm may 'damage' island bog |last=Anon|date = 2. 2. 2007.|work=BBC News|publisher=BBC|accessdate = 20. 5. 2009.}}</ref><ref name="blanketpeat">{{cite journal|last=Lindsay|first=Richard |date= 2004|title=WIND FARMS AND BLANKET PEAT The Bog Slide of 16th October 2003 at Derrybrien, Co. Galway, Ireland|publisher=The Derrybrien Development Cooperatve Ltd|url=http://www.uel.ac.uk/erg/documents/Derrybrien.pdf|accessdate = 2009-05-20 }}</ref> U škotskoj se provodi kampanja ([[MEP]]) za moratorij na izgradnju vjetroelektana na zemlji [[Nešumska vegetacija Hrvatske#Cretna vegetacija|cretova]]. Ona govori da "Oštećenje cretova uzrokuje veću emisiju ugljičnog dioksida nego što vjetrovne farme uštede ".<ref>{{cite news|url=http://www.sundayherald.com/news/heraldnews/display.var.2381294.0.bid_to_ban_peatland_wind_farms_comes_under_attack.php|title=Bid to ban peatland wind farms comes under attack|last=Stevenson|first=Tony Struan|date=20 may 2009|work=Sunday Herald|publisher=newsquest (sunday herald) limited|accessdate=20 may 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090627090159/http://www.sundayherald.com/news/heraldnews/display.var.2381294.0.bid_to_ban_peatland_wind_farms_comes_under_attack.php|archivedate=2009-06-27|deadurl=no}}</ref> Lokacije u blizini obale ne koriste zemlju i izbjegavaju sve znane pomorske puteve. === Korištenje zemlje u dobavnom lancu === [[Datoteka:Tagebau Garzweiler Panorama 2005.jpg|thumb|right|500px|Preko desetak vjetroturbina vidljivih na horizontu kod otvorene jame rudnika ugljena u Njemačkoj.]] Rudarenje i vađenje rijetkih minerala, [[neodijum|neodimija]], potrebno je za generatore vjetroturbina.[21] Neki generatori za 3-megawatne strojeve zahtijevaju dvije tone rijetkih minerala za svoje permanentne magnete, iako je isti dizajn generatora za sve tipove postrojenja za generiranje električne energije, bez obzira na vrstu primarnog izvora energije. Osim toga, generatori vjetroturbina ne trebaju nužno permanentne magnete za rad, te mogu biti dizajnirani s drugom vrstom magneta.<ref>PBS News Hour, Dec. 14, 2009. [http://www.wind-watch.org/news/2009/12/14/rare-earth-metals-mined-in-china/ "Are Rare Earth Minerals Too Costly for Environment?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100504140320/http://www.wind-watch.org/news/2009/12/14/rare-earth-metals-mined-in-china/ |date=2010-05-04 }}</ref><ref name="Taylor-20100723">Taylor, Phil. [http://www.nytimes.com/gwire/2010/07/23/23greenwire-rush-on-for-rare-earths-as-us-firms-seek-to-co-58814.html?pagewanted=all Rush On for 'Rare Earths' as U.S. Firms Seek to Counter Chinese Monopoly], [[The New York Times|New York Times]], July 23, 2010. Quote: "But the turbines do not require permanent magnets to operate, and manufacturers will pay only so much to have them installed."</ref> Permanentni magneti koriste se za električne strojeve, djelom jer su značajno učinkovitiji te na taj način smanjuju proizvodnju stakleničkih plinova.<ref>Neomax Neodymium Rare Earth Permanent Magnet: Energy Conservation and Taking Account of Environmental Concerns, [http://www.hitachi.com/environment/showcase/solution/materials/neomax.html Hitachi website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102224131/http://www.hitachi.com/environment/showcase/solution/materials/neomax.html |date=2011-01-02 }}. Retrieved July 24, 2010.</ref> === Utjecaj na divlje životinje === Projekti kao [[Black Law Wind Farm]] dobli su široko priznanje za svoj doprinos ekološkim ciljevima, uključujući nagradu [[Royal Society for the Protection of Birds]], koji su izjavili da projekt ne uljepšava samo krajolik u napuštenom rudniku otvorene jame, nego također donosi dobrobit za cijeli raspon divljih životinja u tom području. Uključuje i skup projekt habitata za životinje koji pokriva površinu od 14 kvadratnih kilometara.<ref name=bwea>{{Cite web |title=UK's most powerful wind farm could power Paisley |url=http://www.bwea.com/media/news/060213_bl.html |access-date=2012-11-05 |archivedate=2012-08-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120812003450/http://www.bwea.com/media/news/060213_bl.html |deadurl=yes }}</ref> === Ptice === Opasnost za [[ptica|ptice]] često je glavna zamjerka protiv instalacije vjetroturbina. Međutim, studija procjenjuje da su vjetrovne farme odgovorne za 0.3 do 0.4 pogibelji po gigawat-satu (GWh) struje, dok su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5.2 pogibelji po GWh. [[Benjamin K. Sovacool|Autorova]] studija stoga tvrdi da struja dobivena fosilnim gorivima prouzrokuje 10 puta više pogibelji od struje dobivene na vjetrovnim farmama, primarno zbog promjene habitata zagađenjem i krčenja šuma. Broj ptica koje su ubijene vjetrovnim turbinama također je zanemariv naspram broja ubijenih drugim ljudskim aktivnostima poput prometa, lova, prijenosa električne energije i nebodera, te povećanja broja mačaka lutalica.<ref name="cats_kill_millions_of_birds">{{cite web |url=http://www.audubon.org/bird/cat/ |title=Cats Indoors! The American Bird Conservancy's Campaign for Safer Birds and Cats |publisher=[[National Audubon Society]] |accessdate=25. 08. 2008. |archivedate=2010-06-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100605183421/http://www.audubon.org/bird/cat/ |deadurl=yes }} .</ref>. Na primjer, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], gdje ima nekoliko stotina turbina, jedna je ptica ubijena po turbini godišnje; 10 milijuna ubijeno je samo u prometu automobilima.<ref>{{cite web| url=http://www.bwea.org/media/news/birds.html| title=Birds| accessdate = 21. 04. 2006.}}</ref> U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, turbine ubiju 70.000 ptica godišnje,naspram 80,000 ubijenih zračnim prometom, 57 milijuna ubijenih automobilima, 97,5 milijuna ubijenih sudarom sa staklom na zagradama, te stotine milijuna koje ubiju [[mačke]]. Članak u časopisu [[Nature]] govori da svaka vjetroturbina ubije u prosjeku 4.27 ptica godišnje.<ref> {{cite web | url= http://www.nature.com/nature/journal/v447/n7141/full/447126a.html | title= "Wind farms' deadly reputation hard to shift" | author= Emma Marris |coauthors= Daemon Fairless | date = 10. 5. 2007. |work= |publisher= [[Nature (journal)|''Nature'']] | pages= '''447''' 126 |language= |doi= 10.1038/447126a |archiveurl= |archivedate= |quote= | accessdate = 15. 01. 2008. }} Subscription required.</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Society for the Protection of Birds]] (RSPB) zaključilo je da "Dostupni dokazi sugeriraju da prikladno smještene vjetrovne farme ne predstavljaju značajnu opasnost za ptice."<ref name="rspb">{{cite web |url=http://www.rspb.org.uk/ourwork/policy/windfarms/index.asp |title=Wind farms |publisher=[[Royal Society for the Protection of Birds]] |accessdate=07. 09. 2008. |date=14. 09. 2005. |archive-date=2007-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071005020007/http://www.rspb.org.uk/ourwork/policy/windfarms/index.asp |dead-url=yes }}</ref> Zaključuju da klimatske promjene predstavljaju puno značajniju prijetnju za divlje životinje, te stoga podupiru vjetrovne farme i druge tipove obnovljive energije. U 2009, međutim, RSPB upozorio je da "je broj od nekoliko visoko zaštićenih vrsta u fazi razmnožavanja smanjen u blizini vjetroturbina," vjerojatno stoga jer "ptice koriste područja blizu turbina manje nego što bi to radile inače, što potencijalno smanjuje kapacitet površine za nastanjivanje tog područja."<ref name="rspb2"> {{cite web |url=http://www.rspb.org.uk/media/releases/details.asp?id=tcm:9-230416 |title=Upland birds face displacement threat from poorly sited wind turbines |publisher=[[Royal Society for the Protection of Birds]] |accessdate = 30. 09. 2009. |date = 26. 09. 2009. }} </ref> [[National Audubon Society]] u SAD-u sličnog je stajališta, široko podupirući vjetrovnu snagu za pomoć u smanjenju globalnog zatopljenja, upozoravajući protiv postavljanja vjetrovnih farmi u područjima posebne važnosti za ptice i ostale pogođene divlje životinje. U nekim slučajevima, sama prisutnost vjetrovnih turbina ili dalekovoda može utjecati na ugrožene vrste, ograničavajući njihov habitata, i time fragmentirati populaciju.<ref name="Eilperin"> {{cite news | url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/04/15/AR2009041503622_2.html?hpid=topnews&sid=ST2009041602328 | title= Renewable Energy's Environmental Paradox | last= Eilperin | first= Juliet |coauthors= Steven Mufson | date = 16. 4. 2009. | work= [[The Washington Post]] |publisher= | accessdate = 17. 04. 2009. }} </ref> U.S. Fish and Wildlife Service izdala je dobrovoljne upute za smještaj vjetrovnih postrojenja u SAD-u. Ove upute preporučuju ovisnost smještaja koje uključuju izbjegavanje u 1) područjima dokumentiranima kao lokacije bilo koje vrste zaštićene pod aktom o ugroženim vrstama, 2) u lokalnim migracijskim putovima ili područjima gdje se ptice skupljaju, 3) u blizini krajolika koji privlače [[sokolovke]], 4) u konfiguraciji koja ima veću vjerojatnost da uzrokuje pogibelj ptica i 5) gdje će se dogoditi fragmentacije ili veliki dodirni predjeli staništa divljih životinja kao rezultat postavljanja turbina.<ref name="association_of_fwa">{{cite web |url=http://www.fishwildlife.org/agency_science_Siting_wind.html |title=Existing Wind Power Siting Guidelines |publisher=Association of Fish & Wildlife Agencies |accessdate=06. 09. 2008. |date=May 2007 |last= |first= |archivedate=2010-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100704205716/http://www.fishwildlife.org/agency_science_Siting_wind.html |deadurl=yes }}</ref> Industrija vjetra odupire se takvim propisima.<ref name="Eilperin"/> Peñascal Wind Power Project u Texasu smješten je u sred važnog migracijskog puta ptica, i vjetrovna farma koristi avian [[radar]] originalno razvijen za [[NASA]]-u i Ratno zrakoplovstvo SAD-a za detektiranje ptica i do 6.5&nbsp;km daleko. Ako sistem ustvrdi da su ptice u opasnosti od zalijetanja u okretajuće lopatice, gasi turbinu. Sistem automatski ponovo pali turbinu kada se ptice udalje.<ref>Matthew McDermott. [http://www.treehugger.com/files/2009/05/texas-wind-farm-uses-nasa-radar-prevent-bird-deaths.php "Texas Wind Farm Uses NASA Radar to Prevent Bird Deaths" ''Treehugger''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328043324/http://www.treehugger.com/files/2009/05/texas-wind-farm-uses-nasa-radar-prevent-bird-deaths.php |date=2010-03-28 }}. Retrieved May 2, 2009.</ref> U Altamont Pass vjetrovnoj farmi u Californiji, stalni napori da se smanji pogibelj sokolovki i drugih ptičjih vrsta, uključujući sezonska gašenja, pokazala su se neučinkovita. Trenutno je zaključeno da "bi veće moderne turbine poprilično, ako ne i značajno, smanjile broj sokolovki ubijenih po megawatu snage proizvedene u [[APWRA]]."<ref>{{cite web|title=ALTAMONT PASS WIND RESOURCE AREA BIRD FATALITY STUDY (Draft)|url=http://www.altamontsrc.org/alt_doc/m21_2009_altamont_bird_fatality_report.pdf|publisher=Alameda County Community Development Agency|accessdate=26. 5. 2010.|author=ICF Jones & Stokes|date=December 2009 |archive-date=2016-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20160308043529/http://www.altamontsrc.org/alt_doc/m21_2009_altamont_bird_fatality_report.pdf}}</ref> Neki putovi ptičje migracije, posebno za [[ptica|ptice]] koje prelijeću noću nepoznati su. Studija sugerira da bi ptice u migraciji mogle izbjegavati velike turbine,<ref> {{cite journal | url= http://www.newscientist.com/channel/life/mg18625045.500 | title=Wind turbines a breeze for migrating birds | journal=New Scientist | issue=2504 |date=June 2005 | pages=21 | accessdate = 2006-04-21 }} </ref> barem u uvjetima malog vjetra i ne u razdoblju sumraka koji su proučavani. Danska studija iz 2005.(Biology Letters 2005:336) pokazala je da su migracijske ptice, označene radio odašiljačem, zaobilazile turbine smještene daleko od obale, manje od 1% migracijskih ptica prolazilo je kroz vjetrovnu farmu u blizini obale u Røndeu, [[Danska]], te došlo u opasnost od sudara, iako je lokacija proučavana samo tijekom uvjeta malog vjetra i ne u razdoblju sumraka. === Šišmiši === Broj [[šišmiš]]a ubijen postojećim postrojenjima u blizini obale zabrinuo je ljubitelje šišmiša.<ref>{{cite web| url= http://vawind.org/Assets/Docs/BCI_ridgetop_advisory.pdf | publisher=Bat Conservation International| title=Caution Regarding Placement of Wind Turbines on Wooded Ridge Tops| date = 4. 1. 2005.| accessdate = 21. 04. 2006.| format=PDF}}</ref> Studija iz 2004. Procjenjuje da je više od 2200 šišmiša ubijeno od 63 turbine na obali u samo 6 tjedana na dvije lokacije u SAD-u.<ref>{{cite web |url = http://batcon.org/wind/BWEC2004finalreport.pdf |publisher = Bat Conservation International |title = Relationships between Bats and Wind Turbines in Pennsylvania and West Virginia: An Assessment of Fatality Search Protocols, Patterns of Fatality, and Behavioral Interactions with Wind Turbines |format = PDF |accessdate = 21. 04. 2006. |date=June 2005 |first = Edward B. |last = Arnett |coauthors = Wallace P. Erickson, Jessica Kerns, Jason Horn |archiveurl = https://web.archive.org/web/20060210183113/http://batcon.org/wind/BWEC2004finalreport.pdf |archivedate = 2006-02-10 |deadurl = no }}</ref> neke lokacije na obali i u blizini obale mogu biti posebno opasne za lokalnu populaciju šišmiša i još je istraživanja potrebno. Migracijske vrste šišmiša su u pogotovo na riziku, posebno tijekom ključnih migracijskih perioda (proljeće i posebno u jesen). Neke vrste čine se najranjivije na lokacijama u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]]. O trenutnoj populaciji ovih vrsta i utjecaju na brojnost šišmiša kao rezultat pogibelji od vjetroenergetskih lokacija, gotovo se ništa ne zna. Vlada mišljenje da su šišmiši privučeni na ove lokacije u potrazi za odmorištem.<ref>"[http://environment.newscientist.com/article/dn11834 Bats take a battering at wind farms]", ''[[New Scientist]]'', May 12, 2007</ref> Vjetrovne farme u blizini od 10&nbsp;km od obale ili više udaljene ne utječu na populaciju šišmiša. Znanstvenici u U.S. Geological Survey već su pripremili istraživanje koje bi koristilo analizu stabilnih izotopa u praćenju migracije među kopnenim sisavcima. Znanstvenici s [[USGS]] trenutno primjenjuju ovu tehniku u svojim nastojanjima otkrivanja geografskih podrijetla šišmiša poginulih od vjetrovnih turbina.<ref> {{cite web | url= http://www.fort.usgs.gov/batswindmills/ | publisher=US Geological Survey | title=Bat Fatalities at Wind Turbines: Investigating the Causes and Consequences | accessdate = 29. 06. 2010.}} </ref> Šišmiši mogu biti ranjeni od direktnog sudara s lopaticama turbine, tornjevima, ili [[dalekovod]]ima. Nedavna istraživanja pokazuju da šišmiši mogu biti ubijeni i tijekom naglog prolaska kroz regiju niskog taka zraka koji okružuje vrhove lopatica turbine. Nizak tlak uzrokuje [[Barotrauma|barotraumu]], oštećenje na plućima šišmiša.<ref> {{cite journal | last= Baerwald | first= Erin F | coauthors= D'Amours, Genevieve H; Klug, Brandon J; Barclay, Robert MR | date = 2008-08-26 | title= Barotrauma is a significant cause of bat fatalities at wind turbines | journal= [[Current Biology]] | volume= 18 | issue= 16 | pages= R695–R696 | doi= 10.1016/j.cub.2008.06.029 | oclc= 252616082 | pmid= 18727900 | accessdate = 2008-08-26 }}</ref><ref>{{cite web | url= http://www.cbc.ca/quirks/archives/08-09/qq-2008-09-20.html | dead-url=yes | archive-date = 2008-09-23 | title= Broken Bats | work= [[CBC Radio]] – [[Quirks & Quarks]] | date = 2008-08-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080923141848/http://www.cbc.ca/quirks/archives/08-09/qq-2008-09-20.html | access-date = 2026-08-12 }}</ref> Ptice imaju kruća pluća te na njih ne utječe zona niskog tlaka zraka.<ref name="nww">"[http://www.wind-watch.org/news/2008/09/23/bc-study-to-help-bats-survive-wind-farms/ B.C. study to help bats survive wind farms]", ''[[National Wind Watch]]'', September 23, 2008</ref> U Travnju 2009. Godine the Bats and Wind Energy Cooperative objavila je početne rezultate studije koji pokazuju pad od 73% u pogibelji šišmiša kada se vjetrovna farma gasi tijekom uvjeta malog vjetra, kada su šišmiši više aktivni.<ref name="BWEC_curtailment">{{Cite web |url = http://www.batsandwind.org/pdf/Curtailment_2008_Final_Report.pdf |format = PDF |title = Effectiveness of Changing Wind Turbine Cut-in Speed to Reduce Bat Fatalities at Wind Facilities |publisher = [[American Wind Energy Association]] |date = 28. 04. 2009. |accessdate = 28. 04. 2009. |archivedate = 2010-11-15 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20101115031233/http://www.batsandwind.org/pdf/Curtailment_2008_Final_Report.pdf |deadurl = yes }}</ref> Šišmiši izbjegavaju radare, a smještaj odašiljača [[mikrotalasi|mikrovalova]] na vjetrovne turbine može smanjiti broj sudara šišmiša s turbinom.<ref name="bats_avoid_radar"> {{cite news | url=http://www.guardian.co.uk/environment/2009/jul/17/radar-bat-wind-turbine | title=Radar beams could protect bats from wind turbines | first=Jacob | last=Aron | publisher=[[The Guardian]] | date = 17. 07. 2009. | accessdate = 17. 07. 2009. | location=London }}</ref><ref name="Nicholls2007"> {{Cite journal |url=http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0000297 |title=Bats Avoid Radar Installations: Could Electromagnetic Fields Deter Bats from Colliding with Wind Turbines? |last=Nicholls |first=Barry |coauthors=Racey, Paul A. |year=2007 |journal=PLoS ONE |doi=10.1371/journal.pone.0000297 |volume=2 |pages=e297 |pmid=17372629 |issue=3 |pmc=1808427 }}</ref> == Klimatske promjene == Jedna studija govori o simulacijama koje pokazuju zamjetne promjene u globalnoj klimi za jako veliko korištenje vjetrovnih farmi, u veličini od 10% površine kopna. [46] U sličnom smislu, postoji zabrinutost za mikro-klimatske promjene radi [[turbulencija]] tijekom početka vrtnje rotora turbina..<ref>[http://www.pnas.org/cgi/content/full/101/46/16115 The influence of large-scale wind power on global climate — PNAS<!-- Bot generated title -->]</ref> In a similar way, there are concerns of micro-climate change due to turbulence in the wakes of the spinning turbine rotors <ref>{{Cite web |title=Wind farms impacting weather - Science Daily |url=http://www.sciencedaily.com/videos/2005/1012-wind_farms_impacting_weather.htm |access-date=2012-11-05 |archive-date=2010-09-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100906101845/http://www.sciencedaily.com/videos/2005/1012-wind_farms_impacting_weather.htm |dead-url=yes }}</ref>. == Vjetroelektrane u blizini obale == U vodama UK-a grade se mnoge vjetrovne farme u blizini obale. U Siječnju 2009.provedena je opsežna vladina studija o okolišu obalnih voda Ujedinjenog Kraljevstva, koja zaključuje da ima prostora za instalaciju između 5,000 i 7,000 vjetroelektrana izvan obale, bez velikog utjecaja na morski okoliš. Studija, koja je dio strateške studije utjecaja energije u blizini obale na okoliš, odjela energije i klimatskih promjena, a temelji se na istraživanju od preko godinu dana. Uključujući analizu geologije morskog dna, kao i nadzor morskih ptica i morskih sisavaca.<ref>[http://www.businessgreen.com/business-green/news/2235062/study-finds-offshore-wind-farms Study finds offshore wind farms can co-exist with marine environment]</ref><ref>{{Cite web |title=UK Offshore Energy Strategic Environmental Assessment |url=http://www.offshore-sea.org.uk/consultations/Offshore_Energy_SEA/OES_Non_Technical_Summary.pdf |access-date=2012-11-05 |archive-date=2009-05-22 |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20090522203401/http%3A//www.offshore%2Dsea.org.uk/consultations/Offshore_Energy_SEA/OES_Non_Technical_Summary.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Utjecaj na ljude == === Sigurnost === Rad bilo kojeg sistema pretvorbe energije, u korisnom razmjeru, predstavlja sigurnosnu opasnost. Vjetroturbine ne troše gorivo niti ne proizvode zagađenje tijekom normalnog radnog ciklusa, ali i dalje imaju opasnost povezanu sa svojom izgradnjom i radom. Do sada je bilo najmanje 40 smrtnih slučajeva tijekom izgradnje, rada i održavanja vjetroelektrana, uključujući i radnike i prolaznike, te druge ozljede i smrti koje su se dogodile od nastanka vjetrovnih farmi.<ref name="Caithness">{{Cite web | last = Craig | first = David | title = Summary of Wind Turbine Accident data | work = Caithness Windfarm Information Forum | accessdate = 30. 12. 2007. | date = 30. 11. 2007. | url = http://www.caithnesswindfarms.co.uk/page4.htm | archive-date = 2010-03-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100323072826/http://www.caithnesswindfarms.co.uk/page4.htm | url-status = dead }} - [http://www.caithnesswindfarms.co.uk/fullaccidents.pdf Table of accidents, PDF format] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331190942/http://www.caithnesswindfarms.co.uk/fullaccidents.pdf |date=2010-03-31 }} (anti-wind power)</ref><ref>{{Cite web | last = Gipe | first = Paul | title = A Summary of Fatal Accidents in Wind Energy | work = Wind-Works.org | accessdate = 30. 12. 2007. | year = 2007 | url = http://www.wind-works.org/articles/ASummaryofFatalAccidentsinWindEnergy.html | archive-date = 2010-06-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100613013047/http://wind-works.org/articles/ASummaryofFatalAccidentsinWindEnergy.html | dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite web | last = Gipe | first = Paul | title = Contemporary Mortality (Death) Rates in Wind Energy | work = Wind-Works.org | accessdate = 30. 12. 2007. | year = 2006 | url = http://www.wind-works.org/articles/BreathLife.html | archive-date = 2010-11-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101130213016/http://wind-works.org/articles/BreathLife.html | dead-url = yes }} - [http://www.wind-works.org/articles/DeathsDatabase.xls Table of fatalities, Microsoft Excel format] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101201043027/http://wind-works.org/articles/DeathsDatabase.xls |date=2010-12-01 }} (pro-wind power)</ref> Većina pogibelji radnika dogodila se tijekom pada ili zaplitanjem u strojeve tijekom održavanja unutar kućišta turbine. Kvar na lopaticama i padajući led također su uzrok broja smrtnih slučajeva i ozljeda. Smrti prolaznika uključuju zaljetanje padobranaca u turbinu, te sudari manjih letjelica sa tornjem turbine. Druge smrti pripisuju se transportnim vozilima, te uključuju i motoriste koji su bili ometeni treperenjem sjena vjetroturbina duž autocesta.<ref>{{cite web | url= http://wilfriedheck.tripod.com/2unf.htm | title= Unfälle und Eiswurfgefährdung durch Windkraftanlagen <!--'Accidents and danger-of-thrown-ice by wind turbines'? --> | author= | last= | first= | authorlink= | coauthors= | date= 30. November 2000 | work= | publisher= | pages= | language= [[German language|German]] | doi= | archiveurl= https://web.archive.org/web/20071121144440/http://wilfriedheck.tripod.com/2unf.htm | archivedate= 2007-11-21 | quote= | accessdate= 13. 02. 2008. | deadurl= yes }}</ref> Kada turbini otkažu kočnice, može se slobodno vrtiti dok ne dođe do raspada ili požara. Slobodno rotirajuće lopatice također mogu udariti toranj, uzrokujući urušavanje, kao što se dogodilo 6. Ožujka 2009. godine u Altoni, [[New York]].<ref>{{cite news | url=http://www.pressrepublican.com/breakingnews/local_story_065110345.html | author=Andrea VanValkenburg | title=Wind turbine collapses in Altona | publisher=Press Republican }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sbCs7ZQDKoM Danish wind turbine collapses in storm] </ref> Lopatice turbine mogu spontano zakazati kao rezultat greške u proizvodnji. Čest problem su i udari [[munje]], uzrokujući štetu na lopaticama rotora te požare.<ref name="Caithness" /><ref> {{Cite web | title = Lightning Damage | work = NGup Rotor Blades | accessdate = 31. 12. 2007. | url = http://www.ngup.com/services_txt_03.htm }}</ref><ref>{{cite web | url= http://www.moorsydeactiongroup.org.uk/windpower.html#nissanfire | title= "Send us your burnouts. We accept trade-ins." | author= | last= | first= | authorlink= | coauthors= | date= | year= | format= | work= | publisher= Moorsyde Wind Farm Action Group | pages= | language= | doi= | archiveurl= | archivedate= | quote= | accessdate= 15. 01. 2008. }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web | url= http://www.windaction.org/pictures/c51/ | title= Pictures: Safety | date= | year= | format= | work= | publisher= Industrial Wind Action Group | accessdate= 05. 03. 2008. | archivedate= 2010-11-19 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20101119023550/http://www.windaction.org/pictures/c51/ | deadurl= yes }}</ref> Kada turbina izbaci komadiće lopatica ili leda, oni mogu letjeti stotinama metara u dalj. Iako niti jedan prolaznik nije poginuo radi greške na turbini, bilo je padova dijelova u njihovoj blizini, i ozljeda uzrokovanih padom leda. Veliki komadi krhotina, i do nekoliko tona, padali su u naseljene dijelove, rezidencijalne posjede, ceste, oštećujući automobile i domove.<ref name="Caithness" /> Požari na turbinama često ne mogu biti ugašeni radi visine te su ostavljeni da se sami ugase. U tijeku tog procesa, proizvode se toksični plinovi te se goruće krhotine mogu raznjeti na širem području, započinjući sekundarne požare na tlu. Nekoliko požara na turbinama spalilo je, svaki, stotine kvadratnih metara vegetacije, jedan je spalio 800 kvadratnih kilometara Australskog nacionalnog parka.<ref name="Caithness" /><ref>{{Cite web | title = Wind Turbine Accidents Database | accessdate = 31. 12. 2007. | date = 26. 11. 2007. | language = {{de icon}} | url = http://members.aol.com/fswemedien/ZZUnfalldatei.htm | archiveurl = https://web.archive.org/web/20020803060753/http://members.aol.com/fswemedien/ZZUnfalldatei.htm | archivedate = 2002-08-03 | deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite news | title = Experts try to determine wind farm blaze cause | work = ABC South East SA | accessdate = 31. 12. 2007. | date = 23. 01. 2006. | url = http://www.abc.net.au/news/items/200601/1553257.htm?southeastsa | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080109022659/http://www.abc.net.au/news/items/200601/1553257.htm?southeastsa | archivedate = 2008-01-09 | deadurl = no }}</ref><ref>{{Cite news |title = Edenhope and Ngarkat fires |work = Naracoorte Herald |accessdate = 31. 12. 2007. |year = 2005 |url = http://www.naracoorteherald.com.au/news.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080107103427/http://www.naracoorteherald.com.au/news.html |archivedate = 2008-01-07 |deadurl = yes }}</ref> Elektroničke kontrole i sigurnosni pod-sistemi nadziru brojne različite dijelove turbine, generatora, tornja, te okoliša kako bi utvrdili da turbina radi sigurno u propisanim granicama. Ovi sistemi mogu privremeno isključiti turbinu radi jakog vjetra, nestabilnosti električnog napona, vibracija i drugih problema. Ponavljanje značajnih problema uzrokuje blokadu sistema te se automatski šalje obavjest inženjeru za pregled i popravak. Uz to, većina sistema uključuje više pasivnih sigurnosnih sistema koji zaustavljaju turbinu čak i kad otkažu elektroničke kontrole. Zagovaratelj snage vjetra i autor Paul Gipe procjenjuje smanjenje smrtnosti s razvitkom vjetrovne energije, smrtnost snage vjetra od 1980.- 1994. bila je 0.4 smrti po terawat-satu.<ref> {{Cite book | publisher = John Wiley and Sons | isbn = 047110924X | pages = 560 | last = Gipe | first = Paul | title = Wind Energy Comes of Age | year=1995 | url = http://books.google.com/?id=8itBNxBL4igC&pg=PA368&dq=0.23+death+per+terawatt | quote = The total mortality rate, admittedly based on scanty data from a young technology, is 0.23 death per terawatt-hour. }}</ref><ref>{{Cite web | last = Gipe | first = Paul | title = Contemporary Mortality (Death) Rates in Wind Energy | work = Wind-Works.org | accessdate = 30. 12. 2007. | year = 2006 | url = http://www.wind-works.org/articles/BreathLife.html | quote = I reported in Wind Energy comes of Age a mortality rate of 0.27 deaths per TWh. However ... in the mid-1990s the mortally rate was actually 0.4 per TWh. | archive-date = 2010-11-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101130213016/http://wind-works.org/articles/BreathLife.html | dead-url = yes }}</ref> Procjena Paula Gipeoa za kraj 2000.-te godine bila je 0.15 po TWh,smanjenje je doprinijelo većoj ukupnoj generaciji struje. Za usporedbu, hidroelektrična snaga ima stopu smrtnosti od 0.10 po TWh (883 smrtnosti za svaki TWgod.) u periodu od 1969.–1996.<ref>Severe Accidents in the Energy Sector, Paul Scherrer Institut, 2001. {{cite web | url= http://www.uic.com.au/ne6.htm | title= Chap. 6.: External Costs — Environment, Health and Safety Issues | author= | last= | first= | authorlink= | coauthors= | year= 2003 | work= Nuclear Electricity | publisher= Uranium Information Centre Ltd. | pages= | language= | doi= | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080107033514/http://www.uic.com.au/ne6.htm | archivedate= 2008-01-07 | quote= | accessdate= 13. 02. 2008. | deadurl= no }}</ref> Ta brojka, koja je možda izmijenjena na netočno nisku procjenu smrtnost, uključuje urušavanje Banqiao brane u [[Narodna Republika Kina|Kini]] 1975. , koje je možda ubilo i do 230,000 ljudi–krajnja procjena, koju kineska vlada nije željela priznati, slično njihovoj politici smanjenja pravog broja poginulih u potresima. Iako je razina smrtnosti za snagu vjetra viša od nekih drugih izvora energije, brojevi su nužno temeljeni na malom uzorku. Trenutni trend u smanjenju smrti po TWh stvara više proizvodnje podržavane većim jedinicama s poboljšanim projektom i radnim procedurama. === Estetika === [[Datoteka:Campo de Criptana Molinos de Viento 1.jpg|thumb|[[Vjetrenjače]] [[La Manch]]a, [[Španija|Španjolska]], proslavljena slavnim romanom [[Don Quijote de la Mancha|Don Quixote]] iz 1605.godine, nacionalno su blago.]] Povijesno iskustvo bučnih i vizualno nametljivih vjetroturbina može stvoriti otpor za stvaranje vjetrovnih farmi na kopnu. Stanovnici u blizini turbina žale se na "treperenje sjena" uzrokovanih rotacijom lopatica turbina. Vjetroelektrane zahtijevaju signalna svjetla za avione, koja stvaraju zagađenje svjetlom. Prigovori na ta svjetla uzrokovali su da [[FAA]] razmatra dozvoljavane manje svjetla po turbini u određenim područjima.<ref>{{cite web | url= http://starbulletin.com/2006/05/20/news/story06.html | title= "Wind turbine lights have opponents seeing sparks" | author= Rod Thompson | date= 20. 5. 2006. | publisher= ''[[Honolulu Star-Bulletin]]'' | pages= | language= | doi= | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080807133237/http://starbulletin.com/2006/05/20/news/story06.html | archivedate= 2008-08-07 | quote= | accessdate= 15. 01. 2008. | deadurl= yes }}</ref> Ti efekti mogu biti poništeni izmjenom dizajna turbina.U novije vrijeme vjetrovne farme rade se s više razmaknutim turbinama, čime nestaje efekt nagužvanih starih instalacija. Problemi estetike važni su za lokacije uz obalu ili na kopnu jer njihov "vidljiv utisak" može biti ekstremno veći u usporedbi s drugim izvorima industrijske snage ( koji se mogu smjestiti u industrijsko razvijenim područjima). Vjetrovne farme mogu biti u blizini lijepih ili na druge načine nerazvijenih područja. Gradnja vjetrovnih farmi u blizini obale, barem 10&nbsp;km od obale može smanjiti ovu zabrinutost. Problemi estetike, međutim subjektivni su. Nekim su ljudima vjetrovne farme ugodne i optimistične, ili simboli energetske nezavisnosti i lokalnog prosperiteta,<ref>name="guardian.co.uk">[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/aug/12/windpower.alternativeenergy Wind farms are not only beautiful, they're absolutely necessary]</ref> te prepoznaju da je ono što je lijepo u krajoliku predmet promjene. Dok neki turistički službenici predviđaju da će vjetrovne farme naštetiti turizmu,<ref name="tourism_fear">{{cite news | url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20030330/ai_n12863242 | title=Tourism blow for windfarm | publisher=[[Sunday Mirror]] | accessdate=06. 09. 2008. | date=30. 05. 2003. | last= | first= }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> neke vjetrovne farme same su postale turistička atrakcija,<ref name="wind_farm_tourist_attraction">{{cite web | url=http://www.canada.com/edmontonjournal/news/business/story.html?id=63a5438a-ae99-4b76-9629-b7b59d238932 | title=Canada wind farms blow away turbine tourists | publisher=[[Edmonton Journal]] | accessdate=06. 09. 2008. | last=Young | date=03. 08. 2007. | first=Kathryn | archive-date=2009-04-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090425064111/http://www2.canada.com/edmontonjournal/news/business/story.html?id=63a5438a-ae99-4b76-9629-b7b59d238932 | dead-url=yes }}</ref><ref name="Zhou_2008">{{cite web | url=http://www.worldwatch.org/node/5286 | title=Residents of Inner Mongolia Find New Hope in the Desert | publisher=[[Worldwatch Institute]] | first=Renjie | last=Zhou | coauthors=Yadan Wang | date=14. 08. 2007. | accessdate=04. 11. 2008. | archivedate=2010-11-09 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101109212125/https://www.worldwatch.org/node/5286 | deadurl=yes }}</ref><ref name="murdochville">{{Cite web | url=http://www.cicuivre.com/en/circuit.asp | title=Centre d'interpr&eacute;tation du cuivre de Murdochville | accessdate=19. 11. 2008. | archivedate=2008-07-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705020126/http://www.cicuivre.com/en/circuit.asp | deadurl=yes }} - The Copper Interpretation Centre of [[Murdochville]], Canada features tours of a wind turbine on Miller Mountain</ref> neke imaju i centre za posjetitelje u razini zemlje ili čak promatračke palube na vrhu tornja turbine. === Zvučni efekti === Dr. Nina Pierpont, pedijatrica iz [[New York]]a, izjavila je kako buka može biti važna mana vjetroturbina, pogotovo kada se one grade u blizini urbanog područja. Govori o tome da vjetroturbine mogu proizvoditi zvuk koji može utjecati na raspoloženje ljudi, te može uzrokovati psihološke probleme kao što su nesanica, migrene, zuj u ušima, vrtoglavicu i mučninu.<ref name="pierponttestimony">{{cite web|url=http://www.savewesternny.org/docs/pierpont_testimony.html|title=Wind Turbine Syndrome: Testimony before the New York State Legislature Energy Committee|last=Pierpont|first=Nina|date=7. 3. 2006.|publisher=Save Western NY|accessdate=29. 4. 2010.|archivedate=2011-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110728000317/http://www.savewesternny.org/docs/pierpont_testimony.html|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/environment/green-living/are-wind-farms-a-health-risk-us-scientist-identifies-wind-turbine-syndrome-1766254.html|title=Are wind farms a health risk? US scientist identifies 'wind turbine syndrome'|last=Pagano|first=Margareta|date=Sunday, 2 August 2009|publisher=independent.co.uk|accessdate = 29. 4. 2010. | location=London}}</ref> Profesor Han Lindeboom na [[Imares Maritime Research Institute]] izrazio je zabrinutost da neki morski i kopneni organizmi mogu biti pogođeni zvukom stvorenim tijekom izgradnje vjetrourbina u blizini obale, zaključujući da "Gradnja vjetrovnih farmi ne mora predstavljati nepremostive probleme za morski život, ali trebalo bi držali situaciju pod kontrolom."<ref>{{cite web|url=http://www.expatica.com/be/lifestyle_leisure/news_focus/Do-wind-farms-threaten-marine-life__13265.html|title=Do wind farms threaten marine life?|last=van Eerten|first=Thijs Westerbeek|work=News Focus|date=28 Dec 2008|publisher=Expatica Communications|accessdate=29. 4. 2010.|archive-date=2021-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310055943/https://www.expatica.com/be/|dead-url=yes}}</ref> Renewable UK, organizacija koja trguje vjetrovnom energijom, kaže da je buka mjerena 350m od vjetrovnih farmi manja od normalnog prometa ili u uredu.<ref>{{cite web|url=http://www.bwea.com/ref/noise.html|title=Noise from Wind Turbines - The Facts|year=2010|publisher=RenewableUK|accessdate=29. 4. 2010.|archivedate=2010-07-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100722040522/http://www.bwea.com/ref/noise.html|deadurl=yes}}</ref> Međutim, nezavisne studije doktora medicine i inženjera [[Akustika|akustike]] uočavaju problem s bukom turbina, uključujući nesanicu, migrene, vrtoglavice i anksioznost.<ref>{{cite news| url=http://www.usatoday.com/money/industries/energy/2008-11-03-windturbines_N.htm | work=USA Today | title=Neighbors at odds over noise from wind turbines | first=Judy | last=Keen | date = 03. 11. 2008.}}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kselected.com/?page_id=6560 |access-date=2012-11-05 |archivedate=2011-07-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110713172615/http://www.kselected.com/?page_id=6560 |deadurl=yes }}</ref><ref>http://www.mlive.com/news/bay-city/index.ssf/2009/06/wind_turbines_create_bad_buzz.html</ref> Istraživanje Stefana Oerlemansa za University of Twente i nizozemski National Aerospace Laboratory sugerira da buka postojećih vjetroturbina može biti smanjena i do pola dodavanjem "zubi pile" na rubove lopatica, iako istraživanje nije dovršeno.<ref>{{cite web|url=http://www.universiteittwente.nl/news/quieter-wind-turbines|title=Saw teeth make wind turbines quieter|date=3. 9. 2009.|publisher=University of Twente|accessdate=29. 4. 2010.|archive-date=2010-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20100328183458/http://www.universiteittwente.nl/news/quieter-wind-turbines}}</ref> U Prosincu 2006.godine, teksaška porota nije odobrila tužbu radi zagađenja bukom protiv FPL Energy, nakon što je kompanija dokazala da očitanja buke nisu pretjerano visoka. Najveća očitanja bila su 44 decibela, ona su bila opisana kao iste razine zvuka vjetra pri 16&nbsp;km/h.<ref>{{cite web | url= http://media.cleantech.com/node/509 | title= "Wind energy scores major legal victory in U.S." | author= Dana Childs | date= 20. 12. 2006. | publisher= | pages= | language= | doi= | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080613215646/http://media.cleantech.com/node/509 | archivedate= 2008-06-13 | quote= | accessdate= 15. 01. 2008. | deadurl= yes }}</ref> Najbliži stanovnik među tužiteljima bio je 520m od jedne od turbina.<ref>North American Windpower, May 2007. "Sound Defense For A Wind Turbine Farm".</ref> Novije tužbe podnijete su u Missouriju<ref>Associated Press, 3 February 2009. "NW Missouri man sues Deere, wind energy company".</ref>, Pennsylvaniji,<ref>Phil Ray, Altoona Mirror, 27 March 2009. [http://www.altoonamirror.com/page/content.detail/id/517439.html?nav=742 "Charges against wind companies upheld"].</ref> i Maineu.<ref>Anne Ravana, Maine Public Broadcasting Network, 7 August 2009. [http://www.mpbn.net/Home/tabid/36/ctl/ViewItem/mid/3478/ItemId/8549/Default.aspx "Discontent of Mars Hill residents leads to lawsuit against First Wind"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614175510/http://www.mpbn.net/Home/tabid/36/ctl/ViewItem/mid/3478/ItemId/8549/Default.aspx |date=2011-06-14 }}.</ref> U kanadskoj provinciji Ontario, ministarstvo okoliša stvorilo je upute za limit jačine zvuka turbine 30m udaljene od naseljene lokacije ili kampa na 40 db(A).<ref name="Ontario1">Ministry of the Environment, Ontario (October 2008) [http://www.ene.gov.on.ca/publications/4709e.pdf "Noise Guidelines for Wind Farms"]</ref> Također postavljaju i minimalnu udaljenost od 550 metara za grupu do 5 relativno tihih [102&nbsp;dB(A)] turbina unutar radijusa od 3&nbsp;km, udaljenost se penje do 1,500 metara za grupu od 11 do 25 bučnijih (106-107 db(A)) turbina. Veća postrojenja i bučnije turbine zahtijevale bi posebnu studiju buke.<ref name="TorStar"> {{cite news | url=http://www.thestar.com/business/article/738734--wind-gets-clean-bill-of-health | title=Wind Gets Clean Bill of Health: Turbines Do Not Make People Sick, Industry-Funded Study of Impacts Concludes | last=Hamilton | first=Tyler | date = 15. 12. 2009. | work=TorontoStar.com | publisher=Toronto Star | pages=B1–B2 | accessdate = 16. 12. 2009. | location=Toronto, Canada}}</ref><ref name="Ontario2">Ministry of the Environment, Ontario (June 9, 2009). [http://www.ene.gov.on.ca/en/news/2009/060901mb2.php "Wind Turbines – Proposed Requirements and Setbacks"]</ref><ref>Government of Ontario (September 24, 2009). [http://news.ontario.ca/mei/en/2009/09/ontario-makes-it-easier-faster-to-grow-green-energy.html "Ontario Makes It Easier, Faster To Grow Green Energy"]</ref> U završnom izvještaju za "Inquiry into Wind Farms", parlament New South Walesa, [[Australija]], zaključio je: "Preporuke u vezi ovog problema proizašle su tijekom saslušanja , te uključuju primjenu minimalne udaljenosti od 2 km."<ref name="NSW1">General Purpose Standing Committee No. 5, Parliament of New South Wales (December 16, 2009). [http://www.parliament.nsw.gov.au/Prod/parlment/committee.nsf/0/ea247659081d31fdca25768e001a2e2a/$FILE/091216%20Report%20-%20Rural%20wind%20farms.pdf "Final Report, Rural Wind Farms"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110323101220/http://www.parliament.nsw.gov.au/Prod/parlment/committee.nsf/0/ea247659081d31fdca25768e001a2e2a/$FILE/091216%20Report%20-%20Rural%20wind%20farms.pdf |date=2011-03-23 }}.</ref> Gostujuća rubrika u Environmental Health Perspectives' iz 2008.godine, objavljena od National Institute of Environmental Health Sciences, SAD-ov Nacionalni institut za zdravlje, izjavljuje: "Čak i naizgled čisti izvori energije mogu imati utjecaj na ljudsko zdravlje. Energija vjetra, bez sumnje će stvarati buku, što povećava stres, što na kraju povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka."<ref>Julia M. Gohlke, Sharon H. Hrynkow, and Christopher J. Portier. [http://www.ehponline.org/docs/2008/116-6/guesteditorial.html "Health, Economy, and Environment: Sustainable Energy Choices for a Nation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090120113447/http://www.ehponline.org/docs/2008/116-6/guesteditorial.html |date=2009-01-20 }}. Environ Health Perspect 2008 Jun;116(6):A236-7.</ref> Japansko ministarstvo okoliša započelo je "veliku studiju o utjecaju zvuka vjetroturbina na ljudsko zdravlje" u Travnju 2010.godine, jer "ljudi koji žive u blizini vjetrovnih postrojenja sve učestalije se žale na zdravstvene probleme ". U planu je četverogodišnji pregled svih 1,517 vjetroturbina u zemlji.<ref name=Yomiuri1>Yomiuri Shimbun (November 29, 2009). [http://www.yomiuri.co.jp/dy/national/20091129TDY02309.htm "Govt to study effects of wind farms on health"]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> ===== Studije iz 2007 i 2008 ===== Izvještaj iz 2008. sponzoriran od strane [[Evropska unija|Europske Unije–iz]] Nizozemske došao je do zaključka da "zvuk vjetroelektrana stvara razdražljivost". Zvuk se doživljava na niskoj frekvenciji i smatra se iritantnijim od jednako glasnog vjetra ili prometa ".<ref name="wfp">Frits van den Berg, Eja Pedersen, Jelte Bouma, and Roel Bakker, "Visual and acoustic impact of wind turbine farms on residents", University of Groningen, June 3, 2008.</ref> Iako je samo 9% sudionika u nizozemskoj studiji živjelo na procijenjenoj vanjskoj razini buke višoj od 45 dBA, postoje značajni problemi sa spavanjem i iritiranosti, autori su primijetili da "je iritiranost od zvuka vjetroturbina povezana s psihičkim nemirom, stresom, poteškoćama s zaspivanjem i prekidima u snu", koji su opisani kao utjecaji na zdravlje.<ref name="wfp" /> Slično tome, švedska studija iz 2007.godine izjavljuje "Iritiranost je nepovoljnog utjecaj na zdravlje."<ref name="oem64">Pedersen and Persson Waye, 2007, "Wind turbine noise, annoyance and self-reported health and well being in different living environments", ''Occupational and Environmental Medicine 64'' (7): 480-486.</ref> Izvještaj iz [[2007]]., koji je napisao U.S. National Research Council, zamjetio je da nisko-frekvencijske vibracije i njihovi efekti na ljude nisu dovoljno poznati. Osjetljivost na takve vibracije, koje dolaze od vjetroturbina, iznimno jako variraju kod ljudi. Iako postoje oprečna mišljenja na ovu temu, nedavno se zaključilo (Pierpont 2006.<ref name='Pierpont2006'>Pierpont, Nina (March 7, 2006). [http://www.ninapierpont.com/pdf/Wind_turbine_syndrome,_NYS_Energy_Committee_3-7-06.pdf 'Wind Turbine Syndrome. Testimony before the New York State Legislature Energy Committee'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113095039/http://www.ninapierpont.com/pdf/Wind_turbine_syndrome,_NYS_Energy_Committee_3-7-06.pdf |date=2011-11-13 }}.</ref>) da “neki ljudi osjećaju uznemirujuću količinu vibracija ili pulsacija od turbina, te mogu u svom tijelu osjetiti, pogotovo u prsima, okretaje lopatica na tornju turbine, čak i kad ih ne mogu vidjeti ili čuti.” Trebalo bi se znati i razumjeti više o utjecaju nisko-frekventne buke na ljude.'<ref name='NRC1'>Committee on Environmental Impacts of Wind Energy Projects, National Research Council (2007). [http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11935&page=158 ''Environmental Impacts of Wind-Energy Projects'', p. 158-9].</ref> ===== Pregled iz 2009 ===== Pregled iz [[2009]].godine, sponzoriran od dvije vjetro-industrijske grupe, opisan kao najobuhvatniji do danas, ušao je u ispitivanje mogućih štetnih utjecaja po zdravlje onih koji žive blizu vjetroturbina. Rezultati zaključuju da vjetroturbine ne uzrokuju bolesti direktno.<ref name="TorStar" /><ref name='CanWEA09'>W. David Colby, Robert Dobie, Geoff Leventhall, David M. Lipscomb, Robert J. McCunney, Michael T. Seilo, Bo Søndergaard. [http://www.canwea.ca/pdf/talkwind/Wind_Turbine_Sound_and_Health_Effects.pdf "Wind Turbine Sound and Health Effects: An Expert Panel Review"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200618045430/https://canwea.ca/pdf/talkwind/Wind_Turbine_Sound_and_Health_Effects.pdf |date=2020-06-18 }}, Canadian Wind Energy Association, December 2009.</ref> Studija na 85 stranica sponzorirana je od Canadian Wind Energy Association i American Wind Energy Association. Akademici i medicinski stručnjaci koji su proveli studiju izjavljuju da su do svojih zaključaka došli nezavisno od sponzora. "Nije nam rečeno da bilo što pronađemo," rekao je stručnjak David Colby, službenik općeg zdravstva za Chatham-Kent i profesor medicine na University of Western Ontario. "Bilo je potpuno otvorenog ishoda.""<ref name="TorStar" /> Ova studija dozvoljava za istinito da neki ljudi mogu biti pod stresom od zvuka rotacije turbine. "Mala manjina tih izvještaja o iritiranosti i stresu povezanim s percepcijom zvuka..." [međutim] "Iziritiranost nije bolest." Studija je ukazala na to da su slične iritacije koje proizlaze od lokalnog i prometa autocestom, kao i od industrijskih postrojenja te aviona.<ref name="TorStar" /> Izvještaj vjetrovne-industrije, između ostalih stvari zaključuje da:<ref name="TorStar" /> • Simptomi "Sindroma vjetroturbine" isti su kao i oni zamijećeni u općoj populaciji kao rezultat stresa u svakodnevnom životu. Oni uključuju glavobolju, nesanicu, anksioznost, vrtoglavicu, itd...<ref name="TorStar" /> • Niske frekvencije i izuzetno niske frekvencije "[[ultrazvuk]]" koje proizvode vjetroturbine iste su kao one proizvedene u cestovnom prometu i od kućanskih aparata, čak i od otkucaja ljudskog srca. Takvi 'infrasounds' nisu specifični i ne predstavljaju nikakve faktore rizika;<ref name="TorStar" /> • Colby izjavljuje da su dokazi o štetnosti bili tako nezamjetni, da vjetrovno udruženje nije moglo početi drugu nezavisnu paralelnu studiju od strane vladinih agencija. Nije iznenađujuće da njihov zahtjev nije naišao na odobravanje potrebe da se taj problem detaljnije pregleda;<ref name="TorStar" /> • Jedan sudionik studije primijetio je: "Ne možeš kontrolirati broj automobila koji prođu, a buka vjetroturbine generalno je tiša od buke autoputa ";<ref name="TorStar" /> • Snaga sugestije, kakao je zaključio news media uzrok je doživljene 'bolesti vjetroturbina, koja je potaknula "strah u iščekivanju" onih u blizini vjetroturbina.<ref name="TorStar" /> Članovi studije bili su: Robert Dobie, doktor i klinički profesor na Sveučilištu u Texasu, Geoff Leventhall, stručnjak za zvučne vibracije i akustiku u UK, Bo Sondergaard, s Danish Electronics Light and Acoustics, Michael Seilo, profesor audiologije na Sveučilištu Sjeverni Washington i Robert McCunney, znanstveni inženjer biologije na Massachusetts Institute of Technology. Dr. McCunney opovrgnuo je tvrdnje da ultarzvuk proizveden vjetroturbinama može stvoriti vibracije koje uzrokuju loše zdravstveno stanje: "Nema baš vjerodostojnosti, barem temeljene na literaturi ovdje".<ref name="TorStar" /> === Efekti trepereće sjene i odsjaja === Trepereće sjene opisane su kao izmjenjujuće promjene intenziteta svjetla uzrokovane rotirajućim lopaticama, koje bacaju sjenu na tlo i stacionarne objekte, kao naprimjer prozore neke građevine. Odsjaj može biti definiran kao efekt koji nastaje kada se svjetlo sunca reflektira od lopatica turbine na tlo ili stacionarne objekte. Trepereće sjene i odsjaj obično se događaju u vremenskom razdoblju od 15 do 30 minuta dnevno za bilo koju lokaciju i za bilo koju vjetroelektranu ali mogu trajati i duže u određenom vremenu u godini kada više vjetroelektrana baca sjenu i odsjaj na određeno mjesto. Trepereće sjene navode se kao uzrok brojnih zdravstvenih efekata, od distrakcije za vrijeme vožnje i rada s opremom do vrtoglavice, glavobolje, mučnine i napadaja. Trepereće sjene mogu se smanjiti ili eliminirati s optimalnim postavljanje u odnosu na zauzeta i prometna područja.[96] == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.bwea.com/ref/noise.html Noise from Wind Turbines - The Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100722040522/http://www.bwea.com/ref/noise.html |date=2010-07-22 }}, plus [http://www.bwea.com/safety/index.html Health & Safety] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120140904/http://bwea.com/safety/index.html |date=2010-11-20 }}. Hayes McKenzie (for Noise) & BWEA (for Health and Safety). Retrieved from the British Wind Energy Association website 14 January 2010. * [http://windvigilance.com/page002.aspx The Society for Wind Vigilance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122195633/http://www.windvigilance.com/page002.aspx |date=2010-11-22 }} * [http://www.livescience.com/environment/081126-wind-farms-change-weather.html Wind Farms Could Change Weather | LiveScience] * [http://www.windturbinenoisehealthhumanrights.com/ Wind Turbines - Noise, Health and Human Rights Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209215904/http://www.windturbinenoisehealthhumanrights.com/ |date=2010-12-09 }} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Elektrane]] o48c9a62an4m9scb0ule8t6jt6s9lxc 0 201991 42677893 42670377 2026-08-16T11:46:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677893 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Operacija Vukodlak}} {{Italic title}} {{Infokutija vojna jedinica |naziv_jedinice = Werwolf |slika= [[Datoteka:Werwolf.jpg|100px]] |opis=Simbol organizacije "Werwolf" |datumi= [[14. septembar]] [[1944]] - [[5. mart]] [[1946]] |vjernost= {{flag|Treći Reich}} |tip= [[laka pješadija]], [[komandosi]] |komandna_struktura=dio [[Waffen SS]]-a |uloga = [[gerila|gerilske]] i [[specijalne operacije]]<br />[[insurekcija]], [[pokret otpora]] (poslije [[Kapitulacija Njemačke|kapitulacije]]) |veličina= 5000 ljudi (planirano) |bitke= [[drugi svjetski rat]] |znameniti_komandanti= [[Hans-Adolf Prützmann]] }} [[Datoteka:Werwolfwimpel.svg|thumb|Oznake pripadnika Werwolfa]] '''Werwolf''' (na [[njemački|njemačkom]] "Vukodlak") je zajednički naziv za specijalne vojne i paravojne [[nacizam|nacističke]] formacije [[Nacistička Njemačka|Trećeg Reicha]] osnovane pred kraj [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] čiji su pripadnici imali zadatak izvoditi [[gerila|gerilske]] operacije na područjima [[Njemačka|Njemačke]] pod [[Saveznička okupacija Njemačke|savezničkom okupacijom]]. Plan, čiji je formalni naziv bio ''Unternehmen Werwolf'' (Operacija Vukodlak), osmislio je u ljeto 1944. i 1945. Reichsführer [[SS]]-a [[Heinrich Himmler]], naloživši SS-obergruppenführeru [[Hans-Adolf Prützmann]]u da stvori snage od 5000 ljudi koje bi činili dobrovoljci iz redova SS-a i [[Hitlerjugend]]a. Javnost je za te formacije prvi put čula u martu 1945. kada je njemački ministar propagande [[Joseph Göbbels]] u obraćanju preko radija pozvao svoje sunarodnjake da se Saveznicima, poput "[[vukodlak]]a", suprotstave do smrti, te stvorio dojam da se pod tim imenom krije dobro široki i dobro pripremljeni [[pokret otpora]]. U stvarnosti ''Werwolf'' nikada nije bio zamišljen s tom ulogom, s obzirom da se nacističko vodstvo sve do sam kraj rata nije uopće moglo pomiriti sa porazom i formalnim nestankom vlastitog režima; kaos u posljednjim mjesecima i bojazni da bi inzistiranje na takvoj strategiji bilo shvaćeno kao izdajnički [[defetizam]] u mnogo čemu su ograničili organizaciju i resurse ''Werwolfa''. Usprkos tome, pripadnicima ''Werwolfa'' su se pred kraj i nakon rata pripisivale [[sabotaža|sabotaže]], [[diverzije]], napadi na savezničke vojnike i [[atentat]]i na njemačke političare i službenike koji su surađivali s okupacijskim vlastima (najpoznatiji primjer je dr. [[Franz Oppenhoff]], gradonačenik [[Aachen]]a postavljen od strane Amerikanaca). Oni su često služili kao povod za [[represalije]], odnosno izgovor za odmazdu nad njemačkim stanovništvom od strane savezničkih trupa; zbog toga su grupe Werwolfa vrlo brzo izgubile potporu među od rata umornim Nijemcima i bile marginalizirane; smatra se da su do kraja 1946. godine prestale postojati kao ozbiljna prijetnja savezničkim vlastima, kako i javnoj sigurnosti u okupiranoj Njemačkoj. ''Werwolf'' je, s druge strane, kasnijih decenija postao čest motiv u djelima [[popularna kultura|popularne kulture]] pri čemu je opisivan kao mnogo šira, efikasnija i opasnija organizacija nego što je u stvarnosti bio. Neuspjeh ''Werwolfa'' da se suprotstavi savezničkoj okupaciji je početkom 2000-ih u [[SAD]] i šire često korišten kao argument za [[Američka invazija Iraka|okupaciju Iraka]], odnosno tvrdnje da će nakon vojnog sloma [[Sadam Husein|Huseinovog]] režima brzo zavladati mir, odnosno da se američke i savezničke trupe neće morati brinuti o [[irački pobunjenici|pobunjenicima]]. == Povezano == *[[ODESSA]] == Literatura == * {{Cite book | last = Biddiscombe | first = Perry | title = Werwolf!: The History of the National Socialist Guerrilla Movement, 1944–1946 | url = https://archive.org/details/werwolfhistoryof00bidd | publisher = [[University of Toronto Press]] | year = 1998 | page = [https://archive.org/details/werwolfhistoryof00bidd/page/n491 464] | isbn = 978-0-8020-0862-6 | ref = harv | postscript = <!--None--> }} == Vanjske veze == * [http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3686/is_199912/ai_n8868472 Review of ''Werwolf! The History of the National Socialist Guerrilla Movement, 1944–1946''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080926145832/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3686/is_199912/ai_n8868472 |date=2008-09-26 }} Canadian Journal of History, Dec 1999 by Lawrence D Stokes [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Pokreti otpora]] gplvmx2jr4w14lflcnqbs227ituzbgy 3 202085 42677841 41507981 2026-08-16T06:11:05Z S.Marchenko 365656 S.Marchenko premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:Dmitrij1996]] na [[Razgovor s korisnikom:Alfred248]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Dmitrij1996|Dmitrij1996]]" u "[[Special:CentralAuth/Alfred248|Alfred248]]" 41507981 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Dmitrij1996! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} --[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="red">''' Kolega2357 '''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: green" face="Courier" color="red">''' Razgovor '''</font>]] 21:27, 3 siječanj-јануар 2013 (CET) qbp4857xzf9ljbhil5xiacyzxlx2ddc 0 203878 42677639 42523806 2026-08-15T12:45:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677639 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Film | tip = igrani | naziv filma = Svećenikova djeca | prevod naziva = | slika = Svećenikova_djeca.jpg | opis slike = | tagline = | režija = [[Vinko Brešan]] | žanr = [[komedija]], [[drama]] | produkcija = [[Ivan Maloča]] | scenarij = [[Mate Matišić]] | naracija = [[Krešimir Mikić]] | uloge = [[Krešimir Mikić]]<br />[[Nikša Butijer]]<br />[[Dražen Kühn]]<br />[[Marija Škaričić]]<br />[[Jadranka Đokić]] | glazba = [[Mate Matišić]] | distributer = [[Continental Film]] | godina = {{start date|2013|01|03|df=y}} | trajanje = 92 minuta {{small|(kino)}}<br>135 minuta {{small|(proširena)}} | država = {{flagcountry|Hrvatska}}<br />{{flag|Srbija}} | jezik = [[hrvatski jezik]] | studio = [[Interfilm]]<br />[[Zillion film]] | budžet = 10,000.000[[Hrvatska kuna|kn]]<ref name="nacional">{{Cite web |title=Brešanov svećenik buši kondome |url=http://www.nacional.hr/clanak/104335/bresanov-svecenik-budi-kondome |access-date=2013-01-13 |archive-date=2013-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130123215941/http://www.nacional.hr/clanak/104335/bresanov-svecenik-budi-kondome |dead-url=yes }}</ref> | zarada = | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = [[Mirko Pivčević]] | montaža = [[Sandra Botica Brešan]] | specijalni efekti= | scenografija = [[Damir Gabelica]] | kostim = [[Željka Franulović]] | šminka = [[Slavica Šnur]] | kamera = | zvuk = [[Ruben Albahari]] | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = 2395421 }} '''''Svećenikova djeca''''' je [[film]] [[Vinko Brešan|Vinka Brešana]] iz [[2013.]] godine o mladom svećeniku koji dolazi u fiktivni otočni gradić i započinje bušiti [[kondom]]e kako bi povećao natalitet na otoku. Film je temeljen na [[Svećenikova djeca (drama)|istoimenoj drami]] [[Mate Matišić]]a, koji je ujedno i scenarist i skladatelj glazbe, praizvedenoj [[1999.]] godine. Film je sniman tokom [[2012.]] godine, u produkciji [[Interfilm]]a, a u kinima se počeo prikazivati [[3. siječnja]] [[2013.]] godine u distribuciji [[Continental Film]]a. Bio je to Brešanov peti dugometražni film, prvi nakon filma ''[[Nije kraj]]'' iz [[2008.]] godine. Kao i Brešanova prva dva filma, hitovi ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]'' i ''[[Maršal (film)|Maršal]]'', ''Svećenikova djeca'' su ostvarila veliki uspjeh među gledateljima i kritikom te spadaju u sam vrh redateljeva opusa. U kinootvaranju, film je pogledalo gotovo 34,000 gledatelja, što je bio apsolutni rekord hrvatske kinematografije nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]],<ref name="T-Portal">[http://www.tportal.hr/showtime/film/236445/U-sedam-dana-Svecenikovu-djecu-pogledalo-53-000-ljudi.html#.UPH1hjXD7Ss U sedam dana 'Svećenikovu djecu' pogledalo 53.000 ljudi]</ref> dok je u prvih sedam dana film pogledalo preko 50.000 ljudi,<ref name="T-Portal"/><ref name="mojtv">[http://mojtv.hr/magazin/8588/bresanov-film-svecenikova-djeca-nastavlja-rusiti-rekorde.aspx Brešanov film "Svećenikova djeca" nastavlja rušiti rekorde]</ref><ref name="SD">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/199138/Default.aspx 'Svećenikovu djecu' već pogledalo više od 50 tisuća ljudi u kinima]</ref> čime su ''Svećenikova djeca'' postala jedno od najboljih ostvarenja hrvatske kinematografije. == Radnja == Radnja filma započinje u [[zagreb]]ačkoj bolnici gdje vidimo don Fabijana ([[Krešimir Mikić]]) kako leži u krevetu, okružen bebama. Njegovu halucinaciju prekida dolazak mladog svećenika, don Šimuna ([[Filip Križan]]), koji želi da mu se don Fabijan ispovjedi prije nego umre. Iako isprva odbija, don Fabijan mladom svećeniku odluči ispričati svoju priču. Radnja se tada seli na fiktivno otočko mjesto gdje je don Fabijan dobio premještaj, kao budući zamjenik dugogodišnjeg otočkog svećenika, don Jakova ([[Zdenko Botić]]). Iako preuzima sve više zadataka (vođenje mise, ispovijed, vođenje sprovoda; jedino je vođenje crkvenog zbora ostalo don Jakovu), don Fabijan nije omiljen u mjestu što se vidi po broju ljudi koji dolaze na njegove mise i po redovima za ispovjedaonicu. Kako sam govori, to mu se nije nimalo sviđalo. Jednog dana, na ispovijed mu je došao otočki trafikant Petar ([[Nikša Butijer]]), kojega je supruga Marta ([[Marija Škaričić]]) optužila da ubija ljude jer mještanima prodaje [[kondom]]e. Mjesto već duže vrijeme pati od pada stanovništva, a dok mortalitet raste, natalitet je nepostojan. Don Fabijanu na pamet padne ideja kako povećati natalitet te se dogovori s Petrom da se sastanu u svećeničkom domu. Nakon što mu trafikant objasni seksualne navike mještana, don Fabijan odluči kako će bušiti rupe u kondomima kako bi se povećao natalitet. Ipak, njihov plan ne daje ploda. Prolaze tri mjeseca, a nijedno dijete nije rođeno. Tada Petar objasni kako im problem predstavlja apotekar Marin, koji također prodaje kondome i tako drži 50% tržišta, samo što njegovi nisu probušeni. Kada don Fabijan predloži da odu s njim razgovarati, Petar konstatira kako je Martin potpuno lud, ali ipak odu. Marin ([[Dražen Kühn]]) je ratni veteran koji je jedno vrijeme proveo u zarobljeništvu, pa u arapskim zemljama da bi završio na otoku kao jedini dostupni medicinar. Iako se čini kako će odbiti svećenikovu ideju, Marin ih napadne što ga ranije nisu kontaktirali te odluči kako će im pomoći i tako što antibaby pilule zamijeni vitaminima kako bi se "rađali Hrvati i katolici". Ovoga puta, plan uspije te se u selu poveća broj djece i vjenčanja, što don Fabijana čini sretnim. Isto tako, maleno je mjesto postalo svjetski fenomen "natalitetnog turizma", što je dodatno doprinijelo zadovoljstvu don Fabijana. Istovremeno, don Jakov priprema crkveni zbor za službeni audijenciju kod [[papa|pape]] [[Benedikt XVI|Benedikta XVI.]] u [[Rim]]u. Ipak, don Fabijanov plan počinje stvarati probleme. Naizgled veliki uspjeh izaziva bijes mještana, dolazak biskupa ([[Lazar Ristovski]]), koji na sve to ipak blagonaklono gleda, ali i nekoliko tragičnih događaja koji će unijeti nemir u inače monotonu svakodnevicu na otoku. Ubrzo će don Fabijan ispred svog doma na otoku pronaći bebu u kartonskoj kutiji, a kako neće znati što s njom, kontaktirat će Petra i Martu, koji odluče uzeti dijete i svima ga prikazati kao njihovo vlastito. Don Fabijan pod prisilom pristane na takav rasplet jer mu Marta zaprijeti da će odati njegovu tajnu ukoliko im bude stvarao probleme. Ipak, don Fabijana grize savjest zbog svog čina zbog čega se ispovjedi don Jakovu, nakon čega, s Petrom, kreće u potragu za djetetovom majkom. Ta će potraga, naravno, dovesti do niza novih komičnih situacija, ali i novih problema. Kraj potrage se poklopio s pijanim ispadom mještanina Jure ([[Goran Bogdan]]) koji se pijan popeo na visoki stup i budnim držao cijelo mjesto, sve do jutra. Iako ga svi pokušavaju nagovoriti da siđe, taj plan propadne i tako ga svi zapravo nastavljaju slušati i poticati da pjeva. Kako je Marin rekao: "Neka pjeva. Dok pjeva, neće skočit'". Kada se ujutro pojavi Jurina majka i prijeti da će se baciti u more ako on ne siđe, Jure apelira na sumještane da ju spase jer ne zna plivati, a ona tada naiđe na nešto što će biti uvertira u tragični obrat na kraju filma. To otkriće bio je vrhunac zbivanja na otoku i potaknulo je cijeli niz novih spoznaja o likovima, ali i samih likova. Nakon svega, radnja se ponovo vraća u [[Zagreb]], gdje don Fabijan dovršava svoju priču i odbija bilo kakve vjerske obrede. Objašnjava kako je cijela priča zaključena, uz gotovo [[sadronija|sardoničan]] komentar na aktualnu situaciju. Nakon razgovora, njih se dvojica oproste nakon čega vidimo don Šimuna kako zgrožen i izbezumljen juri na [[Markov trg]] u crkvu, na ispovijed dok don Fabijan umire i odlazi sa smiješkom. == Glumačka postava == ;Glavni glumci [[Datoteka:Svećenikova_djeca_glumci.jpg|320px|thumb|Glavni likovi filma ''Svećenikova djeca'' (s lijeva na desno): trafikant Petar ([[Nikša Butijer]]) s kutijama kondoma u rukama, don Fabijan ([[Krešimir Mikić]]) s najvećim kondomom na otoku i apotekar Marin ([[Dražen Kühn]]) s puškom koju je sačuvao iz rata.]] * '''[[Krešimir Mikić]]''' kao '''don Fabijan Antinac''', mladi svećenik koji dolazi na otok kako bi u doglednom vremenu zamijenio dugogodišnjeg svećenika don Jakova. Po dolasku na otok, nije bio omiljen među mještanima, ali kako je don Jakov obavljao sve manje poslova, njegova uloga postajala je sve važnija. Nakon ispovijedi s Petrom, don Fabijan je odlučio da će bušiti kondome kako bi povećali natalitet na otoku. Mikić je dobio mnoge pohvale na račun svoje uloge, a tokom snimanja je bio toliko uvjerljiv u ulozi svećenika da su ga ljudi zaustavljali na cesti i tražili savjete, misleći da je pravi.<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/busi-kondome-da-bi-bilo-beba-stize-film-svecenikova-djeca-293549 Buši kondome da bi bilo beba: Stiže film 'Svećenikova djeca']</ref> Ulogu je dobio nedugo nakon susreta s Brešanom, koji mu je scenarij ponudio nakon što su dobili sredstva za film.<ref name="Mikić">[http://www.tportal.hr/showtime/film/234477/Previse-volim-zene-da-bih-bio-svecenik.html#.UPKSukdIF4I 'Previše volim žene da bih bio svećenik']</ref> Za ulogu se primarno pripremao tako što je mnogo vremena provodio sam, u čemu mu je pogodovala izoliranost otoka na kojem su snimali. * '''[[Nikša Butijer]]''' kao '''Petar''', prostodušni, ali vulgarni trafikant koji radi na otoku. Petar je pobožan lik, dosta zbunjen, ali dobroćudan, mada u svemu tome pokazuje veliku nezgrapnost. Nakon što se ispovjedi don Fabijanu da mu supruga kaže da "ubija ljude prije nego se rode onom gumom šta se meće na mušku stvar", njih dvojica pokrenu akciju bušenja [[kondom]]a s ciljem povećanja nataliteta. Kasnije su Marta i on preuzeli dijete koje je ostavljeno pred vratima svećenićkog doma, tokom čega će Petar pokazati veliko srce. Butijer je uvelike pohvaljen za svoju ulogu trafikanta Petra, a proglašen je i otkrićem filma.<ref name="SD"/> Za svoju ulogu, nagrađen je [[Zlatna arena|Zlatnom arenom za najbolju sporednu mušku ulogu]].<ref>[http://www.imdb.com/title/tt2395421/awards?ref_=tt_awd ''Svećenikova djeca'' - Nagrade]</ref> * '''[[Dražen Kühn]]''' kao '''Marin''', desno orijentirani apotekar na otoku. Marin je ratni veteran i zarobljenik koji je jedno vrijeme boravio u arapskim zemljama da bi došao na otok kao apotekar i tamo ostao silom inercije jer nisu za njega imali zamjenu. Petar ga proglašava ludim, ali on zdušno prihvati don Fabijanov plan povećanja nataliteta kako bi se rađalo što više novih Hrvata i katolika. U svojoj kući ima cijelu zalihu oružja iz rata. Iako utjelovljuje tipičan stereotip nacionalista (on vrijeđa sve strance, posebno [[Srbi|Srbe]]) i desničara (ljude procjenjuje na temelju kvalitete njihova katoličanstva), Marin je pozitivan lik koji filmu daje jednu veliku dozu humora. Kühn je također pohvaljen za svoju ulogu trknutog apotekara,<ref name="SD"/> a sam glumac je film pohvalio kao "dosad najbrešanskiji film u kojemu je redatelj pokazao svu raskoš svoga talenta".<ref name="politika">{{Cite web |title=Film Svećenikova djeca premijerno 27. prosinca u Zagrebu |url=http://www.politikaplus.com/novost/69831/film-svecenikova-djeca-premijerno-27.-prosinca-u-zagrebu |access-date=2013-01-13 |archive-date=2013-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130310165141/http://www.politikaplus.com/novost/69831/film-svecenikova-djeca-premijerno-27.-prosinca-u-zagrebu }}</ref> Kühn je stalni suradnik Vinka Brešana te je glumio u četiri od pet Brešanovih dugometražnih filmova do [[2013.]] godine; nije glumio jedino u Brešanovom prvom filmu, ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]''. ;Sporedni likovi * '''[[Marija Škaričić]]''' kao '''Marta''', čistačica i spremačica u mjesnoj crkvi. Marta je Petrova supruga koja smatra da on ubija ljude jer mještanima prodaje kondome. Ona je izrazito pobožna i pokorna, ali i oštra tako da se ne libi napasti don Fabijana kada to smatra potrebnim. Neplodna je, što je glavni razlog zašto Petar i ona nemaju djece. Izvedba Marije Škaričić proglašena je nanovo dojmljivom,<ref name="SD"/> s obzirom da je glumica već neko vrijeme oduševljavala svojim ulogama. * '''[[Zdenko Botić]]''' kao '''don Jakov''', stari otočki svećenik. On je omiljen u mjestu te su njegove mise i ispovijedi redovito posjećenije nego one mladog don Fabijana, unatoč tome što je njemu prepustio većinu poslova. Jedini posao kojeg je don Jakov zadržao za sebe bilo je vođenje crkvenog zbora. Don Jakov je također bio odličan [[balote|balotaš]] i pjevač, a igrao je i [[nogomet]] u ligi veterana. Don Fabijan nije bio vješt ni u jednoj od tih stvari. Tokom filma uglavnom priprema zbor za audienciju kod [[papa|pape]] u [[Rim]]u. * '''[[Lazar Ristovski]]''' kao '''biskup'''. Uloga Ristovskog bila je kratka, ali "sočna".<ref name="SD"/> Pojavio se u ulozi biskupa koji dolazi na svojoj modernoj jahti na otok kako bi popričao s don Fabijanom oko pisma koje mu je poslala Marta. Njegov lik predstavlja apsolutnu ironizaciju materijalističkog duha suvremenog klera, koje je identičko kako u katoličkoj tako i u pravoslavnoj crkvi.<ref name="Ristovski"/> Ristovski, odnosno njegova kompanija, sudjelovala je i kao manjinski koproducent filma. * '''[[Stojan Matavulj]]''' i '''[[Marinko Prga]]''' kao '''gradonačelnik Nikica Morić''' i '''učitelj Vinko Matić'''. Obojica su sporedni likovi koji se pojavljuju u samo nekoliko scena, ali su jako dobro odrađene karikature čija priča predstavlja jedan od najkomičnijih elemenata filma. Naime, Morić je član [[SDP]]-a, a Matić član [[HDZ]]-a tako da si prikazani kao pravi primjeri političkih oponenata koji se u javnim nastupima međusobno blate. S druge strane, oni su obojica redoviti gosti Petrove trafike gdje kupuju kondome. Dok Morić nije toliki problem, upitno je zašto ih kupuje Matić, koji ima trudnu ženu i troje djece. Nakon što Petar sugerira da bi mogao biti [[pedofilija|pedofil]], don Fabijan i on odluče pokrenuti istragu koja rezultira nevjerojatnim otkrićem. * '''[[Filip Križan]]''' kao '''don Šimun''' je mladi [[zagreb]]ački svećenik koji dolazi u bolnicu kako bi ispovjedio don Fabijana, koji je na samrti. Iako ovaj to isprva odbija, don Šimun ga uspije uvjeriti da mu ispriča svoju priču. Nakon što čuje cijelu priču, don Šimun ostaje zgrožen i mahnito trči do [[Crkva svetog Marka (Zagreb)|Crkve svetog Marka]] gdje drugom svećeniku priča istu tu priču. * '''[[Jadranka Đokić]]''' kao '''"luda" Ana''', lokalna luđakinja. Ana je duševni bolesnik koji redovito šeta mjestom mrmljajući nejasne stvari, pritom ometajući ostale mještane, zbog čega je ovi izbjegavaju i tjeraju od sebe. Ipak, zanimljivo je kako njezino mrmljanje, između ostalog, sadrži i istinu o svim mještanima, čime je Ana zapravo prikazana kao izrazito pronicljiv lik. Malo prije polovice filma vidimo kako ju liječnici odvode u grad, vjerojatno na liječenje. Njezina kuća nalazi se na vrhu brda na otoku i u nju nitko ne dolazi, osim don Fabijana i Petra, a koja je oblijepljena slikama [[José Carreras|Joséa Carrerasa]]. Iako isprva prikazan kao komičan lik, lik Ane imao je puno dublju pozadinu i dramsku težinu koja je kasnije objašnjena. Jadranka Đokić je dobila izvrsne kritike za svoju ulogu.<ref name="Pavičić">[http://www.jutarnji.hr/-svecenikova-djeca---komedija-koja-ce-razgnjeviti-crkvu/1073720/ 'Svećenikova djeca': Komedija koja će razgnjeviti Crkvu]</ref> ;Mještani Mještani u filmu ''Svećenikova djeca'' uglavnom imaju humornu funkciju, iako to nije čvrsto pravilo. Oni su, preko svojih karaktera i načina pokušaja, utjelovljenje raznoraznih oblika malograđanskog i ideološkog kolorita koji je prisutan u hrvatskome društvu. U ulogama mještana, kao što je i najavljeno, pojavljuje se sama krema hrvatskog glumišta, mada su uloge nekih od njih svedene tek na nekoliko replika u cijelom filmu. U ulozi mještanina Jure pojavljuje se, tako [[Goran Bogdan]], zvijezda hita ''[[Sonja i bik]]'', koji je svakako najvažniji među mještanima po pitanju njegove eksponiranosti u radnji. U ulozi njegove žene, Vesne, pojavljuje se [[Ana Maras]], poznata po ulogama u serijama ''[[Stipe u gostima]]'' i ''[[Larin izbor]]''. U ulozi njezine majke, Perke, pojavljuje se [[Senka Bulić]], jedna od najboljih hrvatskih glumica. U ulozi Jurine majke Lucije pojavljuje se [[Darinka Vukić-Vrca]]. Mjesnog poštara glumi [[Mladen Vulić]], dok se u ulogama policajaca Vlade i policajca Vice Španjića pojavljuju [[Stjepan Perić]] i [[Ljubo Zečević]]. Vicinu ženu tumači [[Orijana Kunčić]], a njegovu ljubavnicu, udovicu Maru, tumači [[Jagoda Kralj-Novak]]. Mladu trubačicu koja svira na mjesnim sprovodima glumi [[Tihana Lazović]], dok njezinog ljubavnika, pirotehničara Stjepana, glumi [[Filip Detelić]]. Njegove roditelje, konzervativne i pomalo zatucane Luku i njegovu ženu (nije imenovana) tumače [[Ivan Brkić]] i [[Snježana Sinovčić-Šiškov]], također velikani hrvatskog glumišta. Mladi glumac [[Petar Atanasoski]] pojavljuje se kao mali od Pave, a kao jedna od njegovih ljubavnica, za koju se i oženi, pojavljuje se [[Nika Burđelez]]. U ulozi njezinog oca, [[Albanci|Albanca]] i slastičara Gaši Bedrija, pojavljuje se [[Mile Blažević]]. U ulozi mjesnog invalida Mikule pojavljuje se [[Dušan Bućan]], čiju djevojku Vericu tumači [[Ana Begić]]. Kao biskupov tajnik, pojavio se i [[Ljubomir Jurković]]. U ulozi gradskog liječnika, pojavio se [[Janko Rakoš]]. U ulozi [[Nijemci|njemačkog]] turista i njegove žene, koji dolaze na otok, pojavljuju se [[Rene Gjonni]] i [[Una Širanović Schwanek]]. U ulozi djevojčice Kristine, koja pjeva u don Jakovljevu zboru, pojavila se [[Lana Hužjak]]. Njezine roditelje tumače [[Andrijana Vicković]] i [[Vedran Mlikota]]. ;Ostali likovi Ostali likovi u filmu mogli bi se svesti u dvije kategorije - novinari i [[cameo]] uloge. Novinarske uloge odradili su mahom voditelji i reporteri [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], mada sami HRT nije sudjelovao i realizaciji filma. Također, korišteni su špica i dizajn dnevnika [[HRT]]-a kako bi se što vjernije prikazali novinarski izvještaji s otoka. Tako se, kako voditeljica dnevnika, pojavljuje Tončica Čeljuska, a kao reporteri HRT-a pojavljuju se Nada Šurjak i Silvije Tomašević, kog kratko vidimo kako, u [[Vatikan]]u, izvještava o odlasku don Jakova i njegova zbora kod pape. Od cameo nastupa, valja spomenuti one redatelja [[Vinko Brešan|Vinka Brešana]] (koji se često pojavljivao u vlastitim filmovima), kao bolničara, te producenta [[Ivan Maloča|Ivana Maloče]], u ulozi župnika u ispovjedaonici u koju odlazi don Šimun. U ulozi drugog bolničara pojavio se Marko Svaguša, ujedno i pomoćnik režije. Petar Marš, Katarina Plazibat, Toma Matišić, Marija Štimac i Niko Brešan pojavljuju se kao djeca u zboru, dok je Albance u viziji don Fabijana tumačio zagrebački folklorni ansambl "Dr. Ivan Ivančan". U odjavnoj špici navedeni su, kao glumci, i [[Inge Appelt]], kao Marinkova strina, te [[Pjer Meničanin]], kao Anin brat, međutim oni su se pojavili samo u proširenom izdanju filma u izbačenim scenama koje su kasnije uklopljenje u troepizodnu verziju za televizijsko emitiranje na [[HRT]]-u. == Produkcija == [[Datoteka:Sepurine2.jpg|320px|thumb|left|Za anonimno otočko mjesto korišten je gradić [[Prvić Šepurine]] na otoku [[Prvić]]u, gdje je snimana glavnina filma. Glavnina filma snimana je upravo u okružju crkve, koja je prikazana na slici.]] Film ''Svećenikova djeca'' nastao je prema [[Svećenikova djeca (drama)|istoimenoj]] drami [[Mate Matišić]]a. Radi se tu o drami u užem smislu praizvedenoj u [[HNK Split|splitskom HNK]] još [[1999.]] godine,<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/arhiv/99/11/13/KUL.html www.hrt.hr], '' 13. studenoga - Drama Svećenikova djeca, dramatičara mlađe generacije Mate Matišića praizvedena je sinoć u splitskome HNK-u, čime je to kazalište započelo dramsku sezonu 1999/2000. Svećenikova djeca djelo je složenoga zapleta koje na primjeru odnosa klerikalizma i prava na izbor roditeljstva promišlja krivicu, ideologiju i pravo na vlastitu odluku. Najavljujući predstavu u u splitskome HNK naglasili su da očekuju snažnije reakcije javnosti te zbog toga kane organizirati skup o pitanjima koja drama otvara.'', pristupljeno 22. prosinca 2012.</ref> a koja govori o mladom svećeniku u malom dalmatinskom gradiću na kopnu. Mada je prevedena na [[ruski jezik]] i izvedena u [[Moskva|Moskvi]],<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040917/kultura01.asp ’Svećenikova djeca’ u Moskvi]</ref> kao i tijekom Marulićevih dana [[2005.]] godine,<ref name="hnk">[http://arhiva.hnk-split.hr/2004_2005/15_marulicevi_dani/predstave/svecenikova_djeca/index.htm arhiva.hnk-split.hr], 15. MARULIĆEVI DANI, 22.-29. travnja 2005., Mate Matišić, Svećenikova djeca, Redatelj: Alexandr Ogarjov, ''Što se Hrvatske tiče, manje više je poznato da splitska premijera Svećenikove djece iz 1999. godine ni kod publike ni kod kritike nije naišla na veliko oduševljenje. S druge strane, autor drama Svećenikova djeca, kao i prije toga Bljesak zlatnog zuba, Cinco i Marinko, Anđeli Bailona, ili scenarija za filmove "Priča iz Hrvatske", "Kad mrtvi zapjevaju", "Život sa stricem"... poznat je kao jedan od najintrigantnijih suvremenih pisaca s izrazitim smislom za satiričko koje najčešće ne preza ni od vrlo jake groteske, pa su mnoga hrvatska kazališta vrlo uspješno postavljala njegove farsično-ludičke tekstove.''</ref> drama nije naišla na veliko oduševljenje publike i kritike tako da je brzo pala u zaborav. Gotovo istovremeno, Brešan je dobio ideju za film po tom dramskom predlošku, ali je ona realizirana tek 10-ak godina kasnije. Brešan je to i objasnio: ''"Riječ je o tekstu koji znam jedno 15 godina i odmah mi se svidio, ali nisam znao kojom metodom da mu pristupim. Naime, taj tekst ima jedan humorni diskurs, ali žanrovski nije komedija. Trebalo mi je dugo vremena da shvatim da je fabula gdje svećenik buši kondome toliko artificijelna da jedino artificijelni žanr kao što je komedija može to sve skupa zbrojiti. Druga stvar, nisam znao kako da složim priču, budući da se drama zbiva u neimenovanom gradu, a u gradu je dosta teško kontrolirati kontracepciju. Dugo vremena mi je trebalo da se sjetim da na otoku postoji samo jedna trafika i ako želim kupiti kondom mogu ga kupiti samo u toj trafici. Jako je glupo reći da je meni, koji sam radio dvije komedije koje se zbivaju na otoku, trebalo 15 godina da se sjetim da radim komediju na otoku, ali zapravo je tako."''<ref name="JL">{{Cite web |title=Vinko Brešan: 'Ružan je svijet u kojem živimo' |url=http://www.jutarnji.hr/vinko-bresan--ruzan-je-svijet-u-kojem-zivimo--zato-komedije-zavrsavaju-lose-/1075694/ |access-date=2013-01-16 |archive-date=2013-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130105163411/http://www.jutarnji.hr/vinko-bresan--ruzan-je-svijet-u-kojem-zivimo--zato-komedije-zavrsavaju-lose-/1075694/ |dead-url=yes }}</ref> Konkretna realizacija ideje započela je početkom [[2012.]] godine, ali je Brešan odlučio izmijeniti Matišićev tekst. Radnju je smjestio a otok, a tekst je iz drame odlučio pretvoriti u komediju. Brešan se tako odlučio vratiti žanru koji ga je proslavio,<ref name="novilist">[http://www.novilist.hr/Kultura/Svecenikova-djeca-kontroverzna-tema-upakirana-u-dopadljivi-populizam www.novilist.hr], "Svećenikova djeca": kontroverzna tema upakirana u dopadljivi populizam, Maja Hrgović, objavljeno 19. prosinca 2012., pristupljeno 23. prosinca 2012.</ref> a mjesto radnje promijenio je jer se bolje uklapalo u koncept. Naime, Brešan je odlučio radnju smjestiti na otok zbog izoliranosti - u gradu uvijek ima kakav-takav protok ljudi i robe, dok je otok redovno izoliran i moguće je uspostaviti kontrolu nad natalitetom.<ref name="SD3"/> Film je izvorno zamišljen pod radnim naslovom '''''Tri vjenčanja i beba''''',<ref name="SD1">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/166083/Default.aspx PRVA KLAPA Vinko Brešan uskoro počinje snimati film 'Tri vjenčanja i beba']</ref> ali je on subsekventno promijenjen kako bi odgovarao naslovu drame. Za lokaciju Brešanova fiktivnog mjesta odabran je otok [[Prvić]],<ref name="SD1"/> mjesto [[Prvić Šepurine]], gdje je i snimana većina filma. Producent Maloča objasnio je kako se Prvić nametnuo kao idealno mjesto za snimanje, unatoč činjenici da je nepostojanje trajektne linije otežalo dopremanje opreme na otok.<ref name="mojtv2"/> Snimanje na otoku je počelo [[30. ožujka]] [[2012.]] godine,<ref name="SD2">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/169381/Default.aspx Počelo snimanje Brešanova filma "Svećenikova djeca"]</ref> iako je ono najavljeno za [[10. travnja]].<ref name="SD1"/> Osim otoka, dio scena sniman je i u [[Zagreb]]u, gdje je smješten jedan mali segment radnje, s ranijim početkom, [[27. ožujka]] [[2012.]] godine.<ref>[http://www.interfilm.hr/icms/show.php?page=551 Počelo snimanje filma "SVEĆENIKOVA DJECA" Vinka Brešana]</ref> U vrijeme najave snimanja, još uvijek nisu bili poznati svi glumci, s tim da je producent Ivan Maloča najavio kako će u filmu glumiti krema hrvatskog glumišta.<ref name="SD1"/> Za glavnog glumca izabran je [[Krešimir Mikić]], kojemu je Brešan film najavio tokom neformalnog susreta, ali mu nije htio ništa odavati prije nego film dobije financijska sredstva. Nakon odobrenja istih, Brešan je Mikiću poslao scenarij. U intervjuu u emisiji ''Studio 45'', Mikić je rekao kako se dva puta nasmijao na glas, što mu je bilo dovoljno da prihvati ulogu.<ref name="S45">''Studio 45'', 14. siječnja 2013.</ref> Mikića, kao i ostatak glavne glumačke ekipe ([[Marija Škaričić]], [[Nikša Butijer]], [[Jadranka Đokić]], [[Dražen Kühn]]), Brešan je angažirao godinu dana prije početka snimanja.<ref name="mojtv2">[http://mojtv.hr/magazin/8494/predstavljen-film-svecenikova-djeca.aspx Predstavljen film "Svećenikova djeca"]</ref> Osim velikih glumačkih imena iz Hrvatske, glumačkoj ekipi filma se, tokom travnja, pridružio i [[Lazar Ristovski]], u ulozi modernog biskupa, čija je producentska kuća, Zillion film, sudjelovala kao manjinski producent na filmu uz [[Interfilm]], koji je bio glavni producent.<ref name="Ristovski">[http://slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/171995/Default.aspx Lazar Ristovski u Brešanovom filmu: Glumim modernog župnika s jahtom]</ref> Casting je, suštinski, rađen godinu i pol dana i Brešan je objasnio kako je apotekarski precizno birao svoje glumce, gledajući mogu li oni iznijeti određeni lik ili ne. Na audicijama je bilo nekoliko vrhunskih glumaca,<ref name="SD3"/> a konačnu postavu sastavio je upravo Ivan Maloča, kog je Brešan posebno pohvalio jer mu je omogućio da ima točno ono što želi, od glumaca do lokacija.<ref name="JL"/> Snimanje je izvorno trebalo trajati tri-četiri tjedna,<ref name="SD1"/> ali je kasnije rok produljen na dva mjeseca, u kojem je snimanje i realizirano.<ref name="SD2"/> Neki kritičari su se pohvalno osvrnuli na činjenicu da snimanje filma nije trajalo odviše dugo.<ref name="Pavičić"/> Filmu je bio potreban budžet od oko 10,000.000 [[hrvatska kuna|kuna]],<ref name="nacional"/> a omogućen je uz sufinanciranje [[HAVC|Hrvatskog audiovizualnog centra]] (koji je platio 4,900.000 kuna, najviše za jedan film te godine) i potporu [[Eurimages]]a.<ref name="nacional"/><ref name="SD2"/><ref name="havcn">[http://www.havc.hr/novost.php?tekst_id=2424&spn=1 www.havc.hr]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 'Svećenikova djeca' uskoro u hrvatskim kinima, ''Film je snimljen prema scenariju Mate Matišića u produkciji Interfilma. Sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra, a podržao ga je i Eurimages'', objavljeno 24. rujna 2012., pristupljeno 23. prosinca 2012.</ref> Ovo je bio ujedno i prvi Brešanov film koji nije snimljen uz potporu [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], što je bio rezultat konflikta s vodstvom državne televizije, o čemu Brešan nije puno govorio.<ref name="SD3">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/196774/Default.aspx Brešan: Na svijetu nema puno glumaca poput Kreše Mikića]</ref> Nakon što je snimanje završeno, film je više od pola godine bio u fazi postprodukcije, a prije premijernog prikazivanja u kinima, koje je najavljeno za [[3. siječnja]] [[2013.]], organizirane su testne projekcije, poslije kojih je publika odgovarala na pisani upitnik. Pretpremijerna prikazivanja započela su [[27. prosinca]] [[2012.]] godine u Cinestar i Cineplexx dvoranama diljem Hrvatske. Pretpremijerna prikazivanja trajala su do [[30. prosinca]] [[2012.]] godine, a mogla su se gledati u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Osijek]]u, [[Varaždin]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.<ref>{{Cite web |title=Svećenikova djeca pretpremijerno već ovoga vikenda! |url=http://hot.net.hr/film/filmoskop/svecenikova-djeca-pretpremijerno-vec-ovoga-vikenda |access-date=2013-01-16 |archive-date=2012-12-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231172557/http://hot.net.hr/film/filmoskop/svecenikova-djeca-pretpremijerno-vec-ovoga-vikenda |dead-url=yes }}</ref> O svemu tome, Brešan je rekao: ''"Previše je filmova koji su ušli u distribuciju na loš način, nepripremljeni pa onda novine pišu da je taj i taj film vidjelo manje od tisuću ljudi. Kada bismo svi radili kao što treba raditi, onda bi hrvatski film imao i drukčiji status u društvu, a danas taj status, budimo realni, nije baš visok."''<ref name="vecernji1">[http://www.vecernji.hr/kultura/bresan-svecenikova-djeca-ne-izruguju-crkvu-nego-mane-clanak-488036 www.vecernji.hr], "Brešan: "Svećenikova djeca" ne izruguju Crkvu, nego mane ", ''Nijedan domaći film nije imao pretpripreme kao vaš: test-projekcije s publikom, posebne projekcije za kritičare koji su morali potpisivati da neće otkrivati kraj filma.'', objavljeno 17. prosinca 2012., pristupljeno 23. prosinca 2012.</ref> Sam Brešan nije bio ni na jednom od pretpremijernih prikazivanja na inzistiranje producenata i distributera kako njegova prisutnost ne bi stvorila pritisak kod gledtelja,<ref name="S45"/> od koji se tražila što objektivnija ocjena, pogotovo zato što je produkcija finalizirana tek 2 dana prije prikazivanja.<ref name="S45"/> Ipak, Brešan je rekao kako na filmu ne bi ništa mijenjao čak i da je dobio negativnu reakciju publike.<ref name="S45"/> Mnogo pitanja vrtilo se i oko datuma premijere, koji se nije poklapao s festivalskim datumima, među kojima je najznačaniji onaj [[Festival igranog filma u Puli|pulski]]. Kako je montaža filma bila gotova još tokom jeseni [[2012.]] godine ([[listopad]]/[[studeni]]), Brešan je smatrao da bi bilo previše čekati do sljedećeg festivala u Puli te je distributerima, [[Continental Film]]u, predložio termin u siječnju [[2013.]] godine, što su ovi prihvatili.<ref name="SD3"/> Takvo otvaranje imao je i film ''[[Što je muškarac bez brkova?]]'', koji je također bio velika uspješnica.<ref name="SD3"/> Film je u konačnici objavljen u dvije verzije. Originalna, kino verzija trajala je 92 minute, dok je za potrebe prikazivanja na [[HRT]]-u film podijeljen na tri epizode ukupnog trajanja 135 minuta (45 minuta po epizodi). To je prošireno izdanje sadržavalo niz dodatnih scena koje su izbačene u postprodukciji kino verzije, a javno su prvi puta prikazane u sklopu proširene verzije. == Marketing == [[Datoteka:Svećenikova_djeca_promo.jpg|220px|thumb|Promotivni poster ''Svećenikove djece'' kojeg je osmislio Martin Milinković. Praksa ''teaser'' plakata bila je nepoznata na polju hrvatske kinematografije do ovog filma.]] Za standarde hrvatske kinematografije, ''Svećenikova djeca'' imala su dotad neviđenu marketinšku kampanju. Marketinška kampanja izvedena na nekoliko razina, koristeći, pri tome, uhodani [[Hollywood|holivudski]] model, što je bio pionirski potez u hrvatskoj kinematografiji. Kampanja je započela nekoliko mjeseci prije premijernog prikazivanja filma i prošla je kroz nekoliko etapa, od uličnog marketinga statista u svećenićkim haljama, preko teasera na webu i tokom kino projekcija. Gotovo tri mjeseca prije premijernog prikazivanja, Seid Ružić, PR manager Continental Filma, komentirao je već zahuktalu kampanju: ''"Činjenica je da se i kod nas sve više i više počinju primjenjivati marketinška pravila kinodistribucije kakva su već odavno prisutna u zemljama gdje je kinomreža već razvijena. Upravo razvojem kinomreže kakav se događa u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol, paralelno se razvija i kinodistribucija koja sada puno više može doći do izražaja nego prije."''<ref name="Marketing">[http://slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/189362/Default.aspx Vinko Brešan zna kako stvoriti red pred kinoblagajnama]</ref> Marketinšku kampanju preuzeo je distributer filma, [[Continental Film]], koji je već ranije distribuirao uspješnice poput ''[[Koko i duhovi (film)|Koka i duhova]]''. S idejom su se javili glavnom producentu, [[Ivan Maloča|Ivanu Maloči]], koji ih je kontaktirao i prepustio im ideju promocije filma.<ref name="Marketing"/> Kao što je već rečeno, promocija filma prošla je kroz nekoliko faza. Prvi fazu obilježili su unajmljeni statisti koji su, odjeveni u svećenićke halje, šetali [[Zagreb]]om s posterom filma, a onda se pojavio i prvi teaser plakat. Teaser plakat, što je također nova praksa u hrvtaskoj kinematografiji, prikazivao je siluetu svećenika koji u desnoj ruci drži iglu, a u lijevoj [[kondom]]. Plakat je naišao na pohvale kritičara,<ref name="Polimac"/> a za njegov dizajn bio je zadužen Martin Milinković, izvršni direktor Continental Filma.<ref name="Polimac"/> Milinković je također osmislio i glavni plakat filma<ref name="Polimac"/> korišten tokom kino distribucije filma, koji prikazuje don Fabijana okruženog bebama. Drugu fazu obilježili su video teaseri i traileri koji su se pojavili na [[internet]]u i u kinima. Ukupno su objavljenja četiri trailera, svaki od kojih prikazuje drugu komičnu scenu iz filma. Traileri su objavljeni na službenom [[YouTube]] kanali Continental Filma pod naslovima "Balote", "Nogomet", "Kompjuter" i "Svećenikova djeca".<ref name="Marketing"/> Prvi je prikazivao scenu u kojoj don Fabijan, pokušavajući igrati balote, pogodi staricu u glavu; drugi je prikazivao scenu u kojoj don Fabijan navija za don Jakova dok ovaj igra nogomet; treći je prikazivao neuspjeli pokušaj don Fabijana da upali računalo koji je rezultirao nestankom struje, a četvrti klapu miješanih rasa kako izvodi pjesmu "[[Jute san se zaljubija]]".<ref name="Marketing"/> Svi ti traileri završavali su naslovom filma i tekstom "Uskoro u kinima, nova komedija Vinka Brešana, autora ''Kako je počeo rat na mom otoku'' i ''Maršala''".<ref name="Marketing"/> Na [[YouTube]]u se kasnije pojavio i trailer pod naslovom "Bebe", a napravljeno je i 5 TV spotova. Marketing u kino dvoranama proveden je preko dvominutne kino najave koja je sadržavala nekolicinu scena koje ilustriraju komične momente u filmu, a prikazivana je nekoliko mjeseca prije premijere tokom projekcija stranih hitova kao što je ''[[Skyfall]]''.<ref name="Marketing"/> Velik dio marketinga odradio je i [[Facebook]], odnosno službeni profil filma na toj društvenoj mreži, koji je redovito objavljivao sve vijesti vezane uz film i njegov uspjeh, a posjetiteljima je omogućio uvid u video zapise, kao i fotografije iz filma i sa snimanja. Cijela marketinška kampanja bila je timski rad u kojem su sudjelovali [[Interfilm]], [[Continental Film]] te kompanija "Utorak" Jakova Vilovića i izvedena je na svjetskoj razini.<ref name="Polimac"/> Impresivno otvaranje filma, najbolje u povijesti hrvatskog filma, svakako je rezultat impresivne marketinške kampanje<ref name="Polimac"/> i primjene nekoliko uspješnih holivudskih formula, među kojima je i ona koju je ugasli hrvatski magazin ''Hollywood'' u [[listopad]]u [[1998.]] godine objavio povodom izlaska hita ''[[Armageddon (film, 1998)|Armageddon]]'' [[Michael Bay|Michaela Baya]].<ref name="Marketing1">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/198801/Default.aspx ‘Svećenikova djeca’ zabilježila otvaranje nadomak ‘Pottera’ i potvrdila kako postoji recept za hrvatski blockbuster]</ref> Nakon impresivnog otvaranja na kino blagajnama, nastavljena je i marketinška kampanja. Osim niza društvenih faktora koji su doprinijeli marketingu (o čemu više piše u tekstu ispod), autori i glumci sudjelovali su u nizu intervjua i televizijskih emisija u kojima su komentirali uspjeh filma, a distributeri su u javnost pustili i dvije kompilacije ''bloopera'' (greške sa snimanja) kako bi pomogli promiciji filma. == Teme == Film ''Svećenikova djeca'' je [[satira|satirička]] [[komedija]] koja problematizira nekoliko značajnih problema hrvatskog i globalnog društva.<ref name="Matišić">[http://www.tportal.hr/showtime/film/234501/Nista-se-nikad-nece-popraviti-a-pogotovo-nece-covjek.html#.UQKbPTXD7Sv 'Ništa se nikad neće popraviti, a pogotovo neće čovjek']</ref> U samom središtu filma nalazi se problematika [[natalitet]]a, koja je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tada bila itekako aktualna. Naime, don Fabijan na otoku na kojeg je premješten susreće katastrofalno brojčano stanje - 20 umrlih, 0 rođenih. Kako su u Hrvatskoj objavljeni rezultati popisa stanovništva pokazali kako se broj stanovnika smanjuje,<ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/objavljeni-rezultati-popisa-stanovnistva |title=Objavljeni rezultati popisa stanovništva |access-date=2013-01-25 |archive-date=2012-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121219084846/http://www.ezadar.hr/clanak/objavljeni-rezultati-popisa-stanovnistva |url-status=dead }}</ref> a ta je tendencija hrvatske otoke pravila već godinama,<ref name="Matišić"/><ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/na-hrvatskim-otocima-se-zivi-dulje-od-80-godina |title=Na hrvatskim otocima se živi dulje od 80 godina |access-date=2013-01-25 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926194031/http://www.ezadar.hr/clanak/na-hrvatskim-otocima-se-zivi-dulje-od-80-godina |url-status=dead }}</ref> Brešanova natalitetna tematika bila je nikad aktualnija (iako je drama na nju ukazivala još [[1999.]] godine). Aktualizacija te tematike poklopila se i oko sukoba na relaciji crkva-država po pitanju novog zdravstvenog odgoja koji je u vrijeme emitiranja filma bio izrazito aktualan. Ipak, najveće mjesto među tematizirianim problemima zauzima katolička crkva, koja je u filmu prikazana kroz nekoliko slojeva.<ref name="Matišić"/> U kontekstu ranije napisanog, utjecaj katoličke crkve na poboljšanje natalitetne politike u Hrvatskoj prisutan je godinama, a sami postulati katoličke pronatalitetne politike dio su [[Biblija|biblijske]] nauke koju katolička crkva provodi kroz svoju povijest. Korištenje [[kondom]]a, koje na otoku uzrokuje nepostojan natalitet, protivno je službenom katoličkom nauku te je odlika onoga što don Fabijan u filmu naziva materijalističkim egoizmom, odnosno otklonom od katoličke duhovnosti. Dok službena crkva natalitetnu politiku promiče govorom, mladi don Fabijan s pobožnim trafikantom odluči poduzeti praktične mjere kako bi vratio otočane na pravi put. Brešan kroz svoj film također tematizira službene (pitanje [[celibat]]a i spolnih odnosa svećenika) i moralne stavove crkve, kroz odnos don Fabijana prema ostavljenom djetetu, ali i preko biskupa koji na otok dolazi u luksuznoj jahti. Biskupova jahta je očita kritika crkvenog materijalizma, koji se kao jedno od najgorih kršenja katoličke dogme provlači stoljećima, a izvrsno je satirizirana komentarom "ili je tajkun ili mafijaš".<ref name="SD3"/> [[Lazar Ristovski]], koji glumi biskupa, na svoju se ulogu osvrnuo sljedećim rječima: ''"Kao što je kod nas vozni park Svetog sinoda sav u crnim džipovima, tako se i hrvatski biskupi vozaju u bijelim jahtama. Druga vjera, ali ista ikonografija."''<ref name="Ristovski"/> Vjerojatno najznačaniju tematiku u cijelom filmu zauzima pitanje [[pedofilija|pedofilije]] u redovima katoličke crkve.<ref name="SD3"/> Ta tematika najavljena je već u razgovoru don Fabijana i biskupa u kojem potonji ne brani don Fabijanu spolne odnose ukoliko oni nisu s djecom, referirajući pri tom na skandale koji su se dogodili u svijetu. Kroz film se ipak čini kako je ta tema daleka, negdje u svijetu, ali kada se na samom kraju otkrije kako je ona itekako blizu, cijela priča dobije šokantan preokret. Radilo se o dramskom šoku kog je Brešan izveo briljantno i neočekivano, a zapravo je referirao na dvoličnost crkvenih institucija koje su godinama prikrivale kaznena djela počinjena na štetu djece u vlastitim redovima. Količina gorčine izražena je kroz gorčinu i bijes don Fabijana na kraju filma.<ref name="Matišić"/> U jednom manjem segmentu nego u svojim ranijim radovima, Brešan koristi i svoje klasične političke teme, odnosno sukob na relaciji nacionalistička desnica - liberalna ljevica, kao i ilustracija licemjerja hrvatske političke scene kroz odnos gradonačelnika ([[SDP]]) i učitelja ([[HDZ]]).<ref name="SD3"/> Isti odnos nakratko je tematizirao [[homoseksualnost]], čime je ovaj film zapravo postao kao "Hrvatska u malome".<ref name="SlobodnaDalmacija"/> Posebno mjesto među problematiziranim temama zauzima otočka malograđanština, koja gotovo zatucano odbija novine. [[Kondom]]i su prikazani kao gotovo blasfemične tvorevine, don Fabijan u početku ima tek šačicu ljudi na svojim misama, a u ispovjedaonici nikoga i to samo zato što je novi, prema otočkoj luđakinji Ani svi se odnose posprdno, a vrhunac svega prikazan je kroz Petrov odnos prema Aninom djetetu kog se, zbog povijesti mentalnih bolesti u obitelji, želi riješiti pod svaku cijenu iako njegova supruga i on ne mogu imati djece. == ''Svećenikova djeca'' u kontekstu Brešanova djela == [[Datoteka:Vinko Brešan Nije kraj 1.jpg|200px|thumb|''Svećenikovom djecom'', redatelj [[Vinko Brešan]] vratio se žanru u kojem je najbolji - komediji.]] Redateljski opus Vinka Brešana sadržavao je, do ''Svećenikove djece'', četiri filma od kojih su dvije bile satirične komedije, jedna drama i jedna crnohumorna drama. Brešan se na hrvatskoj filmskoj sceni svakako etablirao kao briljantan redatelj komedija tako da njegovi dramski filmovi ''[[Svjedoci]]'' i ''[[Nije kraj]]'', iako šokantni (što je još jedna bitna odlika Brešanovih filmova), nisu ostvarili komercijalni i popularni uspjeh kao njegova prva dva filma, ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]'' i ''[[Maršal (film)|Maršal]]'', mada se radilo o nagrađivanim i hvaljenim ostvarenjima. ''Svećenikovom djecom'', Brešan se vratio žanru u kojem je najbolji.<ref name="novilist"/> Radi se tu o novoj satitiričnoj komediji koja lucidno secira društveno tkivo i aktualnu situaciju, progovarajući o nekim tabuima. Identičan postupak on čini u svojim ranijim komedijama - u ''Kako je počeo rat na mom otoku'' koketira s temom rata koja je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bila itekako aktualna, dok u ''Maršalu'' progovara o odjecima [[jugonostalgija|jugonostalgije]] u periodu u kojem Hrvatska pati od autoritarnih odjeka [[Franjo Tuđman|Tuđmanova]] predsjedništva. ''Svećenikova djeca'' po mnogočemu zauzima posebno mjesto u Brešanovom opusu. Zbog odabira otoka, zatvorene malograđanske sredine u kojoj se, u malom, pronalaze svi oni karakteri vrijedni satire, ''Svećenikova djeca'' smatrana je svojevrsnim nastavkom njegova prva dva "otočka filma" - poslijednji dio njegove "otočke trilogije o ljudima i otocima".<ref name="nacional"/><ref name="SD3"/> Ipak, sam Brešan odbio je paralele sa svojim ranijim filmovima iz nekoliko razloga. Dok je možebitnu sličnost s ''Maršalom'' dopustio kao mogućnost, to isto je striktno odbio kad je u pitanju ''Kako je počeo rat na mom otoku''.<ref name="nacional"/> Naglasio je kako su ''Svećenikova djeca'' samo silom prilike smještena na otok (jer je [[Mate Matišić|Matišićeva]] drama smještena u gradu) zbog efektnosti i realističnosti, što je zapravo jedini razlog smještanja radnje na otok.<ref name="SD3"/> Dodao je i kako ''"sad to izgleda kao trilogija, ali neću to reći jer možda je dio tetralogije ili nečeg još šireg. Otkud znam da neću opet snimati film s otokom ili nekim drugim geografskim dalmatinskim pojmom u centru fabule..."''<ref name="SD3"/> ''Svećenikova djeca'' ujedno je i druga suradnja scenarista [[Mate Matišić]]a i redatelja Brešana. Matišić je jedan od najizvođenijih suvremenih dramskih pisaca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], koji u svom radu uspijeva zabiti oštricu u društveno tkivo i glib u kojeg je upalo.<ref name="Matišić"/> Njihova prva suradnja, film ''[[Nije kraj]]'', crnohumorna priča o romansi hrvatskog ratnog veterana i srpske porno glumice nije naišla na svekoliko oduševljenje publike i kritike, unatoč nekolicini nagrada. Ovdje, Brešan koristi Matišićev 15 godina star dramski tekst u stvaranju satirične komedije na tragu njegovih prvih hitova. Pogreške njihove prve suradnje uklonjene su i film je realiziran bez ikakve pogreške.<ref name="Polimac">{{Cite web |title=Brešanov film imao otvaranje u rangu hollywoodskog hita |url=http://www.jutarnji.hr/-svecenikova-djeca---bresanov-film-imao-otvaranje-u-rangu-hollywoodskog-hita/1076955/ |access-date=2013-01-28 |archive-date=2013-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130111074528/http://www.jutarnji.hr/-svecenikova-djeca---bresanov-film-imao-otvaranje-u-rangu-hollywoodskog-hita/1076955 |dead-url=yes }}</ref> Ovaj uspjeh imao je dvojako značenje jer je istovremeno enorman doprinos hrvatskom filmu, ali i veliki povratak Vinka Brešana,<ref name="Polimac"/> kog se naziva spasiteljem hrvatskog filma.<ref name="21stoljeće">[http://21stoljece.hr/site/80-zivot/1570-kako-su-otac-i-sin-bresan-spasili-hrvatski-film Kako su otac i sin Brešan spasili hrvatski film]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U konačnici, film je još jedna ilustacija Brešanovih "proročkih" sposobnosti. Naime, ''Kako je počeo rat na mom otoku'' snimljen je [[1996.]] godine, u periodu završetka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], a bavio se tematikom početka tog istog rata u razdoblju kada je taj rat još uvijek bio aktualan. Brešan je prvi redatelj koji se otvoreno narugao ridikuloznosti tog rata što je doprinijelo uspjehu filma. S druge strane, ''Maršal'' se pojavljuje [[1999.]] godine, godine kada umire [[Franjo Tuđman]], a [[Ivica Račan|Račanov]] [[SDP]] ubrzo odnosi pobjedu na izborima protiv [[HDZ]]-a, a bavi se tematikom [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].<ref name="SlobodnaDalmacija">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/198298/Default.aspx "Svećenikova djeca" - siguran megahit]</ref> ''Svećenikova djeca'' pogodila su društveni trenutak u nekoliko segmenata. Distribucija filma započela je gotovo paralelno s objavom razultata o popisu stanovništva koji su pokazivali smanjenje broja stanovnika. Film koji se bavi povećanjem nataliteta na otoku gotovo je savršeno uklopljen u tada aktualnu demografsku debatu koju je prikazao na izrazito satiričan i komičan način.<ref name="Pavičić"/> S druge strane, upravo je uplitanje crkvenih institucija u natalitetnu politiku u "stvarnom životu", ovoj "filmskoj priči" dalo dodatni realizam. Crkveno uplitanje u seksualne teme u filmu također se poklopilo i s tada žestokom debatom između crkve i države oko programa zdravstvenog odgoja kojeg je iniciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Žustra rasprava o, kako je Brešan rekao, kondomima na relaciji crkva-država išla je u korist filmu i tako samo doprinijela izvrsnoj kampanji.<ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/to-je-cudo-jedno-bavimo-se-kondomima-u-raspravama.html 'To je čudo jedno, bavimo se kondomima u raspravama!']</ref> Nevjerojatna je činjenica kako se Brešan u svoja tri hita upravo vizionarski osvrnuo na društvenu zbilju. Tematika koju koristi izvrsno se uklopila u aktualnu društvenu zbilju i tako postala pravi društveni fenomen.<ref name="Polimac"/> Naravno da Brešan nije imao u vidu društveni marketing niti su njegovi filmovi nastali kao promućurna refleksija budućeg vremena (pogotovo jer je Matišićeva drama stara 15 godina),<ref name="Polimac"/> ali je dokazao kako posueduje nos za društveni moment<ref name="Pavičić"/> kao izraz kombinacije umjetničkog nagona i redateljske sreće.<ref name="SlobodnaDalmacija"/> == Kritike == Brešanova ''Svećenikova djeca'' dobila su pretežito dobre kritike, kako od struke tako i od publike. Na internetskom filmskom portalu [[IMDb]], film drži ocjenu od 7.2/10<ref>[http://www.imdb.com/title/tt2395421/ ''Svećenikova djeca'' na IMDb-u]</ref> te spada u 10 najbolje ocijenjenih hrvatskih filmova.<ref>[http://www.imdb.com/search/title?countries=hr&sort=user_rating&title_type=feature Hrvatski film] - iz popisa su isključeni filmovi u kojima je Hrvatska navedena samo kao koproducent s manjinskim udjelom.</ref> Ujedno, to je i drugi najbolje ocijenjen Brešanov film, iza ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]'' (7.4/10).<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0116739/ ''Kako je počeo rat na mom otoku'' na IMDb-u]</ref> Kritičar ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]'', Marko Njegić, u svojoj kritici, objavljenoj u periodu između pretpremijernih i premijernih prikazivanja, filma naziva sigurnim megahitom i, simbolički, daje "[Imate] blagoslov za gledanje".<ref name="SlobodnaDalmacija"/> Za njega, ''Svećenikova djeca'' su ''"izolirana otočna zajednica mediteranskog podneblja, nešto crnje “Naše malo misto“ (scenaristički) pretrpano živopisnim likovima na rubu karikatura poput lokalnih moćnika, PTSP-ovaca, rasista, redikula..., u “Svećenikovoj djeci“ je zapravo suvremena Hrvatska u malom, čije je društvene temelje Brešan malčice opet prodrmao zdravom, vizualnostilski dotjeranom narodskom komedijom fizičkih gegova i gorko-slatkog humora."''<ref name="SlobodnaDalmacija"/> U Njegićevoj kritici naglašeno je i kako će film, kao i slavna "paštašuta" iz ''Kako je počeo rat na mom otoku'', ponuditi nekoliko pamtljivih replika koje imaju potencijal ući u jezik.<ref name="SlobodnaDalmacija"/> Njegić se također nije libio usporediti Brešana s popularnim [[James Cameron|Jamesom Cameronom]], autorom globalnih hitova poput ''[[Titanic (1997)|Titanica]]'' i ''[[Avatar (2009)|Avatara]]'', naglašavajući kako je Brešan, za hrvatske standarde, svojim radom ostvario uspjeh sličan onome Camerona.<ref name="SlobodnaDalmacija"/><ref name="SD-Maršal">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/199784/Default.aspx ‘Svećenikova djeca’ gledanija i od ‘Maršala’]</ref><ref name="SD-155">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/202996/Default.aspx Vinko Brešan: Hitovi se događaju, a ne snimaju i predviđaju]</ref> Mada umjereniji, film su pohvalili i Nenad Polimac i Jurica Pavičić, najugledniji hrvatski kritičari, obojica pišući za ''[[Jutarnji list]]''. Polimac je potvrdio kako su ''Svećenikova djeca'' doista najuspješnije ostvarenje hrvatske filmografije i pohvalio marketinšku kampanju, koja je uvelike doprinijela tom uspjehu.<ref name="Polimac"/> Posebno je pohvalio i Brešanov osjećaj za tajming, koji svakako nije pomno isplaniran, ističući kako je Brešan jedan od onih redatelja koji smatraju da moraju "zadirati u relevantne probleme".<ref name="Polimac"/> Dodao je i kako ''"postoji, [međutim], razlika između redatelja koji pričaju priče i žele zabaviti (što ne mora biti loše) i onih koji žele provocirati, a Brešan je na svu sreću objedinio oba pristupa."''<ref name="Polimac"/> U konačnici, zaključio je Polimac, ''Svećenikova djeca'' su veliki povratak Vinka Brešana od kojeg će cijela hrvatska kinematografija imati koristi.<ref name="Polimac"/> Pavičić je, također, pohvalio Brešanov osjećaj za društveni tajming i naglasio kako će sigurno stvoriti redove pred blagajnama.<ref name="Pavičić"/> Istaknuo je kako su ''Svećenikova djeca'' njegov redateljski najzreliji film i kako se, po pitanju izvedbenog majstorstva, radi o vjerojatno najumješnijem hrvatskom redatelju.<ref name="Pavičić"/> Ipak, njemu osobno, ''Svećenikova djeca'' "su nova demonstracija onog što je kod Brešana i najbolje i onog što nije" - film izvrsnog režisera koji je sklon "u dramaturškom smislu [sklon] pretrpavanju i baroknom gomilanju".<ref name="Pavičić"/> Brešan je stvorio film "koji je po izvedbenoj razini majstorija", ali je u njemu nagomilao toliko fenomena da neki bitni likovi (a tu posebno navodi ludu Anu) nisu dobili prostora, zaključivši kako bi "film u fazi “script-doctoringa” trebalo okljaštriti kao maslinu u siječnju: oljuštiti viškove, da ostane ono izvrsno."<ref name="Pavičić"/> Pavičić je posebno pohvalio i ''cast'' filma, kojemu ne nalazi mane, i stiliziranu scenografiju, koju uspoređuje s radom [[Wes Anderson|Wesa Andersona]].<ref name="Pavičić"/> U prilog filmu svakako su išle i brojke gledanosti, koje su bile apsolutno rekordne za hrvatske standarde, zbog čega su mnogi povlačili paralele s [[Hollywood|holivudskim]] uspješnicama.<ref name="Polimac"/><ref name="Marketing1"/> Konkurenciju je film poveo već samim vikend-otvaranjem u kojem je ostvario rekordnih 33,759 gledatelja,<ref name="T-Portal"/><ref name="SD"/><ref name="Polimac"/><ref name="Marketing1"/><ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/novi-rekord-vise-33-tisuce-ljudi-svecenikovoj-djeci-clanak-494830 Novi rekord – više od 33 tisuće ljudi na "Svećenikovoj djeci"]</ref> dok je u prvom tjednu film pogledalo 52,275 ljudi.<ref name="T-Portal"/><ref name="mojtv"/><ref name="SD"/> Sredinom siječnja, ''Svećenikova djeca'' oborila su i granicu od 100.000 gledatelja te probila rekord kog je držao Brešanov ''Maršal'',<ref name="SD-Maršal"/> postavši tako drugi najgledaniji hrvatski film nakon [[2000.]] godine te četvrti od osamostaljenja u manje od mjesec dana distribucije. Nakon četiri tjedna, s ukupno 129,256 gledatelja, ''Svećenikova djeca'' su zadržala prvo mjesto po gledanosti, ispred oskarovskih filmova kao što su ''[[Django Unchained]]'' ili ''[[Les Misérables (2012)|Les Misérables]]''.<ref>[http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/filmovi-i-glumci/svecenikova-djeca-i-dalje-na-prvom-mjestu-gledanosti/ Svećenikova djeca i dalje na prvom mjestu gledanosti]</ref> U petom tjednu emitiranja, film je dostigao brojku od 143,097 gledatelja, ponovo zadržavši prvo mjesto na domaćem ''box officeu''.<ref>[https://www.facebook.com/SvecenikovaDjeca?ref=ts&fref=ts Facebook profil]</ref> Od [[6. veljače]] [[2013.]], film je distribuiran i u [[Srbija|Srbiji]], uz pozitivne reakcije.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/film/240017/Svecenikova-djeca-krecu-u-osvajanje-Srbije.html#.UQ60njjD7Ss 'Svećenikova djeca' kreću u osvajanje Srbije]</ref> Zaključno s [[17. veljače]] [[2013.]] godine, ''Svećenikova djeca'' su ostvarila ukupnu brojku od 155,139 gledatelja i tako prestigla [[Hrvoje Hribar|Hribarev]] ''[[Što je muškarac bez brkova? (film)|Što je muškarac bez brkova?]]'', koji je imao 152,276 gledatelja.<ref name="SD-155"/><ref name="Večernji-155">[http://www.vecernji.hr/kultura/svecenikova-djeca-najgledaniji-domaci-film-21-stoljecu-clanak-511835 Svećenikova djeca najgledaniji domaći film u 21. stoljeću]</ref> Brešanov film postao je tako i službeno najgledaniji hrvatski film [[21. stoljeće|XXI. stoljeća]],<ref name="Večernji-155"/> te sveukupno treći film po broju gledatelja u povijesti hrvatske kinematografije, iza ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]'' i animiranog filma ''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997)|Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]'', koji je imao 217,000 gledatelja.<ref name="SD-155"/> Neke kritike bile su i neutralne, tako da Maja Hrgović u ''[[Novi list|Novom listu]]'' piše: ''"Brešan je išao na sigurno kad je u film ubacio toliko dopadljivih općih mjesta u obradi teme licemjerja institucije Crkve, čija aktualnost ne jenjava: s jedne strane ponudio je gledateljima maratonski niz skečeva (od onih koji se temelje na pogrešnim interpretacijama, mehanizmu komedije zabune, pa do anegdotalnih rješenja koja kao da su »pokupljena« iz kakvog lošijeg sitcoma, na primjer ono kad se ženskaroš ulovljen u bračnu stupicu napije i popne na stup i otamo pjeva klapske pjesme, a žena i majka neuspješno ga nagovaraju da siđe), a s druge strane, priču je »pojačao« zgodnim ilustracijama pojedinih situacija, na primjer ono kad ljekarnik (nacionalist, rasist i ksenofob) prestravljen naglo probuđenim zanimanjem medija za »otok ljubavi« predviđa kako će stranci pokupovati nekretnine na otoku i potpuno zavladati tradicijom, pa pop u bljesku imaginacije koji možda najavljuje njegovo kasnije mentalno »puknuće«, vidi mjesnu klapu sastavljenu od crnaca i Kineza."''<ref name="novilist" /> Loše kritike, s druge strane, bile su malobrojne. Pišući za portal film-mag.net, Robert Jukić se oštro osvrnuo kako na redatelja tako i na sam film.<ref name="Jukić">[http://film-mag.net/wp/?p=6238 FILM: SVEĆENIKOVA DJECA, komedija / drama [osvrt Robert Jukić]</ref> Cijeli premisu filma nazvao je dosta naivnom, a komični segment neinventivnim, uz izuzetak nekolicine gegova, smatrajući kako je uspjeh filma rezultat nabrijanog marketinga i niskih kriterija hrvatske publike.<ref name="Jukić"/> Ipak, u svom se mišljenju našao izoliranim. Najžešće kritike su, očekivano, došle iz redova katoličke crkve, koju je predstavljao teolog [[Adalbert Rebić]]. Rebić je o filmu rekao sljedeće: ''"Pa pogledajte samo o čemu govori film 'Svećenikova djeca', pa to je komunistički pamflet protiv Katoličke crkve. To je dio globalnog pokreta devijantnih seksualnih manjina protiv većine..."''<ref>[http://www.seebiz.eu/adalbert-rebic-urota-pedera-i-lezbi-upropastit-ce-drustvo/ar-54006/ Adalbert Rebić: Urota pedera i lezbi upropastit će društvo]</ref> Samog redatelja, ta izjava je nasmijala i komično se na nju osvrnuo riječima "Marx i Engels izmislili su kondome, Lenjin ih je koristio, a Josip Broz Tito dao je direktivu: ‘Narodi Jugoslavije, kupujte kondome kao da će sutra biti rat, a trošite ih kao da nam predstoji sto godina mira.’",<ref>{{Cite web |title=Brešan odgovorio Rebiću: Marx je izmislio kondome, Lenjin ih je koristio |url=http://trend.seebiz.eu/film/bresan-odgovorio-rebicu-marx-je-izmislio-kondome-lenjin-ih-je-koristio/ar-54055/ |access-date=2013-02-03 |archive-date=2013-01-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130128110516/http://trend.seebiz.eu/film/bresan-odgovorio-rebicu-marx-je-izmislio-kondome-lenjin-ih-je-koristio/ar-54055/ |dead-url=yes }}</ref><ref name="Replika">{{Cite web |title=Vinko Brešan o izjavama Adalberta Rebića: Po njemu kondome su izmislili Marx i Engels |url=http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/198993/Default.aspx |access-date=2013-02-03 |archive-date=2015-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151023105336/http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/198993/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref> dok je nešto oštriji bio umirovljeni svećenik don [[Ivan Grubišić]], koji je snažno osudio Rebića riječima "to je isključivost, pa čak i jedna vrsta talibanštine! Crkva ima pravo reći svoje mišljenje, ali ga ne smije nametati, pritiskati...", naglasivši još kako bi Crkva prvo trebala "[kada Crkva] počisti(ti) ispred svojega praga, (a) onda i druge [može] pozivati na red."<ref name="Replika"/> Zbog svojih izjava, Rebić je pozvan na obavijesni razgovor na policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/201728/Default.aspx Teolog Adalbert Rebić bio na obavijesnom razgovoru: za "lezbe" mu prijeti kazna od 30 tisuća kuna]</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.imdb.com/title/tt2395421/ ''Svećenikova djeca'' na IMDb-u] {{Vinko Brešan}} {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi 2013.]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] ptb3ymut1yvexcnqx22ruacj10kzsdh 2 205351 42677724 42659393 2026-08-15T18:04:29Z Edgar Allan Poe 29250 /* Općenito */ 42677724 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} 1nem9g5r9wxdfqo5wgcify2kxgf56rd 42677737 42677724 2026-08-15T19:08:34Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografije */ 42677737 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} jfrx3l38djh4d0jakwuoczdga9poqkp 0 207146 42677716 40662522 2026-08-15T17:38:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Felipe II od Španije]] na [[Felipe II, kralj Španije]] 40662522 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Kralj Filip II. | titula = | slika = [[Datoteka:Portrait_of_Philip_II_of_Spain_by_Sofonisba_Anguissola_-_002b.jpg|200px]] | opis slike = | vladavina = [[1556|1556.]] - [[1598|1598.]] | krunidba = | ostale titule = | puno ime = | datum rođenja = [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527|1527.]] | mjesto rođenja = [[Valladolid]], [[Španija|Španjolska]] | datum smrti = [[13. 9.|13. rujna]] [[1598|1598.]] | mjesto smrti = [[Madrid]], [[Španija|Španjolska]] | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = | nasljednik = | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = princeza Marija od Portugala <br /> Marija I., kraljica Engleske <br /> Elizabeta Valois <br /> Ana | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = princ Karlo <br /> princeza Elizabeta<br />princeza Katarina <br /> [[Filip III., kralj Španjolske|Filip III.]], kralj Španjolske | obitelj = [[Habsburg]] | dinastija = | vladarska himna = | otac = [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]], kralj Španjolske poznatiji kao Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva | majka = Elizabeta }} '''Filip II.''' ([[španski jezik|španjolski]] '''Felipe II'''), (* [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527]]. u [[Valladolid]]u; † [[13. 9.|13. rujna]] [[1598]]. u [[El Escorial]]u kod [[Madrid]]a). Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj [[Engleska|Engleske]] (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj [[Portugal]]a (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj [[Čile]]a (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], koji je u [[Španija|Španjolskoj]] vladao pod imenom [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]]. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u [[Evropa|Europi]]. [[1561]] seli svoj dvor iz [[Toledo|Toleda]] u [[Madrid]] koji time postaje glavni grad kraljevine [[Španija|Španjolske]]. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska [[inkvizicija]] je ''optužene'' krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio [[Portugal]], zagospodario je čitavim [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]] i prostranim portugalskim kolonijama u [[Brazil]]u i istočnoj [[Indija|Indiji]]. Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Holandija|Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti. Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, su osnovale Katolički savez 1579. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i Belgiju. Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u [[Utrecht]]u 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine 1581. nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost. Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji. {{Popis španjolskih kraljeva}} {{Lifetime|1527|1598|Felipe II od Španjolske}} [[Kategorija:Španski vladari]] [[Kategorija:Portugalski vladari]] [[Kategorija:Habsburgovci]] lyhvs6e0j9klo713ymmnkftacro692p 0 207506 42677849 42448835 2026-08-16T07:45:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677849 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Villa d'Este u Tivoliju |image = Villa d'Este 01.jpg |godina = [[2001]]. <small>(25. zasjedanje)</small> |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1025 |država = {{flag|Italija}}<br /> <center>{{Lokacijska karta|Italija|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Villa d'Este|position=right |lat_deg=41|lat_min=57|lat_sec=45|lat_dir=N |lon_deg=12|lon_min=47|lon_sec=46|lon_dir=E }}<small>Lokacija Tivolija u Italiji</small></center> }} [[Datoteka:Carl Blechen 007.jpg|lijevo|mini|[[Carl Blechen]], ''Park vile d'Este'', 1830. Ovaj naizgled podivljali vrt koji je inspirirao [[Romantizam|romantičare]] danas je poprimio izvorni izgled.]] '''Villa d'Este''' je [[Vila (građevina)|vila]] u [[Tivoli]]ju, u blizini [[Rim]]a ([[Italija]]) koja je kao jedinstven primjer [[Renesansna arhitektura|renesansne arhitekture]] i talijanskog [[vrt]]a upisana na kao UNESCO-v popis [[svjetska baština u Italiji|svjetske baštine]]. {{coord|41|57|45|N|12|47|46|E|type:landmark_scale:1250|display=title}} == Historija == [[Datoteka:Dupérac, Étienne - Gardens at Villa d'Este - 1560-1575.jpg|mini|lijevo|Plan vile d'Este iz 1575. god.]] Vilu d'Este je naručio kardinal [[Ippolito II. d'Este]], sin [[Alfonso I. d'Este|Alfonsa I.]] i [[Lukrecija Borgia|Lukrecije Borgije]], unuk pape [[Aleksandar VI.|Aleksandra VI.]] Njega je papa [[Papa Julije III|Julije III.]] postavio za upravitelja Tivolija darujući mu već postojeću [[benediktinci|benediktinsku]] vilu koju su pape konfiscirale još u 13. stoljeću. On ju je dao potpuno rekonstruirati prema planovima [[Pirro Ligorio|P. Ligorija]] u izvedbi arhitekta i inžinjera iz Ferrare - [[Alberto Galvani|A. Galvanija]], dvorskog arhitekta [[Obitelj Este|obitelji Este]]. Glavni slikar ambicioznih unutarnjih dekoracija bio je [[Livio Agresti]] iz [[Forli|Forlìja]], a [[Pirro Ligorio]], koji je bio zadužen za ikonografski program unutarnjih freski, također je trebao isplanirati vrtove oko vile. U tome mu je pomogao [[Tommaso Chiruchi]] iz [[Bologna|Bolonje]], jedan od najvještijih inženjera [[hidraulika|hidraulike]] 16. stoljeća koji je već radio na fontanama vile Lante, ali i Francuz [[Claude Venard]], iskusni graditelj hidrauličkih [[orgulje|orgulja]]. Pri gradnji vile, graditeljima je kao inspiriracija (ali i kao izvor mramorne građe i ukrasnih skulptura<ref>Između ostalog, vjeruje se kako je skulptura Herkula i Telefa ([[Louvre]]) pronađena prilikom iskapanja vile d'Este.</ref> ) koristila obližnja [[Hadrijanova vila]], palača cara [[Hadrijan]]a iz 2. stoljeća. Od nje su kopirali tehnike hidrauličnog inženjerstva za opskrbu vodom dotad neviđenog broja fontana. Od 1550. do njegove smrti 1572. godine, kada je vila bila skoro dovršena, kardinal d'Este je stvorio dvorski ambijent okružen spektakularnim terasastim vrtom u kasno-[[renesansa|renesansnom]] [[manirizam|manirističkom]] stilu, koji je potpuno iskoristio prednost lokacije na padini uz inovativno rješenje problema dotoka dovoljne količine vode potrebne za brojne kaskade, bazene, kanale, cisterne i fontane (giochi d'acqua). Krajnji rezultat je bila prva od mnogih vila u okolici Rima izgrađenih u 17. stoljeću (Villa Lante, [[Villa Farnese]] u Capraroli, te Villa Aldobrandini i Villa Torlonia u Frascati). Ovakvo planiranje vrta s vodenim strukturama u fantastičnoj mješavini arhitektonskih elemenata i poludivlje prirode je imalo snažan utjecaj na europski vrtni urbanizam i kasnije je kopirano u brojnim građevinama od Portugala do Poljske. [[Datoteka:villa d'este at tivoli paintings arp.jpg|mini|[[Freska]] na svodu vile.]] Kardinal [[Alessandro d'Este]] je od 1605. godine popravio i produžio vrtove. U 18. stoljeću vila je pripala [[Habsburg]]ovcima, nakon što ju je [[Ercole III. d'Este, vojvoda Modene]] ostavinski proslijedio Mariji Beatrice Ricciardi d'Este, supruzi [[Ferdinand Habsburški|Nadvojvodi Ferdinandu I. Habsburškom]]. Uslijedilo je zapostavljanje vile i vrtova u kojemu je hidraulika propala, a mnoge skulpture koje je skupio Ippolito d'Este raznesene na druge lokacije. Slikovito propadanje ruševne vile, koji su zabilježili brojni slikari (npr. [[Carl Blechen]]), je zaustavio kardinal [[Gustav von Hohenlohe]], koji je ponovno oživio vrtove i organizirao koncerte<ref>[[Franz Liszt]] je prilikom svoga posljednjeg koncerta u vili izveo svoju skladbu ''Les Jeux d'Eaux à la Villa d'Este''</ref>. Naposljetku je vilu d'Este kupila talijanska država nakon Prvog svjetskog rata i dala ju obnoviti, prilikom čega su joj vraćene slike iz Državne galerije u Rimu. [[Jean Garrigue]]je svojom zbirkom pjesama ''Šetnja vodenim parkom vile d'Este'' (1959.) samo nastavio dugu tradiciju pjesništva inspiriranog njenim vrtovima, a [[Kenneth Anger]] je u njenom vrtu snimio film ''[[Eaux d'artifice]]''. U vili d'Este se također naazi i obrazovni muzej antiknih knjiga (''Museo Didattico del Libro Antico''). == Vila == [[Datoteka:000910 tivoli v d este 47 facciata.jpg|mini|lijevo|[[Pirro Ligorio]], ''Gran Loggia'' u prednjem vrtu.]][[Datoteka:Villa d Este1.jpg|mini|''Fontana dell'Ovato'' ("Ovalna fontana") se u kaskadama spušta od jajastog bazena u veliki bazen ispred rustikalnog nimfeuma (nymphaeum).<center>]][[Datoteka:Fontana di Diana Efesina-Tivoli, Villa d'Este.jpg|mini|''Fontana di Diana Efesina'' (Dijanina fontana).]] Sama vila s tri strane okružuje dvorište iz 16. stoljeća koje je nekada bio [[klaustar]] [[benediktinci|benediktinskog]] [[manastir|samostana]]. Fontana na bočnom zidu, uokvirena [[Dorski red|dorskim stupovima]], sadrži skulpturu Nimfe u lažnoj špilji (''grotto'')<ref>Figura je oblikovana po helenističkom prototipu ''Uspavane Arijadne'' iz Vatikanskog muzeja, dok njen smještaj u grotto sa dugim stalaktitima, daje naslutiti kako je riječ o kućnoj nimfi (''genius loci''), premda je u mnogim knjigama jednostavno zovu ''Venerom''.</ref> iznad koje je simbol obitelji d'Este – orao. Glavni središnji ulaz vodi u ''Appartamento Vecchio'' ("Stara soba") s [[alegorija|alegorijskim]] freskama na svodu koje je naslikao Livio Agresti s učenicima. Ova soba, izgrađena za Ippolita d'Este, ima spektakularni pogled duž glavne osi vrtova koja se terasasto spušta. S njene lijeve i desne strane su privatne sobe, između ostalog Ippolitova knjižnica, spavaća soba s kapelom i privatne stube za donju sobu, ''Appartamento Nobile'', koji izlazi ravno na Veliku ložu povezanu sa šljunkovitom terasom ukrašenom motivom [[slavoluk]]a. Gornja terasa vile završava [[balkon]]om, koji ima balustrade na lijevom kraju, a s kojega se pruža pogled na vrtove i dolinu ispod. == Vrtovi == Vrtovi imaju plan središnje osi sa sekundarnima koje se križaju s glavnom, a svaka ima drukčiji raspored oko 500 slavina, fontana i bazena. Obilna količina vode dolaziiz rijeke [[Aniene]] (koja je dijelom skrenuta u grad, udaljen oko kilometra), ali i iz izvora Rivellese koji napaja cisternu ispod dvorišta vile. Vrt je danas dio organizacije Grandi Giardini Italiani. Dvostruka simetrična stubišta oko središnje osi vrta vode od terase vile do slijedeće vrtne terase s Dijaninim [[grotto]]m. On je bogato ukrašen freskama i sitnim [[mozaik]]om s jedne strane, dok je u sredini ''Fontana del Bicchierone'' ("Fontana velikog pehara")<ref>Za nju se smatra da je djelo velikog [[Gian Lorenzo Bernini|Berninija]]</ref>, gdje voda izvire iz naočigled prirodnog kamena u pehar u obliku školjke. Krajnje lijevo se nalazi kompleks fontana ''Rometta'' ("Mali Rim"), a s desna je Pirro Ligoriova ''Fontana dell'Ovato''. Od obje ove fontane vode stubišta na slijedeću terasu sa kompleksom ''Stotinu fontana'' gdje brojne slavine pune dugo rustikalno korito.posjetitelj može proći ispod vode kroz rustikalne [[arkada|arkade]] konkavnog [[nimfeum]]a ispunjenog mramornim nimfama ([[Giambattista della Porta]]). Iznad nimfeuma nalazi se ''[[Pegaz]]ova'' skulptura, [[Parnas|Parnaška]] fontana i lov na [[Muze]]. Ova terase je povezana s nižom Zmajevom fontanom koja sominira središnjom perspektivom vrta. Izgrađena je 1572. godine prilikom posjeta pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] čiji je grb imao zmaja. Središnje stubište vodi peko drvenog mosta do tri četvrtasta riblja bazena koja su na najdonjoj osi vrtova a završavaju vodenim [[orgulje|orguljama]] [[Neptun (planeta)|Neptunove]] fontane. == Povezano == * [[Vrtna arhitektura]] * [[Hadrijanova vila]] == Reference == {{izvori}} * Touring Club Italiano, 1966. ''Guida d'Italia: Roma et dintorni'', str. 615.-618. * Sergio Cartocci, ''Tivoli: povijest i umjentost: Villa d'Este, Villa Gregoriana, Villa Adriana'', 1976. * David R. Coffin, ''Villa D'Este u Tivoliju''1960. == Vanjske veze == {{Commonscat|Villa d'Este (Tivoli)}} * [http://www.villadestetivoli.info/ Villa d'Este – Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722010158/http://www.villadestetivoli.info/ |date=2011-07-22 }} * [http://www.tibursuperbum.it/eng/monumenti/villadeste/index.htm Tivoli - Villa d'Este] – Ilustracije i opis * [http://www.bergerfoundation.ch/Jardin/jardin-este_english.html Vrtovi vile d'Este] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414102505/http://www.bergerfoundation.ch/Jardin/jardin-este_english.html |date=2016-04-14 }} {{Svjetska baština u Italiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vile u Tivoliju|Este]] [[Kategorija:Renesansne vile|Este]] [[Kategorija:Renesansne građevine u Italiji]] [[Kategorija:Parkovi u Italiji]] [[Kategorija:Fontane u Italiji]] [[Kategorija:Historijski muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] dq6tmnyynw5bx60bqfbkri8n4v63x6c 0 209920 42677773 42388099 2026-08-15T22:39:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677773 wikitext text/x-wiki {{coord|49|45|22|N|6|38|35|E|region:DE-RP_type:landmark|display=title}} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i [[Gospina crkva u Trieru]] |image = Trier Dom BW 1.JPG |godina = [[1986]]. <small>(10. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, iv, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/367 |država = {{flagcountry|NJE}} }} '''Katedrala Svetog Petra u [[Trier]]u''' ([[nemački jezik|njemački]]: ''Trierer Dom''),je sjedište [[katoličanstvo|rimokatoličke]] Trierske [[dijeceza|biskupije]], u pokrajini [[Rhineland-Palatinate]] i najstarija [[katedrala]] u [[Nemačka|Njemačkoj]]. Ovo zdanje, zahvaljujući svom dugom vijeku, ima odlike mnogih razdoblja u kojima je nadograđivana, počevši sa središnjom [[kapela|kapelom]] od [[antički Rim|rimske]] opeke iz vremena [[Sveta Helena|Svete Helene]]. Sa svojom veličinom od 112,5 x 41 m, najveća je građevina u Trieru. God. 1986. upisana je na [[UNESCO]]v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/367 Trierska katedrala na UNESCOvim službenim stranicama]</ref>. [[Datoteka:Trierer Dom at night.jpg|mini|lijevo|300px|Trierska prvostolnica noću]] == Historija == Katedralu u rimskom gradu ''Augusta Treverorum'' podigao je [[episkopos|biskup]] [[Maximin Trierski]] (329.-346.), na temeljima starije građevine, odmah po pokrštenju cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]]. Bio je to najveći kršćanski kompleks građevina izvan Rima, a prostirao se na četiri puta većem prostoru od današnje veličine katedrale, a uključivao je četiri [[bazilika|bazilike]], [[krstionica|krstionicu]] i druge građevine od kojih su preostala četiri središnja stuba katedrale. [[Franci]] su isprva srušili ovaj kompleks, a kasnije su obnovili katedralu (''Dom''). [[Normani]] su je ponovno srušili 882. god., samo da bi je ponovno obnovio biskup Egbert. Zapadno pročelje u obliku pet simetričnih dijelova tipično je za [[romanička arhitektura|romaničku arhitekturu]] za vrijeme Salijskih careva. Kor na zapadu, s polukružnom [[apsida|apsidom]] odražava unutrašnjost je dovršen 1196. god. Unutrašnjost čine tri romanička [[brod (arhitektura)|broda]] s [[Gotička arhitektura|gotičkim]] [[svod|križno-rebrastim svodom]] i [[barok]]nom kapelom u kojoj se čuva [[Isus]]ova [[Sveta Tunika]], te visokim [[oltar]]om koji je dovršen 1512. god. == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cathedral of St. Peter (Trier)}} * [http://www.sacred-destinations.com/germany/trier-cathedral.htm Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326014951/http://sacred-destinations.com/germany/trier-cathedral.htm |date=2009-03-26 }} (engl.) * [http://www.gotik-romanik.de/Trier,DomThumbnails/Thumbnails.html Fotografije] {{Svjetska baština u Njemačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Katedrale u Njemačkoj]] [[Kategorija:Crkve u Trieru|Katedrala]] [[Kategorija:Romaničke katedrale]] [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] 226p68rr8bdvzjn4l7dzm6b2573x2zf 0 214606 42677868 42512049 2026-08-16T10:58:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Walther P99 |slika =[[Datoteka:Walther P99 9x19mm.png|300px]] |slika opis =Prva generacija Walthera P99, 9 mm verzija |vrsta =polu-automatski pištolj |porijeklo ={{flagcountry|NJE}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba =[[Nemačka|Njemačka]], [[Kanada]], [[Finska]], [[Irska]], [[Španija|Španjolska]], [[Portugal]], [[Poljska]], [[Malezija]] |korišten od = |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =Horst Wesp |projektirano datum =[[1993]]. - [[1996]]. |proizvođač =Carl Walther GmbH Sportwaffen |proizvodnja razdoblje =[[1997]]. - danas |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =P99DAO, P99QA, P99C, SW99, inačice iz limitiranih edicija |streljačko oružje =DA |dužina =180 mm (streljivo: 9x19mm Parabellum)<br />184 mm (streljivo .40 S&W) |masa =630 gr. (9x19mm Parabellum)<br />655 gr. (.40 S&W) |širina =29 mm (9x19mm Parabellum)<br />32 mm (.40 S&W) |visina =135 mm (9x19mm Parabellum)<br />184 mm (.40 S&W) |dužina cijevi =102 mm (9x19mm Parabellum)<br />106 mm (.40 S&W) |promjer = |kalibar = |streljivo =9x19mm Parabellum<br />.40 S&W<br />9x21 mm IMI |cijev = |broj žljebova = |brzina =408 m/s (9x19mm Parabellum)<br />344 m/s (.40 S&W) |brzina gađanja = |učinkoviti domet =60 m |kapacitet spremnika =15 metaka (9x19mm Parabellum)<br />12 metaka(.40 S&W) |ciljnik = |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Walther P99''' je polu-automatski [[pištolj]] koji je razvila [[nemačka|njemačka]] tvrtka Carl Walther GmbH Sportwaffen iz [[Ulm]]a namijenjen [[policija|policiji]], [[vojska|sigurnosnim snagama]] i civilnom tržištu kao zamjena za Walther P5 i Walther P88. Dizajn na novoj generaciji pištolja započeo je [[1993]]. i trajao je do [[1996]]., dok je [[1997]]. predstavljen P99 te iste godine započinje serijska proizvodnja. Oružje je prvi put predstavljeno sa 9x19mm Parabellum streljivom. Model .40 S&W prvenstveno je razvijen za [[sjedinjene Američke Države|američko]] tržište te tamo ulazi [[1998]]. Pištolj koristi njemačka pokrajinska policija u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]] na zapadu zemlje, [[poljska]] policija i specijalne snage [[Finska|finske]] vojske čiji pištolji nose oznaku '''Pist 2003''' ([[finski jezik|fin]]: ''Pistooli 2003'').<ref>{{Cite web |title=Službena stranica finske vojske na temu opremljenosti finske vojske |url=http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=65&equipment=170 |access-date=2013-04-07 |archivedate=2009-09-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090903203051/http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=65&equipment=170 |deadurl=yes }}</ref> == Detalji dizajna == Tijelo ([[engleski jezik|eng]]. frame) Walthera P99 izrađeno je od [[polimer]]a dok je gornji klizni dio pištolja ([[engleski jezik|eng]]. slide) izrađen od [[čelik]]a. Sa desne strane pištolja postoji crveni indikator koji svijetli kad je pištolj repetiran. Osim sigurnosne kočnice, P99 ima mogućnost podešenja paljbe i za utjecaj vjetra i visine. Walther P99 dostupan je u tri boje: potpuno crnoj, crnoj boji sa kliznim dijelom obloženim titanom i vojno masliastoj boji sa kliznim dijelom crne boje. Tek je kompaktna verzija Walthera P99 dostupna samo u crnoj boji.<ref>{{Cite web |title=FAQ o Waltheru P99 |url=http://lundestudio.com/WaltherP99FAQ/ |access-date=2013-04-07 |archivedate=2009-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090212234948/http://lundestudio.com/WaltherP99FAQ/ |deadurl=yes }}</ref> == Redizajn == Redizajnirani P99 predstavljen je [[2004]]. te je uključivao i promjene na okidaču. Walther je također iskoristio tu mogućnost da izvrši redizajn na kliznom dijelu pištolja ([[engleski jezik|eng]]: slide) kako bi krajnjem korisniku dodatno olakšao rukovanje. Neki modeli izrađeni [[2005]]. i svi kasniji modeli doživjeli su još jedan redizajn i to u obliku izduženog okvira. == Modeli == ==== P99DAO ==== Sličan prethodno proizvedenom modelu P990. ==== P99QA ==== Ovaj model preuzeo je neke Glockove karakteristike. Njegova proizvodnja najavljena je [[2000]]. i [[2001]]. ==== P99C ==== Kompaktni model P99. ==== Limitirana edicija ==== Walther je stvorio nekoliko limitiranih edicija kao što su: * ''MI-6 ([[Džejms Bond|James Bond]])'' - proizveden iz marketinških razloga, vezan uz novije filmove o [[Džejms Bond|Jamesu Bondu]]. * ''Year 2000'' - ograničena količina P99 proizvedenih u spomen na novo tisućljeće. Napravljeno ih je točno 2000 primjeraka. * ''P99TA'' - model izrađen za policiju u [[Baden-Württemberg]]u [[2002]]. Otprilike, proizvedeno ih je 50, a od toga 25% prodano je u civilne svrhe (od toga ih je 10 izvezeno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). <gallery> Image:Walther P99-JH02.jpg|P99 rastavljen na dijelove. File:Walther P99 9x19mm.JPG|Maslinasto zeleni P99 in 9x19mm. File:Walther P99c AS PICT0024.jpg|P99c AS poljske izrade. </gallery> ==== Smith & Wesson SW99 ==== Pištolji su proizvedeni u suradnji njemačkog Walthera i američkog Smith & Wessona]]. Suradnja je sklopljena u obliku "joint venture-a". "Tijela" pištolja proizvedena su u [[Nemačka|Njemačkoj]] a klizni dio i cijevi pištolja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Proizvedeni pištolji (njemački i američki) gledaju se kao dva odvojena (različita) modela te se međusobno razlikuju prema sigurnosnoj kočnici, dršci i dizajnu kliznog dijela. Smith & Wesson SW99 dostupan je i sa streljivom kalibra .45 ACP, dok njemačka P99 verzija nije. P99 razvijen je i uveden prije SW99. Walther je uveo sustav kodiranja boja kako bi se označile razlike između ranih generacija okvira od SW99 i P99 (najnovije generacije koristile su svjetlo plavu boju okvira). Svi 9mm P99 modeli bili su u potpunosti njemačke proizvodnje. U prošlosti su neke P99 .40 komponente proizvedene po licenci Smitha & Wessona. Na pištoljima kojima su cijev, klizni dio i tijelo pištolja 100% proizvedeni [[Nemačka|Njemačkoj]], nalazi se žig koji prikazuje [[orao|orla]] preko slova N. Time se osim proizvodnje spomenutih dijelova, dokazuje i da je oružje testirano. P99 pištolji koji na sebi nose ugraviranu oznaku "''SMITH & WESSON Springfield, MA''" na prednjoj desnoj strani kliznog dijela, označeni su da je Smith&Wesson uvoznik tog oružja za područje [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a ne da su ga oni proizveli. == Korisnici == [[Datoteka:Walther_P99AS_PICT0022.JPG|mini|200px|desno|P99AS poljske licencne proizvodnje]] * {{flagcountry|NJE}} - 41.000 komada P99DAO pištolja [[2005]]. naručila je policija iz [[njemačke pokrajine]] [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] ([[nemački jezik|njem]]: Nord Raine-Westfalia Polizei)<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m3197/is_7_50/ai_n14836955 |title=Archive copy |access-date=2013-04-07 |archive-date=2006-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060226102221/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m3197/is_7_50/ai_n14836955 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.carl-walther.info/dev2/index.php?company=walther&lang=DE&content=presse&sub=archiv |access-date=2013-04-07 |archivedate=2008-06-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080618033001/http://www.carl-walther.info/dev2/index.php?company=walther&lang=DE&content=presse&sub=archiv |deadurl=yes }}</ref> * {{flagcountry|FIN}} - koristi se kao PIST 2003 ([[finski jezik|fin]]: Pistooli 2003) u obrambenim snagama [[Finska|Finske]] vojske<ref>{{Cite web |title=Službena stranica finske vojske na temu Walthera P99 koji se tamo proizvodi na temelju licence |url=http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=65&equipment=170 |access-date=2013-04-07 |archivedate=2009-09-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090903203051/http://www.mil.fi/maavoimat/kalustoesittely/index.dsp?level=65&equipment=170 |deadurl=yes }}</ref> * {{flagcountry|IRS}} - korisnik je također vojska, preciznije Nacionalna garda ([[engleski jezik|eng]]: Garda National Surveillance Unit, [[irski jezik|irs]]: An Garda Siochana) * {{flagcountry|KAN}} - kanadski Francuzi P99 koriste u [[Montreal|Montréalskoj]] policiji ([[francuski jezik|fra]]: Service de police de la Ville de Montréal)<ref>[http://www.spvm.qc.ca/upload/documentations/Bilan_SPVM_2003_angl.pdf]</ref> * {{flagcountry|MALE}} - [[Malezija|Malajska]] kraljevska policija<ref>[http://www.malaysiandefence.com/?p=375 Službena stranica malajske policije na temu opremljenosti malajske policije]</ref> * {{flagcountry|POLJ}} - [[Poljska]] policija. U Poljskoj ga na temelju licence proizvodi Fabryka Broni Radom. * {{flagcountry|POR}} - korisnici su Nacionalna vojska ([[portugalski jezik|por]]: Guarda Nacional Republicana) i policija ([[portugalski jezik|por]]: Policia de Seguranca Publica) * {{flagcountry|ŠPA}} - [[Španija|Španjolska]] policija (špa: Policia Municipal == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [http://www.carl-walther.de/index.php?company=walther&lang=EN&content=products&hid=2&uid=1 Web stranica proizvođača]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.smith-wesson.com/wcsstore/Walther/upload/other/P99.pdf Korisničke upute] * [http://www.waltheramerica.com/ Stranice Walthera za tržište SAD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210421025703/http://www.waltheramerica.com/ |date=2021-04-21 }} * [http://www.gunfaqs.org/P99FAQ/index.html FAQ o modelu Walther P99] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040314102751/http://www.gunfaqs.org/P99FAQ/index.html |date=2004-03-14 }} * [http://world.guns.ru/handguns/hg14-e.htm world.guns.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100914213257/http://world.guns.ru/handguns/hg14-e.htm |date=2010-09-14 }} * [http://www.waltherforums.com/ Forum o Waltheru] [[Kategorija:Pištolji]] li6u07h64a9kwdlwoirogx2l3cixddi 0 221510 42677663 41592479 2026-08-15T14:48:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677663 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Tarbijat | slika = | puno ime = NK Tarbijat Jazd<br />{{fas icon}} تربیت یزد | nadimak = | godina osnivanja = [[1991|1991.]] | igralište = [[Stadion Nasiri]], [[Jazd]] | kapacitet stadiona = 30.000 | direktor = - | trener = - | liga = - | sezona = - | plasman = - | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| | leftarm1=33CC99|body1=33CC99|rightarm1=33CC99|shorts1=33CC99|socks1=FFFFFF | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=F1771D|body2=F1771D|rightarm2=F1771D|shorts2=F1771D|socks2=F1771D }} '''Tarbijat Jazd''' ([[Perzijski jezik|perz.]] استقلال يزد) je [[iran]]ski [[fudbal|nogometni klub]] iz grada [[Jazd]]a. Sudjelovao je u iranskoj prvoj lizi, iz koje je ispao nakon [[Iranska Pro Liga 2005./06.|sezone 2005./06.]] Klub se izvorno zvao ''Šahid Gandi'', ali nakon jedne sezone u IPL-u, ispao je iz lige. Glavni pokrovitelj je imao financijskih problema, i klubu je prijetio raspad, ali se [[20. 7.]] [[2006.]] našlo nove pokrovitelje i preimenovan je u ''Esteglal Jazd''. Nakon samo dva tjedna, pokrovitelji su odustali od kluba i uz pomoć [[Jazdska pokrajina|lokalnih vlasti]] pronađen mu je novi pokrovitelj pa je preimenovan u ''Jazd Behruk Cement''. Mjesec dana kasnije i industrijalci su odustali od kluba pa je preimenovan u ''Talije Jazd'', a nedugo kasnije uslijedilo je i peto preimenovanje u ''Tarbijat''. Godine [[2012]]. klub je ugašen i njegovu licencu otkupila je kompanija Sang Ahan koja vodi novoosnovani [[Sang Ahan Bafk]]. Ipak, dvije godine kasnije klub je obnovljen pod imenom ''Tarbijat Jazd Novin'' i u sezoni 2014./15. priključio se [[Lige Azadegan|lizi Azadegan]]. Iste sezone klub je ispao u trećeligaško, a potom nakon sezone 2015./16. u četveroligaško natjecanje. Do daljnjega nije sudjelovao na nacionalnim natjecanjima. == Sportski direktori == * Abdolreza Dasta (''Šahid Gandi'') * Ali Fathollahzadeh (''Esteglal Jazd''; 2006.) * Mahmud Amiri (''Behruk'', ''Talije'', ''Tarbijat''; 2006.) * Kamran Gorbani == Dosadašnji treneri == * {{flagicon|NJE}} [[Hans-Jürgen Gede]] (2005./2006.) * {{flagicon|IRN}} [[Madžid Džalali]] (2006.) * {{flagicon|IRN}} [[Ibrahim Talebi]] (2006. - 2007.) * {{flagicon|IRN}} [[Hamid-Reza Asiabanpur]] (2007. - 2008.) * {{flagicon|IRN}} [[Davud Mahabadi]] (2008. - 2009.) * {{flagicon|IRN}} [[Jahja Golmuhamedi]] (2009. - 2010.) * {{flagicon|IRN}} [[Hadi Bargizar]] (2010. - 2012.) * {{flagicon|IRN}} [[Firuz Karimi]] (2012.) == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.tarbiatyazd.com/ Službene stranice kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071130050146/http://www.tarbiatyazd.com/ |date=2007-11-30 }} * {{en icon}} [http://www.persianleague.com/ Perzijska nogometna liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014135326/http://www.persianleague.com/ |date=2015-10-14 }} * {{en icon}} [http://www.iplstats.com//#/ Statistike iranske profesionalne lige] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Tarbiat Yazd FC |commonscatsh = Tarbijat Jazd }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1991.]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Iranu]] [[Kategorija:Sport u Jazdu]] hb6t041ydzr6sczhqe3qt4b1crgynmp 0 223619 42677885 42675088 2026-08-16T11:25:45Z Alekol 2231 42677885 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1205}} {{commonscat|1205}} == Događaji == * krajem 1204. ili 1205 - [[Stefan Nemanjić]] se u ovo vrem vratio na vlast u Raškoj/Srbiji, a njegov brat [[Vukan Nemanjić|Vukan]] je opet udeoni knez u Zeti. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.<ref>''Istorija s. n. I'', 270</ref> * [[6. 1.]] - [[Filip Švapski]] je ponovo krunisan za rimsko-nemačkog kralja, sada u [[Aachen]]u, od strane kelnskog nadbiskupa. * mart - [[Rumski Sultanat]]: Kejhusrev I se vraća u [[Konya|Konyu]], zbacuje svog sinovca Kilič Arslana III, vlada do 1211. Imao je podršku [[Teodor I Laskaris|Teodora Laskarisa]], tast mu je Manuil Mavrozomis, unuk pokojnog cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]]. * [[19. 3.]] - Bitka kod Adramitiona, dan. Edremita: Henrik Flandrijski, brat latinskog cara Balduina, potukao je u Maloj Aziji Konstantina Laskarisa, Teodorovog brata (po Nikiti Honijatu, poražen je Teodor Mangafa, uzurpator Filadelfije/Alašehira). * [[1. 4.]] - Umro je [[Amalrik II. Jeruzalemski|Amalrik II.]] (Aimery), [[Kraljevina Kipar|ciparsko]]-[[Kraljevina Jeruzalem|jeruzalemski]] kralj. Cipar pripada njegovom sinu [[Hugo I. Ciparski|Hugu I.]] (do 1218) a Jeruzalem ostaje udovici [[Izabela I. Jeruzalemska|Izabeli I.]]. I ona ubrzo umire pa je nasleđuje maloletna kći [[Marija Jeruzalemska|Marija]] (do 1212). * proleće - Pošto je zimus sklopljen savez grčke aristokratije i bugarskog vladara [[Kalojan]]a, dolazi do pobune u Didimotihonu i Jedrenu, zatim i u celoj Trakiji. * proleće? - [[David Komnin]] je slao vojsku da zauzme [[Nikomedija|Nikomediju]], ali Teodor Laskaris ju je odbio. * [[14. 4.]] - Bitka kod Jedrena: bugarski vladar [[Kalojan]] je sa Vlasima i Kumanima porazio krstaše i Mlečane, zarobljen je latinski car [[Balduin I od Konstatinopola|Balduin I]], koji umire u zarobljeništvu. Njegov brat [[Henrik Flandrijski]] će biti regent a zatim i car 1206-16. Kalojanova vojska pljačka Trakiju i Makedoniju, prema [[Solunska Kraljevina|Solunskoj Kraljevini]] [[Bonifacije Monferatski|Bonifacija Monferatskog]]. * proleće - Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je osvojio [[Naksos]] na jugozapadu Egeja, kako bi preduhitrio Đenovljane u širenju regionom. Vojvodstvo Naksosa (Arhipelaga, Egeja) postoji do 1579. * [[7. 5.]] - Mladi ugarski kralj [[László III, kralj Ugarske|Ladislav III]] je umro u Beču. * maj? - Pošto je uklonjea latinska opasnost, [[Teodor I Laskaris]] prelazi iz Bruse u Nikeju i proglašava se za cara (krunisan je 1208, nakon izbora novog, nikejskog, vaseljenskog patrijarha); zauzima mnoge anadolske tvrđave potčinjaju mu se oblasni gospodari. [[Nikejsko Carstvo]] traje do povratka u Carigrad 1261. * [[29. 5.]] - [[András II, kralj Ugarske|Andrija II]] je okrunjen u Stolnom Biogradu za ugarskog kralja (do 1235). Uvodi "nove institucije", tj. grantove kojima će veliki deo kraljevskog domena pripasti njegovim pristalicama u vidu naslednih imanja. * 14. 6.? - Mletački dužd [[Enrico Dandolo]] je umro u Carigradu. U avgustu je za naslednika izabran [[Pietro Ziani]] (do 1229). * 19. 6. ili 14. 10. - Bitka kod Zawichosta, na jugoistoku dan. Poljske: [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galičko-volinski]] knez [[Roman Veliki]] je poražen i poginuo u sukobu sa poljskim velikašima [[Leszek I Bijeli|Leszekom I Bijelim]] i [[Konrad Mazovski|Konradom Mazovskim]]. Sinovi su mu maloletni tako da dolazi do sukcesijske krize i Rata za galicijsko nasleđe, koji traje do 1245. Ubrzo se umešao i ugarski kralj Andrija. * jun - Kalojanova bugarska vojska je porazila krstaše kod [[Ser]]a, zatim ih je opsela u citadeli grada. Grad je uglavnom uništen. ** Bugari zatim idu na Filipopolis/Plovdiv, gde se Grk Aleksije Aspijet proglasio za cara - i tamo će biti srušeni bedemi i aristokratija pogubljena ili prognana, tako da se Grci hlade prema bugarskom vladaru. ** Kalojan će uzeti i [[Ber]], uz masakr, i [[Meglen]]. * jun - U kancelariji [[Philippe II od Francuske|Philippea II od Francuske]] prvi put se koristi izraz ''regnum Francie'', Kraljevina Francuska; ranije je bilo ''regnum Francorum'', (zapadno) kraljevstvo Franaka. * [[13. 7.]] - Umro je Hubert Walter, [[canterburyjski nadbiskup]] i engleski lord kancelar, povodom izbora za njegovog naslednika dolazi do sukoba između kralja [[John od Engleske|Johna od Engleske]] i pape [[Inocent III|Inocenta III]]. * leto - Bitka u kundurskom maslinjaku na Peloponezu je ubedljiva pobeda Latina, na čelu sa [[Vilim od Champlittea|Vilimom od Champlittea]] i Geoffreyem I od Villehardouina, nad Grcima - nastaje [[Kneževina Ahaja]]. Bonifacije Monferatsi u ovo vreme kontroliše unutrašnjost severoistočnog Peloponeza, bez gradova - [[Lav Zgur]] je opkoljen u Akrokorintu. * leto - Manojlo Mavrozom, tast rumskog sultana, pokušao je s turskim trupama stvoriti sebi kneževinu u dolini Meandra, ali je poražen od nikejskih trupa. * avgust - Solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] daje [[Eubeja|Eubeju]] trojici veronskih barona - Trijarhija [[Negropont]]. === Kroz godinu === * [[Cistercitski samostan i opatija u Topuskom]]: [[cisterciti]] dolaze na poziv Andrije II. * Mlečani preuzimaju prevlast nad Dubrovnikom (do 1358). Knez [[Damjan Juda]] je uhvaćen, nakon čega je izvršio samoubojstvo. * [[Mihajlo I Komnin Duka]] zavladao od Drača (koji su zauzeli Mlečani, kao i Krf, → Vojvodstvo Drač, do 2013) do Navpakta, ova država je nazvana [[Epirska Despotovina]]. * [[Othon de la Roche]], plemić iz Burgundije, osniva [[Atinsko Vojvodstvo]]. * Mlečani su se iskrcali na Krit, tj. priobalnu Spinalongu, ali nailaze na otpor Grka i đenovskog avanturiste [[Enrico Pescatore|Enrica Pescatorea]] - osiguravaju posed 1217, [[Kraljevina Kandija]] formalno traje do 1715. * Temudžin (od sledeće godine [[Džingis-kan]]) prvi put upada u [[Tanguti|tangutsku]] državu [[Zapadna Xia]], u današnjoj severno-centralnoj Kini ([[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia|prava invazija]] dolazi 1209, država će biti uništena 1227). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1205.}} * [[26. 1.]] - Lizong, kineski vladar iz dinastije Sung († [[1264]]) * [[10. 7.]] - [[Hōjō Masamura]], japanski regent šoguna († [[1273]]) * {{circa}} [[Vaclav I od Češke]], Jednooki († [[1253]]) * {{circa}} [[Batu-kan]], mongolski osnivač Zlatne horde († [[1255]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1205.}} * [[1. 4.]] - [[Amalrik II. Jeruzalemski]] (* ca. 1153) * [[7. 5.]] - [[László III, kralj Ugarske]] (* ca. 1200) * 14. 6.? - [[Enrico Dandolo]], mletački dužd (* ca. 1107) * [[19. 6.]] - [[Roman Veliki]], galičko-volinski knez (* ca. 1152) * [[10. 7.]] - [[Hatakeyama Shigeyasu]], samuraj * [[13. 7.]] - Hubert Walter, canterburyjski nadbiskup i lord kancelar (* ca. 1160) * [[Damjan Juda]], dubrovački knez [[Kategorija:1205.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] n2hk8slh419kjw72jqji6v5rn6zjhje 42677887 42677885 2026-08-16T11:26:31Z Alekol 2231 /* Kroz godinu */ 42677887 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1205}} {{commonscat|1205}} == Događaji == * krajem 1204. ili 1205 - [[Stefan Nemanjić]] se u ovo vrem vratio na vlast u Raškoj/Srbiji, a njegov brat [[Vukan Nemanjić|Vukan]] je opet udeoni knez u Zeti. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.<ref>''Istorija s. n. I'', 270</ref> * [[6. 1.]] - [[Filip Švapski]] je ponovo krunisan za rimsko-nemačkog kralja, sada u [[Aachen]]u, od strane kelnskog nadbiskupa. * mart - [[Rumski Sultanat]]: Kejhusrev I se vraća u [[Konya|Konyu]], zbacuje svog sinovca Kilič Arslana III, vlada do 1211. Imao je podršku [[Teodor I Laskaris|Teodora Laskarisa]], tast mu je Manuil Mavrozomis, unuk pokojnog cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]]. * [[19. 3.]] - Bitka kod Adramitiona, dan. Edremita: Henrik Flandrijski, brat latinskog cara Balduina, potukao je u Maloj Aziji Konstantina Laskarisa, Teodorovog brata (po Nikiti Honijatu, poražen je Teodor Mangafa, uzurpator Filadelfije/Alašehira). * [[1. 4.]] - Umro je [[Amalrik II. Jeruzalemski|Amalrik II.]] (Aimery), [[Kraljevina Kipar|ciparsko]]-[[Kraljevina Jeruzalem|jeruzalemski]] kralj. Cipar pripada njegovom sinu [[Hugo I. Ciparski|Hugu I.]] (do 1218) a Jeruzalem ostaje udovici [[Izabela I. Jeruzalemska|Izabeli I.]]. I ona ubrzo umire pa je nasleđuje maloletna kći [[Marija Jeruzalemska|Marija]] (do 1212). * proleće - Pošto je zimus sklopljen savez grčke aristokratije i bugarskog vladara [[Kalojan]]a, dolazi do pobune u Didimotihonu i Jedrenu, zatim i u celoj Trakiji. * proleće? - [[David Komnin]] je slao vojsku da zauzme [[Nikomedija|Nikomediju]], ali Teodor Laskaris ju je odbio. * [[14. 4.]] - Bitka kod Jedrena: bugarski vladar [[Kalojan]] je sa Vlasima i Kumanima porazio krstaše i Mlečane, zarobljen je latinski car [[Balduin I od Konstatinopola|Balduin I]], koji umire u zarobljeništvu. Njegov brat [[Henrik Flandrijski]] će biti regent a zatim i car 1206-16. Kalojanova vojska pljačka Trakiju i Makedoniju, prema [[Solunska Kraljevina|Solunskoj Kraljevini]] [[Bonifacije Monferatski|Bonifacija Monferatskog]]. * proleće - Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je osvojio [[Naksos]] na jugozapadu Egeja, kako bi preduhitrio Đenovljane u širenju regionom. Vojvodstvo Naksosa (Arhipelaga, Egeja) postoji do 1579. * [[7. 5.]] - Mladi ugarski kralj [[László III, kralj Ugarske|Ladislav III]] je umro u Beču. * maj? - Pošto je uklonjea latinska opasnost, [[Teodor I Laskaris]] prelazi iz Bruse u Nikeju i proglašava se za cara (krunisan je 1208, nakon izbora novog, nikejskog, vaseljenskog patrijarha); zauzima mnoge anadolske tvrđave potčinjaju mu se oblasni gospodari. [[Nikejsko Carstvo]] traje do povratka u Carigrad 1261. * [[29. 5.]] - [[András II, kralj Ugarske|Andrija II]] je okrunjen u Stolnom Biogradu za ugarskog kralja (do 1235). Uvodi "nove institucije", tj. grantove kojima će veliki deo kraljevskog domena pripasti njegovim pristalicama u vidu naslednih imanja. * 14. 6.? - Mletački dužd [[Enrico Dandolo]] je umro u Carigradu. U avgustu je za naslednika izabran [[Pietro Ziani]] (do 1229). * 19. 6. ili 14. 10. - Bitka kod Zawichosta, na jugoistoku dan. Poljske: [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galičko-volinski]] knez [[Roman Veliki]] je poražen i poginuo u sukobu sa poljskim velikašima [[Leszek I Bijeli|Leszekom I Bijelim]] i [[Konrad Mazovski|Konradom Mazovskim]]. Sinovi su mu maloletni tako da dolazi do sukcesijske krize i Rata za galicijsko nasleđe, koji traje do 1245. Ubrzo se umešao i ugarski kralj Andrija. * jun - Kalojanova bugarska vojska je porazila krstaše kod [[Ser]]a, zatim ih je opsela u citadeli grada. Grad je uglavnom uništen. ** Bugari zatim idu na Filipopolis/Plovdiv, gde se Grk Aleksije Aspijet proglasio za cara - i tamo će biti srušeni bedemi i aristokratija pogubljena ili prognana, tako da se Grci hlade prema bugarskom vladaru. ** Kalojan će uzeti i [[Ber]], uz masakr, i [[Meglen]]. * jun - U kancelariji [[Philippe II od Francuske|Philippea II od Francuske]] prvi put se koristi izraz ''regnum Francie'', Kraljevina Francuska; ranije je bilo ''regnum Francorum'', (zapadno) kraljevstvo Franaka. * [[13. 7.]] - Umro je Hubert Walter, [[canterburyjski nadbiskup]] i engleski lord kancelar, povodom izbora za njegovog naslednika dolazi do sukoba između kralja [[John od Engleske|Johna od Engleske]] i pape [[Inocent III|Inocenta III]]. * leto - Bitka u kundurskom maslinjaku na Peloponezu je ubedljiva pobeda Latina, na čelu sa [[Vilim od Champlittea|Vilimom od Champlittea]] i Geoffreyem I od Villehardouina, nad Grcima - nastaje [[Kneževina Ahaja]]. Bonifacije Monferatsi u ovo vreme kontroliše unutrašnjost severoistočnog Peloponeza, bez gradova - [[Lav Zgur]] je opkoljen u Akrokorintu. * leto - Manojlo Mavrozom, tast rumskog sultana, pokušao je s turskim trupama stvoriti sebi kneževinu u dolini Meandra, ali je poražen od nikejskih trupa. * avgust - Solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] daje [[Eubeja|Eubeju]] trojici veronskih barona - Trijarhija [[Negropont]]. === Kroz godinu === * [[Cistercitski samostan i opatija u Topuskom]]: [[cisterciti]] dolaze na poziv Andrije II. * Mlečani preuzimaju prevlast nad Dubrovnikom (do 1358). Knez [[Damjan Juda]] je uhvaćen, nakon čega je izvršio samoubojstvo. * [[Mihajlo I Komnin Duka]] zavladao od Drača (koji su zauzeli Mlečani, kao i Krf, → Vojvodstvo Drač, do 1213) do Navpakta, ova država je nazvana [[Epirska Despotovina]]. * [[Othon de la Roche]], plemić iz Burgundije, osniva [[Atinsko Vojvodstvo]]. * Mlečani su se iskrcali na Krit, tj. priobalnu Spinalongu, ali nailaze na otpor Grka i đenovskog avanturiste [[Enrico Pescatore|Enrica Pescatorea]] - osiguravaju posed 1217, [[Kraljevina Kandija]] formalno traje do 1715. * Temudžin (od sledeće godine [[Džingis-kan]]) prvi put upada u [[Tanguti|tangutsku]] državu [[Zapadna Xia]], u današnjoj severno-centralnoj Kini ([[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia|prava invazija]] dolazi 1209, država će biti uništena 1227). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1205.}} * [[26. 1.]] - Lizong, kineski vladar iz dinastije Sung († [[1264]]) * [[10. 7.]] - [[Hōjō Masamura]], japanski regent šoguna († [[1273]]) * {{circa}} [[Vaclav I od Češke]], Jednooki († [[1253]]) * {{circa}} [[Batu-kan]], mongolski osnivač Zlatne horde († [[1255]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1205.}} * [[1. 4.]] - [[Amalrik II. Jeruzalemski]] (* ca. 1153) * [[7. 5.]] - [[László III, kralj Ugarske]] (* ca. 1200) * 14. 6.? - [[Enrico Dandolo]], mletački dužd (* ca. 1107) * [[19. 6.]] - [[Roman Veliki]], galičko-volinski knez (* ca. 1152) * [[10. 7.]] - [[Hatakeyama Shigeyasu]], samuraj * [[13. 7.]] - Hubert Walter, canterburyjski nadbiskup i lord kancelar (* ca. 1160) * [[Damjan Juda]], dubrovački knez [[Kategorija:1205.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] 55lmrynikf04q43c5bx1zahssolh6lz 0 237365 42677731 41831139 2026-08-15T18:55:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = nijemi | naslov = The Wind | slika = The Wind (1928).jpg | širina_slike = 190px | opis = Kino-poster | režija = [[Victor Sjöström]] | producent = André Paulvé<br />Fred Orain | scenario = [[Frances Marion]] | based on = {{based on|''[[The Wind (roman)|The Wind]]''|[[Dorothy Scarborough]]}} | uloge = [[Lillian Gish]]<br />[[Lars Hanson]]<br />[[Montagu Love]]<br />[[Dorothy Cumming]] | fotografija = John Arnold | montaža = [[Conrad A. Nervig]] | distributer = [[Metro-Goldwyn-Mayer]] | premijera ={{Film date|1928|11|23|df=y}} | trajanje = 95 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = [[nijemi film]]<br />engleski međutitlovi }} '''''The Wind''''' ({{jez-sh|Vjetar}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli [[nijemi film]] snimljen 1928. u režiji [[Victor Sjöström|Victora Sjöströma]]. Predstavlja adaptaciju [[The Wind (roman)|istoimenog]] romana [[Dorothy Scarborough]], a po žanru je mješavina [[vestern]]a, [[melodrama|melodrame]] i [[psihološki triler|psihološkog trilera]]. Radnja je smještena u zabačeni zapadni [[Teksas]] 1880-ih gdje dolazi siromašna doseljenica sa [[Istok SAD|Istoka]] (čiji lik tumači [[Lilian Gish]]) te se suočava ne samo sa nemilosrdnim prirodnim silama, nego i usamljenošću koje je postupno tjera u ludilo. Film je sniman na inicijativu same Lilian Gish, koja je prije toga uspješno surađivala sa Sjöströmom na filmu ''[[The Scarlet Letter (film, 1926)|The Scarlet Letter]]''; švedski filmaš, poznat po inzistiranju na realizmu, je ekipu odveo u [[Pustinja Mojave|pustinju Mojave]] gdje se radilo pod teškim uvjetima. Iako je na inzistiranje studija [[Metro-Goldwyn-Mayer]] ubačen [[hepi end]] koga nema u originalnom romanu, i iako ga suvremena kritika nije dobro dočekala, ''The Wind'' se danas smatra jednim od posljednjih velikih nijemih filmova Hollywooda. == Uloge == * [[Lillian Gish]] ... Letty Mason * [[Lars Hanson]] ... Lige Hightower * [[Montagu Love]] ... Wirt Roddy * [[Dorothy Cumming]] ... Cora * [[Edward Earle]] ... Beverly * [[William Orlamond]] ... Sourdough * Carmencita Johnson ... Corino dijete * Leon Janney ... Corino dijete * Billy Kent Schaefer ... Corino dijete == Vanjske veze == * {{IMDb title|0019585|The Wind}} * {{tcmdb title|95934|The Wind}} * [http://www.sensesofcinema.com/2006/cteq/wind/ ''The Wind''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140211041322/http://sensesofcinema.com/2006/cteq/wind/ |date=2014-02-11 }} essay at ''Senses of Cinema'' by Adrian Danks * [http://www.silentera.com/PSFL/data/W/Wind1928.html ''The Wind''] at silentera.com database * [http://www.virtual-history.com/movie/film/2087/the-wind ''The Wind''] at Virtual History * [http://www.youtube.com/watch?v=-iHXfDlUEIw ''The Wind''] complete film at [[YouTube]] {{Victor Sjöström}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wind, The}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Nijemi filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] 8uqvgl42s1k845aitx7k52bvprku276 0 241238 42677802 42598781 2026-08-16T00:35:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naslov = Ubiti pticu rugalicu | slika = [[Datoteka:To Kill a Mockingbird.JPG|220px]] | opis_slike = Korice romana | autor = [[Harper Lee]] | naslov_orig = To Kill a Mockingbird | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | serija = | tema = | žanr = [[drama]] | izdavač = {{flagicon|SAD}} J. B. Lippincott & Co. | datum_izdanja = 11. srpnja 1960. | medij_tip = tvrde korice | stranica = 296 | isbn = 9780446310789 | oclc = 44163791 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Ubiti pticu rugalicu''''' ([[Engleski jezik|engleski]] '''To Kill a Mockingbird''') je [[SAD|američki]] dramski [[roman]] koji je [[1960.]] napisala i objavila [[Harper Lee]]. Postigao je brzi uspjeh te je osvojio [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]] i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o svojoj familiji i susjedima, kao i na događaju koji se je odigrao u blizini njenog grada [[1936.]], kada je imala 10 godina. Roman krasi toplina i humor, usprkos tome što se bavi ozbiljnim temama o [[Silovanje|silovanju]] i [[Rasizam|rasnoj diskriminaciji]]. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: "U 20. veku, ''Ubiti pticu rugalicu'' je verovatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, je najtrajnija fiktivna slika rasnog junaštva."<ref>Crespino, Joseph (2000). "The Strange Career of Atticus Finch", u Southern Cultures 6 (2), str. 9–29</ref> Teme ''Ptice rugalice'', romana koji je opisan kao ''[[Bildungsroman]]'', jesu rasna nepravda i uništenje nevinosti. Ispitivači su uočili da Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na [[Američki Jug|američkom Jugu]]. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer ima pouke koje naglašavaju toleranciju i pozivaju na pravdu. Usprkos svojim temama, javljale su se i skupine koje su htjele maknuti roman iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih epiteta. S obzirom na velik broj prodanih primjeraka i na njegovu prisutnost u obrazovanju, roman je relativno rijetko bio predmetom književne analize. Autorica Mary McDonough Murphy, koja je prikupila dojmove nekoliko autora i javnih ličnosti o romanu, nazvala je ''Pticu rugalicu'' "zadivljujućim fenomenom".<ref>Zipp, Yvonne (7. jul, 2010). [http://www.csmonitor.com/Books/Book-Reviews/2010/0707/Scout-Atticus-Boo Scout, Atticus & Boo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924054700/http://www.csmonitor.com/Books/Book-Reviews/2010/0707/Scout-Atticus-Boo |date=2015-09-24 }}, ''The Christian Science Monitor''. Preuzeto 6. rujna 2013.</ref> Godine 2006. britanski knjižničari rangirali su roman iznad [[Biblija|Biblije]] kao jednu od "onih knjiga koju svaki odrastao čovjek mora pročitati prije smrti".<ref>Pauli, Michelle (2. mart, 2006). [http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,1721526,00.html Harper Lee tops librarians' must-read list], Guardian Unlimited. Preuzeto 6. rujna 2013.</ref> Adaptirana je u [[To Kill a Mockingbird (film)|istoimeni film]] 1962., koji je režirao [[Robert Mulligan]], a scenarij napisao [[Horton Foote]]. Od 1990. predstava temeljena na romanu izvodi se svake godine u Leeinom rodnom gradu, [[Monroeville, Alabama]]. Bio je to je jedini objavljen Leein roman, sve do 2015. kada je objavljen i drugi, ''[[Go Set a Watchman]]'', koji se smatra ranijom verzijom iste priče, a iako je nastavila da prati utjecaj svoje knjige, od 1964. odbila je bilo kakav publicitet za sebe ili za roman. == Uvod == Rođena 1926., [[Harper Lee]] je odrasla u južnjačkom gradu [[Monroeville, Alabama]], gdje se sprijateljila sa budućim slavnim piscem [[Truman Capote|Trumanom Capoteom]]. Pohađala je sveučilište Huntingdon u [[Montgomery, Alabama|Montgomeryu]] (1944.–45.), te potom studirala pravo na sveučilišti Alabame (1945.–49.). Dok je pohađala sveučilište, pisala je za časopise u kampusu: ''Huntress'' i ''Rammer Jammer''. Na oba sveučilišta, pisala je kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko pominjala na kampusu.<ref>Shields (2006), str. 79–99.</ref> 1950., Lee se preselila u New York, gdje je radila kao trgovac za rezervacije britanske zračne kompanije; tu je počela pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Nadajući se da će biti objavljene, predstavila je svoja djela 1957. književnom agentu kojeg je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući [[J. B. Lippincott & Co.|J. B. Lippincott]] joj je savjetovao da da otkaz u zračnoj kompaniji te se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,<ref name=Oxoby>{{cite journal|last=Oxoby|first=Marc C.|title=Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011)|journal=Communications and Mass Media Collection|year=2012|volume=42|issue=2|page=127|url=http://go.galegroup.com/ps/retrieve.do?sgHitCountType=None&sort=DA-SORT&inPS=true&prodId=GPS&userGroupName=va_s_098_0332&tabID=T002&searchId=R1&resultListType=RESULT_LIST&contentSegment=&searchType=BasicSearchForm&currentPosition=1&contentSet=GALE%7CA308598854&&docId=GALE{{!}}A308598854&docType=GALE&role=PPCM|accessdate= 2013-02-26}}</ref> su joj omogućili da neometano piše godinu dana.<ref>[http://www.archives.state.al.us/famous/academy/h_lee.html Nelle Harper Lee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218080053/http://www.archives.state.al.us/famous/academy/h_lee.html |date=2007-12-18 }} Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 13. novembra 2007.</ref> Lee je na kraju dvije i pol godine provela pišući ''Ubiti pticu rugalicu''. Prema jednoj anegdoti, postala je toliko frustrirana da je bacila manuskript kroz prozor u sneg, a njen agent ju je naterao da ga ponovno pokupi.<ref name="nea"/> Roman je objavljen 11. jula 1960., te se isprva zvao ''Atticus''. Lee ga je potom preimenovala kako bi priča odražavala veći opseg od samo jednog lika.<ref>Shields (2006), str. 129.</ref> Uredništvo Lippincotta je upozorilo Lee da će verovatno prodati tek par hiljada kopija.<ref>Shields (2006), str. 14.</ref> 1964., Lee se prisjećala tog razdoblja te je izjavila: "Nikad nisam očekivala neki uspjeh sa ''Rugalicom''.&nbsp;...&nbsp;Samo sam se nadala brzom i bezbolnom smrti u rukama recenzenata, ali, istodobno sam se nadala da će se nekome svidjeti dovoljno da me ohrabri. Javno ohrabri. Nadala sam se malome, kao što rekoh, ali sam umjesto toga dobila puno, a na neki način je jednako zastrašujuće kao i brza, bezbolna smrt koju sam očekivala."<ref>Lacher, Irene (21. maj 2005). "Harper Lee raises her low profile for a friend; The author of 'To Kill a Mockingbird' shuns fanfare. But for the kin of Gregory Peck", Los Angeles Times, str. E.1</ref> ''[[Reader's Digest Condensed Books]]'' je izabrao da se knjiga ponovno tiska, što joj je odmah dalo rasprostranjeno čitateljstvo.<ref>Shields (2006), str. 242.</ref> Od prvog objavljivanja, knjiga nikad nije bila izvan izdavanja. == Radnja == Predak obitelji Finch, Simon Finch, [[Metodisti|metodist]], je pobjegao od religijske netrpeljivosti u Engleskoj te se preselio u [[Alabama|Alabamu]], gdje je postao imućan te kupio nekoliko robova. Glavna radnja se odvija tri godine nakon [[velika depresija|velike depresije]] u fiktivnom gradiću Maycomb, Alabama. Glavna junakinja je šestogodišnja Scout Finch, koja živi sa starijim bratom Jemom i samohranim ocem Atticusom, koji je odvjetnik. Jem i Scout se sprijatelje sa dječakom Dillom koji je posjetio njihov gradić kako bi ostao sa tetom cijelog ljeta. Troje djece se plaše susjeda, otuđenog "Booa" Radleya. Odrasli nerado govore o Boou. Djeca razvijaju najluđe teorije zašto se skriva te razmišljaju kako ga izmamiti van iz kuće. Scout i Jem otkrivaju da im netko ostavlja malene darove na drvetu kraj Booine kuće, ali se on nikada ne javlja osobno. Atticus dobiva novi slučaj: odbraniti crnoputog Toma Robinsona od optužbe da je silovao bjelkinju, Mayellu Ewell, što ga odjednom čini vrlo nepopularnim u gradu. To se preljeva i na Scout i Jema, jer ih djeca zadirkuju zbog toga. Atticus se čak jednom suoči sa ljutitom gomilom koja želi odvesti Toma na linč, ali ga spašavaju Scout, Jem i Dill kada posrame gomilu predstavljajući situaciju iz perspektive Atticusa i Toma. Atticus ne želi da djeca učestuju na suđenju, ali se oni ipak potajno nađu u sudnici te kradimice posmatraju parnicu sa balkona. Atticus uspostavlja da Mayella i njen otac, Bob Ewell, gradski pijanica, lažu. Postaje i očito da Mayella nema prijatelja te se upucavala Tomu, ali ju je uhvatio otac te ju pretukao. Usprkos značajnim dokazima o nedužnosti Toma, porota ga osudi. Jem više ne veruje u pravdu, kao ni Atticus nakon što Toma upucaju i ubiju kada je htio pobjeći iz zatvora. Iako je pobjedio u parnici, ugled Boba Ewella je upropašten te on želi osvetu. Pljuje na Atticusovo lice na ulici te prijeti Tomovoj udovici. Najzad bijes iskaljuje i na bespomoćnom Jemu i Scout kada su se vraćali od škola po noći za vrijeme [[noć vještica|maškara]]. Jemova ruka je slomljena u otporu, ali tada netko dođe pomoći djeci: Boo Radley, koji odvodi Jema kući. Gradski šerif stiže te otkriva da je Bob Ewell ubijen u okršaju da se zaštite djeca. Tada raspravlja sa Atticusom o etici i opravdanosti držanja Jema i Booa odgovornima. Atticus naposljetku prihvaća šerifovu priču da je Elwell jednostavno pao na vlastiti nož. Boo zamoli Scout da ga otprati do njegove kuće, pozdravi ju te tada opet nestaje iza vrata. Dok sjedi na njihaljci kuće Radley, Scout zamišlja život iz Boove perspektive te zažali što nikada nije uzvratila na darove koje im je dao. == Autobiografski elementi == Lee je izjavila da ''Ptica rugalica'' nije [[autobiografija]], nego prije primjer kako bi autor "trebao pisati o tome što zna te pisati iskreno".<ref>"Harper Lee," u ''American Decades''. Gale Research, 1998.</ref> Ipak, neki likovi i događaji vuku paralele sa Leeinim djetinjstvom. Leein otac, Amasa Coleman Lee, je bio advokat, kao i Atticus Finch, te je 1919. branio dva crnca optuženih za ubistvo. Nakon što su obješeni, ubijeni i izmrcvareni,<ref>Shields (2006), str. 120–121.</ref> nikada više nije bio advokat u nekom sudskom postupku. Leein otac je bio i urednik novina Monroevillea. Iako je više bio pobornik rasne segregacije od Atticusa, s godinama je mijenjao stavove i postao liberalniji u tom pogledu.<ref>Shields (2006), str. 122–125.</ref> Iako je Scoutina majka umrla dok je još bila mala, Lee je imala 25 godina kada je njena majka, Frances Cunningham Finch, umrla. Leeina majka je imala [[neuroza|neuroze]] zbog čega je bila mentalno i emotivno odsutna.<ref>Shields (2006), str. 40–41.</ref> Lee je imala brata, Edwina, koji je bio&nbsp;— kao i fiktivni Jem&nbsp;— četiri godine stariji od nje. Kao i u romanu, crnoputa spremaćica je dnevno dolazila da se brine o kući i obitelji Lee. Lee je oblikovala lik Dilla na prijatelja iz djetinjstva, [[Truman Capote|Trumana Capotea]], tada znanog kao Truman Persons.<ref>Krebs, Albin. "Truman Capote Is Dead at 59; Novelist of Style and Clarity", ''[[The New York Times]]'', 26. augusta 1984, str.&nbsp;1.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20071211171933/http://findarticles.com/p/articles/mi_gx5229/is_2003/ai_n19145400 Truman Capote], ''UXL Encyclopedia of World Biography'' (2003). Preuzeto 13. novembra 2007.</ref> Kao što je Dill živio odmah preko puta Scout tijekom ljeta, Capote je živio preko puta Lee sa svojim tetama dok mu je majka bila u New Yorku.<ref name="fleming">Fleming, Anne Taylor (9. srpnja 1976). "The Private World of Truman Capote", ''The New York Times Magazine''. str. SM6.</ref> Kao i Dill, Capote je imao impresivnu maštu i dar za fascinantne priče. I Lee i Capote su bili netipična djeca i voljela su čitati. Lee je bila muškobanjasta te se brzo potukla, dok je Capote ismijavan zbog naprednog vokabulara i mucanja. Pisali bi zajedno priče. Capote ih je nazvao "razdvojenim ljudima".<ref>Steinem, Gloria (Novembar 1967). "Go Right Ahead and Ask Me Anything (And So She Did): An Interview with Truman Capote", ''[[McCall's]]'', str. 76. </ref> 1960., Capote i Lee su putovali u Kansas kako bi istražili višestruka ubistva koja su kansije postala temelj za Capotin istinit roman ''[[In Cold Blood|Hladnokrvno ubojstvo]]''. U njihovoj blizini se nalazila i kuća koja je poslužila kao model za imanje Radleyjevih. Sin obitelji se našao usred problema sa zakonom te mu je otac savjetovao da bude uglavnom u kući, iz srama od susjedstva. Ostao je tako dok nije bio skroz zaboravljen te umro 1952.<ref>Hile, Kevin S. "Harper Lee" u ''Authors and Artists for Young Adults'', Gale Research '''13''' (august 1994) {{ISBN|978-0-8103-8566-5}}</ref> Porijeklo Toma je manje jasno. Kada je Lee imala 10 godina, bjelkinja kraj Monroevillea je optužila crnca - Waltera Letta - za silovanje. Priču su pokrile novine njenog oca te objavile da je Lett osuđen na smrt. Nakon nekoliko pisama da je Lett u stvari nedužan, njegova kazna je preinačena u [[doživotni zatvor]]. Umro je tamo od [[tuberkoloza|tuberkoloze]] 1937.<ref name="bigg">Bigg, Matthew (23. srpnja 2007). "Novel Still Stirs Pride, Debate; 'Mockingbird' Draws Tourists to Town Coming to Grips With Its Past, ''[[The Washington Post]]'', str. A3</ref> Akademičari smatraju da je Tomov slučaj sličan neslavnoj parnici [[Scottsboro Boys]],<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 7–11.</ref><ref>Noble (2010), str. 13.</ref> u kojoj je devet crnaca osuđeno za silovanje dvije bjelkinje na temelju labavih dokaza. Ipak, 2005. je Lee izjavila da je na umu imala nešto manje senzacionalno, iako bi i Scottsboro slučaj "poslužio istoj svrsi" da ukaže na predrasude na američkom Jugu.<ref>Shields (2006), str. 118.</ref> [[Emmett Till]], crnoputi tinejdžer koji je ubijen jer je flertovao sa bjelkinjom u [[Mississippi]]ju 1955., i čija se smrt katkad navodi kao okidač [[Pokret za ljudska prava (SAD)|pokretu za građanska prava]], se također smatra modelom za lik Toma Robinsona u priči.<ref name="chura">Chura, Patrick (2000). "Prolepsis and Anachronism: Emmet Till and the Historicity of To Kill a Mockingbird", ''Southern Literary Journal'' '''32''' (2), str. 1</ref> == Stil == {{Quote box |width=30em | bgcolor=#ACE1AF |align=right |quote=Naracija je vrlo teška, jer je [Lee] morala istodobno biti i dijete na ulici i biti svjesna ludih pasa i strašnih kuća, te imati predivnu viziju kako pravda funkcionira kao i svi škripavi mehanizmi sudnice. Dio ljepote leži u tome što...vjeruje vizualnom da je vodi, kao i osjetilnom.|salign=right |source=—[[Allan Gurganus]]<ref>Murphy (2010), str. 97.</ref>}} Najsnažniji element stila je prema kritičarima Leein talent za naraciju, koju je jedna recenzija u ''[[Time (časopis)|Timeu]]'' nazvala "opipljivo briljantnom".<ref name="timerev"/> Analizirajući roman desetljeće kasnije, jedan akademičar je uočio da "Harper Lee ima izvanredan dar za pričanje priče. Njena umjetnost je u toj mjeri vizualna, kinematografijski tečna i suptilna da vidimo kako jedna scena prelazi u drugu bez trzaja tranzicije."<ref name="dave"/> Lee spaja glas pripovjedača dijeteta koje posmatra okruženje sa odraslom ženom koja se sjeća detinjstva, iskorištavajući nejasnost ovog glasa sa narativnom tehnikom 'flashbacka' kako bi se igrala sa perspektivama.<ref name="dunphy">Graeme Dunphy, "Meena's Mockingbird: From Harper Lee to Meera Syal", ''Neophilologus'', 88 (2004) 637-660. PDF [http://www.dunphy.de/ac/pdf/Meena's_Mockingbird.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326073639/http://www.dunphy.de/ac/pdf/Meena's_Mockingbird.pdf |date=2009-03-26 }}</ref> Ova pripovjedačka metoda dozvoljava Lee ispričati "predivno zavaravajuću" priču koja spaja jednostavnost dječjeg posmatranja sa odraslim situacijama koje komplikuju tajne motivacije i bezuvjetna tradicija.<ref>Ward, L. "To Kill a Mockingbird (recenzija knjige)." ''Commonwealth'': 9. decembar 1960.</ref> Ipak, taj spoj katkad dovodi čitatelja da se zapita kako Scout ima takvu dubinu razumijevanja.<ref name="adams"/> I Harding LeMay i književni kritičar [[Granville Hicks]] su izrazili sumnju da djeca tako zaštićena poput Scouta i Jema mogu razumjeti složenost i stravu suđenja Toma Robinsona.<ref name="LeMay">LeMay, Harding (10. srpnja 1960). "Children Play; Adults Betray", ''[[New York Herald Tribune]]''.</ref><ref name="Hicks">Hicks, Granville (23. srpnja 1970). "Three at the Outset", ''Saturday Review'', '''30'''.</ref> Pišući o Leeinom stilu i upotrebi humora u mračnoj priči, Jacqueline Tavernier-Courbin je utvrdila: "Smijeh&nbsp;... [razotkriva] gangrenu ispod predivne površine ali je isto tako i umanjuje; čovjek se ne može kontrolirati onome čemu se smije."<ref name="humor">Tavernier-Courbin, Jacqueline "Humor and Humanity in To Kill a Mockingbird" u ''On Harper Lee: Essays and Reflections'' Alice Petry (ed.), University of Tennessee Press (2007). {{ISBN|978-1-57233-578-3}}.</ref> Scoutine opservacije o njenim susjedima i ponašanje nadahnjuju ravnatelja Nacionalne zaklade umjetnosti, Davida Kipena, da je nazove "urnebesno smiješnom".<ref>Murphy (2010), str. 105.</ref> Međutim, kako bi izrazila ozbiljnije teme, Tavernier-Courbin primjećuje da Lee upotrebljava [[parodija|parodiju]], [[satira|satiru]] i [[ironija|ironiju]] efektivno time što koristi dječje perspektivu. Nakon što Dill obeća da će se oženiti za nju, a potom puno vremena provodi sa Jemom, Scout zaključuje da je najbolji način da obrati pozornost na nju taj da ga prebije, što i učini u par navrata.<ref>Lee (1960), str. 46.</ref> Scoutin prvi dan u školi je satirični tretman obrazovanja; njen učitelj kaže da mora ispraviti štetu koju je donio Atticus time što ju je naučio da piše i čita, te mu zabranjuje da ju išta više nauči.<ref>Lee (1960), str. 19.</ref> Lee najnesmiješnije situacije postavlja ironično, pošto Jem i Scout pokušavaju razumjeti kako Maycomb može zagrliti rasizam a opet pokušava ostati pristojno društvo. Tavernier-Courbin čak sugerira da je interpretacija naslova romana zapravo izrugivanje obrazovanju, pravnom sustavu o vlastitom društvu tako što od njih pravi objekte humorističnog neslaganja.<ref name="humor"/> Kritičari su također uočili i zabavne metode koje pokreću radnju.<ref>Boerman-Cornell, William [http://jstor.org/stable/822422 "The Five Humors"], ''The English Journal'' (1999), '''88''' (4), str. 66. doi=10.2307/822422</ref> Kada je Atticus izvan grada, Jem zaključa vršnjaka nedjeljne škole u podrumu crkve tijekom igre. To navede njihovu crnoputu sluškinju Calpurniju da Scout i Jem povede u njenu crkvu, čime djeca dobiju uvid u njen život, ali i u život Toma Robinsona.<ref>Lee (1960), str. 133.</ref> == Struktura == Roman ima temu koja se ponavlja: ljudi nisu uvijek onakvi kakvi se čine na prvi pogled; mogu biti bolji ili gori ili drugačije naravi. Takva tema se javlja na nekoliko razina radnje. Na najvišoj razini je podzaplet Booa Radleya, Scoutinog otuđenog, uznemirujućeg susjeda. Kada priča počinje, on je predmet straha i nerazumijevanja. S vremenom, na vidjelo izlaze njegove dobre osobine. Na kraju čak postaje junak, spašavajući živote Jema i Scout. Jedan drugi podzaplet pokriva žitelje gradića u obliku 12-članog sudskog vijeća koja osudi Toma Robinsona. Iako ima dovoljno dokaza da je Tom nedužan a djevojka koja ga optužuje laže, članovi vijeća, naizgled dobri građani koji idu redovito u crkvu, ga osude na smrt jer je crnac. Na razini poglavlja, postoji nekoliko događaja koji otkrivaju osobine nekih likova: * Scout smatra da je njen otac, Atticus Finch, običan čovjek. Ne čini "ništa što bi moglo izazvati divljenje kod drugih". Onda jednog dana bijesni pas prijeti gradu. Kada šerif da Atticusu pušku, ovaj ustrijeli psa prvim hicem, sa velike udaljenosti. * G. Underwood, urednik mjesnih novina, je rasist. Prema Atticusu, "prezire crnce". Ipak, nakon što se ljutita gomila razišla, otkriva se da je g. Underwood cijelo vrijeme bio na prozoru zgrade te sa puškom ciljao na gomilu, spreman da odbrani živote Atticusa i Toma. * Scoutina učiteljica, gđa. Gates, je isprva uzor tolerancije. No otkriva se da joj se gadi pomisao o braku crnaca i bijelaca. * obitelj Finch ima crnoputu sluškinju, Calpurniju. Ona ima rafinirani govor. Ipak, kada jednom povede Scout u crkvu za crnce, otkriva se da ima i vrlo oštar i običan vokabular. Kada jedna žena pokušava zaustaviti ih da uđu u crkvu, Calpurnia zaprijeti: "Stani tu, crnčugo!" * gđa. Dubose je naizgled neugodna i zla susjeda koja nazove Atticusa "ljubiteljem crnčuga". Ali ona umire te odbija morfij kako bi pri samrti imala savršen, bistar razum. Atticus to zove primjerom prave hrabrosti: "Prava hrabrost je kada znaš da si gotov prije nego što počneš, ali svejedno počneš i ideš do kraja. Rijetko kada pobjediš...Ali gđa. Dubose je pobjedila." Iako je bijelac, Boo je možda simbol crnaca. Prvotni strah djece prema Boou zrcali strah južnjaka prema crncima. === Žanr === Akademičari su ''Pticu rugalicu'' nazvali i južnjačkom [[gotička fikcija|gotičkom fikcijom]] i ''[[Bildungsroman]]om'' o odrastanju.<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 40–41.</ref><ref name="blackall"/> Lee je koristila termin "gotički" kako bi opisala arhitekturu sudnice te Dillov pretjerano morbidan opis Booa Radleya.<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 39–45.</ref> Tuđinci su također važan čimbenik južnjačke gotike a pitanja Scout i Jema o hijerarhiji grada i preispitivanje sustava neki su usporedili sa romanima ''[[Catcher in the Rye|Lovac u žitu]]'' i ''[[Adventures of Huckleberry Finn|Pustolovine Hucklberrya Finna]]''.<ref>Murphy (2010), str. x, 96, 149.</ref> Scout štuje Atticusa kao autoritet iznad svih drugih jer vjeruje da čovjek mora slijediti svoju savjest kao glavni prioritet, čak i kada je ishod društveno otuđenje.<ref name="fine">Fine, Laura "Structuring the Narrator's Rebellion in To Kill a Mockingbird" u ''On Harper Lee: Essays and Reflections'' Alice Petry (ed.), University of Tennessee Press (2007). {{ISBN|978-1-57233-578-3}}</ref> Lee predstavlja individualne probleme likova kao univerzalne u svakom društvu.<ref name="blackall"/> Scout i Jem se suočavaju i sa neugodnom stvarnošću te uče iz toga. Neki smatraju da je roman i feministički Bildungsroman jer Scout izlazi iz djetinjstva sa jasnijim smislom za mjesto u zajednici i svijesti o potencijalnoj moći kao žena koja će jednoga dana biti.<ref name="ware"/> == Teme == {{Quote box |width=30em | bgcolor=#ACE1AF |align=right |quote=33 godina nakon objavljivanja, [''Ubiti pticu rugalicu''] nikada nije bila meta disertacije, te je bila predmetom samo šest književnih studija, a neki od njih su bile duge tek nekoliko stranica. |salign=right |source=—Claudia Johnson u ''To Kill a Mockingbird: Threatening Boundaries'', 1994<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 20.</ref>}} Usprkos velikoj popularnosti romana nakon izdavanja, nije zadobio pažnju kritičara kao drugi moderni američki klasici. Don Noble, urednik knjige eseja o romanu, procjenjuje da je omjer prodaje i analitičkih eseja romana možda čak i jedan naprema milijun. Christopher Metress piše da je knjiga ikona čiji "emotivni zamah ostaje čudno snažan jer je ostala neistražena".<ref name="riseatticus"/> Noble sugerira da nije zadobila pažnju akademičara zbog statusa best-sellera: "Ako je tako puno ljudi voli, ne može biti tako dobra."<ref>Noble (2010), str. vii–viii.</ref> Harper Lee je ostala odvojena od interpretacije romana od sredine 1960-ih. Ipak, dala je mali uvid u teme kada je, u pismu uredniku, napisala o reakciji koju je izazvala knjiga: "Valjda je očito i najjednostavnijim ljudima da ''Ptica rugalica'' izražava u riječima rijetko većima od dva sloga kodeks časti i ponašanja, kršćanskog u etici, koje je nasljeđe svih južnjaka."<ref name="twits">"Harper Lee Twits School Board In Virginia for Ban on Her Novel", ''The New York Times'' (6. januar 1966), str. 82.</ref> === Južnjački život i nepravda === Kada je knjiga objavljena, recenzenti su uočili da je priča podijeljena na dva dijela, a mišljenja su bila različita oko toga da li je Lee imala sposobnost spojiti ih.<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 20–24</ref> Prvi dio romana govori o djeci. Jedan je kritičar nazvao roman "južnjačkim romantičnim regionalizmom".<ref name="erisman">Erisman, Fred (april 1973). "The Romantic Regionalism of Harper Lee", ''The Alabama Review'', '''27''' (2).</ref> Taj sentimentalizam se uočava i u Leeinom predstavljanju južnjačkog sustava kaste kako bi objasnila ponašanje skoro svakog lika u romanu. Teta Alexandra smatra da mane i vrline žitelja Maycomba potječu od [[genealogija|genealogije]] (obitelji koje imaju neke osobine iz generacije u generaciju),<ref name="bruell">Bruell, Edwin (decembar 1964). "Keen Scalpel on Racial Ills", ''The English Journal'' '''51''' (9) str. 658–661.</ref> a pripovjedač stavlja likove u fino odvojeno okruženje historije familije Finch i historije Maycomba. Ova regionalna tema se zrcali i u naizgled bespomoćnosti Mayella kada treba priznati da se upucavala Tomu. Sam jug, sa svojim običajima i tabuima, izgleda pokreće radnju više od likova.<ref name="erisman"/> Drugi dio romana radi se o, po riječima Harding LeMay, "sramu koji uništava duh civiliziranih bijelaca Juga pri tretmanu crnaca.2<ref name="LeMay"/> Godinama nakon objave, mnogi recenzenti su smatrali da se roman uglavnom bavi odnosom rasa.<ref>Henderson, R. (15. svibnja 1960). "To Kill a Mockingbird", ''Library Journal''.</ref> Claudia Durst Johnson smatra da je "razumno vjerovati" da su roman oblikovali događaji rasnih odnosa u Alabamu: [[Rosa Parks]] je primjerice odbila ustupiti sjedalo u autobusu bijeloj osobi, što je izazvalo bojkot autobusa Montgomery 1955., te nemire iduće godine na sveučilištu u Alabami.<ref name="secret">Johnson, Claudia (1991). "The Secret Courts of Men's Hearts", ''Studies in American Fiction'' '''19''' (2).</ref> Iako je priča smještena u 1930-te, ipak je govorila o odnosima i strahovima 1960-ih, kada se javljala promjena odnosa prema crncima u SAD-u.<ref name="hovet"/> Patrick Chura sugerira da je Emmett Till bio uzor za lik Toma Robinsona. Chura smatra da je od ikona crnog silovatelja koji predstavlja prijetnju "mitološkoj ranjivosti i svetosti ženi Juga".<ref name="chura"/> Tom je bio i fizički ograničen, zbog čega nije mogao napasti ženu koja ga je optužila za zlodjelo.<ref name="chura"/> Roslyn Siegel zaključuje da je Tom Robinson primjer čestog motiva bijelih pisaca Juga o "glupom, patetičnom, bespomoćnom i ovisnom crncu koji ovisi o bijelcima, a ne o sopstvenoj inteligenciji da ga spasi".<ref>Siegel, Roslyn [http://jstor.org/stable/3041614 "The Black Man and the Macabre in American Literature"], ''Black American Literature Forum'' (1976), '''10''' (4), str. 133. doi 10.2307/3041614</ref> Carolyn Jones smatra da bijesan pas u priči predstavlja predrasudu u gradiću Maycombu, a Atticus, koji čeka na napuštenoj ulici da ustrijeli psa,<ref name="jones">Jones, Carolyn (1996). "Atticus Finch and the Mad Dog" ''Southern Quarterly: A Journal of the Arts in the South'', '''34''' (4), str. 53–63.</ref> se mora boriti protiv rasizma grada bez pomoći ostalih. Jones tvrdi: "Prvi bijesni pas je rasizam u Maycombu koji uskraćuje čovječnost Tomu Robinsonu.... Kada Atticus održi završne riječi poroti, gotovo se ogoli pred ljutnjom porote i grada."<ref name="jones"/> === Društveni sloj === {{Quote box |width=30em | bgcolor=#ACE1AF |align=right |quote=Jedna od nevjerojatnih stvari romana je ekonomičnost kojom Harper Lee ocrtava ne samo rasu, već i sloj društva. Mislim na različite vrste crnaca i bijelaca, od siromašnih do gornjeg sloja, cijela društvena mreža.|salign=right |source=—[[Lee Smith]]<ref>Murphy (2010), str. 178.</ref>}} Lee je 1964. izjavila da je htjela biti"[[Jane Austen]] južne Alabame."<ref name="blackall">Blackall, Jean "Valorizing the Commonplace: Harper Lee's Response to Jane Austen" u ''On Harper Lee: Essays and Reflections'' Alice Petry (ed.). University of Tennessee Press (2007). {{ISBN|978-1-57233-578-3}}</ref> I Austen i Lee su izazivali društveni [[status quo]] te cijenili individualnu vrijednost nad društvenim statusom. Kada Scout osramoti siromašnog vršnjaka, Waltera Cunninghama, u svojoj kući, Calpurnia ju grdi te kazni.<ref>Lee (1960), str. 27</ref> Atticus respects Calpurnia's judgment, and later in the book even stands up to his sister, the formidable Aunt Alexandra, when she strongly suggests they fire Calpurnia.<ref>Lee (1960), str. 155.</ref> Jedan pisac tvrdi da Scout, "u stilu Austenice", satirizira žene sa kojima se ne želi identificirati.<ref name="shackleford"/> Kritičar Jean Blackall nabraja prioritete koje dijele dvije spisateljice: afirmacija reda u društvu, poslušnost, ljubaznost i poštovanje individualca bez obzira na status.<ref name="blackall"/> Akademičari smatraju da je Leein pristup društvenom sloju i rasi složeniji od "pripisivanja rasne predrasude siromašnim bijelcima...Lee demonstrira kako rodni i društveni slojevi intenziviraju predrasude, stišavaju glasove koji bi mogli izazvati postojeći poredak, te uveliko komplikovati koncept mnogih Amerikanaca o uzrocima rasizma i segregacije."<ref name="hovet">Hovet, Theodore & Grace-Ann (Fall 2001). "'Fine Fancy Gentlemen' and 'Yappy Folk': Contending Voices in To Kill a Mockingbird", ''Southern Quarterly: A Journal of the Arts in the South'', '''40''' str. 67–78.</ref> Leeina upotreba glasa pripovjedača iz srednjeg sloja dozvoljava poistovjećivanja sa čitateljem, bez obzira na kulturnu pozadinu, te njeguje osjećaj [[nostalgija|nostalgije]]. Familije Ewells i Cunningham su jenako siromašni, ali se ponašaju potpuno drugačije.<ref name="hovet"/> === Hrabrost i samilost === Roman su neki hvalili zbog istraživanja različitih varijanti [[hrabrost]]i.<ref>"Nelle Harper Lee." ''Contemporary Authors Online'', Gale, 2007.</ref><ref name="jolley">Jolley, Susan [http://jstor.org/stable/822224 "Integrating Poetry and 'To Kill a Mockingbird''"], ''The English Journal'' (2002), '''92''' (2), str. 34. doi=10.2307/822224</ref> Atticus je moralni uzor te uči Jema o hrabrosti.<ref>Mancini (2008), str. 19.</ref> Charles Shields, koji je napisao biografiju Harper Lee, tvrdi da je razlog trajnoj omiljenosti romana "pouke o ljudskom dostojanstvu i poštovanje prema drugima koje ostaje fundamentalne i univerzalne".<ref>Shields (2006), str.&nbsp;1.</ref> Jedan pisac je uočio: "...&nbsp;iako se roman bavi tragedijom i nepravdom, gubitkom, također nosi i snažan osjećaj za hrabrost, samilost i spoznaju da bi historija trebala biti bolja od ljudskih bića."<ref name="jolley"/> === Rodna uloga === Uz spoznaju rasizma u gradiću, Scout otkriva i što znači biti djevojka, a neki ženski likovi utječu na njen razvoj. Scoutina glavna identifikacija sa ocem i starijim bratom dozvoljavaju Lee da opiše cijeli niz ženskih likova u romanu kao dio njih i kao tuđince.<ref name="ware">Ware, Michele "'Just a Lady': Gender and Power in Harper Lee’s ''To Kill a Mockingbird''" u ''Women in Literature: Reading Through the Lens of Gender'' Jerilyn Fisher and Ellen S. Silber (eds.), Greenwood Press (2003). {{ISBN|978-0-313-31346-2}}.</ref> Scout promatra kako Mayella Ewell uništava nedužnog muškarca, Toma, kako bi sakrila svoju strast prema njemu. Ženski likovi koji najviše komentiraju Scoutin manjak ženstvenosti su glavni u promoviranju rasizma i starog pogleda na život.<ref name="shackleford">Shackleford, Dean (Winter 1996–1997). "The Female Voice in To Kill a Mockingbird: Narrative Strategies in Film and Novel", ''Mississippi Quarterly: The Journal of Southern Cultures'', '''50''' (1), str. 101–13.</ref> Jedan akademičar piše da "Lee postepeno demonstrira da Scout postaje feministkinja na Jugu."<ref name="shackleford"/> Izuzev Atticusa, skoro svi drugi očevi u radnji su opisani kao zlostavljači, psihički ili fizički.<ref name="finegender">Fine, Laura (1998). "Gender Conflicts and Their 'Dark' Projections in Coming of Age White Female Southern Novels", ''Southern Quarterly: A Journal of the Arts in the South'' '''36''' (4), str. 121–29</ref> Implicira se da je Bob Ewell zlostavljao svoju kćer,<ref name="baecker"/> a gđa. Radley zatvara sina u kući tako dugo dok ga se više nitko ne sjeća. Oni predstavljaju kako muževna ili ženstvena dvoličnost i tvrdoglavost mogu dovesti do društvenih deformacija. Jedan akademičar je ovako opisao Atticusa, koji je dobar otac: "Posao je pravih muškaraca koji utjelovljuju tradicionalne muževne kvalitete junačkog individualizma, hrabrosti i znanja obrazovanja promovirati društvenu pravdu i moral, kako bi ispravili društvene stranputice."<ref name="finegender"/> === Napisani i nenapisani zakoni === Scout više puta razbija kodekse i zakone te reagira zato jer je kažnjena. Mayella je kažnjena jer je poljubiti crnca tabu za bjelkinju. Johnson uočava: "Roman je istraživanje kako Jem i Scout počinju percipirati složenost društvenih pravila i oblik odnosa koje diktiraju ili određuju upravo ta pravila te njeguje žitelje nalenjih svetova."<ref name="secret"/> === Gubitak nevinosti === [[Datoteka:Mimus polyglottus1 cropped.png|thumb|upright|Rugalica je simbol nevinosti u romanu.]] Ptice pjevice se pojavljuju kao lajtmotiv u radnji. Naslovna ptica [[rugalica]] je glavni motiv teme, koja se prvi put javlja kada Atticus daje djeci zračnice za Božić te dozvoljava ujaku Jacku da ih uči pucati. Atticus ih upozori da je "ubiti pticu rugalicu grijeh".<ref name="lee103">Lee (1960), str. 103.</ref> Susjeda Maudie objasni Scout da rugalice nikada ne bi naudili drugim bićima te jednostavno daju zadovoljstvo svojim pjevanjem.<ref name="lee103"/> Pisac Edwin Bruell je sažeo taj simbolizam: "'Ubiti pticu rugalicu' ustvari znači ubiti ono što je nedužno i bezopasno, kao Tom Robinson."<ref name="bruell"/> Akademičari su uočili kako se Lee često vraća na temu rugalice u romanu.<ref name="dave"/><ref name="schuster">Schuster, Edgar [http://jstor.org/stable/810774 "Discovering Theme and Structure in the Novel"] ''The English Journal'' (1963), '''52''' (7) str. 506. doi=10.2307/810774</ref><ref>Johnson (1994), ''Casebook'' str. 207.</ref> Christopher Metress povezuje pticu rugalicu sa Boom Radleyom: "Umjesto da iskoristi Booa za izrugivanje, Scout s vremenom počne gledati na njega kao pticu rugalicu, kao netko sa unutarnjom dobrotom kojeg treba čuvati."<ref>Metress, Christopher. "Lee, Harper." ''Contemporary Southern Writers''. St. James Press, 1999.</ref> U zadnjim stranicama, Scout poveže priču Atticusa sa Boom Radleyem i Tomom Robinsonom<ref name="chura"/> jer su likovi koji su bili krivo shvaćeni, ali "kada ih napokon vidite, shvatite da nisu učinili nijednu od tih stvari", pri čemu Atticus izjavi: "Većina ljudi je, Scout, kada ih napokon vidiš."<ref>Lee (1960), str.&nbsp;322–323.</ref> Roman ukazuje na [[gubitak nevinosti]] a recenzent R. A. Dave tvrdi da stoga jer se svaki lik mora suočiti ili pretrpjeti poraz, knjiga poprima elemente klasične [[tragedija|tragedije]].<ref name="dave">Dave (1974), str. 311-323</ref> Istražujući kako se svaki lik odnosi sa porazom, Lee gradi okvir kojim određuje da li su likovi junaci ili budale. Vodi čitatelje u takvoj presudi, mijenjajući stav između nesuzdržanog divljenja i ironije. Jedan je primjer društvo misionara koje s jedne strane tračaju o Scout te komentiraju o drugim rasama, a s druge održavaju privid "sažaljenja, nježnosti i moralnog uzora".<ref name="shackleford"/> Iako je Atticus izgubio slučaj, crnoputi promatrači ostaju na balkonu te ustaju kako bi mu svejedno zahvalili na trudu.<ref>Lee (1960), str.&nbsp;241.</ref> == Odjek == Roman je prilikom objavljivanja postao senzacija te je rasprodan u masovnom broju.<ref>Shields (2006), str.&nbsp;185–188.</ref> Kada je roman uključen u [[Klub knjige tjedna]] a kasnija izdanja su objavljene u ''Reader's Digest Condensed Books'', stekao je još više pristupačnosti čitateljima.<ref name="bain">Bain (1980), str. 276–277</ref> Prvotne reakcije kritičara na roman bile su podvojene. ''[[The New Yorker]]'' je rekao da je "vješt, nepretenciozan i potpuno genijalan",<ref>"To Kill a Mockingbird", ''The New Yorker'' (septembar 1960).</ref> a recenzent je za ''[[The Atlantic Monthly]]'' zaključio da je roman "ugodno, nezahtjevno štivo" ali je prigovarao da je "glas pripovjedača 6-godišnje djevojčice sa vokabularom dobro obrazovane odrasle žene" nemoguć.<ref name="adams">Adams, Phoebe (august 1960). [http://www.powells.com/review/2007_07_31|title To Kill a Mockingbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924122255/http://www.powells.com/review/2007_07_31%7Ctitle |date=2015-09-24 }} ''[[The Atlantic Monthly]]''.</ref> ''[[Time (časopis)|Time]]'' je u recenziji 1960. napisao da roman "uči čitatelja zapanjujući broj korisnih istina o malim djevojčicama i života na Jugu" te dodao da je Scout Finch "najfascinantnije dijete od kada je Frankie [[Carson McCullers]] ostavljen na [[The Member of the Wedding|vjenčanju]]".<ref name="timerev">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869711,00.html?internalid=atb100 About Life & Little Girls] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080214132711/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869711,00.html?internalid=atb100 |date=2008-02-14 }} ''[[Time (časopis)]]'' (1. august 1980). Preuzeto 1. februara 2008.</ref> ''Chicago Sunday Tribune'' je uočio uravnotežen pristup naraciji u događajima romana: "Ovo nije sociološki roman. Ne naglašava razlog...&nbsp;''Ubiti pticu rugalicu'' je roman snažnog nacionalnog značaja sadašnjice."<ref>Sullivan, Richard (17. juli 1960). "To Kill a Mockingbird", ''Chicago Sunday Times''.</ref> No nisu sve recenzije bile entuzijastične. Neki su prigovarali zbog upotrebe klišeja o jadnim bijelcima Juga, jednodimenzionalnih crnaca u ulozi žrtve,<ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 21, 24.</ref> a Granville Hicks je prozvao knjigu "[[melodrama]]tičnom i usiljenom".<ref name="Hicks"/> Južnjački pisac [[Flannery O'Connor]] je komentirao: "Mislim da je u redu za dječju knjigu. Zanimljivo je da svi ljudi koji ju kupuju ne znaju da čitaju dječju knjigu. Netko bi trebao reći što je to."<ref name="riseatticus">Metress, Christopher (2003). "The Rise and Fall of Atticus Finch", ''The Chattahoochee Review'', '''24''' (1).</ref> Godinu dana nakon objavljivanja, roman je već preveden u deset jezika. Kasnije je rasprodan u 30 milijuna primjeraka i preveden u preko 40 jezika.<ref>[http://www.harpercollins.com/books/9780060935467/To_Kill_a_Mockingbird/index.aspx Book description: To Kill a Mockingbird by Harper Lee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725015745/http://www.harpercollins.com/books/9780060935467/To_Kill_a_Mockingbird/index.aspx |date=2008-07-25 }} HarperCollins (2008). Preuzeto 12. septembra 2008.</ref> ''Ubiti pticu rugalicu'' nijednom nije bio izvan opticaja te je postao standard u školskim nastavama. Prema jednoj analizi iz 2008., bila je najčitanija knjiga među učenicima između 9-12 godina.<ref>"What Kids Are Reading: The Book Reading Habits of Students in American Schools", Renaissance Learning, Inc., 2008. Vidi također [http://doc.renlearn.com/KMNet/R004101202GH426A.pdf "What Kids Are Reading: The Book Reading Habits of Students in American Schools] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314033527/http://doc.renlearn.com/KMNet/R004101202GH426A.pdf |date=2012-03-14 }}, Renaissance Learning, Inc. 2010.</ref> Prema jednoj analizi iz 1991., ''Ubiti pticu rugalicu'' bio je rangiran odmah iza [[Biblija|Biblije]] među knjigama koje "čine razliku".<ref name="p14">Johnson (1994), ''Boundaries'' str. 14.</ref> 1999. izabrana je za "najbolji roman 20. stoljeća" među čitateljima Književnog žurnala; nalazi se na petom mjestu čitatelja [[Moderna knjižnica|Moderne knjižnice]],<ref>[http://www.randomhouse.com/modernlibrary/100bestnovels.html 100 Best Novels in the English language since 1900]</ref> te je bila rangirana na prvom mjestu na listi knjižničara koji su 2006. odgovorili na pitanje "koju bi knjigu svaka odrasla osoba morala pročitati?".<ref>[http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,1721526,00.html "Which book should every adult read before they die?"]</ref> Na drugom i trećem mjestu su bila Biblija i trilogija ''[[Gospodar prstenova]]''. Našla se i na šestom mjestu na popisu najboljih romana svih vremena 2003. prema anketi BBC-jevog ''Velikog čitanja''.<ref>[http://www.bbc.co.uk/arts/bigread/ BBC - The Big Read]</ref> 50. godišnjica romana prošla je uz proslavu i razmišljanje o njegovom utjecaju.<ref>[http://www.cbsnews.com/stories/2010/07/11/sunday/main6667444.shtml?tag=stack "To Kill a Mockingbird" Turns 50: Fans Descend on Alabama Town to Celebrate Scout, Atticus and Boo Radley] CBS News (11. jul 2010). Preuzeto 12. jula 2010.</ref> Eric Zorn je za ''Chicago Tribune'' hvalio Leeinu "bogatu potrebu jezika" te dodao da "hrabrost nije uvijek glamurozna, nije uvijek doovljna, ali je uvijek u modi." <ref>Zorn, Eric (9. jula 2010), [http://featuresblogs.chicagotribune.com/printers-row/2010/07/to-kill-a-mockingbird-harper-lee.html ‘Mockingbird' still sings after 50 years] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712012153/http://featuresblogs.chicagotribune.com/printers-row/2010/07/to-kill-a-mockingbird-harper-lee.html |date=2010-07-12 }}, ''The Chicago Tribune''.</ref> Jane Sullivan se za ''Sydney Morning Herald'' složila da je knjiga i dalje svježa i relevantna.<ref>Sullivan, Jane (9. jul 2010). [http://www.smh.com.au/opinion/society-and-culture/to-celebrate-a-mockingbird-20100709-103bo.html To celebrate a Mockingbird], ''The Sydney Morning Herald''.</ref> Chimamanda Ngozi Adichie je za ''Guardian'' napisala da Lee, kao rijetka pojava među američkim spisateljima, piše sa "žestoko progresivnom tintom, u kojoj nema ničega neizbježnog o rasizmu i njegov temelj je otvoren preispitivanju", uspoređujući ju sa [[William Faulkner|Williamom Faulknerom]], koji je pisao o rasizmu kao neophodnosti.<ref>Adichie, Chimamanda Ngozi (10. jul 2010). [http://www.guardian.co.uk/books/2010/jul/10/kill-mockingbird-harper-lee Rereading: To Kill a Mockingbird by Harper Lee], ''The Guardian''.</ref> Rosemary Goring je usporedila Lee sa Jane Austen, uočivši da je središnja tema da je "nečije moralno uvjerenje nešto za što se isplati boriti, čak i kada te odbace", što je elokventno obrađeno u romanu.<ref>Loxton, Rachel (10. jul 2010). [http://www.heraldscotland.com/news/home-news/america-s-favourite-novel-still-vital-after-50-years-1.1040388?localLinksEnabled=false America’s favourite novel still vital after 50 years], ''The Herald'' (Glasgow).</ref> Rođena alabamka Allen Barra je oštro kritikovala Lee i roman u ''Wall Street Journalu'' prozvavši Atticusa "odlagalištem epigrama bureta petarda" te da roman predstavlja "zašećeren mit" historije Alabame. Barra je zapisala: "Vrijeme je da se prestanemo pretvarati da je ''Ptica rugalica'' neka vrsta bezvremenskog klasika koji je među najvećim ostvarenjima američke književnosti. Njen beskrvni liberalni humanizam je žalosno zastario..."<ref>Barra, Allen (June 24, 2010). [http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703561604575283354059763326.html What 'To Kill a Mockingbird' Isn't], ''The Wall Street Journal''.</ref> [[Thomas Mallon]] u ''New Yorkeru'' kritizira Atticusovo ukočeno i samodopadno ponašanje te opisuje Scout kao "vrlo konstruiranu lutku" čija su djela i riječi nemogući. Iako priznaje da roman funkcionira, Mallon napada Leein "divlje nestabilan" glas pripovjedača zbog razvoja priče o zadovoljnom susjedstvu sve dok ne počne nametati moral sudskom dramom, zbog čega "knjiga počinje štovati vlastitu dobrotu" do kraja sudskog procesa.<ref>Mallon, Thomas (May 29, 2006). "Big Bird: A biography of the novelist Harper Lee", ''The New Yorker'', '''82''' (15), str. 79.</ref> Akin Ajayi je branio knjigu uz napomenu da je "pravda često komplikovana" te zaključio da roman prisiljava čitatelje da preispitaju stavove o rasizmu, društvenoj klasi i društvu, ali da nije napisana da ih riješi.<ref>Ajayi, Akin (July 9, 2010) [http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2010/jul/09/kill-a-mockingbird-racism To Kill a Mockingbird: the case for the defence], ''The Guardian''.</ref> Mary McDonagh Murphy je intervjuirala slavne ličnosti kao što su [[Oprah Winfrey]], [[Rosanne Cash]], [[Tom Brokaw]] i Leeinu sestru Alice Lee, koji su pročitali knjigu i kao djeca i kao odrasli, te sastavila njihove utiske o romanu između te dvije životne dobi u knjizi, tada kao djeca i sada kao odrasli, ''Scout, Atticus, and Boo''.<ref>[http://www.harpercollins.com/books/Scout-Atticus-Boo-Mary-Mcdonagh-Murphy/?isbn=9780061924071 Scout, Atticus, and Boo: A Celebration of Fifty Years of To Kill a Mockingbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203072825/http://www.harpercollins.com/books/Scout-Atticus-Boo-Mary-Mcdonagh-Murphy/?isbn=9780061924071 |date=2013-12-03 }}, Harper Collins Publishers (2010)</ref> === Društveni komentar i izazovi === ''Ubiti pticu rugalicu'' je bila izvor stanovitih kontroverzi. [[Udruga američkih knjižnica]] ju je stavila na 21. mjesto na popisu 100 najosporavanijih knjiga 2000.–2009.<ref>[http://www.ala.org/ala/issuesadvocacy/banned/frequentlychallenged/challengedbydecade/2000_2009/index.cfm Top 100 Banned/Challenged Books: 2000-2009] American Library Association. Preuzeto 15. rujna 2013.</ref> Jedan od prvih primjera bila je [[Hanover, Virginia]], 1966: roditelj je prosvjedovao jer je silovanje iskorišteno kao sredstvo za radnjo. Johnson citira primjere pisama mjesnih novina u kojim je bilo i ljutih prosvjeda zbog toga što se silovanje objasnilo time da je Mayella bila privučena Tomu.<ref>Johnson (1994), ''Casebook'' str. 208–213.</ref> Kada je saznala da školski administratori razmišljaju o tome da li je roman primjeren za školski uzrast, Harper Lee je poslala $10 ''The Richmond News Leaderu'', sugerišući da se iskoristi za upis "bilo kojeg prvašića po izboru Školskog odbora Okruga Hanover".<ref name="twits"/> Nacionalna udruga obrazovanja je 1968. stavila roman na drugo mjesto na popisu knjiga koje dobivaju najviše primjedaba privatnih organizacija-prva je bila ''[[Little Black Sambo]]''.<ref>Mancini (2008), str. 56.</ref> Školski okruzi kanadskih provincija [[New Brunswick]] i [[Nova Scotia]] su 1990. pokušali ukloniti knjigu iz nastave uz sljedeće obrazloženje: <blockquote>Terminologija ovog romana podliježe studente ponižavajućem iskustvu koja im krade samo-poštovanje i poštovanje prema vršnjacima. Riječ 'crnčuga' se koristi 48 puta u romanu...&nbsp;Mi smatramo da nastavni plan Nove Scotije mora omogućiti svim studentima da se osjećaju udobno prema novim idejama, osjećajima i iskustvima koja su predstavljena bez straha i ponižavanja...&nbsp;''Ubiti pticu rugalicu'' je jasno knjiga koja više ne postiže te ciljeve te stoga više ne bi trebala biti korištena na nastavi.<ref name="saney">Saney, Isaac (July–September 2003). "The Case Against To Kill a Mockingbird" ''Race & Class'' '''45''' (1), str. 99–110. doi=10.1177/0306396803045001005</ref></blockquote> Iako se roman tematski bavi rasizmom protiv crnaca, njegovi crnoputi likovi nisu dobili dovoljno prostora u priči.<ref name="baecker">Baecker, Diane (1998). "Telling It In Black and White: The Importance of the Africanist Presence in To Kill a Mockingbird", ''Southern Quarterly: A Journal of the Arts in the South'', '''36''' (3), str. 124–32.</ref> Neki su prigovarali zbog stereotipova, kao što su praznovjerni crnci i lik Calpurnije, koji su neki interpretirali kao noviju verziju "zadovoljnog roba", dok su drugi likovi ostali neistraženi.<ref>Beryle, Banfield [http://jstor.org/stable/3042264 "Commitment to Change: The Council on Interracial Books for Children and the World of Children's Books"], ''African American Review'' (1998) '''32''' (17), str. 17–22. .doi=10.2307/3042264</ref><ref>Murphy (2010), str. 133–134</ref> Konzultant kanadske akademije jezika je utvrdio da su studenti bijelci dobro reagirali na roman, dok su studenti crnci većinom smatrali da ih "demoralizira".<ref>Martelle, Scott (28. lipnja 2006). "A Different Read on 'Mockingbird'; Long a classroom starting point for lessons about intolerance, the Harper Lee classic is being reexamined by some who find its perspective limited", ''The Los Angeles Times'', str. 6.</ref> Ipak, mnogi smatraju da je roman bio jedan od glavnih razloga uspjeha pokreta ljudskih prava 1960-ih u Americi, te da je stigla u "pravi čas da pomogne Jugu suočiti se sa rasnim tenzijama".<ref>Flora, Joseph "Harper Lee" in ''Southern Writers: A New Biographical Dictionary'' Louisiana State University Press (2006).</ref><ref>Johnson (1994), ''Boundaries'' str. xi–xiv</ref><ref name="bloom">Bloom, Harold "Modern Critical Interpretations: To Kill a Mockingbird" Chelsea House Publishers (1999)</ref><ref>Shields (2006), str. 219–220, 223, 233–235</ref> Vođa pokreta [[Andrew Young]] je komentarisao da je roman učinkovit jer "nadahnjuje nadu usred kaosa i konfuzije" te jer je "čin čovječnosti" pokazujući kako se ljudi mogu izdići iznad svojih predrasuda.<ref>Murphy (2010), str. 206–209.</ref> Autor [[Mark Childress]] uspoređuje utjecaj romana sa romanom ''[[Uncle Tom's Cabin]]'', knjigom koja je bila jedan od okidača Građanskog rata u Americi. Childress tvrdi da roman daje "Južnjacima način da razumiju rasizam sa kojim su odgojeni te da nađu novi način. A mnogi bijelci na Jugu su bili dobri ljudi...Roman je pomogao shvatiti što ne valja sa sustavom." <ref>Murphy (2010), str. 30.</ref> [[Diane McWhorter]], historičarka i dobitnica Pulitzerove nagrade, tvrdi da roman osuđuje rasizam, a ne same rasiste.<ref>Murphy (2010), str. 141–146.</ref> Autor [[James McBride (pisac|James McBride]] je izjavio da je Lee briljantna, ali ju ipak nije nazvao hrabrom.<ref>Murphy (2010), str. 132–139.</ref> === Lažna tvrdnja o autorstvu Capotea === Leein prijatelj iz detinjstva, autor [[Truman Capote]], je napisao sljedeće o prvom izdanju romana: "Netko poseban je napisao ovaj prvi roman: pisac sa najživljim smislom za humor, i najtoplijim, najautentičnijim smislom za humor. Dirljiva knjiga; a tako smiješna i simpatična."<ref>[http://www.pprize.com/BookDetail.php?bk=43 First Edition Points to identify To Kill a Mockingbird by Harper Lee] Pulitzer Prize First Edition Guide. Preuzeto 15. rujna 2013.</ref> Neki su ovaj komentar konstruisali da sugerišu da je Capote sam napisao knjigu ili ju značajno nadopisao i/ili ispravio.<ref name="nea">[http://www.neabigread.org/books/mockingbird/mockingbird04.php National Endowment of the Arts. "The Big Read: To Kill a Mockingbird (About the Author)."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016104620/http://www.neabigread.org/books/mockingbird/mockingbird04.php |date=2007-10-16 }} National Endowment of the Arts. Preuzeto 15. rujna 2013.</ref> Jedini dokaz za ovu glasinu je izjava Capotinog oca iz 2003. za novine iz [[Tuscaloosa, Alabama|Tuscaloose]]. Otac je tvrdio da je Capote napisao "gotovo celu" knjigu.<ref>Windham, Ben (24. kolovoza 2003). "An Encounter with Harper Lee", ''The Tuscaloosa News''.</ref> Glasine su prekinute kada je Capotino pismo 2006. darovano muzeju književnog nasljeđa Monroevillea: dok je pisao pismo susjedu 1959., Capote je spomenuo kako je Lee pisala knjigu koja će ubrzo biti objavljena. Opširne bilješke između Lee i njenog urednika u Lippincottu također negiraju glasine o autorstvu Capotea.<ref>Noble (2010), str. 32.</ref> Leeina starija sestra Alice je o glasini rekla da je to "najveća laž ikada izrečena."<ref name="bigg"/> === Počasti === [[Datoteka:Harper Lee Medal.jpg|thumb|alt=A color photograph of Harper Lee smiling and speaking to President George W. Bush while other seated Medal of Freedom recipients look on|[[Harper Lee]] i američki predsjednik [[George W. Bush]] na ceremoniji 2007. gdje je Lee dobila medalju slobode za ''Ubiti pticu rugalicu'']] Nakon objavljivanja romana, Harper Lee je uživala pažnju i popularnost, dajući intervjue, obilazeći škole i događaje vezane uz knjigu. 1961., kada je roman bio u 41. tjednu na listi 'bestselera', nagrađen je [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovom nagradom]], što ju je zapanjilo.<ref>Shields (2006), str.199–200.</ref> Osvojila je i Nagradu bratstva Državne konferencije kršćana i židova iste godine, te nagradu Izdanja godine časopisa ''Bestsellers'' 1962.<ref name="bain"/><ref>Mancini (2008), str. 15.</ref> Od 1964, Lee je odbijala nove intervjue, navodno jer su joj pitanja postala monotona te se žalila da dobiva pažnju jednaku koju su tražili slavni.<ref>Murphy (2010), str. 128.</ref> Od tada je odbila razgovarati s novinarima o knjizi. Odbila je i napisati uvod za novo izdanje romana: "Uvodi ograničavaju užitak, ubijaju užitak iščekivanja i frustriraju znatiželju. Jedina dobra stvar o uvodima je da povremeno odgode dozu koja stiže. ''Rugalica'' i dalje kaže ono što treba kazati: preživjela je godine bez uvoda."<ref>Tabor, May (August 23, 1998). "A 'new foreword' that isn't", ''The New York Times'', str. C11.</ref> 2001., Lee je primljena u Akademiju časti Alabame. Iste godine, gradonačelnik, Chicaga [[Richard M. Daley]] je pokrenuo program čitanja širom knjižnica grada, te izabrao svoju najdražu knjigu, ''Ubiti pticu rugalicu'', kao prvi naslov programa "Jedan grad, jedna knjiga". Lee je izjavila da "nema veće časti od te za njen roman".<ref>"Chicago Launches City-wide Book Group", ''Library Journal'' (August 13, 2001).</ref> Do 2004., roman je izabran u 25&nbsp; zajednica za varijacije programa čitanja širom grada, više nego ijedan drugi roman.<ref>"To Read a Mockingbird" ''Library Journal'' (1. rujna 2004) '''129''' (14), str. 13.</ref> David Kipen je izjavio za ''Veliko čitanje'':"...ljudi se poistovjećuju s romanom. Iskapa stvari iz njihovog života, njihovu interakciju sa rasama, pravnim susretima i djetinjstvom. To je samo taj ključ kostura za toliko puno stvari u ljudskim životima, i oni ga blaguju."<ref>Murphy (2010), str. 106.</ref> 2006., Lee je nagrađena počasnim doktoratom sveučilišta [[Notre Dame]]. Tijekom ceremonije, studenti i publika su joj pljeskali te su svi podigli kopije romana u zrak u njenu počast.<ref>[http://magazine.nd.edu/news/10065-commencement-2006/ Commencement 2006] ''Notre Dame Magazine'' (srpanj 2006).</ref> Lee je dobila i počasne titule sveučilišta Mount Holyoke 1962. i Alabame 1990.<ref>Noble (2010), str. 8.</ref> Dobila je i medalju slobode 5. novembra 2007. od predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]], koji je izjavio: "Jedan razloga zašto ''Ptica rugalica'' uspijeva je mudro i dobro srce autorice, koje dolazi do izražaja na svakoj stranici...&nbsp;''Ubiti pticu rugalicu'' je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem. Bio je dar celome svetu. Kao uzor dobrom pisanju i humanoj osjetljivosti, ova knjiga će biti čitana i proučavana zauvijek."<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/11/20071105-1.html President Bush Honors Medal of Freedom Recipients], White House press release (November 5, 2007). Preuzeto 13. rujna 2013.</ref> === Filmska adaptacija === {{glavni|To Kill a Mockingbird (film)}} Po romanu je 1962. snimljen i hvaljeni [[To Kill a Mockingbird (film)|istoimeni film]] u kojem [[Gregory Peck]] tumači Atticusa Fincha. Producent filma, [[Alan J. Pakula]], se sjetio kako ga je izvršni producent u poduzeću [[Universal Pictures]] pitao o potencijalnom scenariju: "Rekli su, 'Kakvu priču želiš ispričati za film?' Rekao sam, 'Jeste li pročitali knjigu?' Oni su rekli, 'Da.' Ja sam rekao, 'To je priča.'"<ref name="nichols">Nichols, Peter (27. veljače 1998). "Time Can't Kill 'Mockingbird' [Review]", ''[[The New York Times]]'', str. E.1</ref> Film je bio hit na kinima te zaradio više od 20 miliona $ u usporedbi sa proračunom od 2 miliona $. Osvojio je i tri [[Oscar]]a: za najboljeg glavnog glumca Pecka, scenografiju i adaptirani scenarij Hortona Footea. Nominiran je za pet daljnjih nagrada, među njima i za najbolju sporednu glumicu [[Mary Badham]], koja je glumila Scout.<ref>[http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1206823317863 To Kill a Mockingbird (film)] Academy of Motion Picture Arts and Sciences. Preuzeto 2. ožujka 2008.</ref> Lee je provela tri tjedna posmatrajući snimanje filma, a onda je napustila set jer je znala "da će sve biti dobro i bez nje".<ref name="belafonte">Bellafante, Ginia (20. siječnja 2006). [http://www.nytimes.com/2006/01/30/books/30lee.html?pagewanted=1&_r=1 Harper Lee, Gregarious for a Day], ''The New York Times''. Preuzeto 13. listopada 2007.</ref> Lee je bila zadovoljna rezultatom: "Glumac i lik iz mojeg romana su su sreli... Imala su puno, puno ponuda da roman pretvorim u mjuzikl, ili TV ili kazališni komad, ali sam uvek odbijala. Ovaj film je bio dio umjetnosti."<ref name="joneshistory">Jones, Carolyn "Harper Lee", u ''The History of Southern Women's Literature'', Carolyn Perry (ed.): Louisiana State University Press (2002). {{ISBN|978-0-8071-2753-7}}</ref> Peck se prije snimanja sastao sa Leeinom ocem prije snimanja. Ona je bila toliko zadivljena njegovom glumom da je Packu dala očev sat nakon njegove smrti prije premijere filma, a Peck je nosio sat na dodjeli Oscara.<ref name="peckint">Bobbin, Jay (21. prosinca 1997). "Gregory Peck is Atticus Finch in Harper Lee's ''To Kill a Mockingbird''", ''[[The Birmingham News]]'' (Alabama), str. 1.F</ref> Godinama kasnije, nije joj htio reći da mu je netko ukrao sat iz prtljage kada je putovao u [[London]]. Kada joj je napokon rekao, nije se ljutila.<ref name="peck97">King, Susan (22. prosinca 1997). "How the Finch Stole Christmas; Q & A With Gregory Peck" , ''[[Los Angeles Times]]'', str. 1</ref> Lee i Peck su ostali prijatelji dugo nakon što je film snimljen. ==''Go Set a Watchman''== ''[[Go Set a Watchman]]'' je drugi roman koji je napisala Lee, a objavljen 2015. Radi se o ranijoj verziji romana ''Ubiti pticu rugalicu''.<ref name=autogenerated1>[http://www.nytimes.com/2015/07/25/opinion/joe-nocera-the-watchman-fraud.html?_r=0 The Harper Lee ‘Go Set a Watchman’ Fraud] Joe Nocera. 24.7. 2015. ''New York Times''.</ref><ref name="marjamills">{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/style-blog/wp/2015/07/20/the-harper-lee-i-knew-2/ |title=The Harper Lee I knew|author=Marja Mills|date=20 July 2015|work=''Washington Post''|accessdate=4 September 2015}}</ref><ref name="jennifermaloney">{{cite web|url=http://blogs.wsj.com/speakeasy/2015/07/17/gregory-peck-atticus-finch-go-set-a-watchman/ |title=What Would Gregory Peck Think of ‘Go Set a Watchman’? His Son Weighs In|author=Jennifer Maloney|work=WSJ|accessdate=4 September 2015}}</ref> Ova ranija verzija, završena još 1957., se odigrava 20 godina nakon događaja u ''Rugalici'', te prati odraslu [[Scout Finch]] koja putuje iz [[New York]]a kako bi otišla u Alabamu posjetiti oca, Atticusa Fincha, koji je suočen sa netrpeljivosti u zajednici. Sinopsis za ''Watchman'' se smatrao izgubljenim, sve dok ju Leeina odvjetnica Tonja Carter nije otkrila. Ovaj raniji sinopsis se povremeno poklapa riječ po riječ u pojedinim poglavljima sa ''Rugalicom''. == Izvori == {{izvori|3}} == Literatura == {{refbegin}} * {{aut|Bain, Robert}} (1980). "Harper Lee" u ''Southern Writers: A Biographical Dictionary'' Louisiana State University Press. {{ISBN|0-8071-0390-X}} * {{aut|Dave, R.A}}. (1974). "Harper Lee's Tragic Vision" ''Indian Studies in American Fiction'' MacMillan Company of India, Ltd. {{ISBN|978-0-333-90034-5}} * {{aut|Johnson, Claudia}}. (1994) ''To Kill a Mockingbird: Threatening Boundaries.'' Twayne Publishers. {{ISBN|0-8057-8068-8}} * {{aut|Johnson, Claudia}}. (1994) ''Understanding To Kill a Mockingbird: A Student Casebook to Issues, Sources, and Historic Documents.'' Greenwood Press. {{ISBN|0-313-29193-4}} * {{aut|Lee, Harper}}. (1960) ''To Kill a Mockingbird''. HarperCollins (Perennial Classics edition: 2002). {{ISBN|0-06-093546-4}} * {{aut|Mancini, Candice}}, (2008). ''Racism in Harper Lee's To Kill a Mockingbird'', The Gale Group. {{ISBN|0-7377-3904-5}} * {{aut|Murphy, Mary M.}} (2010) ''Scout, Atticus, and Boo: A Celebration of Fifty Years of To Kill a Mockingbird'', HarperCollins Publishers. {{ISBN|978-0-06-192407-1}} * {{aut|Noble, Don}} (2010) ''Critical Insights: To Kill a Mockingbird by Harper Lee'', Salem Press. {{ISBN|978-1-58765-618-7}} * {{aut|Petry, Alice}}. (1994) "Introduction" in ''On Harper Lee: Essays and Reflections.'' [[University of Tennessee Press]]. {{ISBN|1-57233-578-5}} * {{aut|Shields, Charles}}. (2006) ''Mockingbird: A Portrait of Harper Lee.'' Henry Holt and Co. {{ISBN|0-8050-7919-X}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1140 ''Ubiti pticu rugalicu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618031455/http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1140 |date=2013-06-18 }} na Encyclopedia of Alabama {{Izabran}} {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1960.]] [[Kategorija:Američka književnost]] [[Kategorija:Dramski romani]] b0o2pmhchqiynq3gyzvzgsczjts45rc 0 242347 42677848 41831686 2026-08-16T07:29:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677848 wikitext text/x-wiki {{about|filmu iz 1933. godine|istoimeni remake| Viktor und Viktoria (film, 1957)}} {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = Viktor und Viktoria | slika = Viktorviktoria.jpg | opis = filmski poster | režija = [[Reinhold Schünzel]] | producent = [[Alfred Zeisler]] | scenario = Reinhold Schünzel | uloge = [[Renate Müller]]<br />[[Hermann Thimig]]<br />[[Hilde Hildebrand]]<br />[[Anton Walbrook]] | muzika = [[Franz Doelle]] | fotografija = [[Konstantin Irmen-Tschet]] | distributer = [[Universum Film AG]] | premijera = {{Film date|1933|12|23|df=y}} | trajanje = 100 min. | zemlja = {{flagicon|Treći rajh|1933}} [[nacistička Njemačka|Njemačka]] | jezik = njemački }} '''''Viktor und Viktoria''''' ({{jez-sh|Viktor i Viktoria}}) je [[njemačka|njemački]] crno-bijeli [[filmski mjuzikl]] snimljen 1933. u režiji [[Reinhold Schünzel|Reinholda Schünzela]]. Naslovna protagonistica, čiji lik tumači [[Renate Müller]], je nezaposlena [[london]]ska glumica kojoj prijatelj - kabaretski zabavljač specijaliziran za [[transvestitizam|transvesistske]] nastupe - omogući da preuzme njegovu točku u kojoj glumi ženu. Radnja prikazuje komplikacije koje nastanu kada se Viktoria, koja glumi muškarca, zaljubi u jednog svog obožavatelja. Iako se često navodi kao svojevrsno svjedočanstvo o "opuštenim" seksualnim standardima [[weimarska Njemačka|weimarske Njemačke]], i iako je Schünzel bio napola [[Jevrej]], ''Viktor und Viktoria'' je bez ikakvih problema prošao [[cenzura|cenzuru]] novih [[nacizam|nacističkih]] vlastodržaca. Razlog za to se ponekad tumači u tome što, za razlliku od kasnijih verzija, u njemu nije bilo nikakvih implicitnih, a još manje eksplicitnih aluzija na [[homoseksualnost]], odnosno da je bila shvaćena kao "nedužna" komedija zabune. Schünzel je istovremeno snimio i [[višejezični film|verziju]] na [[francuski jezik|francuskom]] pod naslovom ''Georges et Georgette'' gdje je naslovni lik tumačila [[Meg Lemonnier]]. Viktor u Viktoria je nakon toga bila predmetom nekoliko [[remake]]ova, a od kojih je najpoznatiji američki film ''[[Victor/Victoria]]'' iz 1982. godine gdje je naslovni lik tumačila [[Julie Andrews]]. == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0024736|title=Viktor und Viktoria}} * [http://www.sensesofcinema.com/2002/cteq/viktor/ Rick Thompson in ''Senses of Cinema''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225075503/http://www.sensesofcinema.com/2002/cteq/viktor/ |date=2010-12-25 }} * [http://www.virtual-history.com/movie/film/2351/viktor-und-viktoria ''Viktor und Viktoria''] at Virtual History {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Viktor Und Viktoria}} [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Filmski mjuzikli]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]] adtztojl012skzo3kmve53gey0lqxqi 0 244172 42677656 41329808 2026-08-15T14:07:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677656 wikitext text/x-wiki '''Tahltan''', nastalo od Tha-sćlhthan," iz ''tha'' ili ''thu'', "water," i ''saelhthan'', od "thalla-a, ''point'' (Swanton); Prema Tahltanima, “something heavy in the water”, odnosi se zapravo na [[losos]]e koji plivaju uzvodno prema mjestu svoga rođenja, gdje će se mrijestiti i nakon toga uginuti./ Pleme [[Athapaskan]] Indijanaca u bazenu Stikine pa do ušća Iskut Rivera, jezera Dease, sjeverna im je granica izvori Nasse i južni pritoci Taku Rivera u [[Aljaska|Aljaski]] i [[Britanska Koluimbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Zemlja Tahltana je dijelom šumovita, dijelom obrasla travom ili kamenita. Lov na [[karibu]]a, [[los]]a, [[medvjed]]a i razne [[krznaši|krznaše]] dio je kulture njihovog nomadskog načina života. Uz ovo Tahltani poznaju i 25 vrsta raznih bobica koje koriste u prehrani. Organizirani su po nomadskim bandama, a postojala je i podjela na dvije polutke, Raven (ili ''Crow'' koji važi za svetu pticu u njihovoj kulturi ; u njihovom jeziku ''Tsesk'iya Cho'') i ''Wolf'' sa recipročnim funkcijama, od kojih se svaka sastojala od 3 [[klan]]a. Kod Tahltana, za koje se tvrdilo da je svaki klan imao svoje izdvojene lovačke teritorije, došlo je do kulturne promjene koja se očitava u tome da je danas zajednički dijele. Njihove nastambe bile su privremena skloništa, 'lean-tos' s kosturom od motki, prekrivene korom ili granjem, a gradili su i četvrtaste konstrukcije od istog materijala. Središnjim dijelom sela dominira ceremonijalna i stambena konstrukcija za sve glavne klanske obitelji. Formalno je socijalna organizacija posuđena od susjeda sa Pacifičke obale, sa društvenom stratifikacijom (slojevitošću) na plemiće, običan puk i robove. Druga posuđenica sa obale je [[potlatch]]. == Tahltani danas == Danas (2005) Tahltani broje 2,189. prije je stanje iznosilo znatno manje: 2,000 ([[2000]]); 700 ([[1970]]); 503 ([[1959]]); 240 ([[1934]]); 250 ([[1900]]); 300 ([[1850]]); 1,000 ([[1700]] i [[1800]]). -U današnje vrijeme rade kao traperi, vodiči i uopće radnici. U Britanskoj Kolumbiji sada se dijele na dva plemena, to su: Iskut First Nation (sjedište Iskut) i Tahltal Indian Band, sa plemenskim sjedištem u [[Telegraph Creek]]u. == Bande i sela == Izvorno Tahltani su bili podijeljeni na bande: * [[Gikahnegah]], Prema Swantonu to je bilo tek ribarsko selo na južnoj obali Stikine nasuprot Nine Mile flat-a. * [[Lakneip]], ova banda živjela je na gornjim tokovima Nasse. učestvovali su u uništenju [[Tsetsaut]] Indijanaca. * Tahltan (Goontdarshage), 1 1/2 milju sjeverozapadno od ušća Tahltana * [[Teetch-aranee]], južna obala Tahltana, blizu ušća. * [[Thludlin]], na tahltanu, 12 milja od ušća * [[Tratuckka]], i ovo je po Swantonu ribarsko selo na Nine Mile flatu, na rijeci Stikine River. * [[Tsaqudartsee]], nekoliko milja od Teetch-aranee. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/tahltanindianhist.htm Tahltan Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915094219/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/tahltanindianhist.htm |date=2012-09-15 }} * [http://www.stikine.net/Tahltan/tahltan.html Tahltan Nation] * [http://virtualguidebooks.com/BC/NorthernBC/StikineTahltan/TahltanChurch.html Abandoned Tahltan Indian Capital (movie)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017103606/http://www.virtualguidebooks.com/BC/NorthernBC/StikineTahltan/TahltanChurch.html |date=2006-10-17 }} * [http://www.invitationproject.ca/cgi-win/quilt.exe?LISTING=1355 Tahltan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070222121322/http://www.invitationproject.ca/cgi-win/quilt.exe?LISTING=1355 |date=2007-02-22 }} * [http://www.gov.bc.ca/arr/negotiation/first_nations_in_the_process/tahltan_nation.htm Tahltan Nation] [[Kategorija:Athapaskan]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Subarktički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] iwr2pu9ewls266dhkey6e0hgnbfgp4l 0 249972 42677774 42459740 2026-08-15T22:51:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677774 wikitext text/x-wiki {{coord|02|36|34|N|16|33|15|E|type:city_region:AF|display=title}} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Sangha Trinational |image = Dzanga.jpg |godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje) |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = ix, x |ugroženost = - |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1380 |država = {{flag|Kamerun}}, {{flag|Republika Kongo}}, {{flag|Srednjoafrička Republika}} <br /> <center>{{Lokacijska karta|Republika Kongo|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=20 |label=Sangha Trinational|position=bottom |lat_deg=2|lat_min=30|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=16|lon_min=10|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Sangha Trinationala u Kongu</small></center> }} '''Trodržavna Sangha''' ([[francuski]]: ''Trinational de la Sangha'', skr. TNS) je područje koje obuhvaća [[nacionalni park|nacionalne parkove]] tri susjede države u sjeverozapadnom bazenu rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]], na mjestu gdje graniče [[Kamerun]], [[Centralnoafrička Republika]] i [[Republika Kongo]]: * [[Nacionalni park Lobéké]] (Kamerun) * [[Nacionalni park Dzanga-Ndoki]] (Srednjoafrička Republika) * [[Nacionalni park Nouabalé-Ndoki]] (Republika Kongo); ali i * [[Šumski rezervat Dzanga-Sanga]] (Srednjoafrička Republika) Nazvano je po [[rijeka|rijeci]] sliva Kongo, rijeci [[Sangha (rijeka)|Sangha]] u [[Centralna Afrika|Centralnoj Africi]], koja jednim svojim tokom čini granicu između Centralno Republike, [[Kamerun]]a i Republike Kongo, a glavna joj je pritoka, također granična rijeka [[Dja]]<ref>{{cite web |url=http://multimedia.wri.org/watersheds_2003/af5.html |title=Map of the Sangha River basin at Water Resources eAtlas |publisher=multimedia.wri.org |accessdate=6. kolovoza 2012. |archivedate=2010-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100411231220/http://multimedia.wri.org/watersheds_2003/af5.html |deadurl=yes }}</ref>. [[Datoteka:Sangha_Tri_National_Landscape.jpg|mini|250px|lijevo|Karta područja Trodržavnog Sangha s istaknutim NP]] Velik dio ovog područja, ukupne površine od oko 750.000 [[ha]], je nedirnut ljudskom djelatnošću i ima širok spektar [[kišna šuma|vlažnih tropskih šumskih]] [[ekosustav]]a s bogatom [[flora|florom]] i [[fauna|faunom]], uključujući [[Nilski krokodil|Nilske krokodile]] i Divovske tigar-ribe (''[[Hydrocynus goliath]]''), velike ribe grabežljivce. Šumske čistine podržavaju zeljaste vrste biljaka i Sangha je dom značajnim populacijama [[šumski slon|šumskih slonova]], [[kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih]] [[Zapadnonizinske gorile|zapadnonizinskih gorila]] i [[ugrožena vrsta|ugroženih]] [[čimpanza|čimpanzi]]. Okoliš Sanghe je očuvao nastavak [[ekologija|ekoloških]] i [[evolucija|evolucijskih]] procesa velikih razmjera i veliku [[bioraznolikost|biološku raznolikost]], uključujući i mnoge ugrožene životinjske vrste. Zbog toga je ovo područje upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 2012. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/902 Four natural and four cultural properties added to UNESCO’s World Heritage List on Sunday] 1. srpnja 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 5. kolovoza 2012.</ref> kao najveće zaštićeno područje na mjestu druge po veličini tropske šume na svijetu<ref>Brian Morrissey, ''[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_n5_v107/ai_20776796/ The making of a rainforest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080617035829/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_n5_v107/ai_20776796/print |date=2008-06-17 }}'', Natural History, lipanj 1998. {{eng oznaka}} Preuzeto 8. kolovoza 2012.</ref>. Unutar TNS-a obitava nekoliko plemena koja uglavnom žive tradicionalnim načinom života, kao što je pleme [[Baka (pleme)|Baka]] u NP Lobéké koji je uključen i u očuvanje parka. Za razliku od njih, lokalnim stanovnicima u dijelu TNS-a u Srednjoafričkoj Republici i Republici Kongo nije dozvoljen tradicionalni lov i skupljanje, što može dovesti do sukoba plemena s čuvarima parka. == Odlike == Nacionalni park jezera Lobéké, osnovan 1999. godine i površine od 2.178&nbsp;km², pored dijelova TNS-a graniči na sjeveru i s NP Boumba Bek (Kamerun). On pripada pokrajini Moloundou koja je [[guma|gumom]] najbogatije područje Afrike i nalazi se na 300–750 m nadmorske visine. Unutar parka se nalazi oko 12 prirodnih savana sa slanim močvarama i naplavinama pijeska od rijeke [[Sangha (rijeka)|Sangha]]. Unutar parka obitavaju [[Baka (pleme)|Baka]] i [[Bantu]] plemena. Nacionalni park Dzanga-Ndoki, osnovan 1990. godine i površine od 1.143,26&nbsp;km², nalazi se na krajnjem jugu Srednjoafričke Republike, na oko 340 m nadmorske visine, i cijeli je na riječnim aluvijalnim nanosima pijeska s mnogo [[potok]]a, šumskih čistina i [[močvara|močvarnih]] [[depresija]] koji se nazivaju ''bai'' ili "selo". Zapravo naziv parka dolazi od imena najveće depresije veličine 250x500 m, ''Dzanga Bai'' ("Selo slonova"). Bai Hokou je organiziran kao Zaštićeni dom primata gdje se proučavaju, ali i mogu posjetiti, gorile<ref>[http://www.eva.mpg.de/primat/files/field_research.htm Izvješće Instituta evolucijske antropologije sveučilišta Max Planc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101019123049/http://www.eva.mpg.de/primat/files/field_research.htm |date=2010-10-19 }}, odsjek primatologije, {{eng oznaka}} Preuzeto 8. kolovoza 2012.</ref>. Posebni rezervat Dzanga-Sangha, osnovan 1990. godine i površine od 6.865,54&nbsp;km², zapravo okružuje NP Dzanga-Ndoki i predstavlja zaštićenu tampon zonu područja TNS-a. Nacionalni park Nouabalé-Ndoki, površine od 3.921,61&nbsp;km², je lišen svake ljudske djelatnosti nakon što je njemačka tvrtka za sječu drveta predala svoja prava, a država zabranila svaki lov 1993. godine. Dijelovi njegove tropske šume su još uvijek neistraženi i u njemu obitavaju nomadska plemena. == Bioraznolikost == [[Datoteka:Loxodontacyclotis.jpg|mini|[[Šumski slon]]ovi na rijeci Mbeli u NP Nouabalé-Ndoki]] TNS predstavlja širok spektar [[tropi|tropskih]] [[kišna šuma|vlažnih šumskih]] [[ekosustav]]a afričkog nazena rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]] bogatog mnogim vrstama živih bića. Od biljaka tu se nalazi više od 1000 vrsta biljaka uključujući 300 vrsta drveća od kojih su najprisutnije ''[[Sterculiaceae]] (Triplochiton, Pterygota), [[Ceiba pentandra]] i [[Terminalia superba]]'', dok u donjim dijelovima rastu [[Marantaceae]]-[[Zingiberaceae]], [[Ebenaceae]] i [[Annonaceae]], dok uz potoke raste ''[[Gilbertiodendron dewevrei]]''. uključujući mnoge ugrožene vrste kao što je ugrožena vrsta drveta [[Mukulungu]] koje se na drugim mjestima uglavnom sječe. [[Palme]] i močvarne ''[[Cyperaceae]]'' rastu na rubovima [[savana]]. Unutar TNS-a obitava više od 300 vrsta ptica kao što su [[orlovi]], [[sokolovi]], [[sove]], [[strvinari]] i [[čaplje]]. Pored krokodila, u vlažnim dijelovima područja obitava i 20 vrsta vodozemaca, 14 vrsta reptila<ref>Kate Jackson & David C. Blackburn, ''[http://people.whitman.edu/~jacksok/Ndoki%20herps.pdf The amphibians and reptiles of Nouabale-Ndoki National Park, Republic of Congo (Brazzaville)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724034551/http://people.whitman.edu/~jacksok/Ndoki%20herps.pdf |date=2010-07-24 }}''" (pdf), 2007., Whitman Education. str. 149.-. ISSN 0036-3375 {{eng oznaka}} Posjećeno 8. kolovoza 2012.</ref>. Pored toga u parku obitava značajna [[megafauna]] šumskih slonova, ali i ugroženih čimpanzi i nekoliko ugroženih vrsta antilopa kao što su [[Sitatunga]] i tajanstveni [[Bongo]]. Unutar NP Dzanga-Ndoki nalazi se najveća koncentracija zapadnonizijskih gorila na svijetu, 1,6/km²<ref>Almasi, A.; Blom, A.; Heitkönig, I.M.A.; Kpanou, J.B.; Prins, H.H.T., ''[http://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/lang/120417 A survey of the apes in the Dzanga-Ndoki National Park, Central African Republic: A comparison between the census and survey methods of estimating the gorilla (Gorilla gorilla gorilla) and chimpanzee (Pan troglodytes) nest group density]'', African Journal of Ecology 39., 2011. ISSN 0141-6707</ref>. <gallery> Datoteka:First_mirador_in_Lob%C3%A9k%C3%A9.jpg|<center>Šumarska postaja kod jezera [[Lobéké]] Datoteka:Lob%C3%A9k%C3%A9_buffalo.jpg|<center>[[Afrički bivol]] na čistini (''bai'') NP Lobéké Datoteka:Elefanti.jpg|<center>Šumski slonovi u NP Dzanga-Ndoki Datoteka:Gorilla_tool_use.png|<center>[[Gorila]] na rijeci Mbeli u NP Nouabalé-Ndoki </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Trinational de la Sangha}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Šume u Kamerunu]] [[Kategorija:Šume u Republici Kongu]] [[Kategorija:Šume u Centralnoafričkoj Republici]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kamerunu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Republici Kongu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Centralnoafričkoj Republici]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u Africi]] 63kr1w5n0mlxh3sgv3h1xk9jvfo848i 0 252546 42677801 42632597 2026-08-16T00:29:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677801 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brod |ime broda = USS Carl Vinson (CVN-70) |slika broda = [[Datoteka:Uss_carl_vinson_cvn-70.jpg|300px]] |opis slike = Nosač aviona USS Carl Vinson (CVN-70) |država pripadnosti = {{flag|SAD}} |zastava broda = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|75px]] |imenjak = [[Carl Vinson]] |klasa broda = [[Nosači zrakoplova klase Nimitz|Klasa Nimitz]] |naručitelj broda = [[SAD]] |brodogradilište = Northrup Grumman Newport News |kobilica položena = [[11. 10.]] [[1975.]] |porinuće = [[15. 3.]] [[1980.]] |kum broda = Carl Vinson |brod nabavljen = |stavljen u službu = [[13. 3.]] [[1982.]] |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = <!--privremeno--> |preimenovan = |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status = u službi |matična luka = [[pomorska baza|mornaričko]]-zračna baza North Island, [[San Diego]], [[Kalifornija]] |istisnina = 101.300 tona prazan <br /> 113.500 tona pun<ref>Polmar, Norman: "The Naval Institute guide to the ships and aircraft of the U.S. fleet", 2004., Naval Institute Press, 112. str. {{ISBN|978-1-59114-685-8}}.</ref> |dužina broda = 332,8 m<br />317 m (vodena linija) |širina broda = 76,8 m<br />40,8 m (vodena linija) |visina = |gaz = 11,3 m<br />12,5 m (max.) |pogon = 2 × Westinghouse A4W [[Nuklearni reaktor|nuklearna reaktora]]<br />4× [[Parna turbina|parne turbine]]<br />4× shaftova |brzina = 30+ čvorova (56+ km/h) |doplov = neograničen, do 20 godina služenja bez punjenja |izdržljivost = |dubina zarona = |brodski čamci = |kapacitet = <!--npr. tereta--> |posada = |trupe = <!--kod vojnih brodova--> |radari = AN/SPS-48E 3-D (zračni radar)<br />AN/SPS-49(V)5 2-D (zračni radar)<br />AN/SPQ-9B (radar za traženje meta)<br />AN/SPN-46 (radari za kontrolu zračnog prometa)<br />AN/SPN-43C (radar za kontrolu zračnog prometa)<br />AN/SPN-41 (radari za slijetanje aviona na nosač)<br />4× Mk 91 NSSM (sustavi za navođenje)<br />4× Mk 95 (radari) |elektronika = SLQ-32A(V)4<br />SLQ-25A Nixie |naoružanje = 2 × Mk 57 Mod3 Sea Sparrow (lanseri)<br />2× RIM-116 (rakete)<br />3× Phalanx CIWS (topovi) |streljivo = |oklop = nepoznat |avioni = 90 aviona i helikoptera |zrakoplovna oprema = <!--za nosače aviona--> |geslo = Vis Per Mare<br />([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Snaga mora) |nadimak = Starship Vinson<br />The Gold Eagle<br />San Francisco's Own<br />America's Favorite Carrier<br />Chuckie V<br />U.S.S. Chuck Wagon<br />The Carl Prison<br />Cell Block 70 |počasti = Vidi ''[[USS Carl Vinson (CVN-70)#Nagrade CVN-70|nagrade CVN-70]]'' |napomene = }} '''USS Carl Vinson (CVN-70)''' je treći [[SAD|američki]] [[nosač aviona]] iz [[Nosači aviona klase Nimitz|klase Nimitz]]. Nazvan je po američkom demokratskom političaru [[Carl Vinson|Carlu Vinsonu]] iz [[Georgia|Georgije]], prvom američkom [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|kongresniku]] s preko 50 godina rada u Zastupničkom domu SAD-a. Jedan od nadimaka ovog nosača aviona je "Golden Eagle" ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Zlatni orao). == Grb nosača aviona == Na [[grb]]u nosača aviona Carl Vinson nalazi se [[orao]] raširenih krila koji kljunom drži žuti transparent na kojem je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] napisano: VIS PER MARE ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Snaga mora).<ref name="Carl Vinson">{{Cite web |title=CVN-70 |url=http://www.cvn70.navy.mil/ |access-date=2013-12-05 |archive-date=2008-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080410002423/http://www.cvn70.navy.mil/ |dead-url=yes }}</ref> Orao leti ispred stiliziranog modrog slova '''V''' koje asocira na prvo slovo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|kongresnika]] Carla Vinsona po kojemu je nosač dobio ime. To slovo ujedno i aludira na prednji trup nosača zrakoplova ako ga se gleda sprijeda. == Strike Group 1 == U oktobru [[2009.]] američka mornarica je najavila da će Carl Vinson ući u sastav novoosnovane jedinice Strike Group 1 sa sjedištem u [[Kalifornija|kalifornijskoj]] [[pomorska baza|mornaričko]]-zračnoj bazi Norfolk u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.military.com/news/article/navy-news/navy-establishes-carrier-strike-group-1.html?ESRC=navy-a.nl |title=Navy Establishes Carrier Strike Group 1 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2015-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150922111452/http://m.military.com/daily-news?ESRC=navy-a.nl |url-status=dead }}</ref> Nosač je pod zapovjedništvom [[Kapetan bojnog broda|kapetana]] Bruce H. Lindseyja otplovio u Norfolk [[12. 4.]] [[2010.]]<ref>Wilson, Patrick, "Carrier Carl Vinson To Leave Tuesday For San Diego", Norfolk Virginian-Pilot</ref> == Dizajn i konstrukcija == {{Glavni|Nosači zrakoplova klase Nimitz}} Kobilica ovog [[Kapitalni brod|kapitalnog broda]] je položena [[11. 10.]] [[1975.]] u [[Brodogradilište|brodogradilištu]] Northrop Grumman Newport News dok je porinuće i svečano krštenje broda izvršeno [[15. 3.]] [[1980.]] Kongresnik [[Carl Vinson]] je postao prva osoba u historiji američke ratne mornarice koji je dobio čast da svjedoči porinuću broda. Nakon testiranja na moru, nosač je predan američkoj mornarici [[26. 2.]] [[1982.]], dok je [[13. 3.]] [[1982.]] uveden u službu. == Historija nosača aviona == === 1980-e === Carl Vinson uveden je u službu američke ratne mornarice [[13. 3.]] [[1982.]] godine a nosačem je zapovijedao [[Kapetan bojnog broda|kapetan]] Richard L. Martin. Među prisutnima bili su zapovjednik mornaričkih operacija, admiral Thomas B. Hayward, ministar pomorstva John F. Lehman, senator John Tower i Molly Snead, sponzor broda. Nakon odobrenja da služi kao nosač aviona, USS Carl Vinson je postao jedan od najmodernijih brodova američke mornarice. Uslijedila su brojna razdoblja na moru u kojima su se obavljale pomorske vježbe na američkoj istočnoj obali.<ref name="Carl Vinson"/> Carl Vinson je otplovio u luku Norfolk [[1. 3.]] [[1983.]] s 15. zračnim krilom (namijenjenim radu na nosaču aviona) a nakon toga je uslijedilo osmomjesečno kruising putovanje po svijetu, nakon kojeg je nosač [[28. 10.]] [[1983.]] uplovio u [[Kalifornija|kalifornijsku]] mornaričko-zračnu luku Alameda, svoj novi dom.<ref name="Carl Vinson"/> CVN-70 je sudjelovao na vojnoj vježbi RIMPAC [[1984.]] godine, prije nego što je [[14. 10.]] [[1984.]] razmješten na zapadni [[Pacifički ocean|Pacifik]]. Od januara do aprila [[1985.]] nosač je proveo 107 dana u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Tokom operacija na [[Japansko more|Japanskom moru]] [[SSSR|sovjetske]] [[Podmornica|podmornice]] [[Podmornice klase Charlie|klase Charlie]] uplovile su u [[Indijski ocean]].<ref>{{Cite web |title=1985 COMMAND HISTORY |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1985.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026115336/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1985.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosaču aviona je [[1985.]] godine uručena nagrada Meritorious Unit Commendation za operacije obavljene u razdoblju od novembra 1984. do maja 1985. godine. Također, u februaru 1985. Carlu Vinsonu je dodijeljena i memorijalna nagrada Vice Admiral James H. Flatley Memorial Safety Award za operativnu spremnost i zračnu sigurnost 1984. godine. Carl Vinson i 15. zračno krilo su [[12. 8.]] [[1986.]] otplovili na zapadni [[Pacifički ocean|Pacifik]] čime je CVN-70 postao prvi moderni američki [[nosač aviona]] koji je operirao u [[Beringovo more|Beringovom moru]]. U januaru [[1987.]] nakon opsežnih operacija u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] i sjeveru [[Arapsko more|Arapskog mora]], Carl Vinson je još jednom otplovio u [[Beringovo more]], prije vraćanja u bazu Alameda.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1987. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1987.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125074330/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1987.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosač aviona je krajem [[1980-ih]] sudjelovao u operaciji Earnest Will kao pratnja američkim [[tanker]]ima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Carl Vinson se vratio u [[SAD]] [[16. 12.]] [[1988.]] godine te je nagrađen momerijalnom nagradom Admiral Flatley Memorial Award za zračnu sigurnost. Dana [[18. 9.]] [[1989.]] nosač je otplovio u luku Alameda kako bi sudjelovao na vježbi PACEX, najvećoj mirnodopskoj pomorskoj vježbi od [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Tijekom vježbe, Carl Vinson je operirao na području [[Beringovo more|Beringovog mora]] i [[Aleutski otoci|Aleutskih otoka]], a na kraju je predvodio tri zajedničke operacije na [[Japansko more|Japanskom moru]] i [[Pacifički ocean|Pacifičkom oceanu]]. Takođen, nosač je uplovio i u [[Južna Koreja|južnokorejsku]] luku [[Busan|Pusan]] te se nakon toga vratio u svoju luku Alameda ubrzo nakon razornog Loma Prieta potresa u [[Zaljevsko područje San Francisca|zaljevskom području San Francisca]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1988. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1988.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103191953/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1988.pdf |dead-url=yes }}</ref> === 1990-e === U februaru [[1990.]] godine izvršena je posljenja implementacija nosača s vojnim avionima [[A-7 Corsair]]. Nosač je vraćen u matičnu luku Alameda [[9. 8.]] [[1990.]] Carl Vinson je [[22. 9.]] [[1990.]] uplovio u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Bremerton kako bi obavio 28-mjesečni kompletni remont. Također, nosaču je te godine dodijeljena nagrada Battle Efficiency Award.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1990. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1990.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192013/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1990.pdf |dead-url=yes }}</ref> Dana [[17. 2.]] [[1994.]] nosač je s 4. zračnim krilom krenuo u [[Perzijski zaljev]] kako bi bio podrška u operaciji Southern Watch. Carl Vinson vratio se u luku Alameda [[17. 8.]] [[1994.]] godine te je primio svoju treću po redu nagradu Admiral Flatley Award za zračnu sigurnost. [[Datoteka:A-7B US NavRes CVN-70 1982.jpeg|mini|250px|desno|Dva A-7 Corsair prije polijetanja s CVN-70.]] [[1995.]] je na [[satelit]]skom [[TV]] kanalu [[Discovery Channel]] prikazana epizoda: "Carrier: Fortress at Sea" ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Nosač: Tvrđava na moru) koja se bavila temom polugodišnjeg putovanja CVN-70 do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i natrag. Od [[26. 8.]] do [[3. 9.]] [[1995.]] Carl Vinson je sudjelovao u vojnoj vježbi Exercise Ke Koa kao i prigodnoj ceremoniji u spomen kraju [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] na [[Pacifički ocean|Pacifiku]]. Tokom te ceremonije američki predsjednik [[Bill Clinton]] je posjetio nosač aviona na [[Havaji]]ma. Također, u sklopu prigodne svečanosti, s nosača je lansirano 12 aviona iz ere [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1994. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1994.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192027/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1994.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosač je [[14. 5.]] [[1996.]] zajedno s 14. zračnim krilom ponovo raspoređen u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] opet kao podrška operacijama Southern Watch i Desert Strike. Carl Vinson također je sudjelovao i na vježbi Rugged Nautilus prije nego što se vratio u matičnu luku Alameda [[14. 11.]] [[1996.]] godine. Zatvaranjem pomorsko-zračne baze Alameda, brod je [[17. 1.]] [[1997.]] prebačen u Bremerton (savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]]) kao svoju novu baznu luku gdje je Carl Vinson postao posljednji nosač aviona koji je koristio zrakoplove [[A-6 Intruder]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1996. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1996.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192039/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1996.pdf |dead-url=yes }}</ref> Godine [[1998.]] CVN-70 je sudjelovao na vojnoj vježbi RIMPAC zajedno s 11. zračnim krilom prije nego što je poslan u [[Perzijski zaljev]] u kojem su avioni s tog nosača [[19. 12.]] [[1998.]] sudjelovali u zračnim udarima kao podrška operacijama Desert Fox i Southern Watch. Zračni udari nastavili su se i u martu [[1999.]] godine. U julu [[1999.]] Carl Vinson je stavljen na suhi vez u mornaričkom brodogradilištu Puget Sound na 11 mjeseci na što je američka ratna mornarica potrošila 230 milijuna [[Američki dolar|USD]] na nadogradnju broda. Post-nadogradnja nastavljena je i u [[2000.]] godini.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1998. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1998.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192106/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1998.pdf |dead-url=yes }}</ref> === 2000-e === [[Datoteka:F-14over USS Carl Vinson CVN-70.jpg|mini|250px|desno|[[F-14 Tomcat]] iznad Carla Vinsona]] Dana [[23. 7.]] [[2001.]] Carl Vinson je s 11. zračnim krilom otplovio ponovo u [[Perzijski zaljev]] kao potpora operaciji Southern Watch. To se iznenada promijenilo [[11. 9.]] [[2001.]] godine tokom [[Terorizam|terorističkog]] napada na zgrade [[WTC|WTC-a]], kada je brod plovio oko [[Indija|Indije]]. Kao odgovor na teroristički napad na američkom tlu, Carl Vinson je promijenio smjer te otplovio prema sjeveru [[Arapsko more|Arapskog mora]] gdje je [[7. 10.]] [[2001.]] godine započeo s prvim nizom zračnih napada kao podrška operaciji Enduring Freedom.<ref>[http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/trade.center/deployment.map/vinson.html USS Carl Vinson]</ref> Kroz 72 dana, 11. borbeno krilo na nosaču aviona je izvršilo 4.000 borbenih letova u ratu protiv terorizma zbog čega je nosač aviona dobio ekspedicijsko odličje zbog sudjelovanju u globalnom anti-terorističkom ratu (Battle Efficiency Award). Sredinom decembra, Carl Vinson je započeo s povratkom u matičnu luku. U međuvremenu je za Božić stao u [[singapur]]skoj [[pomorska baza|mornaričkoj bazi]] Changi, a u [[SAD]] je stigao [[23. 1.]] [[2002.]] godine. U aprilu iste godine brod je bio na remontu te je isplovio u septembaru s ciljem testiranja. Za to vrijeme je na nosaču instalirano nekoliko novih operativnih sustava dok su letna paluba i katapultovi u potpunosti obnovljeni. Renovirane su i brojne prostorije te su drastično poboljšani radni i životni uvjeti posade. Dovršetak održavanja / remonta obavljen je u rekordnom razdoblju.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913121934/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |deadurl=yes }}</ref> U januaru [[2003.]] obavljene su jednomjesečne pripreme s 9. zračnim krilom. Zbog početka operacije Iraqi Freedom, nosač aviona je stavljen u uporabu na neodređeno vrijeme. Nakon devet mjeseci, Carl Vinson se u septembru 2003. napokon vratio u Bremerton ([[15. 9.]] [[2003.]]).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=9520 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913121006/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=9520 |dead-url=yes }}</ref> Od januara 2003. do septembra 2003. nosač je uplovio u luke [[Havaji|Havaja]], [[Guam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Australija|Australije]], [[Hong Kong]]a i [[Singapur]]a.<ref>[http://www.navysite.de/cvn/cvn70deploy.htm Deployments of USS CARL VINSON]</ref> Carl Vinson sudjelovao je i u Foal Eagle, godišnjoj mješovito-zajedničkoj vojnoj vježbi s korejskom vojskom na [[Južna Koreja|južnokorejskom]] teritoriju. Na natjecanju iz [[2004.]] CVN-70 je osvojio nagradu Marjorie Sterrett Battleship Fund Award koja se dodjeljuje najspremijem bojnom brodu iz američke pacifičke flote. Nosač aviona Carl Vinson je u januaru [[2005.]] otišao u Bremerton zajedno s 9. zračnim krilom zbog šestomjesečne implementacije, uključujući i nekoliko mjeseci u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] kao podrška vojnoj operaciji Iraqi Freedom.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18266 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913124403/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18266 |dead-url=yes }}</ref> Uz to, CVN-70 je imao značajnija krstarenja u luke [[Singapur]]a, [[Guam]]a, [[Bahrein]]a, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE-a]], [[Grčka|grčkog]] [[Rodos]]a i [[portugal]]skog [[Lisabon]]a.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=16624 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913124008/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=16624 |dead-url=yes }}</ref> Krstarenja su završila [[31. 7.]] [[2005.]] ulaskom u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Norfolk.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913124458/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |deadurl=yes }}</ref> === Remont i punjenje gorivom 2005. === U novembru [[2005.]] Carl Vinson je postao treći nosač iz [[Nosači zrakoplova klase Nimitz|klase Nimitz]] koji je prošao proces kompletnog remonta i punjenja gorivom. Cijeli proces je trajao 36 mjeseci.<ref>{{Cite web |title=USS Carl Vinson Arrives in Norfolk |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19433 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2007-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070717201642/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19433 |deadurl=yes }}</ref> Nosač je u maju [[2007.]] odveden na suhi vez [[Brodogradilište|brodogradilišta]] Northrop Grumman Newport News koje je i izgradilo Carla Vinsona.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913115727/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |deadurl=yes }}</ref> Završetkom punjenja goriva, nosač aviona je poslan na probno testiranje na more [[28. 6.]] [[2009.]] te je vraćen u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Norfolk [[1. 7.]] [[2009.]]<ref>[http://www.navysite.de/cvn/cvn70hist.htm USS Carl Vinson (CVN 70) - History]</ref> U sastav flote američke mornarice CVN-70 je natrag uveden [[11. 7.]] [[2009.]] nakon uspješnog završetka testiranja nosača na moru.<ref>{{Cite web |title=Navy Accepts Re-Delivery of USS Carl Vinson |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=46944 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090718144030/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=46944 |dead-url=yes }}</ref> U oktobru [[2009.]] godine Carl Vinson je na četiri mjeseca vraćen u brodogradilište Northrup Grumman Newport News zbog održavanja potrebnog za nadolazeći tranzit na [[Pacifički ocean|Pacifik]] u proljeće sljedeće godine.<ref name="Navy">[http://www.navytimes.com/news/2009/10/navy_strike_group_100109w/ http://www.navytimes.com/news/2009/10/navy_strike_group_100109w/]</ref> Početkom [[2010.]] ovaj [[kapitalni brod]] je poslan na tranzit oko [[Južna Amerika|Južne Amerike]]<ref name="Navy"/> kako bi došao do svog novog doma, [[pomorska baza|mornaričko]]-zračne baze North Island (u [[Kalifornija|kalifornijskom]] [[San Diego|San Diegu]]). Ova [[pomorska baza|mornarička baza]] ujedno je i dom nosačima [[USS Nimitz (CVN-68)|Nimitz (CVN-68)]] i [[USS Ronald Reagan (CVN-76)|Ronald Reagan (CVN-76)]].<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=10675 |title=Archive copy |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090509031129/http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=10675 |url-status=dead }}</ref> === 2010-e === [[Datoteka:USS Bunker Hill action DVIDS258434.jpg|mini|250px|desno|USS Carl Vinson u formaciji s raketnom krstaricom [[USS Bunker Hill (CG-52)|USS Bunker Hill]] i fregatom ARA Gómez Roca tokom zajedničkih američko-argentinskih vojnih vježbi 2010. godine.]] Dana [[12. 1.]] [[2010.]] godine nekoliko sati nakon [[potres]]a na [[Haiti]]ju, nosaču Carlu Vinsonu je naređeno da se premjesti sa svojeg trenutnog položaja na sjeveru [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] na [[Haiti]] kako bi u sklopu operacije Unified Response pomogao napaćenom haićanskom narodu. Nakon što su primljene zapovijedi američkog južnog zapovjedništva ([[Engleski jezik|eng.]] USSOUTHCOM), Carl Vinson je nastavio put na [[Florida|floridski]] Mayport gdje su američki brodovi natovareni sa [[helikopter]]ima i drugom opremom za pomoć Haitiju. Brodovi su stigli u [[Port-au-Prince]] [[15. 1.]] [[2010.]]<ref>[http://www.navytimes.com/news/2010/01/navy_vinson_haiti_update_011310w/ http://www.navytimes.com/news/2010/01/navy_vinson_haiti_update_011310w/]</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=50498 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629192543/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=50498 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bymnews.com/news/newsDetails.php?id=64686 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035756/http://www.bymnews.com/news/newsDetails.php?id=64686 |dead-url=yes }}</ref> Uloga CVN-70 je bila pružanje [[Medicina|medicinske]] pomoći i davanje viška desalinizirane vode iz zaliha nosača aviona.<ref>{{Cite web |title=The Post-Quake Water Crisis: Getting Seawater to the Haitians |url=http://news.yahoo.com/s/time/20100119/wl_time/02880419533791953494195458400 |access-date=2010-01-21 |archivedate=2010-01-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100121165921/http://news.yahoo.com/s/time/20100119/wl_time/02880419533791953494195458400 |deadurl=no }}</ref> U martu [[2010.]] godine tokom tranzita po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], CVN-70 je održao zajedničku vojnu vježbu s brodovima [[Argentina|argentinske]] mornarice.<ref>{{Cite web |title=Argentina-United States in joint exercise |url=http://www.abma-usn.org/index.php?option=com_content&view=article&id=76:argentina-united-states-in-joint-exercise&catid=1:latest-news&Itemid=50 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2011-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110514220101/http://www.abma-usn.org/index.php?option=com_content&view=article&id=76%3Aargentina-united-states-in-joint-exercise&catid=1%3Alatest-news&Itemid=50 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Carl Vinson Unites with Argentina for Southern Seas 2010 |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=51798 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629205528/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=51798 |dead-url=yes }}</ref> Dana [[12. 4.]] [[2010.]] nosač je stigao do svojeg novog doma, [[pomorska baza|mornaričke baze]] North Island u [[Kalifornija|kalifornijskom]] [[San Diego|San Diegu]].<ref>[http://www.navytimes.com/news/2010/04/navy_vinson_home_041210w/ Carrier Carl Vinson home at North Island]</ref> Dana [[30. 11.]] [[2010.]] su u North Islandu održane trotjedne vježbe nosača Carla Vinsona i američkog 17. zračnog krila. == Zapovjednici CVN-70 == {| class="wikitable" !colspan="4"|Zapovjednici CVN-70<ref>{{Cite web |title=USS CARL VINSON (CVN-70): Commanding Officers |url=http://www.navsource.org/archives/02/70co.htm |access-date=2013-12-05 |archive-date=2013-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022180431/http://www.navsource.org/archives/02/70co.htm }}</ref> |- !Rang!!Ime zapovjednika!!Početak zapovjedništva!!Kraj zapovjedništva |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Richard Lee Martin||[[13. 3.]] [[1982.]]||[[30. 7.]] [[1983.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Thomas Alexander Mercer||[[30. 7.]] [[1983.]]||[[20. 3.]] [[1986.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||George Donoghue O'Brien Jr.||[[20. 3.]] [[1986.]]||[[14. 4.]] [[1989.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Doyle John Borchers II.||[[14. 4.]] [[1989.]]||[[28. 3.]] [[1992.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||John Scott Payne||[[28. 3.]] [[1992.]]||[[7. 10.]] [[1994.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Larry Clifford Baucom||[[7. 10.]] [[1994.]]||[[29. 1.]] [[1997.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||David Mark Crocker||[[29. 1.]] [[1997.]]||[[8. 11.]] [[1999.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Bruce Weid Clingan||[[8. 11.]] [[1999.]]||[[6. 10.]] [[2001.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Richard Burton Wren||[[6. 10.]] [[2001.]]||[[14. 5.]] [[2004.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Kevin Michael Donegan||[[14. 5.]] [[2004.]]||[[5. 10.]] [[2006.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Walter Edward Carter Jr.||[[5. 10.]] [[2006.]]||[[7. 7.]] [[2009.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Bruce Hicks Lindsey||[[7. 7.]] [[2009.]]||[[2. 12.]] [[2011.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Kent David Whalen||[[2. 12.]] [[2011.]]|| – |} == Nagrade CVN-70 == Carl Vinson dobitnik je brojnih nagrada, uključujući: * Battle Efficiency Award: 1990., 1996., 1998., 2001., 2004.<ref>{{Cite web |title=www.news.navy.mil/ |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18045 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2013-07-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IKkIqNqr?url=http://www.navy.mil/submit/display.asp?story_id=18045 |deadurl=yes }}</ref> * Meritorious Unit Commendation: 1985., 1995., 1996., 1999. * Navy Unit Commendation: 1998., 2001. * Vice Admiral James H. Flatley Memorial Safety Award: 1985., 1988., 1994., 1996. * Marjorie Sterrett Battleship Fund Award: 2004. == CVN-70 u popularnoj kulturi == Nosač aviona CVN-70 odnosno Carl Vinson prikazan je u filmu [[Iza neprijateljskih linija]] u kojem [[Gene Hackman]] tumači [[admiral]]a tog nosača, a [[Owen Wilson]] mladoga pilota mornaričkog lovca [[F/A-18 Super Hornet]] kojeg je [[Srbija|srpska]] [[protuzračna obrana]] oborila na demilitaliziranom području iznad [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Film je djelomično baziran događajima iz [[Incident kod Mrkonjić Grada|incidenta kod Mrkonjić Grada]]. Cjelokupni eksterijer nosača broda snimljen je na CVN-70, dok je interijer broda osim na Carlu Vinsonu snimljen i na nosaču [[CVN-64]].<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_pnav/is_200111/ai_1257388691/ |title=Behind Enemy Lines - Showcases NAS North Island |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005180109/http://findarticles.com/p/articles/mi_pnav/is_200111/ai_1257388691/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|USS Carl Vinson (CVN-70)}} * [http://www.cvn70.navy.mil/ Službena web stranica nosača aviona Carl Vinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410002423/http://www.cvn70.navy.mil/ |date=2008-04-10 }} * [http://www.navysite.de/cvn/cvn70.html Neslužbena web stranica nosača aviona Carl Vinson] * [http://www.navsource.org/archives/02/70.htm USS Carl Vinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511032101/http://www.navsource.org/archives/02/70.htm |date=2012-05-11 }} * [http://www.maritimequest.com/warship_directory/us_navy_pages/aircraft_carriers/uss_carl_vinson_cvn_70_page_1.htm Foto galerija CVN-70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920030818/http://www.maritimequest.com/warship_directory/us_navy_pages/aircraft_carriers/uss_carl_vinson_cvn_70_page_1.htm |date=2012-09-20 }} * [http://www.gearadrift.com/navy-forums/index.php Neslužbeni mornarički forum zaposlenika na CVN-70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202003322/http://www.gearadrift.com/navy-forums/index.php |date=2007-02-02 }} * [http://www.uscarriers.net/cvn70history.htm Historija Carla Vinsona] {{Klasa Nimitz}} {{DEFAULTSORT:Carl Vinson (CVN-70)}} [[Kategorija:Brodovi 1980.]] [[Kategorija:Nosači aviona klase Nimitz]] pep4zkwu2tn6q71rsmw6g7o1y8enav3 0 279364 42677708 42108368 2026-08-15T17:23:31Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Belleu (En, Pikardija)]] na [[Belleu]] 42108368 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Bele | originalni_naziv = Belleu | grb = Blason ville fr Belleu 02.svg | zastava = | slika = Blason ville fr Belleu 02.svg | opis_slike = | region = Pikardija | departman = Aisne | površina-km = 4,53 | gšir = 49.3591666667 | gduž = 3.33555555556 | nadm visina = | stanovništvo = 3867<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 853,64 | poštanski kod = 02200 | INSEE = 02064 }} '''Bele''' ({{jez-fra|Belleu}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[En (Pikardija)]]. Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 4.083, a gustina naseljenosti je iznosila 901 stanovnika/km². == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=2723| 1968=3558| 1975=3606| 1982=4263| 1990=4| 1999= | 2006=| 2011=3867| sansdoublescomptes= 1962}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Belleu}} * Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee] * Mape i satelitski snimci: ** [http://maps.google.com/maps?ll=49.3666666667,3.0&spn=0.1,0.1&t=k Google maps] ** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&lats1=49.3666666667&lons1=3.0&alts1=14&regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }} {{Departman En u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{DemografijaFR| 1962=2723| 1968=3558| 1975=3606| 1982=4263| 1990=4083| 1999= | 2006=| 2011=3867| sansdoublescomptes= 1962}} [[Kategorija:Departman Aisne u Francuskoj]] {{Francuska-naselje-stub}} ahikkle8jerhen2zbo6fzowpyxk1rt0 1 289179 42677710 1831932 2026-08-15T17:23:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Belleu (En, Pikardija)]] na [[Razgovor:Belleu]] 1831932 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 2 430432 42677843 2212071 2026-08-16T06:11:05Z S.Marchenko 365656 S.Marchenko premješta stranicu [[Korisnik:Dmitrij1996]] na [[Korisnik:Alfred248]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Dmitrij1996|Dmitrij1996]]" u "[[Special:CentralAuth/Alfred248|Alfred248]]" 2212071 wikitext text/x-wiki {{sznk}} 7231a4bjib6r601rqh4y6suutex2msz 0 1078230 42677798 42546759 2026-08-16T00:05:59Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 1 book for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677798 wikitext text/x-wiki '''Cirkulacija krvi''' ({{jez-lat|circulatio sanguinis}}) je neprekidno (stalno) kretanje [[krv]]i kroz zatvoren [[Srčani ciklus|sistem šupljina srca]] i krvne sudove, koje omogućava normalno funkcionisanje svih vitalnih funkcije tela. Cirkulacija krvi nastaje usled gradijent pritiska, koji je određen [[Srčani ciklus|aktivnošću (kontrakcijama) srca]], [[Zapremina|zapreminom]] (količinom) cirkulišuće [[krv]]i, njene [[viskoznost]]i, otporom protoku u krvni sudovima i drugim faktorima. Veličine gradijenta pritiska ima pulsirajući karakter, nametnut [[Srčani ciklus|periodičnim kontrakcijama srca]] i promenom tonusa (napetosti) [[krvni sudovi|krvnih sudova]]. Istraživanje ovih odnosa i drugih temeljnih [[Fizika|fizičkih principa]] cirkulacije [[krv]]i u [[Fiziologija|fiziologiji]] se naziva [[hemodinamika]] (čije će osnovne principi biti objašnjeni na ovoj stranici) == Hemodinamika (fizika krvi) == ;Hemodinamika Grana [[fizika|fizike]], koja proučava kretanje [[fluid]]a je [[hemodinamika]] . Fluid je termin pod kojim se podrazumevaju tečnosti i gasovi, a njihov zajednički naziv ukazuje na zajednička svojstva, ne isključujući njihove razlike. Po definiciji fluid predstavlja materiju koja se neprestano deformiše pod uticajem tangencijalnih napona. Razlikuju se, pre svega, po stišljivosti, jer gasovi imaju veću stišljivost od tečnosti. Slični su po velikoj pokretljivosti delića tečnosti i gasova i velikoj slobodi kretanja njihovih molekula.<ref>{{en}}{{Cite book |title=Transport Phenomena |last=Bird |first=Byron |authorlink= |coauthors=Stewart, Warren & Lightfoot, Edward |year=2007 |publisher=Wiley, Second Edition |location=New York |isbn=978-0-471-41077-5|page= |url=|pages=912-}}</ref> Krv je fluid tečnog agregatnog stanja i sastoji se od tečnosti, gasova i ćelijskih elemenata. Takve supstance nemaju stalan oblik ali imaju stalnu zapreminu jer su privlačne sile među njihovim molekulima slabije pa se mogu slobodnije kretati. Krv, prema tome, lako menja oblik odnosno zauzima oblik krvnih sudova u kojoima se nalaze. ;Hemodinamika cirkulacije krvi Naučna disciplina u [[fiziologija|fiziologiji]] koja proučava; mehanizme ili odnose između pritiska, viskoznosti krvi, vaskularnog otpora protoku i obim protoka krvi u [[Kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnom sistemu]], nosi naziv hemodinamika cirkulacije krvi. U širem smislu, fiziologija čoveka proučava hemijske i fizičke osnove životnih procesa. Shodno tome, evolucija našeg znanja iz fiziologije kardiovaskularnih funkcija (kao središljih funkcija za održanje života), sve više je blisko povezan sa dešavanjima u mnogim oblastima nauke, uključujući i hemiju, fiziku, tehniku i biologiju. U različitim fazama [[istorija|istorije medicine]], kardiovaskularna fiziologija je do danas uvek bila spremna da iskoristi nova kretanja u svim oblastima naučnog istraživanja i tako se u okviru nje postepeno razvijala ''hemodinamika'' kao poseban multidisciplinarni pristup kardiovaskularnoj (srčanosdovnoj) [[Fiziologija čoveka|fiziologiji]].<ref>Warren J. V., ed (1975) Benchmark Papers in Human Physiology:'' Cardiovascular Physiology''. (Dowden, Hutchinson, and Ross, Stroudsburg, PA), 4.</ref> Pri razmatranju karakteristika cirkulacije [[krv]]i treba imati u vidu da se ona odvija u neprekinutom zatvorenom [[krug]]u. [[Krv]] kao i svaka druga [[tečnost]] poseduje određene [[Fizika|fizičke osobine]], pa se zato i kretanje određene količina krvi koju izbaci [[srce]], i koja mora proći kroz sve delove cirkulacionog sistema, odvija po nekim [[fizika|fizičkim principima]] - principima [[hemodinamika|hemodinamike]]. Svaki od organa i tkiva u organizmu ([[mozak]], [[srce]], [[pluća]], [[jetra]], [[koža]], [[Mišićno tkivo|mišići]]), poseduju individualne [[Fiziologija|fiziološke]] karakteristike cirkulacije krvi. Kontinuitet kretanja [[krv]]i u ljudskom telu, koji se odvija u sistemu serijski povezanih [[krvni sudovi|krvnih sudova]] nosi karakteristike sistemske hemodinamike, a sistem krvnih sudova povezanih paralelno sa [[aorta|aortom]] i šupljeim venama (u vaskularnom koritu), uslovljen je krvnim sudovima raznih [[Organ (anatomija)|organa]] i njihovom regionalneom hemodinamikom (za koju se koristi termin ''regionalni protok krvi''). Vaskularna mreža organa, u opštem sistemu kardiovaskularnog sistema, sa svojim paralelno povezanim krvnim sudovima, u velikoj meri određuju obim ukupnog perifernog vaskularnog otpora, a time utiče na sistemske hemodinamske parametare. Dok cirkulaciju [[krv]]i u [[mišić]]ima i mnogim unutrašnjim organima utvrđuju opšti principi i zakoni hemodinamike ''(koje opisujemo u nastavku teksta)'', cirkulacija u nekim oblastima organizma zahteva posebna (individualna) razmatranja. Cirkulacioni sistem nije ništa drugo do dvostruki sistem krvnih sudova koji se sastoji od; ''[[Krvni sistem|sistemske cirkulacije]]'' i ''[[plućna cirkulacija|plućne cirkulacije]]'', a svaki od njih od po dva podsistema ili dve „rastegljive komore“ ; ''jedne koju čine [[arterije]]'' i ''druge koju čine [[vene]]'' oba „rastegljive komore“ međusobno povezuje [[Mikrocirkulacija|mikrocirkulacioni sistem]] koga čine [[arteriole]], [[venule]] i [[kapilar]]i. [[Arteriole]] venule i [[kapilar]]i su ništa drugo do fizički vrlo uski spojevi (sudovi-cevčice) između [[arterija]] i [[vena]]. Cirkulacija krvi je neprekidan proces kretanja krvi kroz tkiva koji se prilagođava potrebama organizma. Kretanje krvi omogućava leva i desna srčana komora koje rade kao pumpe (crpke). Cirkulacija krvi se obavlja pomoću energije uslovljene razlikom u pritisku, koji vlada u pojedinim delovima krvotoka. [[Krv]] bez ikakvih poteškoća i otpora prolazi kroz obe „rastegljive komore“ (arterije i vene) cirkulacionog sistema, ali ne i kroz arteriole i kapilare (koje čine [[mikrocirkulacija|mikrocirkulaciju]]). Kako bi krv proticala kroz [[mikrocirkulacija|mikrocirkulacioni sistem]] [[srce]] pumpa [[krv]] u [[arterije]] pod visokim [[Pritisak|pritiskom]], da bi ona u [[arteriola]]ma i [[kapilar]]ima ([[mikrocirkulacija|mikrocirkulaciji]]) naišla na određeni otpor pri kretanju. U vreme sistole u sistemskoj cirkulaciji [[pritisak]] dostiže 16 kPa a u plućnoj 3 kPa. Otpor protoku [[krv]]i u manjoj meri zavisi od [[Viskoznost fluida|viskoznosti]] krvi, a najviše od promera lumena krvnih sudova uglavnom [[arteriola]]. Protok krvi u svakom [[Tkivo (biologija)|tkivu]] je regulisan lokalnim hemijskim i opštim nervnim uticajima i humoralnim mehanizmima koji šire ili sužavaju [[Krvni sudovi|krvne sudove]]. Sva krv prolazi kroz [[Pluća|plućnu cirkulaciju]], dok se u sistemskoj cirkulaciji protok odvija kroz niz različitih, paralelno spojenih sistema sudova čime su omogućene velike varijacije lokalnog protoka bez promene ukupnog sistemskog protoka krvi.<ref name="William">William F. Ganong ''Pregled medicinske fiziologije'', Savremena administracija Beograd, 1993</ref> === funkcionalna podela krvnih sudova === # Krvi sudovi viskog [[Pritisak|pritiska]] - [[aorta]] i [[arterije]] većeg dijametra # [[Krvni sudovi]] stabilizatori [[Pritisak|pritiska]] - [[arterije]] manjeg dijametra # Krvni sudovi usmerivači [[kapilar|kapilarnog krvotoka]] - arteriole # Krvni sudovi za razmenu - [[kapilar]]i # Krvni sudovi za akumulaciju - [[vene]] manjeg dijametra # Krvni sudovi za vraćanje krvi u [[srce]] - vene većeg dijametra, šuplje vene # Krvni sudovi za šantovanje - [[Anastomoza (medicina)|anastomoze]] između arteriola i venula # Resorptivnim krvni sudovi - limfni sudovi, kapilari == Fizičke osobine krvi == [[Datoteka:Packed cell volume diagram.svg|desno|mini|200p|Zapremina ćelija ''-{(PCV)}-'' u odnosu na volumen krvi]] Praćenje proticanja krvi kroz krvne sudove pokazuje da se svi njeni delovi ne kreću istom brzinom. Najveću brzinu imaju delovi krvi duž ose krvnog suda, a najmanji delovi uz zidove. Krv se kroz krvne sudove ne kreće kao celina, već u slojevima koji klize jedan po drugome različitim [[brzina]]ma. Pri proticanju [[krv]]i kao da dolazi do njenog „raslojavanja“ <small>(vidi sliku)</small>. Brojni faktori u krvi i krvnim sudovima objašnjavaju se kao posledica postojanja sile unutrašnjeg trenja u krvi, viskoznost. Sila viskoznosti usporava proticanje krvi i menja njenu hemodinamiku. Krv je viskozna tečnost koju čini oko 55% tečne krvne plazme i oko 45% čvrstih krvnih ćelija koje se nalaze u plazmi. Eritrociti čine više od 99% ćelija, što znači da leukociti ne igraju nikakvu ulogu u određivanju fizičkih osobina krvi. [[Hematokrit]] je procenat [[Ćelija (biologija)|ćelija]] u ukupnom volumenu krvi. Prosečna vrednost hematokrita kod muškaraca je 0,42 (ili 42% volumena [[krv]]i čine ćelijski elementi a ostatak je [[Krvna plazma|plazma]]), a kod žena 0,38. Ova vrednost kod čoveka zavisi od zdravstvenog stanja, fizičke aktivnosti, nadmorske visine na kojoj živi itd. [[Krv]] je nekoliko puta viskoznija od [[Voda|vode]] što otežava protok krvi kroz krvne sudove. Veći hematokrit uslovljava i veće [[trenje]] između pojedinih slojeva krvi i glavni je faktor viskoznosti. Ako je viskoznost vode (proizvoljno) 1 onda je viskoznost krvi 3, što znači da je za potiskivanje krvi kroz neku cev potreban tri puta veći pritisak. Kod pojedinih bolesti (npr. u [[policitemija|policitemiji]]) viskoznost krvi može biti i do 10 puta veća od viskoznosti vode. Viskoznost [[Krvna plazma|plazme]] je oko 1,5 puta veća od vode i zavisi od koncentracije i vrsta [[belančevina]] u njoj. == Parametri cirkulacije == Za praćenje nekih hemodinamskih principe kretanja krvi potrebno je i poznavanje određenih parametara cirkulacije od kojih su najvažniji;<ref>Ristić M. ''Klinička propedevtika'' Zavod za uđžbenike i nastavna sredstva ,Beograd 1990</ref> * '''Sistolni (udarni) volumen krvi (-{UV}-)''', je količina krvi istisnuta iz srca u njegovoj kontrakciji (sistoli komora). Sistolna zapremina odgovara razlici zapremine krvi na kraju dijastole u komorama i zapremine krvi koja je ostala na kraju sistole komora (rezidualni volumen). U miru, sistolni volumen iznosi 60-70 -{ml}- [[krv]]i, i uvećava se sa fizičkom aktivnošću, kada se može povećati za 3-5 puta. Sistolni volumen leve i desne komore je istovetan, međutim desna komora za razliku od leve može da uveća sistolni volumen za 2-3 puta, a da se pri tome značajno ne uveća pritisak u plućnoj cirkulaciji. * '''Minutni volumen krvi (-{MV}-)''', je istisnuta količina [[krv]]i iz [[srce|srca]] u 1 [[minut]]i. Minutni volumen je ravan proizvodu između sistolnog volumena i srčane frekvencije. U mirovanju on je 5,0 - 5,5 [[litar]]a {{efn|Pri frekvenciji od 70 ciklusa u minuti iznosi, 70h70 — 4900 -{ml}- krvi}}. Minutni volumen je uslovljen potrebama organizma. U toku fizičko vežbanje povećava se 2-4 puta, a kod utreniranih osoba i za 6-7 puta. U bolesnika sa npr. dekompenzirajućom srčanom manom ili primarnom plućnom hipertenzijom, minutni volumen je svega 2,5-1,5 litara krvi, što se manifestuje i značajnim padom [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]. * '''Volumen (količina) cirkulišuće krvi (-{CV}-)''', je 75-80 -{ml}- na 1 -{kg}- telesne težine. Tokom vežbanja, kod dekompenzovanih srčanih mana (-{CV}-) se uvećava (hipervolemija), zbog oslobađanje krvi iz krvnih depoa, i dostiže 140-190 -{ml}-/-{kg}-. [[Iskrvavljenost|Gubitak krvi]], [[kolaps]], [[šok]], [[dehidratacija]] smanjuju (-{CV}-) (hipovolemija). * '''Broj srčanih otkucaja u jednom minutu (-{HR}-)''', u proseku se kreće od 60 do 80 otkucaja u [[minut]]i. U zdravih normalno utreniranih ljudi - (-{HR}-) se za 40-60 otkucaja u minuti može povećati pri prosečnom naprezanju a nakon snažnog psihofizičkog stresa ona može dostići 180-240 udara u 1 -{min}-. Kod različitih bolesti kardiovaskularnog sistema nivo promena srčanih otkucaja može biti brži ili sporiji. * '''Vreme cirkulacije krvi''', je vremenski period za koji jedinica volumena krvi prolazi oba kruga cirkulacije (veliki i mali). Normalno vreme cirkulacije krvi iznosi 20-25 -{sec}-. Smanjena fizička aktivnost i poremećaji cirkulacije, kao što su dekompenzovane srčane mane uvećavaju ovo vreme na 50-60 -{sec}-. * '''Krvni pritisak (TA)''', je hidrostatski pritisak krvi u cirkulaciji, koji obezbeđuje protok krvi u sistemu krvnih sudova. NJegova vrednost zavisi od mnogih faktora i razlikuje se značajno u različitim delovima tela. == Odnos između pritiska, protoka i otpora krvi == Krv uvek teče, iz područja sa visokim u područje sa niskim pritiskom izuzev u određenim situacijama, kada inercija za kratko vreme podržava protok. Cirkulaciju krvi kroz organizam određuju dva faktora; ''razlika pritiska'' i ''otpor u krvnom sudu''; '''Razlika pritiska''' <br />Definiše se kao [[sila]] potiska koja gura krv kroz krvni sud i označava razliku pritiska krvi između ulaznog i izlaznog dela krvnog (P<sub>1</sub> - P<sub>2</sub>). Prema zakonima [[hemodinamika|hemodinamike]], količina [[krv]]i koja protiče kroz neki krvni sud direktno je proporcionalna razlici pritiska na početku '''''(P<sub>1</sub>)''''' i na kraju '''''(P<sub>2</sub>)''''', krvnog suda i obrnuto proporcionalna otporu i može se izračunati sledećom formulom; :'''(1)''' '''<math>Q =(P_1 - P_2)/ \ R </math>''' '''gde je:''' * '''''(Q)''''' — protok krvi, * '''''(P<sub>1</sub>)''''' - '''''(P<sub>2</sub>)'''''— razlika pritiska između dva kraja krvnog suda * '''''(R)''''' — otpor. Kad ne bi postojala razlika pritiska između dva kraja krvnog suda ne bi postojala ni cirkulacija krvi. '''Otpor u krvnom sudu''' <br />Bitan činilac, koji se suprotstavlja kretanju krvi kroz krvni sud i ključni pokazatelj stanja u cirkulaciji je otpor koji postoji u krvnom sudu i koji se može izraziti [[Omov zakon|Omovim zakonom]]: :'''(2)''' '''<math> I_{(jacina-struje)} ={\frac{U_{(elektromotorna-sila)}}{R_{(otpor)}}}</math>''' Ako se ova jednačina primeni na cirkulacioni sistem, protok u vaskularnom sistemu jednak je ''efektivnom perfuzijskom pritisku'' podeljenom sa ''otporom''. U ovom slučaju, jednačina se može napisati kao: [[Datoteka:Blood flow.jpg|desno|300p|mini|Protok krvi u minuti jednak je efektivnom perfuzijskom pritisku podeljenom sa otporom koji krvni sud pruža kretanju krvi]] [[Datoteka:Laser-theory.gif|desno|300p|mini|Laser dopler merač protoka u cirkulacionom sistemu kapilara.]] :'''(3)''' '''<math>Q_{(protok-u-minutu)}=\frac{P_{(pritisak)}}{R_{(otpor)}}</math>''' '''gde je''': * '''''Q''''' — količina krvi istisnuta iz [[Srce|srca]] u minuti, * '''''P''''' — vrednost prosečnog [[Pritisak|pritiska]] u [[Aorta|aorti]] * '''''R''''' — vrednost vaskularnog (krvnog) otpora. Da bi se izbegao rad sa ovom kompleksnom jedinicom, otpor u vaskularnom sistemu se ponekad izražava ''R jedinicama'' koje se dobijaju deljenjem pritiska u -{mmHg}- sa protokom u -{ml/sec}-. Tako npr. ako je srednji pritisak u aorti 90 -{mmHg}- i protok iz levog ventrikula 90 -{ml/sec}- ukupan periferni otpor je — '' 1 jedinicama -{R}-''. Iz ove [[Jednačina|jednačine]] sledi da je: :'''(4)''' ''' <math>P = Q * R\,</math>''' odnosno, [[pritisak]] ('''''P''''') — na ušću [[Aorta|aorte]] je direktno proporcionalan [[volumen]]u [[krv]]i istisnute iz srca u [[arterije]] u [[minut]]i — '''''(Q)''''' i vrednosti perifernog otpora — ('''''R'''''). [[Omov zakon|Zakon otpornosti]] je jedan od najvažnijih faktora i svih odnosa koje treba razumeti da bi se shvatila hemodinamika cirkulacije krvi.<ref name="Arthur">Arthur C. Guyton ''Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990, pp. 289-320</ref> [[Pritisak]] u [[Aorta|aorti]] — ('''''P''''') i minutni volumen [[krv]]i — ('''''V''''') se mogu izmeriti direktno (instrumentom - Elekromagnetnim meračom protoka ili Laser dopler meračem protoka). Poznavajući ove vrednosti, izračunavanje periferniog otpora - ključni je pokazatelj stanja u cirkulacionom sistemu i koristi se u dijagnostici vaskularnih bolesti. === Protok krvi === Rezultati dobijeni [[Zakoni fizike|zakonima fizike]] primenjuju se striktno samo za kretanja određenih [[tečnost]]i, tj, na one tečnosti (idealne) koje se kreću u rigidnim cevima i ne menjaju svoju [[Viskoznost fluida|viskoznost]] sa povećanjem brzine, a ne i na one laminarno profilisane, kao što je krv koja se kao fluid sastoji iz tečne i ćelijske faze. Kako krv ima svoju tečnu ([[plazma]]) i čvrstu komponenatu (ćelijski elementi), ona nije konstantnog sastava i [[viskozitet]]a, pa uz pojavu laminarnog strujanje i [[turbulencija|turbulencije]], primena ovih [[zakon]]a nije tako jednostavan ali je od velike koristi u razumevanju onoga što se dešava u organizmu. Zato je ovaj pristup razumevanju hemodinamike cirkulacije [[krv]]i od suštinske važnosti. ==== Laminarni tok krvi ==== [[Datoteka:Poiseuille abstraction.svg|desno|250p|mini|Koncentrični krugovi prikazuju protok krvi (u slojevima) različitom brzinom; što je krug udaljeniji od zida tok krvi je brži.]] Kada krv teče kroz dugačke krvne sudove glatkih zidova, ona to čini laminarno (slojevito) ili kretanjem u obliku ravnih, koncentričnih (kružnih), strujnih slojeva, pri čemu svaki sloj krvi ostaje na jednakoj udaljenosti od zida krvnog suda. Beskrajno tanak sloj krvi u kontaktu sa zidom krvnog suda se ne kreće. Zatim se ostali kreću sve većom brzinom da bi centralni deo krvi u centru krvne struje imao najveću brzinu. Ovakava vrsta kretanja, koja je nečujna, naziva se laminarni tok i značajno se razlikuje od turbulentnog toka kada se krv u krvnim sudovima kreće u svim smerovima, proizvodeći zvuke. Laminarnim tok krvi odvija se do određene ''kritične brzine''. ==== Parabolični profil brzine laminarnog toka ==== Kada je tok laminaran, brzina toka u sredini krvnog suda je mnogo veća nego u delovima prema spoljašnjim krajevima. Ovo najbolje prikazuje slika <small>(desno)</small> laminarnog toka krvi dve različite tečnosti. U krvnom sudu u kome se nalaze dve različite tečnosti delovi krvi uz zid skoro da stoje ili su se malo pomerili, a oni u sredini prešli su najveću udaljenost. Ova pojava se zove ''parabolični profil brzine toka krvi''. Uzrok paraboličnom profilu je taj što se molekuli koji dodiruju zidove jedva pomeraju zbog adherencije na zid krvnog suda. Naredni sloj klizi preko ovih, treći preko drugog, četvrti preko trećeg itd. Zbog toga se krv u sredini krvnog suda kreće brzo, jer postoji mnogo slojeva molekula između sredine krvnog suda i njegovog zida, a svi ovi slojevi mogu kliziti jedan po drugom, dok deo tečnosti uz zid nema tu mogućnost. ==== Turbulentni tok krvi ==== Kada krv protiče pored raznih prepreka ili prelazi preko neravne površine ili naglo skreće onda tok krvi iz laminarnog može preći u turbulentan. Turbulentni tok je oblik kretanja krvi koji se osim kretanja u pravcu krvnog suda karakteriše i poprečnim kretanjem krvi u različitim smerovima, stvarajući pri tome [[vrtložne struje]] (slično virovima na rekama kada voda teče oko neke prepreke) Kada postoje vrtložne struje, otpor u toku krvi je mnogogo veći i upravno je srazmeran brzini toka krvi i poluprečniku krvnog suda, a obrnuto srazmeran viskoznosti krvi, podeljenoj sa gustinom krvi. Ovo se može izraziti [[Rejnoldsov broj|Rejnoldsovim brojem]] ''(Osborne Reynolds 1842—1916)'' koji je bezdimenziona veličina i ključni parametar strujanja viskoznog fluida (našem slučaju krvi). S njime se brojno definiše razgraničenje između laminarnog i turbulentnog strujanja krvi u krvnim sudovima i može se prikazati sledećom jednačinom: :'''(5)''' '''<math> Re = \frac{v*d}{\eta/{\ \rho}} </math>''' '''gde je;''' * ('''''Re''''') — '''''[[Rejnoldsov broj]]''''' ''(mera tendencije za nastajanje turbulencije)'', * ('''''v''''') — [[brzina]] toka krvi -{[m/s]}-, * ('''''d''''') — poluprečnik lumena krvnog suda -{[m]}-, * ('''''η''''') — viskoznost krvi -{[kg/ms]}-, ''(viskoznost krvi normalno iznosi 0,003 -{[kg/ms]}-)'' * ('''''ρ''''') — gustina krvi -{[kg/m3]}-, ''(gustina krvi je nešto malo veća od 1 [kg/m3])'' Kada '''''[[Rejnoldsov broj]]''''' poraste iznad 200 do 400 nastaje turbulentan tok na mestu grananja krvnih sudova, koji će će nestati ili preći u laminarni tok u pravim delovima krvnog suda. Kada [[Rejnoldsov broj]] naraste na vrednost 2000 turbulencija će najvertovatnije nastati i u pravim i glatkim delovima krvnog suda. U uskim krvnim sudovima [[Rejnoldsov broj]] praktično nikada nije toliko veliki da može nastati turbulencija. Ali zato u ascendentnoj aorti u momentu maksimalnog sistolnog izbacivanja kritična brzina je premašena, može se javiti turbulencija ali samo ako je arterija sužena. Turbulencija najčešće nastaje kod anemija, jer je viskoznost krvi niža, što objašnjava čestu pojavu šumova dosta čestih kod anemija. ==== Zbirni prikaz različitih faktora protoka i otpor ==== [[Datoteka:Viscous fluid pressure-2-blood-flow.jpg|desno|250ps|mini|Promena [[Krvni pritisak|pritiska]] u zavisnosti od prečnika [[krvni sudovi|krvnog suda]] i [[Viskoznost fluida|viskoznosti]] krvi]] [[Datoteka:Miogena aktivnost arteriola.JPG|desno|250px]] Tok krvi kroz određeni krvni sud kreće se određenom brzinom u određenom vremenu uz određeni pritisak obično se izražava u [''-{L • min<sup>-1</sup> • kPa<sup>-1</sup>}-''], ali može i u [-{''ml • sec<sup>-1</sup> • mmHg<sup>-1</sup>}-'']. Brzina ('''''V''''') je proporcionalna protoku ('''''Q''''') podeljenim sa površinom poprečnog preseka suda ('''''A''''') :'''(6)''' '''<math> V_{(brzina-protoka)} ={\frac{Q_{(protok)}}{A_{(presek-provodnika)}}}</math>''' Na tok krvi od posebnog značaja je; * ''veličina lumena (širina) krvnog suda'', koja utiče na laminarni ili strujni tok (kada je svaki sloj krvi na jednakoj udaljenosti od zidova krvnog suda a centralni deo krvne struje u sredini krvnog suda) i propusnu moć (koja je srazmerna promeru na četvrti stepen) * ''turbulentni tok'' (kada krv teče u krvnim sudovima u svim smerovima i neprestano se meša). * ''viskozitet krvi'' (krv u centru krvnog suda se kreće najbrži, dok je krv koja je u kontaktu sa zidovima krvnog suda sporije kreće ili stoji (zbog trenja). Periferni otpor u vaskularnom sistemu se sastoji od više pojedinačnih otpora svakog [[Krvni sudovi|krvnog suda]]. Svaki [[krvni sud]] može se uporediti sa cevima čija otpornost ('''''P''''') daje; :'''(7)''' '''<math> R = \frac{8\eta l}{\pi r^4} </math>''' — '''(''Hagen-Poiseuille''-ov zakon)'''<ref>Badeer HS and Synolakis CE. ''The Bernoulli-Poiseuille equation''. The Physics Teach 27: 598–601, 1989.</ref> '''gde je'''; * ('''''l''''') — dužina cevi, * ('''''η''''') — viskoznost fluida koji teče u njoj, * ('''''π''''') — odnos obima i prečnika * ('''''r''''') — poluprečnik cevi. Vaskularni sistem se sastoji od više pojedinačnih krvnih sudova koji su povezani paralelno i u seriji. Za serijski povezane krvne sudove ukupan otpor jednak je zbiru otpornosti svakog pojedinačnog suda: :'''(8)''' '''<math> R_{serijski} = \sum_{n=1}^N R_n </math>''' ili '''<math>R =\ R1 + R2 + ...+ Rn</math>''' Kada su krvni sudovi međusobno povezane paralelno ukupan otpor izračunava se po formuli: :'''(9)''' '''<math> \frac{1}{R _{paralelni}}=\sum_{n=1}^N \frac{1}{R_n} </math>''' ili '''<math>R = \ 1/(1/R1+1/R2+...+1/Rn)</math>''' Prema ovim jednačinama očigledno je najveći otpor u kapilarama, čiji je prečnik 5 - 7 mikrona. Međutim, zbog činjenice da je veliki broj kapilara uključen u vaskularnu mrežu, u kojoj je protok krvi »paralelan«, njihov ukupan otpor je manji od ukupnog otpor [[arteriola]]. Međutim glavni otpor protoku krvi javlja se u [[arteriola]]ma. Arteriole su tanki krvni sudovi (prečnika 15 - 70 mikrona). NJihov zid okružuje debeli sloje kružno raspoređenih glatkih mišićnih ćelija, koje svojim grčenjem mogu značajno smanjiti njihov lumen, što u kratkom vremenu povećava otpor u arteriolama. Promena otpora u arteriolama menja nivo [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]] u arterijama. U slučaju povećanog otpora u arteriolama u [[arterija]]ma se smanjuje protok [[krv]]i i raste krvni pritisak. Pad tonusa arteriola povećava odliv krvi iz arterija i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Najveći otpor u svim delovima vaskularnog sistema pružaju arteriole, koje promenom svog lumena deluju kao osnovni regulator nivoa ukupnog krvnog pritiska. Arteriole ''"su „slavine“ kardiovaskularnog sistema"'' (kako ih je nazvao I. M. Sečenov). Otvaranjem ovih „slavina“ povećava se protok krvi u oblasti kapilarne mreže i popravlja lokalna cirkulacija, dok zatvaranje tih „slavina“ pogoršava prokrvljenost vaskularnih zona. Precizno, teorijsko, određivanje otpora u krvnim sudovima primenom navedenih [[formula]] je nemoguće, jer se [[geometrija]] [[Krvni sudovi|krvnih sudova]] menja pod dejstvom vaskularnih mišića. [[Viskoznost fluida|Viskoznost]] krvi takođe nije konstantna vrednost. Na primer, ako krv teče kroz krvne sudove manjeg prečnika od 1,5&nbsp;mm ([[mikrocirkulacija]]), viskoznost [[krv]]i je znatno smanjena i izmenjena pod uticajem je najmanje tri faktora; * ''-{Fahraeusov}- efekat'' Nastaje u krvnim sudovima <1,5&nbsp;mm. U kapilarima ovaj efekat je toliko izražen da [[Viskoznost fluida|viskoznost]] [[krv]]i iznosi svega 50% viskoznosti u širokim krvnim sudovima. Efekat je uzrokovan time što se [[eritrociti]] postavljaju, prilikom prolaska kroz uske krvne sudove, u red jedan za drugim. Ili drugim rečima, umesto da se eritrociti kreću bez reda, oni se postavljaju i kreću kroz krvni sud u vidu jednog „čepa“, čime se eliminiše viskozni otpor koji inače postoji u samoj [[krv]]i. * ''Manja brzina cirkulacije'' Brzina kretanja krvi često može biti manja od 1&nbsp;mm/sek u [[Mikrocirkulacija|mikrocirkulaciji]], zbog značajnog povećava viskoznost krvi i do desetostuke vrednosti. Jednim delom uzrok ove pojave je [[adherencija]] [[eritrocit]]a jednog uz drugi i za zidove krvnog suda. * ''Zapinjanje ćelija'' Zapinjanje krvnih ćelija nastaje često na suženjima u uskim krvnim sudovima ili izbočinama [[Endotel|endotelnih ćelija]] u zidu [[kapilar]]a, što često izaziva prestanak kretanja krvi koji može trajati deo sekunde ili duže, pa se stiče utisak o većoj [[Viskoznost fluida|viskoznosti]]. Teorijski proračun otpornosti [[kapilar]]a je takođe nemoguć i zbog činjenice da je u normalnim uslovima, otvoren za protok krvi samo deo kapilarne mreže, dok se preostali kapilari nalaze u rezervi i otvoraju se tek sa povećanjem [[Metabolizam|metabolizma]] u [[Tkivo (biologija)|tkivima]]. == Istraživanja hemodinamike cirkulacije krvi u budućnosti == Istorija kardiovaskularne fiziologije svedoči nam o sposobnosti ljudskog uma da otkrije tajne prirode i da u praksi koristi ovo znanje za poboljšanje ljudskog zdravlja. Velike koraci su napravljeni u medicinskoj fiziologiji u [[20. vek]]u sa primarnim istraživanjima na nivou [[tkiva]], [[Organ (anatomija)|organa]] i svim nivoima kardiovaskularne regulacije. U poslednjoj četvrtini [[20. vek]]a, naglasak je dat [[Istraživanje|istraživanjima]] u oblasti [[Molekularna biologija|molekularnih]] i [[Ćelija (biologija)|ćelijskih]] osnova kardiovaskularnih funkcija. Na pragu novog [[milenijum]]a, postoje važni nagoveštaji koji ukazuju na još jedan veliki pomak u osnovnom pristupu istraživanjima kardiovaskularnih funkcija i edukaciji kliničara. Naglasak se sve više daje multidisciplinarnom pristupu koji treba da potpuno ovlada istraživanjima u kardiovaskularnoj fiziologiji i „oslobodi“ današnju kardiovaskularnu disciplinu zasnovanu na [[Paradigma|paradigmi]]. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|title=Principles of Anatomy & Physiology, 13th|url= https://archive.org/details/principlesofanat0000tort_d4c9|authors=Gerard J. Tortora, Bryan Derrickson|year=2012|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|ignore-isbn-error=true |isbn= 978-0470-56510-0|chapter=The Cardiovascular System: The Blood|pages=[https://archive.org/details/principlesofanat0000tort_d4c9/page/n764 729]-732}} * William F. Ganong Pregled medicinske fiziologije, Savremena administracija Beograd, 1993 == Vanjski izvori == * [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/experiments/categories?show=Blood%20Circuit Eksperimenti na cirkulacionom sistemu iz 19. veka)] * [http://cms.mef.hr/meddb/slike/pisac39/file1879p39.pdf Wiliem Harrvey: Rasprava o gibanju srca i kretanju krvi u životinja iz 1628.]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.neurosono.de/index.php?id=18 Jačina struje i otpor protoka krvi na: neurosono.de] * [http://bibliotekar.ru/447/111.htm V. M. Pokrovskogo, G. F. Korotьko, Fiziologija čoveka Poglavlje: 7. Krv i limfna cirkulacija] * [http://bioactive.mrkirkscience.com/42/ch42intro.html Kako protiče krv kroz ljudski cirkulatorni sistem?, Byology Pog. 42 na (bioactive.mrkirkscience.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329154832/http://bioactive.mrkirkscience.com/42/ch42intro.html |date=2009-03-29 }} * [http://www2.dbe.pmf.uns.ac.rs/PDF/fiziologija/oufz/predavanja/03.%20Cirkulacija.pdf Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055630/http://www2.dbe.pmf.uns.ac.rs/PDF/fiziologija/oufz/predavanja/03.%20Cirkulacija.pdf |date=2013-09-21 }} * [http://advan.physiology.org/content/25/1/44.full Henry S. Badeer HEMODYNAMICS FOR MEDICAL STUDENTS, 2001 American Physiological Society] * [http://ajpheart.physiology.org/content/275/6/H1925.full Harris J. Granger Cardiovascular physiology in the twentieth century: great strides and missed opportunities, American Physiological Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826004253/http://ajpheart.physiology.org/content/275/6/H1925.full |date=2015-08-26 }} {{Kardiovaskularni sistem}} == Povezano == {{Commonscat|Circulatory system}} * [[Cirkulatorni sistem čoveka]] * [[Krvni sudovi]] * [[Krvni pritisak]] * [[Krvni sistem]] * [[Fluid]] [[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]] [[Kategorija:Ljudska fiziologija]] [[Kategorija:Fiziologija vježbanja]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] sru8xyw7j1ujj6f4gcvm24c76nkf9pz 0 1194495 42677828 41831581 2026-08-16T03:10:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |tip = c/b |naslov = Utamaro o meguru gonin no onna |režija = [[Kenji Mizoguchi]] |scenario = [[Yoshikata Yoda]] |uloge = [[Minosuke Bandō]]<br />[[Kinuyo Tanaka]]<br />[[Kōtarō Bandō]]<br />[[Hiroko Kawasaki]]<br />[[Toshiko Iizuka]] |fotografija = [[Minoru Miki (direktor fotografije)|Minoru Miki]] |montaža = [[Shintarō Miyamoto]] |distributer = [[Shochiku]] |premijera = {{Filmdate|1946|12|17|df=y}} |trajanje = 106 min. |zemlja = {{flag|Japan}} |jezik = [[japanski jezik|japanski]] }} '''''Utamaro i njegovih peta žena''''' ili '''''Pet žena oko Utamaroa''''' (''Utamaro o meguru gonin no onna'') je [[japan]]ski crno-bijeli film snimljen 1946. godine u režiji [[Kenji Mizoguchi|Kenjija Mizoguchija]], poznat kao prvi Mizoguchijev film napravljen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], odnosno pod režimom [[Američka okupacija Japana|američke okupacije]]. Radnja se događa u 18. vijeku, kada mladi samuraj (čiji lik tumači [[Kotaro Bando]]) bude razbješnjen tvrdnjom kako su drvorezi u stilu ''[[ukiyo-e]]'' superiorni službenoj dvorskog umjetnosti, te odluči njegovog predstavnika, slavnog umjetnika [[Kitagawa Utamaro|Kitagawu Utamaroa]] (čiji lik tumači [[Minosuke Bando]]) izazvati na [[dvoboj]]. Umjetnik, koji većinu vremena provodi u [[bordel]]ima, samuraja izazove na dvoboj slikanjem. ''Utamaro'' je bio jedan od rijetkih filmova historijske ili ''[[jidai geki]]'' tematike čije je snimanje dozvolila tadašnja američka vlast, smatrajući ih previše povezanim sa u nedavnim ratom kompromitiranim japanskim militarizmom. Kasniji kritičari su, pak, Mizoguchijev film, koji se ističe scenom u kojoj Utamaro slika na leđima [[gejša|gejše]], smatrali svojevrsnom Mizoguchijevom [[autobiografija|autobiografijom]], s obzirom da su i on i Utamaro imali prilične sličnosti u biografijama (sklonost prikazu "problematičnih" slojeva društva, portretiranju žena i problema sa cenzurom). == Izvori == <references /> == Vanjske veze == * [http://www.sensesofcinema.com/2003/cteq/utamaro/ Utamaro and his Five Women, by Freda Freiberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418102211/http://sensesofcinema.com/2003/cteq/utamaro/ |date=2014-04-18 }} at [[Senses of Cinema]] * {{imdb title|0039074|Utamaro and His Five Women}} {{Kenji Mizoguchi}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Utamaro o meguru gonin no onna}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] azjnekssh1t68pht28tfygqhcr42k7e 0 1334342 42677789 42553430 2026-08-15T23:44:03Z Inokosni organ 160059 42677789 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Oleksandr Turčinov |datum rođenja=[[31. ožujka]] [[1964]]. |mjesto rođenja=[[Dnjepropetrovsk]], [[Dnjipropetrovska oblast]], [[Ukrajina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Turchynov March 2014 (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Blok Julije Timošenko]] |potpis= |supruga=[[Hanna Volodymyrivna]] |položaj=5. Predsjednik [[Ukrajina|Ukrajine]] |čin2= |čin3= |čin4= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= [[Viktor Janukovič]] |nasljednik2= |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |predsjednik= |mandat_start=[[22. veljače]] [[2014.]] |mandat_kraj=[[7. lipnja]] [[2014.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |vjera= [[Sveukrajinski savez crkava evangelističkih kršćana-baptista|ukrajinski baptist]] |potpis=Oleksandr Turchynov Signature 2014.png }} '''Oleksandr Turčinov''' (ukr. '''Олександр Турчинов''', Oleksandr Turčynov); rođen [[31. ožujka]] [[1964.]] u [[Dnjipropetrovsk]]u; je ukrajinski političar, redatelj, ekonomist i peti (privremeni) Predsjednik Ukrajine, koji je na dužnosti bio od [[22. veljače]] do [[7. lipnja]] [[2014.]] godine. Političku karijeru je započeo u [[SSSR|sovjetskom]] [[Komsomol]]u, a u prvim godinama ukrajinske nezavisnosti nastavio pod pokroviteljstvom predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], da bi 2000-ih bio blizak suradnik [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] i jedan od vođa stranke [[Batkivščina]]. Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] je nakratko bio prvi civilni direktor [[Služba bezbjednosti Ukrajine|Službe bezbjednosti Ukrajine]]. Godine 2010. je nakratko vršio dužnost [[Premijer Ukrajine|premijera]] prije dolaska na vlast pro-ruskog bloka na čelu s predsjednikom [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičom]]. Kada su prilikom kulminacije [[evromajdan]]skih protesta demonstranti preuzelu kontrolu nad [[Vrhovna rada|Vrhovnom radom]], Turčinov je imenovan njenim predsjednikom, a nakon Janukovičevog bijega je proglašen v.d. predsjednika. U proljeće je, nastojeći suzbiti pro-ruski separatistički pokret na istoku Ukrajine, naredio pokretanje "antiterorističke operacije" koja je prerasla u [[Rat na istoku Ukrajine|oružani sukob]]. Mjesto predsjednika je predao [[Petro Porošenko|Petru Porošenku]] izabranom u maju iste godine. Od decembra 2014. se nalazi na mjestu čelnika [[Savjet nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine|Savjeta nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine]]. == Povezano == * [[Pavlo Šeremeta]] * [[Jevhen Nyščuk]] == Vanjske veze == * [http://batkivshchyna.com.ua/ Službene stranice stranke Batkivščina (Domovina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427111304/http://batkivshchyna.com.ua/ |date=2014-04-27 }} {{Predsednici Ukrajine}} {{Lifetime|1964||Turčinov, Oleksandr}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Obavještajci]] ia5jp9u95s2t0ufttjhvtz1elmjbqvl 42677794 42677789 2026-08-15T23:49:59Z Inokosni organ 160059 42677794 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Oleksandr Turčinov |datum rođenja=[[31. ožujka]] [[1964]]. |mjesto rođenja=[[Dnjepropetrovsk]], [[Dnjipropetrovska oblast]], [[Ukrajina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Turchynov March 2014 (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Blok Julije Timošenko]] |potpis= |supruga=[[Hanna Volodymyrivna]] |položaj=5. Predsjednik [[Ukrajina|Ukrajine]] |čin2= |čin3= |čin4= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= [[Viktor Janukovič]] |nasljednik2= |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |predsjednik= |mandat_start=[[22. veljače]] [[2014.]] |mandat_kraj=[[7. lipnja]] [[2014.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |vjera= [[Sveukrajinski savez crkava evangelističkih kršćana-baptista|ukrajinski baptist]] |potpis=Oleksandr Turchynov Signature 2014.png }} '''Oleksandr Turčinov''' (ukr. '''Олександр Турчинов''', Oleksandr Turčynov); rođen [[31. ožujka]] [[1964.]] u [[Dnjipropetrovsk]]u; je ukrajinski političar, redatelj, ekonomist i peti (privremeni) Predsjednik Ukrajine, koji je na dužnosti bio od [[22. veljače]] do [[7. lipnja]] [[2014.]] godine. Političku karijeru je započeo u [[SSSR|sovjetskom]] [[Komsomol]]u, a u prvim godinama ukrajinske nezavisnosti nastavio pod pokroviteljstvom predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], da bi 2000-ih bio blizak suradnik [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] i jedan od vođa stranke [[Batkivščina]]. Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] je nakratko bio prvi civilni direktor [[Služba bezbjednosti Ukrajine|Službe bezbjednosti Ukrajine]]. Godine 2010. je nakratko vršio dužnost [[Premijer Ukrajine|premijera]] prije dolaska na vlast pro-ruskog bloka na čelu s predsjednikom [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičom]]. Kada su prilikom kulminacije [[evromajdan]]skih protesta demonstranti preuzelu kontrolu nad [[Vrhovna rada|Vrhovnom radom]], Turčinov je imenovan njenim predsjednikom, a nakon Janukovičevog bijega je proglašen v.d. predsjednika. U proljeće je, nastojeći suzbiti pro-ruski separatistički pokret na istoku Ukrajine, naredio pokretanje "antiterorističke operacije" koja je prerasla u [[Rat na istoku Ukrajine|oružani sukob]]. Mjesto predsjednika je predao [[Petro Porošenko|Petru Porošenku]] izabranom u maju iste godine. Od decembra 2014. se nalazi na mjestu čelnika [[Savjet nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine|Savjeta nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine]]. == Povezano == * [[Pavlo Šeremeta]] * [[Jevhen Nyščuk]] == Vanjske veze == * [http://batkivshchyna.com.ua/ Službene stranice stranke Batkivščina (Domovina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427111304/http://batkivshchyna.com.ua/ |date=2014-04-27 }} {{Predsednici Ukrajine}} {{Životni vijek|1964||Turčinov, Oleksandr}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Obavještajci]] amrecfptjf1s59mgwwynws9fvxipum2 42677795 42677794 2026-08-15T23:50:15Z Inokosni organ 160059 /* Povezano */ 42677795 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Oleksandr Turčinov |datum rođenja=[[31. ožujka]] [[1964]]. |mjesto rođenja=[[Dnjepropetrovsk]], [[Dnjipropetrovska oblast]], [[Ukrajina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Turchynov March 2014 (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Blok Julije Timošenko]] |potpis= |supruga=[[Hanna Volodymyrivna]] |položaj=5. Predsjednik [[Ukrajina|Ukrajine]] |čin2= |čin3= |čin4= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= [[Viktor Janukovič]] |nasljednik2= |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |predsjednik= |mandat_start=[[22. veljače]] [[2014.]] |mandat_kraj=[[7. lipnja]] [[2014.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |vjera= [[Sveukrajinski savez crkava evangelističkih kršćana-baptista|ukrajinski baptist]] |potpis=Oleksandr Turchynov Signature 2014.png }} '''Oleksandr Turčinov''' (ukr. '''Олександр Турчинов''', Oleksandr Turčynov); rođen [[31. ožujka]] [[1964.]] u [[Dnjipropetrovsk]]u; je ukrajinski političar, redatelj, ekonomist i peti (privremeni) Predsjednik Ukrajine, koji je na dužnosti bio od [[22. veljače]] do [[7. lipnja]] [[2014.]] godine. Političku karijeru je započeo u [[SSSR|sovjetskom]] [[Komsomol]]u, a u prvim godinama ukrajinske nezavisnosti nastavio pod pokroviteljstvom predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], da bi 2000-ih bio blizak suradnik [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] i jedan od vođa stranke [[Batkivščina]]. Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] je nakratko bio prvi civilni direktor [[Služba bezbjednosti Ukrajine|Službe bezbjednosti Ukrajine]]. Godine 2010. je nakratko vršio dužnost [[Premijer Ukrajine|premijera]] prije dolaska na vlast pro-ruskog bloka na čelu s predsjednikom [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičom]]. Kada su prilikom kulminacije [[evromajdan]]skih protesta demonstranti preuzelu kontrolu nad [[Vrhovna rada|Vrhovnom radom]], Turčinov je imenovan njenim predsjednikom, a nakon Janukovičevog bijega je proglašen v.d. predsjednika. U proljeće je, nastojeći suzbiti pro-ruski separatistički pokret na istoku Ukrajine, naredio pokretanje "antiterorističke operacije" koja je prerasla u [[Rat na istoku Ukrajine|oružani sukob]]. Mjesto predsjednika je predao [[Petro Porošenko|Petru Porošenku]] izabranom u maju iste godine. Od decembra 2014. se nalazi na mjestu čelnika [[Savjet nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine|Savjeta nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine]]. == Povezano == * [[Pavlo Šeremeta]] * [[Jevgen Niščuk]] == Vanjske veze == * [http://batkivshchyna.com.ua/ Službene stranice stranke Batkivščina (Domovina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427111304/http://batkivshchyna.com.ua/ |date=2014-04-27 }} {{Predsednici Ukrajine}} {{Životni vijek|1964||Turčinov, Oleksandr}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Obavještajci]] ng1nbdoq3l1qiwne15rk9crf7x25ba1 42677796 42677795 2026-08-15T23:50:32Z Inokosni organ 160059 42677796 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Oleksandr Turčinov |datum rođenja=[[31. ožujka]] [[1964]]. |mjesto rođenja=[[Dnjepropetrovsk]], [[Dnjipropetrovska oblast]], [[Ukrajina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Turchynov March 2014 (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Blok Julije Timošenko]] |potpis= |supruga=[[Hanna Volodymyrivna]] |položaj=5. Predsjednik [[Ukrajina|Ukrajine]] |čin2= |čin3= |čin4= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= [[Viktor Janukovič]] |nasljednik2= |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |predsjednik= |mandat_start=[[22. veljače]] [[2014.]] |mandat_kraj=[[7. lipnja]] [[2014.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |vjera= [[Sveukrajinski savez crkava evangelističkih kršćana-baptista|ukrajinski baptist]] |potpis=Oleksandr Turchynov Signature 2014.png }} '''Oleksandr Turčinov''' (ukr. '''Олександр Турчинов''', Oleksandr Turčynov); rođen [[31. ožujka]] [[1964.]] u [[Dnjipropetrovsk]]u; je ukrajinski političar, redatelj, ekonomist i peti (privremeni) Predsjednik Ukrajine, koji je na dužnosti bio od [[22. veljače]] do [[7. lipnja]] [[2014.]] godine. Političku karijeru je započeo u [[SSSR|sovjetskom]] [[Komsomol]]u, a u prvim godinama ukrajinske nezavisnosti nastavio pod pokroviteljstvom predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], da bi 2000-ih bio blizak suradnik [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] i jedan od vođa stranke [[Batkivščina]]. Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] je nakratko bio prvi civilni direktor [[Služba bezbjednosti Ukrajine|Službe bezbjednosti Ukrajine]]. Godine 2010. je nakratko vršio dužnost [[Premijer Ukrajine|premijera]] prije dolaska na vlast pro-ruskog bloka na čelu s predsjednikom [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičom]]. Kada su prilikom kulminacije [[evromajdan]]skih protesta demonstranti preuzelu kontrolu nad [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]], Turčinov je imenovan njenim predsjednikom, a nakon Janukovičevog bijega je proglašen v.d. predsjednika. U proljeće je, nastojeći suzbiti pro-ruski separatistički pokret na istoku Ukrajine, naredio pokretanje "antiterorističke operacije" koja je prerasla u [[Rat na istoku Ukrajine|oružani sukob]]. Mjesto predsjednika je predao [[Petro Porošenko|Petru Porošenku]] izabranom u maju iste godine. Od decembra 2014. se nalazi na mjestu čelnika [[Savjet nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine|Savjeta nacionalne bezbjednosti i obrane Ukrajine]]. == Povezano == * [[Pavlo Šeremeta]] * [[Jevgen Niščuk]] == Vanjske veze == * [http://batkivshchyna.com.ua/ Službene stranice stranke Batkivščina (Domovina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427111304/http://batkivshchyna.com.ua/ |date=2014-04-27 }} {{Predsednici Ukrajine}} {{Životni vijek|1964||Turčinov, Oleksandr}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Obavještajci]] rlqse0jgwadw95mjbed6xwsaq491vvm 0 1334370 42677788 41463297 2026-08-15T23:43:44Z Inokosni organ 160059 42677788 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Arsenij Jacenjuk |datum rođenja=[[22. maj]] [[1974]]. |mjesto rođenja=[[Černovci|Černivci]], [[Černivecka oblast]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika = Arseniy Yatsenyuk 2014-02-01.jpg |veličina = 270px |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Batkivščina]] (2013 - 2014) |potpis= |supruga= Terezija Viktorivna |položaj= {{ZD|UKR}} Premijer Ukrajine |čin2= |zanimanje=[[pravnik]], [[ekonomist]] |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= [[Viktor Janukovič]] |nasljednik2= |prethodnik2= |predsjednik= |mandat_start=[[februar]] [[2014]]. |mandat_kraj= |mandat_start2= |mandat_kraj2= | potpis = Arseniy Yatsenyuk Signature 2014.png |vjera= [[Grkokatoličanstvo|grkokatolička]] }} '''Arsenij Petrovič Jacenjuk''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Арсеній Петрович Яценюк'''); ([[Ukrajina]], [[Černovci|Černivci]], [[22. maj]] [[1974]]. -); je ukrajinski političar koji je od [[27. februar]]a [[2014]]. do aprila 2016. vršio dužnost [[premijer Ukrajine|premijera]] u vladi uspostavljenoj nakon [[evromajdan]]ske revolucije. Slovi za [[Zapadni svijet|prozapadnog]] [[Liberalizam|liberala]] i čvrstog borca za nezavisnost Ukrajine. U svojoj kratkoj političkoj karijeri bio je ministar ekonomije od [[2005]]. do [[2006]]. i predsjedatelj [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovne Rade]] (Голова Верховної Ради України) od [[2007]]. do [[2008]]. Bio je jedan od lidera [[opozicija|opozicije]] u vrijeme [[Evromajdan]]skih protesta, i rušenja [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]]. Premijerski mandat mu je obilježio [[rat na istoku Ukrajine|rat sa proruskim separatistima]], čvrsto približavanje Ukrajine [[SAD]], [[EU]] i [[Zapadni blok|Zapadu]], te distanciranje od Rusije, koje je uključivalo najdrastičnije zakone o [[lustracija|lustraciji]], [[dekomunizacija|dekomunizaciji]] i [[derusifikacija|derusifikaciji]] među bivšim komunističkim državama. == Biografija == Rođen je u porodici [[intelektualac]]a i otac i majka su [[profesor]]i. Svoju ambicioznost pokazao je već - [[1992]]., kad je još na prvoj godini Pravnog fakulteta državnog univerziteta u rodnim [[Černovci|Černivcima]], organizirao studentsku [[advokat]]sku firmu Juren (Юрен)<ref name=pravda/>. Diplomirao je [[1996]]., a nakon tog je akademsku godinu 1996-97 radio na tom univerzitetu. Nakon tog je upisao [[Magisterij|postdiplomski studij]] na Černovskom Trgovačko-ekonomskom institutu (Filijala kijevskog ekonomskog univerziteta) koji je završio [[2001]].<ref name=sloboda/> Nakon magisterija postaje predsjednik [[advokat]]ske firme Jurek (ЮРЕК) iz [[Černovci|Černivca]].<ref name=sloboda/> ===Kijevski period rada u bankarstvu=== Od [[1998]]. radi u [[banka|banci]] '''Aval''', kao savjetnik kreditnog odjela, a od [[septembar|septembra]] [[2001]]. radi kao podpredsjednik.<ref name=sloboda/> === Krimski period 2001. - 2003. === Prva funkcija višeg [[politika|političkog]] [[Birokracija|birokrata]] dodjeljena mu je na [[Krim]]u - gdje postaje [[ministar]] [[Ekonomija|ekonomije]] u vladi [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Njegov mandat obilježilo je inzistiranje na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]], dao je prevesti svu poslovnu dokumentaciju i promjenio sve natpise na vratima kabineta.<ref name=sloboda/> Pored trudio se (neuspješno) da se Krim ekonomski stabilizira i osamostali. Obrazloženje svojih postupaka objasnio je on sam u intervjuu datom [[1998]]. časopisu Mlada Ukrajina (Україна Молода); - ''Moj temeljni stav je da stanje u nekoj zemlji ne ovisi samo o društveno-ekonomskim prilikama, već i o tome kako se radi po ministarstvima. Zbog tog treba provjeriti kvalifikacije svih zaposlenih, pa ako koji od njih nije u stanju naučiti drugi jezik, to znači da je neinteligentan".<ref name=sloboda/> ===Povratak u Kijev=== Od [[januar]]a [[2003]]. Jacenjuk je ponovno u Kijevu, u koji odlazi na poziv [[guverner]]a Ukrajinske narodne banke Sergija Tihipka, da radi kao njegov zamjenik, tad je Jacenjuku bilo samo 28 godina. Kad je Tihipko postao šef izbornog [[štab]]a [[Viktor Janukovič|Janukovičeve]] kampanje, [[banka|bankom]] je upravljao Jacenjuk. Za svog relativno kratkog rada u banci (kao zamjenik guvernera), inzistirao je da ukrajinske banke daju [[kredit]]e u domaćoj valuti - [[Ukrajinska hrivnja|hrivnji]], a ne u [[dolar]]ima ili [[Euro|eurima]]. Ta instrukcija omogućila je poslovnim bankama veće devizne rezerve i pokrivenost kredita, obzirom da se ukrajinski izvoz strmoglavio i povećao trgovinski debalans.<ref name=sloboda/> ===Odesa=== Nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] i pobjede [[Viktor Juščenko|Juščenka]] (nakon ponovljenih izbora), novoimenovani predsjednik Regionalne državne uprave [[Odesa|Odese]] Vasil Cuško zove ga da preuzme položaj njegova zamjenika.<ref name=sloboda/> ===Ponovo u Kijevu=== U [[septembar|septembru]] [[2005]]. zove ga tadašnji premijer Jurij Jehanurov, da se vrati u Kijev i preuzme položaj [[ministar|ministra]] [[ekonomija|ekonomije]], ali već u [[august]]u [[2006]]. gubi položaj nakon što je nakon izbora [[Viktor Janukovič|Janukovič]] postao premijer, ipak ne ostaje bez posla jer ga on već u septembru postavlja za [[sekretar]]a svog kabineta ministara pa on na taj način postaje njegova desna ruka. Nakon svega par mjeseci rada Janukovičeva vlada ga [[21. mart]] [[2007]] - postavlja na položaj [[Ministar vanjskih poslova|ministra vanjskih poslova]].<ref name=sloboda/> Po ukrajinskim izvorima Janukovič ga je predložio na to mjesto kao kompromisnog kandidata - da se nekako dodvori [[opozicija|opoziciji]].<ref name=pravda/> Glatko je prošao izglasavanje u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]] za njega je glasalo 426 poslanika (od 450).<ref name=pravda/> ===Premijerski položaj=== [[datoteka:Ukraine Presidential Jan 2010 Vote (Yatseniuk).png|thumb|left|260px|Rezultati predsjedničkih izbora iz [[2010]].]] Kandidirao se na predsjedničkim izborima [[2010]]. ali je slabo prošao jer je u prvom krugu dobio samo 6.69%, pa nije ni ušao u drugi krug. Kao 39-godišnjak preuzeo je [[partija|partijsko]] kormilo [[Batkivščina|Batkivščine]] od [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] kad je ona završila u [[zatvor]]u [[2011]].<ref name=theguardian/> Sa [[Julija Timošenko|Julijom Timošenko]] bio je u dobrim odnosima za vrijeme demonstarcija na [[Evromajdan]]u, kad su se zajednički pojavljivali kao govornici, ali je njihova ljubav pukla nakom pada [[Viktor Janukovič|Janukoviča]], u javnost je procurilo da se on znao izderavati na nju, kao i to da je težak čovjek , sklon sukobima sa najbližim partijskim suradnicima.<ref name=theguardian/> U jeku [[Evromajdan]]skih [[demonstracija]] [[Viktor Janukovič|Janukovič]] mu je u [[januar]]u ponudio mjesto[[premijer]]a, ali je on to odbio, mjesec dana kasnije prihvatio je to mjesto, kad su mu ga ponudili [[Zapadni svijet|prozapadni]] [[opozicija|opozicionari]] sa [[Evromajdan]]a.<ref name=theguardian/> Jacenjuk je postao premijer u jeku [[Krimska kriza|Krimske krize]] - [[27. februar]]a [[2014]]. kad ga je [[Kijev]]ska privremena vlada kao jednog od lidera [[Batkivščina|Batkivščine]] izabrala za premijera.<ref name=brit/> Kad su mu [[24. jul]]a [[2014]]. [[partija|partije]] [[Sveukrajinsko objedinjenje Svoboda|Svoboda]] i [[UDAR Vitalija Klička|UDAR]] odbile dati podršku u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]].za njegov plan povećanja troškova obrane, podnio je [[ostavka|ostavku]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1991787/Ukraine-crisis/323583/Maidan-Crimea-and-the-separatist-movement-2013-14 | title =''Ukraine crisis'' | accessdate = 10. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] odbacila je Jacenjukovu ostavku, i pristala na njegove izmjene i dopune predloženog [[budžet]]a.<ref name=brita>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/612921/Ukraine/320746/The-crisis-in-Crimea-and-eastern-Ukraine | title =''Ukraine crisis in Crimea...'' | accessdate = 10. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Na kongresu [[Batkivščina|Batkivščine]] 25 august 2014]] Jacenjuk je objavio da napušta partiju (to je najavio i [[Oleksandr Turčinov]] i još neki istaknuti članovi) zbog neslaganja sa Julijom Timošenko, pa je [[10. septembar|10. septembra]] objavio da osniva novu partiju [[Narodni front (Ukrajina)|Narodni front]] sa kojom je izašao na izbore. Od početka 2016. se našao u sukobu sa predsjednikom Porošenkom, koji ga je počeo optuživati za korupciju i u februraru pozvao da podnese ostavku, a njegovi pristaši potom u Radi pokrenuli, na kraju, neuspješni pokušaj izglasavanja nepovjerenja. 10. aprila je objavio kako podnosi ostavku. == Porodični život i kontraverze == Oženjen je supruga mu se zove Tereza, s kojom ma dvije kćeri, Kristinu i Sofiju.<ref name=sloboda>{{cite web | url =http://www.radiosvoboda.org/content/news/961182.html | title =''Біографія нового керівника МЗС України Арсенія Яценюка'' | accessdate = 10. 09. 2014 | language=ukrajinski | publisher=Radio Sloboda}}</ref> Otac mu je zamjenik [[dekan]]a na fakultetu historijskih nauka a majka profesor [[francuski|francuskog]] na srednjoj školi.<ref name=pravda/> Sestra mu živi u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] udana je i sad se preziva Jones.<ref name=pravda/> Kad je postao ministar o njemu su se raspisale ukrajinske novine, u stilu novi milioner u Janukovičevoj vladi, iskopali su i njegovu imovinsku karticu iz [[2005]]. kad je prijavio prihod od 3 124 429 [[Ukrajinska hrivnja|hrivnji]] (to je 240 724 [[Američki dolar|$]] što je za ukrajinske prilike puno) zarađen prodajom [[dionica]] banke Aval.(Raiffeisen Bank Aval) u kojoj je radio.<ref name=pravda/> Pored tog prijavio je i prihod od plaće od 162 000 hrivnji, kao i to da pored stana od 118 [[m²]], ima kuću od 298,3 [[m²]], vikendicu od 114,5 [[m²]], garažu i zemljište od 3012 [[km²]].<ref name=pravda>{{cite web | url =http://www.pravda.com.ua/rus/articles/2007/03/21/4415102/ | title =''Арсений Яценюк. Новый миллионер в Кабмине Януковича'' | accessdate = 10. 09. 2014 | language=ukrajinski | publisher=Украинская правда}}</ref> Puno se spekulira i oko njegova etničkog porijekla (da je [[Rumunji|Rumunj]]), čak su se pojavile glasine da ima [[Židovi|židovsko]] porijeklo, koje prešučuje zbog raširenosti antisemitizma u kraju gdje ima bazu, a to je Zapadna Ukrajina.<ref name=theguardian>{{cite web | url =http://www.theguardian.com/world/2014/mar/04/who-governing-ukraine-olexander-turchynov | title =''Who exactly is governing Ukraine?' | accessdate = 10. 09. 2014 | language=engleski | publisher=The Guardian}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://yatsenyuk.org.ua/ Službene stranice Arsenija Jacenjuka (ukr.)] * [https://www.facebook.com/yatsenyuk.arseniy Facebook stranica Arsenija Jacenjuka] {{Lifetime|1974||Jacenjuk, Arsenij}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 9gt7sp7j459e1hrjywx7fdglgfzizut 0 1365737 42677898 42526190 2026-08-16T11:54:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677898 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vesthofen | izvorni_naziv = ''Westhofen'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Westhofen COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 3.195<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 217 | aglomeracija = | površina = 14,7 | gšir = 49.70444 | gduž = 8.24806 | nadmorska_visina = 121 | registarska_oznaka = AZ | pozivni_broj = 06244 | poštanski_kod = 67593 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.gemeinde-westhofen.de/ www.gemeinde-westhofen.de] | gradonačelnik = ''Ottfried Fehlinger'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Vesthofen''' ({{jez-nem|Westhofen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 69 opštinskih središta okruga [[Okrug Alzej-Vorms|Alcej-Vorms]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 3.195 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7331071. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Westhofen in AZ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Alcej-Vorms]] Vesthofen se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Alcej-Vorms. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 121 metra. Površina opštine iznosi 14,7&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 3.195 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 217 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Saint Romain]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1963]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Selongey]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1965]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Westhofen&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Westhofen}} * [http://www.gemeinde-westhofen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504021236/http://www.gemeinde-westhofen.de/ |date=2016-05-04 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Alcej-Vorms}} n186dsozbasd03ztm1jhpds9neennke 0 1367927 42677845 42525594 2026-08-16T06:18:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677845 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ferl | izvorni_naziv = ''Verl'' | slika = Verl blick sued osten (kaunitz).jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen der Stadt Verl.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Severna Rajna-Vestfalija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 24.908<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 349 | aglomeracija = | površina = 71,4 | gšir = 51.88306 | gduž = 8.51667 | nadmorska_visina = 92 | registarska_oznaka = GT | pozivni_broj = 05246 | poštanski_kod = 33415 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.verl.de/ www.verl.de] | gradonačelnik = ''[[Paul Hermreck]]'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Ferl''' ({{jez-nem|Verl}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Severna Rajna-Vestfalija]]. Jedno je od 11 opštinskih središta okruga [[Okrug Giterslo|Giterslo]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 24.908 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 5754044, ''[[NUTS]]'' (DEA42) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE VRL) kod. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Verl in GT.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Giterslo]] Ferl se nalazi u saveznoj državi [[Severna Rajna-Vestfalija]] u okrugu Giterslo. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 92 metra. Površina opštine iznosi 71,4&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 24.908 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 349 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Verl}} * [http://www.verl.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125030909/https://www.verl.de/ |date=2020-11-25 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Giterslo}} 8lyy3y7k1u5tqwl4q8sbjbsk9zibbqt 0 1452751 42677838 42352649 2026-08-16T05:29:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677838 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Velgošti |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Velgošti}}</small> |grb = |slika = Velgošti panorama.JPG |opis_slike = Pogled na Velgošte |opština = Ohrid |populacija = 3.060 |nadm visina = 770 |gšir = 41.1325 |gduž = 20.8369 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6000 |registarska oznaka =OH }} '''Velgošti''' ({{jez-mak|Velgošti}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Velgošti pripadaju [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. U Velgoštima se nalaze crkve [[Sveta Petka|Svete Petka]], [[Sveti Kliment|Svetog Klimenta]] i [[Sveti Ilija|Svetog Ilije]]. == Prirodni uslovi == Naselje Velgošti je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 2,5&nbsp;km severoistočno, pa je zapravo njegovo [[predgrađe]]. Velgošti se nalaze u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i severoistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno na zapadnom podnožju planine [[Galičica|Galičice]], dok se zapadno pruža neveliko [[Ohridsko polje]], koje se pruža na severoistočnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Nadmorska visina naselja je približno 770 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. U toku letnjeg dela godine naselje ima do 80 dana sa [[Temperatura|temperaturom]] iznad 25° [[Celzijus|C]], dok su noći sa temperaturama višim od 20° [[Celzijus|C]] retkost. Zime su prosečno hladne, dok je jesen hladnija u odnosu na proleće u proseku za 1,6° [[Celzijus|C]]. == Historija == Velgošti se prvi put pominju u [[XVI vek]]u. == Stanovništvo == Velgošti su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 3.060 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (98%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Velgošti}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] * [http://www.velgosti.com/ www.velgosti.com Portal naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090624020547/http://www.velgosti.com/ |date=2009-06-24 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] 0i3fxo3a9g0fxdjapb6i2551tv3fkn4 0 1469078 42677818 42586938 2026-08-16T02:21:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Sveučilište u Rijeci | izvorni_naziv = | drugi_naziv = | latinski = Universitas Studiorum Fluminensis | logo = Sveučilište u Rijeci logo.png | logo_širina = 100px | logo_opis = Logo sveučilišta | slika = Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Rektorat Sveučilišta u Rijeci | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = {{Start date and years ago|1973|5|17|df=y}} | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = javno | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = 11 | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rektor = [[Snježana Prijić-Samaržija]] | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = | admin_osoblje = 927 | studenti = 17.308 | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = [[Asocijacija univerziteta Evrope|AUE]] | sjedište = Trg braće Mažuranića | grad = [[Rijeka]] | pokrajina = [[Primorsko-goranska županija]] | država = {{flagcountry|HRV}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = 45 | širina-min = 19 | širina-sek = 40 | širina-oznaka = N | dužina-st = 14 | dužina-min = 26 | dužina-sek = 27 | dužina-oznaka = E | lok_karta_opis = | mrežno_mjesto = [http://www.uniri.hr/ www.uniri.hr] | fusnote = }} '''Sveučilište u Rijeci''' ([[latinski jezik|latinski]] ''Universitas studiorum Fluminensis''), drugo je po starosti [[sveučilište]] s neprekidnim djelovanjem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] čije se sjedište nalazi u [[Rijeka|Rijeci]], dok su [[fakultet]]i smješteni u gradovima [[Hrvatsko primorje|Primorja]], [[Lika|Like]] i sjeveroistočne [[Istra|Istre]]. == Historija == Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je [[17. svibnja]] [[1973.]] godine čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci čiji se početak datira u [[1632.]] godinu kada se na Isusovačkom kolegiju počela predavati [[moralna teologija]]. Prvi plod djelovanja [[isusovci|isusovaca]] u Rijeci nastao je [[23. studenog]]a [[1627.]] kada počinje s radom Isusovačka gimnazija. Iste je godine osnovana i vlastita knjižnica čiju tradiciju danas nastavlja [[Sveučilišna knjižnica u Rijeci]], o čemu svjedoči najstariji ekslibris knjižnice Kolegija.<ref name="najstariji ekslibris knjižnice Kolegija">{{Cite web |url=http://crolist.svkri.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980817012 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2021-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210321095203/https://libraries.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980817012 |url-status=dead }}</ref> Poveljom kralja [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] od [[31. srpnja]] [[1633.]] godine učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi [[akademija|akademije]] ili [[Sveučilište u Grazu|sveučilišta u Grazu]], [[Sveučilište u Beču|Beču]] i drugdje u [[Europa|Europi]]. [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofski fakultet]] otvoren je [[1726.]] kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od [[1632.]] godine održava nastavu uz prekide, a od [[1728.]] redovito. Od [[1773.]] do [[1780.]] godine u Rijeci djeluje javna [[Kraljevska akademija u Rijeci|Kraljevska akademija]]. == Razvoj modernog sveučilišta == Moderno sveučilište u Rijeci razvija se poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], posebice nakon reformi [[Stipe Šuvar]]a. Prva pomorska škola na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] osnovana je u [[Bakar (grad)|Bakru]] [[1849.]], a neznatno kasnije i pomorske škole u Malom Lošinju, Dubrovniku, Zadru i Splitu. Viša pomorska škola osnovana je [[1949.]],<ref>Uredba o osnivanju i radu Više pomorske škole u Rijeci, Sl. l. FNRJ, 29/1949. od 6. travnja 1949.</ref> a Pomorski fakultet [[1978.]] godine. Viša pomorska škola u Rijeci je tek republičkim ''Zakonom o višim pomorskim školama'' iz [[1959.]] stavljena pod nadzor [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]]; do tad je bila pod izravnim [[FNRJ|saveznim]] nadzorom. Sveučilište u Rijeci trenutačno čini devet [[fakultet]]a, jedna [[umjetnička akademija]], tri [[sveučilišni odjel|sveučilišna odjela]], [[sveučilišna knjižnica]] i [[studentski centar]]. ==Sastavnice== Sastavnice Sveučilišta u Rijeci su: * [[Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci|Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci]] * [[Ekonomski fakultet u Rijeci]] * [[Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji]] * [[Filozofski fakultet u Rijeci]] * [[Građevinski fakultet u Rijeci]] * [[Medicinski fakultet u Rijeci]] * [[Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci|Odjel za biotehnologiju]] * [[Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci|Odjel za fiziku]] * [[Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci|Odjel za informatiku]] * [[Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci|Odjel za matematiku]] * [[Pomorski fakultet u Rijeci]] * [[Pravni fakultet u Rijeci]] * [[Tehnički fakultet u Rijeci]] * [[Učiteljski fakultet u Rijeci]] ** Područni studij Učiteljskog fakulteta u Gospiću Centri i zajedničke službe: * [[Centar za studije]] * [[Centar za napredno računanje i modeliranje]] * [[Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije]] * [[Centar za učenje i poučavanje]] * [[Sveučilišni savjetovališni centar]] * Služba zaštite na radu == Rektori == * Zorislav Sapunar (1973–1976) * Zoran Kompanjet (1976–1978) * Josip Deželjin (1978–1980) * Slobodan Marin (1980–1984) * Predrag Stanković (1984–1986) * Mirko Krpan (1986–1989) * Petar Šarčević (1989–1991) * Elso Kuljanić (1991–1993) * [[Katica Ivanišević]] (1993–1998) * Danilo Pavešić (1998–1999) * Josip Brnić (1999–2000) * [[Daniel Rukavina]] (2000–2009) * [[Pero Lučin]] (2009–2017) * Snježana Prijić-Samaržija (od 2017) == Povezano == * [[Udruga studenata povijesti "Malleus"]] * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Lista sveučilišta u Hrvatskoj]] == Reference == {{izvori}} == Literatura == * Lenac, Zdravko. <small>(gl. ur.)</small> ''Sveučilište u Rijeci'', 4. izd., Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009., {{ISBN|978-953-96970-6-6}} == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Rijeka}} * [http://www.uniri.hr Mrežne stranice Sveučilišta u Rijeci] * [http://smotra.uniri.hr Online smotra Sveučilišta u Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130115230227/http://smotra.uniri.hr/ |date=2013-01-15 }} {{Hrvatska sveučilišta}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sveučilište u Rijeci| ]] [[Kategorija:Nastanci 1973.]] [[Kategorija:Univerziteti u Hrvatskoj|Rijeka]] [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope|Rijeka]] [[Kategorija:Obrazovanje u Rijeci]] 22ktv6ncs9lsd8nudbavcpm0i9w5hu5 0 1479250 42677852 42408380 2026-08-16T09:29:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677852 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novi Sad - Trg Slobode 7.jpg|alt=Novi Sad filijala|mini|Vojvođanska banka - Trg Slobode 5-7]] {{Infobox_Company | adress = Trg slobode 5-7 | location = [[Novi Sad]], [[Vojvodina]] | company_name = Vojvođanska Banka a.d. | logo = | type = [[Bankarstvo]] | foundation = [[1868.]] | key people = Predrag Mihajlović – President of the Executive Board Spyridon Ntallas – CFO/Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Nenad Bungin Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Balazs Balogh, Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Dejan Cupać, Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad. | homepage = [http://www.voban.rs/ www.voban.rs] }} '''Vojvođanska banka a.d''' '''Novi Sad''' Sa tradicijom dugom 150 godina, Vojvođanska banka uspešno posluje u Srbiji i predstavlja jedan od najpoznatijih domaćih brendova u zemlji. Vojvođanska banka je među deset najvećih banaka u Srbiji po veličini aktive. Sa četvrtom najvećom mrežom u Srbiji, četiri regionalna biznis centra za mala i srednja preduzeća i sa više od milion klijenata, Vojvođanska banka pokriva teritoriju celu zemlje. Privatizacijom 2006. godine, Banka je prodata grupaciji Nacionalna banka Grčke. Dana 1. decembra 2017. godine, OTP banka Srbija objavila je završetak akvizicije 100% vlasništva Vojvođanske banke i na taj način Banka je postala članica OTP Grupe, najvećeg pružaoca finansijskih usluga u Mađarskoj i dominantnog regionalnog igrača na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Ovo označava početak stvaranja snažne integrisane banke koja nudi širok spektar unapređenih finansijskih proizvoda i usluga. Očekuje se da će proces integracije trajati do proleća 2019. godine. OTP banka Srbija trenutno raspolaže mrežom od 52 filijale i 119 bankomata, dok Vojvođanska banka ima 104 filijale i 137 bankomata. Nakon integrisanja, Banka će biti sedma u Srbiji po veličini aktive i treća po veličini mreže filijala i obuhvataće preko 5% ukupnog finansijskog tržišta Srbije. [[Datoteka:Vojvođanska banka 3.JPG|alt=Zgrada banke na Trgu Slobode u Novom Sadu|mini]] == Istorijat == Najstarija filijala Vojvođanske banke, osnovana je 1868. godine u Somboru, kao kreditna zadruga. Skoro vek nakon otvaranja prve filijale, banka počinje da razvija svoje poslovanje i postaje poslovna investiciona banka koja menja naziv u Privredna banka Novi Sad. Pored menjačkih, deviznih i kreditnih poslova u zemlji, 1967. godine, banka dobija ovlašćenja i za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom. Od 1968. do 1972. godine, Privredna banka Novi Sad se naglo razvija i širi svoju mrežu filijala pripajanjem manjih lokalnih banaka, kao što su: Komercijalna banka Senta, Komercijalna banka Bačka Topola, Sremska banka Sremska Mitrovica, Kreditna banka Kula i Kreditna Banka Zrenjanin. Od 1968. godine, Vojvođanska banka kao udružena, učestvuje u Međunarodnoj korporaciji za investicije u Jugoslaviji sa sedištem u Luksemburgu, a nekoliko godina potom uspostavlja korespondentne i kontokorentne odnose sa inostranim bankama radi obavljanja različitih vrsta bankarskog poslovanja. Privredna banka menja ime u Vojvođanska banka 1973. godine i tada predstavlja jednu od najvećih banaka na području stare Jugoslavije, sa 16 filijala i glavnim sedištem. Dve godine kasnije, odobravanjem prvog Opšteg jugoslovenskog kredita za razvoj poljoprivrede ozvaničena je saradnja sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Ubrzo potom formiran je sistem udružene banke, koji je činio 17 osnovnih banaka, te je prepoznata potreba za transformacijom. Transformacija je i realizovana od 1978. do 1986. godine, a rezultirala je naglim razvijanjem korespondentskih odnosa sa 342 banke u 76 zemalja sveta. Tokom osamdesetih godina prošlog veka Vojvođanska banka otvara samostalna predstavništa u Njujorku, Londonu i Frankfurtu, dok u saradnji sa ostalim bankama sa jugoslovenskog tržišta, posluje i u Moskvi, Teheranu i Pekingu. Od 1983. do 1986. godine Vojvođanska banka je član Konzorcijuma jugoslovenskih banaka u realizaciji prvog zajma Međunarodne finansijske korporacije za razvoj male privrede, dok je od 1986. godine ovlašćena za obavljanje kreditnih poslova sa inostranstvom u svoje ime i za svoj račun, kao i za račun osnovnih banaka. Godinu dana nakon toga, banka potpisuje ugovor sa Međunarodnom finansijskom korporacijom o kreditu u visini od 50 miliona dolara za finansiranje izvozno orijentisane privrede SAP Vojvodine. Nakon utemeljene saradnje sa Međunarodnim finansijskim institucijama, Vojvođanska banka je 1993. godine uključena u platni sistem VISA International, a dve godine kasnije menja naziv iz Vojvođanska banka d.d. u Vojvođanska banka a.d. i prva od svih poslovnih banaka dobija odobrenje od centralne banke za obavljanje poslova sa hartijama od vrednosti. Takođe, 1998. godine postaje jedina banka u zemlji koja ima ovlašćenje za obavljanje procene vrednosti kapitala velikih preduzeća. Nakon ekonomskih sankcija 2000. godine, Vojvođanska banka obnavlja saradnju sa platnim sistemima VISA i EUROPAY. Od 2002. godine, na osnovu Zakona o regulisanju odnosa izmedju SRJ i pravnih lica i banaka sa teritorije SRJ, koje su prvobitni dužnici ili garanti prema poveriocima Pariskog i Londonskog kluba, kao i Zakona o regulisanju javnog duga SRJ po osnovu devizne štednje, država postaje većinski vlasnik Vojvođanske banke. Od tada, banka je u potpunosti osposobljena da obavlja poslove izrade kartica po međunarodnim standardima, kao i da trguje sa obveznicama stare devizne štednje. Takođe, tad je uvedeno elektronsko bankarstvo. Vojvođanska banka je i prva domaća banka koja je uvela VISA Internet karticu, 2003. godine, a tada je i izvršena prva čip transakcija u Srbiji na POS terminalu. Takođe, dobijena je licenca za rad sa DINA karticom i zaključeni su okvirni kreditini sporazumi sa 10 velikih stranih banaka uz pokriće agencija za osiguranje kredita iz Nemačke, Italije, Mađarske, Švajcarske i Poljske. Krajem 2006. godine izvršena je akvizicija Vojvođanske banke a.d. Novi Sad od strane Nacionalne banke Grčke (National Bank of Greece). Ova akvizicija Vojvođanske banke putem procesa privatizacije za koju je bilo zainteresovano 11 evropskih banaka, smatra se najvećom prodajom banke u državnom vlasništvu u Srbiji. U februaru 2008. godine, Nacionalna banka Grčke a.d. Beograd, koja je poslovala pod tim nazivom na srpskom tržištu, pripojena je Vojvođanskoj banci a.d. Novi Sad i od tada dve banke posluju pod nazivom „Vojvođanska banka akcionarsko društvo Novi Sad“, sa sedištem u Novom Sadu. Dana 1. decembra 2017. godine, OTP banka Srbija objavila je završetak akvizicije 100% vlasništva Vojvođanske banke i na taj način Banka je postala članica OTP Grupe, najvećeg pružaoca finansijskih usluga u Mađarskoj i dominantnog regionalnog igrača na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Ovo označava početak stvaranja snažne integrisane banke koja nudi širok spektar unapređenih finansijskih proizvoda i usluga. OTP banka Srbija trenutno raspolaže mrežom od 52 filijale i 119 bankomata, dok Vojvođanska banka ima 104 filijala i 135 bankomata. Nakon integrisanja, Banka će biti sedma u Srbiji po veličini aktive i treća po veličini mreže filijala i obuhvataće preko 5% ukupnog finansijskog tržišta Srbije. [[Datoteka:Muzej vazduhoplovstva Beograd.jpg|alt=Zgrada Muzeja avijacije|mini]] <gallery> Datoteka:Vojvodanskabanka (Novi Sad EX version).jpg|alt=Zgrada Vojvođanske banke - Trg Slobode 5 - Novi Sad Datoteka:Zrenjanin, Trg Republike, Vojvođanska banka.jpg|alt=Zgrada Vojvođanske banke - Zrenjanin Datoteka:Zrenjanin - filijala Vojvođanske banke.jpg|alt=Filijala Zrenjanin|Vojvođanska banka u Zrenjaninu Datoteka:Novi Sad, Trg Slobode, Vojvođanska banka - fasáda v noci.jpg Datoteka:Vojvođanska banka - branch in Čačak.jpg|alt=Filijala Čačak|Vojvođanska banka - filijala u Čačku Datoteka:Branch in Jagodina.jpg|alt=Filijala u Jagodini|Vojvođanska banka - Filijala u Jagodini Datoteka:Vojvođanska banka - Crvenka.jpg </gallery> == Društveno odgovorno poslovanje == Vojvođanska banka je [https://www.voban.co.rs/sr/o-nama/olimpijski-komitet-srbije zvanična] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170117132710/https://www.voban.co.rs/sr/o-nama/olimpijski-komitet-srbije |date=2017-01-17 }} banka [http://www.oks.org.rs/ Olimpijskog komiteta] i [https://www.voban.rs/olimpijski_komitet Olimpijskog tima Srbije] već peti ciklus zaredom i podržava najbolje sportiste iz Srbije (od 2004. godine). Pored donacija različitim organizacijama, društvenim grupama i ustanovama kulture u vidu računara ili finansijske pomoći, banka je i donator projekta [http://www.budisvoj.org/ “Budi svoj”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215020514/http://www.budisvoj.org/ |date=2016-12-15 }} za socijalnu inkluziju i uspešno odrastanje dece bez roditeljskog staranja. Program je namenjen mladima starosti između 15 i 19 godina, koji nakon boravka u ustanovama i hraniteljskim porodicama započinju samostalan život. Cilj projekta je da se ova grupa mladih motiviše da poveća svoje interesovanje za dalje obrazovanje i da spremnije dočeka svoje osamostaljivanje kao i da poveća svoje šanse za zaposlenje. == Članovi Izvršnog Odbora == [https://www.voban.rs/rukovodstvo Menadžment banke] [https://www.voban.rs/management Predrag Vasić] – Predsednik Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Spyridon Ntallas] – CFO/Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Nenad Bungin] - Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Marko Rakić] - Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, == Mreža == Na teritoriji Srbije, Vojvođanska banka ima ukupno 104 filijale u 80 gradova sa stanjem na dan 31.08.2018. [https://www.voban.rs/mrezafilijala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916192909/https://www.voban.rs/mrezafilijala |date=2018-09-16 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.voban.co.rs/ Zvanična prezentacija] *[http://www.nbs.rs/internet/cirilica/50/50_2.html Osnovni podaci o Vojvođanskoj banci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150818140339/http://www.nbs.rs/internet/cirilica/50/50_2.html |date=2015-08-18 }} *[https://www.voban.rs/ubs Specijalna godišnja izdanja Udruženja banaka Srbije] *[https://www.otpbank.hu/portal/en/AboutUs/OTPGroup OTP Grupa] * [http://www.budisvoj.org/ Budi svoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215020514/http://www.budisvoj.org/ |date=2016-12-15 }} * [http://www.oks.org.rs/ Olimpijski komitet Srbije] [[Kategorija:Banke]] joxatzasdm4f5bhgolcwr2g9jpm14zj 0 1484971 42677733 9067732 2026-08-15T19:02:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Theodor Loos | slika = Theodor Loos 1920 by Alexander Binder.jpg | opis = Theodor Loos, o. 1920. | datum_rođenja = {{Birth date|1883|5|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Zwingenberg]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Death date and age|1954|6|27|1883|5|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Stuttgart]], [[Zapadna Njemačka]] | zanimanje = [[glumac]] | period = 1912 - 1949 }} '''Theodor August Konrad Loos''' ([[Zwingenberg]], 18. maj 1888 &ndash; [[Stuttgart]], 27. jun 1954) bio je [[Njemačka|njemački]] glumac, poznat po nastupima u nekim od klasičnih filmskih ostvarenja njemačke kinematografije u [[nijemi film|nijemom]] i [[međuratni period|međuratnom periodu]]. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] su mu poginula oba sina. == Izabrana filmografija == * ''[[Frau Eva]]'' (1916) * ''[[Figures of the Night]]'' (1920) * ''[[The Solemn Oath]]'' (1921) * ''[[Lady Hamilton (1921 film)|Lady Hamilton]]'' (1921) * ''[[The House in Dragon Street]]'' (1921) * ''[[Othello (1922 film)|Othello]]'' (1922) * ''[[Die Nibelungen]]'' (1924) * ''[[Manon Lescaut (1926 film)|Manon Lescaut]]'' (1926) * ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolis]]'' (1927) * ''[[Bigamie]]'' (1927) * ''[[The Weavers (1927 film)|The Weavers]]'' (1927) * ''[[Prinz Louis Ferdinand]]'' (1927) * ''[[Queen Louise (film)|Queen Louise]]'' (1927–28) * ''[[The Schorrsiegel Affair]]'' (1928) * ''[[Atlantik (film)|Atlantik]]'' (1929) * ''[[Napoleon at Saint Helena]]'' (1929) * ''[[Ludwig II, King of Bavaria]]'' (1929) * ''[[The Great Longing]]'' (1930) * ''[[The Flute Concert of Sans-Souci]]'' (1930) * ''[[Yorck]]'' (1931) * ''[[1914 (film)|1914]]'' (1931) * ''[[The Other Side (1931 film)|The Other Side]]'' (1931) * ''[[M (1931 film)|M – Eine Stadt sucht einen Mörder]]'' (1931) * ''[[Sacred Waters (1932 film)|Sacred Waters]]'' (1932) * ''[[Eight Girls in a Boat]]'' (1932) * ''[[A Shot at Dawn]]'' (1932) * ''[[Trenck (film)|Trenck]]'' (1932) * ''[[The Eleven Schill Officers (1932 film)|The Eleven Schill Officers]]'' (1932) * ''[[The Testament of Dr. Mabuse|Das Testament des Dr. Mabuse]]'' (1933) * ''[[Death Over Shanghai]]'' (1933) * ''[[William Tell (1934 film)|William Tell]]'' (1934) * ''[[A Woman With Power of Attorney]]'' (1934) * ''[[The Higher Command]]'' (1935) * ''[[The Girl from the Marsh Croft (1935 film)|The Girl from the Marsh Croft]]'' (1935) * ''[[The Mystery of Betty Bonn]]'' (1938) * ''[[Monika (1938 film)|Monika]]'' (1938) * ''[[Robert Koch (film)|Robert Koch]]'' (1939) * ''[[Jud Süß (1940 film)|Jud Süß]]'' (1940) * ''[[The Thing About Styx]]'' (1942) * ''[[Titanic (1943 film)|Titanic]]'' (1943) ==Vanjske veze== *{{IMDb name|0519765}} *[http://film.virtual-history.com/person.php?personid=284 Photographs and literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061029061842/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=284 |date=2006-10-29 }} {{Lifetime|1883|1954|Loos, Theodor}} [[Kategorija:Njemački teatarski glumci]] [[Kategorija:Njemački filmski glumci]] q6c9jeibgdm75lwb51t369az53zge76 0 1503040 42677689 42340207 2026-08-15T16:46:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677689 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Okuwa-Tsire.jpg|mini|Tewa-dječak]] [[Datoteka:Tewa Indian.jpg|mini|Tewa-djevojčica sa karakterističnom ženskom frizurom.]] [[Datoteka:A Nambe girl.jpg|mini|Nambé djevojčica.]] [[Datoteka:Ohkay Owingeh2.jpg|mini|Skupina Tewa Indijanaca pokraj statue [[Popé]]u.]] [[Datoteka:Ohkay Owingeh1.jpg|mini|Plses bizona, Tewa.]] [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 040.jpg|mini|Mlađa ženska osoba iz plemena San Ildefonso, imenom Povi-Tamu (Flower Morning), Edward S. Curtis]] [[Datoteka:Ansel Adams - National Archives 79-AA-P01.jpg|mini|Tewa Indijanac silazi drvenim stepenicama iz pueblo-nastambe; San Ildefonso, 1942.]] [[Datoteka:SanIldefonsoBowl1.jpg|mini|San Ildefonso zdjela.]] '''Tewa''' /Tewa = 'moccasins,' naziv [[Keres]] Indijanaca/, grupa plemena [[Tanoan]] Indijanaca naseljenih danas u dolini [[Rio Grande]] po pueblima [[San Ildefonso]], [[San Juan]], [[Santa Clara]], [[Nambe]] i [[Tezuque]] u Novom Meksiku i [[Hano]], u [[Arizona|Arizoni]]. == Današnja pueblo (sela) i plemena == * [[Hano]], na rezervatu Hopi u Arizoni. * [[Nambe]], sjeverno od Santa Fé, na rijeci Nambe River, malena pritoka Rio Grande. * [[Pojoaque]]. * [[San Ildefonso Indijanci|San Ildefonso]], kod istočne obale Rio Grande, sjeverozapadno od Santa Fé. * [[San Juan Indijanci|San Juan]], kod istočne obale Rio Grande sjeverozapadno od Santa Fé. * [[Santa Clara Indijanci|Santa Clara]]{{newdsm}}, zapadna obala Rio Grande. * [[Tezuque]] ili Tesuque, sjeverno od Santa Féa. == Sela == Kroz povijest Sjeverni Tewa imali su sela (pueble): * [[Abechiu]], u okrugu Rio Arriba. * [[Agawano]], na Rio Santa Cruz. * [[Analco]], u Santa Fé. * [[Axol]], nepoznata lokacija. * [[Camitria]], u okrugu Rio Arriba County. * [[Chipiinuinge]], u okrugu Rio Arriba. * [[Chipiwi]], nepoznata lokacija. * [[Chupadero]], nepoznata lokacija. * [[Cuyamunque]], na Tesuque Creeku, između Tesuque i Pojoaque, sjeverozapadno od Santa Fé. * [[Fejiu]], na mjestu današnjeg Abiquiu na Rio Chama, okrug Rio Arriba. * [[Fesere]], zapadno ili južno od Rio Chama, okrug Rio Arriba. * [[Homayo]], zapadna obala Rio Ojo Caliente, mali pritok Rio Grande, okrug Rio Arriba. * [[Howiri]], okrug Rio Arriba. * [[Ihamba]], južna obala rijeke Pojoaque River, između puebala Pojoaque i San Ildefonso. * [[Jacona]], nešto zapadnije od Nambe, južna strana Pojoaque Rivera, okrug Santa Fé. * [[Junetre]], okrug Rio Arriba. * [[Kaayu]], na Rio Santa Cruz, okrug Santa Fé. * [[Keguayo]], blizu Chupaderosa, 4 milje istočno od puebla Nambe. * [[Kuapooge]], s Analco na mjestu Santa Féa. * [[Kwengyauinge]], okrug Rio Arriba. * [[Luceros]], dijelom pripada Tewama. * [[Navahu]], zapadno od puebla Santa Clara Pueblo, u Pajarito Parku. * [[Navawi]], između Rito de los Frijoles i kanjona Santa Clara, jugozapadno od San Ildefonsoa. * [[Otowi]], pet milja zapadno od mjesta gdje Rio Grande ulazi u White Rock Canyon, sjeveroistok okruga Sandoval. * [[Perage]], jednu milju zapadno od puebla San Ildefonso. * [[Pininicangui]], dvije milje južno od Puye na Pajarito Plateau, okrug Sandoval. * [[Pojiuuingge]], u La Joya, deset milja sjeverno od San Juan Puebla. * [[Pojoaque]], sjeverozapadno od Santa Féa. * [[Ponyinumbu]], sjever okruga Santa Fé. * [[Ponyipakuen]], blizu Ojo Caliente i El Rito, granica okruga Taos i Rio Arriba. * [[Poseuingge]], na Rito Colorado, blizu Abiquiu. * [[Potzuye]], između San Ildefonso Pueblo na sjeveru i Rito de los Frijoles na jugu. * [[Pueblito]], nasuprot San Juan Pueblo, na zapadnoj obali Rio Grande u okrugu Rio Arriba. * [[Pueblo Quemado]] (možda Tano), 6 milja jugozapadno od Santa Fé. * [[Puye]], blizu granice okruga Rio Arribs, Sandoval i Santa Fé. * [[Sajiuwingge]], u La Joya, dweset milja sjeverno od San Juan Pueblo, u okrugu Rio Arriba. * [[Sakeyu]] između San Ildefonso Pueblo i Rito de los Frijoles. * [[Sandia (Tewa pueblo)|Sandia]], nije isti kao istoimeni Tiwa pueblo. * [[Santa Cruz (Tewa pueblo)|Santa Cruz]], istočno od Rio Grande, 30 miles northwest of Santa Fé, na mjestu istoimenog sadašnjeg grada. * [[Sepawi]], u dolini El Rito Creek. * [[Shufina]], sjeverozapadno od Puye dijeli ga Santa Clara Canyon. * [[Teeuinge]], na vrhu mese južno od Rio Chama, u okrugu Rio Arriba. * [[Tejeuingge Ouiping]], kod sadašnjeg puebla San Juan, na Rio Grande. * [[Tobhipangge]], sjeveroistočno od Nambe Pueblo. * [[Triapí]], nepoznata lokacija. * [[Triaque]], nepoznata lokacija. * [[Troomaxiaquino]], okrug Rio Arriba. * [[Tsankawi]], između Rito de los Frijoles na jugu i Los Alamos Canyona na sjeveru, zapadno od Rio Grande. * [[Tsawarii]], jugoistok okruga Rio Arriba. * [[Tseweige]], nepoznata lokacija. * [[Tshirege]], na sjevernom rubu Mesa del Pajarito južno od San Ildefonso Pueblo. * [[Yugeuingge]], zapadna obala Rio Grande, nasuprot puebla San Juan. Sela Južnih Tewa ili Tano Indijanaca: * [[Ciénega]] u dolini Rio Santa Fé, jugozapadno od Santa Fé. * [[Dyapige]], jugoistočno od Lamya. * [[Galisteo]], blizu današnjeg Galistea, južno od Santa Fé. * [[Guika]] (možda Tewa), na Rio Grande blizu Albuquerque. * [[Kayepu]], južno od Galisteo, okrug Santa Fé. * [[Kipana]], u okrugu Sandoval. * [[Kuakaa]], na južnoj obali Arroyo Hondo, 5 milja južno od Santa Fé. * [[Ojana]], okrug Sandoval. * [[Paako]], južno od rudarskog kampa San Pedro, okrug Santa Fé. * [[Pueblo Blanco (Tano pueblo)|Pueblo Blanco]], istočno od Rio Grande. * [[Pueblo Colorado (Tano pueblo)|Pueblo Colorado]], na Galisteo plain, sjeverni središnji Novi Meksiko. * [[Pueblo de los Silos]], Galisteo Basin. * [[Pueblo Largo]], južno od Galisteo. * [[Pueblo Quemado]] (ili Tewa),jugozapadno od Santa Fé. * [[Puerto (Tano pueblo)|Puerto]] (ili Keresan). * [[San Cristóbal (Tano pueblo)|San Cristóbal]], između Galisteo i Pecos. * [[San Lazaro (Tano pueblo)|San Lazaro]], jugozapadno od Lamy, južna obala Arroyo del Chorro, okrug Santa Fé. * [[San Marcos (Tano pueblo)|San Marcos]], jugozapadno od Santa Fé. * [[Sempoai]], blizu Goldena, okrug Santa Fé. * [[She]], južno od Galisteo u okrugu Santa Fé. * [[Tuerto]], kod Golden Cityja, okrug Santa Fé. * [[Tungge]], okrug Sandoval. * [[Tzemantuo]], južno od Galisteo, okrug Santa Fé. * [[Tzenatay]], nasuprot mjestašca La Bajada, jugozapadno od Santa Fé. * [[Uapige]], okrug Santa Fé. Sela koja pripadaju Tewa ili Tano Indijancima: * [[Chiuma]], nepoznata lokacija. * [[Guia]], na Rio Grande blizu Albuquerque. * [[Guika]], na Rio Grande blizu Albuquerque. * [[Peñas Negras]], jugoistočno od Santa Fé. Sela koja pripadaju Tiwa ili Tewa Indijancima: * [[Axoytre]], možda identičan s Axol ? * [[Camitre]], možda isto što i Camitria ? * [[Paniete]], nepoznata lokacija. * [[Piamato]], nepoznata lokacija. * [[Quiotráco]], možda u okrugu Rio Arriba. == Historija == Kada je [[1540]]. [[Francisco Vázquez de Coronado|Coronado]] prolazio južnim predjelima teritorija Tewa, taj kraj je gotovo potpuno depopuliran šesnaest godina prije od strane nekog ratobornog prerijskog plemena. Od Južnih Tewa ili [[Tano]]a preostalo je tek 5 puebala, ali su i oni stradali za vrijeme [[Pueblo ustanak|Pueblo ustanka]] od 1680. do 1696., a većina ih je nakoj [[1694]]. otišlo na rezervat Hopi, gdje ih poznajemo kao [[Hano]]. Ostatak je desetkovan epidemijama boginja u ranom 19. stoljeću, a nešto potomaka možda imaju među [[Santo Domingo Indijanci]]ma. Sjeverne grupe Tewa koje su i poznati kao Tewa, imali su sudbinu sličnu Tanoima ali su do danas su sačuvali svoj identitet i smješteni su po pueblo rezervatima u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]. Populacija Tewa koja je prema [[Alonzo de Benavides]]u iznosila oko 6,000 1630.-te, 2000.-te iznosi također oko 6,000. == Etnografija == Svako selo Tewa podjeljeno je u dvije sekcije, '' 'zimski narod' '' i '' 'ljetni narod' '', svaka sa vlastitim kasikom ([[cacique]]), [[zima|zimskim]], zvanim Oyiké ili Oyike-sendo koji je na dužnosti od [[jesen]]skog do proljetnog ekvinocija i [[ljeto|ljetni]] Panyooke, ili Panyooke-sendo, od [[proljeće|proljetnog]] do jesenskog. O socijalnoj organizaciji i religioznim institucijama malo je poznato, tek da se kod [[Nambe]] i [[Tezuque]] Indijanaca računalo po muškoj liniji, i uz napomenu da nije bila dozvoljena ženidba unutar klana. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pueblo/tewaindianhist.htm Tewa Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130219050112/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pueblo/tewaindianhist.htm |date=2013-02-19 }} * [http://curtis.library.northwestern.edu/curtis/viewPage.cgi?showp=1&amp;size=2&amp;id=nai.17.book.00000016&amp;volume=17 The Tewa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111181042/http://curtis.library.northwestern.edu/curtis/viewPage.cgi?showp=1&size=2&id=nai.17.book.00000016&volume=17 |date=2012-01-11 }} * [http://www.curtis-collection.com/tewacaciquesocieties.html Tewa Cacique Societies - San Ildefonso] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010211613/http://www.curtis-collection.com/tewacaciquesocieties.html |date=2007-10-10 }} [[Kategorija:Tewa| ]] [[Kategorija:Tanoan]] [[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Pueblo Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] rmn7zr9kjgvtwzmrvxue1tas4w2bqot 0 1503042 42677662 12152370 2026-08-15T14:41:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677662 wikitext text/x-wiki '''Tano''', izumrlo pleme porodice [[Kiowa-Tanoan]] koje je živjelo na području od [[Santa Fe (Novi Meksiko)|Santa Fea]] do [[Golden]]a u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]. Sami sebe oni su nazivali T'han-u-ge, od čega su [[Tiwa]] Indijanci napravili naziv Taháno, koje se na koncu pretvorilo u Tano. Njihovo ime kasnije su lingvisti posudili da označe ime [[jezične porodice]] Tanoan (danas [[Kiowa-Tanoan]]). Tano Indijanci bili su najsrodniji plemenu [[Tewa]] od kojih su se odvojili, danas ih označavaju i imenom Southern Tewa /ili Južni Tewa/. Kada je [[1540]]. Coronado prošao njihovom zemljom, ona je gotovo opustjela zbog napada [[Hasinai|Teya]] Indijanaca. Ove danas poznajemo kao [[Hasinai]]. [[1630]]. od njihovih mnogobrojnih gradova-puebala ostalo je samo pet. Tijekom [[Pueblo ustanak]]a od [[1680]]-[[1696]] gradovi Tanoa opustješe još više, većina ih se nakon 1694. preselila u [[Arizona|Arizonu]] među [[Hopi]] Indijance, miroljubivo pleme uzgajivača [[kukuruz]]a koji nose nadimak 'Miroljubivi' ('Peaceful'). Većinu ovih preživjelih u ranom 19. stoljeću istrijebile su [[boginje]]. Nešto potomaka moglo bi biti u pueblo-plemenu Santo Domingo. Pleme [[Hano]] s Hopi rezervata u Arizoni, potomci su Tewa Indijanaca koji su tamo našli utočište nakon Pueblo-ustanka koji se desio između 1680-1692. Najpoznatiji puebli Tano [[Indijanci|Indijanaca]] bili su Ciénega (u kojemu je bilo i Keresa), nalazio se u dolini Rio Santa Fé, 12 kilometara jugozapadno od Santa Fea. Tu su još bili Pueblo Blanco, Pueblo Colorado, Pueblo de los Silos, Pueblo Largo, Galisteo, i niz drugih. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pueblo/tanoindianhist.htm Tano Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130221054306/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pueblo/tanoindianhist.htm |date=2013-02-21 }} [[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Pueblo Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 0mfhma4drcb3a2k7mb7xfpibce7z92e 0 1503596 42677881 42268099 2026-08-16T11:23:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Datsolalee2.jpg|mini|Washo košarašica Dat so La Lee ili Louisa Keyser]] [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 060.jpg|mini|Washo-žena.]] '''Washo''' (Washoe).- pleme američkih Indijanaca porodice [[Washoan]] iz Velikog bazena Sjeverne Amerike, koje se prostire duž rijeke [[Truckee]] i oko jezera [[Tahoe]], upravo istočno od Sierra Madre, u [[Nevada|Nevadi]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njihov broj prije kontakta sa Europljanima iznosio je oko 1,500, da bi ih u suvremeno vrijeme na izvornom Washo-teritoriju bilo oko 1,000 (2000; NAHDB), ili više (prema drugim izvorima). Jezično se Washoi razlikuju od svih ostalih plemena iz Velikog slanog bazena, a njihov jezik washo, jedini član porodice Washoan, koji se vodi kao dio Velike porodice [[Hokan]] ili Hoka. Washo Indijanci su ribari i lovci na manje [[sisavci|sisavce]], sakupljači [[žir]]a i pinjona (piñon) i kopači korijenja i žeteoci divljeg bilja. [[Jelen]]a i antilope ([[pronghorn antilopa]]) Washo su lovili prvenstveno zbog izrade odjeće i nastambi. Materijalna kultura je vrlo jednostavna. Temeljna socioekonomska jedinica je obitelj i srodnici koji čine jedno zimsko domaćinstvo. Tijekom ostalog perioda Indijanci bi vrijeme provodili po istočnim dolinama u potrazi za korijenjem i sitnom [[divljač]]i. Do skorog vremena šamanizam je igrao važnu ulogu u Washo-živou. [[Šaman]]i ili medicine-meni, vjeruje se, bili su sposobni da liječe bolesti. Washo su podijeljeni na 3 lokalne skupine (Swanton), to su: ''Ha'nale'lti'', ''Pa'walu'' i ''We'lmelti'', koji su živjeli kako u Nevadi, tako i u Kaliforniji. Tad Beckman navodi pet geografskih skupina, viz.: Welmelti?, Pa.wa?lu?, Hanalelti?, Tanlelti? i Pewlelti?<ref>{{Cite web |title=Tad Beckman |url=http://www4.hmc.edu:8001/Humanities/Basin/gb-soc.htm |access-date=2014-08-06 |archivedate=2010-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100710151253/http://www4.hmc.edu:8001/humanities/basin/gb-soc.htm |deadurl=yes }}</ref>. Danas žive na rezervatima u Kaliforniji (Susanville Rancheria) i Nevadi (Alpine Colony, Carson Colony, Dresslerville Colony, Reno-Sparks Colony i Woodsford Colony). -Poznati su po izradi lijepih košara. == Literatura == * ''R. H. Lowie'', Etnographic Notes on the Washo (1939). * J. F. Downs, The Two Worlds of the Washo (1966) * E. M. Dangberg, comp., Washo Tales (tr. 1968). == Izvori == {{Izvori}} &lt;gallery&gt; Datoteka:Bandera Washo.png|Washo zastava. Datoteka:| &lt;/gallery&gt; == Vanjske veze == {{Commonscat|Washo}} * [http://www.fourdir.com/washoe.htm Washoe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220446/http://www.fourdir.com/washoe.htm |date=2007-09-26 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/washo/washohist.htm Washo Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403192545/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/washo/washohist.htm |date=2007-04-03 }} * [http://www.bartleby.com/65/wa/Washo.html Washo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060218060518/http://www.bartleby.com/65/wa/Washo.html |date=2006-02-18 }} {{Washoan}} [[Kategorija:Hokan]] [[Kategorija:Indijanci, Nevada]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanci Velikog Bazena]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] ih5e05rnu26l5o2dt4y7a4x73qep68c 0 1503757 42677753 42511961 2026-08-15T20:33:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677753 wikitext text/x-wiki '''Tobacco Plains Indijanci''' (Akan'kunik, Akanekunik, Yaketahnoklatakmakanay, ʔakink̓umǂasnuqǂiʔit), jedna od (danas) sedam lokalnih grupa [[Upper Kutenai]] Indijanaca iz doline Tobacco Plains, porodica [[Kitunahan]], nastanjeni na rezervatu Tobacco Plains Reserve u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] kod [[Grasmere]]a na granici sa [[Montana|Montanom]]. U području Tobacco Plainsa (otuda i ime) Indijanci su uzgajali [[duhan]], s svaka banda imala je svoju vlastitu mješavinu koju su koristitili prilikom plemenskih sastanaka ili u [[trgovina|trgovini]] sa drugim bandama. Poznati su i kao Akan'kunik (ʔakink̓umǂasnuqǂiʔit) ili '' 'people of the place of the flying head' ''<ref>{{Cite web |title=ʔakink̓umǂasnuqǂiʔit (Tobacco Plains Band) |url=http://maps.fphlcc.ca/tobacco_plains |access-date=2014-08-06 |archive-date=2014-12-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141207200029/http://maps.fphlcc.ca/tobacco_plains }}</ref>. == Izvori == * {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.tobaccoplains.org/aboutus.html Tobacco Plains Indian Band a part of the Ktunaxa Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402111906/http://www.tobaccoplains.org/aboutus.html |date=2012-04-02 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/canadian_indian_bands_gens_clans.htm Canadian Indian Bands, Gens and Clans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509061224/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/canadian_indian_bands_gens_clans.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kitunahan]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 4lf32ud03dl7yidmospw913smsrz2kd 0 1503775 42677653 5821571 2026-08-15T13:53:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677653 wikitext text/x-wiki '''Ta'no'm''', jedna od skupina pravih [[Yuki]] Indijanaca koji su živjeli uz glavni tok rijeke [[Eel]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Prema Swantonu sastojali su se od 6 podskupina: Kichilpitno'm, Kasha&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;sichno'm, Pomaha&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;no'm, Ma&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;tno'm, Ha&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;chhotno'm i Ulamolno'm <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/california/yuki_indian_tribe_history.htm |title=Yuki Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2013-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116231941/http://www.accessgenealogy.com/native/california/yuki_indian_tribe_history.htm |url-status=dead }}</ref>. Za nazive sela spominju se Kasha&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;sich, Pomaha&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; i Hanchhot. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Yuki]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 24iiqicn55dw92nlpnc5tvz99ahiemd 0 1503879 42677751 42267596 2026-08-15T20:23:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677751 wikitext text/x-wiki '''Tlatlasikoala''' (Tlatlasikwala), pleme [[Kwakiutl]] Indijanaca, uže grupe [[Nahwitti]], porodica [[Wakashan]] naseljeno na [[Kanada|kanadskom]] otoku [[Vancouver]] u provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Tlatlasikoale su bili vodeće pleme Nahwitta koje su činili sa plemenima [[Nakomgilisala]] i [[Yutlinuk]]. Ova plemena konsolidirala su se pod kolektivnim nazivom Nahwitti ili Nuwitti. Danas su pod imenom Tlatlasikwala jedno od četiri plemena grupe [[Winalagalis]]. Na području sjevernog Vancouvera imaju 6 manjih rezervata, to su: Glen-Gla-Ouch 5, Hope Island 1, Nahwitti 4, Ouchton 3, Semach 2 i Wakems 6. Dio pelmena živi u federalnom selu Whe-La-La-U na [[Alert Bay]]u (otok [[Cormorant]]). Populacija je prema (Registered Indian Population by Sex and Residence December 2006, Indian and Northern Affairs Canada) iznosila 55. == Vanjske veze == * [http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn632.html Aboriginal Communities: Tlatlasikwala]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 8ttzjx8vst82lb2hlh7t1v99db2hf21 0 1503880 42677752 42270062 2026-08-15T20:31:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677752 wikitext text/x-wiki '''Tlowitsis''' (Tlauitsis, Lawitsis, Lawit’sis.), pleme američkih Indijanaca iz askupine [[Kwakiutl]], porodica [[Wakashan]], nastanjeni uz obalu [[Vancouver]]a sa Cracroft Islanda. Glavno naselje Karlukwees ili [[Kalugwis]] (kod Swantona Kalakowis) bilo je na otoku Turnour koji su (prema [[Mungo Martin]]u) nastanili negdje 1849, nakon što su ga napustili Kwakiutli i otišli u [[Fort Rupert]]. Tlowitsisi danas žive sa Mumtagila Indijancima na rezervatima: Aglakumna 4a, Aglakumna-La 2, Coffin Island 3, Etsekin 1, Hanatsa 6, Haylahte 3, Karlukwees 1, Keecekiltum 2, Pawala 5, Port Neville 4 i Small Island 4. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} * [http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn637.html Tlowitsis Tribe]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] bne6zyevs7fymp5u4o0gtdyiem4j1mo 0 1503881 42677776 41676000 2026-08-15T23:17:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677776 wikitext text/x-wiki '''Tsawatenok''' (Tsawataineuk, Dzawada'enuxw, Dzawada'enux), pleme američkih Indijanaca iz skupine [[Kwakiutl]], porodica [[Wakashan]], naseljeno na [[Kingcome Inlet]]u u kanadskoj procvinciji [[Britanska Kolumbija]], istočno od plemena [[Hahuamis]]. Kultura je tipična za Kwakiutle. Žive u drvenim drvenim kućama bighouses ili gigukwdzi, velike strukture, sa krovovima na dvije vode, namijenjene za proširene obitelji. Svaka obitelj u 'velikoj kući' ima svoje određeno mjesto. Glavno naselje im je Gwa'yi. danas žive na rezervatima: Bat-L-Ki 3, Charles Creek 2, Kawages 4, Kukwapa 5 i Quaee 7. == Vanjske veze == * [http://www.kingcome.net/ Musgamakw Tsawataineuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907053030/http://www.kingcome.net/ |date=2008-09-07 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} * [http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn636.html Tsawataineuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080618065526/http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn636.html |date=2008-06-18 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] e5p65ve88fx17w7eadf3zw8j1l2jm9d 0 1503882 42677863 42268075 2026-08-16T10:43:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677863 wikitext text/x-wiki '''Walas Kwakiutl''' /='the great kwakiutl'/ (Kod raznih autora nazivaju se i Lakwi’lala, Lakwilala, Lâ’kuilila, Lock-qua-lilas, Wa’las Kwa-kiutl, Waw-lis-knahkewlth, Waw-lis-knahk-newith), jedno od četiri ili pet plemena iz skupine pravih [[Kwakiutl]] Indijanaca u području [[Fort Rupert]]a u [[kanada|kanadskoj]] provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Ranije su bili poznati kao Lakwilala, od kojih se dio pomiješao (u drugoj polovici 19. stoljeća) sa malenim plemenom [[Tlitlekit]], stvorivši novo pleme, [[Komkutis]]. Dio ih je prema Boasu živio sa [[Komoyue|Kwixa]] Indijancima u selu K’abilis, a ostali u Adap’e na [[Turnour Island]]u. Sastojali su se od rodova (gentes): Tsentsenkaio, Gyekem, Waulipoe, Tlekem i Tletlkete. Populacija 30 (1889), tada su bili zadnji puta samostalno popisani<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/900/mode/1up Hodge]</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] sk76cuw1rm7mgv863gfitidxedm9dlz 0 1504134 42677672 42267274 2026-08-15T15:10:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677672 wikitext text/x-wiki '''Tawakoni'''.- Pleme američkih Indijanaca porodice [[Caddoan]] i ogranak Indijanaca [[Wichita]], naseljeni kasnih desetih godina 18. stoljeća na na donjem toku rijeke [[Canadian]] u [[Oklahoma|Oklahomi]] gdje ih 1719. nalazi [[Jean Baptiste Bénard de la Harpe]]. Sa područja [[Canadiana]] Tawakoni i srodna plemena su potisnuti prema jugu, sve do u Teksas, gdje ih u 18. stoljeću nalazimo u krajevima oko današnjih gradova [[Eaco, Teksas|Waco]] i [[Palestine, Teksas|Palestine]]. Godine 1753. Tawakoni su se urotili sa [[Hasinai]]ma protiv Španjolaca u istočnom Teksasu, a ulaze i u savez sa plemenom [[Taowaya]] te 1758. napadaju na misiju ''Santa Cruz de San Sabá''. Kasnije se o njima čuje [[1772]], [[1778]] i [[1779]]. kada u posjetu njihovim selima dolazi [[Athanase de Mézières]]. [[Juan Agustín Morfi]] locira [[1781]] selo ''Quiscat'' na desnoj obali rijeke [[Brazos]] u Teksasu, ali ono po svoj prilici pripada plemenu [[Kichai]]. Tawakoni sa Teksasom potpisuju ugovor [[1843]] i sa [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] [[1837]] i [[1856]], da bi [[1859]] bili protjerani iz Teksasa na područje Oklahome gdje su se ujedinili sa Wichitama. Brojno stanje Tawakona iznosilo je [[1700]] oko 1,000 a 1859 izbrojano ih je svega 204. U kasnijim vremenima više se ne popisuju posebno. Potomci im i danas žive u Oklahomi zajedno sa Wichita i [[Waco]] Indijancima. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/tawakoniindianhist.htm Tawakoni Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130130131542/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/tawakoniindianhist.htm |date=2013-01-30 }} * [http://www.bjgeiger.com/texas/history/indians/tawakonis.html The Tawakoni Indians] [[Kategorija:Caddoan]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] qr9nstl29ldfg8c1px3o3ihukisz7tv 0 1504135 42677673 42267275 2026-08-15T15:12:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677673 wikitext text/x-wiki '''Tawehash''' (Taovaya, Towash, Teguayos, Toayas, Taouaizes, Tahuayases, Aijados), pleme [[Caddoan]] Indijanaca s donjeg toka rijeke [[Canadian]] u današnjoj [[Oklahoma|Oklahomi]], gdje ih [[1719]]. zajedno s grupama [[Tawakoni]] i [[Yscani]] nalazi [[Jean Baptiste Bénard de la Harpe]]. Prema profesoru [[Edward B. Jelks]]u oni su grupa [[Wichita]] Indijanaca (po nekima pripadnici konfederacija Wichita) čije je porijeklo u [[Kansas]]u i južnoj [[Nebraska|Nebraski]], odakle su ih u južnu [[Oklahoma|Oklahomu]] i sjeverni [[Teksas]] potisnuli ratoborni [[Osage]] i [[Komanči]]. Nakon susreta s la Harpeom Taovaye do ne kasnije [[1759]]. žive u manje-više permanentnim selima na gornjem [[Red River]]u blizu sadašnjeg [[Spanish Fort]]a, 'ghost town' (grad duhova) u okrugu Montague. Taovaye su jedan od '' 'naroda sa sjevera' '' "''Nations of the North''" što su [[Španjolci]]ma zadali grdnih nevolja u 18. stoljeću, učestvujući [[1758]]. u napadu na misiju San Sabá de la Santa Cruz. Mir sa [[Španjolci]]ma zaključen je [[1772]]. uz veliki napor [[Athanase de Mézières]]a. Njihovih potomaka ima među današnjim Wichitama u Oklahomi. Njihov odlazak u Oklahomu rezultat je ugovora kojega 1835. potpisuju sa SAD-om. Isti ugovor potpisuju i njihovi rođaci Wichite. == Ime == Naziov Tawehash je nepoznatog značenja. == Sela == Mézières (1778.) navodi dva njihova sela koja naziva San Teodoro i San Bernardo. Ova sela imala su oko 160 koliba i 800 ratnika. == Jezik == Jezik kojim su govorili srodan je jezicima plemena Wichita, [[Tawakoni]], [[Waco]] i [[Yscani]]. == Etnografija == Taovaya-ekonomija slična je drugim plemenima prerijskog područja, i počiva na agrikulturi i lovu na bizona. Naselja su permanentna, i u njima se zadržavaju cijelo vrijeme, osim u sezonsko vrijeme lova na bizone, kada se organizira lov na ovu životinju. Lijepe i detaljne opise njihovog života ostavio je De Mézières, koji kaže da sade velika polja [[kukuruz]]a, [[grah]]a, raznih tikava i [[duhan]]a. Tawehashi su uzgajali dovoljne količine ovih kultura da su mogli trgovati s Komančima za konje. == Vanjske veze == * [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmt17 Taovaya Indians] * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wichita/tawehashindianhist.htm Tawehash Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022172853/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wichita/tawehashindianhist.htm |date=2012-10-22 }} [[Kategorija:Caddoan]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] l7ok2aasy4s57ufku02u4xfq1edl5fl 0 1504181 42677746 42267582 2026-08-15T19:59:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677746 wikitext text/x-wiki '''Tionontati''' ili ''Petun'' (Tobacco Nation, Tobacco Indians; Duhanski narod, Duhanski Indijanci), pleme američkih Indijanaca iz grupe Hurona, jezična porodica [[Iroquoian]], naseljeno dolaskom [[Francuzi|Francuza]] [[1616]]., južno od zaljeva [[Nottawasaga]] u [[Ontario|Ontariju]] u današnjim okruzima Grey i Simcoe. Francuzi su ove Indijance nazvali '' 'Gens du Petun' '' ili '' 'Duhanski narod' '', zbog velikih polja [[duhan]]a kojeg su uzgajali, a Englezi ovaj naziv kasnije prevode u Tobacco Nation. Nakon što su [[Irokezi]] uništili [[Huron Indijanci|Hurone]] ([[1648]].-[[1649]].), mnoge hjuronske izbjeglice, točnije [[Attignawantan]]i, traže zaštitu među Tionontatima. Ovo je povod da 1649. Irokezi napadnu i Duhanski narod. Ostatci duhanskog i medvjeđeg naroda (Attignawantana), izbjegoše u područje jugozapadno od jezera [[Superior]]. Oko [[1670]]. ( po Sultzmanu oko 1650.) oba plemena su u Mackinacu, gdje će se uskoro pretopiti u jedno pleme koje će postat poznato kao [[Wyandot]]. Godine [[1990]]. u Sjedinjenim Državama bilo je 2,500 Wyandota. == Sela == [[Ehouae]] (dvije misije: St. Pierre i St. Paul), [[Ekarenniondi]] (St. Matthieu), [[Etarita]] (St. Jean), [[St. Andre]], [[St. Barthelemy]], [[St. Jacques]], [[St. Jacques et St. Philippe]], [[St. Simon et St. Jude]] i [[St. Thomas]]. == Populacija == Populacija prije kontakta ([[1616]].) iznosila je oko 8,000. Nakon niza [[epidemija]] 1630.-tih godina preostalo ih je ([[1640]].) svega 3,000 u devet sela. == Kultura == Kultura Duhanskog naroda pripada Istočnim šumama, i gotovo je u svakom pogledu slična hjuronskoj. Ovo pleme etnički pripada hjuronskoj grani Irokeza ali je politički nezavisno jer nisu nikad postali članovi hjuronskog saveza [[Wendat]]. Tionontati su najpoznatiji po velikim poljima [[duhan]]a, po čemu razlikuju od ostalih Hurona, i koji je uzgajan zbog trgovine sa ostalim plemenima. Od ostalih kultura uzgajali su [[kukuruz]], [[grah]] i [[suncokret]]. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wyandot/tionontatihist.htm Tionontati Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915094102/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wyandot/tionontatihist.htm |date=2012-09-15 }} * [http://www.dickshovel.com/tionontati.html Tionontati History] * [http://www.bartleby.com/65/to/TobaccoN.html Tobacco Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051001155919/http://www.bartleby.com/65/to/TobaccoN.html |date=2005-10-01 }} * [http://www.kwic.com/~pagodavista/schoolhouse/rec/petun.htm `Petun' And The Petuns] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917204613/http://www.kwic.com/~pagodavista/schoolhouse/rec/petun.htm |date=2007-09-17 }} [[Kategorija:Iroquoian]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] b8lsnjqzw97pv2a6unse5vhurndlq71 0 1504213 42677860 42463399 2026-08-16T10:39:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677860 wikitext text/x-wiki '''Waccamaw''' (Waccamau, Waccamawe, Waccomassee, Wacemaus, Waggamaw, Wicomaw, Wigomaw), pleme američkih Indijanaca porodice [[Siouan]] i srodno [[Catawba]]ma, naseljeni duž rijeke [[Waccamaw (rijeka)|Waccamaw]] u okruzima [[Georgetown, okrug (Južna Karolina)|Georgetown]] i [[Horry, okrug (Južna Karolina)|Horry]], osobito u kraju poznatom kao Dog Bluff u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. Populacija Waccamawa 1600.-te iznosila je oko 900. Prvi put ih spominje [[Francisco de Chicora]], pod imenom Guacaya, kojega su [[1521]]. zarobili Španjolci u provinciji [[Chicora]]. Godine 1715. imaju šest sela i broje 610 duša, a pet godina kasnije [[1720]]. ulaze u kraći rat sa kolonistima u kojemu su uzgubili 60 ratnika, žena i djece. Godine [[1755]]. pobijeno ih je nešto u naseljima bijelaca prilikom napada [[Cherokee]] i [[Natchez]] Indijanaca. Dio Waccamawa moguće da se otopio u [[Croatan]] Indijancima, a dio se priključio Catawbama. -Suvremena populacija plemena Waccamaw-Siouan tribe u Sjevernoj Karolini u okruzima [[Bladen, okrug (Sjeverna Karolina)|Bladen]] i [[Columbus, okrug (Sjeverna Karolina)|Columbus]] iznosi oko 2,000, a glavna naselja su im [[St. James, Sjeverna Karolina|St. James]], [[Buck Head, Sjeverna Karolina|Buck Head]], [[Council, Sjeverna Karolina|Council]], i [[Chadbourn, Sjeverna Karolina|Chadbourn]]. Druga grupa u Južnoj Karolini '' 'Waccamaw Indian People' '', priznati od Južne Karoline [[2005]], broje oko 400 duša, i ne smiju se brkati sa plemenom [[Varnertown Indijanci]]ma, službeno nazivani '' 'Wassamasaw Tribe of Varnertown Indians' '', a vuku porijeklo od Catawba, [[Cherokee]], [[Edisto]] i [[Etiwan]] Indijanaca. Waccamawi sebe nazivaju i "''People of the Fallen Star''," pozivajući se na legendu o vatrenol 'lopti' koja je udarila u zemlju, gdje je nastalo jezero [[Waccamaw (jezero)|Waccamaw]] ([http://www.whitevillenc.com/lakewaccamaw.htm vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070907124623/http://www.whitevillenc.com/lakewaccamaw.htm |date=2007-09-07 }}). == Literatura == * ''Milling, Chapman J.'' Red Carolinians. Columbia: University of South Carolina Press, 1969. == Vanjske veze == * [http://www.sciway.net/hist/indians/waccamaw.html South Carolina – Indians, Native Americans – Waccamaw] * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/waccamawhist.htm Waccamaw Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010070416/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/waccamawhist.htm |date=2007-10-10 }} * [http://www.waccamaw.us/FRAME_HOME.htm Waccamaw Siouan Unofficial Site] [[Kategorija:Pedee]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 2x7xr8u5klwk2fi7u7d746mpeakyftb 0 1504231 42677797 42267733 2026-08-15T23:54:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677797 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tutelo-Saponi lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Tutelo i Saponi]] '''Tutelo''' (Yesang), pleme [[Siouan]] Indijanaca, izvorno članovi nekadašnje konfederacije [[Monacan]], naseljeno u vrijeme dolaska prvih bijelaca ([[1671]]) na izvorima rijeka [[Dan (rijeka u SAD-u)|Dan]] i [[Staunton]] u jugozapadnoj [[Virginia|Virginiji]]. Ime Tutelo došlo je po irokeškom nazivu Todirich-rone, čije je značenje ostalo nepoznato, a od njega su nastali i oblici Totero, Kattera i Shateras. Negdje oko 1675. Tuteli su bili prisiljeni da se pred Irokezima povlače prema jugu, konfederacija [[Monacan]] raspala, a oni dolaze u područje rijeke [[Roanoke (rijeka)|Roanoke]] u južnoj [[Virginia|Virginiji]], a [[1701]]. već su u nekim krajevima Sjeverne Karoline. Živeći u stalnim ratovima sa konfederacijom [[Powhatan]] i u strahu pred irokeškim ratnicima, njih i Sapone Lawson iste (1701) nalazi u krajevima oko rijeke [[Yadkin]], prvotno naseljene slabo poznatim plemenom [[Yadkin]]. Za pet Siouan plemena Tutelo, [[Saponi]], [[Keyauwee]], [[Occaneechi]] i [[Shakori]] Lawson kaže da su imali oko 750 duša. Godine 1711. Siouan plemena okupljena su u području kod Ft Christanne. Mirom potpisani [[1722]]. zaustavit će se napadi [[Irokezi|Irokeza]] na plemena Virginije i Karoline. Nekoliko godina kasnije Tutelo i Saponi dolaze pod irokešku zaštitu, pa se naseljavaju uz rijeku [[Susquehanna (rijeka)|Susquehanna]] kod [[Shamokin, Pennsylvania|Shamokina]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], kasnije su u selu [[Skogari]], na području današnjeg okruga Columbia. Prema izvjesnom Sir Wm. Johnsonu zajedno sa [[Nanticoke|Nanticokama]] i [[Conoy]]ima broje svega 200 muškaraca ili 1,000 duša. Godine 1771 pleeman Tuteli i Saponi naseljena su kod jezera Cayuga, u zemlji [[Cayuga]] Indijanaca. Tuteli su podigli selo [[Coreorgonel]], ali ga je [[1779]]. uništio general Sullivan. Prema posljednjem punokrvnom Tutelu, izvjesni Nikonha, [[Horatio Hale|Hale]] (1817-1896) je sakupino lingvistički materijal, po čemu je zaključeno da pripadaju jezičnoj porodici siouan. Nikonha je umro 1871. Nešto njihovih mješanaca očuvalo se u Kanadi. među ovima postojao je neki John Key, ili Gostango ('Below the Rock'), čije je Tutelo-ime bilo Nastabon ('One Step'), također je umio da se služi tutelo-jezikom. Nastabon je umro [[1898]]. u dobi od 80 godina (''Chadwick, People of the Longhouse, 19, 1897; Boyle in Ann. Archmol. Rep. Ontario, 55, pl. xviii, b, 1898''). == Literatura == * Horatio Hale, The Tutelo Tribe and Language == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/tutelohist.htm Tutelo Indian Tribe History]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.ithacanews.org/specialreports.htm?articleID=69 Tutelo Native American Festival Celebrates History, Present] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080604104212/http://www.ithacanews.org/specialreports.htm?articleID=69 |date=2008-06-04 }} * [http://tutelotribe.com/ Official Website of the Tutelo Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090501140156/http://tutelotribe.com/ |date=2009-05-01 }} [[Kategorija:Siouan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Tutelo| ]] [[Kategorija:Indijanci, Virginia]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] r559lugfjghq694ejhx7wdo7mbcdv6y 0 1504241 42677884 42463237 2026-08-16T11:23:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677884 wikitext text/x-wiki '''Wateree'''.- Pleme [[Siouan]] Indijanaca sa rijeke [[Wateree (rijeka)|Wateree]] u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], u kraju južno od današnjeg [[Camden, Južna Karolina|Camdena]]. == Ime == Ime wateree, prema Gatschetu dolazi od [[Catawba]] riječi ''wateran'', koje prevodi kao "''to float on the water''." U španjolskom obliku ovaj naziv javlja se kao Guatari. == Historija == Wateree se prvi put spominju u izvještajima Juana Parda ([[Juan Pardo]]) 1566-1567 a živjeli su na granici sa [[Cherokee]]jima. Pardo je 1566. u njihovom kraju podigao malenu utvrdu u kojoj je ostavio 17 vojnika, ali su ih Indijanci uskoro sve pobili. Kasnije ih (1670) susreće John Lederer, ali mnogo sjevernije, možda na gornjem toku rijeke Yadkin, da bi ih odmah potom [[John Lawson]] našao na rijeci Wateree. Ovo pleme mnogo će stradati u Yamasee ratu (1715), tada su živjeli na području današnjeg okruga [[Fairfield, okrug (Južna Karolina)|Fairfield]] na rijeci Wateree, ali će uskoro nestati. Godine [[1744]]. nakon što su prodali svoju zemlju između rijeka Congaree i Wateree (danas Fredericksburg Township) priključili su se plemenu Catawba i nestali. == Etnografija == Podaci o ovom plemenu su oskudni, a ostavili su ih Lederer i Lawson. Njihove kuće bile kružnog oblika, pokrivene korom drveta, sa ognjištem u samom središtu i otvorom za izlaz dima na vrhu krova. Wateree-kuća mogla je primiti jednu proširenu obitelj. Sela su im bila zaštićena drvenim palisadama ili zidom. Svako selo imalo je veliku kuću vijeća, parnu kupelj i otvoreni središnji trg (plazu) za održavanje sastanaka i [[ples]]nih ceremonija. Kultura je pripada Jugoistočnom ratarskom području u kojem je [[agrikultura]] bila temelj privređivanja, a uzgajali su kukuruz, grah i tikvu. Uz obradu tla bavili su se i slatkovodnim ribolovom i lovom na jelene i drugu divljač. Ništa nije poznato o njihovoj religiji. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/watereehist.htm Wateree Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090827050141/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/watereehist.htm |date=2009-08-27 }} * [http://www.sciway.net/hist/indians/wateree.html South Carolina – Indians, Native Americans – Wateree] [[Kategorija:Catawba]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] jeajtci9r2fnfdzcbehxsctinulzmks 0 1504242 42677886 42340539 2026-08-16T11:26:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677886 wikitext text/x-wiki '''Waxhaw''' (Waxhau, Flatheads), pleme [[Siouan]] Indijanaca nekad naseljeno na područjima današnjih okruga [[Lancaster, okrug (Južna Karolina)|Lancaster]] u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]] i [[Union, okrug (Sjeverna Karolina)|Union]] i [[Mecklenburg, okrug (Sjeverna Karolina)|Mecklenburg]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevewrnoj Karolini]]. == Ime == Značenje riječi Waxhaw nije poznato (Swanton), a moguće značenje je 'People of the Cane.' Svoje drugo ime, Flatheads, dobili su zbog običaja deformacije lubanje koju su vršili kod malene [[djeca|djece]]. Naziv Wisacky za njih je koristio John Lederer koji o njima piše 1670. == Historija == Waxhaw Indijance [[1566]]. posječuje kapetan [[Juan Pardo]] sa nekih 100.-tinu ljudi, tražeći put na za zapad za [[Meksiko]], kako bi izbjegao opasnu plovidbu oko poluotoka Floride. Prvi zapisi o njima upravo potječu od Parda, a on kaže da su živjeli u selima od velikih drvenih [[kuća]]. [[John Lederer]] dolazi među njih 1670., naziva ih imenom 'Wisacky,' i kaže da su pod autoritetom velikog poglavice plemena Catawba. Prema [[John Lawson|Johnu Lawsonu]] koji je došao među [[1701]]. gotovo svi su naseljeni u dva velika sela, a bilo ih je najmanje 1,000, a spekulira se da je bilo i do 2,000 duša. Četrnaest godina poslije Lawsona (1715) Waxhawi se priključuju ustanku [[Yamasee]] Indijanaca u borbi protiv [[Englezi|engleskih]] kolonista. Na ovaj potez Englezi nagovaraju Catawbe da ih napadnu, prilikom čega ih je više od polovice pobijeno. Dio ih se tada priključio pobjednicima Catawbama a njih 25 pobjeglo je plemenu Yamasee na [[Florida|Floridu]]. Danas se vode kao nestali. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/waxhawhist.htm Waxhaw Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010123303/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/waxhawhist.htm |date=2007-10-10 }} * [http://www.waxhaw.com/nav.cfm?cat=20&amp;subcat=105&amp;subsub=32 The Waxhaw Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070830000141/http://www.waxhaw.com/nav.cfm?cat=20&subcat=105&subsub=32 |date=2007-08-30 }} [[Kategorija:Catawba]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 0kqesz7adzpk64kcq3v4her7pztucl0 0 1504251 42677676 42267287 2026-08-15T15:33:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677676 wikitext text/x-wiki '''Tegninateo''' (Tegniati) /Značenje imena nepoznato/, pleme Indijanaca porodice [[Siouan]] nekad (rano 17. st.) nastanjeno na rijeci [[Rappahannock (rijeka)|Rappahannock]] na području današnjeg okruga [[okrug Culpeper, Virginia|Culpeper]] u Virginiji<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/718/mode/1up Hodge]</ref>. Pripadali su plemenskom savezu [[Manahoac]]. Ime im se javlja u više sličnih varijanti: Tigninateos (Smith, 1629, u ''Va.'' 1819), Tegninateos (Tooker, 1901), Teganatics (Boudinot, 1816), Tegninaties (Jefferson, 1801), Tegoneas (Strachey 1612 u ''Va.'' 1849). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/manahoachist.htm Manahoac Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414143741/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/manahoachist.htm |date=2012-04-14 }} [[Kategorija:Manahoac]] [[Kategorija:Indijanci, Virginia]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] lb121fapgeh0na3lmisfhskbs8lb7et 0 1504333 42677869 42340531 2026-08-16T11:00:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677869 wikitext text/x-wiki '''Wampanoag''' (Philip's Indians, Massasoits), konfederacija plemena i bandi [[Algonquian]] Indijanaca koja govore n-dijalektima, a nastanjeni su na područjima istočno od zaljeva Narragansett, [[Rhode Island]]; i u [[Massachusetts]]u u okrugu ''Bristol'' i na jugu okruga Plymouth. Ovdje treba priključiti i Indijane sa [[Martha's Vineyard]]a i [[Nantucket]]a. Populacija Wampanoaga sa kopna iznosila je [[1600]]. (prema Mooneyu, [[1928]].) 2,400; na otoku Martha's Vineyard iznosila je 1,500 i 1,500 na otoku Nantucket. Prema Specku [[1928]]. godine broj im iznosi tek 450. Populacija se povećava u drugoj polovici 20. stoljeća, pa ih [[1970]]. ima oko 2,000; 2,700 ([[2000]].) od čega 2,600 u Massachusettsu i 200 u Rhode Islandu; 3,000 ([[2005]].). == Ime == Ime Wampanoag došlo je iz [[Abenaki]] naziva u značenju "''eastern people''" == Sela == Gradovi pokrštenih Wampanoaga 1680: * ''Acushnet'', ''Chappaquidgick'', ''Coatuit'', ''Cotuhikut'', ''Gay Head'', ''Meeshawn'' (Nauset), ''Mashpee'' (Marshpee), ''Matakees'', ''Natick'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Toikiming'' i ''Weequaket''. Kopnena naselja 1847: * ''Assonet'', ''Chipaquadie'', ''Christiantown'', ''Dartmouth'', ''Herring Pond'', ''Mashpee'', ''Mamatakesett Pond'', ''Natick-Dudley-Grafton'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Tumpum Pond'' i ''Yarmouth''. == Plemena i bande == Konfederacija Wampanoag (prema Lee Sultzmanu): * [[Agawam (Wampanoag)|Agawam]], kod [[Wareham]]a. * [[Annawon]], oko močvara Squannaconk u Rehoboth Townshipu. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Assameekg]], kod [[Dartmouth]]a. * [[Assawompset]], glavno im je selo bilo u Middleborough Townshipu. * [[Assonet]], selo Assonet kod sadašnjeg Assoneta. * [[Betty's Neck]], * [[Coaxet]], istoimeno selo kod Little Comptona, u Rhode Islandu * [[Cohannet]], selo Cohannet, kod Fowling Pond blizu [[Taunton]]a. * [[Coneconarn]] (Cawnacome; kod Swantona i Specka [[Coneconam]] ili Cawnacome), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihovo područje poznato je kao Manomet, a prostiralo se od Manomet do [[Woods Hole]]a. * [[Cooxissett]], selo Cooxissett, možda u Plymouth County. * [[Corbitant]] (Caunbatant). - ovu grupu Sultzman poistovječuje sa Pocasset Indijancima. Živjeli su oko Swansea. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Cowsumpsit]], u Rhode Islandu. * [[Jones River]], u [[Kingston Township]]u. * [[Loquasquscit]] (kod Sultzmana (Loquasquseit), selo Loquasquscit, blizu Pawtucketa, Rhode Island. * [[Mattakest]] (Mattakees, Mattakesset), selo Mattakeset, blizu [[Duxbury]]ja. * [[Mattapoiset]], blizu Mattapoiseta, okrug Plymouth. * [[Munponset]], lokacija nepoznata * [[Nukkehkummeess]], selo Nukkehkummees, blizu Dartmoutha. * [[Namasket]], oko Middleboroa. * [[Patuxet]], u Plymouthu * [[Piowant]] (Piant), između Assonet Baya i Taunton Rivera. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Pocasset]] (Corbitant, Caunbatant, Weetamoo; [[Weetamoe]] u Swantona i Specka), -Po Specku (1928) Weetamoe su jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij zvan je i Pocasset, u jugoistočnom Rhode Islandu, oko Tiverton i susjednog dijela okruga Bristol u Massachusettsu. Glavno selo Pocasset bilo je blizu Tivertona, R. I. * [[Pokanoket]] (Montaup, Sowam, Sowwam), ili Band of Massasoit. Njihovo područje nazivano je i Sowams, a nalazilo se na istočnoj strani Narragansett Baya; zapadnom dijelu okruga Bristol u Massachgusettsu; cijelom okrugu Bristol u Rhode Islandu; i istočnom dijelu pkruga Providence u Rhode Islandu. Selo Pokanoket, na Bristol Peninsula, Rhode Island. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Saltwater Pond]], u okrug Plymouth * [[Shawomet]] (Shanomet), u Swantona Shawonet, blizu Somerseta. * [[Shimmoah]], * [[Tispaquin]] (Tuspaquin), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Swanton njihovu zemlju naziva Assawampset, a nalazila se kod Assawampset Pond. Sultzman Assawampset i Tispaquin Indijance drži zasebnim plemenima konfederacije. * [[Totoson]], -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij se prostirao oko [[Mattapoisett]]a i Rochestera. * [[Tyasks]] (Tyashk). -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Živjeli su oko [[Rochester]]a i [[Acushnet]]a. * [[Wauchimoqut]], možda blizu [[Seekonk]]a. Ovim plemenima treba pridodati i sela: ''Acushnet'' (oko [[Acushnet]]a). ''Comassakumkanit'' (ili [[Herring Pond Indijanci|Herring Pond]], kod Herring Ponda, okrug Plymouth). ''Kitteaumut'' (blizu [[Monument Pond]]a, okrug Plymouth. Ovo pleme očuvalo se do danas). ''Nasnocomacack'' (na obali možda nekoliko milja sjeverno od Plymoutha). ''Pachade'' (blizu Middleboroa). ''Quittaub'' (na jugozapadu okruga Plymouth). ''Wawayontat'' (na Weweantitt River blizu Warehama). Otok ''Nantucket'': * [[Miacomit]] (lokacija nepoznata), * [[Nantucket]], * [[Polpis]] u Swantona Podpis (distrikt i možda selo), * [[Sasacackeh]] (distrikt, kod Swantona Sassacacheh), * [[Shaukimmo]] (distrikt i selo, južno od Nantucket Harbora), * [[Siasconsit]] (distrikt, uključuju i sadašnje područje Siasconseta), * [[Squam]] (Pennacook pleme [[Squamscot]])), * [[Talhanio]] (lokacija nepoznata) * [[Tetaukimmo]]; Swanton navodi uz njih i: Quays (distrikt i možda selo) i Toikiming (lokacija nepoznata). Na Nantucketu su postojale i dvije bande čija imena nisu poznata, također treba pridodati i plemena [[Saconnet|Sakonnet]], na [[Sakonnet Point]]u, Rhode Island, i ''Indians of the Elizabeth Islands''. Otok ''Martha's Vineyard'': * [[Capawack]] (Capawake), * [[Chaubaqueduck]] (na glavnom otoku ili na otoku Chappaquiddick Island), * [[Cheesehahchamuk]], oko Homes' Hole, vidi Tewanticut. * [[Aquinnah Indijanci|Gay Head]] (Wampanoag of Gay Head, na Gay Headu), * [[Mankutquet]], Oni uključuju i bandu Wannamanhut koja je došla od područja Bostona (Christian town) i bandu Toohtoowee, na sjevernoj obali Chilmarka, na zapadnoj obali Martha's Vineyarda. * [[Nashamoiess]] (na jugoistoku otoka), * [[Nashanekammuck]] (u Chilmarku), * [[Nohtooksaet]], ova banda došla je sa Massachusetts Baya, oko [[Gay Head]]a. * [[Nunnepoag]] (lokacija nepoznata), * [[Onkonkemme]] ili Ohkonkemme u Swantona (kod Tisburyja), * [[Pahkepunnasso]], na otoku Chappaquiddick. * [[Sanchecantacket]] (kod Edgartowna), vidi Tewanticut * [[Seconchqut]] (lokacija nepoznata), * [[Tewanticut]], u istočnom sektoru Martha's Vineyarda. Oni uključuju i bande Cheesehahchamuk, Wampamag i Tom Tyler, oko Edgartowna. * [[Toohtoowee]] vidi [[Mankutquet]]. * [[Warnpamag]] (Wampamag; Sanchakankachet). u području Sanchakankachet == Etnografija == Wampanoagi pripadaju južnim [[Nova Engleska|novo-engleskim]] plemenima Sjeveroistočnih velikih šuma, hortikulturno, lovačko/ribarsko stanovništvo, koncentrirano ljeti duž obala zbog ribolova i druge morske hrane, dok bi se nakon žetvenih radova, tokom [[zima|zime]], povlačili u unutrašnjost rasipajući se po zimskim lovačkim kampovima, sastavljenim od proširenih obitelji. Lovačka područja pojedninih obitelji prelazila su sa oca na sina. –Organizacija plemena bila je labavi savez, od kojih je svako konfederirano pleme vodio plemenski [[sachem]]a, i svi su pod autoritetom ''Velikog sachema''. Među Wampanoagima je i žena mogla postati sachema, nazvana u tom slučaju ''queen-sachem'' ili [[squaw-sachem]]. == Historija == U ranom 17. stoljeću Wampanoagi su naseljeni od [[Narragansett Bay]]a pa do Atlantske obale i otocima Nantucket i Martha's Vineyard. Tada su oni nazivani imenomn Pokanoket, prema njihovom glavnom naselju. Kada su se Pilgrimci naselili 1620. u [[Plymouth]]u Wampanoagi su bili jaki narod koji je imao oko 30 sela ali i neku tešku epidemiju iza sebe koja ih je potrefila 1617. godine, i uveliko im smanjila broj. Realan broj Wasmpanoaga (Mooneya ne možemo ozbiljno shvatiti), iznosio je oko 5,000 ratnika ili 18,000 duša. Njihov kontakt sa Europljanima bio je još 1602. sa [[Bartholomew Gosnold]]om i [[1614]]. sa [[Thomas Hunt]]om, poznatom po otmici [[Squanto|Squanta]]. Kada se ovaj vratio kući njegovo selo bilo je naprosto zbrisano od epidemije. Squanto i neki Abenaki poznat kao [[Samoset]] 1620. pomažu koloniji Pilgrimaca da ne pomru od gladi, a poglavica [[Massasoit]] 1621. godine potpisuje sa Englezima ugovor dozvoljavajući im da se nastane na 12,000 akara (acres). Massasoit i 90 njegovih ljudi su pozvani na prvi [[Thanksgivig]] donesavši sa sobom pet jelena. Godine [[1622]]. pristiže još 40 kolonista, a hranu za njih opskrbili su [[Nauset]] Indijanci, Squanto je te godine umro. Pilgrimci Plymoutha i Wampanoagi žive u slozi. Godine 1623 Massasoit teško oboli, prijatelji Englezi su ga izliječili, i on će poživjeti još do 1661., kada ga nakon smrti [[Wamsutta|Wamsutte]] naslijedi [[Metacomet]] ili Philip, u povijesti upamćen kao ''King Philip''. U međuvremenu [[1630]]. militantni puritanci ovladali su kolonijom Plymouth ali ostaju u dobrim odnosima sa Wampanoagima. Godine 1632 oni pomažu Massasoitu u obrani njegovog sela od napada ratobornih [[Narragansett]]a , Wampanoagima srodnog plemena. Osam godina kasnije ([[1640]].) [[John Elliot]] počinje sa pokrštavanjem Wampanoaga, on piše i prvu Bibliju u Americi na jeziku [[Natick]] Indijanaca. Indijanci će se nastaniti po "''Praying Villages''". Do 1675 niknuti će kršćanska Wampanoag sela [[Acushnet]], ''Herring Pond'' (Comassakumkanit), ''Kitteaumut'', ''Manomet'', ''Pachade'', ''Quittaub'', ''Sakonnet'', i ''Wawayontat''. Nadalje ''Toikiming'' na Nantucketu i ''Gay Head'' na Martha's Vineyardu. Smrću Wampanoag lidera poznatog kao Wamsutta dolazi do pobune Wampanoaga kojima se priključuju i plemena [[Nipmuc]], [[Pocomtuc]], [[Abenaki]], i [[Pennacook]]. Sa preko 1¸000 ratnika 1675. napadaju gradove [[Taunton]], [[Tiverton]], i [[Dartmouth]] nakon što je kod engleskog naselja Swansea ubijen jedan Wampanoag. Podršku dobivaju i od 'Praying-Indijanaca', i rat se širi na teritorij Nipmuca, ubijeno je preko 70 engleskih vojnika na [[Bloody Brook]]u, južno od [[Deerfield]]a. Devetnaestog dana u posljednjem mjesecu [[1675]] godine guverner [[Josiah Winslow]] iz Plymoutha sa 1,000 ljudi napada Narragansett Indijance koji su se utaborili kod [[Kingston]]a u Rhode Islandu. U velikoj bici [[Great Swamp Fight]] stradalo je preko 600 ratnika i 20 sachema. Preživjeli su se sa poglavicom [[Canonchet]] priključili Philipu u Hoosicku. U veljači sljedeće godine Philip vodi seriju napada na gradove [[Lancaster]], [[Medfield]], [[Weymouth]], [[Groton]], [[Warwick]] (u Rhode Islandu), [[Marlborough]], [[Rehoboth]], Plymouth, [[Chelmsford]], [[Andover]], [[Sudbury]], [[Brookfield]], [[Scituate]], [[Bridgewater]] i [[Namasket]]. Nakon ovih napada Canonchet je nakon nekog susreta sa Wampanoagima na putu kući uhvaćen od [[Mohegan]]a koji ga tom prilikom i pogubiše. Napadom [[William Turner]]a u svibnju iste godine na ribarski logor na Turner's Fallsu, ubijeno je preko 400 Indijanaca, među kojima i Pocomtuc sachem [[Sancumachu]]. Ovime se konfederacija Wampanoaga počela raspadati. Tokom ljeta 1676 rendžeri [[Benjamin Church]]a i skauti ''Prying'' Wampanoaga, zarobili su Philipovu ženu i sina (1 kolovoza), a on je ubijen kod [[Mount Hope]]a. Philipa je ubio neki [[John Alderman]] dvanaestog dana u mjesecu kolovozu [[1676]]. Njegova žena i dijete poslani su kao zarobljenici na Martha's Vineyard. Pet dana nakon što je uhvaćena Philipova žena uhvaćena je i [[Weetamoo]], kćerka [[Corbitant]]a, poglavice plemena [[Pocasset]]a. Wetamoo (''Sweetheart'') smrću svog oca postaje žena-sachem. Pripadnici njezinog plemena često su lovljeni od plimutskih kolonista za vrijeme Philipovog rata. Tokom bijega pred progoniteljima niz [[Fall River]] Wetamoo se utopila. Njezinu glavu Pilgrimci su odsjekli i izložili na na koplju u gradu Tauntonu. Slična sudbina dočekala je i Philipa. Alderman za nagradu što je ubio Philipa dobio je jednu njegovu ruku kao trofej, njegovo truplo je raščetvoreno a glava odsječena i izložena u Plymouthu sljedećih 25 godina. Sudbina Philipove žene i sina nije jasna, prema nekima prodani su u roblje, po drugima moguće da su se priključili [[Sokoki]] Indijancima, jednom od plemena Abenaka na zerzervatu u [[Odanak]]u. –Svega 400 Wampanoaga preživjelo je Philipov rat. Njihovi ostaci priključili su se Sakonnet Indijancima. Godine 1928 organizirali su se kao ''Wampanoag Nation''. {{Commonscat|Wampanoag}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/wampanoaghist.htm Wampanoag Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122063113/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/wampanoaghist.htm |date=2013-01-22 }} * [http://www.u-s-history.com/pages/h522.html Plymouth Colony 1620] * [http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp The Wampanoag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003154421/http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp |date=2006-10-03 }} * [http://pilgrims.net/native_americans/ The Wampanoag Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004163048/http://www.pilgrims.net/native_americans/ |date=2008-10-04 }} * [http://www.american-native-art.com/publication/wampanoag/wampanoag.html Wampanoag (4 stranice)] [[Kategorija:Wampanoag| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] oazgupo6urb0hv3wffrw2y7mb4r84s0 0 1504334 42677875 42340532 2026-08-16T11:07:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677875 wikitext text/x-wiki '''Wappinger''', ime za grupu plemena, pleme i labavi plemenski savez američkih Indijanaca jezičnog roda [[Algonquian]], čiji su dom bile šume [[New York]]a i [[Connecticut]]a uz istočnu obalu [[Hudson]] Rivera od [[Manhattan Island]]a do [[Poughkeepsie]] i istočno do doline donjeg [[Connecticut (rijeka)|Connecticuta]]. -Wappinger Indijanci bili su konfederacija plemena Wappinger iz okruga Dutchess u New Yorku; [[Manhattan Indijanci|Manhattan]]; [[Weckquaesgeek]]s (Wecquaesgeek); [[Sint Sink|Sint-Sink]]; [[Kitchawong]] ili Kitchawank; [[Tankiteke]]; [[Nochpeem]]; [[Siwanoy]]; i [[Mattabesec]] ili Mattabesic. == Ime == Korijen imena je u nazivima [[Abenaki]] i [[Wampanoag]] Indijanaca, čije je značenje '' 'istočnjaci' ''. U jeziku [[Natick]] Indijanaca ''wampan-ohke'' = ''eastern land''. == Plemena == Wappinger su bili savez plemena ali o broju plemena koja su bila u njemu mišljenja se razilaze. Eminentni stručnjak za Indijance, Englez i antropolog [[Frederick Webb Hodge]] (1864–1956) navodi sljedeća plemena: Wappinger proper, Manhattan, Wecquaesgeek, Sintsink, Kitchawank, Tankiteke, Nochpeem, Siwanoy i Mattabesec. Swanton među ovim imenima ne spominje Manhattane, nego ih pod imenom [[Manhattan Indijanci|Rechgawawanc]] vodi kao jedno od plemena [[Unami]] Indijanaca iz grupe [[Lenni Lenape|Delawara]], a Lee Sultzman kao pleme saveza [[Metoac]]. [[Evan T. Pritchard]], dijelom Micmac Indijanac, kaže da se Manhattani vode ponekad kao Wappingeri, ponekad kao Munsee, i navodi među njima više imena bandi i sela. * '''[[Kitchawong|Kitchawank]]''', sjeverni dio Westchester County i između Hudson River i Connecticuta. * '''[[Reckgawawanc|Manhattan]]''' (Rechgawank), * '''[[Mattabesec]]'''. Ova grupa sastoji se od sljedećih plemena: ** [[Hammonasset]], zapadno od Connecticut River Conn., na ušću. ** [[Massaco]], na mjestu današnjih gradova Simsbury i Canton na Farmington River, Connecticut. ** [[Menunkatuck]], na mjestu današnjeg grada Guilford, Conn. ** [[Paugussett]], na istoku kruga Fairfield County i zapadu New Haven County, Conn. ** [[Podunk]], na istoku Hartford County, Conn., istočno od Connecticut River. ** [[Poquonock]], gdje su današnji gradovi Windsor, Locks, i Bloomfield, Hartford County, Conn. ** [[Quinnipiac]], središnji dio New Haven County, Conn. ** [[Sicaog]], u Hartford i West Hartford, Conn. ** [[Tunxis]], na jugozapadu Hartford County, Conn. ** [[Wangunk]], obje obale Connecticut River od grada [[Hartford]] pa do [[Haddam]]a. * '''[[Nochpeem]]''', na jugu Dutchess County, N. Y. * '''[[Sint Sink|Sintsink]]''', između rijeka Hudson, Croton, i Pocantico. * '''[[Siwanoy]]''', u Westchester County i dijelu Fairfield County, Conn., između Bronx i [[Five Mile River]]a. Oni govore R-dijalektom ,a sastoje se po Pritchardu od bandi: Conangungh, Shippa (danas New Rochelle), Wanaqua, ("Sassafras") the Siwanoy, Snakapins ("Between River and Water" Throgs Neck, Bronx), Mishow, Chappaqua ("A Separate Place" ) i Asumsowis. * '''[[Tankiteke]]''', uglavnom u Fairfield County, Conn., između Five Mile River i Fairfield i u unmutrašnjost do Danbury i dalje u Putnam i Dutchess Counties, N. Y. * '''Wappinger''', Poughkeepsie u Dutchess County, N. Y, * '''[[Weckquaesgeek|Wecquaesgeek]]''', između Hudson, Bronx, i Pocantico Rivera. == Historija == Konfederacija Wappinger u ranom 17. stoljeću nastanjuje istočnu obalu rijeke Hudson sve od otoka Manhattan pa do današnjeg grada [[Poughkeepsie]] i istočno duž donjeg Connecticuta. Plemena iz Connecticuta, nazivani Mattabesec ili Mattabesic i pleme Recgawawanc ili [[Manhattan Indijanci|Manhattan]], Sultzman i Swanton ne drže ih dijelovima konfederacije, ne osvrćući se na autoritet Hodgea. Razlog neslaganja Swantona sa Hodgeom je vjerojatno u činjenici što tijekom rata sa [[Nizozemci]]ma od 1640. do 1645. otpor pružaju tek zapadna pleme Wappingera, a ne i plemena Mattabesec. Kolonizacijom Connecticuta istočni članovi konfederacije prodaju svoju zemlju i priključuju se nadvladanim plemenima u Scaticooku u Connecticutu i u Stockbridgeu u Massachusettsu, a manji dio odlazi i u Kanadu. Zapadna plemena ulaze u rat 1640. i nakon pet godina su savladani. Oko 1,600 Wappingera i pripadnika saveznih plemena ubijeno je 1645. Jedanaest godina kasnije 1656. i 1692. pogađaju ih i [[boginje]]. Preživjeli će u međuvremenu od 1683. do 1685. prodat svoja područja istočno od Hudsona i pridružiti se 1756. plemenu [[Nanticoke]] što je živjelo pod zaštitom [[Irokezi|Irokeza]] u [[Chenango|Chenangu]] kod Binghamtona u New Yorku, da bi se konačno pomiješali sa Delawarcima. Dio Wappingera još je nešto prije samog početka [[Američka Revolucija|Američke Revolucije]] ostao živjeti u okrugu Dutchess. Wappingeri se danas vode kao nestali. Njihovih potomaka trebalo bi biti među plemenima Delaware, [[Nanticoke]], [[Scaticook]] i [[Stockbridge]]. == Etnografija == Wappingeri pripadasju kulturnom području Sjeveroistočnih šuma, gdje su živjeli polu-sjedilačkim načinom života, krećući se sezonski između utvrđenih mjesta u potrazi za izvorima hrane. Najviše su pak ovisili o uzgoju kukuruza, što je ženski posao, dok su muškarci zalihe nadopunjavali [[lov]]om i [[ribolov]]om. Svako Wappinger pleme sastojalo se od više bandi predvođenih [[sachem]]om i plemenskim vijećem staraca. == Literatura == == Vanjske veze == * [http://ndnd.essortment.com/wappingerindian_rmqo.htm Who were the Wappinger Indians?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113072157/http://ndnd.essortment.com/wappingerindian_rmqo.htm |date=2006-11-13 }} * [http://www.dickshovel.com/wap.html ''Lee Sultzman'', Wappinger History] * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/wappingerhist.htm Frederick ''Webb Hodge'', Wappinger Indian Tribal History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101223132054/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/wappingerhist.htm |date=2010-12-23 }} * [http://www.mountgulian.org/index_files/wappingerindians.htm The Wappinger Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105033623/http://www.mountgulian.org/index_files/wappingerindians.htm |date=2007-01-05 }} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] [[Kategorija:Wappinger| ]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] t51za10cenvf981nkew1k49gy9a58v6 0 1504335 42677892 42268107 2026-08-16T11:30:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677892 wikitext text/x-wiki '''Weapemeoc''', indijansko pleme porodice [[Algonquian]] koje osamdesetih godina 16. atojeća živi na području sjeverno od [[Albemarle]] Sounda u [[Sjeverna Karolina|Severnoj Karolini]]. Raleighovi kolonisti ih nalaze u ovom jraju 1584-1589, što pripada današnjim okruzima Currituck, Camden, Pasquotank, i Perquimans. Weapemeoci su bili podijeljeni na više lokalnih ogranaka ili manjih plemena, to su: Weapemeoc vlastiti ili [[Yeopim]] sa Yeopim Rivera; [[Pasquotank]] sa Pasquotank Rivera; [[Perquiman]] sa Perquimans Rivera i [[Poteskeet]], čija je točna lokacija ostala nepoznata. Sela što su ih naseljavali bila su ''Pasquenock'' (Pasquotank?; na sjevernoj obali Albemarle Sound, vjerojatno u okrugu Camden), ''Chepanoc'' (na Albemarle Sound u okrugu Perquimans), ''Metachkwem'' (lokacija nepoznata), i ''Mascoming'' (na sjevernoj obali Albemarle Sound, u okrugu Chowan). Njihova populacija brojala je za vrijeme Raleigha između 700 i 800 ratnika. Weapemeoc plemena svoje zemlje prodaju [1660]. i [[1662]]. i odlaze prema unutrašnjosti. Nakon rata između [[Englezi|Engleza]] i [[Tuscarora]] plemena sa Albemarle Sounda priključila su se ili Tuscarorama ili [[Machapunga]]ma. Mooney (1928) procjenjuje da ih je 1600. bilo 800, od kojih je 1701. prema Lawsonu. preostalo 200. Pasquotanki su te godine imali tek 10 ratnika, pleme Poteesket 30., dok je populacija svih Yeopima spala na 6 preživjelih pripadnika. Do 1709 godine cjelokupna algonkinska populacija svedena je na 600 duša, a do kraja stojeća preživjelo ih je tek šačica. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/weapemeochist.htm Weapemeoc Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007082233/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/weapemeochist.htm |date=2006-10-07 }} * [http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/feest3.htm North Carolina Algonquians] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Weapemeoc| ]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] lgijh7udom9rgafugmhyv26xlyghi7b 0 1504405 42677861 42270187 2026-08-16T10:42:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677861 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Indian camp on Flambeau reservation, from Robert N. Dennis collection of stereoscopic views.jpg|mini|Indijanski logor na Lac du Flambeau]] '''Wahsuahgunewininewug''' (Wauswagiming, Waaswaaganiwininiwag, Lac du Flambeau Chippewa), ili '' 'Men of the Torches' '' /Wauswagiming, od Wáuswágaming, ''at the torchlight fishing lake''; Gerard/, jedna od deset glavnih skupina [[Chippewa]] Indijanaca koji su živjeli na izvorima rijeke [[Wisconsin (rijeka)|Wisconsin]] u [[Wisconsin]]u i uz jezro Lac de Flambeau. Ime koje oni nose dolazi po [[baklja]]ma koje su Čipeve izrađivali od velikih komada [[obična breza|brezove]] kore što je opisao američki antropolog [[Frances Densmore]] (1867 - 1957) u '' 'How Indians Used Wild Plants for Food, Medicine, &amp; Crafts' '' (str. 390). Na ovom jezeru Lac de Flambeau običavali su loviti [[riba|ribu]] uz korištenje [[baklja|baklji]]<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/923/mode/1up Hodge]</ref>, a [[Francuzi]] su naziv jezera preveli sa Lac de Flambeau (''at the lake od torches'') <ref>[http://books.google.com/books?id=xrYfektNvoQC&amp;pg=PA191&amp;lpg=PA191&amp;dq=Wauswagaming&amp;source=bl&amp;ots=4Hp5dr3LRz&amp;sig=YkGsuI6MPe9DNootegt71HayyGw&amp;hl=en&amp;ei=KorjSZCxJJWMsAbZsOzYCA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=4 Virgil J. Vogel]</ref>. Prema lokalitetu nazivanu su i Lac du Flambeau. Današnji službeni naziv je Lac du Flambeau Band of Lake Superior Chippewa <ref>{{Cite web |title=Lac du Flambeau Band of Lake Superior Chippewa |url=http://www.lacduflambeauchamber.com/culture.htm |access-date=2014-08-06 |archivedate=2009-07-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090713012320/http://www.lacduflambeauchamber.com/culture.htm |deadurl=yes }}</ref>. Glavno im je naselje u okrugu [[Okrug Vilas (Wisconsin)|Vilas]], gradić [[Lac du Flambeau, Wisconsin|Lac du Flambeau]], na njihovom jeziku Waaswaaganing<ref>[http://www.languagegeek.com/algon/ojibway/anishinaabe_communities.html Anishinaabe communities in the United States and Canada]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Lac du Flambeau Indian Reservation in 1922}} == Vanjske veze == *[http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm Chippewa Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] sl6suc5aan4z1vqdydf43duif9zzsgj 0 1504407 42677888 42270193 2026-08-16T11:27:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677888 wikitext text/x-wiki '''Wazhush''' (Wazhashk-Onigamininiwag; Muskrat Portage Chippewa) /od wazhash, 'muskrat'; [[mošusni štakor]] ili Ondatra zibethicus, jedna vrsta [[ondatra|ondatre]]/, Prema Warrenu jedna od 10 glavnih grana [[Chippewa]] Indijanaca koja na početku 19 stoljeća živi na sjeverozapadnoj obali jezera [[Superior]] u [[grand Portage, Minnesota|Grand Portage]] i [[Thunder Bay]]u, na granici [[Minnesota|Minnesote]] i [[Ontario|Ontarija]], [[Kanada]]. Danas su poznati kao Muskrat Portage Band ili Wazhashk-Onigamininiwag. == Vanjske veze == * [http://www.gbl.indiana.edu/archives/miamis/hndbk3.html Handbook of American Indians North of Mexico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613114609/http://www.gbl.indiana.edu///archives/miamis/hndbk3.html |date=2008-06-13 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm Chippewa Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Minnesota]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] iy65139dcegwxnvzgep5ywk7ugo4fb8 0 1504433 42677809 42267785 2026-08-16T01:38:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677809 wikitext text/x-wiki '''Unalachtigo''' (Unalactigo) /od W'nalātchtko, 'people who live near the ocean,' naziv koji dolazi zbog blizine oceana,/ jedna od tri glavne grane [[Delaware Indijanci|Delaware Indijanaca]] sa donjeg toka rijeke [[Delaware (rijeka)|Delaware]] na području današnjeg južnog [[New Jersey]]a, Sjevera države [[Delaware]] i jugoistočne [[Pennsylvania|Pennsylvanije]]. Unalachtigo su činili najjužniju granu Delawaraca čiji je plemenski amblem bio totem Purana (Turkey), pa su nazivani i '' 'Turkey tribe of the Delaware' ''. Ovaj totem Purana, prema američkom antropologu [[Daniel Brinton|Danielu Brintonu]] nije označavao rod nego geografsku grupu . Njihovo glavno sjedište bio je Chikohoki, na mjestu današnje [[Burlington, New Jersey|Burlingtona]] u New Jerseyu. == Plemena == Prema Lee Sultzmanu do [[1682]]. Unalachtigo su se sastojali od sljedećih plemena i sela: [[Amimenipaty]], Assomoche (kod Swantona [[Asomoche]], Atayonek, [[Sickoneysinck|Big Siconese]], [[Chikohoki]] (Chihohock, Chilohoki), Cranbury, Hickory, [[Hopokohacking]], [[Kahansuk]], [[Kechemech]], Little Siconese ([[Chiconesseck]]), [[Manta]] (Mantes), [[Memankitonna]], [[Minguannan]] (Minguahanan, Minguarinari), [[Nantuxet]], [[Naraticon]] (Naraticonck, Narraticong), [[Quenomysing]] (Quineomessinque), Roymount (selo na Cape Mayu), [[Sewapoo]] (Sewapoi), [[Sickoneysinck]] ([[Siconese]], Sikonessink), [[Tirans]] i [[Watcessit]]. Swantonov popis je malo drugačiji: Amimenipaty, Asomoche, Chikohoki, Eriwonec, Hopokohacking, Kahansuk, Manta, Memankitonna, Nantuxet, Naraticon, Neshamini (?), Okahoki, Passayonk, Shackamaxon, Siconesse, Tirans i Yacomanshaghking. Plemenske skupine Eriwonec (Armewamese, Armewamex, Erinonec, Ermamex), Neshamini, Okahoki (Okehocking, Okanickon), Passayunk (Passajung), Shackamaxon i Yacomanshaghking, po nekim pripadaju u Uname. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/unalachtigohistory.htm Unalachtigo Indian Tribal History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121215233133/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/unalachtigohistory.htm |date=2012-12-15 }} * [http://www.co.cumberland.nj.us/facts/history/unalachtigo/unalachtigo.html The Unalachtigo of New Jersey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118082811/http://www.co.cumberland.nj.us/facts/history/unalachtigo/unalachtigo.html |date=2008-01-18 }} [[Kategorija:Delaware Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, New Jersey]] [[Kategorija:Indijanci, Delaware]] [[Kategorija:Indijanci, Pennsylvania]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 3lpa1w3rkjey6ulkpt6i36qct8r59qg 0 1504439 42677874 5821870 2026-08-16T11:07:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677874 wikitext text/x-wiki '''Waoranec''', jedno od malenih plemena [[Munsee]] ili [[Unami]] Indijanaca koje je u vrijeme prvih kontakata sa Europljanima živjelo na [[Esopus Creek]]u u okrugu [[Ulster, okrug (New York)|Ulster]] u američkoj državi [[New York]]. Swanton ih pripisuje Unamima, a Hodge skupini [[Esopus]] sa plemenima [[Catskill]], [[Mamekoting]], [[Warranawonkong]] i [[Wawarsink]] <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_new_york_indian_towns.htm |title=Hodge |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080705141903/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_new_york_indian_towns.htm |url-status=dead }}</ref>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Munsee]] [[Kategorija:Indijanci, New York]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] k09xu15s4uhwfve8andsp8bcd9338cd 0 1504479 42677890 42536475 2026-08-16T11:29:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677890 wikitext text/x-wiki '''Wea''' /od ''Wawaagtenang'', 'place of the round, or curved, channel' (Schoolcraft), ili od ''Wayahtónuki'', 'eddy people', što dolazi od ''waysqtonwi'', `eddy.' Obje riječi su iz istog korijena,<ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/miami/weahist.htm |title=Wea Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2009-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305013658/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/miami/weahist.htm |url-status=dead }}</ref>/ jedno od šest plemena [[Miami Indijanci|Miami]] Indijanaca, koje je u vrijeme dolaska prvih Europljana živjelo u [[Wisconsin]]u i [[Indiana|Indiani]]. U kasnom 18. i ranom 19. stoljeću žive i logoruju zajedno sa [[Piankashaw]]ima, drugim plemenom koje se kao i oni odcijepilo od Miamia. Do 1832 godine prodaju sve svoje zemlje [[SAD]]-u a oni nakon mnogobrojnih potpisanh ugovora odlaze na rezervate. Potomci im danas žive u Indiani. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.weaindiantribe.com/index2.html Wea Indian Tribe of Indiana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110902033041/http://www.weaindiantribe.com/index2.html |date=2011-09-02 }} [[Kategorija:Miami Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Indiana]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] l2u3jf3h1z0w7t9552o0fpdf4lg3zbs 0 1504565 42677891 42270194 2026-08-16T11:30:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677891 wikitext text/x-wiki '''Weanoc''', pleme konfederacije [[Powhatan]] Indijanaca nekad nastanjeno na području okruga [[Charles okrug City, Virginia|Charles City]] u [[Virginia|Virginiji]], na sjevernoj obali rijeke [[James (rijeka)|James]]. Godine [[1608]]. bilo ih je oko 500. Oni prelaze na južno obalu Jamesa nakon nekog strahovitog napada [[Iroquois|Irokeza]] [[1687]]. godine. Njihovo naselje koje su podigli u okrugu [[Prince George, okrug, (Virginia)|Prince George]] na južnoj obali Jamesa 1722. je napušteno Neko vrijeme (1727) živjeli su i na gornjem toku rijeke [[Nottoway (rijeka)|Nottoway]] i pritoci [[Wyanoke]], koja je po njima i dobila ime. Glavno naselje također se nazivalo Weanoc. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/powhatan/weanochist.htm Weanoc Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104090109/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/powhatan/weanochist.htm |date=2009-01-04 }} [[Kategorija:Powhatan]] [[Kategorija:Indijanci, Virginia]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 7z5xcw0uv36hkartzcewlrr5wzbteuh 0 1504604 42677783 42267716 2026-08-15T23:36:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677783 wikitext text/x-wiki '''Tunxis''' /Wuttunkshau, `the point where the river bends.'-Trumbull/ (Farmington, Juncks'es, Sepos, Sepous, Sopus, Tuncksis, Tunksis Sepus, Tunxis Sepos, Unkawas, Unxus), pleme [[Mattabesec]] Indijanaca, porodica [[Algonquian]], sa srednjeg toka rijeke [[Farmington, rijeka|Farmington]], na mjestu gdje se danas nalaze gradovi [[Farmington, Connecticut|Farmington]] i [[Southington, Connecticut|Southington]], u okrugu [[okrug Hartford, Connecticut|Hartford]], [[Connecticut]]. U prvoj polovici [[17. stoljeće|17. stoljeća]] oni su podložni poglavici [[Sequassen]]u, poglavici plemena [[Sicaog]] (Saukiog) i dolaskom [[Englezi|Engleza]] prodaju im znatan dio svoga teritorija a [[1636]]. Sequassen prodaje i zemlju na kojoj će nastati gradovi [[Hartford, Connecticut|Hartford]] i [[West Hartford, Connecticut|West Hartford]]. Godine [[1700]]. Tunxisi imaju još 20 [[wigwam]]a u Farmingtonu, od kojih je [[1761]]. preostalo tek 4 ili 5 obitelji. Srodno pleme [[Sicaog]] kod Hartforda živjelo je prijateljski sa kolonistima negdje do [[1730]]. Tunxis Indijanci imali su na farmington Riveru 3 sela: ''Pequabuck'', ''Tunxis'' i ''Woodtick''. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/tunxishist.htm Tunxis Indian Tribe History]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Mattabesec]] [[Kategorija:Indijanci, Connecticut]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 8nfxi7clm7m65ffoq3laqylqmidb8wq 0 1504610 42677655 5821586 2026-08-15T14:02:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677655 wikitext text/x-wiki '''Taensa''', pleme ili konferderacija Indijanaca po jeziku i kulturi srodni [[Natchez]]ima, u povijesno doba nastanjeni na desnoj obali [[Mississippi]]ja, unutar granica župe (parish) Taensas u [[Louisiana|Louisiani]], porodica [[Natchesan]]. U rana vremena bilo ih je oko 1,200 naseljenih u nekoliko sela. Prema Ibervilleu konfederaciju je činilo 7 gradova ili plemena, to su: Taensas, [[Chaoucoula]], [[Conchayon]], [[Couthaougoula]], [[Nyhougoulas]], [[Ohytoucoulas]] i [[Talaspa]] <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/natchez/taemsaindianhistory.htm |title=Taensa Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2013-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130603061030/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/natchez/taemsaindianhistory.htm |url-status=dead }}</ref>. Bili su sjedilački ratarski narod i vješti kanuisti. Kuće Taensa bile su velike, drvene, oblijepljene glinom i pokrivene rogožinom od trske. Stari običaji Taensa bijahu slični onima kod Natcheza, krvavi i surovi. Glavna božanstva bijahu [[sunce]] i zmija. Njihova svetišta oblika kupole nadvisivale su figure orlova okrenute suncu. Vanjski zidovi svetišta kao i krov učinjeni su od rogožine, obojeni crveno, i opasani palisadama od kolaca, na kojima su bile nabijene lubanje žrtvovanih ljudi. Unutar svetišta nalazio se oltar sa konopcem od uvojaka [[skalp]]ova i, svetom vatrom koju su danonoćno čuvala dva svećenika. [[Vatra]] se nije smjela ugasiti. Kada bi umro poglavica njegove žene i pratnja bili bi pobijeni, kako bi ga mogli pratiti na putu za drugi svijet. Taense je prvi možda posjetio De Soto [[1540.]] Međutim, zna se sigurno da se 1682. u njihovom selu zaustavio La Salle u društvu sa ocem Zenobius Membré-om i Tonti-jem. Tonti ih [[1690.]] ponovno posjećuje. Godine [[1698.]] Indijance sa donjeg Mississippija pogađaju strahovite boginje, i mnogi se pomrli. Taensa je preostalo 800. Godine [[1700.]] među njih dolazi Iberville, guverner kolonije Louisiana. Godine [[1706.]] neprijateljski [[Chickasaw]] i [[Yazoo]] Indijanci natjerali su Taense da napuste svoja sela i donji Mississippi. Taense odlaze u područje rijeke Tensas, blizu [[Mobile]] u [[Alabama|Alabami]], pod zaštitu prijatelja Francuza. U to su vrijeme još ostali pogani. Cesijom Mobilea Englezima 1763. oni i još nekoliko manjih plemena, ponovno se moraju vratiti u Louisianu, kod Red Rivera. Tu su se održali sve do 1805. kada ih je izbrojeno 25 muškaraca, možda 100 duša. Otuda su par godina kasnije otišli na jug do Bayou Boeuf, pa na [[Grand Lake]], nakon čega im se gubi trag u povijesti. == Jezik == Natchez, [[Avojel]] i Taensa Indijanci jezično tvore porodicu [[Natchesan]], po nekima ona se česti smatra skupinom, odnosno za dio porodice [[Muskhogean]], u koju su svojevremeno trpana i [[Arawakan]] plemena iz grupe [[Taino]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Natchesan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] c4qa8d0lmz13szk137d0yezm3ed70l0 0 1504665 42677754 42340230 2026-08-15T20:41:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677754 wikitext text/x-wiki '''Tohome''' (Big Tohome).– /Tohome prema Ibervilleu znači "little chief", očita je greška ,smatra Swanton. Prema drugom mišljenju ime je došlo od choctawskog, u značenju "white" ili "shining",/ pleme američkih Indijanaca sa [[Tombigbee]] Rivera u okolici [[McIntosh's Bluff]]-a, jezično pripadnici porodice [[Muskhogean]], i bliži srodnici [[Mobile Indijanci|Mobile]] Indijanaca. Tohome su kao i sva ostala jugoistočna Muskhogean plemena bili sjedilački ratari i lovci. Godine 1771. ili možda malo kasnije udružuju se sa [[Choctaw]]ima i do 1800. se vode kao nestali. == Historija == Kartografija ukazuje da su Tohome nekoć živjeli uz jedan vodeni tok koji je bio poznat kao Oke Thome, danas poznata kao Catoma Creek, pripada slivu Alabame u koju utječe nedaleko [[Montgomery, Alabama|Montgomeryja]]. U De Luninim pričama Tombigbee se naziva imenom "River of the Tome." Godine [[1702.]] Iberville ih naziva prijateljskimj plemenom. Godine 1705. oni su pod franuskom zaštitom pred nasrtljivim [[Alabama Indijanci]]ma što učestvovahu u uništenju plemena [[Apalachee]]. Pleme kasnije ulazi u savez sa Mobile Indijancima, savez i potraje sve dok jedan Tohome nije ubio neku Mobile-ženu. Izazivaju nevolje i dalje, pa [[1715.]] ubiju engleskog trgovca Hughesa što je putovao kopnom iz [[Južna Karolina|Južne Karoline]] za Mobile. Tohome bijahu podijeljeni na dvije skupine, jedna je poznata kao Tohome ili Big Tohome i Little Tohome, poznatiji kao [[Naniaba]]. Imena sela nisu poznata, osim onih što nose plemenska imenima. == Populacija == Prema Ibervilleu (1700) oni i Mobile imali su 300 ratnika, očito premalo, jer već 2 godine kasnije spominje se broj od 350 ratnika za obadva plemena. Broj im uskoro opada. Godine 1758 guverner De Kerlerec procjenjuje broj od 100 ratnika za plemena Mobile, Tohome i Naniaba. == Vanjske veze == * [http://www.fourdir.com/tohome.htm Tohome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220401/http://www.fourdir.com/tohome.htm |date=2007-09-26 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/muskhogean/tohomeindianhist.htm Tohome Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622073257/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/muskhogean/tohomeindianhist.htm |date=2013-06-22 }} [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Alabama]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 30i6j7ktjxnvmk6eia3dmynm6l8c0o8 0 1504833 42677777 5821751 2026-08-15T23:21:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677777 wikitext text/x-wiki '''Tulamni''', jedno od plemena [[Buena Vista Yokuts]]a, porodica [[Mariposan]] koji su živjeli u selima kod jezera [[Buena Vista]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Od njihovih sela poznata su [[Tulamniu]] koje se nalazilo na zapadnoj ili sjeverozapadnoj obali jezera i Wogitiu, današnji [[McKittrick, Kalifornija|McKittrick]] <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/california/yokutsindianhist.htm |title=Swanton |access-date=2014-08-06 |archive-date=2013-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116232052/http://www.accessgenealogy.com/native/california/yokutsindianhist.htm |url-status=dead }}</ref>. Selo Tulamniu španjolac Pedro Fages [[1772]]. nazvao je Buena Vista, a bilo je naseljeno nekoliko stoljeća. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Buena Vista Yokuts]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] r4vk87jp62qn2h8ej2sw950dojm8jc9 0 1504920 42677660 42340178 2026-08-15T14:21:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677660 wikitext text/x-wiki '''Takelma''' (Rogue River Indijanci, Lower Takelma), pleme američkih Indijanaca iz jugozapadnog [[Oregon]]a, porodica [[Takilman]], nastanjenih sa središnjeg pordučja rijeke [[Rogue]], oko [[Grants Pass, Oregon|Grants Passa]], uključujući i rijeku [[Illinois (rijeka, Oregon)|Illinois]]{{newdsm}} pa sve do Table Rocka. == Ime == Ime Takelma dolazi iz domorodačkog ''Dā&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;gelmá&lt;sup&gt;ε&lt;/sup&gt;n'', `those dwelling along the river', i za razliku od Latgawa (Lat'gā&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;wá&lt;sup&gt;ε&lt;/sup&gt;) nazivani su i Lower Takelma. Indijanci Alsea nazivali su ih ''Kyu'-kutc hítclûm'' ("''people far down the stream/country'')." Ostali nazivi su ''Na-tcté tûnne'' (kod plemena [[Naltunnetunne]]), dok Lower ili Lowland Takelma dolazi po habitatu. == Jezik == Jezik takelma veoma je različit od susjednih [[athapaskan]]skih jezika i zajedno sa jezikom plemena [[Latgawa]] čine, prema Powelu, samostalnu porodicu Takilman. Danas se ona vodi kao dio Velike porodice [[Penutian]]. == Sela == J. O. Dorsey (Takelma MS. vocab., B. A. E., 1884) navodi njihova sela smještena u području rijeke Rogue: [[Hashkushtun]], [[Hudedut]], [[Kashtata]], [[Kthotaime]], [[Nakila]], [[Salwahka]], [[Seethltun]], [[Sestikustun]], [[Sewaathlchutun]], [[Shkashtun]], [[Skanowethltunne]], [[Talmamiche]], [[Talotunne]], [[Tthowache]], [[Yaasitun]], [[Yushlali]]. == Historija == Dolaskom bijelaca na područje Oregona Takelme svoju povijest dijele sa susjednim oregonskim plemenima. Takelma Indijanci srednjeg Rogue živjeli su na zemljištu atraktivnom za poljoprivredu ali nisu bili agrikulturan narod, a jedina biljka koju su uzgojili bila je [[duhan]]. Doseljenici o Indijancima nisu znali ništa i došlo je do skuba poznatog kao [[Rogue River War]] koji je počeo u desetom mjesecu [[1855]]. i za Takelme završio masakrom, a preživjeli su [[1856]]. preseljeni na rezervat Siletz, Među preživjelim bili su među ostalima i poglavica [[Chief George Harney|George Harney]], a zatim i Evens Bill, Old man Bill, James Buckhannon, John Mackay, Klamath Smith, Mooses, Nat, Jack, Hugh i Dave. Osnovano je pleme Confederated Tribes of Siletz Indians kojemu prvi izabrani poglavica postaje Takelma poglavica Chief George Harney. Njegova praunuka je [[Agnes Baker-Pilgrim]], storitelerica i aktivistica u očuvanju prirode koju smatraju 'amabasadorom Majke Zemlje', poznata i pod duhovnim imenom Taowhywee, ali često od milja nazivana Gramma Aggie. Informacije o jeziku i kulturi Takelma sakupili su lingvist [[Edward Sapir]] i antropolog [[John Peabody Harrington]] (1884-1961). == Etbogarfija == Kultura Takelma nalikuje kulturi [[Kalifornijski Indijanci|kalifornijskih]] plemena. Oni su prvenstveno sakupljači [[žir]]a, ali i korijenja [[camas]] što je tipično za područje Platoa, sakupljali su i razne sjemenke i crvene bobice [[manzanita|manzanite]] koje Indijanci drobe tučkom u kamenim avanima ([http://www.blm.gov/or/resources/recreation/tablerock/table-rock-culture-acorns.php vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070922014852/http://www.blm.gov/or/resources/recreation/tablerock/table-rock-culture-acorns.php |date=2007-09-22 }}). Mrvljene osušene sjemenke manzanite dodavali su [[brašno|brašnu]] od žira iz kojeg su proizvodili kolačiće i pogačice. Hrana životinjskog porijekla poglavito je porijekom iz vode. Lovili su [[losos]]a i drugu [[riba|ribu]] pomoću [[mreža]] i [[koplje|kopalja]]. [[Jelen]]a su lovili na način da se životinja natjera u ograđeni prostor. Proizvodili su razne vrste [[košara]] čija je namjena kao i u Kaliforniji bila raznolika, kako za sakupljanje i nošenje sjemenja i divljih plodova tako i za sijanje, kuhanje, čuvanje žirovog brašna i drugo. [[Kost]] i [[drvo]] osnovna su sirovina za izradu alatki i [[oruđe|oruđa]] kao što su žlice, igle i kopačica za čeprkanje. Od kamena su izrađivali među ostalim i [[avan i tučak|tučak]] za mrvljenje sjemenja u avanima, kao i izradu vrškova [[strijela]]. Njihove [[kuća|kuće]] dijelom su ukopane u zemlju od drvene konstrukcije, sa središnjim mjestom za vatru i otvorom za izlaz dima na vrhu [[krov]]a i podignutim vratima kroz čiji se otvor ulazilo pomoću sa urezanih [[ljestve|ljestava]]. [[Odjeća]] je nalik onoj kod Kalifornijskih Indijanaca uključujući i crveni [[skalp]] [[djetlić]]a i [[košara-kape]] kakve nose [[Hupa|Hupe]], [[Tolowa|Tolowe]] i druga sjevernokalifornijske skupine [[Atapaski|Atapaska]]. Uobičajeno je i facijalno bojanje crvenom, crnom i bijelom [[boja|bojom]], od kojih je ova posljednja označavala da su na ratnoj nozi. I žene i muškarci su se i tetovirali. Socijalna organizacija im je jednostavna,i selo je jedina važna socijalna ustanova, bez ikakvih znakova [[totemizam|totemizma]] ili [[klan]]skih grupacija, a kako nema ni egzogamije [[ženidba]] među bližim srodnicima je zabranjena i partner/partnerica mogli su se pronaći samo u nekom drugom selu, a čest je bio slučaj da su se ženili i sa [[Shasta|Šastama]], pripadnicima jednog susjednog ali stranog plemena. [[Poligamija]] i [[levirat]] su su bili česti. Svečanosti su vezane uz pojavu žira, lososa, doba zrelosti te su sa ratnim plesom glavne ceremonijalne aktivnosti. Šamanizam ima velik utjecaj, a šaman je poznavatelj mnogih čarolija i poznaje medicinske formule. Kulturni heroj [[Daldâl]] glavno je lice njihovih mitova. == Literatura == * The Collected Works of Edward Sapir VIII: Takelma Texts and Grammar, by Victor Golla (Editor) == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/takelma/takelmaindianhist.htm Takelma Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120809165606/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/takelma/takelmaindianhist.htm |date=2012-08-09 }} * [http://soda.sou.edu/awdata/021104a1.pdf The Takelma and Their Athapaskan Neighbors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205043528/http://soda.sou.edu/awdata/021104a1.pdf |date=2013-12-05 }} [[Kategorija:Takelma| ]] [[Kategorija:Takilman]] [[Kategorija:Indijanci, Oregon]] [[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] hwsl0qae30zweqxldd7sjsn5n1tszix 10 1876464 42677786 40888939 2026-08-15T23:41:26Z Inokosni organ 160059 42677786 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Predsjednici Ukrajine |title = [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednici Ukrajine]] |image = [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|40px|Standarta predsednika Ukrajine]] |listclass = hlist |list1 = * [[Leonid Kravčuk]] * [[Leonid Kučma]] * [[Viktor Juščenko]] * [[Viktor Janukovič]] * [[Oleksandr Turčinov]] (v. d.) * [[Petro Porošenko]] * [[Volodimir Zelenskij]] }}<noinclude> [[Kategorija:Ukrajinski šabloni]] [[Kategorija:Šabloni za političke vođe|Ukrajina]] </noinclude> td9bdma1ttcuqfpdd79vl65sh2zglqn 0 2894373 42677847 42424229 2026-08-16T07:03:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Victor McLaglen | slika =Victor McLaglen in Sea Devils trailer.jpg | opis = u filmu ''Sea Devils'' (1937) | datum_rođenja = {{Birth date|1886|12|10|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Tunbridge Wells]], [[Kent]], [[Engleska]], [[UK]] | datum_smrti = {{Death date and age |1959|11|7|1886|12|10|df=y}} | mjesto_smrti = [[Newport Beach, California|Newport Beach]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | ime_po_rođenju = Victor Andrew de Bier Everleigh McLaglen | zanimanje = glumac | period = 1920–1958 | supružnik = Enid Lamont (1919-1942) (njena smrt)<br />Suzanne M. Brueggeman (1943-1948)<br />Margaret Pumphrey (1948-1959) (njegova smrt) | rodbina = [[Cyril McLaglen]] (brat) | djeca = [[Andrew McLaglen]] | nagrade = {{awd|award=[[Oscar za najboljeg glumca]]|title=[[The Informer (film, 1935)|The Informer]]|year=1935}} }} '''Victor McLaglen''' (10. decembar 1886 - 7. novembar 1959) bio je [[UK|britanski]] glumac, najpoznatiji po nizu upečatljivih uloga u [[klasični Hollywood|klasičnim hollywoodskim]] filmovima 1930-ih, među kojima se najviše ističe lik Gypa Nolana u filmu ''[[The Informer (film, 1935)|The Informer]]'', za koga je osvojio [[Oscar za najboljeg glumca|Oscara]]. Rodio se u porodici protestantskog pastora, a od malena je pokazivao sklonost pustolovnom duhu, te se kao adolescent priključio britanskoj vojsci nadajući se sudjelovanju u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]]. Iz vojske je izbačen kada se otkrilo da je lagao o svojim godinama; kasnije je za život zarađivao kao putujući zabavljač i bokser. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] je služio u Britanskoj vojsci i napredovao do čina [[kapetan (vojska)|kapetana]]. Nakon što je neko vrijeme glumio na pozornic i par opksurnih filmova u domovini, 1920-ih je došao u Hollywood gdje se nametnuo kao jedan od najupečatljivijih [[karakterni glumac|karakternih glumaca]]. Njegov mlađi brat [[Cyril McLaglen]] je također bio glumac, a sin [[Andrew McLaglen]] je kasnije postao ugledni televizijski režiser. ==Filmografija== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 1920 | ''{{sortname|The|Call of the Road}}'' | Alf Truscott | |- | 1921 | ''[[Carnival (1921 film)|Carnival]]'' | | |- | 1921 | ''[[Corinthian Jack]]'' | Jack Halstead | |- | 1921 | ''{{sortname|The|Sport of Kings|The Sport of Kings (1921 film)}}'' | Frank Rosedale | |- | 1921 | ''{{sortname|The|Prey of the Dragon}}'' | Brett 'Dragon' Mercer | |- | 1922 | ''{{sortname|The|Glorious Adventure|The Glorious Adventure (1922 film)}}'' | Bulfinch | |- | 1922 | ''{{sortname|A|Romance of Old Baghdad}}'' | Miski | |- | 1922 | ''{{sortname|The|Crimson Circle|The Crimson Circle (1922 film)}}'' | | |- | 1922 | ''{{sortname|A|Sailor Tramp}}'' | {{sortname|The|Sailor Tramp|nolink=1}} | |- | 1922 | ''[[Little Brother of God]]'' | King Kennidy | |- | 1923 | ''[[Woman to Woman (1923 film)|Woman to Woman]]'' | Nubian slave | uncredited |- | 1923 | ''[[M'Lord of the White Road]]'' | Lord Annerley/John | |- | 1923 | ''[[Heartstrings (film)|Heartstrings]]'' | Frank Wilson | |- | 1923 | ''[[In the Blood (film)|In the Blood]]'' | Tony Crabtree | |- | 1923 | ''{{sortname|The|Romany}}'' | {{sortname|The|Chief|nolink=1}} | |- | 1924 | ''{{sortname|The|Passionate Adventure}}'' | Herb Harris | |- | 1924 | ''{{sortname|The|Beloved Brute}}'' | Charles Hinges | |- | 1924 | ''{{sortname|The|Gay Corinthian}}'' | Squire Hardcastle | |- | 1924 | ''{{sortname|The|Boatswain's Mate}}'' | Ned Travers | |- | 1924 | ''[[Women and Diamonds]]'' | Brian Owen | |- | 1925 | ''{{sortname|The|Fighting Heart|The Fighting Heart (1925 film)}}'' | Soapy Williams | |- | 1925 | ''[[Winds of Chance]]'' | Poleon Doret | |- | 1925 | ''[[Percy]]'' | Reedy Jenkins | |- | 1925 | ''{{sortname|The|Hunted Woman}}'' | Quade | |- | 1925 | ''{{sortname|The|Unholy Three|The Unholy Three (1925 film)}}'' | Hercules, the strongman | |- | 1926 | ''Men of Steel'' | Pete Masarick | |- | 1926 | ''{{sortname|The|Isle of Retribution}}'' | Doomsdorf | |- | 1926 | ''[[What Price Glory? (1926 film)|What Price Glory?]]'' | Capt. Flagg | |- | 1926 | ''[[Beau Geste (1926 film)|Beau Geste]]'' | Hank | |- | 1927 | ''[[The Loves of Carmen (1927 film)|The Loves of Carmen]]'' | Escamillo | |- | 1928 | ''{{sortname|The|River Pirate}}'' | Sailor Fritz | |- | 1928 | ''{{sortname|A|Girl in Every Port|A Girl in Every Port (1928 film)}}'' | Spike Madden | |- | 1928 | ''[[Mother Machree]]'' | {{sortname|The|Giant of Kilkenny (Terence O'Dowd)|nolink=1}} | |- | 1928 | ''[[Hangman's House]]'' | Citizen Denis Hogan | |- | 1929 | ''[[Hot for Paris]]'' | John Patrick Duke | |- | 1929 | ''{{sortname|The|Cock-Eyed World}}'' | Top Sergeant Flagg | |- | 1929 | ''[[Strong Boy]]'' | Strong Boy | |- | 1929 | ''[[Captain Lash]]'' | Captain Lash | |- | 1929 | ''{{sortname|The|Black Watch}}'' | Capt. Donald Gordon King | |- | 1930 | ''{{sortname|A|Devil with Women}}'' | Jerry Maxton | |- | 1930 | ''[[On the Level]]'' | Biff Williams | |- | 1931 | ''[[Dishonored (film)|Dishonored]]'' | Col. Kranau | |- | 1931 | ''[[Wicked (1931 film)|Wicked]]'' | Scott Burrows | |- | 1931 | ''[[Annabelle's Affairs]]'' | John Rawson aka Hefly Jack | |- | 1931 | ''[[Women of All Nations]]'' | Capt ain Jim Flagg | |- | 1931 | ''{{sortname|The|Stolen Jools}}'' | Sergeant Flagg | |- | 1931 | ''[[Three Rogues]]'' | Bull Stanley | |- | 1932 | ''[[Rackety Rax]]'' | 'Knucks' McGloin | |- | 1932 | ''[[Guilty as Hell]]'' | Detective Capt. T.R. McKinley | |- | 1932 | ''[[While Paris Sleeps]]'' | Jacques Costaud | |- | 1932 | ''[[Devil's Lottery]]'' | Jem Meech | |- | 1932 | ''{{sortname|The|Gay Caballero}}'' | Don Bob Harkness aka El Coyote | |- | 1933 | ''[[Hot Pepper (1933 film)|Hot Pepper]]'' | Jim Flagg | |- | 1933 | ''[[Dick Turpin (1933 film)|Dick Turpin]]'' | Dick Turpin | |- | 1933 | ''[[Laughing at Life]]'' | Dennis P. McHale aka Burke aka Captain Hale | |- | 1934 | ''{{sortname|The|Captain Hates the Sea}}'' | Schulte | |- | 1934 | ''[[Wharf Angel]]'' | Turk | |- | 1934 | ''[[No More Women]]'' | Forty-Fathoms | |- | 1934 | ''{{sortname|The|Lost Patrol|The Lost Patrol (1934 film)}}'' | {{sortname|The|Sergeant|nolink=1}} | |- | 1934 | ''[[Murder at the Vanities]]'' | Police Lt. Bill Murdock | |- | 1935 | ''[[Professional Soldier (film)|Professional Soldier]]'' | Michael Donovan | |- | 1935 | ''{{sortname|The|Great Hotel Murder}}'' | Andrew W. 'Andy' McCabe | |- | 1935 | ''[[Under Pressure]]'' | Jumbo Smith | |- | 1935 | ''{{sortname|The|Informer|The Informer (1935 film)}}'' | Gypo Nolan | [[Oscar za najboljeg glumca]] |- | 1936 | ''[[Magnificent Brute]]'' | 'Big Steve' Andrews | na špici naveden kao Victor McLaglen - pobjednik Oscara |- | 1936 | ''[[Under Two Flags (1936 film)|Under Two Flags]]'' | J.C. Doyle | |- | 1936 | ''[[Klondike Annie]]'' | Bull Brackett | |- | 1937 | ''[[This Is My Affair]]'' | Jock Ramsay | |- | 1937 | ''[[Nancy Steele Is Missing!]]'' | Dannie O'Neill | |- | 1937 | ''[[Sea Devils (1937 film)|Sea Devils]]'' | CPO William 'Medals' Malone | |- | 1937 | ''[[Wee Willie Winkie (film)|Wee Willie Winkie]]'' | Sgt. Donald MacDuff | |- | 1938 | ''[[We're Going to Be Rich]]'' | Dobbie | |- | 1938 | ''[[Battle of Broadway]]'' | Big Ben Wheeler | |- | 1938 | ''[[Devil's Party]]'' | Marty Malone | |- | 1939 | ''{{sortname|The|Big Guy}}'' | Warden Bill Whitlock | |- | 1939 | ''[[Rio (1939 film)|Rio]]'' | Dirk | |- | 1939 | ''[[Full Confession]]'' | McGinnis | |- | 1939 | ''[[Captain Fury]]'' | Jerry Black aka Blackie | |- | 1939 | ''[[Ex-Champ]]'' | Tom 'Gunner' Grey | |- | 1939 | ''[[Pacific Liner]]'' | J.B. 'Crusher' McKay, Chief Engineer | |- | 1939 | ''[[Gunga Din (film)|Gunga Din]]'' | Sgt. 'Mac' MacChesney | |- | 1939 | ''[[Let Freedom Ring (1939 film)|Let Freedom Ring]]'' | Chris Mulligan | |- | 1940 | ''[[Diamond Frontier]]'' | Terrence Regan | |- | 1940 | ''[[South of Pago Pago]]'' | Bucko Larson | |- | 1941 | ''[[Broadway Limited (film)|Broadway Limited]]'' | Maurice 'Mike' Monohan | |- | 1942 | ''[[Powder Town]]'' | Jeems O'Shea | |- | 1942 | ''[[Call Out the Marines]]'' | Sgt. Jimmy McGinnis | |- | 1942 | ''[[China Girl (1942 film)|China Girl]]'' | Major Weed | |- | 1943 | ''[[Forever and a Day (1943 film)|Forever and a Day]]'' | Archibald Spavin (hotel doorman) | |- | 1944 | ''{{sortname|The|Princess and the Pirate}}'' | Captain Barrett ak The Hook | |- | 1944 | ''[[Roger Touhy, Gangster]]'' | Herman 'Owl' Banghart | |- | 1944 | ''[[Tampico (1944 film)|Tampico]]'' | Fred Adamson | |- | 1945 | ''[[Love, Honor and Goodbye]]'' | Terry O'Farrell | |- | 1945 | ''[[Rough, Tough and Ready]]'' | Owen McCare | |- | 1946 | ''[[Whistle Stop (film)|Whistle Stop]]'' | Gitlo | |- | 1947 | ''{{sortname|The|Foxes of Harrow}}'' | Captain Mike Farrell | |- | 1947 | ''{{sortname|The|Michigan Kid}}'' | Curley | |- | 1947 | ''[[Calendar Girl (1947 film)|Calendar Girl]]'' | Matthew O'Neil | |- | 1948 | ''[[Fort Apache (film)|Fort Apache]]'' | Sgt. Festus Mulcahy | |- | 1949 | ''[[She Wore a Yellow Ribbon]]'' | Top Sgt. Quincannon | |- | 1950 | ''[[Rio Grande (film)|Rio Grande]]'' | Sgt. Maj. Timothy Quincannon | |- | 1952 | ''{{sortname|The|Quiet Man}}'' | Squire 'Red' Will Danaher | Nominated – [[Academy Award for Best Supporting Actor]] |- | 1953 | ''[[Fair Wind to Java]]'' | O'Brien | |- | 1954 | ''[[Prince Valiant (1954 film)|Prince Valiant]]'' | Boltar | |- | 1954 | ''[[Trouble in the Glen]]'' | Parlan | |- | 1955 | ''[[Bengazi (1955 film)|Bengazi]]'' | Robert Emmett Donovan | |- | 1955 | ''[[City of Shadows]]'' | Big Tim Channing | |- | 1955 | ''[[Many Rivers to Cross (film)]]'' | Mr. Cadmus Cherne | |- | 1955 | ''[[Lady Godiva of Coventry]]'' | Grimald | |- | 1956 | ''[[Around the World in 80 Days (1956 film)|Around the World in 80 Days]]'' | Helmsman of the 'Henrietta' | |- | 1957 | ''{{sortname|The|Abductors}}'' | Tom Muldoon | |- | 1958 | ''[[Gli Italiani sono matti]]'' | | |- | 1958 | ''[[Sea Fury (film)|Sea Fury]]'' | Captain Bellew | |} ==Vanjske veze== {{Commons category}} *{{cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,886507,00.html|title=Milestones.|work=Time Magazine|date=27 December 1948|accessdate=19 January 2010|archivedate=2012-11-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121130062514/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,886507,00.html|deadurl=yes}} *{{IMDb name|0572142}} *[http://www.cyberboxingzone.com/boxing/mclaglen.htm McLaglen's Record at Cyber Boxing Zone] *[http://film.virtual-history.com/person.php?personid=879 Photographs of Victor McLaglen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214001413/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=879 |date=2009-02-14 }} {{Oscar za najboljeg glumca}} {{Lifetime|1886|1959|McLaglen, Victor}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Britanski bokseri]] [[Kategorija:Vodviljski zabavljači]] q8pnem8uugxhgs5dv8s6k44r0bg7uy4 0 4030468 42677721 42417970 2026-08-15T18:02:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |naslov = The Masque of the Red Death |slika = Satanas - Das Schloss der blutigen Bestie.png |director = [[Roger Corman]] |producer = Roger Corman<br />George Willoughby |screenplay = [[Charles Beaumont]]<br />[[R. Wright Campbell]] |based on = {{Based on|''[[The Masque of the Red Death]]'' i ''[[Hop-Frog]]''|[[Edgar Allan Poe]]}} |music = [[Dave Lee (jazz muzičar)|David Lee]] |cinematography = [[Nicolas Roeg]] |editing = Ann Chegwidden |starring = [[Vincent Price]]<br />[[Hazel Court]]<br />[[Jane Asher]] |studio = Alta Vista Productions |distributor = [[American International Pictures|AIP]]<br />[[Anglo-Amalgamated]] |released = {{Film date|1964|6|24|df=y}} |runtime = 90 min. |country = {{flagcountry|GBR}}<br />{{flag|Sjedinjene Države}} |language = engleski |gross = 121.794 prodanih kino-ulaznica (Francuska)<ref>[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=en&prev=search&rurl=translate.google.com.au&sl=fr&u=http://www.boxofficestory.com/box-office-roger-corman-c25219334&usg=ALkJrhhPRR4k6t8SO7XOpFPK6Cs9OEHuHQ Podaci o gledanosti filmova Rogera Cormana u Francuskoj] na Box Office Story</ref> }} '''''The Masque of Red Death''''' ({{jez-sh|Maska Crvene smrti}}) je [[UK|britansko]]-[[SAD|američki]] [[horor film]] snimljen 1964. godine u režiji [[Roger Corman|Rogera Cormana]]. Predstavlja pretposljednje ostvarenje iz Cormanovog ciklusa temeljenog na prozi [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poe]]. Kao predložak je iskorištena znamenita [[The Masque of Red Death|istoimena]] priča, kojoj su u scenariju [[Charles Beaumont|Charlesa Beaumonta]] dodani motivi priče ''[[Hop-Frog]]''. Glavni lik, koga tumači [[Vincent Price]], je knez Prospero, okrutni i izopačeni feudalac u Italiji 12. vijeka, koji se pred epidemijom [[kuga|kuge]] zatvara u svoj zamak, pozvavši niz gostiju kako bi se sa njima posvetio različitim izopačenim užicima. Radnja prikazuje kako po Prospera, za koga se ispostavi da je [[satanizam|satanist]], i njegove goste svejedno dolazi neznanac zna kao Crvena smrt (čiji lik tumači [[John Westbrook (glumac)|John Westbrook]]), a kome će izbjeći jedino oteta seljanka (koju glumi [[Jane Asher]]). Cormanu je, prema vlastitim riječima, Poeova originalna priča bila izuzetno draga, te ju je namjeravao ekranizirati nekoliko godina ranije, netom nakon [[House of Usher (film)|''House of Usher,'']] prvog filma u ciklusu. Nakraju je odlučio odgoditi projekt, pribojavajući se da će publika pronaći previše sličnosti sa [[Ingmar Bergman|Bergmanovim]] ''[[Sedmi pečat|Sedmim pečatom]]''. U međuvremenu su mu uspjesi drugih filmova iz ciklusa omogućili da pribavi nešto veći budžet od uobičajenog, odnosno koristi usluge [[london]]skih studija. ''The Masque of Red Death'' na kraju nije postigao željeni komercijalni uspjeh, a šef matičnog studija [[Samuel Z. Arkoff]] ga je proglasio "umjetničarskim". Sa druge strane, kritičari su bili oduševljeni, te se danas smatra jednim od klasičnih ostvarenja žanra i jednom od najboljih nastupa Vincenta Pricea. Četvrt vijeka kasnije je u Cormanovoj produkciji snimljen [[The Masque of Red Death (film, 1989)|istoimeni remake]], ali je on doživio neuspjeh i kod publike i kod kritike. ==Uloge== * [[Vincent Price]] ... Princ Prospero * [[Hazel Court]] ... Juliana, njegova ljubavnica * [[Jane Asher]] ... Francesca, seljanka * [[David Weston (glumac)|David Weston]] ... Gino, Francescin ljubavnik * [[Nigel Green]] ... Ludovico, Francescin otac * [[John Westbrook (glumac)|John Westbrook]] ... Crvena smrt * [[Patrick Magee (glumac)|Patrick Magee]] ... Alfredo * Skip Martin ... Hop Toad, patuljasta dvorska luda * Verina Greenlaw ... Esmeralda, ljubavnica Hop Toada == Reference == {{izvori}} ==Vanjske veze== {{commons cat}} *{{IMDb title|0058333}} *[http://www.hollywoodgothique.com/masqueofreddeath1964.html The Masque of the Red Death - A Hollywood Gothique Retrospective] *[http://sensesofcinema.com/2013/cteq/death-has-no-master-roger-corman-and-the-masque-of-the-red-death/#b2 Article on film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150315232427/http://sensesofcinema.com/2013/cteq/death-has-no-master-roger-corman-and-the-masque-of-the-red-death/#b2 |date=2015-03-15 }} at [[Senses of Cinema]] {{Roger Corman}} {{Charles Beaumont}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Masque of Red Death, The}} [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Horor filmovi]] [[Kategorija:Filmovi fantastike]] o0k1y5ygoutp8p0vjp12knvsxsurp4k 0 4537048 42677836 42632741 2026-08-16T05:10:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677836 wikitext text/x-wiki '''Web kasting''' podrazumijeva emitovanje ili prikazivanje medijskih sadržaja putem [[Internet]]a. Web kasting omogućava korisnicima da slušaju [[radio]] stanice ili muziku, gledaju televizijske programe i filmove, kao i uspostavljanje [[video poziv]]a. Web kasting nije nešto savremeno, jer se ideja razvijala ranih devedesetih.<ref>[http://www.ehow.com/facts_7158373_history-webcasting.html, preuzeto 07.06.2012; 21:57]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.webopedia.com/TERM/W/Webcast.html, |title=preuzeto 07.06.2012; 21:58 |access-date=2015-07-17 |archive-date=2019-08-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819161051/https://www.webopedia.com/TERM/W/Webcast.html, |url-status=dead }}</ref> === Nastanak termina „web kasting“ === Termin „web kasting“ je skovan ranih devedesetih od strane web kasting pionira [[Mark Kjuban|Marka Kjubana]], [[Hauard Gordon|Hauarda Gordona]], [[Vilijam Mjutual|Vilijama Mjutuala]] i [[Pegi Majls]]. Oni su se skupili i doveli grupu [[web kaster]]a kako bi izabrali termin koji bi najbolje opisivao tehnologiju za direktno emitovanje audio i video sadržaja preko Interneta. Termin „net kasting“ uzet je u razmatranje, ali je jedan od najranijih članova web kast zajednice posjedovao kompanije pod imenom „[[NetCast]]“, tako da je taj naziv ispao iz konkurencije. Grupa je takođe diskutovala o nazivima knjiga za „National Association of Broadcasters“, koje su pisali Pegi Majls i [[Din Sakai]]. Trenutni naziv „webkast“ prvi je upotrijebio [[Danijel Moran]] u svojoj priči iz 1988. godine „The Armageddon blues“.<ref>[http://eventskerala.blogspot.com/2007/11/history-of-webcasting.html, preuzeto 07.06.2012; 22:06]</ref> === Počeci === Web kasting je prvi put javno opisan 1989. godine u Njujorku na InterTainment 89. Projekat je prezentovao [[Brajan Rejla]] iz „GTE Laboratories“. On je prepoznao da slušaoci/gledaoci ne bi trebali biti prinuđeni da skidaju čitav sadržaj da bi ga gledali/slušali, dokle god je [[klijent računar]] u mogućnosti da prima i prezentuje podatke mnogo brže nego što korisnik može da ih isprati. Web kasting debituje u martu 1992. godine kao prvo radio emitovanje na Internetu. Početkom 1995. godine, [[ESPN]] emituje prvi živi radio prenos na Internetu – bejzbol utakmicu između Jenkija i Marinaca. Do 1996. godine, postojale su 82 radio stanice na Internetu. Do 2010. godine, web kasting postaje uobičajen način emitovanja za većinu većih radio i televizijskih stanica.<ref>[http://www.ehow.com/facts_7158373_history-webcasting.html, preuzeto 07.06.2012; 22:18]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://eventskerala.blogspot.com/2007/11/history-of-webcasting.html, preuzeto 07.06.2012; 22:19]</ref> === Radio web kasting === Najuobičajniji način da se radio emituje na Internetu je korištenje tehnologije koja koristi „lossy“ audio [[kodek]]. Najpopularniji formati za emitovanje koriste [[MP3]], [[Ogg Vorbis]], [[Windows Media Audio]], [[Real Audio]] i MPEG – 2/4 kodeke. Bitovi se emituju preko mreže u [[Transmisioni kontrolni protokol|TCP]] i [[UDP (protokol)|UDP]] paketima, koji se zatim spajaju i puštaju za nekoliko sekundi.<ref>{{cite book|last1=Hoeg|first1=Wolfgang|last2=Lauterbach|first2=Thomas|title=Digital Audio Broadcasting: Principles and Applications of DAB, DAB + and DMB|url=http://books.google.com/books?id=T0KSa6w3qH4C&pg=PA26|date = 3. 6. 2009.|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-74619-6|pages=26-}}</ref> Onlajn radio emitovanje (web kasting) je rođeno devedesetih kao riješenje za muzičku industriju koja je nastojala da poboljša svoju poziciju prema aktivistima. Prva tradicionalna radio stanica koja je emitovala program preko Interneta bila je [[WXYC]].<ref>{{Cite web |title=preuzeto 07.06.2012; 22:43 |url=http://www.radiobunch.com/online-radio-history.html, |access-date=2015-07-17 |archive-date=2015-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002061241/http://www.radiobunch.com/online-radio-history.html, |dead-url=yes }}</ref> Termin koji se odnosi na radio web kasting može da ima dva značenja. Internet radio može biti koncipiran kao program koji uživo emituje sadržaj na Internetu, ali može biti i arhivski sajt sa muzičkim sadržajima dostupnim na zahtjev. Takođe, zemaljska radio stanica može koristiti web kasting da poveća tržišno učešće. Najčešće se osnivaju Internet radio stanice koje ne emituju zemaljski signal, već djeluju na Internetu i kreću od nule.<ref>[http://www.tangentsunset.com/internetradio.htm, preuzeto 07.06.2012; 22:43]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://www.linuxjournal.com/article/6218, preuzeto 07.06.2012; 22:59]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Radio web kasting se razlikuje od tradicionalnih radio stanica na tri načina:<ref>[http://www.ebu.ch/fr/technical/trev/trev_304-webcasting.pdf, preuzeto 07.06.2012; 22:51]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Web kasting je relativno novi način slušanja radija preko [[računar]]a. Korisnik posjeduje novi interfejs i ima mogućnost da pretražuje različite sadržaje prema imenu stanice, regiji, stilu. Na Internetu je irelevantna podjela na frekvencije ([[FM]] ili [[AM]]) ili multipleks ([[DAB]]). Korisnik može sastavljati liste svojih preferencija, a tradicionalne radio stanice na Internetu nude sadržaje na zahtjev, tako da se svaka emisija može preslušati kada to odgovara korisniku * Web kasting širi dijapazon ponude radio usluga. To danas mogu biti tradicionalne (zemaljske) radio stanice, Internet stanice, [[portal]]i ili nezavisni korisnici * Radio sadržaji na [[svetska mreža|svjetskoj mreži]] se razlikuje od radio emitovanja u tradicionalnom smislu. Tamo gdje je razvoj mreže zemaljskih radio stanica ograničen, postoji bezbroj Internet stanica. === Web televizija === Prva emitovanja televizijskih programa na Internetu počinju 1994. godine, kada je [[ABC World News]] počela web kasting vijesti. Kao što je [[Audionet]] bila prva kompanija koja se bavila radio prenosima, tako je [[Cisco]] obavio najranije poslove u vezi sa televizijskim web kastingom. Od ovih pionirskih dana Internet televizije do danas su se razvili najpopularniji servisi kao što su LiveTV, [[video na zahtjev]] i [[interaktivna televizija]].<ref>{{Cite web |title=preuzeto 07.06.2012; 23:11 |url=http://www.steves-digicams.com/knowledge-center/how-tos/online-sharing-social-networking/the-history-of-internet-television.html#b, |access-date=2015-07-17 |archivedate=2012-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120719095511/http://www.steves-digicams.com/knowledge-center/how-tos/online-sharing-social-networking/the-history-of-internet-television.html#b, |deadurl=yes }}</ref> Web televizija se pojavila 1996. godine, a tehnologiju su razvile kompanije Diba Inc i [[Zenith Electronics]]. Zenith je krajem 1996. godine razvio [[Netvision]] – prvu opremu koja je korištena za gledanje web televizije. Prvi model je sadržao [[ekran]] od 27 inča i ugrađeni [[modem]] koji je koštao 999 dolara, a drugi, veći model sa ekranom od 35 inča (pod imenom Inteq) koštao je 3.499 dolara. Kasnije su [[Soni|Sony]] i [[Filips|Phillips]] pravili jeftiniju tehnologiju, jer su odvojili web kasting set od televizijskog. U aprilu 1997. godine, [[Majkrosoft]] je otkupio WebTV mrežu za 425 miliona dolara, te zaštitio ime.<ref>[http://inventors.about.com/library/inventors/bl_web_tv.htm, preuzeto 07.06.2012; 23:26]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Najznačajniji događaj koji je pokazao mogućnosti web kastinga bila je serija [[WhirlGirl]], priča o djevojci pod imenom Kia Kros, koja je 1997. godine debitovala na Internetu kao prvi sadržaj produciran samo za web. Svoju licencu dobija prelaskom u vlasništvo [[Showtime Network]] [[web sajt]]a u januaru 1999. godine.<ref>[http://www.broadcastingcable.com/article/138040-WhirlGirl_seeks_big_TV_break.php, preuzeto 07.06.2012;23:16]</ref><ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BDW/is_11_40/ai_54148182/, |title=preuzeto 07.06.2012; 23:17 |access-date=2015-07-17 |archive-date=2005-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050612080323/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0BDW/is_11_40/ai_54148182 |url-status=dead }}</ref> === Video web kasting === Video web kasting je mogućnost koju nudi web, a odnosi se na slanje sadržaja u kompresovanoj formi koja se prikazuje korisnicima u realnom vremenu. Za gledanje sadržaja potreban je [[plejer]], koji može biti dio [[internet pregledač|web prelistača]] ili poseban program koji je potrebno nabaviti na sajtu web kastera. Emitovanje video sadržaja se uglavnom obavlja tako što se šalju već snimljeni prilozi, ali se sadržaji mogu prenositi uživo. U živom prenosu, video signal je konvertovan u kompresovani digitalni signal i prenošen od specijalnog web servera koji ima mogućnost multiplikacije, tj. ima mogućnost slanja istog sadržaja velikom broju korisnika u isto vrijeme.<ref>[http://searchunifiedcommunications.techtarget.com/definition/streaming-video, preuzeto 07.06.2012; 23:38]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Onlajn web emitovanje je danas jedan od najpopularnijih servisa [[svetska mreža|mreže]]. Postoje mnogi web sajtovi koji nude usluge web kastinga, a najpoznatiji su: [[Jutub|Youtube]], [[Vimeo]], [[Metacafe]], [[Hulu]], [[Veoh]], [[Twitch]], [[Own3d]] ...<ref>[http://www.techsupportalert.com/top-5-video-streaming-websites.htm, preuzeto 07.06.2012; 23:41]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Povezano == * [[Video na zahtjev]] * [[Svetska mreža|Svjetska mreža]] * [[Internet]] * [[Jutjub]] * [[IPTV]] * [[MP3]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://thenextweb.com/insider/2012/04/17/cbs-interactive-partners-with-twitch-tv-and-major-league-gaming-to-form-esports-behemoth/ Web kasting kompanija] * [http://socialnetworkinglab.com/2009/04/21/podcast-webcast/ Video objašnjenja web kastinga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627055621/http://socialnetworkinglab.com/2009/04/21/podcast-webcast/ |date=2015-06-27 }} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Televizija]] [[Kategorija:Radio]] b6e166whblenvrvmhsenfip9soetnyp 0 4558144 42677837 42669999 2026-08-16T05:20:44Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 21 books for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677837 wikitext text/x-wiki {{Film | tip = igrani | naziv filma = ''Dog Day Afternoon'' | prevod naziva = ''Pasje popodne'' | slika = Dog Day Afternoon film poster.jpg | opis slike = | tagline = | režija = [[Sidney Lumet]] | žanr = | produkcija = [[Martin Bregmand]]<br>Martin Elfland | scenarij = [[Frank Pierson]] | naracija = | uloge = [[Al Pacino]]<br> [[John Cazale]]<br> [[James Broderick]]<br> [[Charles Durning]] | glazba = [[Victor J. Kemper]] | distributer = [[Warner Bros.]] | godina = {{Film date|1975|09|20}} | trajanje = 121 min. | država = {{flagcountry|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | studio = Artists Entertainment Complex | budžet = $1,800,000 | zarada = | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = | montaža = [[Dede Allen]] | specijalni efekti= | scenografija = | kostim = | šminka = | kamera = | zvuk = | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = 0072890 }} {{Italictitle}}'''''Dog Day Afternoon''''' ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. ''Pasje popodne''<ref>{{Cite AV media|title=Pasje popodne|url=https://tvprofil.com/me/film/3561/pasje-popodne|language=|access-date=2024-04-16|via=tvprofil.com|archive-date=2020-06-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20200626024403/https://tvprofil.com/me/film/3561/pasje-popodne|url-status=dead}}</ref>) je američki [[Kriminalistički film|kriminalistički]] [[dramski film]] iz 1975. koji je režirao [[Sidney Lumet]] prema scenariju koji je napisao [[Frank Pierson]], a koji sa zasniva na stvarnom događaju objavljenom u članku časopisa ''[[Life (časopis)|Life]]'' u kojem su [[John Wojtowicz]] i [[Salvatore Naturale]] pokušali da opljačkaju banku u [[Brooklyn]]u 22. augusta 1972., između ostalog kako bi platili [[Terapija korekcije pola|terapiju korekcije pola]] Johnovoj transseksualnoj partnerki. Glavne uloge tumače [[Al Pacino]], [[John Cazale]], [[James Broderick]] i [[Charles Durning]]. Nakon premijere, film je naišao na pohvale kritičara, a neki su smatrali da se po tonu ističe [[anti-establišment]]om. Drugačije mišljenje imao je sam Wojtowicz, koji je prigovarao da se film svega „30%“ držao istinitih događaja. Državni filmski registar [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] je 2009. uključilo film u svoj arhiv zbog „kulturnog, istorijskog ili estetskog značaja“.<ref>{{Cite news |title=25 new titles added to National Film Registry |newspaper=Yahoo News |publisher=Yahoo |date=December 30, 2009 |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20091230/ap_en_mo/us_classic_films_glance |accessdate=December 30, 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100102065458/http://news.yahoo.com/s/ap/20091230/ap_en_mo/us_classic_films_glance |archivedate=2010-01-02 }}</ref> == Radnja == Dana 22. avgusta 1972. godine, [[John Wojtowicz|Sonny Wortzik]] i njegovi prijatelji [[Salvatore Naturile|Sal Naturile]] i Stevie pokušavaju da opljačkaju Prvu bruklinsku štedionicu. Plan se odmah pokvari kada Stevie izgubi živce i pobegne. Sonny otkriva da su stigli nakon naplate i pronalaze samo 1.100 dolara u gotovini. Sonny uzima putničke čekove banke i spaljuje matičnu knjigu u kanti za smeće, ali dim izaziva sumnju napolju, i zgradu ubrzo opkoli policija. Pored zgrade se takođe skupljaju TV reporteri i posmatrači. Dvojica uspaničenih pljačkaša uzimaju zaposlene u banci za [[Talac|taoce]]. Detektiv narednik Eugene Moretti poziva banku i Sonny blefira da je spreman da ubije taoce. Sal uverava Sonnyja da je spreman da ubije taoce ako bude neophodno. Moretti preuzimama ulogu pregovarača dok agent [[FBI]] Sheldon prati njegove aktivnosti. Čuvar banke, koji je jedan od talaca, ima napad astme i Sonny ga pušta u znak dobre volje. Moretti ubeđuje Sonnyja da izađe napolje. Koristeći glavnog blagajnika, Sylviju, kao štit, Sonny započinje dijalog sa Morettijem koji kulminira njegovim uzvikom „Attica! Attica!“ kojim se poziva na nedavnu [[Zatvorska pobuna u Attici|pobunu u zatvoru Attica]]. Publika počinje da navija za Sonnyja. Sonny zahteva vozilo da odveze sebe i Sala do aerodroma kako bi mogli da se ukrcaju u avion i pobegnu iz države. Zahteva i da se donesu pice za ogladnele taoce i da dovedu njegovu ženu u banku. Ispostavi se da je Sonnyjeva „žena“ Leon Shermer, [[Transžena|trans žena]] koja otkriva da je razlog za pljačku bila potreba za novcem za njenu operaciju promene pola.Ona takođe otkriva da Sonny ima bivšu ženu Angie, sa kojom nije u dobrim odnosima, i dvoje dece. Kako se približava noć, svetla banke se gase dok Sheldon preuzima komandu nad scenom. Odbija da Sonnyju pruži dodatne usluge, ali kada menadžer banke Mulvaney dospe u dijabetički šok, Sheldon pušta doktora unutra. Sheldon zatim ubeđuje Leona da razgovara sa Sonnyjem preko. Leon je dovedena iz bolnice Bellevue, u kojoj boravi zbog pokušaja samoubistva. Leon odbija Sonnyjevu ponudu da se pridruži njemu i Salu u njihovom bekstvu i Sonny kaže policiji da Leon nema veze sa pljačkom. Sonny pristaje da pusti Mulvanija da ode, ali menadžer odbija da napusti svoje zaposlene. FBI poziva Sonnyija iz banke da razgovara sa svojom majkom, koja ne uspeva da ga ubedi da se preda. Vrativši se unutra, Sonny diktira svoju volju jednom od talaca, sekretarici banke, ostavljajući novac od svog životnog osiguranja Leonu za operaciju i Angie. Kada stigne tražena limuzina, Soni proverava ima li skrivenog oružja ili zamkii bira agenta Murphyja da odveze njega, Sala i preostale taoce do [[Internacionalni aerodrom John F. Kennedy|aerodroma Kennedy]]. Sonny sedi napred pored Murphyja sa Salom iza. Murphy više puta traži od Sala da uperi pištolj u krov kako ga Sal slučajno ne bi upucao. Dok čekaju na aerodromskoj pisti da se avion izvuče na poziciju, Sal oslobađa još jednog taoca, koja mu daje svoje brojanice za njegovo prvo putovanje avionom. Murphy ponovo podseća Sala da uperi pištolj gore. Sal to čini, a Sheldon hvata Sonnyjevo oružje, dozvoljavajući Murphyju da izvuče revolver skriven u naslonu za ruke i puca Salu u glavu. Sonny biva uhapšen, a taoci oslobođeni. Film se završava dok Sonny gleda kako Salovo telo izvlače iz auta na nosilima. Tekst na ekranu otkriva da je Sonny osuđen na dvadeset godina zatvora, da Angie i njena deca žive od socijalne pomoći i da je Leon sada žena i boravi u New Yorku. ==Uloge== {{Div col}} * [[Al Pacino]]: Sonny Wortzik ([[John Wojtowicz]]) * [[John Cazale]]: Sal Naturile ([[Salvatore Naturile]]) * [[Charles Durning]]: poručnik Eugene Moretti (Louis C. Cottell) * [[Chris Sarandon]]: Leon Shermer ([[Elizabeth Eden]]) * [[Penelope Allen]]: Sylvia (Shirley „Mouth” Ball) * [[Sully Boyar]]: Mulvaney (Robert Barrett) * [[Susan Peretz]]: Angie (Carmen Wojtowicz) * [[James Broderick]]: [[FBI]] agent Sheldon (Richard J. Baker) * [[Lance Henriksen]]: FBI agent Murphy (James Murphy) * [[Carol Kane]]: Jenny „veverica” * [[Beulah Garrick]]: Margaret * [[Sandra Kazan]]: Deborah * [[Estelle Omens]]: Edna (Josephine Tuttino) * [[Marcia Jean Kurtz]]: Miriam * [[Amy Levitt]]: Maria * [[Gary Springer]]: Stevie (Robert Westenberg) * [[John Marriott (glumac)|John Marriott]]: Howard (Calvin Jones) * [[Philip Charles MacKenzie]]: doktor * [[Dick Anthony Williams]]: vozač limuzine/ FBI agent * [[Judith Malina]]: Sonnyjeva majka (Theresa Basso-Wojtowicz) * [[Dominic Chianese]]: Sonnyjev otac * [[Edwin Malave|Edwin „Chu Chu” Malave]]: Marijin dečko * [[Lionel Pina]]: dostavljač pice {{div col end}} == Istorijat == Dana 22. avgusta 1972. godine John Wojtowicz, Salvatore Naturile i Robert Westenberg pokušali su da opljačkaju filijalu [[Chase Bank|Chase Manhattan banke]] u 450 Avenue P u Gravesendu, Brooklyn.{{sfn|Associated Press staff|1972|p=1}}{{sfn|UPI staff|p=1|1972}} Pljačkaši su imali za cilj da uzmu 150.000 do 200.000 dolara (što je ekvivalentno 1,4 miliona dolara u 2022.) za koje su očekivali da će biti isporučeni u 15:30. tog popodneva oklopnim kamionom. Prema Wojtowiczu, informaciju je dobio od izvršnog direktora Chase Manhattan-a kojeg je upoznao u gej baru u [[Greenwich Village|Greenwich Village-u]].{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=2C}} Ušli su u banku u 15.00 časova. da bi otkrili da je kamion odneo novac u 11:00 časova. Pljačkaši su uzeli 29.000 dolara (što odgovara 202.900 dolara u 2022.) koji su bili dostupni u filijali i pokušali da pobegnu. Westenberg je pobegao, ali su Wojtowicz i Naturile ostavljeni pošto je policija stigla na lice mesta. Pljačka se potom pretvorila u talačku krizu.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=30}} Dva sata nakon početka pregovora Wojtowicz i Naturile su proširili listu zahteva policiji: osloboditi Elizabeth Eden (Ernest Aron) iz bolničkog centra okruga Kings u zamenu za taoca, doneti hamburgere i koka-kolu i obezbediti prevoz do Kennedy aerodroma za njih i taoce. Wojtowiczevim rečima: „Želim da isporuče moju ženu ovde iz King's County bolnice. Njegovo ime je Ernest Aron. To je momak. Ja sam gej.“{{sfn|Venema, Vibeke|2015}} Takođe su tražili avion da odleti na bezbednu lokaciju, gde je trebalo da budu oslobođeni nepovređeni taoci.{{sfn|Kluge, P.F|Moore, Thomas|1972|p=68–69}} Posle više od četrnaest sati držanja talaca, Naturile je ubijen, a Wojtowicz je uhapšen na aerodromu Kennedy.{{sfn|New York Times staff|1973|p=81}}{{sfn|Mulligan, Arthur|1972|p=1}} Wojtowicz je rekao sudiji Anthony J. Traviji da je motiv za pljačku bio plaćanje operacije promene pola za Eden.{{sfn|UPI staff|1973|p=3}} Ubrzo nakon pokušaja samoubistva 1971, Eden je izrazila svešteniku Gennaro Aurichiju želju da se uda za Wojtowicza. Aurichio se prisetio da mu je Eden rekla: „Sve sam zbunjena. Želim da budem devojka. Moram da se udam za momka sa kojim sam te upoznala. Ako ne, sledeći put ću biti uspešnija.“{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=[https://www.newspapers.com/clip/66883832/ 31C]}} Aurichio je pristao da izvede ceremoniju. Rekao je Eden da će „blagosloviti“ nju i Wojtowicza, ali da nije u stanju i da ne želi da „sklopi homoseksualni brak“. Aurichiju je kasnije oduzeta dozvola.{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=[https://www.newspapers.com/clip/66883832/ 31C]}} Arthur Bell, [[Istraživačko novinarstvo|istraživački novinar]], izrazio je uverenje da je operacija bila periferni motiv za pljačku.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=[https://news.google.com/newspapers?id=FONLAAAAIBAJ&sjid=NIwDAAAAIBAJ&hl=es&pg=4453%2C1741071 62]}} Bell je upoznao Wojtowicza ranije preko [[Savez gej aktivista New Yorka|Saveza gej aktivista]], pod pseudonimom „Littlejohn Basso“.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=60}} U svom članku koji je objavio ''[[The Village Voice]]'', on je izložio Wojtowiczevu vezu sa pornografom Mikeom Umbersom i predložio da je pljačku organizuje [[kriminalna porodica Gambino]].{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=62}} == Produkcija == === Razvoj === ''Life'' je u izdanju od 22. septembra 1972. objavio hroniku pljačke. Film, koji su napisali [[P. F. Kluge]] i [[Thomas Moore]], nazvan je „Momci u banci“. U njemu je detaljno opisano zadržavanje i eventualno [[Stokholmski sindrom|združivanje talaca sa njihovim otmičarima]].{{sfn|Kluge, P.F|Moore, Thomas|1972|p=66}} Autori su uporedili Wojtowiczevu pojavu sa [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] ili Al Pacinom.{{sfn|Erickson, Hal|p=36|2017}} Hronika je privukla pažnju producenta [[Martin Elfand|Martina Elfanda]].{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} Elfand je to odneo [[Martin Bregman|Martinu Bregmanu]], koji je zainteresovao [[Richard Shepherd|Richarda Shepherda,]] izvršnog direktora [[Warner Bros.]]{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=114}} Elfand je angažovao Klugea i Moora da intervjuišu ljude uključene u priču. Pre nego što je scenario napisan, Elfand je želeo da se uveri da je potpisao izdanje svih intervjuisanih za prava na priču. Nakon pregovora, svaki talac je dobio 600 dolara (oko 4.000 dolara 2022. godine); jedan talac je tražio još novca i nije bio uključen u scenario. Westenbergu je prvobitno ponuđeno 2.000 dolara, ali je on to odbio po savetu svog advokata, pošto je još uvek služio dvogodišnju kaznu. Nakon što je pušten, zadovoljio se sa 750 dolara.{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} Wojtowicz je dobio 7.500 dolara (oko 49.400 dolara 2022.) za prava na priču. Od novca je namenio 2.500 dolara za Edeninu operaciju.{{sfn|UPI staff|1973|p=3}} Novine su izvestile da je Wojtowiczu dodeljen jedan procenat neto profita filma;{{sfn|Jones, J.R.|2014}} Bregman je kasnije porekao da je njegova kompanija, Artists Entertainment Complex, obećala Wojtowiczu procenat bruto zarade. Bregman je dodao da bi Wojtowiczu dao 25.000 dolara ako film bude uspešan kao ''[[Serpico]]''.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} Wojtowiczev advokat, Mark Landsman, zadržao je 3.500 dolara od primljene uplate.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} U međuvremenu, Warner Bros je platio Naturileovu sahranu.{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} Radni naziv filma je bio ''Momci u banci''.{{sfn|Alyson Publications staff|1990|p=32}} Budžet je postavljen na procenu od 3,5 miliona dolara (ekvivalentno 23,07 miliona dolara u 2022. godini),{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} ili 3,8 miliona dolara (ekvivalentno 25,05 miliona dolara u 2022. godini).{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}} [[Frank Pierson]] je angažovan da napiše scenario. Pored istraživanja Klugea i Moora, Pierson je sproveo i svoje. Kontaktirao je novinara [[Randy Wicker|Randyja Wickera]], koji je pokrio priču o pljački za gej publikacije i pružio dodatne informacije o tadašnjoj sceni gej noćnih klubova na Menhetnu.{{sfn|Washington Post-LA Times News Services| 1974|p=72}} Pierson je odlučio da želi da usredsredi priču na Wojtowicza, koji je odbio da primi Piersona u zatvoru dok je bio u finansijskom sporu sa Warner Bros. Pierson je analizirao snimke intervjua i novinskih članaka o pljački i obratio se onima koji su umešani za dodatne informacije. Pierson nije mogao da definiše Wojtowiczev karakter jer je na svakog od sagovornika ostavljao drugačiji utisak. Projekat ga je izmorio, ali nije mogao da odustane, jer je potrošio svoj gotovinski avans. Pierson je pregledao svoj materijal i došao do zaključka da su Wojtowiczeva neispunjena obećanja svuda prisutna. Pierson ih je posmatrao kao „priču o banci ” i neuspeh pljačke. Pierson je završio scenario do Božića 1973. godine.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} Autor [[Leslie Waller]] je kasnije radio na romanizaciji Piersonovog scenarija, koja je trebalo da bude objavljena nakon objavljivanja filma od strane [[Dell Publishing|Dell Publishing-a]].{{sfn|Copyright Office|1976|p=1784}} === Kasting === Sa gotovim scenarijem, Bregman se u Londonu susreo sa rediteljem Sidneyem Lumetom i Paccinom.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} Pacino, koga je u to vreme predstavljao Bregman, pristao je da igra ulogu. Zatim je odustao, a Dustin Hoffman je izrazio interesovanje. Bregman se nije sastao sa Hoffmanom; smatrao je da Pacino jedini može da odglumi „osetljivost“ i „ranjivost“ neophodne za ulogu.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=114}} Posle više razgovora, Pacino je prihvatio ulogu, ali je onda ponovo odbio. Bregman je to pripisao Pacinovoj upotrebi [[Metodska gluma|metodske glume]] i rekao da je to „možda bio svet koji [Pacino] nije želeo da istražuje“. Bregman je dodao da dotad „nijedna velika zvezda nikada nije igrala gej lika“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Želeo je da snimi film sa Pacinom. Pacino je treći put odustao od projekta i rekao Bregmanu da želi da se vrati u pozorište. Rekao je da „nikada neće izvršiti prilagođavanje neophodno za filmove“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Pacino se ponovo vratio projektu i svoje ponašanje pripisao stresu i opijanju, rekavši da mu je potreban „život van posla“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Lumet je pomenuo karakterizaciju „ludog života“ Sonnyja Wortzika (Wojtowicza) kao izvor stresa za Paćina.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Na sastanku pre probe, Pacino je zamolio Piersona i Lumeta da ublaže Sonnyjev karakter; njegov zahtev je odbijen.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Eden je opisala Wojtowicza kao „veoma dominantnu osobu“{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} i dodala: „on je dobroćudan... ali je ponekad preterao... užasavao me je“.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=32}} Wicker je kasnije rekao da je scenario filma prikazao Wojtowicza kao „racionalnijeg nego što je zaista bio“.{{sfn|Getlen, Larry|2014}} {{Quote box|align=right|width=20%|text=„U osnovi sam mislio da je najvažnija stvar koju treba prikazati ljudski sukob, ljudski plač, ljudska potreba. I da se udubim u to. Pokušao smo to nekako da pronađem i prikažem u ovoj bizarnoj situaciji."|author=— Al Pacino{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}}}} Veći deo glumačke ekipe sastojao se od glumaca sa kojima je Paćino nastupao u [[Broadway]] predstavama.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} Pacino je tražio od Lumeta da postavi [[John Cazale]]a kao Sal Naturilea,{{sfn |Schulman, Michael|2016|p=136}} čije ime jedino nije promenjeno u filmu.{{sfn|Harris, Scott Jordan|2011|p=56}} Pacino je zajedno sa Cazaleom glumio u predstavi [[Izrael Horovitz|Israela Horovitza]] ''[[Indijanac želi Bronks]]'', a zatim u filmu ''[[The Godfather (film)|Kum]]'' iz 1972. godine.{{sfn|Schoell, Villiam|1995|p=18 }}{{sfn|UPI staff 2|1972|p=24}} Lumet u početku nije bio ubeđen. Cazale je imao trideset devet godina,{{sfn|Niemi, Robert|2006|p=404}} dok je Naturile imao osamnaest godina u vreme njegove smrti, ali je Lumet pristao nakon što ga je upoznao.{{sfn|Harris, Skot Džordan|2011|p=56}} [[Penelope Allen]] je glumila Sylviju „Mouth“ (na osnovu Širli „Mouth“ Ball),{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} i radila je sa Pacinom pre u filmu ''[[Scarecrow (film, 1973)|Strašilo]]''.{{sfn|Schoell, Villiam|2016|p=45}} Za ulogu Wortzikove majke, Pacino je tražio od Lumeta da glumi [[Judith Malina]], suosnivač [[Living Theatre]].{{sfn|Rapf, Joanna|2006|p=67}} Lumet je želeo da prikaže razliku između uličnog policajca i policajca koji radi u kancelariji. [[Charles Durning]]{{sfn|Murphi, Mari|1975|p=11 (Deo IV)}} i [[James Broderick]]{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} su glumili Morettija i Sheldona, iako je Lumet u početku odlučio da Durning bude menadžer banke, a da Broderick igra Morettija sve dok Pacino nije intervenisao. Pošto je Durning takođe radio na filmu [[Robert Wise|Roberta Wisea]] ''[[Two People (film)|Two People]]'', Lumet i Wise su morali da usklade njegov raspored, dok je leteo između Kalifornije i Njujorka.{{sfn|Lumet, Sidnei|2005}} [[Sully Boyar]] je dobio ulogu menadžera banke Mulvaneya (zasnovano na Robertu Barrettu).{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} [[Chris Sarandon]] je ubedio Lumeta i Pacina tokom čitanja teksta i dobio je ulogu Leona Shermera. Lumet ga je zamolio da pomeri fokus svoje karakterizacije na „malo manje [[Blanche DuBois]], malo više domaćica iz Queensa“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} Probe su trajale tri nedelje,{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} a naziv projekta je promenjen u Dog Day Afternoon. Pierson je leteo iz Los Anđelesa u Njujork na Lumetov zahtev. Pacino je odbio da poljubi Sarandona u sceni jer je mislio da je „eksploatatorska“; smatrao je da je scenario nastavio da „gura gej pitanje“ publici.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} On je izrazio stav da su gledaoci već znali da su likovi homoseksualci i da umesto toga žele da prenesu neuspeh veze. Pierson se složio; shvatio je da se par zapravo nije poljubio i da su zapravo vodili telefonski razgovor. Pierson je modifikovao scenu da uključi poziv.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} [[Nacionalna radna grupa za LGBT prava SAD|Nacionalna radna grupa za gej prava]] odobrila je scenario. Ronald Gold, tadašnji direktor organizacije, pozdravio ga je kao „osetljiv i pristojan“.{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} === Snimanje === ==== Uvodna scena ==== Snimanje je trajalo između septembra i novembra 1974. godine.{{sfn|AFI staff|2020}} Uvodna montaža prikazuje saobraćaj u Njujorku, mostove, plaže i kvartove pre nego što se pređe na pogled na horizont Menhetna sa groblja.{{sfn|Schoell, William|2016|p=45}} Lumet je želeo da prenese „vruć dosadan dan, [[Pasji dani|pasje popodne]]“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Režiser je snimio snimak iz karavana, i završio ispred banke, prikazujući pljačkaše.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Snimak je bio tih, pošto je Lumet odlučio da ne želi partituru za film. Režiser je smatrao da „nije mogao da se pomiri sa pokušajem da ubedi publiku da se to zaista dogodilo stavljanjem muzičke numere u film“.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Urednik [[Dede Allen]] je u prostoriji za montažu odsvira kompoziciju [[Elton John|Eltona Johna]] „Amoreena”. Lumet je odlučio da ubaci pesmu, čineći je jedinom pesmom u celom filmu.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} ==== Banka ==== Većina filma odvija se unutar banke. Lumet je odbacio ideju o izgradnji studijskog seta; umesto toga, direktor je pronašao ulicu sa magacinom na donjem spratu zgrade u kojoj je nekada bila automobilska radionica. Ekipa je napravila bankovni set sa pokretnim zidovima, što je omogućilo Lumetu da postavi kamere kako je želeo i da koristi dugačka sočiva za snimanje iz daljine. Lokacija skladišta je takođe omogućila Lumetu da slobodno prelazi između banke i ulice, a izbegavao je da menja lokacije filma,{{sfn|Lumet, Sidney|2010|p=100}} i omogućio je da ulica bude vidljiva iz unutrašnjosti banke.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Scene su snimane na Prospect Park West, između 17. i 18. ulice.{{sfn|Harris, Scott Jordan|2011|p=56}} Autobuska linija koja je išla kroz ulicu je preusmerena zbog snimanja, a na drugom spratu zgrade su bile kancelarije za produkciju i ketering.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Da bi uhvatio Pacinove pokrete na prirodan način i omogućio glumcu veću mobilnost, Lumet je integrisao upotrebu rolera i invalidskih kolica za kamermane u panoramske snimke. Lumet bi naredio da se povuku kamermani dok je Pacino glumio kako bi scena izgledala „prirodno“, i „kao da su je snimili televizijski snimatelji, probijajući se kroz gomilu“.{{sfn|Rapf, Joanna|2006|p=125}} Želeo je da produkcija izgleda kao snimak novinarske reportaže.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Film je prikazao krupne planove usredsređene na Sonnyja i situaciju u banci.{{sfn|Cagle, Chris; Davis, Nick|2010|p=73}} [[File:Al Pacino Penelope Allen in Dog Day Afternoon.jpg|thumb|left|[[Al Pacino]] i [[Penelope Allen]] u sceni filma|257x257piksel]]Dve različite kamere su korišćene za praćenje pregovora sa Durningove i Pacinove strane.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Lumet i snimatelj [[Victor J. Kemper]] oslanjali su se na duge kadrove da bi prikazali perspektivu policije i „zarobljene“ pljačkaše.{{sfn|Cagle, Chris; Davis, Nick|2010|p=73}} Lumet je želeo da koristi svetlo dostupno na setu kako bi izbegao dodatnu osvetljenje. Opremio je banku dodatnim fluorescentnim lampama kako bi postigao željenu ekspoziciju, a koristio je i druge fluorescentne lampe manje snage kao dopunsko svetlo u krupnim planovima. Za film je bilo potrebno sedam noći snimanja. Lumetu je bila potrebna saradnja suseda za korišćenje njihovih požarnih stepenica za držanje dodatnih svetla. Produkcija je bila otežana zbog vremenskih prilika, pošto je temperatura naglo opala.{{sfn|Geisinger, Elliot; Saland, Ronald|1975}} Na dan pljačke u avgustu 1972, temperatura je dostigla 31&nbsp;°C kada su pljačkaši ušli u banku.{{sfn|National Weather Service|1972}} Film je snimljen tokom jeseni; da bi izbegli da im dah bude vidljiv, glumci su stavljali led u usta kako bi izjednačili temperaturu.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Osvetljenje prizora obezbeđeno je vozilima hitne pomoći, koja su bila posebno opremljena sa četiri lampe od 7.500 vati. [[Fasada]] zgrade od bele cigle pružala je refleksiju svetlosti. Korišćen je postojeći stub za lampu, a njegovo osvetljenje je pojačano da bi publika bila vidljiva. Rezervna svetla su korišćena na setu u scenama gde policija isključi struju.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Pacino je prvu scenu snimio dok je nosio naočare za sunce, ali je zamolio reditelja da je ponovo snimi nakon što je pogledao snimke, jer je osećao da je Sonny „želeo da bude uhvaćen“.{{sfn|Edelstein, David|2018}} Takođe je obrijao brkove koje je pustio za ulogu.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Lumet je dozvolio glumačkoj ekipi slobodu da improvizuju replike uz uslov da ne odstupaju mnogo od Piersonovog scenarija.{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} Produkcijski tim je snimio improvizacije tokom proba koje su dodate scenariju.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Lumet je želeo da dijalog „ima prirodan osećaj“,{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=96}} i podstakao je glumce da nose svoju odeću i da ne koriste šminku.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=96}} Angažovana je gomila od tri do četiri stotine statista. U međuvremenu, Lumet je zamolio komšije da se pojave u filmu gledajući sa svojih prozora. Reditelj je ponudio privremenu selidbu u hotel za one koji nisu želeli da ih ometa pucnjava. Publika je rasla kako je snimanje odmicalo, a pešaci su se pridruživali glumcima.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Lumet je usmeravao gomilu i „podsticao ih do ludila“. Do druge nedelje je osetio da publika može sama da improvizuje. Da bi pojačao efekat u filmu, koristio je ručne kamere.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=93}} Što se tiče samog projekta dok je snimao, Lumet je rekao „To je van mojih ruku. Ima svoj život“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} U sceni na ulici, pre nego što Pacino napusti banku, pomoćnik direktora Burt Harris mu je šapnuo da pita publiku o Atici. Pacino je zatim improvizovao kompletan dijalog sa gomilom.{{sfn|Edelstein, David|2018}} ==== Telefonski razgovori ==== Lumet je odlučio da snima telefonske razgovore koje je Sonny vodio sa svojom ženom i Leonom jedan do drugog. Iako su oba razgovora trajala ukupno četrnaest minuta, Lumetova kamera je mogla da snima samo deset odjednom, stoga je morao da ponese i drugu kameru.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=94}} Za scenu, Lumet je odvojio Pacina od ostatka banke crnim platnom kako bi ga izolovao. Ostavio je rupu za obe kamere, a i jednu za sebe kako bi nadgledao scenu.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Lumet je želeo da snima dvaput. Iscrpljeni Pacino je prihvatio, ai uspeo je da održi intenzitet. Na kraju scene, Lumet i Pacino su plakali. Režiser je to kasnije zapamtio kao „neverovatan trenutak, najbolji koji sam imao u svojoj karijeri“.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=94}} Razgovor između Pacina i Sarandona bio je improvizovan.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} Lumet je smatrao da Sarandon „ima odličan ukus“, i da glumac neće pribegavati „homoseksualnim klišeima“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} On je humor njegove improvizacije ocenio kao „stvarno smešan“, i da to nije „smejanje gej liku“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Sarandon je smatrao da je publika pozdravila razgovor jer se „ne radi o [[Drag queen|dreg kraljici]] i njegovom dečku“, već jer je odraz dvoje ljudi koji „pokušavali da se izbore sa onim što nije u redu u njihovoj vezi“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Film se odlikuje „lakim komičnim dodirom“,{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=68}} a prema kritičaru [[David Thomson|Davidu Thomsonu]], „sluhom i instinktom za komediju“.{{sfn|Thomson, David|2008|p=484}} U Piersonovom scenariju, Wortzikovo pitanje o tome u koju zemlju je Sal želeo da pobegne nije imalo scenski odgovor, već je Cazale improvizovao kad je odgovorio „Vajoming“.{{sfn|Schulman, Michael|2016|p=136}} Lumet je morao da pokrije usta, pošto je umalo prekinuo scenu smejući se.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} ==== Završna scena ==== Početak finalne scene kod banke snimljen je tokom noći na temperaturi od 40&nbsp;°F (4&nbsp;°C) uz vetar. Pacino je bio poprskan vodom kako bi izgledalo kao da je oznojen;{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} Lumet je sam mešao veštački znoj, jer je smatrao da ga šminkeri često koriste previše. Reditelj je koristio mešavinu glicerina i vode koju je naučio da pravi tokom snimanja filma ''[[12 Angry Men (film, 1957)|12 Angry Men]]''. Mešavina je duže trajala i omogućila mu bolji kontinuitet kroz scene.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Harris je režirao scenu limuzine koja se kreće ka aerodromu Kennedy iz helikoptera . Korišćeni su avion i specijalna kola na pisti.v Senator [[Jacob Javits]], poznanik Lumeta, omogućio je pregovore sa Lučkim upravama Njujorka i Nju Džersija. Produkcijski tim je dobio jedan dan za snimanje u delu aerodroma koji nije bio terminal.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Međunarodni letovi koji su se uputili ka glavnoj pisti morali su da obilaze mesto snimanja. Lumet je režirao scenu na aerodromu sa zemlje. Odabrao je da snima iz krupnog plana nakon što je Sal upucan i pištolj prislonjen na Sonnyjevu glavu, a zatim je snimao panoramu scene na aerodromu. Lumet se usredsredio na Pacina i naredio ekipi da prenese Cazala na nosilima tako da ga Pacino vidi. Pacino je to koristio da improvizuje svoju reakciju.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}}{{Quote box|align=right|width=30%|text=„[Snimak venčanja] je vizuelno bio toliko ekstreman da sam pomislio, ako to ikada prikažemo, nećemo moći ozbiljno da shvatimo ostatak filma. Nećemo moći ozbiljno da shvatimo njegovo čitanje testamenta [...], nikada nećemo moći ozbiljno da shvatimo ovaj lik. Zato što postaje tako [[Camp (stil)|camp]]. I ljudima su takve stvari odbojne. [...] i to je bio jedini pravi snimak tog dana koji sam video."|author=— Sidney Lumet{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} }}Snimanje je završeno tri nedelje pre roka.{{sfn|AFI staff|2020}} Nakon što su montirali film, Lumet i Alen su smatrali da je spora scena Sonnyja koji „diktira“ svoj testament u suprotnosti sa ostatkom brzih sekvenci, pa su odlučili da obnove šest do sedam minuta odbačenog snimka kako bi uravnotežili tempo filma.{{sfn|Bouzereau, Laurent|2006}} Lumet je naveo da je scena poslednje volje bila razlog za njegovu odluku da radi na filmu;{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} smatrao je da je to „dirljivo“, ali je brinuo da će joj se publika smejati.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Njegove brige su bile zasnovane na onome što je smatrao „netolerantnim stavom prema seksualnim temama“. Da bi to izbegao, fokusirao se na prikazivanje emotivnih performansi glumaca tokom celog filma.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Lumet je imao pristup snimku svadbene ceremonije Wojtowitcza i Eden, koji je prvobitno emitovao Channel 5 u vreme pljačke, a na kom je Wojtowitcz u svojoj vojnoj uniformi predaje prsten sa blic kockicom Eden, koja je nosila venčanicu. Prisustvovali su Wojtowitczeva majka i osam muških deveruša. Lumet je planirao da ga koristi u filmu; scena bi sadržala snimak emitovan na televiziji u banci, ali je odlučio da ga ne ubaci, jer je smatrao da publika neće „shvatiti ostatak filma ozbiljno“.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} == Premijera i prijem == ''Dog Day Afternoon'' objavljen je 20. septembra 1975. na [[Međunarodni filmski festival u San Sebastijanu|Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastijanu]].{{sfn|Blanco y Negro staff|1976}} Film je premijerno prikazan u Njujorku 21. septembra 1975. godine, a u oktobru je objavljen širom zemlje.{{sfn|Film Review Digest staff|1975}} Zaradio je između 50 miliona dolara (što je ekvivalentno 271,92 miliona dolara u 2022.) i 56 miliona dolara (ekvivalentno 304,55 miliona dolara 2022. godine).{{sfn|Box Office Mojo staff|2020}}{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}} ''[[The New York Times|New York Times]]'' je pozitivno ocenio film. Opisan je kao „kitnjast ulični karneval“, kao i Lumetov „najtačniji, najsjajniji“ prikaz Njujorka. Recenzent je pohvalio „briljantne karakterizacije“ glumačke ekipe: Pacinov prikaz „[[bravura]] stila“ , Sarandonovo izvođenje „straha, dostojanstva, ali i vragolija“ i upečatljivu glumu sporednih glumaca.{{sfn|Canby, Vincent|1975|p=41}} ''[[New York Daily News]]'' je dao filmu četiri zvezdice: opisao ga je kao „neuhvatljivu ljudsku komediju“ i nazvao Pacina „zapanjujućim“, „briljantno neredovnim i užasno dirljivim“. Publikacija smatra da je Pacino portretirao „bogatog, nekonzistentnog“. Pohvalio je Durninga i Sarandona, a žensku ekipu je nazvao „čudesnom“.{{sfn|Carroll, Kathleen|1975|p=42}} ''[[The Record]]'' je pozdravio nastupe kao „veoma prirodne“. Utvrdio je da je „sva uglađenost“ na Piersonovom scenariju, i to je pripisao njegovoj bliskosti sa stvarnim događajima prikazanim na filmu.{{sfn|Crittenden, John|1975|p=A7, [https://www.newspapers.com/clip/67159524/ A19]}} Za ''[[The Village Voice]]'', kritičar [[Andrew Sarris]] je ocenio da je Pacino „marljivo glumio svojim beonjačama“. Sarris je takođe primetio da je „bol [izišao] iz Pacinovih očiju“, smatrao je da je Sonny „frojdovski tragični heroj“, i da je kombinacija toga sa „željom za smrću“ Cazaleovog lika proizvela „jak emocionalni efekat“. Telefonski razgocor između Sarandona i Pacina je proglasio vrhuncem filma. Sarris je istakao da su u dijalogu prikazana „dva ranjena bića sposobna za izuzetnu emocionalnu drskost“ i zaključio da film „može da bude pogledan, ali ne i svaren u celini“ i da je „pravljenje heroja od zločinaca“ „kratak korak do haosa“.{{sfn|Sarris, Andrew|1975|p=111}} Filmski kritičar [[Roger Ebert]] ocenio ga je sa tri i po zvezdice od četiri, pozdravljajući njegov „nekonvencionalan, neobičan smisao za humor“.{{sfn|Ebert, Roger|1975}} Garry Arnold iz ''[[The Washington Post]]a'' nazvao ga je „trijumfalnim novim klasikom američkog filmskog naturalizma“.{{sfn|Arnold, Gary|1975|p=A14}} [[Penelope Gilliatt]] iz [[The New Yorker|''The New Yorkera'']] je napisala: „Iako je farsični ton filma buran, padajući u uobičajenu naviku šou-biznisa da snabdeva energijom umesto namerom, film uspeva, u celini, jer ima ključnu farsičnu vrednost - sposobnost da ne posustane.“{{sfn|Gilliatt, Penelope|1975|p=95}} [[Gene Siskel]] dao je filmu četiri zvezdice u svojoj recenziji za ''[[Chicago Tribune]]'' i ocenio film kao „sjajan“, uz napomenu da „scene mešaju strah od nasilja sa ludim smehom“. Smatrao je da su Pacino, Cazale i Durning sprečili da film „degeneriše u glupost“. Siskel je pozitivno govorio o Pacinovoj energiji da ga je naterala da „veruje u čuda“ i Cazaleovoj „uznemirujućoj, praznoj tišini“. Lumet i Allen su hvaljeni zbog „sjajnog, rolerkoster” tempa filma.{{sfn|Siskel, Gene|1975|p=1 (S3)}} ''[[United Press International]]'' definisao ga je kao „izuzetno dobar film — nečuveno smešan i duboko dirljiv“, i pozdravio je Pacinovu glumu. Sporedne uloge Cazalea, Durninga, Allena i Brodericka ocenjene su kao „odlične“, dok su Peretz i Sarandon izdvojeni kao posebno sjajni.{{sfn|Dugas, David|1975|p=13}} Prema [[Joe Baltake|Joe Baltaku]], Pacinovo pojavljivanje je bila „sirova, visokonaponska, burno smešna predstava”. Njegova recenziija na ''[[Philadelphia Daily News]]'' nastavila je tako što je film nazvala „nabijenim“ i „višestepenim“ „[[slapstick]] komedijom, napetom dramom, krimi pričom, biografskim materijalom i studijom karaktera“. Baltake je uporedio Cazaleovo pojavljivanje u filmu sa pojavom likova u ''[[Coonskin (film)|Coonskinu]]'' [[Ralph Bakshi|Ralpha Bakshija]]. Što se tiče ostatka glumačke ekipe, utvrdio je da su „svi [bili] dobri“. Pohvalio je Kemperovu kinematografiju kao „uverljivu” i Allenovu „oštro preciznu montažu”.{{sfn|Baltake, Joe|1975|p=26}} ''[[The Boston Globe]]'' je pohvalio Lumetov „divan” pravac „dubinskog, psihološkog ispitivanja”. Kritičar Kevin Kelly pozdravio je Allenovu montažu kao „briljantnu“, i definisao Pacinov nastup kao „virtuozan“, a Cazeleov kao „stidljivo i tužno elokventan“. Recenzija je takođe favorizovala „fine performanse“ sporedne glumačke ekipe.{{sfn|Kelly, Kevin|1975|p=12}} ''[[The Evening Sun]]'' je pozdravio humor u filmu. Kritičar Lou Cedrone je smatrao da je to „prirodno i istinito“; naglasio je da Piersonov scenario, u kombinaciji sa delom Pacina i Lumeta, čini dramu „nikad neprijatnom“.{{sfn|Cedrone, Lou|1975|p=B4}} ''[[Detroit Free Press]]'' je izrazio da se film oslanja na Pacinov „nežan, otvoren, velikodušan i ekstremno upečatljiv” nastup.{{sfn|Stark, Susan|1975|p=10-D}} ''[[The Miami Herald]]'' je film nazvao „filmom fascinantnog realizma“. Kritičar John Huddy je rekao da su ulične scene „veličanstveno postavljene“, i da Lumet „pronalazi red u haosu, smisao u ludilu“.{{sfn|Huddy, John|1975|p=8-E}} ''[[The Atlanta Constitution]]'' je aplaudirao Durningu kao „apsolutno stvarnom“, a recenzent je ocenio da je glumačka ekipa „dosledno dobra“. Zaključeno je pominjanjem „odličnog scenarija i montaže“, a film je definisao kao „smešan i potresan“.{{sfn|Gray, Farnum|1975|p=16-A}} ''[[Montreal Gazette]]'' pominje raznolikost likova predstavljenih u filmu. Recenzent je zaključio da je to „spomenik misli i brige” producentskog tima. Zapažen je Pacinov „izvanredan nastup“ i Piersonov „sveobuhvatni“ scenario.{{sfn|Lanken, Dane|1975|p=50}} ''[[The Guardian]]'' je ocenio film kao Lumetov „najbolji film u skorije vreme“, i ocenio je Paccinovu glumu kao „briljantnu“.{{sfn|Malcolm, Derek|1975|p=10}} ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je smatrao da ga je Lumet „lepo režirao“ i proglasio je film za „još jednu zrelu američku sliku koja se suočava sa i odražava stvarnost“.{{sfn|Constantino, Romola|1975|p=69}} === Tužbe === Wojtowiczeva supruga, Carmen, dobila je 50 dolara (što odgovara 300 dolara 2022.) od Artists Entertainment Complexa za svoj doprinos priči. Ona je potpisala dokumente Wickeru, koji je u zamenu snimio traku sa njenim računom u ime kompanije. Prikaz njenog lika, Angie, u filmu je uticao na nju, jer je smatrala da je „odbojna“. Novelizacija filma opisala ju je kao „debelu pičku“, „beskorisnu vreću gnoja“ i „gvinejsku drolju“, između ostalih pežorativnih izraza.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} U filmu, Angie krivi svoju težinu za Sonnyjev odboj prema njoj.{{sfn|Schoell, William|2016|p=45}} Wojtowicz je takođe bio ljut zbog njenog prikaza u filmu i definisao je svoju tadašnju ženu kao „divnu devojku“.{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}} Pierson je izjavio da je lik predstavljen „najdalje od istine“ i da ne može da „podnese kako je [Lumet] izveo ulogu“, ili kako ju je Peretz odglumila. On je dalje naglasio svoje razočarenje zbog reklamne kampanje koja je film predstavila kao „istinitu priču“, i naveo njegove razlike u odnosu na članak iz ''Life''-a.{{sfn|Murphy, Mary|1975|p=11 (Part IV)}} Pierson je podneo žalbu [[Savez pisaca Amerike|Savezu pisaca Amerike]].{{sfn|Murphy, Mary|1975|p=11 (Part IV)}} Kluge, koautor članka, verovao je da su filmski stvaraoci „ostali na površini živahne novinarske priče“ i da je film imao „snažnu, brzu priču“ bez „refleksije“ ili „kontemplativnog pogleda na život“.{{sfn|Rayburn, Nina|2001}} Carmen je pokrenula sudski postupak protiv Warner Brosa. U ime nje i njenih ćerki Carmen i Dawn, Wojtowicz je podneo tužbu u kojoj je naveo [[Pravo na privatnost|povredu privatnosti]] i zahtevao odštetu od 12.000.000 dolara. Apelaciono odeljenje Vrhovnog suda Njujorka presudilo je u korist Warner Brosa, pošto je sud utvrdio da prava imena ili slike porodice i pljačkaša nisu korišćeni u filmu ili knjizi.{{sfn|People magazine staff|1977|p=B6}} Wojtowicz je zatim tužio studio za 1% zarade za koju je tvrdio da je uključena u ugovor za korišćenje njegove priče;{{sfn|Jones, J.R.|2014}} dobio je 40.000 dolara (što odgovara 193.200 dolara 2022). Vrhovni sud Njujorka naredio je da se Carmen Wojtowicz daje nedeljno 100 dolara (što je ekvivalentno 400 dolara 2022. godine), plus 50 dolara nedeljno za oba deteta. Ostatak novca je stavljen u depozit Državnog odbora za obeštećenje žrtava zločina u Njujorku da bi se platila potraživanja žrtava pljačke 1972. godine.{{sfn|Roura, Phil; Poster, Tom|1980|p=9C}} == Nasleđe == Analiza u 21. veku ''Dog Day Afternoon'' je protumačila kao „antiautoritarni film“ koji je „prkosio establišmentu“, posebno sa naglaskom na pobunu u zatvoru Attica i neppverenja glavnog lika prema policiji.{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=70}}{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=71}}{{sfn|Wood, Robin|2003|p=209}} Komentatori su takođe spomenuli njegovu relevantnost kad su u pitanju posledice [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]] i [[Watergate|Watergate skandala]].{{sfn|Erickson, Hal|p=37|2017}} ''Dog Day Afternoon'' je među prvim filmovima čiji je muški protagonista biseksualac.{{sfn|Cullen, Jim|2013|p=84}}{{sfn|Russo, Vito|1981|p=230}} 2009. godine, film je proglašen „kulturološki, istorijski ili estetski značajnim“ od strane Kongresne biblioteke i odabran je za čuvanje u [[Nacionalni filmski registar SAD|Nacionalnom filmskom registru]].{{sfn|Library of Congress staff|2010|p=13}} Novembra 11. 1979. cenzurisana i skraćena verzija emitovana je na [[NBC]]-ju, koji je obeležio televizijsku premijeru filma.{{sfn|Cercone, Francesca|1979|p=22}} Objavljen je na [[VHS]]-u 1985. godine.{{sfn|R.R. Bowker|2000|p=438}} Godine 2006. Warner Home Video je objavio film na [[DVD]]-u sa dvostrukim diskom.[91] Za četrdesetu godišnjicu filma, 2015. je objavljen [[Blu-ray Disc|blu-ray]] sa dva diska.{{sfn|Hoberman, J.|2015}} [[Metacritic]], koji koristi ponderisani prosek, dodelio je filmu ocenu 86 od 100, na osnovu ocena 15 kritičara, što ukazuje na „univerzalno priznanje“. U međuvremenu, na veb stranici agregatora recenzija [[Rotten Tomatoes]], 96% od 52 kritike kritičara je pozitivno, sa prosečnom ocenom od 8,6/10. Konsenzus veb-sajta glasi: „''Dog Day Afternoon'' nudi detaljnu sliku ljudi u krizi sa dramom natopljenom tenzijom i osenčenom crnim humorom.“ [[AllMovie]] je filmu dao pet zvezdica od pet. Recenzija ga je definisala kao „ključnu priču iz 1970-ih“ i fokusirala se na „savremene tenzije u vezi sa zakonom, medijima i seksualnošću“.{{sfn|Bozzola, Lucia|2012}} [[Christopher Null]] je 2006. godine napisao da film „savršeno prikazuje [[zeitgeist]] ranih 1970-ih, vreme kada je optimizam pao na dno, a John Wojtowicz je bio najbolji mogući junak“.{{sfn|Null, Christopher|2006}} Tokom [[Međunarodni filmski festival u San Francisku|Međunarodnog filmskog festivala u San Francisku]] 2011., film je uključen kao počast Piersonu za njegovu nedavnu smrt. [[San Francisco Chronicle]] se osvrnuo na vreme njegovog objavljivanja, a recenzent je smatrao da je „izgledalo kao da veliki filmovi nikada neće prestati, kada je izuzetan kreativni nalet koji smo videli 1970-ih izgledao kao da bi mogao da traje zauvek“.{{sfn|LaSalle, Mike|2011}} [[A.V. Club]] ga je nazvao „iskrenom društvenom melodramom koja je takođe proslava svakodnevne hrabrosti“, dok je pohvalio Kemperovu kinematografiju koja „hvata i radost kao i propadanje prepunog grada“.{{sfn|Bowen, Chuck|2015}} [[IGN]] je dao dobru recenziju i smatrao je da je Pacinov nastup „spektakularan“ i da „postiže neku vrstu nijanse i kompleksnosti koju je malo glumaca iz njegove ili bilo koje druge generacije postiglo pre ili posle“. U međuvremenu, recenzent je smatrao da je film pokazao razlog zašto je Cazale bio „jedan od velikih karakternih glumaca svih vremena“.{{sfn|Gilchrist, Todd|2018}} === U popularnoj kulturi === Italijanski film iz 1977. godine ''[[Operazione Kappa: sparate a vista]]'' je labavo zasnovan na ''Dog Day Afternoon''.{{sfn|Curti, Roberto|2013|p=213}} Akcioni film iz [[Hong Kong]]a iz 1987. ''[[Yan man ying hung]]'' (Narodni heroj) je rimejk filma.{{sfn|Charles, John|2015|p=244}} Za svoju audiciju za [[The Simpsons|Simpsonove]], glumac [[Hank Azaria]] je koristio imitaciju glasa zasnovanog na Pacinovom liku iz filma. To je bila osnova za konačni glas Moe Szyslaka.{{sfn|Gross, Terry|2004}} Pljačka banke sa Sonnyjem i Salom prikazana je u epizodi Simpsonovih „I Don't Wanna Know Why the Caged Bird Sings“.{{sfn|The Simpsons staff|2017}} Godine 2006, [[Marcia Jean Kurtz]] i Lionel Pina ponovili su svoje uloge iz filma kao Miriam Douglas i dostavljača pice u trileru o pljački ''[[Inside Man]]''.{{sfn|Jagernauth, Kevin|2017}} Imena nekoliko epizoda televizijskih serija upućuju na film, uključujući ''[[All in the Family]]'',{{sfn|Adler, Richard|1979|p=306}} ''[[Welcome Back, Kotter]]'',{{sfn|Eisner, Joel; Krinsky, David|1984|p=772}} ''[[Alice (TV serija)|Alice,]]''{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=322}} ''[[St. Elsewhere]]'',{{sfn|Paul, Louis|2014|p=15}} ''[[Sledge Hammer!]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=13}} ''[[Hill Street Blues]]'' ,{{sfn|Saferstein Barry|1991|p=597}} ''[[Perfect Strangers (TV serija)|Perfect Strangers]]'',{{sfn|Riggs, Thomas|2007|p=338}} ''[[Nove avanture Vinija Pua]]'',{{sfn|Atkison, Doug; Zippan, Fiona|1995|p=166}} ''[[The New Lassie]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=492}} ''[[Kenan & Kel]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=410}} ''[[King of the Hill]]'',{{sfn|Tahmahkera, Dustin|2014|p=198}} ''[[Bob's Burgers]]'',{{sfn|Kaiser, Rowan|2012}} [[Supernatural (TV serija)|''Supernatural'']],{{sfn|Entertainment Weekly Staff|2017|p=91}} i ''[[2 Broke Girls]]''.{{sfn|Allmovie staff|2017}} Uzvik „Attica! Attica!“ je takođe reprodukovan u više filmova i televizijskih serija.{{sfn|Martin, Ray|2011|p=288}} ==Nagrade i priznanja== * ''Dog Day Afternoon'' je dobio [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oskara za najbolji originalni sce]]<nowiki/>[[Oscar za najbolji originalni scenarij|nar]]<nowiki/>[[Oscar za najbolji originalni scenarij|i]]<nowiki/>o (Frank Pierson), a nominovan je u još pet kategorija: [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]] (Al Pacino), [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] (Chris Sarandon), [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] (Dede Allen), [[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji režiser]] (Sidney Lumet) i [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]]. * Film je nominovan za nagradu [[Zlatni globus]] u sedam kategorija: [[Zlatni globus za najboljeg glumca - drama|Najbolji glumac - drama]] (Pacino), [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|Najbolja sporedna uloga]] (Charles Durning i John Cazale), Najbolji glumački debij (Chris Sarandon), [[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolja režija]] (Lumet), [[Zlatni globus za najbolji scenarij|Najbolji scenario]] (Pierson) i [[Zlatni globus za najbolji film - drama|Najbolji film - drama]]. * [[BAFTA]] je nagradila film u dve kategorije: [[Nagrada BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|najbolji glumac]] (Pacino) i [[Nagrada BAFTA za najbolju montažu|montaža]]. Za nagradu su još nominovani bili i [[BAFTA za najbolji film|film]], [[BAFTA za najbolju režiju|režiser]] (Lumet), scenario (Pierson) i zvuk. * [[Američki filmski institut]] (AFI) je film stavio na 70. mesto na listi [[100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja|„100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja“]]<ref>[http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx 100 Years...100 Thrills] za AFI iz 2001. Preuzeto 4. 4. 2016. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223094446/http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |date=2015-02-23 }}</ref> dok se Pacinov citat „Attica! Attica!“ našao na 86. mestu na listi [[100 godina AFI-ja... 100 filmskih citata|„100 godina AFI-ja... 100 filmskih citata“]]. == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{cite web |author=Academy Awards staff |year=2020 |title=The 48th Academy Awards – 1976 |work=[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]] |url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1976 |access-date=January 28, 2021 }} * {{cite book |author=Adler, Richard |year=1979 |title=All in the Family: A Critical Appraisal |url=https://archive.org/details/allinfamily0000rich |publisher=[[Greenwood Publishing Group|Praeger]] |isbn=978-0-275-90326-8}} * {{cite web |author=AFI staff |date=June 13, 2001 |title=100 Years...100 Thrills |work=[[American Film Institute]] |url=http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20100518170552/http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |archive-date=May 18, 2010 |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite web |author=AFI staff |year=2002 |title=America's Greatest Movies |archive-url=https://web.archive.org/web/20110807135752/http://connect.afi.com/site/DocServer/movies400.pdf?docID=263 |archive-date=August 7, 2011 |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/movies400.pdf?docID=263 |work=American Film Institute |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite web |author=AFI staff |year=2005 |title=AFI's 100 Years...100 Movie Quotes |work=American Film Institute |url=https://www.afi.com/afis-100-years-100-movie-quotes/ |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite web |author=AFI staff |year=2007 |title=AFI's 100 Years...100 Movies (10th Anniversary Edition) |work=American Film Institute |archive-url=https://web.archive.org/web/20090919175116/http://connect.afi.com/site/DocServer/Movies_ballot_06.pdf?docID=141 |archive-date=September 19, 2009 |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/Movies_ballot_06.pdf?docID=141 |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite web |author=AFI staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://catalog.afi.com/Catalog/MovieDetails/55464 |work=American Film Institute |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite web |author=Allmovie staff |year=2017 |title=2 Broke Girls : And the Dad Day Afternoon |url=https://www.allmovie.com/movie/2-broke-girls--and-the-dad-day-afternoon-v695030?cmpredirect |work=[[AllMovie]] |access-date=January 12, 2021 }} * {{cite book |author=Alyson Publications staff |year=1990 |title=The Alyson Almanac: A Treasury of Information for the Gay and Lesbian Community |url=https://archive.org/details/alysonalmanactr00alys |publisher=[[Alyson Publications]] |isbn=978-1-55583-019-9}} * {{cite news |author=Arnold, Gary |date=October 15, 1975 |title=A Gritty and Gripping 'Dog Day Afternoon' |newspaper=[[The Washington Post]]}} * {{cite news |url=https://news.google.com/newspapers?id=knpYAAAAIBAJ&sjid=UkMNAAAAIBAJ&pg=5594%2C1137868 |work=Reading Eagle |location=Pennsylvania |agency=Associated Press |title=Gunman is slain; second captured |date=August 23, 1972 |access-date=June 20, 2022 |ref={{sfnref|Associated Press|1972}} }} * {{cite book |last1=Atkison|first1= Doug|last2= Zippan|first2= Fiona |year=1995 |title=Videos for Kids: The Essential, Indispensable Parent's Guide to Children's Movies on Video |url=https://archive.org/details/videosforkidsess00atki|publisher=Prima Pub |isbn=978-1-55958-635-1}} * {{cite web |author=BAFTA staff |year=2020 |title=Bafta Awards: Dog Day Afternoon |url=http://awards.bafta.org/keyword-search?keywords=Dog+Day+Afternoon |work=[[British Academy of Film and Television Arts]] |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite news |author=Baltake, Joe |author-link=Joe Baltake |date=October 9, 1975 |title='Dog Day Afternoon': A Howling Success |work=[[Philadelphia Daily News]] |volume=51 |number=162 |url=https://www.newspapers.com/clip/67384350/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Bell, Arthur |author-link=Arthur Bell (journalist) |date=August 31, 1972 |title=Littlejohn & the mob: Saga of a heist |volume=17 |number=35 |work=[[The Village Voice]] |via=Google News |url=https://news.google.com/newspapers?id=FONLAAAAIBAJ&hl=es&pg=2797%2C1466774 |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Blake, Richard Aloysius |year=2005 |title=Street Smart: The New York of Lumet, Allen, Scorsese, and Lee |url=https://archive.org/details/streetsmartnewyo0000blak |publisher=[[University of Kentucky Press]] |isbn=978-0-8131-7167-8}} * {{cite journal |author=Blanco y Negro staff |year=1976 |journal=[[Blanco y Negro (magazine)|Blanco y Negro]] |title=Tarde de Perros |volume=86 |language=es |page=47}} * {{Cite web |author=Bono, Sal |date=April 18, 2022 |title=The Story of the Doomed Bank Robbery That Inspired 'Dog Day Afternoon' |url=https://www.insideedition.com/how-the-bungled-brooklyn-bank-robbery-that-inspired-dog-day-afternoon-made-1-man-a-household-name |access-date=July 31, 2023 |work=Inside Edition }} * {{cite AV media |last=Bouzereau|first=Laurent|author-link=Laurent Bouzereau |year=2006a |title='Dog Day Afternoon': After the Filming |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=[[Warner Bros.]]}} * {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006b |title='Dog Day Afternoon': Casting the Controversy |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}} * {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006c |title='Dog Day Afternoon': The Story |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}} * {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006d |title='Dog Day Afternoon': Recreating the Facts |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}} * {{cite web |author=Bozzola, Lucia |year=2012 |title=Dog Day Afternoon (review) |url=https://www.allmovie.com/movie/dog-day-afternoon-v14193/review |work=AllMovie |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite news |author=Bowen, Chuck |date=June 1, 2015 |title=Dog Day Afternoon deeply loves the America it critiques |url=https://www.avclub.com/dog-day-afternoon-deeply-loves-the-america-it-critiques-1798281329 |work=[[The A.V. Club]] |access-date=January 11, 2021 |archive-date=February 17, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217204220/https://film.avclub.com/dog-day-afternoon-deeply-loves-the-america-it-critiques-1798281329 |url-status=live }} * {{cite web |author=Box Office Mojo staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt0072890/?ref_=bo_se_r_1 |work=[[Box Office Mojo]] |access-date=January 12, 2021 }} * {{cite book |last1=Cagle|first1= Chris|last2= Davis|first2= Nick |year=2010 |title=Hollywood Reborn: Movie Stars of the 1970s |url=https://archive.org/details/hollywoodrebornm0000unse|publisher=[[Rutgers University Press]] |isbn=978-0-8135-4748-0}} * {{cite news |author=Canby, Vincent |author-link=Vincent Canby |date=September 22, 1975 |title=Screen: Lumet's 'Dog Day Afternoon' |work=[[The New York Times]] |volume=125 |number=42,975 |url=https://www.nytimes.com/1975/09/22/archives/screen-lumets-dog-day-afternoon.html |access-date=January 8, 2021 }} * {{cite news |author=Carroll, Kathleen |date=September 22, 1975 |title=Bad day in B'klyn |work=[[New York Daily News]] |volume=57 |number=76 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159337/ |via=Newspapers.com |access-date=January 8, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Cedrone, Lou |date=October 16, 1975 |title='Dog Day' is a Superior Mix of Horror and Humor |work=Evening Sun |publisher=[[The Baltimore Sun]] |volume=131 |number=155 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160082/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Cercone, Francesca |date=November 10, 1979 |title='Dog Day Afternoon' to Drag Viewers |work=Morning News |location=Paterson, New Jersey |url=https://www.newspapers.com/clip/67480616/ |via=Newspapers.com |access-date=January 12, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |last=Charles|first=John |year=2015 |title=The Hong Kong Filmography, 1977–1997: A Reference Guide to 1,100 Films Produced by British Hong Kong Studios |publisher=[[McFarland & Company|McFarland]] |isbn=978-1-4766-0262-2|title-link=The Hong Kong Filmography, 1977-1997}} * {{cite news |author=Constantino, Romola |date=December 21, 1975 |title=Dog Day Afternoon |work=[[Sydney Morning Herald]] |location=Sydney |volume=3,784 |number=1,397 |url=https://www.newspapers.com/clip/67183412/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Copyright Office |author-link=United States Copyright Office |year=1976 |title=Catalog of Copyright Entries. Third Series: 1975: January–June |publisher=Copyright Office, [[Library of Congress]] |url=https://books.google.com/books?id=Z0whAQAAIAAJ&q=%22dog%20day%20afternoon%22%20%22patrick%20mann%22%20%22dell%22&pg=PA1784 |via=Google Books |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Crittenden, John |date=September 22, 1975 |title=Bank heist subject of action film |work=[[The Record (North Jersey)|The Record]] |volume=81 |number=92 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159545/ |via=Newspapers.com |access-date=January 8, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Cullen, Jim |year=2013 |title=Essaying the Past: How to Read, Write and Think about History |url=https://archive.org/details/essayingpasthowt0000cull_j9k0 |publisher=[[John Wiley & Sons]] |isbn=978-1-4443-5140-8}} * {{cite book |author=Curti, Roberto |year=2013 |title=Italian Crime Filmography, 1968–1980 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-6976-5}} * {{Cite web |author1=Dienst, Jonathan |author2=Valiquette, Joe |date=August 22, 2012 |title=Forty Years Later, FBI Agent Who Shot Bank Robber Recalls "Dog Day Afternoon" |url=https://www.nbcnewyork.com/news/local/dog-day-afternoon-forty-year-anniversary-fbi-agent-interview/1955404/ |access-date=July 31, 2023 |work=NBC New York }} * {{Cite web |title=The Deacon and the Dog |url=https://www.city-journal.org/article/the-deacon-and-the-dog/ |access-date=July 31, 2023 |website=City Journal |language=en }} * {{cite web |author=Ebert, Roger |author-link=Roger Ebert |year=1975 |title=Dog Day Afternoon |work=[[Chicago Sun-Times]] |publisher=RogerEbert.com |url=https://www.rogerebert.com/reviews/dog-day-afternoon-1975 |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite web |author=DGA staff |year=2020 |url=https://www.dga.org/Awards/History/1970s/1975.aspx?value=1975 |title=28th Annual DGA Awards |work=[[Directors Guild of America]] |access-date=January 28, 2021 }} * {{cite book |author=Entertainment Weekly Staff |year=2017 |title=The Ultimate Guide to Supernatural |publisher=[[Time Inc.|Time, Inc. Books]] |isbn=978-1-68330-947-5}} * {{cite news |author=Hoberman, J. |author-link=J. Hoberman |date=October 15, 2015 |title=Lumet's 'Dog Day Afternoon': Hot Crime, Summer in the City |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2015/10/18/movies/homevideo/lumets-dog-day-afternoon-hot-crime-summer-in-the-city.html |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite news |author=Huddy, John |date=December 25, 1975 |title=Lumet Makes 'Dog Day' A Crackling Good Film |work=[[Miami Herald]] |volume=66 |number=25 |url=https://www.newspapers.com/clip/67182912/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Dugas, David |date=September 28, 1975 |title=True Story Makes Exceptional Film |agency=[[United Press International]] |work=[[Beckley Post-Herald]] |volume=96 |number=83 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159461/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Edelstein, David |date=March 2018 |title=Al Pacino on His Legendary Roles |work=[[New York (magazine)|Vulture]] |url=https://www.vulture.com/2018/03/al-pacino-pacinos-way-retrospective.html |access-date=January 6, 2021 }} * {{cite book |last1=Eisner|first1= Joel|last2= Krinsky|first2= David |year=1984 |title=Television Comedy Series: An Episode Guide to 153 TV Sitcoms in Syndication |url=https://archive.org/details/televisioncomedy0000eisn|publisher=McFarland |isbn=978-0-89950-088-1}} * {{cite book |author=Erickson, Hal |year=2017 |title=Any Resemblance to Actual Persons: The Real People Behind 400+ Fictional Movie Characters |url=https://archive.org/details/anyresemblanceto0000eric |publisher=McFarland |isbn=978-1-4766-2930-8}} * {{cite book |author=Evermann, Jovan |year=1999 |title=Der Serien-Guide: F-L |url=https://archive.org/details/derserienguideda0000ever |language=de|trans-title=The series Guide: F-L |publisher=Schwartzkopf & Schwartzkopf |isbn=978-3-89602-196-0}} * {{cite journal |author=Film Review Digest staff |year=1975 |journal=Film Review Digest |title=Dog Day Afternoon |publisher=Kraus-Thomson Organization}} * {{cite AV media |last1=Geisinger|first1= Elliot|last2= Saland|first2= Ronald |year=1975 |title=Lumet: Film Maker |type=Documentary}} * {{cite news |author=Getlen, Larry |date=August 3, 2014 |title=The bizarre true story that inspired 'Dog Day Afternoon' |work=[[New York Post]] |url=https://nypost.com/2014/08/03/the-man-who-inspired-dog-day-afternoon/ |access-date=January 5, 2021 }} * {{cite magazine |author=Gilliatt, Penelope |date=September 22, 1975 |title=The Current Cinema |magazine=[[The New Yorker]]}} * {{cite news |author=Gilchrist, Todd |date=December 13, 2018 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.ign.com/articles/2006/02/17/dog-day-afternoon |work=[[IGN]] |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite web |author=Golden Globes Staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.goldenglobes.com/film/dog-day-afternoon |work=[[Golden Globes]] |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite news |author=Gottlieb, Martin |date=September 7, 1977 |title=He Wants to Change 'Dog Day' to 'Love Story' |work=New York Daily News |volume=59 |number=63 |url=https://www.newspapers.com/clip/66973928/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Gray, Farnum |date=October 25, 1975 |title='Dog Day Afternoon' Poignant, Funny |work=[[Atlanta Constitution]] |url=https://www.newspapers.com/clip/67160216/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite interview |author=Gross, Terry |author-link=Terry Gross |date=December 6, 2004 |title=Fresh Air |work=[[National Public Radio]] |publisher=WHYY-FM |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4679119 |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite book |author=Harris, Scott Jordan |year=2011 |title=World Film Locations: New York |url=https://archive.org/details/worldfilmlocatio0000unse_d3l4 |publisher=Intellec Books |isbn=978-1-84150-530-5}} * {{cite news |author=Jagernauth, Kevin |date=November 24, 2017 |url=https://theplaylist.net/connection-dog-day-afternoon-inside-man-20171124/ |title=Spike Lee Reveals The Connection Between 'Dog Day Afternoon' & 'Inside Man' |work=The Playlist |access-date=November 29, 2011 }} * {{cite news |author=Jahr, Cliff |date=September 29, 1975 |title=Littlejohn, the 'Dog Day' Bank Robber Learns Moviemaking, Like Crime, Does not Pay |work=The Village Voice |volume=20 |number=39 |url=https://news.google.com/newspapers?id=0-BLAAAAIBAJ&hl=es&pg=5932%2C6767994 |via=Google News |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Jones, J.R. |date=October 1, 2014 |title=Revisiting the Brooklyn bank robbery that inspired Dog Day Afternoon |work=[[Chicago Reader]] |url=https://www.chicagoreader.com/chicago/dog-day-afternoon-john-wojtowicz-al-pacino-elizabeth-eden-ernest-aron-tony-ortega/Content?oid=15167200 |access-date=January 5, 2021 |archive-date=February 10, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210043125/https://www.chicagoreader.com/chicago/dog-day-afternoon-john-wojtowicz-al-pacino-elizabeth-eden-ernest-aron-tony-ortega/Content?oid=15167200 |url-status=dead }} * {{cite web |author=Kaiser, Rowan |date=March 9, 2012 |title=Bob's Burgers: "Bob Day Afternoon" |work=[[The A.V. Club]] |url=https://www.avclub.com/bob-s-burgers-bob-day-afternoon-1798172018 |access-date=August 6, 2022 }} * {{cite news |author=Kelly, Kevin |date=October 11, 1975 |title=Al Pacino in 'Dog Day Afternoon' |work=[[Boston Globe]] |volume=208 |number=103 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160117/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=KCFCA staff |year=2020 |title=KCFCC Award Winners – 1970–79 |url=https://kcfcc.org/kcfcc-award-winners-1970-79/ |work=Kansas City Film Critics Circle |access-date=January 28, 2021 }} * {{cite magazine |author1=Kluge, P.F |author2=Moore, Thomas |author-link1=P.F. Kluge |date=September 22, 1972 |title=The Boys in the Bank |volume=73 |number=12 |magazine=[[Life (magazine)|Life]] |url=https://books.google.com/books?id=5VYEAAAAMBAJ&pg=PA66 |via=Google Books |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Lanken, Dane |date=October 25, 1975 |title='Dog Day' People will hold you |work=[[Montreal Gazette|The Gazette]] |location=Montreal, Quebec |volume=198 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160258/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=LAFCA staff |year=2010 |title=1st Annual |work=[[Los Angeles Film Critics Association]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117183844/http://www.lafca.net/years/1975.html |archive-date=January 17, 2010 |url=http://www.lafca.net/years/1975.html |access-date=January 28, 2021 }} * {{cite news |author=LaSalle, Mike |date=December 7, 2011 |title='Dog Day Afternoon': S.F. Film Festival review |url=https://www.sfgate.com/entertainment/article/Dog-Day-Afternoon-S-F-Film-Festival-review-2375056.php |work=[[San Francisco Chronicle]] |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite journal |author=Library of Congress staff |year=2010 |journal=Library of Congress Information Bulletin |title=Films Selected to the 2009 National Film Registry |volume=69 |number=1–2 |publisher=[[Library of Congress]] |url=https://www.loc.gov/loc/lcib/10012/films.html |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite AV media |author=Lumet, Sidney|author-link=Sidney Lumet |year=2005 |title='Dog Day Afternoon': Audio Commentary |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}} * {{cite book |author=Lumet, Sidney |year=2010 |title=Making Movies |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-307-76366-2}} * {{cite book |author=Magill, Frank |year=1980 |title=Magill's Survey of Cinema: English Language Films, First Series |volume=1 |publisher=Salem Press |isbn=978-0-89356-225-0}} * {{cite news |author=Malcolm, Derek |date=December 18, 1975 |title=Boys in the Bank |work=[[The Guardian]] |location=London and Manchester |url=https://www.newspapers.com/clip/67183621/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Malone, Aubrey |year=2019 |title=Sidney Lumet: The Actor's Director |url=https://archive.org/details/sidneylumetactor0000aubr |publisher=McFarland |isbn=978-1-4766-7553-4}} * {{cite book |author=Martin, Ray |year=2011 |title=Ray Martin's Favourites: The Stories Behind the Legends |url=https://archive.org/details/raymartinsfavour0000raym |publisher=Victory Books |isbn=978-0-522-86088-7}} * {{cite news |author=Meskil, Paul |date=August 24, 1972 |title=An Insider is Sought in Bank Holdup |work=New York Daily News |volume=54 |number=52 |url=https://www.newspapers.com/clip/66889769/ |via=Newspapers.com |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=Metacritic staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.metacritic.com/movie/dog-day-afternoon/critic-reviews |work=[[Metacritic]] |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite journal |author=MPEG staff |date=2012 |title=The Best Edited Films: By the Numbers |journal=Editor's Guild Magazine |volume=1 |number=3 |publisher=Motion Pictures Editors Guild |archive-url=https://web.archive.org/web/20150317101140/https://www.editorsguild.com/magazine.cfm?ArticleID=1102 |archive-date=March 17, 2015 |url=https://www.editorsguild.com/magazine.cfm?ArticleID=1102 |access-date=January 7, 2021 }} * {{cite news |author=Mulligan, Arthur |date=August 24, 1972 |title=Hostages Freed After 15 Hours |work=[[New York Daily News]] |volume=54 |number=52 |url=https://www.newspapers.com/clip/69778642/ |via=Newspapers.com |access-date=February 2, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Murphy, Mary |author-link=Mary Murphy (news personality) |date=October 15, 1975 |title=City Council OKs Filmex Grant |work=[[Los Angeles Times]] |volume=94 |url=https://www.newspapers.com/clip/67181844/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=National Weather Service |author-link=National Weather Service |date=August 23, 1972 |title=Temperatures in New York |work=New York Daily News |volume=54 |number=51 |url=https://www.newspapers.com/clip/67034133/ |via=Newspapers.com |access-date=January 6, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=NBRMP staff |year=2007 |title=Awards for 1975 |work=[[National Board of Review]] |url=http://www.nbrmp.org/awards/past.cfm?year=1975 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927000006/http://www.nbrmp.org/awards/past.cfm?year=1975 |archive-date=September 27, 2007 |access-date=January 29, 2021 }} * {{cite news |author=New York Times staff |date=April 24, 1973 |title=Robber Sentenced In a Holdup to Pay 'Sex Change' |work=[[The New York Times]] |volume=124 |number=42,094 |url=https://www.nytimes.com/1973/04/24/archives/robber-sentenced-in-a-holdup-to-payfor-sex-change.html |access-date=January 4, 2021 }} * {{cite book |author=Niemi, Robert |year=2006 |title=History in the Media: Film and Television |url=https://archive.org/details/historyinmediafi0000niem |publisher=[[ABC-Clio]] |isbn=978-1-57607-952-2}} * {{cite news |author=Null, Christopher |author-link=Christopher Null |date=February 28, 2006 |title=Dog Day Afternoon |work=Filmcritic.com |url=http://filmcritic.com/misc/emporium.nsf/VideoHome/C06498ED7E17510A8825711100624B31/?OpenDocument |archive-url=https://web.archive.org/web/20060330205343/http://filmcritic.com/misc/emporium.nsf/VideoHome/C06498ED7E17510A8825711100624B31/?OpenDocument |archive-date=March 30, 2006 |access-date=January 12, 2021 }} * {{cite web |author=OFTA staff |year=2015 |title=Film Hall of Fame Inductees: Productions |url=http://www.oftaawards.com/film-hall-of-fame/film-hall-of-fame-productions/ |work=Online Film & Television Association |access-date=January 29, 2021 }} * {{cite book |author=O'Neil, Thomas |year=2003 |title=Movie Awards: The Ultimate, Unofficial Guide to the Oscars, Golden Globes, Critics, Guild & Indie Honors |url=https://archive.org/details/movieawardsultim0000onei |publisher=[[TarcherPerigee|Perigee Book]] |isbn=978-0-399-52922-1}} * {{cite news |author=UPI staff |url=https://news.google.com/newspapers?id=HVNYAAAAIBAJ&sjid=g_cDAAAAIBAJ&pg=6464%2C3357539 |work=The Bulletin |location=Bend, Oregon |agency=UPI |title=Robber killed, 7 bank hostages freed |date=August 23, 1972a |page=1 }} * {{cite news |author=UPI staff |date=August 25, 1972b |title=Third Man Turns Self In In Brooklyn Bank Case |agency=United Press International |work=[[Dayton Daily News]] |volume=95 |number=351 |url=https://www.newspapers.com/clip/66981353/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }} * {{cite news |author=UPI staff |date=April 24, 1973 |title=He Wanted the Money for 'Ernie' |agency=United Press International |work=[[Kingsport Times]] |volume=61 |number=81 |url=https://www.newspapers.com/clip/66904831/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Paul, Louis |year=2014 |title=Tales from the Cult Film Trenches: Interviews with 36 Actors from Horror, Science Fiction and Exploitation Cinema |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-8402-7}} * {{cite news |author=Parker, Jerry |date=December 22, 1974 |title=Going Through a Dog Day Again |work=[[Newsday]] |publisher=[[San Francisco Examiner]] |volume=1974 |number=50 |url=https://www.newspapers.com/clip/67096221/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }} * {{cite news |author=People magazine staff |date=June 11, 1977 |title=Court Rejects Suit |work=[[People (magazine)|People]] |publisher=[[The Republic (Columbus, Indiana)|The Republic]] |location=Columbus, Indiana |url=https://www.newspapers.com/clip/67402023/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=Premi David Di Donatello |year=2020 |title=Vincitori 1976 |trans-title=1976 Winners |language=it |url=https://www.daviddidonatello.it/storia/cronologia.php |at=Scroll to 1976, names seen under "Targa D'Oro" |work=[[Accademia del Cinema Italiano]] |access-date=January 28, 2021 }} * {{cite web |author=Premiere staff |year=2006 |title=100 Greatest Movie Performances of All Time |url=https://www.filmsite.org/100greatperformances4.html |work=[[Premiere (magazine)|Premiere]] |access-date=January 7, 2021 }} * {{Cite news |author=Ranley, Robert |date=August 24, 1972a |title=Bank Bandit Slain. 2d Seized at Kennedy, Ending 14-Hour Ordeal for 7 Hostages |work=The New York Times |volume=121 |number=41,851 |url=https://www.nytimes.com/1972/08/24/archives/bank-bandit-slain-2d-seized-at-kennedy-ending-14hour-ordeal-for-7.html |access-date=July 31, 2023 |issn=0362-4331 }} * {{Cite news |author=Ranley, Robert |date=August 24, 1972b |title=Incongruities of Ordeal Recounted by Hostages |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1972/08/24/archives/incongruities-of-ordeal-recounted-by-hostages.html |volume=121 |number=41,851 |access-date=July 31, 2023 |issn=0362-4331 }} * {{cite book |author=Rapf, Joanna |year=2006 |title=Sidney Lumet: Interviews |url=https://archive.org/details/isbn_9791578067243_q8t8 |publisher=University of Mississippi Press |isbn=978-1-57806-724-4}} * {{cite web |author=Rayburn, Nina |year=2001 |archive-date=January 11, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060111170849/http://www.jrn.columbia.edu/studentwork/nyrm/2001/features/Movies.html |url=http://www.jrn.columbia.edu/studentwork/nyrm/2001/features/Movies.html |title=The Write Stuff: Magazine articles that make it to the Big Scree |work=New York Review of Magazines |access-date=August 9, 2009 }} * {{cite book |author=Riggs, Thomas |year=2007 |title=Contemporary Theatre, Film and Television |url=https://archive.org/details/contemporarythea0076rigg |publisher=Cengace |isbn=978-0-7876-9049-6}} * {{cite news |last1=Roura |first1=Phil |last2=Poster |first2=Tom |date=January 11, 1980 |title=Dog Day in Court |work=New York Daily News |volume=61 |number=172 |url=https://www.newspapers.com/clip/66973717/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite web |author=Rotten Tomatoes staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/dog_day_afternoon |work=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=January 11, 2021 }} * {{cite book |author=R.R. Bowker |year=2000 |title=Bowker's Complete Video Directory 2000 |publisher=[[R. R. Bowker Company]] |volume=1 |isbn=978-0-8352-4308-7}} * {{cite book |author=Russo, Vito|author-link=Vito Russo |year=1981 |title=The Celluloid Closet: Homosexuality in the Movies |url=https://archive.org/details/celluloidcloseth0000russ|publisher=[[Harper (publisher)|Harper & Row]] |isbn=978-0-06-337019-7}} * {{cite book |author=Saferstein Barry |year=1991 |title=Collaborative Work Processes: A Comparative Study in the Network Television Production Industries of the United States and the United Kingdom |publisher=[[University of California, San Diego]], Department of Sociology}} * {{cite news |author=Sarris, Andrew |author-link=Andrew Sarris |date=September 29, 1975 |title=It's Mythmaking Time for Pacino and Lumet |work=The Village Voice |volume=20 |number=39 |url=https://news.google.com/newspapers?id=0-BLAAAAIBAJ&hl=es&pg=5746%2C6708371 |via=Google News |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Schoell, William|author-link=William Schoell |year=1995 |title=The Films of Al Pacino |url=https://archive.org/details/filmsofalpacino0000scho|publisher=Carol Publishing Group |isbn=978-0-8065-1596-0}} * {{cite book |author=Schoell, William |year=2016 |title=Al Pacino: In Films and on Stage |url=https://archive.org/details/alpacinoinfilmso0000scho |edition=2 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-7196-6}} * {{cite book |author=Schulman, Michael |year=2016 |title=Her Again: Becoming Meryl Streep |publisher=[[Faber & Faber]] |isbn=978-0-571-33100-0}} * {{cite news |author=Siskel, Gene |author-link=Gene Siskel |date=October 24, 1975 |title=A (dog) day in the life of the Hostage Taker |work=[[Chicago Tribune]] |volume=129 |number=297 |url=https://www.newspapers.com/clip/67182315/ |via=Newspapers.com |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}} * {{cite news |author=Stark, Susan |date=October 22, 1975 |title=A Bizarre Film Rooted in Fact |work=[[Detroit Free Press]] |volume=147 |number=170 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160186/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}} * {{cite book |author=Tahmahkera, Dustin |year=2014 |title=Tribal Television: Viewing Native People in Sitcoms |publisher=UNC Press Books |isbn=978-1-4696-1869-2}} * {{cite episode |author=The Simpsons staff |year=2017 |title=I Don't Wanna Know Why the Caged Bird Sings |series=[[The Simpsons]] |network=[[FOX]] |season=19-4 |number=404}} * {{cite book |author=Thomson, David |year=2008 |title='Have You Seen...?': a Personal Introduction to 1,000 Films including masterpieces, oddities and guilty pleasures (with just a few disasters) |url=https://archive.org/details/liang.2983.haveyouseen0000davi |publisher=[[Penguin UK]] |isbn=978-0-14-192658-2}} * {{Cite web |author=Venema, Vibeke |date=February 16, 2015 |title=The man who robbed a bank for love |url=https://www.bbc.com/news/magazine-31457718.amp |work=BBC |accessdate=August 1, 2023 }} * {{cite news |author=Washington Post-LA Times News Services |date=December 26, 1974 |title=Bank robbery comes to screen |agency=Washington Post, Los Angeles Times |publisher=[[The Central New Jersey Home News]] |volume=98 |number=275 |url=https://www.newspapers.com/clip/66952253/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }} * {{cite web |author=WGA staff |year=2012 |url=http://www.wga.org/awards/awardssub.aspx?id=1551 |title=Awards Winners |work=[[Writers Guild of America]] |archive-url=https://archive.today/20121205095022/http://www.wga.org/awards/awardssub.aspx?id=1551 |archive-date=December 5, 2012 |access-date=January 29, 2021 }} * {{cite news |author=Wood, Robin|author-link=Robin Wood (critic) |year=2003 |title=Hollywood from Vietnam to Reagan-- and Beyond |url=https://archive.org/details/hollywoodfromvie00robi|publisher=[[Columbia University Press]] |isbn=978-0-231-12966-4}} * {{cite book|author=Young, Michelle|year=2017|title=Secret Brooklyn : an unusual guide|publisher=Jonglez Publishing|isbn=978-2-36195-550-2|location=Versailles, France|url=https://archive.org/details/secretbrooklynun0000youn/page/158/mode/2up|via=Archive.org|accessdate=April 22, 2026}} {{account needed}} {{free access}} * {{cite book |author=Yule, Andrew |year=1992 |title=Al Pacino: A Life on the Wire |publisher=[[SP Books]] |isbn=978-1-56171-161-1}} {{Refend}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0072890}} * [http://books.google.com/books?id=5VYEAAAAMBAJ&pg=PA66&source=gbs_toc_r&cad=1#v=twopage&q=&f=false Originalni članak o slučaju u časopisu ''Life''] na Google Books * {{tcmdb title|24484}} * {{mojo title|dogdayafternoon}} * {{Rotten Tomatoes|dog_day_afternoon}} {{Sidney Lumet}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Filmovi 1975.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Filmske dramedije]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Pljačkaški filmovi]] [[Kategorija:Neo-noir]] [[Kategorija:Kriminalistički dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na stvarnim događajima]] [[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]] [[Kategorija:Filmovi sa biseksualnom tematikom]] [[Kategorija:Filmovi sa trans-tematikom]] tivlk8je95ye8bmtxl65xgcw60rpzjt 0 4559033 42677778 42133569 2026-08-15T23:25:06Z Inokosni organ 160059 /* Izvori */ 42677778 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Volodimir Grojsman<br>{{small|Володимир Гройсман}} |image = Володимир Гройсман у Верховній Раді.jpg |office = 16. [[Premijer Ukrajine]] |predecessor = [[Arsenij Jacenjuk]] |president = [[Petro Porošenko]] |successor = |term_start = 14. 4. 2016. |office2 = predsjedatelj [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovne Rade]] |term_start2 = 27. 11. 2014. |term_end2 = 14. 4. 2016. |predecessor2 = [[Oleksandr Turčinov]] |successor2 = [[Andrij Parubij]] |office3 = Ministar regionalnog razvoja Ukrajine |primeminister3= [[Arsenij Jacenjuk]] |term_start3 = 27. 2. 2014. |term_end3 = 27. 11. 2014. |predecessor3 = [[Henadij Temnik]] |successor3 = [[Henadij Zubko]] |office4 = gradonačelnik [[Vinica|Vinice]] |term_start4 = 28. 3. 2006 |term_end4 = 27. 3. 2014 |predecessor4 = [[Oleksandr Dombrovski]] |successor4 = [[Serhij Morhunov]] |birth_name=Volodimir Borisovič Grojsman |birth_date = {{birth date and age|df=yes|1978|1|20}} |birth_place = [[Vinica]], [[SSSR]]<br>{{small|(danas [[Ukrajina]])}} |death_date = |death_place = |party = [[Savjest Ukrajine]] {{small|(prije 2014.)}}<br>[[Blok "Solidarnost" Petra Porošenka]]<br>{{small|(2014–danas)}} |alma_mater = |religion = [[Judaizam]] |signature = Volodymyr Groysman Signature 2014.png |website = {{url|rada.gov.ua/en|Government website}} }} '''Volodimir Borisovič Grojsman''', transliteriran i kao '''Volodymyr Borysovych Hroisman''',<ref>[[Interfax-Ukraine]]. ''[http://www.kyivpost.com/content/ukraine/hroisman-appointed-ukraines-acting-prime-minister-357806.html Hroisman as appointed Ukraine's acting prime minister]''. [[Kyiv Post]]. 24. 7. 2014</ref> ({{lang-uk|Володимир Борисович Гройсман}}; 20. 1. 1978.) je [[premijer Ukrajine]] od 14. 4. 2016.<ref name="BBC_PM">{{cite news|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-36043967|title=Ukraine MPs approve Volodymyr Groysman as new PM|publisher=BBC News|date=14. 4. 2016|}}</ref> Od 2006. do 2014. Grojsman je bio gradonačelnik [[Vinica|Vinice]].<ref>{{cite web|url=http://www.vmr.gov.ua/en/Lists/News/ShowNews.aspx?ID=1|title=Mayor Volodymyr Groysman described the reception...|publisher=|access-date=2016-04-16|archive-date=2016-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20161114224500/http://www.vmr.gov.ua/en/Lists/News/ShowNews.aspx?ID=1|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.coe.int/t/congress/whoswho/fiche-indiv_en.asp?id=E6715508-D6F2-44CE-94D4-8D147B7D7B8C|title=Who's who of the Council of Europe Congress - Individual Member data|publisher=}}</ref><ref>{{Cite web |title=http://www.heritageabroad.gov/ |url=http://www.heritageabroad.gov/Portals/0/documents/projects/Ukraine/Ltr%20to%20V.%20Groysman%20from%20JJRikoon.PDF |access-date=2016-04-16 |archive-date=2013-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131223205306/http://www.heritageabroad.gov/Portals/0/documents/projects/Ukraine/Ltr%20to%20V.%20Groysman%20from%20JJRikoon.PDF |dead-url=yes }}</ref> Grojsman je potom do novembra 2014. služio kao zamjenik premijera [[Ukrajina|Ukrajine]] za regionalnu politiku i kao ministar regionalnog razvoja. Izabran je u parlament 2014. u sklopu bloka stranke koju je vodio [[Petro Porošenko]]. Grojsmanova sljedeća pozicija bila je predsjedatelj [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovne Rade]] (ukrajinski narodni parlament) od novembra 2014. do aprila 2016., kada je imenovan kao novi premijer. Grojsman, čiji je djed Isak za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preživio masakr od strane [[Nacistička Njemačka|njemačkih]] trupa <ref name=jp14416/>, je prvi [[Jevrej]] koji se našao na mjestu šefa vlade u ukrajinskoj historiji. == Reference == {{izvori|refs= <ref name=jp14416>[http://m.jpost.com/Diaspora/Ukrainian-president-taps-Jewish-politician-to-be-next-prime-minister-451215#article=6017QzE5NEI0OTNDRDk0QThBN0Q3NjYxQTM3NkIyNzFFQ0E= Ukrainian president taps Jewish politician to be next prime minister], [[Jerusalem Post]] (14 April 2016)</ref> }} {{Lifetime|1978||Grojsman, Volodimir}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski Jevreji]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 4w70t5dirt7g9jf72cfs3vxog9c9hlt 0 4573893 42677748 42605322 2026-08-15T20:03:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar |name = Tipper Gore |image = Tipper Gore Headshot.jpg |office = [[Druga dama SAD]] |president = [[Bill Clinton]] |term_start = 20. januar 1993 |term_end = 20. januar 2001 |term_label = u ulozi |predecessor = [[Marilyn Quayle]] |successor = [[Lynne Cheney]] |birth_name = Mary Elizabeth Aitcheson |birth_date = {{birth date and age|1948|8|19|df=y}} |birth_place = [[Washington, D.C.]], [[SAD]] |residence= [[Santa Barbara, California|Santa Barbara]], [[Kalifornija]], SAD |death_date = |death_place = |party = [[Demokratska stranka]] |spouse = [[Al Gore]] {{small|(1970–; rastavljeni 2010)}}<ref name="AlGoreSeparate">{{cite news |title=After 40 years of marriage, Tipper and Al Gore part ways |url=http://www.csmonitor.com/From-the-news-wires/2010/0601/After-40-years-of-marriage-Tipper-and-Al-Gore-part-ways |agency=[[Associated Press]] |work=[[Christian Science Monitor]] |date=1. 6. 2010 |accessdate=30. 12. 2013 |first=Erik |last=Schelzig}}</ref> |children = 4 <small>(uključujući [[Karenna Gore Schiff|Karenna]], [[Kristin Gore|Kristin]])</small> |alma_mater = [[Garland Junior College]]<br>[[Boston University]]<br>[[Peabody College|Vanderbilt University]] }} '''Mary Elizabeth "Tipper" Gore''' (rođ. '''Aitcheson'''; 19. august 1948 -) je [[SAD|američka]] aktivistica, najpoznatija kao supruga [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Al Gore|Ala Gorea]], odnosno [[Druga dama SAD]] od 1993. do 2001. godine. Poznata je po [[konzervativizam|konzervativnim]] stavovima, odnosno borbi da američku muzičku industriju "očisti" od [[psovka|psovki]] u tekstovima popularnih pjesama. == Biografija == Rođena je u porodici Johna Kennetha "Jacka" Aitchesona Juniora, vlasnika trgovine vodoinstalerskih rekvizita. Ala Gorea je upoznala na maturalnom plesu 1965. godine. Vjenčali su se pet godina kasnije, nakon što je diplomirala psihologiju na [[Boston University|Bostonskom univerzitetuHH. Sa mužem je imala četvoro djece. Od Gorea se [[rastava|rastala]] 2010. godine, mada je sa njime još uvijek formalno u braku. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tipper Gore}} * [http://tippergore.com/ Tipper Gore Photography] * [http://clinton4.nara.gov/WH/EOP/VP_Wife/index.html Official White House homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070922014004/http://clinton4.nara.gov/WH/EOP/VP_Wife/index.html |date=2007-09-22 }} (archived) * [http://clinton1.nara.gov/White_House/EOP/VP_Wife/html/TIPPER_Home.html Early version of official White House homepage, 1994] * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1571/is_n5_v12/ai_17951473 Warm and personable wins points with public - Tipper Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015114216/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1571/is_n5_v12/ai_17951473 |date=2007-10-15 }} (1996) * [http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/choice2000/video/tipper.html Biography]—''[[Frontline (PBS)|Frontline]]'' * [https://web.archive.org/web/20041031202956/http://israel.usembassy.gov/publish/press/visits/april98/tipperbio.html Biography] * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4279560 "Tipper Gore and Family Values"]—[[NPR]] * [https://web.archive.org/web/19970617140535/http://www1.pbs.org/newshour/convention96/floor_speeches/tipper_gore.html Tipper Gore speaks at the Democratic National Convention, 1996] * [http://www.time.com/time/printout/0,8816,997752,00.html The Women Who Made Al Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130827152455/http://www.time.com/time/printout/0,8816,997752,00.html |date=2013-08-27 }} {{s-start}} {{s-hon}} {{s-bef|before=[[Marilyn Quayle]]}} {{s-ttl|title=[[Druga dama SAD]]|years=1993–2001}} {{s-aft|after=[[Lynne Cheney]]}} {{s-bef|before=[[Hillary Clinton]]}} {{s-ttl|title=Supružnik [[Popis predsjedničkih kandidatura Demokratske stranke SAD|kandidata Demokratske stranke]] za [[Predsjednik SAD|predsjednika SAD]]||years=[[Predsjednički izbori u SAD 2000|2000]]}} {{s-aft|after=[[Teresa Heinz|Teresa Heinz Kerry]]}} |- {{s-prec|usa}} {{s-bef|before=[[Al Gore]]|as=bivši [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]]}} {{s-ttl|title=[[protokolarna hijerahija SAD]]<br>''{{small|kao bivša Druga dama}}''}} {{s-aft|after=[[Dick Cheney]]|as=bivši [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]]}} {{s-end}} {{Druge dame SAD}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1948||Gore, Tipper}} [[Kategorija:Druge dame Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Američki fotografi]] hv2iz6furscfdgh72sjg75833lrtfik 0 4574757 42677707 42054255 2026-08-15T17:16:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = The Cars That Ate Paris | slika = cars that ate paris movie poster.jpg | director = [[Peter Weir]] | producer = [[Hal i Jim McElroy]] | screenplay = Peter Weir | sinopsis = Peter Weir<br>Keith Gow | starring = [[John Meillon]]<br>[[Terry Camilleri]]<br>Kevin Miles | music = [[Bruce Smeaton]] | cinematography = John McLean | editing = Wayne LeClos | studio = Salt Pan Films<br>Royce Smeal Film Productions | distributor = MCA (Australija)<br>[[British Empire Films]] (Australia) | released = {{Film date|df=yes|1974|10|10}} | runtime = 91 min.<br>74 minutes {{small|(verzija za američko tržište)}} | country = Australia | language = English | budget = $250,000<ref name="pike">Andrew Pike and Ross Cooper, ''Australian Film 1900–1977: A Guide to Feature Film Production'', Melbourne: Oxford University Press, 1998 p277</ref> }} '''''The Cars That Ate Paris''''' ({{jez-sh|Automobili koji su pojeli Pariz}}) je [[Australija|australijski]] igrani film snimljen 1974. godine u režiji [[Peter Weir|Petera Weira]], kome je to bio cjelovečernji debi. Po žanru predstavlja kombinaciju [[horor film|horora]] i [[crna komedija|crne komedije]]. Radnja se događa u Parisu, naizgled idiličnom gradiću u australijskoj provinciji čiji žitelji namjerno izazivaju prometne nesreće kako bi slučajne namjernike opljačkali ili pretvorili u svoje robove. Protagonist, čiji lik tumači [[Terry Camilleri]]) je jedna od njihovih žrtava koja je u prilici upoznati njihov bizarni način života u Parisu, i svjedočiti generacijskom sukobu koji će dovesti do apokaliptičkog nasilja u kome upravo vozila imaju glavnu ulogu. ''The Cars That Ate Paris'' je prikazan na [[Kanski filmski festival|Kanskom festivalu]], gdje je privukao pažnju međunarodne kritike na Weira, koji će nakon toga imati niz zapaženih ostvarenja. ''The Cars'' se ponekad navodi kao jedna od inspiracija za mnogo poznatiji i uspješniji ''[[Mad Max (film)|Mad Max]]'' koji je snimljen nekoliko godina kasnije. ==Uloge== * [[John Meillon]] ... Gradonačelnik Len Kelly * [[Terry Camilleri]] ... Arthur Waldo * [[Chris Haywood]] ... Darryl * [[Bruce Spence]] ... Charlie * Kevin Miles ... Dr. Midland * Rick Scully ... George Waldo * [[Max Gillies]] ... Metcalfe * Peter Armstrong ... Gorman * Joe Burrow ... Ganger * Deryck Barnes ... Al Smedley * [[Edward Howell (glumac)|Edward Howell]] ... Tringham * [[Max Phipps]] ... Velečasni Mulray * [[Melissa Jaffer]] ... Beth ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0071282}} * {{rotten-tomatoes|cars_that_ate_paris|The Cars That Ate Paris}} * [http://australianscreen.com.au/titles/cars-ate-paris/ ''The Cars That Ate Paris''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091002214004/http://australianscreen.com.au/titles/cars-ate-paris/ |date=2009-10-02 }} at [[Australian Screen Online]] *[http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/display/display.w3p;adv=yes;group=;groupequals=;holdingType=;page=0;parentid=;query=Number%3A147;querytype=;rec=0;resCount=10 The Cars That Ate Paris at the National Film and Sound Archive] *[http://www.ozornewzealand.com/the-cars-that-ate-paris.html The Cars That Ate Paris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001927/http://www.ozornewzealand.com/the-cars-that-ate-paris.html |date=2016-03-04 }} at [http://www.ozornewzealand.com Anything Oz or New Zealand] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150713223109/http://www.ozornewzealand.com/ |date=2015-07-13 }} *[http://www.ozmovies.com.au/movie/cars-that-ate-paris ''The Cars That Are Paris''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160716141055/http://www.ozmovies.com.au/movie/cars-that-ate-paris |date=2016-07-16 }} at Oz Movies {{Peter Weir}} {{DEFAULTSORT:Cars That Ate Paris, The}} [[Category:Australijski filmovi]] [[Category:Horor filmovi]] [[Category:Filmske komedije]] [[Category:Crnohumorni filmovi]] 7wf9ik4l0p1hzzpu35a4l7vo7phmrv5 0 4579903 42677739 42452935 2026-08-15T19:09:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Thirlmere | drugo_ime = | slika =Thirlmere_from_high_up_on_Steel_Fell.jpg | slika_širina = | slika_opis=Pogled na [[jezero]] | kontinenti = [[Evropa]] | regije =[[Sjeverozapadna Engleska]] | države = {{flag|Engleska}} | pokrajine=[[Cumbria]] | gradovi=[[Keswick, Cumbria|Keswick]] | naselja= | vrsta= [[akumulaciono jezero]] | površina=3.25 | volumen= | visina=178 | obala = | dužina =5.6<ref name=brit/> | širina =1.9<ref name=brit/> | dubina =48<ref name=brit/> | otoci =2 | pritoke=Launchy Gill, Dob Gill, Wyth Burn, Birkside Gill | odljev =[[Akvadukt]] Thirlmere | salinitet = | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st =54 | širina-min =32 | širina-sek = 0 | širina-oznaka =N | dužina-st = 3 | dužina-min =4 | dužina-sek =0 | dužina-oznaka =W | iso-regija = | lok_karta_opis = | fusnote = }} '''Thirlmere''' je najveće [[Engleska|englesko]] [[akumulaciono jezero]], koje leži u [[kotar|distriktu]] [[Allerdale]] u [[nacionalni park|nacionalnom parku]] [[Lake District]] u [[Cumbria|Grofoviji Cumbria]]. == Karakteristike == Thirlmere je 5.6 [[km]] dugo i 1.9 [[km]] široko i 48 [[metar]]a duboko [[jezero]], to su zapravo bila dva manja prirodna jezera, koje je [[1889]]. kupio [[manchester]]ski [[vodovod]]. Nakon tog je podignuta [[brana]] visoka 32 [[metar]]a, pa je čitav taj kraj pretvoren u [[akumulaciono jezero]]. Pri tom su potopljena [[selo|sela]] Armboth i Wythburn, jedina preostala zgrada od njih je [[crkva|crkvica]] Wythburna.<ref name=brit/> Nakon tog su [[obala|obale]] [[pošumljavanje|pošumljene]] na površini većom od 809 [[hektar]]a [[Smrča|smrekom]] i [[ariš]]om, što je bilo dobro za brzi vizualni dojam, danas se ipak sade [[Listopadna biljka|bjelogorična drva]].<ref name=brit/> Jezero se može najbolje razgledati uskom [[cesta|cestom]] duž [[zapad]]ne [[obala|obale]]. Danas je vlasništvu Sjeverozapadnog [[vodovod]]a, a nedavno je ponovno otvoreno za javnost.<ref name=brit>{{cite web |url = http://www.visitcumbria.com/kes/thirlmere/ |title = ''Thirlmere'' |publisher = Visit Cumbria |language = engleski |accessdate = 15. 03. 2017 |archive-date = 2017-07-09 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170709203250/https://www.visitcumbria.com/kes/thirlmere/ |url-status = dead }}</ref> Povećana potražnja za [[voda|vodom]] u [[industrija|industrijskim]] centrima [[sjeverozapad]]ne Engleske, dovela je do tog da se Thirlmere više nesmije koristiti za [[rekreacija|rekreaciju]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Thirlmere}} * [http://www.lakedistrict.gov.uk/learning/forteachers/ks2photoresources/ks2water ''Thirlmere'' na portalu Lake District National Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426131051/http://www.lakedistrict.gov.uk/learning/forteachers/ks2photoresources/ks2water |date=2017-04-26 }} {{en icon}} [[Kategorija:Jezera u Engleskoj]] [[Kategorija:Umjetna jezera]] [[Kategorija:Cumbria]] lnegc02ibik0k2sa7g9a2xxz6oipft8 0 4605124 42677866 41182815 2026-08-16T10:51:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Walerian Borowczyk | datum_rođenja = {{birth date|1923|10|21|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Kwilcz]], [[Druga poljska republika|Poljska]] | datum_smrti = {{death date and age|2006|2|3|1923|10|21|df=y}} | mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | zanimanje = [[filmski režiser]] | period = [[1946 na filmu|1946]]–[[1988 na filmu|1988]] | znameniti_filmovi = ''[[Nemoralne priče (film)|Nemoralne priče]]'' }} '''Walerian Borowczyk''' (21. oktobar 1923 – 3. februar 2006) bio je [[Poljska|poljski]] filmski režiser, najpoznatiji po [[erotski film|erotskim filmovima]] [[1970-e na filmu|1970-ih]]. Borowczyk, koji se na početku karijere bavio i [[animirani film|filmskom animacijom]] je za njih dobio brojne pohvale od kritike, ali i izazvao kontroverze zbog eksplicitnosti i razbijanja tabua, te je stekao nadimak "genija koji je usput pornograf". == Filmografija == ;Film {| class="wikitable plainrowheaders sortable" |- ! scope="col" width="250" | Naslov ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Režiser ! scope="col" | Scenarist ! scope="col" | Ostalo ! scope="col" | Engleski naslov ! scope="col" | Napomene |- ! scope="row" | ''[[Mr. and Mrs. Kabal's Theatre|Théâtre de Monsieur & Madame Kabal]]'' | <center>1967</center> | {{yes}} | {{yes}} | scenograf | "Mr. and Mrs. Kabal's Theatre" | |- ! scope="row" | ''[[Goto, Island of Love|Goto, l'île d'amour]]'' | <center>1969</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "Goto, Island of Love" | Song writer: "L'hymne national de Goto" |- ! scope="row" | ''Blanche'' | <center>1972</center> | {{yes}} | {{yes}} | montažer i scenograf | "Blanche" | |- ! scope="row" | ''[[Immoral Tales (film)|Contes immoraux]]'' | <center>1973</center> | {{yes}} | {{yes}} | montažer i scenograf | "Immoral Tales" | |- ! scope="row" | ''[[La Bête (film)|La Bête]]'' | <center>1975</center> | {{yes}} | {{yes}} | montažer | "The Beast" | |- ! scope="row" | ''[[The Story of Sin|Dzieje grzechu]]'' | <center>1975</center> | {{yes}} | {{yes}} | glumac (uloga: "Piotr Iwanycz") | "The Story of Sin" | nenaveden na špici |- ! scope="row" | ''[[The Margin (film)|La Marge]]'' | <center>1976</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "The Margin" ili "The Streetwalker" | |- ! scope="row" | ''Interno di un convento '' | <center>1978</center> | {{yes}} | {{yes}} | montažer | "Behind Convent Walls" | |- ! scope="row" | ''[[Immoral Women|Les héroïnes du mal]]'' | <center>1979</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "Immoral Women" | |- ! scope="row" | ''Collections privées'' | <center>1979</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "Private Collections" | Segment: "L'armoire" |- ! scope="row" | ''Lulu'' | <center>1980</center> | {{yes}} | {{yes}} | scenograf | "Lulu" | |- ! scope="row" | ''[[Docteur Jekyll et les femmes]]'' | <center>1981</center> | {{yes}} | {{yes}} | scenograf | "Blood of Dr. Jekyll" | |- ! scope="row" | ''Ars amandi'' | <center>1983</center> | {{yes}} | {{yes}} | montažer i direktor fotografije | "The Art of Love" | |- ! scope="row" | ''[[Emmanuelle 5]]'' | <center>1987</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "Emmanuelle 5" | |- ! scope="row" | ''Cérémonie d'amour'' | <center>1987</center> | {{yes}} | {{yes}} | {{N/a}} | "Love Rites" | |} == Vanjske veze == * {{IMDb name|97259}} * [http://www.sensesofcinema.com/2005/36/borowczyk_heroines/ ''Walerian Borowczyk's Heroines of Desire''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627194640/http://sensesofcinema.com/2005/36/borowczyk_heroines/ |date=2013-06-27 }} A review of the film ''Les Héroïnes du mal'', in relation with Borowczyk cinema * [http://194.78.207.186/BB/admin/ReelNewsDetail.asp?ID=3236 Walerian Borowczyk On Razor Reel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071223064544/http://194.78.207.186/BB/admin/ReelNewsDetail.asp?ID=3236 |date=2007-12-23 }} * [http://culture.pl/en/artist/walerian-borowczyk Walerian Borowczyk, bio and filmography] at culture.pl {{Walerian Borowczyk}} {{Authority control}} {{Lifetime|1923|2006|Borowczyk, Walerian}} [[Kategorija:Poljski filmski režiseri]] [[Kategorija:Poljski animatori]] 4php6dw12oyx5tqwgciw4ugspw6pplw 0 4607438 42677743 41564512 2026-08-15T19:28:14Z Atricapilus 6257 42677743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumica | ime = Milena Zupančič | slika = Milena Zupančič in Machbeth.jpg | opis = Milena Zupančič u predstavi ''[[Macbeth]]'' (2009) | datum_rođenja = {{Birth date and age|1946|12|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Jesenice]], [[NR Slovenija]], [[FNRJ]] | zanimanje = glumica | period = 1970– | supružnik = [[Dušan Jovanović (režiser)|Dušan Jovanović]]<br>[[Radko Polič]] (?-?, razvod) | nagrade = [[Zlatna arena za najbolju glumicu]] }} '''Milena Zupančič''' (18. decembar 1946 - [[15. augusta|15. avgust]] [[2026.|2026]])<ref>{{Cite web |date=2026-08-15 |title=Umrla glumica Milena Zupančič |url=https://nova.rs/kultura/umrla-glumica-milena-zupancic/ |access-date=2026-08-15 |website=Nova.rs |language=sr-RS}}</ref> bila je [[Slovenija|slovenska]] glumica poznata po zapaženim nastupima u ostvarenjima [[jugoslavenska kinematografija|jugoslavenske kinematografije]]. Udana je za uglednog pisca i režisera [[Dušan Jovanović|Dušana Jovanovića]], a ranije je bila u braku sa glumcem [[Radko Polič|Radkom Poličem]]. == Filmografija == {{Filmografija-domaći|glumca=}}|- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1960.-te[[#1|&#9650;]]<div id="1950"/> |- | 1968. || [[Peta zaseda]] || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1970.-te[[#1|&#9650;]]<div id="1970"/> |- | 1970. || [[Die Reiter von Padola]] TV serija || / |- | 1970. || [[Sa druge strane]] || / |- | 1971. || [[Mrtva lađa]] || Marijana |- | 1972. || [[Vreme je zlato]] || / |- | 1973. || [[Jesenje cveće]] || Meta |- | 1973. || [[Obraz uz obraz]] TV serija || Milena |- | 1973. || [[Uzoran život]] || / |- | 1974. || [[Strah (film)|Strah]] || Ana |- | 1976. || [[Idealista]] || Tončka |- | 1976. || [[Udovištvo Karoline Žašler]] || Karolina Žašler |- | 1977. || [[Tale (TV serija)|Tale]] TV mini serija || / |- | 1977. || [[Subota ujutru]] TV film || / |- | 1979. || [[Novinar (film)|Novinar]] || Kovačeva supruga |- | 1979. || [[Draga moja Iza]] || Vera Grigorijeva |- | 1979. || [[Traženja]] || Karla |- | 1979. || [[Grč (film)|Grč]] || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1980.-te[[#1|&#9650;]]<div id="1980"/> |- | 1981. || [[Dečko koji obećava]] || Mašina majka |- | 1982 1983. || [[Das Dorf an der Grenze]] TV serija || Albine |- | 1983. || [[Igmanski marš (film)|Igmanski marš]] || Anočka |- | 1983. || [[Dah (film)|Dah]] || / |- | 1984. || [[Pejzaži u magli]] || Lelina majka |- | 1984. || [[Pazi šta radiš (Maturanti)|Pazi šta radiš]] || Profesorka francuskog |- | 1984. || [[Nasleđe (Dediščina)|Nasleđe]] || Malka |- | 1985. || [[Christophoros]] || Lenka |- | 1985. || [[Doček (film)|Doček]] TV film || / |- | 1985. || [[Lica i sudbine]] TV film || / |- | 1987. || [[Moj tata, socijalistički kulak]] || Mimika Malek - Mama |- | 1987. || [[Bio jednom jedan Sneško]] || Gospođa Smit |- | 1988. || [[U sredini mojih dana]] || Tina |- | 1988. || [[Maja i vanzemaljac]] || / |- | 1988. || [[Klopka (film iz 1988)|Klopka]] || Sašina žena |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1990.-te[[#1|&#9650;]]<div id="1990"/> |- | 1991. || [[Pripovedke iz medenega cvetličnjaka]] TV mini serija || / |- | 1992. || [[Ilona und Kurti]] || Mici |- | 1997. || [[Felix (film, 1997)|Felix]] || Učiteljica Jasna |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2000.-te[[#1|&#9650;]]<div id="2000"/> |- | 2002. || [[Na svoji Vesni]] || Marjeta Turnograjska |- | 2002. || [[Pesnikov portret z dvojnikom]] || / |- | 2004. || [[Na planincah]] || / |- | 2005. || [[Ohcet]] Kratki film || / |- | 2006. || [[Warchild]] || Munira |- | 2007. || [[1/2]] Kratki film || Klara |- | 2008. || [[Brat Bratu]] TV serija || Gospođa Bogatić |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2010.-te[[#1|&#9650;]]<div id="2010"/> |- | 2010. || [[Neke druge priče]] || Sestra Ana (segment "Slovenska zgodba") |- | 2012. || [[Srečen za umret]] || Melita |- | 2012. || [[Božićna večerja]] TV film || Mama |- | 2013. || [[Panika (film)|Panika]] || Mama |- | 2013. || [[Gremo mi po svoje 2]] || prijateljica Zaspancevega dedka |- | 2015. || [[Last Wish]] Kratki film || Majka Silva |- | 2015. || [[The Disapearance of Emma Lausch]] Kratki film || Emina majka |} ==Vanjske veze== * {{IMDb ime|id=0958716}} {{Zlatna arena za najbolju glumicu}} {{Lifetime|1946|2026|Zupančič, Milena}} [[Kategorija:Slovenske teatarske glumice]] [[Kategorija:Slovenske filmske glumice]] [[Kategorija:Slovenske televizijske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske teatarske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske filmske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske televizijske glumice]] f10hke8m19b5pnwmp6iheustc10atys 0 4613354 42677757 42419010 2026-08-15T21:04:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677757 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="width:22em; font-size:88%; text-align:left" cellspacing="3" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:125%" | Tomislav Pucar |- ! Nacionalnost | {{flag|Hrvatska}} |- ! Rođen | 26. I. 1996.<br/>[[Pula]], [[Hrvatska]] |- ! [[stolnoteniski stilovi|Stil igranja]] | desnom rukom, klasično (''shakehand'') |- ! Najviši rang | 30 (travanj 2017) |- ! Tekući rang | 44 (ožujak 2018)<ref>{{cite web |url=http://results.ittf.link/index.php?option=com_fabrik&view=list&listid=69&Itemid=206 |title=Current WR - Men |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=[[International Table Tennis Federation]] |date=5. III. 2018}}</ref> |- ! Visina | 197&nbsp;cm<ref>{{cite web |url=http://ttstar.cz/player/tomislav-pucar/ |title=TTSTAR SERIES – Turnaje ve stolním tenise » Tomislav Pucar |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=TTSTAR |date= |archive-date=2018-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180709154257/http://ttstar.cz/player/tomislav-pucar/ |dead-url=yes }}</ref> |- ! Težina | 91&nbsp;kg |- | colspan="2" class="navbox-abovebelow" style="text-align:center; padding:1px;" | <div class="NavHead" style="font-size:100%; text-align:center; background-color:transparent; font-weight:bold;">Medalje</div> <div class="NavContent" style="font-size:100%; font-weight:normal; width:100%;"> {| style="width:100%; background-color:#f9f9f9; color:#000000;" |- ! colspan="3" style="text-align:center; vertical-align:middle; background-color:#eeeeee;" | [[Stolni tenis]] |- ! colspan="3" style="text-align:center; vertical-align:middle; background-color:#eeeeee;" | Reprezentativac {{flagicon|Hrvatska}} [[Hrvatska|Hrvatske]] |- ! colspan="3" style="text-align:center; vertical-align:middle; background-color:#cccccc;" | [[Omladinsko prvenstvo Evrope u stolnom tenisu|Omladinsko prvenstvo Evrope]] |- | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[File:Silver medal icon (S initial).svg|16px|link=|srebrna medalja – drugo mjesto]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | Ostrava 2013 | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | pojedinačno |- | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[File:Gold medal icon (Z initial).svg|16px|link=|zlatna medalja – prvo mjesto]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | Riva del Garda 2014 | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | miješani parovi |- ! colspan="3" style="text-align:center; vertical-align:middle; background-color:#cccccc;" | [[Prvenstvo Evrope u stolnom tenisu|Prvenstvo Evrope]] |- | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[File:Bronze medal icon (B initial).svg|16px|link=|brončana medalja – treće mjesto]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[Prvenstvo Evrope u stolnom tenisu za 2014.|Lisabon 2014]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | ekipno |- ! colspan="3" style="text-align:center; vertical-align:middle; background-color:#cccccc;" | [[Prvenstvo Evrope u stolnom tenisu do 21 godine|Prvenstvo Evrope do 21 godine]] |- | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[File:Gold medal icon (Z initial).svg|16px|link=|zlatna medalja – prvo mjesto]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | Soči 2017 | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | pojedinačno |- | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | [[File:Silver medal icon (S initial).svg|16px|link=|srebrna medalja – drugo mjesto]] | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | Soči 2017 | style="text-align:center; vertical-align:middle;" | muški parovi |} </div> |} '''Tomislav Pucar''' ([[Pula]], 26. I. 1996.),<ref>{{cite web |author=Radica Jurkin (ur.) |url=https://www.hoo.hr/downloads/oim-nandzing-2014-vodic-delegacije.pdf |title=Croatian Youth Olympic Delegation, Nanjing 2014 |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=[[Hrvatski olimpijski odbor]] |date=4. VIII. 2014 |archive-date=2018-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181201210741/https://www.hoo.hr/downloads/oim-nandzing-2014-vodic-delegacije.pdf |dead-url=yes }}</ref> hrvatski stolnotenisač. == Životopis == Karijeru započeo sa šest godina igrajući u [[Stolnoteniski klub Pula|Stolnoteniskom klubu Pula]]; kratko nastupao za klubove [[Stolnoteniski športski klub Srdoči|Srdoči]] i [[Gradski stolnoteniski klub Poreč|Poreč]].<ref name=STKPU2008>{{cite web |url=http://www.stkpula.com/?p=123 |title=Tomislav Pucar, mlađi kadet Pule, trenutno najbolji stolnotenisač Hrvatske u tom uzrastu |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=[[Stolnoteniski klub Pula]] |date=6. XI. 2008 }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon završetka osnovne škole u rodnom gradu, 2011. upisao [[Športska gimnazija Zagreb|Športsku gimnaziju Zagreb]] i 2012. počeo igrati za [[Gradski stolnoteniski klub Zagreb]].<ref name=srednjahr>{{cite web |last=Božić |first=Ivan |url=https://www.srednja.hr/sport/sport-sport/top-sportas-upoznajte-tomislava-pucara-stolnoteniskog-juniora-godine-s-vise-medunarodnih-uspjeha/ |title=Top sportaš: Upoznajte Tomislava Pucara stolnoteniskog juniora godine s više međunarodnih uspjeha |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=Srednja.hr |date=17. VI. 2013}}</ref><ref name=STKPU2013>{{cite web |url=http://www.stkpula.com/?p=1695 |title=Pucar prvi na kadetskom Serbian Youth Openu |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=Stolnoteniski klub Pula |date=27. IX. 2010 }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Potom je u Njemačkoj igrao u Drugoj saveznoj ligi za [[TTC OE Bad Homburg 1987]] (2014–17),<ref name=TTCOE>{{cite web |url=http://www.ttcoe.de/index.php/component/content/article/16-aktuelles/920-die-1-mannschaft-stellt-sich-vor |title=TTC OE Bad Homburg 1987 e.V. |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=TTC OE Bad Homburg 1987 e.V |date= }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> a od 2017. nastupa za [[PKS Kolping FRAC Jarosław]].<ref name=eZadar>{{cite web |author=JB |url=https://ezadar.rtl.hr/sport/2654673/tomislav-pucar-potpisao-za-poljski-kolping-jaroslaw/ |title=Tomislav Pucar potpisao za poljski Kolping Jaroslaw |accessdate=5. III. 2018 |work= |publisher=''eZadar'' |date=28. III. 2017 |archive-date=2019-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190722213647/https://ezadar.rtl.hr/sport/2654673/tomislav-pucar-potpisao-za-poljski-kolping-jaroslaw/ |url-status=dead }}</ref> Na [[Omladinsko prvenstvo Evrope u stolnom tenisu|Omladinskom prvenstvu Evrope]] u pojedinačnoj konkurenciji osvojio drugo mjesto (2013) i u konkurenciji miješanih parova prvo mjesto (2014). U pojedinačnoj konkurenciji do 21 godine postao [[Otvoreno prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu do 21 godine|prvak Hrvatske]] (2016) i [[Prvenstvo Evrope u stolnom tenisu do 21 godine|Evrope]] (2017)<ref>{{cite web |url=http://www.ettu.org/en/n/news/2017/february/gold-for-tomislav-pucar-in-sochi/ |title=Gold for Tomislav PUCAR in Sochi |work= |publisher=[[European Table Tennis Union]] |date=5. II. 2017}}</ref> te u konkurenciji muških parova viceprvak Evrope (2017).<ref>{{cite web |url=http://www.old.ittf.com/stats_new/ |title=ITTF Stats |accessdate=14. III. 2017 |work= |publisher=International Table Tennis Federation |date= |archivedate=2017-01-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170124150401/http://www.old.ittf.com/stats_new/ |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.old.ittf.com/competitions/matches_per_player_all.asp?P_ID=116532&Competition_ID= |title=PUCAR Tomislav (CRO) - Results |accessdate=14. III. 2017 |work= |publisher=International Table Tennis Federation |date= |archive-date=2017-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170314153413/http://www.old.ittf.com/competitions/matches_per_player_all.asp?P_ID=116532&Competition_ID= |dead-url=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * {{Instagram|tpucar}} * [https://www.superliga.com.pl/component/joomleague/player/11-sezon-2017-2018/2-pks-kolping-frac-jaroslaw/199-tomislav-pucar Pucar, Tomislav (PKS Kolping FRAC Jarosław): Osobne informacije igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302053432/https://superliga.com.pl/component/joomleague/player/11-sezon-2017-2018/2-pks-kolping-frac-jaroslaw/199-tomislav-pucar |date=2021-03-02 }} {{lifetime|1996||Pucar, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski stolnotenisači]] [[Kategorija:Biografije, Pula]] 9pn1quwtuuum92lh8f9qmilt5f97t6h 0 4623031 42677646 42671114 2026-08-15T13:18:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glazbeni pravac | naziv = Synthpop | bgcolor = crimson | color = white | image = | originalni_naziv = | etimologija = | drugi_nazivi = Techno-pop | stilski_korijeni = {{hlist|[[Novi val]]|[[Elektronska muzika|elektronika]]|[[disco]]|[[Pop muzika|pop]]|[[post-punk]]|[[glam rock]]|[[krautrock]]|[[art pop]]<ref name="FisherGold">{{cite journal|last=Fisher|first=Mark|title=You Remind Me of Gold: Dialogue with Simon Reynolds|work=Kaleidoscope|issue=9|date=2010}}</ref>}} | kulturološki_korijeni = kraj 70-ih i 80-e godine, [[Europa]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Japan]] | instrumenti = {{hlist|[[Sintesajzer]]i|[[drum mašina|drum mašine]]|[[sekvencer]]i}} | derivativni_pravci = {{hlist|[[House muzika|House]]|[[Electro muzika|electro]]|[[electro house]]|[[Elektropop|electropop]]|[[dance-pop]]|[[indie elektronika]]|[[hi-NRG]]|[[alternativni dance]]|[[futurepop]]<ref name="apell423">{{cite book|title=American popular music: a multicultural history|year=2006|publisher=[[The Thomson Corporation|Thomson Wadsworth]]|location=Belmont, CA|isbn=978-0155062290|url=https://books.google.com/books?id=YCwYAQAAIAAJ|author1=Glenn Appell |author2=David Hemphill |accessdate=12 May 2012|page=423|quote=The 1980s brought the dawning age of the synthesizer in rock. Synth pop, a spare, synthesizer-based dance pop sound, was its first embodiment.}}</ref>}} | podžanrovi = | podžanrovipopis = | fusionžanrovi = {{hlist|[[Dark wave]]|[[electroclash]]}} | regionalne_scene = | lokalne_scene = | ostalo = {{hlist|[[Electropunk]]|[[industrijska muzika]]|[[novi pop]]|[[synthwave]]|[[techno]]}} }} '''Synthpop''' (skraćeno od '''synthesizer pop'''){{sfn|Trynka|Bacon|1996|p=60}}, znan još i kao '''techno-pop''',<ref name="SR">{{cite journal|title=unknown|journal=[[Stereo Review]]|date=1983|volume=48|page=89|url=https://books.google.com/?id=QVkJAQAAMAAJ&q=%22technopop%22+%22synthpop%22&dq=%22technopop%22+%22synthpop%22}}</ref><ref name="electrosynth">{{harvnb|Collins|Schedel|Wilson|2013|p=97|loc="synth pop (also called electro pop, techno pop, and the like)"}}; {{harvnb|Hoffmann|2004|p=2153|loc="Techno-pop, also termed synth-pop or electro-pop"}}</ref> bio je podžanr [[Novi val|novog vala]] koji se pojavio tokom [[1970e|70-ih]] godina, a vrhunac popularnosti ostvario je tokom [[1980e|80-ih]] godina; glavna karakteristika synthpopa kao pravca bilo je korištenje [[sintesajzer]]a kao dominantnog instrumenta. Korijeni synthpopa mogu se naći već u 60-im i 70-im godinama, kada se [[sintesajzer]] postepeno koristio u [[progresivni rock|progresivnom rocku]], [[elektronska muzika|elektronici]], [[art rock]]u i [[disco|discu]], a posebice u opusu "[[krautrock]]" bendova poput [[Kraftwerk]]a, koji se smatraju pionirima u korištenju sintesajzera u muzici. Kao zasebni žanr, synthpop se razvio u kontinentalnoj [[Europa|Europi]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Japan]]u kao dio šireg, [[post-punk]] pokreta, odnosno kao podžanr [[novi val|novog vala]], krajem 70-ih i tokom cijelih 80-ih godina. Pionirima syntpopa smatraju se [[Kraftwerk]], njemački bend koji je već sredinom 70-ih godina pobrao kritike zbog svog korištenja [[sintesajzer]]a, posebice u pjesmi "[[Autobahn (pjesma)|Autobahn]]". Drugi rani pioniri su [[japan]]ski bend [[Yellow Magic Orchestra]] te britanski novovalni bendovi [[Ultravox]], [[the Human League]] i [[Berlin Blondes]]. The Human League su koristili [[Monofoni sintesajzer|monofone sintesajzere]] kako bi proizvodili jednostavan i oštar zvuk. Ipak, pravim začetkom syntpopa smatra se [[1979.]] godina, kada se [[Gary Numan]] probio na vrh top lista singlom "[[Cars (pjesma)|Cars]]", odnosno albumom ''[[The Pleasure Principle (album, Gary Numan)|The Pleasure Principle]]'', nakon čega su brojni bendovi početkom 80-ih godina počeli koristiti sintesajzere, uključujući debitante poput [[Depeche Mode]]a, [[Talk Talk]]a ili [[Eurythmics]]a, ali i iz 70-ih godina prisutne [[Japan (bend)|Japan]] i [[Orchestral Manoeuvres in the Dark]]. S druge strane, YMO je u [[Japan]]u otvorio put synthpop bendovima kao što su [[P-MODEL]], [[Plastics (bend)|Plastics]] i [[Hikashu]]. Razvoj jeftinih polifonih sintesajzera, definiranje [[MIDI]] standarda i korištenje [[dance]] beatova, dovelo je do toga da je synthpop postao komercijalniji i pristupačniji pravac. Sve ovo, kombinirano s prihvaćanjem synthpopa od strane stilski samosvjesnih izvođača utjecajnog [[novi romantizam|novog romantizma]] te usponom [[MTV]]-ja, dovelo je do toga da su mnogi britanski synthpop bendovi (npr. [[Culture Club]], [[Cutting Crew]], [[Duran Duran]], [[Spanadu Ballet]] i drugi) imali [[Druga britanska invazija|velikog uspjeha]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Povremeno se termin "synthpop" koristi simultano s terminom "[[elektropop]]",<ref name="electrosynth"/> mada je potonji podžanr synthpopa koji se više bazira na jednom jačem, elektronskom zvuku.{{sfn|Jones|2006|p=107}} S druge strane, synthpop autori su bili skloniji kombiniranju stilskih elemenata pravca s idejnim odlikama novog vala, poput složenih i ambijentalnih melodija te kompleksnih i samosvjesnih tekstova. Od sredine do kraja 80-ih, bendovi poput [[Erasure]]a i [[Pet Shop Boys]]a su razvili specifičan plesni zvuk koji je poharao američke top liste, ali je pravac već pred kraj 80-ih počeo gubiti na popularnosti, tako da je novovalni synthpop bendova kao što su [[a-ha|''a''-h''a'']] ili [[Alphaville (bend)|Alphaville]] lagano gubio borbu s nadolazećim [[house]]om i [[techno]]m. Krajem 90-ih godina, [[indietronica]] i [[electroclash]] pokreti počeli su buditi novi interes za novi val, a veliko oživljavanje pravca desilo se u [[21. vijek]]u kada su komercijalni uspjeh ostvarili izvođači kao što su [[Lady Gaga]], [[Rihanna]], [[La Roux]], [[Owl City]], [[M83]] i [[Chvrches]]. Iako su neki kritičari isticali navodni nedostatak emocije i muzikalnosti u pokretu, synthpop je bio jedan od najutjecajnijih muzičkih pravaca 80-ih godina. Sintesajzer je postao relevantan instrument zahvaljujući upravo synthpopu, a pravac je direktno utjecao na formiranje podžanrova kao što su [[house]] i [[techno]], kao i, posredno, na druge žanrove i individualna djela. == Stilske odlike == [[File:Roland Jupiter-4.png|thumb|300px|[[Roland Jupiter-4]] je bio jedan od najpopularnijih sintesajzera tokom 80-ih godina, zajedno s modelima [[Yamaha DX7]] i [[Sequential Circuits Prophet-5|Prophet-5]], te je redovito korišten u synthpop kompozicijama iz tog perioda.]] Primarna stilska odlika synthpopa bila je korištenje [[sintesajzer]]a, [[drum mašina|drum mašinā]] i [[sekvencer]]a, koji su ponekad zamijenjivali i sve ostale instrumente. Borthwick i Moy su žanr opisali raznovrsnim, ali tvrdeći da je "''... karakteriziran širokim spektrom vrijednosti koje izbjegavaju stilove, ritmove i strukture rocka''", koji su zamijenjeni "sintetičkim teksturama" i "robotskom rigidnošću", često definirani ograničenjima nove tehnologije,<ref name=Borthwick&Moy2004pp121-3/> poput [[monofoni sintesajzer|monofonih sintesajzera]], koji su mogli svirati samo jedan po jedan ton.<ref>Barry R. Parker, ''Good Vibrations: the Physics of Music'' (Boston MD: JHU Press, 2009), {{ISBN|0-8018-9264-3}}, p. 213.</ref> Mnogi synthpop muzičari su imali ograničene muzičke sposobnosti, oslanjajući se zapravo na tehnologiju za stvaranje i reproduciranje muzike. Rezultati su često bili minimalistički, s ritmovima koji su "''u pravilu satkani od jednostavnih, ponovljenih rifova bez, takoreći, ikakve harmonijske 'progresije' ''".<ref>{{Citation |author=M. Spicer |contribution=Reggatta de Blanc: analysing style in the music of the police |year=2010 |title=Sounding Out Pop: Analytical Essays in Popular Music |journal= |editor1=J. Covach |editor2=M. Spicer |edition= |isbn=978-0-472-03400-0 |issn= |volume= |pages=124–49 |place= |url= |accessdate= }}</ref> Rani synthpop je opisivan kao "jeziv, sterilan i maglovito zlokoban", pri čemu se koristila šumeća elektronika s malo promjene u infleksiji.<ref name=AMsynthpop/><ref name="Reynolds2010"/> Uobičajene teme synthpop tekstova bile su izolacija, urbana [[anomija]] te osjećaji emocionalne hladnoće i ispraznosti.<ref name=Reynolds2009/> U drugoj fazi razvoja žanra, tokom 80-ih godina,<ref name=Reynolds2009/> uvođenje [[dance]] beatova i više konvencionalnih rock instrumentacija učinilo je synthpop muziku mnogo toplijom i prihvatljivijom, ali i ograničenom na klasične konvencije trominutnog popa.<ref name=AMsynthpop>{{citation|title=Synth pop |journal=Allmusic |date= |isbn= |pages= |url={{Allmusic|class=explore|id=style/d18|pure_url=yes}} |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/5x6RaN2Dj?url=http://www.allmusic.com/explore/style/synth-pop-d18 |archivedate=11 March 2011 |deadurl=yes |df= }}.</ref><ref name="Reynolds2010"/> Sintesajzeri su sve više korišteni kako bi imitirali konvencionalne i klišejizirane zvukove orkestra i puhačkih instrumenata. Inicijalno visoke, sintesajzerom stvorene melodije i jednostavni programi udaraljki prepustili su mjesto gustoj i komprimiranoj produkciji te konvencionalnijem zvuku udaraljki.<ref name=Cateforis2009/> Tekstovi su načelno bili optimističniji te su se bavili temama koje su bile češće u pop glazbi, poput ljubavi, eskapizma i aspiracija.<ref name=Reynolds2009/> Prema riječima [[Simon Reynolds|Simona Reynoldsa]], vrhunac synthpopa 80-ih godina bili su "emotivni, povremeno i operatski pjevači" poput [[Marc Almond|Marca Almonda]], [[Alison Moyet]] i [[Annie Lennox]].<ref name="Reynolds2010">{{citation|title=The 1980s revival that lasted an entire decade |author=S. Reynolds |journal=Guardian.co.uk |date=22 January 2010 |isbn= |pages= |url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2010/jan/22/eighties-revival-decade |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds |archiveurl=https://www.webcitation.org/60dLrmtpM?url=http://www.guardian.co.uk/music/musicblog/2010/jan/22/eighties-revival-decade |archivedate=2 August 2011 |location=London |deadurl=yes |df= }}</ref> Kako su sintesajzeri dokinuli potrebu za velikim grupama muzičara, ovi su pjevači nerijetko bili članovu dueta, u kojima bi partner svirao cjelokupnu instrumentaciju.<ref name=Reynolds2009>{{citation|title=One nation under a Moog |author=S. Reynolds |journal=Guardian.co.uk |date=10 October 2009 |isbn= |pages= |url=https://www.theguardian.com/music/2009/oct/10/synth-pop-80s-reynolds |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds |archiveurl=https://www.webcitation.org/60er0McBC?url=http://www.guardian.co.uk/music/2009/oct/10/synth-pop-80s-reynolds |archivedate=3 August 2011 |location=London |deadurl=yes |df= }}</ref> Iako je synthpop djelomično proizašao iz [[punk rock]]a, pravac je odbacio tendenciju punka prema autentičnosti i često je namjerno težio ka artificijalnosti, pozivajući se na kritički ismijane pravce poput [[disco|disca]] ili [[glam rock]]a.<ref name=Borthwick&Moy2004pp121-3>{{citation|title=Popular Music Genres: an Introduction|author1=S. Borthwick |author2=R. Moy |journal= |year=2004 |isbn=978-0-7486-1745-6 |pages=121–3 |url=https://books.google.com/?id=r4bmVbNSnk4C&pg=PA121&dq=Popular+Music+Genres+an+Introduction+synthpop+%22by+around+1984,+many+of+the+biggest%22#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> Jako malo je dugovao izvornim korijenima pop muzike ([[jazz]], [[blues]] i [[folk muzika]])<ref name=Borthwick&Moy2004pp121-3/> te je, umjesto da je uzore tražio u Americi, svjesno išao u Europu, ponekad i Istočnu Europu, po uzore, što je vidljivo u djelima i etimologiji bendova kao što su [[Spandau Ballet]] ili [[Ultravox]], posebice na pjesmi "[[Vienna (pjesma, Ultravox)|Vienna]]".<ref name="Reynolds2005p327">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=327 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Kasni synthpop je doživio još jednu stilsku promjenu te se približio [[soul]] muzici.<ref name="Reynolds2005p327"/> == Razvoj == === Korijeni === {{main|Elektronska muzika|Elektronski rock}} [[File:Kraftwerk by Ueli Frey (1976).jpg|thumb|left|Njemački bend [[Kraftwerk]] tokom koncerta u [[Zürich]]u, [[1976.]] godine. Kraftwerk se danas smatraju pionirima synthpopa.]] Elektronski muzički sintesajzeri koji su se mogli praktično iskoristiti u studiju pojavili su se sredinom [[1960e|60-ih]] godina, otprilike istovremeno kada se i [[rock]] formirao kao distinktni žanr.<ref>{{citation|title=Rock and Roll: its History and Stylistic Development|author1=J. Stuessy |author2=S. D. Lipscomb |journal= |year=2008 |edition=6 |isbn=978-0-13-601068-5 |page=21 |url= |accessdate= }}</ref> [[Moogov sintesajzer]], što ga je [[1964.]] godine izumio [[Robert Moog]] i koji je stvarao potpuno elektronički generirane zvukove, zamijenio je dotadašnji [[mellotron]], vrstu elektromehaničkih, polifonih klavijatura za [[sempliranje|reprodukciju semplova]].<ref>{{citation |title=Music Engineering |author=R. Brice |journal= |year=2001 |edition=2 |isbn=978-0-7506-5040-3 |pages=108–9 |url=https://books.google.com/?id=ufVVgLwkcQwC&printsec=frontcover&dq=Brice,+%27%27Music+Engineering%27%27#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> Prijenosni [[minimoog]], koji je bio jednostavniji za korištenje, posebice tokom ''live'' nastupa,<ref>{{citation|title=Analog Days: The Invention and Impact of the Moog Synthesizer |author1=T. Pinch |author2=F. Trocco |journal= |year=2004 |isbn=978-0-674-01617-0 |pages=214–36 |url=https://books.google.com/?id=3hjvWzkMK-sC&printsec=frontcover&dq=Analog+Days+The+Invention+and+Impact+of+the+Moog+Synthesize#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> ubrzo je postao popularan među [[Progresivni rock|progresivnim rock]] bendovima kao što su [[Pink Floyd]] (klavijaturist [[Richard Wright (muzičar)|Richard Wright]]) i [[Yes (bend)|Yes]] (klavijaturist [[Rick Wakeman]]). Instrumentalni prog rock bio je posebno značajan u kontinentalnoj Europi, omogućivši bendovima kao što su [[Kraftwerk]], [[Tangerine Dream]], [[Can (bend)|Can]] i [[Faust (bend)|Faust]] da izbjegnu jezičnu barijeru.<ref>{{citation|title=Kraftwerk: Man, Machine and Music |author=P. Bussy |journal= |year= 2004|edition=3 |isbn= 978-0-946719-70-9 |pages=15–17 |url=https://books.google.com/?id=jyKuiI3kV_gC&printsec=frontcover&dq=Kraftwerk:+Man,+Machine+and+Music#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> Njihov dominantno sintesajzerski "[[krautrock]]", zajedno s opusom [[Brian Eno|Briana Enoa]] (koji je jedno vrijeme bio klavijaturist [[Roxy Music]]a), bit će snažan utjecaj na kasniji synthrock, odnosno synthpop.<ref name=Bogdanov2002Prog>{{Citation |author= R. Unterberger| contribution =Progressive rock | year =2004 | title =All Music Guide to Rock: the Definitive Guide to Rock, Pop, and Soul|editor1=V. Bogdanov |editor2=C. Woodstra |editor3=S. T. Erlewine |isbn=978-0-87930-653-3 |volume = |pages =1330–1 |place = |publisher =Milwaukee, WI: Backbeat Books |id = }}</ref> Godine [[1971.]] godine, [[Wendy Carlos]] (tada je navedena kao Walter Carlos, dok je promjenu spola izvršila [[1979.]] godine) je napisala sintesajzerski [[soundtrack]] za [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] kultni film ''[[A Clockwork Orange (film)|A Clockwork Orange]]''; bio je to prvi put da su mnogi u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] uopće čuli za [[elektronska glazba|elektronsku glazbu]]. [[Philip Oakey]], vokal i klavijaturist [[The Human League|Human Leaguea]], i [[Richard H. Kirk]], klavijaturist [[Cabaret Voltaire (bend)|Cabaret Voltairea]], kao i muzički kritičar [[Simon Reynolds]], svi su redom naveli taj soundtrack kao inspiraciju.<ref name=SynthBritannia>{{citation|title=Synth Britannia|journal= |date=2 August 2010<!--, 00:30 -->|isbn= |pages= |url=http://www.bbc.co.uk/programmes/b00n93c4 |accessdate= }}</ref> Elektronika je u ovom periodu povremeno dolazila i u ''mainstream'', primjerice kada je [[jazz]]ist [[Stan Free]] s bendom [[Hot Butter]] imao Top 10 hit u Britaniji [[1972.]] godine s obradom pjesme "[[Popcorn (Gershon Kingsley)|Popcorn]]" [[Gershon Kingsley|Gershona Kingsleyja]] iz [[1969.]] godine, koja je realizirana uz [[Moogov sintesajzer]].<ref>{{citation|title=Hot Butter: Biography |author=B. Eder |journal=Allmusic |date= |isbn= |pages= |url={{Allmusic|class=artist|id=p25238|pure_url=yes}} |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60gYpsUjy?url=http://www.allmusic.com/artist/hot-butter-p25238/biography |archivedate=4 August 2011 |deadurl=yes |df= }}.</ref> [[File:Jarre . in-doors . helsinki . solo.jpg|thumb|Francuski instrumentalist [[Jean-Michel Jarre]] često je koristio elektronsku glazbu sličnu synthpopu u svojim kompozicijama.]] Sredinom [[1970e|70-ih]] godina, došlo je do uspona elektronskih art muzičara kao što su [[Jean-Michel Jarre]], [[Vangelis]] i [[Isao Tomita|Tomita]]. Tomitin album ''[[Electric Samurai: Switched on Rock]]'' ([[1972.]]) sadržavao je elektronske obrade suvremenih [[rock]] i [[pop]] pjesama, realizirane uz pomoć [[sinteza govora|sinteze govora]] i analognih [[muzički sekvencer|sekvencera]].<ref name="Jenkins2007pp133-4">{{citation|title=Analog Synthesizers: Understanding, Performing, Buying: from the Legacy of Moog to Software Synthesis|author=M. Jenkins |journal= |year=2007 |isbn=978-0-240-52072-8 |pages=133–4 |url=https://books.google.com/books?id=c3EHIpo0DKwC&pg=PA133 |accessdate= |authorlink=Mark Jenkins (musician) }}</ref> Godine [[1975.]], [[Kraftwerk]] su imali svoj prvi nastup u Britaniji, na kojem su posjetitelje Andyja McCluskeyja i Paula Humphreysa inspirirali da "odbace svoje gitare" i postanu synth izvođači; McCluskey i Humphreys su [[1978.]] godine osnovali kultni synthpop bend [[Orchestral Manoeuvres in the Dark]].<ref name=SynthBritannia/> Kasnije tokom iste godine, Kraftwerk su imali svoj prvi britanski hit s pjesmom "[[Autobahn (pjesma)|Autobahn]]", koja je bila 11. na britanskim ljestvicama. [[BBC Four]] je u dokumentarcu ''Synth Britannia'' opisao Kraftwerk kao ključ za budući razvoj synthpopa u Britaniji.<ref name=SynthBritannia/> Godine [[1977.]], [[Giorgio Moroder]] je s [[Donna Summer|Donnom Summer]] napisao [[disco]] hit "[[I Feel Love]]", čiji će programirani beatovi biti veliki utjecaj na kasniji synthpop.<ref name=Borthwick&Moy2004pp121-3/> Velik utjecaj imat će i [[Berlinska trilogija]] [[David Bowie|Davida Bowieja]], koju su sačinjavali albumi ''[[Low (album, David Bowie)|Low]]'' ([[1977.]]), ''[["Heroes" (album, David Bowie)|"Heroes"]]'' ([[1977.]]) i ''[[Lodger (album)|Lodger]]'' ([[1979.]]); suradnik na svim albumima bio je [[Brian Eno]].<ref>{{citation|title=Bowie in Berlin: A New Career in a New Town|author= T. J. Seabrook |journal= |year=2008 |isbn=978-1-906002-08-4 |pages= |url= |accessdate= }}</ref> === Nastanak === {{main|Novi val}} [[File:Gary Numan playing.jpg|left|thumb|[[Gary Numan]] tokom koncerta [[1980.]] godine. Začetnik synthpopa, Gary Numan je bio jedan od najutjecajnijih novovalnih muzičara s početka 80-ih godina te je obilježio konačni raskid [[Novi val|novog vala]] s [[punk]] korijenima.]] Rani gitarski [[punk-rock]] koji je postao prominentan tokom [[1976.]] i [[1977.]] godine, inicijalno je bio nesklon "neautentičnom" zvuku sintesajzera,<ref name=Borthwick&Moy2004pp121-3/> no dogodilo se da su mnogi [[novi val|novovalni]] i [[post-punk]] bendovi koji su proizašli iz punk-rocka prigrlili taj instrument kao jednu od glavnih osnovica njihova zvuka. Britanski punk i novovalni klubovi bili su otvoreni prema onome što je smatrano "alternativnim" zvukom.<ref>{{citation|title=The Cambridge History of American Music|author=D. Nicholls |journal= |year=1998 |isbn=978-0-521-45429-2 |page=373 |url= |accessdate= }}</ref><ref name=Concepcion>[http://entertainment.inquirer.net/32571/%E2%80%98we-were-synth-punks%E2%80%99 We were synth punks’] Interview with [[Andy McCluskey]] by the Philadelphia Inquirer 5 March 2012</ref> Specifični "uradi sam" stav punk glazbe dokinuo je tradiciju [[progresivni rock|prog-rocka]], koja je nalagala potrebu za godinama iskustva prije nego je izvođač mogao doći na pozornicu i svirati sintesajzer.<ref name=SynthBritannia/><ref name=Concepcion/> Američki duo [[Suicide (bend)|Suicide]], koji je proizašao iz [[New York (grad)|njujorške]] punk scene, koristio je drum mašine i sintesajzere kako bi stvorio hibridni zvuk između elektronike i [[post-punk]]a na svom [[Suicide (album, 1977)|istoimenom albumu]] iz [[1977.]] godine.<ref>{{citation|title=Suicide: No Compromise|author=D. Nobakht |journal= |year=2004 |isbn=978-0-946719-71-6 |page=136 |url= |accessdate= }}</ref> Album ''[[Izitso]]'' [[Cat Stevens|Cata Stevensa]] iz travnja [[1977.]] godine nadogradio je njegov klasični [[pop-rock]] stil s naglašenim korištenjem sintesajzera,<ref name="amg_izitso">{{cite web|last=Ruhlmann|first=William|title=Review|url=http://www.allmusic.com/album/izitso-r19012|work=Izitso|publisher=[[AllMusic]]|accessdate=20 May 2012}}</ref> čime je glazba s albuma stilski bila bliska synthpopu;<ref name="discogs_izitso">{{cite web|title=Cat Stevens&nbsp;– Izitso|url=http://www.discogs.com/Cat-Stevens-Izitso/release/1119030|work=Island Records|publisher=[[Discogs]]|accessdate=20 May 2012}}</ref> pjesma "[[Was Dog a Doughnut?]]" posebno se ističe kao jedan od ranih primjera techno-pop ''fusion'' glazbe,<ref name="wire_1996">{{citation|title=A-Z Of Electro|work=[[The Wire (magazine)|The Wire]]|issue=145|date=March 1996|author=David Toop|url=http://www.thewire.co.uk/articles/210/|accessdate=29 May 2011}}</ref> a nastala je uz korištenje [[muzički sekvencer|sekvencera]].<ref name="discogs_izitso2">{{cite web|title=Cat Stevens&nbsp;– Izitso|url=http://www.discogs.com/Cat-Stevens-Izitso/release/493125|work=A&M Records|publisher=[[Discogs]]|accessdate=20 May 2012}}</ref> ''Izitso'' je na koncu zauzeo sedmo mjesto na [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] top listi, dok je pjesma "[[(Remember the Days of the) Old Schoolyard]]" bila Top 40 hit.<ref name="amg_izitso"/> Istog mjeseca, [[The Beach Boys|Beach Boysi]] izdaju album ''[[The Beach Boys Love You|Love You]]'', kojega je vođa benda, [[Brian Wilson]], izveo koristeći gotovo u cijelosti Moogove i [[ARP Instruments|ARP]] sintesajzere,<ref>{{cite web|last=Kempke|first=D. Erik |url=http://pitchfork.com/reviews/albums/11669-15-big-oneslove-you/|title=The Beach Boys: 15 Big Ones/Love You: Album Reviews|publisher=Pitchfork Media Inc|date=15 August 2000 |accessdate=27 October 2012}}</ref> uz aranžmane koji su bili djelomično inspirirani albumom ''[[Switched-On Bach]]'' ([[1968.]]) [[Wendy Carlos]].<ref name="CarolineNow">{{cite web|title=Brian Wilson&nbsp;— Caroline Now! Interview|url=http://www.marinarecords.com/brian.htm|work=Marina Records|accessdate=13 September 2013|year=2000|archivedate=2013-12-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131228001005/http://www.marinarecords.com/brian.htm|deadurl=yes}}</ref> Iako su ga neki kritičari i muzičari (poput [[Patti Smith]] ili [[Lester Bangs|Lestera Bangsa]])<ref>{{cite web|last=Smith|first=Patti|authorlink=Patti Smith|date=October 1977|title = october 1977 hit parader selection| work=Hit Parader| url=http://www.smileysmile.net/uncanny/index.php/the-beach-boys-love-you-october-1977-hit-parader-selection-by-patti-smith}}</ref><ref>{{cite web|last=Phipps|first=Keith |url=http://www.avclub.com/articles/beach-boys-love-you,16708/|title=The Beach Boys: Love You|publisher=The A.V. Club|date=19 June 2007 |accessdate=28 October 2012}}</ref> nahvalili, album je imao slabašan komercijalni učinak. Album se smatrao revolucionarnim u pogledu korištenja sintesajzera,<ref name="CarolineNow"/> dok su neki Wilsonovo ekstenzivno korištenje instrumenta usporedili s ambijentom zabavnog parka,<ref name="SchinderSchwartz2008">{{cite book|author1=Scott Schinder|author2=Andy Schwartz|title=Icons of Rock: Elvis Presley; Ray Charles; Chuck Berry; Buddy Holly; The Beach Boys; James Brown; The Beatles; Bob Dylan; The Rolling Stones; The Who; The Byrds; Jimi Hendrix|url=https://books.google.com/books?id=q-ET5tnh0MUC&pg=PA124|accessdate=9 September 2013|year=2008|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-33846-5|pages=124–}}</ref> ali opisali i kao rani primjer synthpopa.<ref>{{cite web |url=https://itunes.apple.com/gb/artist/the-beach-boys/id562555|publisher=[[Apple Inc.]]|title= The Beach Boys Biography|accessdate=1 July 2012}}</ref> U srpnju [[1977.]] godine, [[Donna Summer]] je objavila već spomenuti singl "[[I Feel Love]]", kojega je koautorizirao [[Giorgio Moroder]], a koji je bio pionirski uradak u sklopu [[Hi-NRG]] podžanra te je utjecao na kasnije izvođače kao što su [[Divine (izvođač)|Divine]] i [[Dead or Alive (bend)|Dead or Alive]], mada isti nikada nisu bili kritički uspješni te su uglavnom smatrani šundom. U ovom je periodu [[Warren Cann]], bubnjar benda [[Ultravox]] kupio drum mašinu [[Roland Corporation|Roland]] [[Roland Rhythm 77|TR-77]], koja je prvi put korištena na njihovom singlu "[[Hiroshima Mon Amour (pjesma)|Hiroshima Mon Amour]]" iz [[1977.]] godine.<ref>{{citation|title=The Man Who Dies Every Day: Ultravox |author=T. Maginnis |journal= |date= |edition= |isbn= |pages= |url={{Allmusic|class=song|id=t258253|pure_url=yes}} |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60hsFqJKQ?url=http://www.allmusic.com/song/the-man-who-dies-every-day-t258253 |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}.</ref> Bend [[Be-Bop Deluxe]] je u veljači [[1978.]] godine izdao album ''[[Drastic Plastic]]'', u sklopu kojega je izašao i singl "[[Electrical Language]]", na kojemu je [[Bill Nelson (muzičar)|Bill Nelson]] svirao [[sintesajzer gitara|sintesajzer gitaru]], a [[Andy Clark (muzičar)|Andy Clark]] sintesajzer. [[Japan]]ski bend [[Yellow Magic Orchestra]] je na svojim albumima ''[[Yellow Magic Orchestra (album)|Yellow Magic Orchestra]]'' ([[1978.]])<ref name=Stout2011>{{citation|title=Yellow Magic Orchestra on Kraftwerk and How to Write a Melody During a Cultural Revolution |author=A. Stout |journal=SF Weekly |date=24 June 2011 |edition= |isbn= |pages= |url=http://blogs.sfweekly.com/shookdown/2011/06/yellow_magic_orchestras_ryuich.php |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60iEVop2Y?url=http://blogs.sfweekly.com/shookdown/2011/06/yellow_magic_orchestras_ryuich.php |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> i ''[[Solid State Survivor]]'' ([[1979.]]) razvio zvuk koji je opisan kao zabavan i lagan,<ref name="Bogdanov2001p516">{{Citation |author=S. T. Erlewine |contribution=Yellow Magic Orchestra |year=2001 |title=All Music Guide to Electronica: the Definitive Guide to Electronic Music |editor=V. Bogdanov |edition=4 | isbn=978-0-87930-628-1 |volume= |page=516 |place=Milwaukee, WI |publisher=Backbeat Books |url=https://books.google.com/books?id=GJNXLSBlL7IC&pg=PT516 |accessdate= }}</ref> uz snažan naglasak na [[melodija|melodiju]].<ref name=Stout2011/> Upravo su oni uveli ritamsku mašinu [[Roland TR-808|TR-808]] u popularnu muziku,<ref>{{Citation|author=J. Anderson |contribution= |date=28 November 2008 |title=Slaves to the rhythm: Kanye West is the latest to pay tribute to a classic drum machine |edition= |isbn= |volume= |pages= |place= |journal=CBC News |url=http://www.cbc.ca/news/arts/music/story/2008/11/27/f-history-of-the-808.html |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60iXmIYi1?url=http://www.cbc.ca/news/arts/music/story/2008/11/27/f-history-of-the-808.html |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> a izvršit će snažan utjecaj na rane britanske synthpop bendove.<ref name="Lewis2008">{{Citation|author=J. Lewis |contribution= |date=4 July 2008 |title=Back to the future: Yellow Magic Orchestra helped usher in electronica&nbsp;– and they may just have invented hip-hop, too |edition= |isbn= |volume= |pages= |place= |journal=Guardian.co.uk |url=https://www.theguardian.com/music/2008/jul/04/electronicmusic.filmandmusic11 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60iZJ89f8?url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/jul/04/electronicmusic.filmandmusic11 |archivedate=5 August 2011 |location=London |deadurl=yes |df= }}</ref> Tokom [[1978.]] godine su i [[the Human League]], kasniji utjecajni britanski bend, izdali svoj debitantski singl "[[Being Boiled]]", dok se američki post-punk bend [[Devo]] počeo postepeno okretati prema električnom zvuku. U tom je periodu synthpop privukao određene kritičare, ali je imao malo komercijalnog odjeka.<ref name="Reynolds2005pp340&342-3">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |pages=340 and 342–3 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> {{quote box|quoted=true|quote=Evo ti prst, evo ti još jedan... sada napiši pjesmu|source=—''This is, a chord, this is another, this is a third...now start a band'', punk manifest koji je slavio amatersko muziciranje, a prvi put se pojavio u prosincu [[1976.]] godine<ref>Cateforis, pp. 168 and 247</ref>|width=30%}} Tokom te iste [[1978.]] godine, britanski punkom inspirirani bend [[Tubeway Army]] želio je da njihov [[Tubeway Army (album)|debitantski album]] bude primarno gitarski. Međutim, tokom iste godine, frontmen benda, [[Gary Numan]], pronašao je [[minimoog]] sintesajzer u studiju u kojem su snimali, a koji je ostao od nekog drugog benda, te je krenuo eksperimentirati na njemu.<ref name="Reynolds2005pp278US">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 US Edition|author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=298 US Edition |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Ovaj je "slučajni susret" doveo do velike promjene u bendu, koji se vrlo brzo prebacio na elektronski novi val,<ref name="Reynolds2005pp278US"/> što je bilo vidljivo na njihovom drugom albumu, ''[[Replicas (album)|Replicas]]'' ([[1979.]]). Singl s tog albuma, "[[Are "Friends" Electric?|Are 'Friends' Electric?]]" (svibanj [[1979.]]), bio je apsolutni hit na britanskim top listama.<ref name=autogenerated3>{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page= 298 US Edition |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Numan je svoju ulogu u bendu opisao kao onu gitarista koji svira klavijature, kao onu osobe koja je "punk pjesme pretvarala u elektronske pjesme".<ref name="Reynolds2005pp278US"/> Otkriće da se sintesajzeri mogu iskoristiti drugačije nego u prog-rocku i discu inspirirala je Numana da krene u solo vode.<ref name="autogenerated3"/> Na svom debitantskom solo albumu, ''[[The Pleasure Principle (album, Gary Numan)|The Pleasure Principle]]'' ([[1979.]]), Numan je svirao isključivo sintesajzer, ali je zadržao basista i bubnjara za ritam sekciju;<ref name="autogenerated3"/> i album i singl s albuma, "[[Cars (pjesma)|Cars]]", bili su apsolutni #1 hitovi na britanskim top listama.<ref>{{Citation |author=J. Miller | contribution= |title=Stripped: Depeche Mode |journal= |edition=3 | isbn=978-1-84772-444-1 |volume = |page=21 |place=London |url= |accessdate= | year= 2008}}</ref> Numanov debitanski solo album se danas uzima kao službeni početak synthpopa kao potpuno formiranog, samostalnog ženra u sklopu novovalnog pokreta. Giorgio Moroder je tokom [[1979.]] godine surađivao s duom [[Sparks (bend)|Sparks]] na albumu ''[[No. 1 in Heaven|N{{sup|o}}1 in Heaven]]''. Istovremeno, synthpop bend [[P-MODEL]] je debitirao u [[Japan]]u s albumom ''[[In a Model Room]]''; u tom su periodu nastale i druge japanske synthpop grupe poput [[Plastics (bend)|Plasticsa]] i [[Hikashu]]a.<ref>{{citation|title=P-Model |author=I. Martin |journal=Allmusic |date= |edition= |isbn= |pages= |url=http://www.allmusic.com/artist/p-model-p375838/biography |archiveurl=https://www.webcitation.org/616vwFO2D?url=http://www.allmusic.com/artist/p-model-p375838/biography |archivedate=21 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> ''[[Zeitgeist]]'' revolucije u elektronskoj muzici, njezinoj izvedbi i produkciji, utjelovljen je od strane nazovi producenta [[Trevor Horn|Trevora Horna]] iz benda [[the Buggles]] u njihovom međunarodnom hitu "[[Video Killed the Radio Star]]" iz [[1979.]] godine. Ta je pjesma označila globalnu revoluciju u razvoju synthpopa, a potpomogla joj je i činjenica da je spot za tu pjesmu bio prvi spot emitiran na [[MTV]]-ju, kada je program krenuo s emitiranjem [[1981.]] godine. Nekoliko mjeseci nakon izlaska singla, the Buggles su u siječnju [[1980.]] godine izdali i debitantski album, ''[[The Age of Plastic]]'', koji je, iako nije bio hit na top listama kao i singl koji ga je najavio, opisan kao prvi veliki korak u jednoj novoj eri elektropopa,<ref name="Ianpeel">{{cite web|author=Peel, Ian |date=1 January 2010 |url=http://www.trevorhorn.com/horniculture/from_the_art_of_plastic_to_the.html |title=From the Art of Plastic to the Age of Noise |publisher=trevorhorn.com |accessdate=13 May 2015 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131111231255/http://www.trevorhorn.com/horniculture/from_the_art_of_plastic_to_the.html |archivedate=11 November 2013 |df= }}</ref><ref name = "Buggles Rehearsal">{{cite web|url=http://www.sonicstate.com/news/2010/09/24/buggles-rehearsal-sarm-west/|title=Buggles Rehearsal – Sarm West – Geoff Downes|publisher=sonicstate.com|date=24 September 2010|accessdate=13 May 2015}}</ref> ali i kao veliki uzor za [[Devo]]v synthpop album ''[[Freedom of Choice (album)|Freedom of Choice]]'', kojega mnogi danas smatraju njihovim pivotalnim uratkom.<ref>{{citation|title=Freedom of Choice: Devo |author=S. Huey |journal=Allmusic |date= |edition= |isbn= |pages= |url=http://www.allmusic.com/album/freedom-of-choice-r5604/review |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60hy0qQqP?url=http://www.allmusic.com/album/freedom-of-choice-r5604/review |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> === Komercijalni uspjeh === {{main|Novi romantizam|Druga britanska invazija}} [[File:Ultravox 04111981 01 600.jpg|thumb|left|Britanski bend [[Ultravox]], jedni od pionira synthpopa, tokom koncerta u [[Oslo|Oslu]] [[1981.]] godine.]] [[File:Spandau Ballet in Concert, Liverpool Echo Arena.jpg|thumb|left|Iako su inicijalno bili skloni synthpopu, [[Spandau Ballet]] su jedan od bendova koji je relativno rano počeo koristiti tradicionalne utjecaje u novovalnoj glazbi.]] Pojava synthopopa je opisana kao "možda najvažniji pojedinačni događaj u [[melodija|melodijskoj muzici]] od pojave [[beat|Merseybeata]]". Do početka 80-ih godina, sintesajzeri su postali značajno jeftiniji i jednostavniji za korištenje.<ref name="Reynolds2005p328">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=328 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Nakon definiranja [[MIDI]] standarda [[1982.]] godine i razvoja [[digitalni zvuk|digitalnog zvuka]], stvaranje čisto elektronskih zvukova, kao i njihova manipulacija, postali su mnogo jednostavniji.<ref>{{Citation |author=M. Russ | contribution= |year=2004 |title=Sound Synthesis and Sampling |journal= |edition=3 |isbn=978-0-240-52105-3 |volume= |page=66 |place=Burlington MA |url=https://books.google.com/?id=_D2cTt5DPmEC&printsec=frontcover&dq=Sound+Synthesis+and+Sampling#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> Sintesajzeri su dominirali pop muzikom tokom ranih 80-ih godina, posebice kroz njihovu popularnost među bendovima [[Novi romantizam|novog romantizma]].<ref>{{cite journal|author=N. Rama Lohan|contribution=|date=2 March 2007|title=Dawn of the plastic age|journal=Malaysia Star|edition=|isbn=|volume=|pages=|place=|url=http://ecentral.my/news/story.asp?file=/2007/3/2/music/16390129&sec=music|accessdate=|archiveurl=https://www.webcitation.org/60idFZxDC?url=http://ecentral.my/news/story.asp?file=%2F2007%2F3%2F2%2Fmusic%2F16390129&sec=music|archivedate=5 August 2011|deadurl=yes|df=}}</ref> Novi romantizam je bio supkulturni pokret koji se razvio u [[london]]skim klubovima ''Billy's'' i ''Blitz'', a bio je povezan uz bendove kao što su [[Duran Duran]], [[Visage (bend)|Visage]] ili [[Spandau Ballet]].<ref name="Rimmer2003">{{Citation |author=D. Rimmer |contribution= |year=2003 |title=New Romantics: The Look |journal= |edition= |isbn=978-0-7119-9396-9 |volume= |pages= |place=London |url= |accessdate= }}</ref> Ti su bendovi prezentirali specifičan vizualni stil koji je kombinirao elemente [[glam rock]]a, [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[romantizam|romantizma]]. Duran Duran je često navođen kao bend koji je uveo plesne beatove u synthpop kako bi stvorio slušniji i topliji zvuk, što im je donijelo seriju hit singlova.<ref name=AMsynthpop/> Ubrzo će njihov uspjeh na britanskim top listama pratiti brojni drugi bendovi koji su koristili sintesajzere kako bi stvorili pamtljive, trominutne pop uratke.<ref name=Cateforis2009>{{Citation|author=T. Cateforis |contribution= |date= |title=The Death of New Wave |journal= |edition= |isbn= |volume= |pages= |place= |url=http://iaspm-us.net/wordpress/wp-content/uploads/2010/09/Cateforis.pdf |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ik0hkdD?url=http://iaspm-us.net/wordpress/wp-content/uploads/2010/09/Cateforis.pdf |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Nova postava [[The Human League|Human Leaguea]] s novim producentom dovela je do stvaranja nešto komercijalnijeg zvuka predstavljenog na albumu ''[[Dare (album)|Dare]]'' ([[1981.]]), koji je izrodio seriju hit singlova; među njima se posebno ističe "[[Don't You Want Me]]", koji je krajem [[1981.]] godine bio top singl u Britaniji.<ref name=Reynolds2005pp330-2>{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |pages=320–2 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Synthpop je svoj komercijalni vrhunac u Britaniji dosegao tokom zime [[1981.]]/[[1982.]] godine, kada su bendovi kao što su [[Orchestral Manoeuvres in the Dark]], [[Japan (bend)|Japan]], [[Ultravox]], [[Soft Cell]], [[Depeche Mode]] pa čak i [[Kraftwerk]] imali Top 10 hitove. Početkom [[1982.]] godine, sintesajzeri su bili toliko dominantni da je [[Unija muzičara (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Unija muzičara]] pokušala ograničiti njihovu uporabu.<ref name=Reynolds2005pp334-5>{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |pages=334–5 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Do kraja godina, tim su se bendovima pridružili i drugi synth muzičari poput [[Thomas Dolby|Thomasa Dolbyja]] te bendova [[Blancmange (bend)|Blancmange]] i [[Tears for Fears]]. Tako nagli rast synth izvođača doveo je do svojevrsnog antisynth pokreta među ranim pionirima žanra, tako da su bendovi poput Spandau Balleta, Human Leaguea, Soft Cella i [[ABC (bend)|ABC-ja]] počeli ubacivati konvencionalnije utjecaje i instrumente u svoje pjesme.<ref name=Reynolds2005p342>{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=342 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> [[File:Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg|thumb|Britanski duo [[Eurythmics]] na koncertu u [[Nürburg]]u [[1987.]] godine.]] [[File:Alphaville on stage 2005.jpg|thumb|Njemački bend [[Alphaville (bend)|Alphaville]] je bio jedan od globalno najpopularnijih novovalnih i synthpop bendova iz kontinentalne Europe.]] Synthpop je u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] također smatran podžanrom [[novi val|novog vala]], a tamošnji mediji su ga inicijalno nazivali "techno-pop" i "elektropop";<ref name=Cateforis>{{citation|title= Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s|author= T. Cateforis |journal= |year= 2011|isbn= 978-0-472-03470-3|page= 52,62|url= https://books.google.com/books?id=-MVrM3zKrHQC&pg=PA62|accessdate= }}</ref> žanr je postao popularan primarno zahvaljujući [[MTV]]-ju, koji je [[1982.]] godine došao do medijskih središta poput [[New York (grad)|New Yorka]] i [[Los Angeles]]a. Synthpop je dobro iskoristio popularnost video spotova,<ref name=Cateforis2009/><ref name="Reynolds2005pp340&342-3"/> a hit "[[I Ran (So Far Away)]]" ([[1982.]]) benda [[A Flock of Seagulls]] smatra se prvim britanskim hitom koji je došao među deset najboljih pjesama na ''Billboardovoj'' top listi zahvaljujući popularnosti samog spota.<ref name="Reynolds2005pp340&342-3"/> Američke radio stanice su u ovom periodu izvršile i promjenu prema "[[Novi pop|novoj muzici]]", što je također pomoglo u popularizaciji britanskih bendova.<ref name="Reynolds2005pp340&342-3"/> Veliki uspjeh britanskih bendova u Americi u tom periodu ubrzo je proglašen [[Druga britanska invazija|drugom britanskom invazijom]].<ref name="Reynolds2005pp340&342-3"/> Synthpop je tako dobio ulaznicu za globalnu pozornicu i ubrzo je postao dominantni žanr diljem svijeta, a osim britanskih i američkih bendova, veliku popularnost počeli su ostvarivati i bendovi iz kontinentalne Europe; primjeri takvih izvođača su [[Telex (bend)|Telex]] ([[Belgija]]), [[Yello]] ([[Švicarska]]),<ref name=Jenkins2007p171>{{citation|title=Analog Synthesizers: Understanding, Performing, Buying: from the Legacy of Moog to Software Synthesis|author=M. Jenkins |journal= |year=2007 |isbn=978-0-240-52072-8 |page=171 |url=https://books.google.com/?id=c3EHIpo0DKwC&pg=PA171&dq=Men+Without+Hats+Trans+X+Telex+Belgium+and+Yellow#v=onepage&q=Men%20Without%20Hats%20Trans%20X%20Telex%20Belgium%20and%20Yellow&f=false |accessdate= |authorlink=Mark Jenkins (musician) }}</ref> [[Azul y Negro]] ([[Španjolska]]), [[a-ha|''a''-h''a'']] ([[Norveška]]) te njemački izvođači [[Peter Schilling]], [[Sandra (pjevačica)|Sandra]], [[Propaganda (bend)|Propaganda]],<ref>{{Citation |author=J. Bush |contribution= |date= |title=Propaganda |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/propaganda-p5190/biography |accessdate= }}</ref> [[Modern Talking]] i [[Alphaville (bend)|Alphaville]]. Sredinom 80-ih godina, neki od ključnih izvođača bili su engleski solisti [[Howard Jones (engleski muzičar)|Howard Jones]], za kojega je S.T. Erlewine rekao da je "spojio tehnološki-intenzivni zvuk novog vala s veselim optimizmom hipija i popa iz kasnih 60-ih godina",<ref>{{Citation|author=S. T. Erlewine |contribution= |date= |title=Howard Jones |journal=Allmusic |edition= |isbn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/p91510 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60io1eTMt?url=http://www.allmusic.com/artist/p91510 |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> iako je imao i nekoliko kompleksnijih pjesama, te [[Nik Kershaw]], čiji je "fino izrađeni synthpop"<ref>{{Citation|author=S. Bultman |contribution= |date= |title=The Riddle: Nik Kershaw |journal=Allmusic |edition= |isbn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/album/the-riddle-r10807 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ioDNdNq?url=http://www.allmusic.com/album/the-riddle-r10807 |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> inkorporirao gitare i tradicionalnije pop utjecaje koji su se posebno dopadali tinejdžerskoj publici;<ref>{{Citation |author=J. Berens |contribution= |date=July 1985 |title=What makes Nik tick, a tiny teen idol speaks out |journal=Spin |edition= |isbn= |issn=0886-3032 |volume=1 | issue = 3 |page=14 |place= |url=https://books.google.com/?id=ImJFcBcCvUoC&pg=PA14&dq=nik+kershaw+teen+idol#v=onepage&q=nik%20kershaw%20teen%20idol&f=false |accessdate= }}</ref> njegovi daleko najuspješniji singlovi bili su "[[I Won't Let the Sun Go Down on Me]]" ([[1983.]]) i "[[The Riddle (pjesma, Nik Kershaw)|The Riddle]]" ([[1984.]]). Od bendova koji su u ovom periodu ostvarili značajan uspjeh u sklopu synthpopa bili su [[Talk Talk]], [[Depeche Mode]], [[Culture Club]], [[Alphaville (bend)|Alphaville]], [[Frankie Goes to Hollywood]] i [[Duran Duran]]. Nešto plesniji ritam promovirao je britanski trio [[Bronski Beat]], koji se na svom albumu ''[[The Age of Consent (album)|The Age of Consent]]'' ([[1984.]]) bavio temama homofobije i alienacije; album je ušao među Top 20 u Britaniji te među Top 40 u Sjedinjenim Državama.<ref>{{Citation|author=A. Kellman |contribution= |date= |title=Bronski Beat |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/bronski-beat-p16100/biography |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ion4yZ1?url=http://www.allmusic.com/artist/bronski-beat-p16100/biography |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Sličan uspjeh imali su i [[Thompson Twins]]i, koji su vrhunac popularnosti ostvarili s britanskim #1 albumom ''[[Into the Gap]]'' ([[1984.]]), iz kojega je proizašlo nekoliko hit singlova.<ref>{{Citation|author=S. T. Erlewine |contribution= |date= |title=Thompson Twins |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/thompson-twins-p5644/biography |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ioy3nyN?url=http://www.allmusic.com/artist/thompson-twins-p5644/biography |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Već spomenuti [[a-ha|''a''-h''a'']] je inicijalno odbačen kao "teeny bop senzacija", ali njihovo specifično kombiniranje syhtpopa s tradicionalnim gitarama i pravim bubnjevima učinilo ih je mnogo pristupačnijima; tokom [[1985.]] godine, reizdanje njihova singla "[[Take On Me]]" je, zahvaljujući spotu emitiranom na [[MTV]]-ju, zasjelo je na drugo mjesto britanskih, odnosno prvo mjesto američkih top lista.<ref>{{Citation|author=K. Hayes |contribution= |date= |title=a-ha |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/a-ha-p3491/biography |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ip7hH59?url=http://www.allmusic.com/artist/a-ha-p3491/biography |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> === Pad popularnosti === [[File:Erasure - 1992.jpg|thumb|left|[[Vince Clarke]] i [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] iz benda [[Erasure]] [[1989.]] godine.]] Synthpop se nastavio razvijati i krajem 80-ih godina, mada u formatu koji je bio znatno bliži [[dance]] muzici, kao što je vidljivo u radovima britanskih bendova kao što su [[Pet Shop Boys]],<ref>{{Citation|author=J. Ankeny |contribution= |date= |title=Pet Shop Boys |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/pet-shop-boys-p5135 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ipGqb9q?url=http://www.allmusic.com/artist/pet-shop-boys-p5135 |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> [[Erasure]]<ref>{{Citation|author=S. T. Erlewine |contribution= |date= |title=Erasure |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/erasure-p4198 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ipSminD?url=http://www.allmusic.com/artist/erasure-p4198/biography |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> i [[the Communards]]. Potonji su svoje prve hitove imali upravos obradom [[disco]] klasika "[[Don't Leave Me This Way]]" ([[1986.]]) i "[[Never Can Say Goodbye]]" ([[1987.]]).<ref>{{Citation|author=A. Kellman |contribution= |date= |title=The Communards |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/the-communards-p12589/biography |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60ipbnM9U?url=http://www.allmusic.com/artist/the-communards-p12589/biography |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref><ref>{{Citation |author=S. Thornton |contribution=Understanding Hipness: 'Subcultural capital' as feminist cultural tool |year=2006 |title=The Popular Music Studies Reader |journal= |editor1=A. Bennett |editor2=B. Shank |editor3=J. Toynbee |edition= |isbn=978-0-415-30709-3 |issn= |volume= |page=102 |place=London |url=https://books.google.com/?id=0bnU1c3xElQC&pg=PA99&dq=:+%27Subcultural+capital%27+as+cultural+tool%22#v=onepage&q=%3A%20%27Subcultural%20capital%27%20as%20cultural%20tool%22&f=false |accessdate= }}</ref> Synthpop bendovi iz ove kasne faze imali su značajnog uspjeha na američkim dance top listama. Među njima su američki bendovi [[Information Society (bend)|Information Society]], koji su imali dva Top 10 singla [[1988.]] godine,<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/information-society-mn0000077578|title=Information Society – Music Biography, Streaming Radio and Discography – AllMusic|author=John Bush|work=AllMusic}}</ref> [[Anything Box]] i [[Red Flag (bend)|Red Flag]];<ref name=McNett1999>{{Citation|author=G. McNett |contribution= |date=12 October 1999 |title=Synthpop Flocks Like Seagulls |journal=Long Island Voice |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.villagevoice.com/1999-10-12/long-island-voice/synthpop-flocks-like-seagulls/ |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60irA6WFV?url=http://www.villagevoice.com/1999-10-12/long-island-voice/synthpop-flocks-like-seagulls/ |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref><ref>{{Citation|author=N. Forsberg |contribution= |date= |title=Synthpop in the USA |journal=Release Music Magazine |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.releasemagazine.net/Spotlight/spotlightussynthpop.htm |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60irqOSug?url=http://www.releasemagazine.net/Spotlight/spotlightussynthpop.htm |archivedate=6 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> britanski bend [[When in Rome (bend)|When in Rome]] imao je hit sa svojim debitantskim singlom "[[The Promise (pjesma, When in Rome)|The Promise]]", dok je kanadski bend [[Kon Kan]] imao hit s pjesmom "[[I Beg Your Pardon]]" iz [[1989.]] godine. Nekoliko njemačkih synthpop bendova, kao što su [[Camouflage (bend)|Camouflage]], [[Cetu Javu]], [[C.C.C.P. (bend)|C.C.C.P.]] and [[Celebrate the Nun]], također je imalo solidan uspjeh na top listama. Već sredinom 80-ih godina, američka scena se počela oštro i snažno okretati protiv europskog synthpopa, uz rast popularnosti novog podžanra, [[heartland rock]]a, te obnovu interesa za [[roots rock]].<ref name="Reynolds2005p535">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=535 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> S druge strane, u Britaniji, pojava [[indie rock]] bendova, pri čemu su prednjačili [[the Smiths]], označila je kraj synth-baziranog novog vala te početak gitarske muzike koja će dominirati rock scenom tokom 90-ih godina.<ref>{{Citation|last=S. T. Erlewine |title=The Smiths |journal=Allmusic |date= |url=http://www.allmusic.com/artist/the-smiths-p5466/biography |archiveurl=https://www.webcitation.org/60V6MFojY?url=http://www.allmusic.com/artist/rem-p116437/biography |archivedate=27 July 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref><ref>{{Citation|last=S. T. Erlewine |title=R.E.M. |journal=Allmusic |date= |url=http://www.allmusic.com/artist/the-smiths-p5466/biography |archiveurl=https://www.webcitation.org/60V6bSxZD?url=http://www.allmusic.com/artist/the-smiths-p5466/biography |archivedate=27 July 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Do [[1991.]] godine, synthpop je postao komercijalno neisplativ u Sjedinjenim Državama, gdje su alternativne radio stanice reagirale na pojavu [[grunge]]a i [[alternativni rock|alternativnog rocka]].<ref>{{Citation|author=M. Sutton |contribution= |date= |title=Celebrate the Nun |journal=Allmusic |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.allmusic.com/artist/celebrate-the-nun-p12521/biography |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60is51gnz?url=http://www.allmusic.com/artist/celebrate-the-nun-p12521/biography |archivedate=6 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Poneki su bendovi čak i tokom 90-ih godina nastavili koristiti synthpop zvuk, mada se tu radilo o iznimkama kao što su [[Savage Garden]], [[the Rentals]] i [[the Moog Cookbook]].<ref name=McNett1999/> U istom periodu, [[indietronica]] bendovi, poput [[Stereolab]]a, [[EMF (bend)|EMF-a]], [[Utah Saints]]a i [[Disco Inferno|Disco Inferna]], istraživali su mogućnosti elektronske glazbe kombinirajući indie zvuk sa onim sintesajzera.<ref name=AMIndieElectronic/> === Oživljavanje === {{main|Elektropop}} [[File:La Roux Eleanor Elly Jackson.jpg|thumb|[[Elly Jackson]] iz benda [[La Roux]] na koncertu [[2010.]] godine.]] [[Indietronica]] je na početku novog milenija postala izrazito popularan žanr zahvaljujući razvoju digitalne tehnologije, koja je omogućavala kombiniranje indie zvukova s mogućnostima elektronske glazbe; većina tih bendova radili su s malim ili nezavisnim diskografima, a među njima se ističu [[Broadcast]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), [[Justice (bend)|Justice]] ([[Francuska]]), [[Lali Puna]] ([[Njemačka]]) te [[Ratatat]] i [[the Postal Service]] ([[Sjedinjene Države]]).<ref name=AMIndieElectronic>{{Citation|title=Indietronica |journal=Allmusic |date= |url={{Allmusic|class=explore|id=style/d12983|pure_url=yes}} |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wYA5an95?url=http://www.allmusic.com/explore/style/d12983 |archivedate=16 February 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref><ref name="Leckart">{{Citation|last=S. Leckart |title=Have laptop will travel |journal=MSNBC |date=28 August 2006 |url=http://www.msnbc.msn.com/id/14473088/ |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wYANqav0?url=http://today.msnbc.msn.com/id/14473088 |archivedate=16 February 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Slično ovome žanru, krajem 90-ih godina, u [[New York (grad)|New Yorku]] se razvijao podžanr [[electroclash]], koji je kombinirao synthpop, [[techno]], [[punk]] i umjetnost performansa. Pionir žanra bio je [[I-F]] sa svojom kompozicijom "[[Space Invaders Are Smoking Grass]]" ([[1998.]]), dok su kasniji značajniji autori bili [[Felix da Housecat]],<ref>{{Citation|last=M. Goldstein |title=This cat is housebroken |journal=Boston Globe |date=16 May 2008 |url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2008/05/16/this_cat_is_housebroken/ |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wYB8Rx9z?url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2008/05/16/this_cat_is_housebroken/ |archivedate=16 February 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> [[Peaches (muzičar)|Peaches]], [[Chicks on Speed]]<ref>{{Citation|last=J. Walker |title=Popmatters concert review: ELECTROCLASH 2002 Artists: Peaches, Chicks on Speed, W.I.T., and Tracy and the Plastics |journal=Boston Globe |date=5 October 2002 |url=http://www.popmatters.com/music/concerts/e/electroclash-2002.shtml |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wYBl9Nyj?url=http://www.popmatters.com/music/concerts/e/electroclash-2002.shtml |archivedate=16 February 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> i [[Fischerspooner]].<ref>{{Cite web | title = Fischerspooner's electroclash revenge | url = http://www.inthemix.com.au/news/intl/36226/Fischerspooners_electroclash_revenge | accessdate = 3 December 2012 | deadurl = yes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090109030847/http://www.inthemix.com.au/news/intl/36226/Fischerspooners_electroclash_revenge | archivedate = 9 January 2009 | df = dmy-all }}</ref> Podžanr je privukao pozornost publike početkom milenija, kada su se razvile scene u [[London]]u i [[Berlin]]u, ali ubrzo je nestao kao samostalno prepoznatljiv žanr jer su njegovi predstavnici eksperimentirali s različitim muzičkim formama i stilovima.<ref>{{Citation |author=J. Harris |contribution= |year=2009 |title=Hail!, Hail! Rock 'n' Roll |journal= |edition= |isbn=978-1-84744-293-2 |issn= |volume= |page=78 |place=London |url= |accessdate= }}</ref> Početak milenija donio je novi interes za elektronsku glazbu i pojavu snažne nostalgije za 80-im godinama, što je za posljedicu imalo svojevrsno oživljavanje synthpopa zahvaljujući bendovima kao što su [[ADULT.]] i [[Fischerspooner]]. Tokom [[2003.]] i [[2004.]] godine, oživljeni synthpop se počeo gurati u ''mainstream'' zahvaljujući bendovima kao što su [[Ladytron]], [[the Postal Service]], [[Cut Copy]], [[The Bravery]] i [[The Killers]], koji su svi redom koristili zvukove sintesajzera kao kontrast tada dominantnim žanrovima [[post-grunge]]a i [[nu metal]]a. The Killersi su uživali posebnu popularnost te su se često puštali na radio postajama, a njihov album ''[[Hot Fuss]]'' ([[2004.]]) je upao među Top 10 albuma na [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] listi.<ref name=Cateforis2011pp218-9>{{citation|title=Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s|author=T. Cateforis |journal= |year=2011|isbn=978-0-472-03470-3|pages=218–9|url=https://books.google.com/?id=-MVrM3zKrHQC&pg=PA218&dq=are+we+not+new++wave+claimed+the+return+of+new+wave#v=onepage&q&f=false|accessdate=}}</ref> Doduše, upravo su Killersi, kao i the Bravery te the Stills, napustili synthpop nakon svojih debitantskih albuma te su krenulu istraživati [[rock]] muziku 70-ih godina,<ref name=autogenerated1>{{citation|title=Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s|author=T. Cateforis |journal= |year=2011|isbn=978-0-472-03470-3|page=223|url=https://books.google.com/?id=-MVrM3zKrHQC&pg=PA223&dq=are+we+not+new+wave+drama+dance+theatre+performance#v=onepage&q&f=false|accessdate=}}</ref> mada su brojni drugi izvođači prihvatili oživljeni synthpop, posebice ženske solo izvođačice. Nakon enormnog uspjeha [[Lady Gaga|Lady Gage]] s pjesmom "[[Just Dance (pjesma)|Just Dance]]" ([[2008.]]), britanski i svjetski mediji počeli su pisati o novoj eri ženskih synthpop zvijezda, navodeći kao primjere [[Little Boots]], [[La Roux]] i [[Ladyhawke (muzičarka)|Ladyhawke]].<ref>{{cite news |last=Sullivan |first=Caroline |url=https://www.theguardian.com/music/2008/dec/17/electro-pop-female-artists |title=Slaves to synth |work=[[The Guardian]] |date=17 December 2008 |accessdate=20 June 2011 |location=London}}</ref><ref>{{cite news |last1=Collett-White |first1=Mike |last2=Martin |first2=Cindy |url=https://www.reuters.com/article/music-britain/uk-gaga-for-electro-pop-guitar-bands-fight-back-idUSLR31483320090127 |title=UK gaga for electro-pop, guitar bands fight back |publisher=Reuters |date=27 January 2009 |accessdate=22 December 2017}}</ref> Muški izvođači koji su se pojavili u istom periodu bili su [[Calvin Harris]],<ref>{{cite web |last=Guha |first=Rohin |url=http://www.blackbookmag.com/article/calvin-harris-the-new-king-of-electropop/11430 |title=Calvin Harris: The New King of Electropop |work=[[BlackBook (časopis)|BlackBook]] |date=2 October 2009 |accessdate=10 June 2011 |archive-date=2015-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080620/http://www.blackbookmag.com/article/calvin-harris-the-new-king-of-electropop/11430 |dead-url=yes }}</ref> [[Empire of the Sun (bend)|Empire of the Sun]],<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/empire-of-the-suns-electro-pop-is-huge-in-australia-and-heading-your-way-20090108 |title=Empire of the Sun's Electro-Pop Is Huge in Australia and Heading Your Way |work=[[Rolling Stone]] |date=8 January 2009 |accessdate=9 February 2012 |archivedate=2012-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120817072511/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/empire-of-the-suns-electro-pop-is-huge-in-australia-and-heading-your-way-20090108 |deadurl=yes }}</ref> [[Frankmusik]],<ref>{{cite web |last=Murray |first=Robin |url=http://www.clashmusic.com/news/frankmusik-album-update |title=Frankmusik Album Update |work=[[Clash (časopis)|Clash]] |date=1 June 2009 |accessdate=20 June 2011}}</ref> [[Hurts]],<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8439832.stm |title=BBC Sound of 2010: Hurts |publisher=BBC News |date=5 January 2010 |accessdate=20 June 2011}}</ref> [[Ou Est Le Swimming Pool]], [[Kaskade]],<ref>{{cite web |last=Woo |first=Jen |url=http://www.independent.com/news/2010/jun/29/electric-daisy-carnival-los-angeles-memorial-colis/ |title=Electric Daisy Carnival at the Los Angeles Memorial Coliseum |work=[[Santa Barbara Independent]] |date=29 June 2010 |accessdate=13 July 2010}}</ref> [[LMFAO (bend)|LMFAO]]<ref>{{cite news |last=Lipshutz |first=Jason |url=https://www.reuters.com/article/2010/01/05/us-lmfao-idUSTRE60406F20100105 |title="Party" just beginning for electro-pop duo LMFAO |work=[[Billboard (časopis)|Billboard]] |date=4 January 2010 |accessdate=31 January 2010 |via=Reuters |archivedate=2012-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120512214313/http://www.reuters.com/article/2010/01/05/us-lmfao-idUSTRE60406F20100105 |deadurl=yes }}</ref> i [[Owl City]], čiji je singl "[[Fireflies (pjesma, Owl City)|Fireflies]]" ([[2009.]]) zasjeo na prvo mjesto [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] liste.<ref>{{cite web |last=Menze |first=Jill |url=http://www.billboard.com/articles/news/267847/electro-pop-act-owl-city-takes-off-with-fireflies |title=Electro-Pop Act Owl City Takes Off With 'Fireflies' |work=Billboard |date=9 August 2009 |accessdate=20 June 2011}}</ref><ref>{{cite web |last=Pietroluongo |first=Silvio |url=http://www.billboard.com/articles/news/266896/owl-citys-fireflies-lands-at-no-1-on-hot-100 |title=Owl City's 'Fireflies' Lands At No. 1 On Hot 100 |work=Billboard |date=29 October 2009 |accessdate=20 June 2011}}</ref> Tokom [[2009.]] godine, popularnost je stekao ''underground'' podžanr s direktim stilskim korijenima u synthpopu, znan kao [[chillwave]]; on je lansirao nove zvijezde nezavisne muzičke scene kao što su [[Washed Out]], [[Neon Indian]] i [[Toro y Moi]]. Ostali synthpop izvođači s kraja 2000-ih i početka 2010-ih godina bili su [[The Naked and Famous]],<ref>{{cite web |last=Geslani |first=Michelle |url=https://consequenceofsound.net/2016/07/the-naked-and-famous-announce-new-album-simple-forms-premiere-higher-listen/ |title=The Naked and Famous announce new album, Simple Forms, premiere "Higher" — listen |work=[[Consequence of Sound]] |date=7 July 2016 |accessdate=22 December 2017}}</ref> [[Chvrches]],<ref>{{cite news|url=https://www.usatoday.com/story/life/music/ontheverge/2013/08/10/on-the-verge-chvrches/2579995/|title=On The Verge: Chvrches give synthpop intelligence|author=Patrick Ryan, USA TODAY|date=10 August 2013|work=USA TODAY}}</ref> [[M83 (bend)|M83]]<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2011/dec/17/m83-anthony-gonzalez-synthpop|title=M83's Anthony Gonzalez is ready for the fast lane|author=Sam Richards|work=The Guardian}}</ref> i [[Shiny Toy Guns]].<ref>{{cite web|url=http://www.popmatters.com/review/166281-shiny-toy-guns-iii/|title=Shiny Toy Guns: III|date=9 January 2013|website=Popmatters.com|accessdate=4 August 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.billboard.com/articles/review/1066794/shiny-toy-guns-iii-track-by-track-video|title=Shiny Toy Guns' 'III': Track-By-Track Video|website=Billboard.com|accessdate=4 August 2018}}</ref> Američka pjevačica [[Kesha]] također je opisivana kao elektropop izvođač,<ref name=billkesha>{{cite web|last=McIntyre|first=Hugh|title=Ke$ha Debuts 'Die Young' Single: Listen|url=http://www.billboard.com/articles/news/474938/keha-debuts-die-young-single-listen|work=Billboard|accessdate=29 September 2012}}</ref><ref>{{cite news |last=Ratliff |first=Ben |url=https://www.nytimes.com/2011/04/15/arts/music/kesha-at-roseland-ballroom-review.html |title=Who Needs a Beach When Life's a Goof? |work=[[The New York Times]] |date=14 April 2011 |accessdate=30 May 2012}}</ref> a imala je enormni uspjeh sa singlom "[[TiK ToK]]" ([[2009.]]),<ref>{{cite web|title=Ke$ha&nbsp;— Tik Tok&nbsp;— Song Review|url=http://www.allmusic.com/album/tik-tok-mw0001343574|work=[[AllMusic]]|accessdate=29 September 2012}}</ref> koji je devet tjedana bio na vrhu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] liste.<ref>{{cite web|last=Trust|first=Gary|title=PSY Still Stuck At No. 2 as Maroon 5 Tops Hot 100 – "One More Night" spends a fifth week in the top spot, while Ke$ha crashes the Top 10.|url=http://www.billboard.com/articles/news/474594/psy-still-stuck-at-no-2-as-maroon-5-tops-hot-100|work=Billboard|accessdate=17 October 2012}}</ref> Žanru se vratila i na svom povratničkom singlu "[[Die Young (pjesma, Kesha)|Die Young]]" ([[2012.]]).<ref name=billkesha/><ref>{{cite web|last=Jaksich|first=Jessica|title=The Party Doesn't Stop With Ke$ha's New Single!|url=http://www.seventeen.com/entertainment/reviews/kesha-die-young|work=[[Seventeen (američki časopis)|Seventeen]]|accessdate=29 September 2012}}</ref> Ostale ''mainstream'' izvođačice koje su tokom 2010-ih godine imale izlete u ovaj žanr su [[Madonna (entertainer)|Madonna]],<ref name=electropopgraph>{{cite news|last=McCormick|first=Neil|title=Madonna, Hyde Park, review|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/live-music-reviews/9406049/Madonna-Hyde-Park-review.html|work=[[The Daily Telegraph]]|accessdate=2 November 2012|location=London|date=17 July 2012}}</ref><ref name=vh1electro>{{cite web|last=Graham|first=Mark|title=My 53 Favorite Madonna Songs (In Honor Of Her 53rd Birthday)|url=http://blog.vh1.com/2011-08-16/my-53-favorite-madonna-songs-in-honor-of-her-53rd-birthday/|work=[[VH1]]|publisher=[[Viacom]]|accessdate=2 November 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140328205037/http://blog.vh1.com/2011-08-16/my-53-favorite-madonna-songs-in-honor-of-her-53rd-birthday/|archivedate=28 March 2014|df=dmy-all}}</ref><ref name=clevver>{{cite web|last=ClevverMusic|title=Madonna New Album Will Be Electro-Pop|url=http://www.dailymotion.com/video/xljf60_madonna-new-album-will-be-electro-pop_music|work=[[Daily Motion]]|publisher=[[Orange (telecommunications)|Orange]]|accessdate=2 November 2012}}</ref><ref>{{cite web|last=Distant|first=Daniel|title=Madonna in Legal Trouble Over 'Girls Gone Wild'|url=http://global.christianpost.com/news/madonna-in-legal-trouble-over-girl-gone-wild-single-audio-70446/|work=[[The Christian Post]]|accessdate=2 November 2012|archivedate=2013-05-10|archiveurl=https://www.webcitation.org/6GWC9kcYS?url=http://global.christianpost.com/news/madonna-in-legal-trouble-over-girl-gone-wild-single-audio-70446/|deadurl=yes}}</ref> [[Katy Perry]],<ref>{{cite web|title=50 Best Songs of 2010 – Katy Perry&nbsp;— Teenage Dream|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/50-best-songs-of-2010-20101214/katy-perry-teenage-dream-19691231|work=[[Rolling Stone]]|accessdate=3 November 2012|page=4}}</ref><ref>{{cite web|last=Anderson|first=Sara D.|title=Top 10 Katy Perry Songs|url=http://popcrush.com/katy-perry-songs/|work=PopCrush|accessdate=3 November 2012}}</ref><ref>{{cite web|last=Montgomery|first=James|title=New Katy Perry Songs Hit The Net|url=http://www.mtv.com/news/articles/1638572/new-katy-perry-songs-hit-net.jhtml|work=[[MTV News]]|accessdate=3 November 2012|archive-date=2011-04-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110406062940/http://www.mtv.com/news/articles/1638572/new-katy-perry-songs-hit-net.jhtml}}</ref> [[Jessie J]],<ref>{{cite web|title=Jessie J&nbsp;— Biography|url=http://www.virginmedia.com/music/browse/jessie-j|publisher=[[Virgin Media]]|accessdate=1 November 2012|archive-date=2012-05-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530143333/http://www.virginmedia.com/music/browse/jessie-j|url-status=dead}}</ref> [[Christina Aguilera]]<ref name=villagevoice>{{cite web|last=Young|first=Matt|title=Reviewed: Christina Aguilera, Bionic|url=http://balmain-village-voice.whereilive.com.au/lifestyle/story/reviewed-christina-aguilera-bionic/|work=[[The Village Voice]]|accessdate=2 November 2012}}</ref><ref name=bllamb>{{cite web|last=Lamb|first=Bill|title=Christina Aguilera&nbsp;— Bionic A Great: Album Buried In Here|url=http://top40.about.com/od/albums/fr/christinaaguilerabionic.htm|work=[[About.com]]|accessdate=2 November 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120921011540/http://top40.about.com/od/albums/fr/christinaaguilerabionic.htm|archivedate=21 September 2012|df=dmy-all}}</ref> i [[Beyoncé]].<ref>{{cite news|last=Petridis|first=Alexis|title=Pop review: Beyoncé, I Am ... Sasha Fierce|url=https://www.theguardian.com/music/2008/nov/14/beyonce-i-am-sasha-fierce|work=[[The Guardian]]|accessdate=2 November 2012|location=London|date=13 November 2008}}</ref> Kao i tokom 80-ih godina, (oživljeni) synthpop je imao značajan utjecaj i u [[Japan]]u. Od [[2003.]], ženski bend [[Perfume (japanski bend)|Perfume]] je, u suradnji s [[Yasutaka Nakata|Yasutakom Nakatom]] iz [[CAPSULE]]-a, stvarao technopop muziku koja je kombinirala synthpop iz 80-ih godina [[chiptune]]ovima i [[elektro house]]om.<ref>{{cite web|url=http://www.bounce.com/article/article.php/4045/ALL/|title=Perfume Interview|publisher=bounce.com|date=7 February 2008|accessdate=2 June 2009|language = Japanese|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081209084048/http://www.bounce.com/article/article.php/4045/ALL/|archivedate=9 December 2008}} ([https://translate.google.com/translate?sl=ja&tl=en&js=n&prev=_t&hl=en&ie=UTF-8&layout=2&eotf=1&u=http%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20081209084048%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.bounce.com%2Farticle%2Farticle.php%2F4045%2FALL%2F English translation])</ref> Proboj na sceni ostvarile su s albumom ''[[GAME (album, Perfume)|GAME]]'' ([[2008.]]), koji je probudio interes japanske ''mainstream'' pop scene za technopopom.<ref>{{cite web |url=http://www.tokyograph.com/news/charts-perfume-becomes-first-technopop-group-at-1-since-ymo |title=Charts: Perfume becomes first technopop group at #1 since YMO |publisher=Tokyograph |date=22 April 2008 |accessdate=12 August 2011}}</ref><ref name="allabout_perfume">{{cite web |last=Shikata |first=Hiroaki |url=https://translate.google.com/translate?u=http://allabout.co.jp/gm/gc/205965/&sl=ja&tl=en |title='08年Post Perfume～J-ポップ歌姫編 |trans-title='08 Post-Perfume J-pop Diva Guide |publisher=All About |date=11 January 2009 |accessdate=12 August 2011}}</ref> Ubrzo su i druge ženske izvođačice krenule slijediti ovaj primjer, a među njima [[Aira Mitsuki]], [[immi]], [[Masami Mitsuoka]], [[SAWA]], [[Saori@destiny]] i bend [[Sweet Vacation]].<ref name="allabout_perfume"/> Pjevačica [[Kyary Pamyu Pamyu]] imala je isti uspjeh kao i Perfume s albumom ''[[Pamyu Pamyu Revolution]]'' ([[2012.]]), čiji je producent također bio Nakata,<ref>{{cite web |url=http://www.japantimes.co.jp/text/fm20120518r1.html |title=Will the world soon wake up to the scent of Perfume? (Daniel Robson) |publisher=The Japan Times |date=18 May 2012 |accessdate=5 July 2012 |archive-date=2012-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121230092326/http://www.japantimes.co.jp/text/fm20120518r1.html |dead-url=yes }}</ref> koji je bio na vrhu elektronskih top lista na [[iTunes]]u,<ref>{{cite web |url=http://www.japantimes.co.jp/text/fm20120531im.html |title=Perfume needs to walk a fine line on its path overseas (Ian Martin)|publisher=The Japan Times |date=31 May 2012 |accessdate=5 July 2012}}</ref> kao i na vrhu [[Oricon|japanskih muzičkih top lista]].<ref>{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2012-06-04/ |title=Oricon Weekly Albums May 21st–27th, 2012|publisher=Oricon |date=4 June 2012 |accessdate=5 July 2012}}</ref> Slično kao i u [[J-Pop]], [[K-Pop]] je također imao period dominacije i popularnosti synthpopa, kojeg su obilježili ženski bendovi kao što su [[F(x) (bend)|f(x)]], [[Girls' Generation]] and [[Wonder Girls]].<ref>{{cite news|last=Mullins|first=Michelle|title=K-pop splashes into the west|url=http://www.pucchronicle.com/k-pop-splashes-into-the-west-1.2741892|accessdate=22 June 2012|newspaper=[[Purdue University Calumet|The Purdue University Calumet Chronicle]]|date=15 January 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130604184727/http://www.pucchronicle.com/k-pop-splashes-into-the-west-1.2741892|archivedate=4 June 2013|df=dmy-all}}</ref> == Kritike == [[File:Eurythmics 06101986 02 270.jpg|thumb|200px|[[Annie Lennox]] na koncertu u [[Drammen]]u, [[Norveška]], [[1986.]] godine. Zbog svog specifičnog androginog izgleda, Annie Lennox je bila jedna od ikona novog vala.]] Unatoč velikom uspjehu, synthpop je redovito nailazio na oštre kritike, a povremeno i na otvoreni animozitet među muzičarima i novinarima. Synthpop muzika je znala biti opisana kao "anemična"<ref>{{Citation |author=A. De Curtis |contribution= |year=1992 |title=Present Tense: Rock and Roll and Culture |journal= |edition= |isbn=978-0-8223-1265-9 |issn= |volume= |page=9 |place= |url= |accessdate= }}</ref> ili "bezdušna".<ref>{{Citation |author=M. Ribowsky |contribution= |year=2010 |title=Signed, Sealed, and Delivered: The Soulful Journey of Stevie Wonder |journal= |edition= |isbn=978-0-470-48150-9 |issn= |volume= |page=245 |place= |url= |accessdate= }}</ref> Rani synthpop, a posebice Gary Numan, također je naišao na oštre kritike u britanskim medijima krajem 70-ih i početkom 80-ih godina zbog naglašenog njemačkog utjecaja,<ref name=SynthBritannia/> a novinar [[Mick Farren]] je išao toliko daleko da je pravac opisao kao "Memorijalnu svemirsku patrolu [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]".<ref>{{citation|title=Bill Nelson's Red Noise&nbsp;– Sound-On-Sound |author=The Seth Man |journal=Julian Cope Presents Head Heritage |date=June 2004 |edition= |isbn= |pages= |url=http://www.headheritage.com/unsung/thebookofseth/1114 |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60i0E1ml3?url=http://www.headheritage.co.uk/unsung/thebookofseth.php/1114 |archivedate=5 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Godine [[1983.]], [[Morrissey]] iz [[the Smiths|Smithsa]] je izjavio "kako nema ničeg odbojnijeg od sintesajzera".<ref name=Cateforis2009/> Tokom tog desetljeća, prigovori su često bili usmjereni prema kvaliteti kompozicija<ref name="Reynolds2005p337"/> i ograničenim muzičkim sposobnostima izvođača.<ref name=Cateforisp59/> Gary Numan je primijetio kako postoji "animozitet" i "jako puno neznanja" u odnosu na synthpop, posebice u činjenici da su kritičari vjerovali da su sve "to uradili strojevi".<ref>{{Cite episode|title=Gary Numan interview|series=[[BBC Breakfast]]|network=[[BBC One]]|station=[[BBC|British Broadcasting Corporation]]|date=15 May 2012|time=8:56 am|quote=There was a certain amount of hostility to electronic music when it first came along. People didn't think it was real music; they thought machines did it. There was a lot of ignorance, to be honest.}}</ref> [[Andy McCluskey]], frontmen benda [[Orchestral Manoeuvres in the Dark]], prisjetio se kako je velik broj ljudi "vjerovao da je oprema pisala pjesme", dodavši: "''Vjerujte mi, da je na sintesajzeru ili drum mašini bila tipka na kojoj je pisalo 'hit singl', ja bih ju stiskao jednako često kao i bilo tko drugi – ''ali takve tipke nema''. Sve su to napisale stvarne osobe i sve su to svirale svojim rukama''".<ref>{{Cite episode|title=Synth Britannia (Part Two: Construction Time Again)|series=[[List of Britannia documentaries|Britannia]]|network=[[BBC Four]]|station=[[BBC|British Broadcasting Corporation]]|airdate=16 October 2009|minutes=26}}</ref> Prema Simonu Reynoldsu, sintesajzeri su u nekim dijelovima doživljavani kao instrumenti "neplodnih pozera", odnosno kao kontrast falusoidnoj gitari.<ref name="Reynolds2005p337"/> Poveznica synthpopa s alternativnom seksualnošću dodatno je pojačana nastupima synthpop izvođača i izvođača novog romantizma, koji su često precipirani kao da mijenjaju spolne uloge, poput [[Philip Oakey|Philipa Oakeyja]] ([[The Human League]]), koji je imao asimetričnu frizuru i koristio je sjenilo za oči, [[Marc Almond|Marca Almonda]] ([[Soft Cell]]) i njegove "perverzne" kožne jakne, izvođača u suknjama poput [[Martin Gore|Martina Gorea]] iz [[Depeche Mode]]a te ranog stila "[[domina|domine]]", što ga je prezentirala [[Annie Lennox]] ([[Eurythmics]]). Ovo je u Sjedinjenim Državama rezultiralo time da su britanski synthpop izvođači tamo opisani kao "bendovi engleskih frizura" ili "art [[peder]]i" ({{jez-en|art fags}}),<ref name="Reynolds2005p337"/> iako su upravo ti britanski bendovi u velikoj mjeri bili popularni diljem Sjedinjenih Država, posebice na radiju i [[MTV]]-ju. Iako je dio publike bio pretjerano negativan prema synthpopu, pravac je ostvario veliku popularnost među onima koji su bili otuđeni od dominantne heteroseksualnosti ''mainstream'' rock kulture, posebice među [[LGBT]] zajednicom i ženama.<ref name="Reynolds2005p337">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=337 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref><ref name=Cateforisp59>{{citation|title=Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s|author=T. Cateforis |journal= |year=2011 |isbn=978-0-472-03470-3 |page=59 |url=https://books.google.com/?id=-MVrM3zKrHQC&pg=PA51&dq=Are+We+Not+New+Wave#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}</ref> == Ostavština i utjecaj == Sredinom 80-ih godina, synthpop je pomogao u etabliranju sintesajzera kao primarnog instrumenta ''mainstream'' popa. Također je utjecao i na mnoge ''mainstream'' rock izvođače poput [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]], [[ZZ Top]]a i [[Van Halen]]a.<ref name="Reynolds2005p536">{{citation|title=Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984 |author=S. Reynolds |journal= |year=2005 |isbn=978-0-571-21570-6 |page=536 |url= |accessdate= |authorlink=Simon Reynolds }}</ref> Snythpop je bio i snažan utjecaj na [[house]] muziku, koja je proizašla iz [[post-disco]] plesne kulture ranih 80-ih, kada su neki [[DJ]]-jevi pokušali stvoriti manje pop-orijentiranu muziku koja je inkorporirala različite utjecaje od [[latin soul]]a, [[dub (muzika)|duba]], [[rap]]a i [[jazz]]a.<ref name=AMhouse>{{Citation|title=House |journal=Allmusic |date= |url=http://www.allmusic.com/explore/style/house-d10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5x6TzQwom?url=http://www.allmusic.com/explore/style/house-d10 |archivedate=11 March 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> Američki muzičari poput [[Juan Atkins|Juana Atkinsa]], koji je koristio pseudonime Model 500 i Infiniti te bio dio benda [[Cybotron (bend)|Cybotron]], razvili su specifičan stil elektronske dance muzike pod utjecajem synthpopa i [[funk]]a, koji je doveo do nastanka [[detroitski techno|detroitskog techna]] sredinom 80-ih godina.<ref name="Bogdanov2001p27">{{Citation |author=J. Bush |contribution=Juan Atkins |year=2001 |title=All Music Guide to Electronica: the Definitive Guide to Electronic Music |editor=V. Bogdanov |edition=4 |isbn=978-0-87930-628-1 |volume= |page=27 |place=Milwaukee, WI |publisher=Backbeat Books |url=https://books.google.com/?id=GJNXLSBlL7IC&pg=PA1974&dq=Cybotron+synthpop#v=onepage&q&f=false |accessdate= }}{{Dead link|date=February 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Kontinuirani utjecaj synthpopa bio je vidljiv i u dance muzici 90-ih, uključujući i [[trance]].<ref name=Gordon2009>{{Citation|author=C. Gordon |contribution= |date=23 October 2009 |title=The decade that never dies Still ’80s Fetishizing in ’09 |journal=Yale Daily News |edition= |isbn= |issn= |volume= |pages= |place= |url=http://www.yaledailynews.com/scene/scene-cover/2009/10/23/decade-never-dies/ |accessdate= |archiveurl=https://www.webcitation.org/60isGyJOY?url=http://www.yaledailynews.com/news/2009/oct/23/the-decade-that-never-dies/ |archivedate=6 August 2011 |deadurl=yes |df= }}</ref> [[Hip hop]] umjetnici poput [[Mobb Deep|Mobba Deepa]] semplirali su sythpop pjesme iz 80-ih godina. Žanr su u suvremenoj muzici prihvatili i mnogi popularni izvođači kao što su [[Rihanna]], [[Jay Sean]], [[Taio Cruz]] i [[Lily Allen]].<ref name=Cateforis2011pp218-9/><ref>{{cite news| url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7514155/Jay-Sean-and-Taio-Cruz-wowing-America.html | location=New York | work=[[Daily News (New York)|Daily News]] |title=Jay Sean and Taio Cruz wowing America |first=Neil |last=McCormick |date=24 March 2010 |accessdate=12 September 2011}}</ref><ref>{{cite web |last=Edwards |first=Gavin |url=https://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/07/01/in-the-studio-lily-allen-makes-naughty-follow-up/ |title=In the Studio: Lily Allen Makes "Naughty" Follow-Up |work=[[Rolling Stone]] |publisher=[[Jann Wenner|Wenner Media]] |date=1 July 2008 |accessdate=3 April 2010 |archivedate=2009-02-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090218044242/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/07/01/in-the-studio-lily-allen-makes-naughty-follow-up/ |deadurl=yes }}</ref> == Povezano == * [[Spisak synthpop izvođača i bendova]] * [[Novi val]] * [[Post-punk]] * [[Elektropop]] * [[House]] * [[Techno]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{commonscat}} * S. Borthwick and R. Moy (2004), ''Popular Music Genres: an Introduction'', Edinburgh: Edinburgh University Press * P. Bussy (2004), ''Kraftwerk: Man, Machine and Music'' (3rd ed.), London: SAF * T. Cateforis (2011), ''Are We Not New Wave?: Modern Pop at the Turn of the 1980s'', Ann Arbor MI: University of Michigan Press * {{cite book|ref=harv|last1=Collins|first1=Nick|last2=Schedel|first2=Margaret|last3=Wilson|first3=Scott|title=Electronic Music|url=https://books.google.com/books?id=0aMxAAAAQBAJ&pg=PA97|year=2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-24454-2}} * {{cite book|last1=Hoffmann|first1=Frank|title=Encyclopedia of Recorded Sound|date=2004|publisher=Routledge|ref=harv|url=https://books.google.com/?id=-FOSAgAAQBAJ&dq=%22encyclopedia+of+recorded+sound%22+%22acid+rock%22|isbn=978-1-135-94950-1}}* * B. R. Parker (2009), ''Good Vibrations: the Physics of Music'', Boston MD: JHU Press * [[Simon Reynolds]] (2005), ''Rip It Up and Start Again Postpunk 1978–1984'', London: Faber and Faber * J. Stuessy and S. D. Lipscomb (2008), ''Rock and Roll: its History and Stylistic Development'' (6th ed.), London: Pearson Prentice Hall * {{cite book|ref=harv|editor1-last=Trynka|editor1-first=Paul|editor2-last=Bacon|editor2-first=Tony|title=Rock Hardware|url=https://books.google.com/books?id=HDrIjd5FQ8QC&pg=RA1-PA1946|year=1996|publisher=Balafon Books|isbn=978-0-87930-428-7}} {{Novi val i post-punk}} {{Izabran}} [[Kategorija:Muzički žanrovi]] [[Kategorija:Novi val]] [[Kategorija:Žanrovi elektroničke muzike]] [[Kategorija:1970-e u muzici]] [[Kategorija:1980-e u muzici]] [[Kategorija:1990-e u muzici]] [[Kategorija:2000-e u muzici]] [[Kategorija:2010-e u muzici]] im4wd6jwx6rvbex5xccif0kg8tp3er0 0 4628171 42677725 42454628 2026-08-15T18:07:35Z Inokosni organ 160059 /* Izbor i zakletva */ 42677725 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|250p|Zastava predsednika]] '''Predsednik Ukrajine''' ({{jez-ukr|президент України}}) jest [[šef države]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Glavna dužnost predsednika je da predstavlja državu u inostranstvu, da upravlja spoljnim političkim aktivnostima, da obavlja pregovore i zaključuje međunarodne ugovore u ime Ukrajine. Predsednika bira narod na direktnim izborima. Bira se na mandat od pet godina na koji može biti biran dva puta.<ref>Ustavni sud Ukrajine je ipak dozvolio Leonidu Kučmi da se kandiduje i treći put ali je on to odbio. {{cite web|url=http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|title=Summary to the Decision no. 22-rp/2003 of the Constitutional Court of Ukraine as of December 25, 2003|accessdate=17. 2. 2010.|date=25. 12. 2003.|work=[[Ustavni sud Ukrajine]]|format=[[Majkrosoft vord|Microsoft Word]] dokument|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728172517/http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|archive-date=28. 07. 2011|dead-url=yes|df=}}</ref> Ceremonijalna rezidencija predsednika je dvorac „Marinski“ a kancelarije se nalaze u zgradi Administracije u Bankovoj ulici. Predsednik Ukrajine je takođe i ''[[eks oficio]]'' predsednik [[Krim|Autonomne Republike Krim]] i ima pravo da poništava njene zakone za koje smatra da su u neskladu sa ukrajinskim Ustavom. == Izbor i zakletva == Svako lice izabrano na ovu funkciju polaže zakletvu pred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]] (skupštinom) ovim rečima: {{Citat|Ja, (ime i prezime), voljom naroda izabrani predsednik Ukrajine, stupajući na ovu visoku funkciju, svečano se zaklinjem na vernost Ukrajini. Obećavam da ću se svim svojim ovlašćenjima braniti suverenitet i nezavisnost Ukrajine, paziti na dobrobit matice i ukrajinskog naroda, štititi prava i slobode građana, poštovati Ustav i zakone Ukrajine, obavljati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnika, podizati autoritet Ukrajine u svetu.|Ustav Ukrajine (Čl. 104)<ref>Na ukrajinskom „Я, (ім'я та прізвище), волею народу обраний Президентом України, заступаючи на цей високий пост, урочисто присягаю на вірність Україні. Зобов'язуюсь усіма своїми справами боронити суверенітет і незалежність України, дбати про благо Вітчизни і добробут Українського народу, обстоювати права і свободи громадян, додержуватися Конституції України і законів України, виконувати свої обов'язки в інтересах усіх співвітчизників, підносити авторитет України у світі.“ Izvor: {{cite web|url=http://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?page=2&nreg=254%EA%2F96-%E2%F0|title=Stattя 104|accessdate = 17. 2. 2010.|work=[[Ustav Ukrajine]]|publisher=[[Vrhovna rada]]|language=ukrajinskom}}</ref>}} Zakletvom rukovodi predsedavajući Ustavnog suda. Predsednik zakletvu izgovara držeći ruku na Ustavu i Peresopnickom jevanđelju. Nakon potpisivanja zakletve, predaje je predsedniku [[Vrhovna rada|Vrhovne rade]]. == Spisak predsednika == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center;" ! # ! colspan=2 | Predsednik ! Od ! Do ! Stranka |- ! '''1''' | width="50px" | [[Datoteka:Leonid Kravchuk.jpg|75p]] | [[Leonid Kravčuk|Leonid Makarovič Kravčuk]] | [[5. decembar]] [[1991]].<br /><small>Inauguracija: 22. avgust 1992.</small> | [[19. jul]] [[1994]]. | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], zatim [[Socijaldemokratska partija Ukrajine]])}} |- ! rowspan=2 | '''2''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Leonid Kučma|Leonid Danilovič Kučma]] | [[19. jul]] [[1994]]. | [[14. novembar]] [[1999]]. | rowspan=2 | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]])}} |- | [[14. novembar]] [[1999]]. | [[23. januar]] [[2005]]. |- style="background:#ffcc99;" | '''3''' | width="50px" | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|75p]] | [[Viktor Juščenko|Viktor Andrijovič Juščenko]] | [[23. januar]] [[2005]]. | [[25. februar]] [[2010]]. | Blok [[Naša Ukrajina]] - narodna Samoodbrana<br>({{small|{{jez-uk|Наша Україна}}}}) |- style="background:#ADDFFF" | '''4''' | width="50px" | [[Datoteka:Viktor Yanukovych (01910428) (cropped).jpg|75p]] | [[Viktor Janukovič|Viktor Fedorovič Janukovič]] | [[25. februar]] [[2010]]. | [[22. februar]] [[2014]]. | [[Partija regiona]] <br>({{small|{{jez-uk|Партія Регіонів}}}}) |- style="background:grey" | '''v.d.''' | width="50px" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped 3).jpg|75p]] | [[Oleksandr Turčinov|Oleksandr Valentinovič Turčinov]] | [[23. februar]] [[2014]]. | [[7. jun]] [[2014]]. | [[Sveukrajinsko objedinjenje „Otadžbina“]]<br>({{small|{{jez-uk|Батьківщина}}}}) |- ! '''5''' | width="50px" | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|75p]] | [[Petro Porošenko|Petro Oleksijovič Porošenko]] | [[7. jun]] [[2014]]. | [[31. maj]] [[2019]]. | Bez stranke<br> [[Partija regiona]]<br>Europska solidarnost<br>({{small|{{jez-uk|Європейська Солідарність}}}}) |- ! '''6''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Зеленський зустрівся з Жан-Івом Ле Дріаном і Гайко Маасом, 2019, 2 (cropped).jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Volodimir Zelenskij|Volodimir Oleksandrović Zelenski]] | [[31. maj]] [[2019]]. | na dužnosti | rowspan=2 | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]]<br>({{small|{{jez-uk|Слуга народу}}}}) |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Presidents of Ukraine}} * {{zvanični veb-sajt}} {{uk icon}}{{ru}}{{en}} {{Politika Ukrajine}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine| ]] [[Kategorija:Politika Ukrajine]] akzuqkdsl2j7g8vcbxupl5bs9mwj7z5 42677726 42677725 2026-08-15T18:07:51Z Inokosni organ 160059 /* Izbor i zakletva */ 42677726 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|250p|Zastava predsednika]] '''Predsednik Ukrajine''' ({{jez-ukr|президент України}}) jest [[šef države]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Glavna dužnost predsednika je da predstavlja državu u inostranstvu, da upravlja spoljnim političkim aktivnostima, da obavlja pregovore i zaključuje međunarodne ugovore u ime Ukrajine. Predsednika bira narod na direktnim izborima. Bira se na mandat od pet godina na koji može biti biran dva puta.<ref>Ustavni sud Ukrajine je ipak dozvolio Leonidu Kučmi da se kandiduje i treći put ali je on to odbio. {{cite web|url=http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|title=Summary to the Decision no. 22-rp/2003 of the Constitutional Court of Ukraine as of December 25, 2003|accessdate=17. 2. 2010.|date=25. 12. 2003.|work=[[Ustavni sud Ukrajine]]|format=[[Majkrosoft vord|Microsoft Word]] dokument|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728172517/http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|archive-date=28. 07. 2011|dead-url=yes|df=}}</ref> Ceremonijalna rezidencija predsednika je dvorac „Marinski“ a kancelarije se nalaze u zgradi Administracije u Bankovoj ulici. Predsednik Ukrajine je takođe i ''[[eks oficio]]'' predsednik [[Krim|Autonomne Republike Krim]] i ima pravo da poništava njene zakone za koje smatra da su u neskladu sa ukrajinskim Ustavom. == Izbor i zakletva == Svako lice izabrano na ovu funkciju polaže zakletvu pred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]] (skupštinom) ovim rečima: {{Citat|Ja, (ime i prezime), voljom naroda izabrani predsednik Ukrajine, stupajući na ovu visoku funkciju, svečano se zaklinjem na vernost Ukrajini. Obećavam da ću se svim svojim ovlašćenjima braniti suverenitet i nezavisnost Ukrajine, paziti na dobrobit matice i ukrajinskog naroda, štititi prava i slobode građana, poštovati Ustav i zakone Ukrajine, obavljati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnika, podizati autoritet Ukrajine u svetu.|Ustav Ukrajine (Čl. 104)<ref>Na ukrajinskom „Я, (ім'я та прізвище), волею народу обраний Президентом України, заступаючи на цей високий пост, урочисто присягаю на вірність Україні. Зобов'язуюсь усіма своїми справами боронити суверенітет і незалежність України, дбати про благо Вітчизни і добробут Українського народу, обстоювати права і свободи громадян, додержуватися Конституції України і законів України, виконувати свої обов'язки в інтересах усіх співвітчизників, підносити авторитет України у світі.“ Izvor: {{cite web|url=http://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?page=2&nreg=254%EA%2F96-%E2%F0|title=Stattя 104|accessdate = 17. 2. 2010.|work=[[Ustav Ukrajine]]|publisher=[[Vrhovna rada]]|language=ukrajinskom}}</ref>}} Zakletvom rukovodi predsedavajući Ustavnog suda. Predsednik zakletvu izgovara držeći ruku na Ustavu i Peresopnickom jevanđelju. Nakon potpisivanja zakletve, predaje je predsedniku [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade]]. == Spisak predsednika == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center;" ! # ! colspan=2 | Predsednik ! Od ! Do ! Stranka |- ! '''1''' | width="50px" | [[Datoteka:Leonid Kravchuk.jpg|75p]] | [[Leonid Kravčuk|Leonid Makarovič Kravčuk]] | [[5. decembar]] [[1991]].<br /><small>Inauguracija: 22. avgust 1992.</small> | [[19. jul]] [[1994]]. | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], zatim [[Socijaldemokratska partija Ukrajine]])}} |- ! rowspan=2 | '''2''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Leonid Kučma|Leonid Danilovič Kučma]] | [[19. jul]] [[1994]]. | [[14. novembar]] [[1999]]. | rowspan=2 | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]])}} |- | [[14. novembar]] [[1999]]. | [[23. januar]] [[2005]]. |- style="background:#ffcc99;" | '''3''' | width="50px" | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|75p]] | [[Viktor Juščenko|Viktor Andrijovič Juščenko]] | [[23. januar]] [[2005]]. | [[25. februar]] [[2010]]. | Blok [[Naša Ukrajina]] - narodna Samoodbrana<br>({{small|{{jez-uk|Наша Україна}}}}) |- style="background:#ADDFFF" | '''4''' | width="50px" | [[Datoteka:Viktor Yanukovych (01910428) (cropped).jpg|75p]] | [[Viktor Janukovič|Viktor Fedorovič Janukovič]] | [[25. februar]] [[2010]]. | [[22. februar]] [[2014]]. | [[Partija regiona]] <br>({{small|{{jez-uk|Партія Регіонів}}}}) |- style="background:grey" | '''v.d.''' | width="50px" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped 3).jpg|75p]] | [[Oleksandr Turčinov|Oleksandr Valentinovič Turčinov]] | [[23. februar]] [[2014]]. | [[7. jun]] [[2014]]. | [[Sveukrajinsko objedinjenje „Otadžbina“]]<br>({{small|{{jez-uk|Батьківщина}}}}) |- ! '''5''' | width="50px" | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|75p]] | [[Petro Porošenko|Petro Oleksijovič Porošenko]] | [[7. jun]] [[2014]]. | [[31. maj]] [[2019]]. | Bez stranke<br> [[Partija regiona]]<br>Europska solidarnost<br>({{small|{{jez-uk|Європейська Солідарність}}}}) |- ! '''6''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Зеленський зустрівся з Жан-Івом Ле Дріаном і Гайко Маасом, 2019, 2 (cropped).jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Volodimir Zelenskij|Volodimir Oleksandrović Zelenski]] | [[31. maj]] [[2019]]. | na dužnosti | rowspan=2 | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]]<br>({{small|{{jez-uk|Слуга народу}}}}) |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Presidents of Ukraine}} * {{zvanični veb-sajt}} {{uk icon}}{{ru}}{{en}} {{Politika Ukrajine}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine| ]] [[Kategorija:Politika Ukrajine]] c55yg57m4rxs3mbkvsqnyv8vdddoqgg 42677727 42677726 2026-08-15T18:09:35Z Inokosni organ 160059 /* Spisak predsednika */ 42677727 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|250p|Zastava predsednika]] '''Predsednik Ukrajine''' ({{jez-ukr|президент України}}) jest [[šef države]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Glavna dužnost predsednika je da predstavlja državu u inostranstvu, da upravlja spoljnim političkim aktivnostima, da obavlja pregovore i zaključuje međunarodne ugovore u ime Ukrajine. Predsednika bira narod na direktnim izborima. Bira se na mandat od pet godina na koji može biti biran dva puta.<ref>Ustavni sud Ukrajine je ipak dozvolio Leonidu Kučmi da se kandiduje i treći put ali je on to odbio. {{cite web|url=http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|title=Summary to the Decision no. 22-rp/2003 of the Constitutional Court of Ukraine as of December 25, 2003|accessdate=17. 2. 2010.|date=25. 12. 2003.|work=[[Ustavni sud Ukrajine]]|format=[[Majkrosoft vord|Microsoft Word]] dokument|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728172517/http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|archive-date=28. 07. 2011|dead-url=yes|df=}}</ref> Ceremonijalna rezidencija predsednika je dvorac „Marinski“ a kancelarije se nalaze u zgradi Administracije u Bankovoj ulici. Predsednik Ukrajine je takođe i ''[[eks oficio]]'' predsednik [[Krim|Autonomne Republike Krim]] i ima pravo da poništava njene zakone za koje smatra da su u neskladu sa ukrajinskim Ustavom. == Izbor i zakletva == Svako lice izabrano na ovu funkciju polaže zakletvu pred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]] (skupštinom) ovim rečima: {{Citat|Ja, (ime i prezime), voljom naroda izabrani predsednik Ukrajine, stupajući na ovu visoku funkciju, svečano se zaklinjem na vernost Ukrajini. Obećavam da ću se svim svojim ovlašćenjima braniti suverenitet i nezavisnost Ukrajine, paziti na dobrobit matice i ukrajinskog naroda, štititi prava i slobode građana, poštovati Ustav i zakone Ukrajine, obavljati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnika, podizati autoritet Ukrajine u svetu.|Ustav Ukrajine (Čl. 104)<ref>Na ukrajinskom „Я, (ім'я та прізвище), волею народу обраний Президентом України, заступаючи на цей високий пост, урочисто присягаю на вірність Україні. Зобов'язуюсь усіма своїми справами боронити суверенітет і незалежність України, дбати про благо Вітчизни і добробут Українського народу, обстоювати права і свободи громадян, додержуватися Конституції України і законів України, виконувати свої обов'язки в інтересах усіх співвітчизників, підносити авторитет України у світі.“ Izvor: {{cite web|url=http://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?page=2&nreg=254%EA%2F96-%E2%F0|title=Stattя 104|accessdate = 17. 2. 2010.|work=[[Ustav Ukrajine]]|publisher=[[Vrhovna rada]]|language=ukrajinskom}}</ref>}} Zakletvom rukovodi predsedavajući Ustavnog suda. Predsednik zakletvu izgovara držeći ruku na Ustavu i Peresopnickom jevanđelju. Nakon potpisivanja zakletve, predaje je predsedniku [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade]]. == Spisak predsednika == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center;" ! # ! colspan=2 | Predsednik ! Od ! Do ! Stranka |- ! '''1''' | width="50px" | [[Datoteka:Leonid Kravchuk.jpg|75p]] | [[Leonid Kravčuk|Leonid Makarovič Kravčuk]] | [[5. decembar]] [[1991]].<br /><small>Inauguracija: 22. avgust 1992.</small> | [[19. jul]] [[1994]]. | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], zatim [[Socijaldemokratska partija Ukrajine]])}} |- ! rowspan=2 | '''2''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Leonid Kučma|Leonid Danilovič Kučma]] | [[19. jul]] [[1994]]. | [[14. novembar]] [[1999]]. | rowspan=2 | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]])}} |- | [[14. novembar]] [[1999]]. | [[23. januar]] [[2005]]. |- style="background:#ffcc99;" | '''3''' | width="50px" | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|75p]] | [[Viktor Juščenko|Viktor Andrijovič Juščenko]] | [[23. januar]] [[2005]]. | [[25. februar]] [[2010]]. | Blok [[Naša Ukrajina]] - narodna Samoodbrana<br>({{small|{{jez-uk|Наша Україна}}}}) |- style="background:#ADDFFF" | '''4''' | width="50px" | [[Datoteka:Viktor Yanukovych (01910428) (cropped).jpg|75p]] | [[Viktor Janukovič|Viktor Fedorovič Janukovič]] | [[25. februar]] [[2010]]. | [[22. februar]] [[2014]]. | [[Partija regiona]] <br>({{small|{{jez-uk|Партія Регіонів}}}}) |- style="background:grey" | '''v.d.''' | width="50px" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped 3).jpg|75p]] | [[Oleksandr Turčinov|Oleksandr Valentinovič Turčinov]] | [[23. februar]] [[2014]]. | [[7. jun]] [[2014]]. | [[Batkivščina|Sveukrajinsko objedinjenje "Otadžbina"]]<br>({{small|{{jez-uk|Батьківщина}}}}) |- ! '''5''' | width="50px" | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|75p]] | [[Petro Porošenko|Petro Oleksijovič Porošenko]] | [[7. jun]] [[2014]]. | [[31. maj]] [[2019]]. | Bez stranke<br> [[Partija regiona]]<br>Europska solidarnost<br>({{small|{{jez-uk|Європейська Солідарність}}}}) |- ! '''6''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Зеленський зустрівся з Жан-Івом Ле Дріаном і Гайко Маасом, 2019, 2 (cropped).jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Volodimir Zelenskij|Volodimir Oleksandrović Zelenski]] | [[31. maj]] [[2019]]. | na dužnosti | rowspan=2 | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]]<br>({{small|{{jez-uk|Слуга народу}}}}) |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Presidents of Ukraine}} * {{zvanični veb-sajt}} {{uk icon}}{{ru}}{{en}} {{Politika Ukrajine}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine| ]] [[Kategorija:Politika Ukrajine]] sol199l9xkujbyq6r5b7eh7jnvs0h8w 42677728 42677727 2026-08-15T18:42:08Z Inokosni organ 160059 /* Spisak predsednika */ 42677728 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|250p|Zastava predsednika]] '''Predsednik Ukrajine''' ({{jez-ukr|президент України}}) jest [[šef države]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Glavna dužnost predsednika je da predstavlja državu u inostranstvu, da upravlja spoljnim političkim aktivnostima, da obavlja pregovore i zaključuje međunarodne ugovore u ime Ukrajine. Predsednika bira narod na direktnim izborima. Bira se na mandat od pet godina na koji može biti biran dva puta.<ref>Ustavni sud Ukrajine je ipak dozvolio Leonidu Kučmi da se kandiduje i treći put ali je on to odbio. {{cite web|url=http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|title=Summary to the Decision no. 22-rp/2003 of the Constitutional Court of Ukraine as of December 25, 2003|accessdate=17. 2. 2010.|date=25. 12. 2003.|work=[[Ustavni sud Ukrajine]]|format=[[Majkrosoft vord|Microsoft Word]] dokument|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728172517/http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|archive-date=28. 07. 2011|dead-url=yes|df=}}</ref> Ceremonijalna rezidencija predsednika je dvorac „Marinski“ a kancelarije se nalaze u zgradi Administracije u Bankovoj ulici. Predsednik Ukrajine je takođe i ''[[eks oficio]]'' predsednik [[Krim|Autonomne Republike Krim]] i ima pravo da poništava njene zakone za koje smatra da su u neskladu sa ukrajinskim Ustavom. == Izbor i zakletva == Svako lice izabrano na ovu funkciju polaže zakletvu pred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]] (skupštinom) ovim rečima: {{Citat|Ja, (ime i prezime), voljom naroda izabrani predsednik Ukrajine, stupajući na ovu visoku funkciju, svečano se zaklinjem na vernost Ukrajini. Obećavam da ću se svim svojim ovlašćenjima braniti suverenitet i nezavisnost Ukrajine, paziti na dobrobit matice i ukrajinskog naroda, štititi prava i slobode građana, poštovati Ustav i zakone Ukrajine, obavljati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnika, podizati autoritet Ukrajine u svetu.|Ustav Ukrajine (Čl. 104)<ref>Na ukrajinskom „Я, (ім'я та прізвище), волею народу обраний Президентом України, заступаючи на цей високий пост, урочисто присягаю на вірність Україні. Зобов'язуюсь усіма своїми справами боронити суверенітет і незалежність України, дбати про благо Вітчизни і добробут Українського народу, обстоювати права і свободи громадян, додержуватися Конституції України і законів України, виконувати свої обов'язки в інтересах усіх співвітчизників, підносити авторитет України у світі.“ Izvor: {{cite web|url=http://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?page=2&nreg=254%EA%2F96-%E2%F0|title=Stattя 104|accessdate = 17. 2. 2010.|work=[[Ustav Ukrajine]]|publisher=[[Vrhovna rada]]|language=ukrajinskom}}</ref>}} Zakletvom rukovodi predsedavajući Ustavnog suda. Predsednik zakletvu izgovara držeći ruku na Ustavu i Peresopnickom jevanđelju. Nakon potpisivanja zakletve, predaje je predsedniku [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade]]. == Lista predsednika == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center;" ! # ! colspan=2 | Predsednik ! Od ! Do ! Stranka |- ! '''1''' | width="50px" | [[Datoteka:Leonid Kravchuk.jpg|75p]] | [[Leonid Kravčuk|Leonid M. Kravčuk]] | [[5. decembar]] [[1991]].<br /><small>Inauguracija: 22. avgust 1992.</small> | [[19. jul]] [[1994]]. | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], zatim [[Socijaldemokratska partija Ukrajine]])}} |- ! rowspan=2 | '''2''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Leonid Kučma|Leonid D. Kučma]] | [[19. jul]] [[1994]]. | [[14. novembar]] [[1999]]. | rowspan=2 | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]])}} |- | [[14. novembar]] [[1999]]. | [[23. januar]] [[2005]]. |- style="background:#ffcc99;" | '''3''' | width="50px" | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|75p]] | [[Viktor Juščenko|Viktor A. Juščenko]] | [[23. januar]] [[2005]]. | [[25. februar]] [[2010]]. | Blok [[Naša Ukrajina]] - narodna Samoodbrana<br>({{small|{{jez-uk|Наша Україна}}}}) |- style="background:#ADDFFF" | '''4''' | width="50px" | [[Datoteka:Viktor Yanukovych (01910428) (cropped).jpg|75p]] | [[Viktor Janukovič|Viktor F. Janukovič]] | [[25. februar]] [[2010]]. | [[22. februar]] [[2014]]. | [[Partija regiona]] <br>({{small|{{jez-uk|Партія Регіонів}}}}) |- style="background:grey" | '''v.d.''' | width="50px" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped 3).jpg|75p]] | [[Oleksandr Turčinov|Oleksandr V. Turčinov]] | [[23. februar]] [[2014]]. | [[7. jun]] [[2014]]. | [[Batkivščina|Sveukrajinsko objedinjenje "Otadžbina"]]<br>({{small|{{jez-uk|Батьківщина}}}}) |- ! '''5''' | width="50px" | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|75p]] | [[Petro Porošenko|Petro O. Porošenko]] | [[7. jun]] [[2014]]. | [[31. maj]] [[2019]]. | Bez stranke<br> [[Partija regiona]]<br>Europska solidarnost<br>({{small|{{jez-uk|Європейська Солідарність}}}}) |- ! '''6''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Зеленський зустрівся з Жан-Івом Ле Дріаном і Гайко Маасом, 2019, 2 (cropped).jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Volodimir Zelenskij|Volodimir O. Zelenski]] | [[31. maj]] [[2019]]. | na dužnosti | rowspan=2 | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]]<br>({{small|{{jez-uk|Слуга народу}}}}) |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Presidents of Ukraine}} * {{zvanični veb-sajt}} {{uk icon}}{{ru}}{{en}} {{Politika Ukrajine}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine| ]] [[Kategorija:Politika Ukrajine]] 9mqu29v2tuusc890vovsa5ye0vj2fzp 42677729 42677728 2026-08-15T18:43:36Z Inokosni organ 160059 /* Lista predsednika */ 42677729 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|250p|Zastava predsednika]] '''Predsednik Ukrajine''' ({{jez-ukr|президент України}}) jest [[šef države]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Glavna dužnost predsednika je da predstavlja državu u inostranstvu, da upravlja spoljnim političkim aktivnostima, da obavlja pregovore i zaključuje međunarodne ugovore u ime Ukrajine. Predsednika bira narod na direktnim izborima. Bira se na mandat od pet godina na koji može biti biran dva puta.<ref>Ustavni sud Ukrajine je ipak dozvolio Leonidu Kučmi da se kandiduje i treći put ali je on to odbio. {{cite web|url=http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|title=Summary to the Decision no. 22-rp/2003 of the Constitutional Court of Ukraine as of December 25, 2003|accessdate=17. 2. 2010.|date=25. 12. 2003.|work=[[Ustavni sud Ukrajine]]|format=[[Majkrosoft vord|Microsoft Word]] dokument|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728172517/http://www.ccu.gov.ua/doccatalog/document?id=12367|archive-date=28. 07. 2011|dead-url=yes|df=}}</ref> Ceremonijalna rezidencija predsednika je dvorac „Marinski“ a kancelarije se nalaze u zgradi Administracije u Bankovoj ulici. Predsednik Ukrajine je takođe i ''[[eks oficio]]'' predsednik [[Krim|Autonomne Republike Krim]] i ima pravo da poništava njene zakone za koje smatra da su u neskladu sa ukrajinskim Ustavom. == Izbor i zakletva == Svako lice izabrano na ovu funkciju polaže zakletvu pred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]] (skupštinom) ovim rečima: {{Citat|Ja, (ime i prezime), voljom naroda izabrani predsednik Ukrajine, stupajući na ovu visoku funkciju, svečano se zaklinjem na vernost Ukrajini. Obećavam da ću se svim svojim ovlašćenjima braniti suverenitet i nezavisnost Ukrajine, paziti na dobrobit matice i ukrajinskog naroda, štititi prava i slobode građana, poštovati Ustav i zakone Ukrajine, obavljati svoje dužnosti u interesu svih sunarodnika, podizati autoritet Ukrajine u svetu.|Ustav Ukrajine (Čl. 104)<ref>Na ukrajinskom „Я, (ім'я та прізвище), волею народу обраний Президентом України, заступаючи на цей високий пост, урочисто присягаю на вірність Україні. Зобов'язуюсь усіма своїми справами боронити суверенітет і незалежність України, дбати про благо Вітчизни і добробут Українського народу, обстоювати права і свободи громадян, додержуватися Конституції України і законів України, виконувати свої обов'язки в інтересах усіх співвітчизників, підносити авторитет України у світі.“ Izvor: {{cite web|url=http://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?page=2&nreg=254%EA%2F96-%E2%F0|title=Stattя 104|accessdate = 17. 2. 2010.|work=[[Ustav Ukrajine]]|publisher=[[Vrhovna rada]]|language=ukrajinskom}}</ref>}} Zakletvom rukovodi predsedavajući Ustavnog suda. Predsednik zakletvu izgovara držeći ruku na Ustavu i Peresopnickom jevanđelju. Nakon potpisivanja zakletve, predaje je predsedniku [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade]]. == Lista predsednika == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center;" ! # ! colspan=2 | Predsednik ! Od ! Do ! Stranka |- ! '''1''' | width="50px" | [[Datoteka:Leonid Kravchuk.jpg|75p]] | [[Leonid Kravčuk|Leonid M. Kravčuk]] | [[5. decembar]] [[1991]].<br /><small>Inauguracija: 22. avgust 1992.</small> | [[19. jul]] [[1994]]. | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], zatim [[Socijaldemokratska partija Ukrajine]])}} |- ! rowspan=2 | '''2''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Leonid Kučma|Leonid D. Kučma]] | [[19. jul]] [[1994]]. | [[14. novembar]] [[1999]]. | rowspan=2 | Bez stranke<br/>{{small|(prije nezavisnosti, [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] odnosno [[Komunistička partija Ukrajine|KPU]])}} |- | [[14. novembar]] [[1999]]. | [[23. januar]] [[2005]]. |- style="background:#ffcc99;" | '''3''' | width="50px" | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|75p]] | [[Viktor Juščenko|Viktor A. Juščenko]] | [[23. januar]] [[2005]]. | [[25. februar]] [[2010]]. | Blok [[Naša Ukrajina]] - narodna Samoodbrana<br>({{small|{{jez-uk|Наша Україна}}}}) |- style="background:#ADDFFF" | '''4''' | width="50px" | [[Datoteka:Viktor Yanukovych (01910428) (cropped).jpg|75p]] | [[Viktor Janukovič|Viktor F. Janukovič]] | [[25. februar]] [[2010]]. | [[22. februar]] [[2014]]. | [[Partija regiona]] <br>({{small|{{jez-uk|Партія Регіонів}}}}) |- style="background:grey" | '''v.d.''' | width="50px" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped 3).jpg|75p]] | [[Oleksandr Turčinov|Oleksandr V. Turčinov]] | [[23. februar]] [[2014]]. | [[7. jun]] [[2014]]. | [[Batkivščina|Sveukrajinsko objedinjenje "Otadžbina"]]<br>({{small|{{jez-uk|Батьківщина}}}}) |- ! '''5''' | width="50px" | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|75p]] | [[Petro Porošenko|Petro O. Porošenko]] | [[7. jun]] [[2014]]. | [[31. maj]] [[2019]]. | Bez stranke<br> [[Partija regiona]]<br>Europska solidarnost<br>({{small|{{jez-uk|Європейська Солідарність}}}}) |- ! '''6''' | width="50px" rowspan=2 | [[Datoteka:Зеленський зустрівся з Жан-Івом Ле Дріаном і Гайко Маасом, 2019, 2 (cropped).jpg|75p]] | rowspan=2 | [[Volodimir Zelenskij|Volodimir O. Zelenski]] | [[31. maj]] [[2019]]. | na dužnosti | rowspan=2 | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]]<br>({{small|{{jez-uk|Слуга народу}}}}) |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Presidents of Ukraine}} * {{zvanični veb-sajt}} {{uk icon}}{{ru}}{{en}} {{Politika Ukrajine}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine| ]] [[Kategorija:Politika Ukrajine]] 9n35ohgk0gdxfyektazw3z7vyj61f1q 0 4628671 42677775 42546485 2026-08-15T22:55:35Z ~2026-44690-56 383825 ispravak pravopisne greške 42677775 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} '''Tristan i Izolda''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] ljubavna tragična priča. Prepoznatljivi motiv nesretne odnosno nemoguće ljubavi poznat je u brojnim varijacijama u literaturi te kao predložak za brojna druga [[Umjetnost|umjetnička]] djela, od kojih su najpoznatiji opera [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] [[Tristan i Izolda (opera)|Tristan i Izolda]] te film [[Kevin Reynolds|Kevina Reynoldsa]] iz [[2006]]. godine, također s nazivom [[Tristan i Izolda (film)|Tristan i Izolda]]. == Nastanak i razvoj == Iako nastala dosta ranije među [[Kelti]]ma, ova legenda tek od [[srednji vijek|srednjeg veka]] dobija na važnosti, naročito u [[Francuska|Francuskoj]] i to u više verzija, od kojih je najpoznatiju napisao [[Toma Dangleter]] ({{jez-fr|Thomas d'Angleterre}}) oko 1180 god. U moderno ruho ovu verziju je uvio [[Žozef Bedije]] ({{jez-fr|Joseph Bédier}}) 1900 god. Sagu „Tristan i Izolda“ je takođe obradio i [[Gotfrid fon Strazbur]] ({{jez-nem|Gottfried von Straßburg}}), na osnovu koje je [[Rihard Vagner]] napisao čuvenu istoimenu operu, ''[[Tristan i Izolda (opera)|Tristan i Izolda]]''. == Osnovna priča == Tristan, sin kralja Rivalena, ostavši siroče, našao je u vjernom štitonoši Gorvenalu odgojitelja i prijatelja. U petnaestoj godini dolazi na dvor svoga ujaka Marka, kralja od [[Cornvall]]a. Tristan je hrabar, vješt u oružju, zadivljuje sviranjem na [[harfa|harfi]]. U dvoboju s gorostasom Morholtom Tristan svlada protivnika, ali je pri tom ranjen otrovanim kopljem. Otrovni zadah njegove rane udaljuje od njega sve prijatelje te ojađen zbog takvog udesa, Tristan je, po vlastitoj želji, prepušten pučini, sam s harfom u malenom čamcu, Čamac ga, nošen vjetrovima, dovede do obala [[Irska|Irske]]. Irska kraljica (kojoj se predstavio kao žongler) izliječi ljekovitim travama njegovu ranu i povjeri mu svoju kćerku Zlatokosu Izoldu modrih očiju da je poučava u glazbi. Vrativši se u Cornvall, ujaka je toliko oduševio opisom Izoldine ljepote, da kralj Marko odluči njome oženiti. Tristan se ponovno vraća u Irsku, ovaj put s misijom da za svoga ujaka isprosi Izoldinu ruku. Kraljica povjeri Izoldinoj pratilici Brangijeni napitak koji je imao čudesnu moć da one koji ga ispiju sjedini zauvijek u ljubavi i smrti. Ali za vrijeme putovanja taj ljubavni napitak (namijenjen Izoldi i Marku) ispiše, zabunom, Izolda i Tristan. Od toga trenutka ni čast, ni obziri, ni vjenčanje Marka i Izolde - ništa nije moglo raskinuti sudbinsku vezu Izolde i Tristana. Saznavši da se ljubavnici potajno sastaju, kralj Marko progna Tristana iz Convalla. Da bi zaboravio svoju ljubav, Tristan se u progonstvu (u Bretanji) ženi kćerkom vojvode Hoela (kojoj je također ime Izolda), nazvanom ''Izoldom bijelih ruku''. Čežnju za Zlatokosom uzalud nastaju potisnuti viteškim bojevima i [[lov]]om. Sudjelujući s prijateljem Kaheridnom u nekoj pustolovini, Tristan je smrtno ranjen. Po Kaherdinu šalje poruku Zlatokosoj Izoldi da je želi vidjeti prije smrti. Bijelo jedro na lađi biti će znak da Izolda stiže, a crno da se oglušila pozivu. Zlatokosa Izolda odmah krene na put. Međutim Izolda bijelih ruku, opsjednuta ljubomorom, laže Tristanu da se primiče lađa s crnim jedrima. Tristan od boli umire, a Zlatokosa Izolda, našavši ga mrtva, pada mrtva do njega. Kralj Marko, koji je u isti mah saznao i za njihovu smrt i za tajnu ljubavnog napitka, prenio je u Cornvall tijela nesretnih ljubavnika i sahranio ih jedno do drugoga. Iz njihovih grobova izrasla su dva stabla, čije su se grane međusobno ispreplele nerazdvojivo. ==Vanjske veze== {{commons|Tristan and Isolde}} * [http://www.timelessmyths.com/arthurian/tristan.html Overview of the story] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824043120/http://www.timelessmyths.com/arthurian/tristan.html |date=2007-08-24 }} * [http://www.studenthandouts.com/01-Web-Pages/2012-12-a/romance-of-tristan-and-isolde-ebook-PDF.htm "Romance of Tristan and Isolde" Free PDF eBook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161128003625/http://www.studenthandouts.com/01-Web-Pages/2012-12-a/romance-of-tristan-and-isolde-ebook-PDF.htm |date=2016-11-28 }} * [http://fr.wikisource.org/wiki/Tristan_(B%C3%A9roul) Béroul: Le Roman de Tristan] * [http://fr.wikisource.org/wiki/Tristan_(Thomas_d'Angleterre) Thomas d'Angleterre : Tristan] * [https://web.archive.org/web/20070927004148/http://www.nls.uk/auchinleck/index.html Transcription and page images of the Auchinleck manuscript] * [https://web.archive.org/web/20080310050030/http://www.rwagner.net/libretti/tristan/e-t-tristan.html The ''libretto'' for Wagner's opera, bilingual English and German] * [http://www.lib.rochester.edu/camelot/trismenu.htm Tristan page from the Camelot Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210152719/http://www.lib.rochester.edu/camelot/trismenu.htm |date=2013-02-10 }} * [http://www.lib.rochester.edu/camelot/trisbib.htm Bibliography of Modern Tristaniana in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103215646/http://www.lib.rochester.edu/camelot/trisbib.htm |date=2012-01-03 }} [[Kategorija:Svjetska književnost]] [[Kategorija:Arturijanske legende]] p32z74aia7fmz4ljpxamnyzsedeef19 0 4632363 42677730 42644809 2026-08-15T18:44:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = The Trouble with Girls | slika = Troublegirlsposter.jpg | image_size = 225px | border = yes | alt = | director = [[Peter Tewksbury]] | producer = Lester Welch | screenplay = {{Plainlist| * Arnold Peyser * Lois Peyser }} | based on = {{based on|''Chautauqua''|[[Day Keene]] i Dwight V. Babcock}} | starring = {{Plainlist| * [[Elvis Presley]] * [[Marlyn Mason]] }} | music = [[Billy Strange]] | cinematography = Jacques R. Marquette | editing = Al Clark | studio = [[Metro-Goldwyn-Mayer]] | distributor = Metro-Goldwyn-Mayer | released = {{Film date|1969|5||[[Los Angeles]]}} | runtime = 99 min. | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = | gross = }} '''''The Trouble with Girls''''' ({{jez-sh|Nevolja s djevojkama}}) je [[SAD|američki]] [[igrani film]] snimljen [[1969. na filmu|1969.]] godine. Po žanru je mješavina [[filmska komedija|komedije]], [[dramski film|drame]] i [[filmski mjuzikl|mjuzikla]], a protagonist, čiji lik tumači [[Elvis Presley]] je vođa trupe putujućih izvođača [[chautaqua]] zabavno-obrazovne predstave sa kojom 1927. godine dolazi u gradić na [[Srednji zapad|Srednjem zapadu]]. Radnja prikazuje probleme koje će imati sa svojom glavnom izvođačicom čiji lik tumači [[Marlyn Mason]]. ''The Trouble with Girls'' je napravljen u vrijeme kada je karijera Elvisa Presleya bila u silaznoj putanji, te su se producenti djelomično nastojali prilagoditi novim trendovima, uglavnom kroz nešto manje konvencionalnu režiju i montažu. Usprkos toga, ''The Trouble with Girls'' se nije pretjerano razlikovao od ranijih filmova s Presleyem u glavnoj ulozi, a slično kao i oni je loše prošao kod kritike. Presleyu je ovaj nastup bio jedan od posljednjih u filmskoj karijeri. ==Uloge== * [[Elvis Presley]] ... Walter Hale * [[Marlyn Mason]] ... Charlene * [[Nicole Jaffe]] ... Betty Smith * [[Sheree North]] ... Nita Bix * [[Edward Andrews]] ... Johnny * [[John Carradine]] ... Mr. Drewcolt * [[Vincent Price]] ... Mr. Morality * [[Dabney Coleman]] ... Harrison Wilby * [[Duke Snider]] ... The Cranker * [[Anissa Jones]] ... Carol Bix * [[John Rubinstein]] ... Klinac sa Princetona * [[Frank Welker]] ... Klinac sa Rutgersa * [[Joyce Van Patten]] ... Plivačica * [[Susan Olsen]] ... Pjevačica na audiciji ==Vanjske veze== * [http://www.elvis.com.au/presley/trouble_with_girls.shtml Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501072229/http://www.elvis.com.au/presley/trouble_with_girls.shtml |date=2016-05-01 }} * {{IMDb title|0065125|The Trouble with Girls}} * {{rotten-tomatoes|the_trouble_with_girls_1969}} * {{tcmdb title|93990|The Trouble with Girls}} * [http://www.badmovieplanet.com/3btheater/t/troublewithgirls.html Comprehensive review] by Chad Plambeck at [https://web.archive.org/web/20060528190112/http://www.badmovieplanet.com/3btheater/ 3-B Theater] * [http://www.digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=6216 Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927235255/http://www.digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=6216 |date=2007-09-27 }} by Jon Danziger at [https://web.archive.org/web/20070823091731/http://www.digitallyobsessed.com/index.php3 digitallyOBSESSED!], August 2, 2004. * [https://web.archive.org/web/20070930024346/http://www.dvdverdict.com/reviews/troublewithgirls.php Review] by Bill Treadway at [http://www.dvdverdict.com/ DVD Verdict], July 23, 2004. <!--spacing--> {{Elvis Presley}} {{Peter Tewksbury}} {{DEFAULTSORT:Trouble With Girls, The}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] 27iobnw80egnknzw012ov7w4dgxt9o8 0 4633004 42677681 42170649 2026-08-15T16:14:43Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:George_Segal_in_Lost_Command.jpg|George_Segal_in_Lost_Command.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Jameslwoodward|Jameslwoodward]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Lost Command (trailer scr 42677681 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = George Nogin Segal | slika = | opis = Segal u filmu ''[[Lost Command]]'' | ime_po_rođenju = George Segal Jr. | datum_rođenja = {{Birth date and age|1934|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Great Neck, New York|Great Neck]], [[SAD]] | alma_mater = [[Columbia University]] | zanimanje = glumac, muzičar | period = 1960&ndash; | supružnik = {{unbulleted list|{{marriage|[[Marion Segal Freed|Marion Sobel]]<br>|1956|1983|reason=razvod}}|{{marriage|Linda Rogoff<br>|1983|1996|reason=razvod}}|{{marriage|Sonia Schultz Greenbaum<br>|1996}}}} | djeca = 2 }} '''Džordž Segal''' ({{jez-engl|George Segal}}; rođen [[13. februar]]a [[1934]]) američki je [[glumac]] i muzičar. Segal je postao popularan u 1960-im i [[1970e|1970-im]] godinama igrajući dramske i komedijske uloge. Neke od njegovih najzanimljivijih uloga su u filmovima poput „Brod budala” ([[1965]]), „Kralj pacova” ([[1965]]), „Ko se plaši Virginia Vulf-a?” ([[1966]]), „Masakr Sv. Valentina” ([[1967]]), „Gde je Popa?” ([[1970]]), „Barbra Strajsend”, „Vrući Rok” ([[1972]]), „Blum u ljubavi” ([[1973]]), „Dodir klase” ([[1973]]), „Kalifornija Split” ([[1974]]), „Za dečake” ([[1991]]) i „Flertovanje sa katastrofom” ([[1996]]). == Mladost == Džordž Segal je rođen u [[Njujork]]u <ref>[http://www.filmreference.com/film/98/George-Segal.html George Segal Biography (1934-){{Botovski naslov}}]</ref> On je najmlađi od četvoro dece; najstariji brat mu se zove Džon i bio je inovator u kultivaciji novih vrsta hmelja,<ref>[https://www.nytimes.com/2005/01/07/classified/paid-notice-deaths-segal-john-b.html Paid Notice: Deaths SEGAL, JOHN B. - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref>, srednjeg brata Freda, scenariste <ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/The_New_York_Times The New York Times - Wikipedia{{Botovski naslov}}]</ref> i šestogodišnje sestre Grete koja je umrla od pluća prije nego što je Segal rođen.<ref>http://jewishjournal.com/newspulse/121023/</ref> Segal je bio Jevrej, ali je odrastao kao ateista. Bio je jedan od prvih američkih filmskih glumaca koji su postali vodeći ljudi sa nepromenjenim jevrejskim prezimenom - takvi su bili i [[Dastin Hofman]] i [[Barbra Strajsend]]. == Karijera == === Film === Prvobitno glumac i muzičar, Segal se pojavio u nekoliko manjih filmova početkom 1960-ih, u poznatom filmu [[Najduži dan (film)|„Najduži dan”]] ([[1962]]) iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Potpisao je ugovor o [[Kolambija pikčers]] [[1961]]. godine, snimajući svoj filmski debi u „Mladi doktori” i pojavljujući se u televizijskoj seriji „Goli grad”.<ref>https://news.google.com/newspapers?id=ScUSAAAAIBAJ&sjid=ovkDAAAAIBAJ&pg=5579%2C1612492</ref> Bio je nominovan za nagradu [[Oskar za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Oskara za najboljeg glumca]] za ulogu u filmu „Ko se plaši Virdžinija Vulfa?” i osvojio je dve nagrade [[Zlatni globus]], uključujući nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca u muzičkom filmu]]. === Televizija === Segal je glumio kao Bif Loman u značajnoj televizijskoj adaptaciji „Smrt trgovca” [[1966]]. godine, a takođe je glumio kao Džordž u adaptaciji 1968. godine u [[O miševima i ljudima]]. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, Segal se često pojavljuje u emisiji Džejnija Karsona; devet puta kao gost i jednom kao domaćin.<ref>[https://www.nytimes.com/1998/01/04/arts/television-out-of-the-polyester-past-a-comic-rogue-returns.html TELEVISION; Out of the Polyester Past, a Comic Rogue Returns - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref> Godine 1976. Segal je bio domaćin Oskara. [[Datoteka:The Goldbergs cast 2014.jpg|mini|The Goldbergs cast 2014]] Počevši od osamdesetih, Segal je počeo da se pojavljuje u brojnim televizijskim filmovima i glumi u nekoliko serija, a takođe i gostujući glumac u emisijama. Međutim, od 1997. do 2003. godine, Segal je imao najistaknutiju ulogu kada je glumio u [[En-Bi-Si]] sitcom „Samo pucaj!” kao Džek Galo, vlasnik i izdavač modnog časopisa u [[Njujork]]u. [21] Bio je nominovan za nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca - televizijska serija muzičkih i komedija]] 1999. i 2000. godine. Segal se trenutno pojavljuje na [[Ej-Bi-Si]] u „Goldenbergovima” (2013-danas), igrajući ekscentričnog ali ljubaznog dedu, Serija ima pet sezona. === Pozorište === Posle koledža, Segal je dobio posao kao producent u brodevskoj produkciji, gde je igrao u raznim brodvejskim predstavama. == Lični život == Segal se ženio tri puta. Oženio se filmskim urednicom Marionom Segal Fridom 1956. godine i zajedno su bili 26 godina do razvoda 1983. Imaju dve ćerke. Posle se oženio sa njegovom bivšem ulenicom Sonjom Grinbaum 1996. == Povezano == * [[Goldenbergovi]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|George Segal}} * {{IMDb ime|id=nm0001719|name=Džordž Segal}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Lifetime|1934||Segal, George}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki muzičari]] 07e22ki7su00gs3n1tv57ejaiwzx7tj 0 4635894 42677658 42555955 2026-08-15T14:16:49Z Inokosni organ 160059 g/p 42677658 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] cmb08z7y8o0sk9s8iuenk64wpt2pzc4 42677683 42677658 2026-08-15T16:23:17Z Inokosni organ 160059 42677683 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Islandu, Sloveniji i Hrvatskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se stoga protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Hončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] gjokmdyndd3z2xj8yaz77dy0mdz4x9l 42677876 42677683 2026-08-16T11:08:35Z Inokosni organ 160059 manji primjeri 42677876 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se stoga protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Hončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] 92qvvjbm01ph99cdiip7j23xosi1rs2 42677877 42677876 2026-08-16T11:09:27Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677877 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Hončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] 6cjp023cwkhoqxnbdq7r2zwo4w5crhm 42677878 42677877 2026-08-16T11:10:37Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677878 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je zvanična članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Hončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] foy3bdvegu06wvmhekspjwlvssymchx 42677880 42677878 2026-08-16T11:22:30Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677880 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je zvanična članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se dodatno radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} Ako uzmemo u obzir izbore iz 2019. godine – izuzev Sluge naroda (43,16%), stranka koja ipak ima jaku liberističku komponentu – oko 30 % ostalih stranaka svrstava se uz desnicu ili desni centar. [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Gončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] pu4dk0kafuhttrjpm0u6xi6y8p1dna8 42677882 42677880 2026-08-16T11:23:21Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677882 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je zvanična članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se dodatno radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} Ako uzmemo u obzir [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|izbore iz 2019.]] – izuzev Sluge naroda (43,16%), stranka koja ipak ima jaku liberističku komponentu – oko 30 % ostalih stranaka svrstava se uz desnicu ili desni centar. [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Gončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] or2e3yutw2h1fbgnw9fkk8b50u0ath5 42677883 42677882 2026-08-16T11:23:47Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677883 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je zvanična članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se dodatno radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} Ako uzmemo u obzir [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|izbore iz 2019.]] – izuzev Sluge naroda (43,16%), stranka koja ipak ima jaku liberističku komponentu – oko 30% ostalih stranaka svrstava se uz desnicu ili desni centar. [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Gončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. godine. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] jm8zyat4pd6s3k39qwmj3q04l72nu7i 42677889 42677883 2026-08-16T11:29:04Z Inokosni organ 160059 /* Politika */ 42677889 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime= Volodimir Zelenskij<br>{{small| Володимир Зеленський}} |datum rođenja= {{Birth date and age|1978|1|25|df=y}} |mjesto rođenja={{flagicon|SSSR}} [[Krivij Rih|Krivi Rog]] ([[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Ukrajina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= President Volodymyr Zelenskyy took part in the festivities marking the 9th anniversary of the National Guard of Ukraine. (52772867064) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |stranka=[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] |potpis=Autograph-VolodymyrZelensky.svg |supruga={{nowrap|Olena Zelenska (od 2003.)}} |obrazovanje= [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu]] (odjel u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]]) |zanimanje= |fusnote= |položaj = 6. [[predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike Ukrajine]] |mandat_start = [[31. maj]] [[2019.]] |mandat_kraj = (''na dužnosti'') |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Sergij Korecki]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Petro Porošenko]] |nasljednik = |vjera= }} '''Volodimir Zelenskij''' ([[Krivij Rih|Krivi Rog]], [[25. januara]] [[1978.]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar i [[predsjednik Ukrajine|predsjednik republike Ukrajine]], izabran na [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsjedničkim izborima]] [[2019.]] godine. Prethodno je bio glumac, komičar, scenarist i filmski producent. == Biografija == Volodimir Oleksandrovič Zelenskij{{efn|Volodimir Oleksandrovič Zelenskij, {{lang-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}.}} je rođen [[25. januara]] [[1978.]] u [[Krivij Rih|Krivom Rogu]], u ukrajinsko-[[Jevreji|židovskoj]] porodici. Njegov otac, Oleksandr,{{efn|Oleksandr Zelenskij, rođen 1947. u Krivom Rogu.}} je profesor na Državnom univerzitetu za ekonomiju i tehnologiju{{efn|Državni univerzitet za ekonomiju i tehnologiju, {{jez-uk|Державний університет економіки і технологій}}.}} u Krivom Rogu, dok je njegova majka Rima radila kao inženjerka. Njegov djed, Semjon,{{efn|Semjon Zelenskij (Krivi Rog, 1924-1998).}} služio je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Djetinjstvo i godine odrastanja proveo je u Krivom Rogu, osim razdoblja od četiri godine kada je živio u [[Erdenet]]u u [[Mongolija|Mongoliji]], gdje je njegov otac radio na izgradnji rudarsko-prerađivačkog postrojenja. Godine [[2000.]] stekao je diplomu prava na Pravnom fakultetu Instituta za ekonomiju u Krivom Rogu, koji je u to vrijeme bio podružnica [[Državni univerzitet za ekonomiju u Kijevu|Državnog univerziteta za ekonomiju "Vadim Hetman"]] u [[Kijev]]u. Nikada nije radio u svojoj struci, izuzev dvomjesečne prakse. Za vrijeme studija razvio je strast prema [[Teatar|kazalištu]], osnovao kazališnu družinu te se intenzivno posvetio kazališnom radu zajedno s [[Denis Manžosov|Denisom Manžosovim]], [[Jurij Krapov|Jurijem Krapovim]] i [[Oleksandr Pikalov|Oleksandrom Pikalovim]]. Sa 17 godina pridružio je se lokalnoj ekipi koja se natjecala u KVN-u,{{efn|KVN tj. Клуб веселих і кмітливих (Klub veselih i duhovitih).}} humorističnom natjecanju popularnom u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Skupina "[[Studio Kvartal-95|Kvartal-95]]" osnovana je [[1997.]] godine, a Zelenski je u njoj djelovao kao glumac i autor većine skečeva. Od [[1999.]] do [[2003.]] godine "95 Kvartal" je mnogo vremena provodio u [[Moskva|Moskvi]] i povodom turneja neprestano gostovao po zemljama [[Zajednica nezavisnih država|ZND-a]]. Zelenski je pisao skečeve i viceve za grupu, kao i scenarije za korporativne događaje, televizijske emisije, koncerte i druge događaje. Godine [[2003.]] došlo je do sukoba između "Kvartala 95" i tvrtke Amik, kojom je upravljao [[Lukoil]] – na čelu s [[Vagit Alekperov|Vagitom Alekperovim]]. Zelenskom je ponuđeno da ostane u KVN-u – ali bez tima – te da radi kao autor i urednik, no on je to odbio i napustio KVN. [[Datoteka:Голобородько "УГОВОРИЛ" всю Верховную Раду - Новый тизер "Слуга Народа 2"!.webm|thumb|left|200px|Izlomak iz ukrajinske [[TV serija|serije]] "Sluga naroda" (2015-2019).]] Krajem [[2003.]] godine televizijska kuća [[1+1 (televizija)|1+1]] pozvala je grupu "Kvartal 95" da producira jedan niz koncerata s najboljim skečevima skupine. Godine [[2004.]] tim je započeo rad na svom najpoznatijem projektu, istovremeno sudjelujući u raznim televizijskim emisijama. Zelenskij je vodio kulinarsku emisiju "Mr. Cook" a sav prihod uložen je u zajednički pothvat. [[2005.]] godine na kanalu Inter premijerno je prikazana emisija "Večernji kvartal" ({{jez-uk|Вечірній Квартал}}). Zelenski je bio njezin kreativni začetnik, scenarist, redatelj i glavni izvođač. Emisija je brzo stekla popularnost te po gledanosti među ukrajinskom publikom ubrzo nadmašila "KVN" i "Comedy Club". Kritičari svrstavaju "Večernji kvartal" u politički kabare, tradicionalni kazališni žanr češći u Europi. S vremenom je tim "Kvartal 95" prerastao u "Studio Kvartal-95", čiji su vlasnici bili Volodimir Zelenski, [[Boris Šefir|Boris]] i [[Sergej Šefir]]. Studio producirao je razne projekte ("Večernji kvartal", "Fight Club", "Ukrajino, ustani!") te piše scenarije za televizijske emisije ("Pjesma godine", "Polundra"), mjuzikle ("Lov na dva zeca", "Tri mušketira", "Novogodišnji film ili Noć u muzeju"), filmove i korporativne događaje. Zelenski je [[23. decembra]] [[2010.]] imenovan glavnim producentom televizijskog kanala [[Inter (ukrajinska televizija)|Inter]]. Dana [[5. augusta]] [[2011.]] podnio je ostavku na mjesto producenta na Interu, navodeći kao razlog želju da se posveti projektima studija Kvartal-95. Ipak, u novembru iste godine vratio se na tu dužnost. Dana [[3. septembra]] [[2012.]] ponovno je napustio mjesto producenta na Interu, a u oktobru 2012. objavljeno je da su Zelenski i Kvartal-95 potpisali ugovor s televizijskim kanalom 1+1. Kao član studija Kvartal-95, održavao je humanitarne koncerte u zoni [[Euromajdan]]a i donirao sredstva za potporu revolucije. Godine [[2015.]] u Rusiji je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog financijske potpore koju je pružao ukrajinskoj vojsci. U aprilu [[2019.]] objavio je da se povlači iz aktivnosti studija Kvartal-95. [[Datoteka:Debates of Petro Poroshenko and Vladimir Zelensky (2019-04-19) 02.jpg|thumb|right|200px|Politička debata između [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] i Volodimira Zelenskog tokom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|Predsedničkih izbora]] u [[Ukrajini]] [[2019.]] godine.]] Krajem decembra [[2018.]] u Ukrajini su raspisani [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|predsjednički izbori]], zakazani za [[21. marta]] [[2019]]. Zelenski je svoju kandidaturu objavio [[31. decembra]] [[2018]]. Dana [[21. januara]] [[2019.]] stranku [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] – osnovanu [[2017.]] godine pod vodstvom [[Ivan Bakanov|Ivana Bakanova]]. Bakanov je dugoročni prijatelj Zelenskog, iz godina djetinjstva u Krivom Rogu, pohađao je isti univerzitet i dugo je bio usko povezan s grupom Kvartal-95. Stranka je dobila ime po televizijskoj seriji skupine Kvartal-95 koja je nosila isti naziv ({{jez-uk|Слуга народу}}) i prikazivala se tijekom triju sezona od [[2015.]] do [[2019.]] godine, obuhvaćajući ukupno 51 epizodu. Na izborima je se natjecalo 39 kandidata. U prvom krugu glasalo je 18,9 milijuna ljudi, što čini 63% birača s pravom glasa. Zelenskij je osvojio prvo mjesto s 30,61% glasova, ispred [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] (neovisnog kandidata povezanog sa grupom [[Europska solidarnost|Europska solidarnost]]), koji je osigurao 16,15%, a slijedili su ih [[Julija Timošenko]] ([[Batkivščina]], 13,56%) i [[Jurij Bojko]] (Opoziciona platforma "Za život", 11,82%). Među proruskim kandidatima najviše je potpore dobio Jurij Bojko, blizak [[Viktor Medvedčuk|Viktoru Medvedčuku]] i pristalica normalizacije odnosa s [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Slijedili su [[Oleksandr Vilkul]] s 4,20%, [[Volodimir Petrov]] s 0,08% te [[Ilja Kiva]] ([[Socijalistička partija Ukrajine]]) s 0,03%. Budući da u prvom krugu nisu osigurali apsolutnu većinu, Zelenskij i Porošenko su ušli u drugi krug izbora, koji je održan [[21. aprila]] [[2019.]], na kojem je Zelenskij pobijedio osvojivši 74,96% glasova. Zelenskij je prisegnuo za 6. predsjednika Ukrajine [[20. maja]] [[2019.]] ispred [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnom radom]]. [[Datoteka:Bucha after Russian invasion of Ukraine, President Zelensky 3.jpg|thumb|left|200px|Zelenskijev posjet gradu [[Buča|Buči]] nakon ruskog napada 2022. godine.]] U međuvremenu, [[Rusko-ukrajinski rat]] trajao je već osam godina, a stanje je postajalo sve napetije i složenije. Napetosti su znatno porasle tijekom [[2021.]] godine. Pod pritiskom američke administracije ([[Joe Biden|Biden]]), vlada Volodimira Zelenskog oduzela je dozvole trima oporbenim televizijskim kanalima, objavila namjeru ubrzanja pristupanja Ukrajine [[NATO|Sjevernoatlantskom paktu]] te pojačala napade u krajevima Luganska i Donjecka. U februaru 2022. ruski vojni vrh ([[Valerij Gerasimov|Gerasimov]], [[Sergej Šojgu|Šojgu]], [[Nikolaj Patrušev|Patrušev]]) nagomilao je vojne snage i opremu duž rusko-ukrajinske granice, a [[22. februara]] [[2022.]] oko 4 sata ujutro izvršio je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na ukrajinski teritorij]] s više strana – ponajprije s istoka (preko [[Luganska Narodna Republika|Luganske]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Republike]]), sa sjevera (napadima pokrenutima iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]) i s juga (s [[Republika Krim|Krima]]). Nekoliko sati kasnije, Zelenskij je objavio da je Ukrajina izložena vojnom napadu od strane Rusije te da uvodi ratno stanje na cijelom teritoriju zemlje Ukrajine. Od tada Zelenski predvodi Republiku Ukrajinu u ratu protiv Rusije. == Politika == Izbori [[2019.]] godine označili su početak Zelenskijevog prvog političkog iskustva. Mandat je zapravo trajao kraće od tri godine prije nego što je prerastao u vođenje zemlje u izravnom ratnom stanju. Njegov izborni program iz 2019. godine stavljao je naglasak na okončanje [[Rat u Donbasu|rata u Donbasu]] putem diplomatskog rješenja s Rusijom. Program je također pozivao na borbu protiv povlastica i raširene [[Korupcija|korupcije]] koja je opterećivala zemlju, ukidanje zastupničkog imuniteta, uvođenje mehanizma za opoziv predsjednika, reformu pravosuđa radi jačanja autonomije antikorupcijskih tijela te reformu [[Služba bezbjednosti Ukrajine|SBU-a]]. U strogo političkom smislu, Zelenskijev program obuhvaćao je mjere za promicanje [[Neposredna demokratija|izravne demokracije]] s ciljem poticanja izravnog sudjelovanja građana u donošenju državnih odluka. Istodobno se zalagao za [[Digitalizacija|digitalizaciju]] državne uprave kako bi se pojednostavili birokratski procesi i suzbila korupcija putem transparentnosti informacija na internetu. Digitalizacija je također trebala potaknuti rast malih i srednjih poduzeća, dok je sa strane porezne politike kampanja obećavala poreznu amnestiju, nakon koje bi uslijedilo uvođenje novog, transparentnog i strogog poreznog sustava. Na području mirovinskog sustava plan je predlagao prijelaz s redistributivnog sustava na sustav utemeljen na individualnoj kapitalizaciji. Na međunarodnom planu program se zalagao za integraciju u [[Europska unija|Europsku uniju]] te istodobno jačanje sigurnosti i obrane. U suštini, Zelenski se pozicionira kao zagovornik promjena ([[Reforma|reformizam]]) koji izaziva političku elitu koja je vladala Ukrajinom od [[1990.]] do [[2019.]] godine, koristeći pritom spoj građanskog aktivizma i populizma, slično primjeru stranaka koje su se ranije pojavile u Španiji, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Švedskoj. Stranka je se postavila u centrističkom prostoru, prihvaćajući političke platforme koje se tradicionalno povezuju i s desnicom i s ljevicom, no u principu biva radikalna, libertarijanska snaga usmjerena protiv vladajućih struktura. Stoga radi se o demokratskoj stranci koja se protivi fašističkim rješenjima ili potkopavanju republikanskog i demokratskog poretka. Na gospodarskom planu zagovara dosljedan pristup slobodnog tržišta, zalažući se za otvorenost tržišta i borbu protiv korupcije, uz optimistično prihvaćanje i uvođenje novih tehnologija u javnoj upravi. Stranka je i dalje proeuropski orijentirana, iako je tada zagovarala potrebu za mirnim rješenjem odnosa s Rusijom. Od 2022. godine stranka "Sluga naroda" je zvanična članica europske grupacije [[ALDE]] ({{jez-en|Alliance of Liberals and Democrats for Europe}}). Ipak, dio ovog nacrta je pao u drugi plan zbog rata. S ruskom invazijom ukrajinska politika je se dodatno radikalizirala u nacionalističkom smjeru.{{efn|Ukrajina se radikalizirala od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] ([[2022.]]) nadalje, no ukrajinska politika poprimila je izrazito [[Nacionalizam|nacionalistički]] smjer još [[2014.]] – što je proizašlo iz korijena posađenih još [[1990.]] godine. Ukratko sažeto, stranka UNA (Ukrajinski nacionalistički savez, {{jez-uk|Український народний союз}}) ponovno je osnovana [[1990.]] i imala je snažne temelje unutar ukrajinske dijaspore u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Između [[1991.]] i [[1995.]] u [[Lavov]]u je osnovana Socijalno-nacionalna stranka Ukrajine ({{jez-uk|Соціал-національна партія України}}), koja je [[2004.]] godine, pod vodstvom [[Oleg Tjagnibok|Oleha Tjahniboka]], promijenila ime u "Svoboda" (Sveukrajinska unija "Svoboda", {{jez-uk|(Всеукраїнське об'єднання "Свобода"}}). Godine [[2014.]] u [[Berdjansk]]u je osnovan čuveni [[Puk Azov|bataljun Azov]], pod vodstvom [[Andrij Bileckij|Andrija Bileckog]].}} Ako uzmemo u obzir [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|izbore iz 2019.]] – izuzev Sluge naroda (43,16%), stranka koja ipak ima jaku liberističku komponentu – oko 30% ostalih stranaka svrstava se uz desnicu ili desni centar. [[Vlada Gončaruk|Vlada Oleksija Gončaruka]] ([[2019]]-[[2020]]) imala je uvjerljivu većinu u parlamentu (254 od 450 zastupničkih mjesta). Glavna oporbena stranka bila je stranka [[Jurij Bojko|Jurija Bojka]] – socijaldemokratska, proruska i euroskeptična snaga. Slijedile su je [[Petro Porošenko|Porošenkova]] stranka ([[Europska solidarnost]]) i [[Batkivščina]]. Nakon njih dolazile su stranka grupa "Za budućnost" – stranka desnog centra koju je vodio [[Ihor Palicja]] i povezana s oligarhom [[Igor Kolomojskij|Ihorom Kolomojskim]] – te stranka "[[Golos (ukrajinska stranka)|Holos]]" [[Kira Rudik|Kire Rudik]], još jedna proeuropska politička snaga desnog centra. Ključne osobe u vladi [[Oleksij Gončaruk|Oleksija Hončaruka]] bili su [[Dmitro Kuleba]] (SN), [[Mihajlo Fedorov]] i [[Denis Šmigalj]]. Bila je to pretežno tehnokratska, proeuropska vlada, iako je uključivala i neke istaknute osobe povezane s krajnjom desnicom ([[Arsen Avakov|Avakov]], sami Gončaruk, [[Oksana Koljada|Koljada]]). U prakski, ključne odluke odnosile su se na gospodarstvo i vodile su pravcem liberizma i slobodnog tržišta. Što se tiče korupcije, vlada je se borila protiv ilegalnih kockarnica i krijumčarenja goriva. U rusko-ukrajinskim odnosima ostala je privržena građanskom pristupu te je nastojala ublažiti napetosti povezane s nacionalnim pitanjima. [[Vlada Šmigalj|Vlada Denisa Šmihalja]] ([[2020]]-[[2025]]) također je nosila obilježja građanske i liberalno-reformističke orijentacije, no nakon invazije u februaru 2022. promijenila je smjer. Postala je izrazito atlantski i proeuropski usmjerena, kao i sklonija jačoj ulozi države i većem upletanju države u gospodarstvo, uz snažan naglasak na sigurnost i obranu. Između [[2022.]] i [[2023.]] vlada je donijela radikalne odluke kojima je gospodarstvo preusmjerila s civilnih na ratne temelje. Premijer [[Denis Šmigalj|Šmigalj]] ostao je na dužnosti pet godina, iako je tijekom mandata njegove vlade došlo do brojnih smjena i novih imenovanja ministara. Prema tome vlada je promicala zakone usmjerene na ograničavanje uporabe [[Ruski|ruskog jezika]] u obrazovanju, javnom prostoru i medijima te na ograničavanje ruskog identiteta, kao i identiteta historijskih manjina unutar zemlje. Šmihal je podnio ostavku [[15. jula]] [[2025.]] godine. Naslijedila ga je [[Vlada Sviridenko|vlada]] na čelu s [[Julija Sviridenko|Julijom Sviridenko]] ([[2025]]-[[2026]]) – pretežno tehnokratska i tržišno orijentirana – koju je rat ipak prisilio na uvođenje intervencionističkih mjera usmjerenih prvenstveno na gospodarsku samodostatnost i potporu vojno-industrijskom kompleksu. Nakon skandala "Midas", koji je izbio u proljeće [[2025.]] godine, Zelenskij je odlučio rekonstruirati vladu, Julija Sviridenko podnijela je ostavku, iako nije bila izravno umiješana u tu aferu. Nova vlada, na čelu sa [[Sergij Koreckij|Serhijem Koreckim]], predstavljena je 16. jula 2026. == Povezano == * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Volodymyr Zelenskyy}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime}} {{Predsjednici Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1978||Zelenskij, Vladimir}} [[Kategorija:Predsjednici Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski filmski glumci]] [[Kategorija:Ukrajinski televizijski glumci]] byidb0xyceu72woso97ipgavn4m3psw 0 4640215 42677699 42644789 2026-08-15T17:03:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = The Adventures of Barry McKenzie | slika = Barrymckenzie.jpg | opis = omot britanskog DVD-izdanja | writer = Bruce Beresford,<br />[[Barry Humphries]] | based on = {{based on|''[[Barry McKenzie]]''|Barry Humphries}} | starring = [[Barry Crocker]],<br />Barry Humphries,<br />[[Spike Milligan]],<br />[[Peter Cook]] | director = [[Bruce Beresford]] | producer = [[Phillip Adams]] | cinematography = [[Donald McAlpine]] | editing = John Scott<br>William Anderson | studio = Longford Productions | distributor = Phillip Adams<br>Columbia Pictures Video Ltd. | released = {{Film date|df=yes|1972|10|12}} | runtime = 114 min. | language = engleski | country = {{flagcountry|AUS}} | music = [[Peter Best (kompozitor)|Peter Best]] | awards = | budget = 250.000 A$<ref name="pike">Andrew Pike and Ross Cooper, ''Australian Film 1900–1977: A Guide to Feature Film Production'', Melbourne: Oxford University Press, 1998 p265</ref> | slijedi = ''[[Barry McKenzie Holds His Own]]'' (1974) }} '''''The Adventures of Barry McKenzie''''' ({{jez-sh|Avanture Barryja McKenzieja}}) je [[australija|australijska]] [[filmska komedija]] snimljena [[1972. na filmu|1972.]] godine u režiji [[Bruce Beresford|Brucea Beresforda]] kome je predstavljala cjelovečernji režijski debi. Predstavlja adaptaciju popularnog stripa ''[[Barry McKenzie]]'', čiji se autor [[Barry Humphries]] u filmu pojavljuje u ulozi tetke naslovnog protagonista, čiji lik, pak, tumači [[Barry Crocker]]. Radnja prikazuje kako Barry McKenzie, kao tipični vulgarni Australac doživljava niz komičnih pustolovina prilikom posjete "uštogljenoj" [[Engleska|Engleskoj]]. Iako mu je kritika bila izuzetno nesklona, film je postigao izuzetan uspjeh kod australijske publike, te je dvije godine kasnije snimljen isto tako uspješan nastavak pod naslovom ''[[Barry McKenzie Holds His Own]]''. ==Uloge== {{div col|colwidth=30em}} *[[Barry Crocker]] ... Barry McKenzie *[[Barry Humphries]] ... Tetka Edna/Hoot/Meyer de Lamphrey *[[Peter Cook]] ... Dominic *[[Spike Milligan]] ... stanodavac *[[Dick Bentley]] ... detektiv *[[Dennis Price]] ... Mr Gort *[[Julie Covington]] ... Blance *[[Avice Landone]] ... Mrs Gort *[[Joan Bakewell]] ... sama sebe *Paul Bertram ... Curly *[[Mary Ann Severne|Mary Anne Severne]] ... Lesley *[[Jonathan Hardy]] ... Groove Courtney *[[Jenny Tomasin]] ... Sarah Gort *Chris Malcolm ... Sean *[[Judith Furse]] ... Claude *Maria O'Brien ... Caroline Thighs *John Joyce ... Maurie Miller *Margo Lloyd ... Mrs McKenzie *Brian Tapply ... avangardni kompozitor *[[John Clarke (satiričar)|John Clarke]] ... underground sineast *Wilfred Grove ... carinik *[[Willie Rushton|William Rushton]] ... čovjek na avionu *[[Bernard Spear]] ... taksist *[[Jack Watling]] ... TV režiser *[[Alexander Archdale]] *[[Clive James]] ... čovjek koji je zaspao na zabavi (nenaveden na špici) {{div col end}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske veze== * {{IMDb naslov}} * [http://australianscreen.com.au/titles/adventures-barry-mckenzie/ ''The Adventures of Barry McKenzie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091002220237/http://australianscreen.com.au/titles/adventures-barry-mckenzie/ |date=2009-10-02 }} at [[Australian Screen Online]] * [http://bazza_fan.tripod.com/ ""Barry Mckenzie fan site""] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721133959/http://bazza_fan.tripod.com/ |date=2019-07-21 }} *[http://www.ozmovies.com.au/movie/adventures-of-barry-mckenzie ''The Adventures of Barry McKenzie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721134004/https://www.ozmovies.com.au/movie/adventures-of-barry-mckenzie |date=2019-07-21 }} at Oz Movies {{Bruce Beresford}} {{DEFAULTSORT:Adventures Of Barry Mckenzie, The}} [[Kategorija:Australijski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] eax0cp9kxnuy8016nm0v7q22gobj4oj 0 4643744 42677657 42404898 2026-08-15T14:09:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677657 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Taifa Granada |hr_ime=Taifa Granada |izvorno_ime=طائفة غرناطة<br><small>Reino Taifa de Granada</small> |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = [[Evropa]] |regija = [[Iberijski poluotok]] |država = |era = |status = [[emir]]at |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = |godina_start =[[1013]] |godina_kraj =[[1145]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = [[Kordopski Kalifat]] |flag_p1 = |s1 = |flag_s1 = |mapa = Location_map_Taifa_of_Granada.svg | |glavni_grad =[[Granada]] |jezik = [[arapski]], [[Berberski jezici|berberski]] |vjera = [[Islam]], [[Kršćanstvo]], [[Judaizam]] |valuta = | }} '''Taifa Granada''' ([[arapski]]: طائفة غرناطة, [[španjolski]]: ''Reino Taifa de Granada'') bio je [[Berberi|berberski]] [[emir]]at u [[Al-Andalus]]u, koji se prostirao po teritoriju koji približno odgovara današnjoj [[Španjolske provincije|Španjolskoj provinciji]] [[Granada (provincija)|Granadi]] na [[jug]]u [[Španjolska|Španjolske]]. [[Emir]]at je nastao [[1013]]. i trajao je do [[1091]].<ref name=esa/> == Historija == [[Taifa|Taifu]] je osnovao [[1013]]. nakon raspada [[Kordopski Kalifat|Kordopskog Kalifata]] vođa [[Berberi|berberskog]] [[pleme]]na [[Zenata]] - Zawi ibn Ziri ([[1013]].-[[1019]]. / [[1920|20]].) koji je u [[Al-Andalus]] došao kao [[Almanzor]]ov [[najamnik]].<ref name=esa/> On je sudjelovao u sukobima [[Kordopski Kalifat|Kordopskog Kalifata]] i uništenju njene [[glavni grad|prijestolnice]] Elvire, čije je stanovnike preselio u [[židovi|židovsko]] [[naselje]] ''Gharnata al-Yahud'', iz kog je izrasla današnja [[Granada]] koja je postala i njegova [[glavni grad|prijestolnica]]. Nakon [[Bitka kod Sagrajasa|Bitke kod Sagrajasa]] [[1086]]. u kojoj je [[Almoravidi|almoravidska]] [[vojska]] pod vodsvom [[Jusuf ibn Tašfin]]a teško porazila snage [[Kraljevina Kastilja|kastilijanskog]] [[kralj]]a [[Alfonso VI od Kastilje|Alfonsa VI]] odzvonilo je ''Taifi Granada''. [[Almoravidi]] koje su brojne [[Taifa|taife]] [[Al-Andalus]]a pozvali u pomoć protiv [[Alfonso VI od Kastilje|Alfonsa VI]], uskoro su se okrenule protiv njih.<ref name=esa/> [[Almoravidi]] su preuzeli kontrolu nad Taifom Granada [[1091]]. i protjerali [[emir]]a ''Abdulaha ibn Bulugina'' u [[Magreb]], gdje je [[smrt|umro]]. Tako je ''Taifa Granada'' imala tužnu čast biti prvi [[emir]]at koji je potpao pod vlast [[Almoravidi|Almoravida]].<ref name=esa>{{cite web |url=http://reyesmedievales.esy.es/andalustaifagranada.htm |title=''Reino taifa de Granada'' |publisher=Reyesmedievales |language=španjolski |accessdate=20. 09. 2019 |archive-date=2019-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921185048/http://reyesmedievales.esy.es/andalustaifagranada.htm |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Emirate of Granada}} * [http://reyesmedievales.esy.es/andalustaifagranada.htm ''Reino taifa de Granada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921185048/http://reyesmedievales.esy.es/andalustaifagranada.htm |date=2019-09-21 }} {{es icon}} [[Kategorija:Al-Andalus]] [[Kategorija:Historija Španije]] d42832gualfbza5h5c7jumm7t8t2gea 0 4645374 42677840 40928326 2026-08-16T05:56:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677840 wikitext text/x-wiki '''Veliko vijeće poglavica''' ([[engleski]]: ''Great Council of Chiefs''; [[fidžijski]]: ''Bose Levu Vakaturaga''; [[Fidžijski hindski|hindski]]: ग्रेट काउंसिल ऑफ चीफ्स) bilo je ustavno tijelo na [[Fidži]]ju od [[1876.]] do [[2012.]] godine. Veliko vijeće poglavica bilo je savjetodavno tijelo s ograničenim političkim ovlastima te bi se moglo nazvati ustavnim tijelom ''sui generis'', s obzirom da nije pripadalo nijednoj od tri temeljne grane vlasti te je u [[Ustav Fidžija (1997)|Ustavu iz 1997.]] bilo izdvojeno kao samostalno tijelo u 8. poglavlju. Iako je tek kasnije konstitucionalizirano, Veliko vijeće poglavica postojalo je još od [[1876.]] godine. Tadašnji [[Guverner Fidžija|guverner]], Sir [[Arthur Hamilton-Gordon, 1. barun Stanmore|Arthur Hamilton-Gordon]], utemeljio je Veliko vijeće kao savjetodavno tijelo sastavljeno od lokalnih plemenskih čelnika u sklopu svoje politike konsolidacije vlasti među domorodačkim stanovništvom. Članovi vijeća davali su guverneru savjete oko unutrašnje politike te su birali domorodačke predstavnike u parlamentu sve do [[1963.]] godine. Sastanci Vijeća u kolonijalno doba održavali su se svake ili svake druge godine uz veliku ceremoniju kojom je predsjedao guverner. Sredinom [[20. vijek|XX. vijeka]], članstvo u Vijeću je prošireno tako da nije sadržavalo samo plemenske čelnike, međutim ta je odluka poništena nakon [[Državni udari na Fidžiju 1987.|pučeva 1987.]] godine. Veliko vijeće formalno je konstitucionalizirano [[1970.]] godine, kada su članovi Vijeća dobili ovlast predlaganja određenog broja članova [[Senat (Fidži)|Senata]]; s godinama je broj tih članova varirao. Od [[1980e|80-ih]] godina, Veliko vijeće bilo je predmet velikih manipulacija od strane izvršne vlasti. Nakon [[Državni udar na Fidžiju 2006.|državnog udara 2006.]] godine, komodor [[Frank Bainimarama]] suspendirao je Veliko vijeće tokom [[2007.]] godine.<ref>[http://www.abc.net.au/news/2007-04-13/fiji-soldiers-sent-to-close-council-of-chiefs/2241626 "Fiji soldiers sent to close Council of Chiefs"], Samisoni Pareti, ABC News, 13 April 2007</ref> Ono je ponovo formirano naredne godine, međutim nakon što je odnos između Vijeća i Bainimarame nanovo postao nepodnošljiv, potonji je tokom [[2012.]] godine objavio kako je predsjednik [[Epeli Nailatikau]] odobrio dekrete kojima je Veliko vijeće poglavica formalno ukinuto,<ref>{{cite web|url=https://www.stuff.co.nz/world/south-pacific/6573396/Fijis-Great-Council-of-Chiefs-abolished|title=Fiji's Great Council of Chiefs abolished|author=|date=|website=Stuff|accessdate=12 April 2018}}</ref> što je u konačnici formalizirano i u [[Ustav Fidžija|Ustavu iz 2013.]] godine, koji nije sadržavao odredbe o Velikom vijeću. Veliko vijeće poglavica nije bilo identično kao mnogo širi [[Dom poglavica (Fidži)|Dom poglavica]], mada su se ovlasti tih dvaju tijela povijesno poklapale u značajnoj mjeri. == Sastav Velikog vijeća == U svom posljednjem sazivu, Veliko vijeće imalo je ukupno 55 članova. To su mahom bili nasljedni poglavice, uz izuzetak posebno imenovanih članova koji su dolazili iz drugih društvenih skupina. Sastav je bio sljedeći: * [[Predsjednik Fidžija]] (''ex officio'') * [[Potpredsjednik Fidžija]] (''ex officio'') * [[Premijer Fidžija]] (''ex officio'') * 6 članova imenovanih od strane Predsjednika, uz savjetovanje s Ministrom fidžijskih poslova * 42 provincijska čelnika (14 čelnika na Fidžiju birali su po trojicu) * 3 predstavnika [[Vijeće Rotume|Vijeća Rotume]] * 1 doživotni član ([[Sitiveni Rabuka]]) Uz izuzetak doživotnog člana, mandati svih ostalih članova trajali su četiri godine. Vijeće je također priznalo i [[Elizabeta II.|Elizabeth II]], bivšu vladaricu Fidžija, kao vrhovnog poglavicu, iako ona nije bila članica Velikog vijeća.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_19980720/ai_n14161765 "Fiji votes to make Queen `supreme tribal chief'"]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Robert Keith Reid, ''The Independent'', 20 July 1998</ref><ref name="RNZI_2883">{{cite web |url=http://www.rnzi.com/pages/news.php?op=read&id=2883 |title=Fiji chiefs say Britain's Elizabeth still Queen of Fiji |date=19 November 2002 |work=[[Radio New Zealand International]] |accessdate=2 October 2011}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.abc.net.au/news/newsitems/200704/s1897013.htm ABC.net.au: events with the Great Council of Chiefs (GCC)] {{Authority control}} [[Kategorija:Politika Fidžija]] 54x1ytp99gwnkmpfv1ok47zxbd2z62c 0 4660912 42677815 42361604 2026-08-16T01:56:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677815 wikitext text/x-wiki '''Univerzalna zdravstvena zaštita''' (također se naziva '''univerzalno zdravstveno osiguranje''', '''univerzalna zdravstvena pokrivenost''' ili '''univerzalna zdravstvena skrb''') je [[Zdravstvena zaštita|zdravstveni]] sustav u kojem se svim stanovnicima određene zemlje ili regije osigurava pristup zdravstvenoj zaštiti. Općenito se temelji na pružanju skrbi svim stanovnicima, ili samo onima koji si to sami ne mogu priuštiti, i to bilo pružanjem zdravstvene skrbi, bilo pružanjem sredstava za pribavljanje te skrbi. Krajnji cilj je poboljšanje zdravstvenih ishoda.<ref name="WHO 2010">{{Citiranje knjiga|Author=World Health Organization|Date=November 22, 2010|Title=The world health report: health systems financing: the path to universal coverage|Location=Geneva|Publisher=World Health Organization|URL=http://www.who.int/whr/2010/en/}}</ref> Univerzalna zdravstvena zaštita ne podrazumijeva pokriće za sve slučajeve i za sve ljude, već samo to da svi ljudi imaju pristup zdravstvenoj zaštiti. Neke univerzalne zdravstvene sustave financira država, dok se drugi temelje na zahtjevu da svi građani kupe privatno zdravstveno osiguranje. Univerzalna zdravstvena zaštita može se odrediti kroz tri kritične dimenzije: tko je pokriven, koje su usluge pokrivene, te koji dio troškova se pokriva. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) opisuje je kao situaciju u kojoj građani mogu pristupiti zdravstvenim uslugama bez financijskih poteškoća.<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs395/en/|title=Universal health coverage (UHC)|accessdate=November 30, 2016}}</ref> Generalni direktor SZO-a opisuje univerzalnu zdravstvenu pokrivenost kao „najmoćniji koncept što ga javno zdravstvo može ponuditi“, jer objedinjuje „usluge i pruža ih na sveobuhvatan i integriran način“.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Matheson|first=Don *|title=Will Universal Health Coverage (UHC) Lead to the Freedom to Lead Flourishing and Healthy Lives? Comment on "Inequities in the Freedom to Lead a Flourishing and Healthy Life: Issues for Healthy Public Policy"|date=2015-01-01|journal=International Journal of Health Policy and Management|volume=4|issue=1|pages=49–51}}</ref> Jedan od ciljeva univerzalne zdravstvene zaštite jest stvoriti sustav zaštite koji ljudim pruža jednake mogućnosti da uživaju najvišu moguću razinu zdravlja.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Abiiro|first=Gilbert Abotisem|title=Universal health coverage from multiple perspectives: a synthesis of conceptual literature and global debates|date=2015-07-04|journal=BMC International Health and Human Rights|volume=15|pages=17}}</ref> Kao dio [[Ciljevi održivog razvoja|Ciljeva održivog razvoja]], države članice [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] dogovorile su se da će raditi na univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti u cijelom svijetu do 2030. godine.<ref name="World Health Organization 2016">{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs395/en/|title=Universal health coverage (UHC)|date=12 December 2016|work=World Health Organization|accessdate=14 September 2017}}</ref> ==Izvori== * [http://www.medicc.org/mediccreview/index.php?issue=17 Postizanje univerzalne zdravstvene zaštite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140706051112/http://www.medicc.org/mediccreview/index.php?issue=17 |date=2014-07-06 }} (srpanj 2011.). ''Recenzija MEDICC: Međunarodni časopis za kubansko zdravlje i medicinu'' '''13''' (3). Tema: autori iz 19 zemalja o dimenzijama izazova pružanja univerzalnog pristupa zdravstvenoj zaštiti. * [http://www.formosapost.com/universal-health-coverage-reform-costs/ Kataliziranje promjene: Troškovi reforme sustava univerzalnog zdravstvenog pokrića] (15. studenog 2010.). New York: Zaklada Rockefeller. Izvješće o izvedivosti uspostavljanja sustava i institucija potrebnih za provođenje UHC-a. * [http://www.pnhp.org/ Liječnici za nacionalni zdravstveni program] Chicago: PNHP. Skupina liječnika i zdravstvenih radnika koji podržavaju reformu jednoplatnika. * [https://web.archive.org/web/20120311003726/http://uhcforward.org/ UHC Forward] Washington, DC: Rezultati za Razvojni institut. Portal o univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti. [[Kategorija:Zdravstvena zaštita]] 2wicz4hgvx790sr284wzeehqwu1544w 2 4665760 42677684 42662355 2026-08-15T16:24:05Z Inokosni organ 160059 42677684 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] d66fshrx1onzusgvxsnxal12ex1f5q2 42677747 42677684 2026-08-15T20:03:02Z Inokosni organ 160059 42677747 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] ffwb1gxo9b08bma8r0k47h60mrcftfn 42677750 42677747 2026-08-15T20:20:35Z Inokosni organ 160059 42677750 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 0kvd4wznves8bd2hfbqosupd9t7h3ql 0 4667889 42677677 42636776 2026-08-15T15:39:11Z Zafer 67648 Photo changed 42677677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Çağlar Söyüncü | slika = Çağlar Söyüncü 4 Fenerbahçe 20260805 (1) (cropped).JPG | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[23. svibnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|TUR}} [[İzmir]] | rodnadržava = [[Turska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|TUR}} [[Turska|tursko]] | visina = 1.85 m | pozicija = branič | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe S.K.]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|TUR}} [[Altınordu F.K.|Altınordu]] | nastupi(golovi)1 = 34 (2) | godine2 = 2016 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|NJE}} [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)2 = 50 (1) | godine3 = 2018 – 2023 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Leicester City F.C.|Leicester City]] | nastupi(golovi)3 = 98 (4) | godine4 = 2023 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi)4 = 4 (0) | godine5 = 2024 – | klubovi5 = → {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|TUR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 55 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 29.1.2024 | zadnjiuređajrep = }} '''Çağlar Söyüncü''' ({{IPA-tr|tʃɑːˈɫɑr̥ sœjynˈdʒy}}; [[İzmir]], [[23. svibnja]] [[1996.]]), [[turska|turski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao branič. Od [[2018.]] do [[2023.]] godine igrao za engleski [[Leicester City F.C.|Leicester City]], s kojim je [[2021.]] godine osvojio [[FA Cup]]. Seniorsku karijeru započeo je [[2014.]] godine u turskom drugoligašu [[Altınordu F.K.]], odakle je [[2016.]] godine prešao u [[SC Freiburg]]. Nakon dvije sezone, postao je član [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]]. Godine [[2023.]] prelazi u [[Atlético Madrid]]; u siječnju [[2024.]] odlazi na posudbu u [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe S.K.]] Za reprezentaciju [[Turska|Turske]] debitirao je [[2016.]] godine. == Vanjske veze == {{Commons category}} *[http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=30&kisiID=953200 Profile] at [[Turkish Football Federation|TFF]] {{tr}} *{{NFT player}} {{Sastav Turska 2020 EP}} {{Sastav Turska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Söyüncü, Çağlar}} [[Kategorija:Turski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Leicester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Biografije, Izmir]] p09deuaopu8dmghs0rxmqbqckycgpkk 0 4668039 42677679 41895238 2026-08-15T15:54:59Z Zafer 67648 Photo changed 42677679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = İrfan Kahveci | slika = İrfan Can Kahveci 17 Fenerbahçe 20260805 (3) (cropped).JPG | punoime = İrfan Can Kahveci | nadimak = | datumrođenja = [[15. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|TUR}} [[Bayat (Ayaş)|Bayat]] | rodnadržava = [[Turska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | brojnadresu = 17 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|TUR}} [[Gençlerbirliği S.K.|Gençlerbirliği]] | nastupi(golovi)1 = 71 (9) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = → {{flagicon|TUR}} [[Hacettepe S.K.|Hacettepe]] | nastupi(golovi)2 = 34 (4) | godine3 = 2017 – 2021 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]]}} | nastupi(golovi)3 = 116 (12) | godine4 = 2021 – | klubovi4 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)4 = 10 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|TUR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 21 (1) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 20.6.2021 | zadnjiuređajrep = }} '''İrfan Can Kahveci''' ([[Bayat (Ayaş)|Bayat]], [[15. srpnja]] [[1995.]]), [[Turska|turski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao centralni vezni igrač. Cijelu profesionalnu karijeru proveo je u [[Turska|Turskoj]], a od [[2021.]] godine član je [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçea]]. Za [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentaciju Turske]] debitirao je [[2018.]] godine te je sudjelovao na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine, gdje je postigao jedini gol Turske na tom natjecanju, a ujedno i svoj prvi za reprezentaciju. == Vanjske veze == * [http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=30&kisiID=942622 Profile] at TFF * {{Soccerway|irfan-can-kahveci/235287}} {{Sastav Turska 2020 EP}} {{Sastav Turska 2024 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Kahveci, İrfan}} [[Kategorija:Turski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] rpcg2hnu6jh4g52s2oj6m2vmfyw6ngc 0 4669202 42677702 42646354 2026-08-15T17:08:08Z Edgar Allan Poe 29250 42677702 wikitext text/x-wiki '''Tinejdžerska trudnoća''', poznata i kao '''adolescentna trudnoća''', je [[trudnoća]] kod [[Ženka|žena]] mlađih od 20 godina.<ref name="WHO2004">{{Cite book|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/42903/1/9241591455_eng.pdf|title=Adolescent Pregnancy|date=2004|publisher=World Health Organization|isbn=978-9241591454|page=5|access-date=28 July 2017}}</ref> Trudnoća može nastupiti [[Snošaj|spolnim odnosom]] nakon početka [[Ovulacija|ovulacije]], što može biti i prije prve [[Menstruacija|menstruacije]], ali obično se javlja nakon početka menstruacije.<ref>{{Cite web|title=Can a Girl Get Pregnant if She Has Never Had Her Period?|url=http://kidshealth.org/teen/expert/periods/pre_period.html}}</ref> Kod dobro uhranjenih djevojaka, prva se menstruacija obično javlja oko 12. ili 13. godine života.<ref>{{Cite web|title=Medscape: Medscape Access|url=http://www.medscape.com/viewarticle/589004_3}}</ref> Trudne tinejdžerice se suočavaju s mnogim istim problemima vezanim uz trudnoću kao i ostale žene. Za one mlađe od 15 godina tu su i dodatne brige jer je manja vjerojatnost da će biti fizički razvijene za održavanje zdrave trudnoće i/ili rađanje.<ref name="savethechildren">{{Citiranje časopisa|last=Mayor S|year=2004|title=Pregnancy and childbirth are leading causes of death in teenage girls in developing countries|journal=BMJ|volume=328|issue=7449|pages=1152|doi=10.1136/bmj.328.7449.1152-a|pmc=411126|pmid=15142897}}</ref> Za djevojke u dobi od 15 do 19 godina rizici su više povezani s socio-ekonomskim, nego s biološkim čimbenicima.<ref name="makinson"/> Rizik [[Mala porođajna težina|niske porođajne težine]], [[Prijevremeno rođenje|prijevremenog poroda]], [[Anemija|anemije]] i [[Preeklampsija|preeklampsije]] povezan je s [[Biološko doba|biološkom dobi]], jer se opaža kod tinejdžerskih poroda čak i nakon kontrole drugih čimbenika rizika, poput pristupa [[Prenatalna njega|prenatalnoj skrbi]].<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Loto OM, Ezechi OC, Kalu BK, Loto A, Ezechi L, Ogunniyi SO|year=2004|title=Poor obstetric performance of teenagers: Is it age- or quality of care-related?|journal=Journal of Obstetrics & Gynaecology|volume=24|issue=4|pages=395–398|doi=10.1080/01443610410001685529|pmid=15203579}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Abalkhail BA|year=1995|title=Adolescent pregnancy: Are there biological barriers for pregnancy outcomes?|journal=The Journal of the Egyptian Public Health Association|volume=70|issue=5–6|pages=609–625|pmid=17214178}}</ref> Tinejdžerske trudnoće povezane su s brojnim društvenim pitanjima, poput niže razine [[Obrazovanje|obrazovanja]] [[Siromaštvo|i siromaštva]].<ref name="WHO2018"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1">[https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-pregnancy "Adolescent pregnancy"]. </cite></ref> Tinejdžerska trudnoća u razvijenim zemljama obično se događa izvan [[brak]]a i često je slijedi [[društvena stigma]].<ref name="bbc.co.uk">{{Cite web|date=2014-02-25|title=Young mothers face stigma and abuse, say charities|url=http://www.bbc.co.uk/newsbeat/26326035}}</ref> Tinejdžerska trudnoća u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] često se javlja u braku, a polovica je planirana.<ref name="WHO2018" /> Međutim, u tim društvima ranu trudnoću može slijediti [[Malnutricija|pothranjenost]] i loše zdravstvene usluge pa tako uzrokovati i zdravstvene probleme. Kada se koriste u kombinaciji, obrazovne intervencije i pristup [[Kontracepcija|kontracepciji]] mogu smanjiti neželjene tinejdžerske trudnoće.<ref name="Ori2016">{{Citiranje časopisa|last=Oringanje|first6=John E|doi=10.1002/14651858.cd005215.pub3|pages=CD005215|volume=2|language=en|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|title=Interventions for preventing unintended pregnancies among adolescents|date=3 February 2016|last6=Ehiri|first=Chioma|first5=Anne|last5=Meremikwu|first4=Ekpereonne|last4=Esu|first3=Hokehe|last3=Eko|first2=Martin M|last2=Meremikwu|pmid=26839116}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0026/002607/260770e.pdf|title=International technical guidance on sexuality education: An evidence-informed approach|publisher=UNESCO|year=2018|isbn=978-92-3-100259-5|location=Paris|pages=18}}</ref> U [[2015]]., oko 47 na 1.000 žena imalo je djecu mlađu od 20 godina. Stope su veće u Africi, a niže u Aziji. U zemljama u razvoju, godišnje rađa djecu oko 2,5 milijuna žena mlađih od 16 godina i 16 milijuna žena od 15 do 19 godina. Pritom, još 3,9 milijuna vrši [[pobačaj]]. U cijelom svijetu najčešći su uzrok smrti žena od 15 do 19 godina komplikacije povezane s trudnoćom.<ref name="WHO2018" /> == Definicija == Dob majke tinejdžerice određuje se prema lako provjerljivom datumu kada trudnoća ''prestaje'', a ne prema pretpostavljenom datumu [[Oplodnja|oplodnje]].<ref name="Kost">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kost K, Henshaw S, Carlin L|year=2010|title=U.S. Teenage Pregnancies, Births and Abortions: National and State Trends and Trends by Race and Ethnicity|url=http://www.guttmacher.org/pubs/USTPtrends.pdf|quote=Pregnancies are the sum of births, abortions and miscarriages. Please note that in these tables, "age" refers to the woman’s age when the pregnancy ended. Consequently, actual numbers of pregnancies that occurred among teenagers are higher than those reported here, because most of the women who conceived at age 19 had their births or abortions after they turned 20 and, thus, were not counted as teenagers.}}</ref> Slijedom toga, statistike ne uključuju trudnoće koje su započele s 19 godina, ali su završile na ili nakon 20. rođendana žene.<ref name="Kost" /> Slično, statistike o bračnom stanju majke određene su temeljem toga je li udana na kraju trudnoće, a ne u vrijeme oplodnje. == Posljedice == === Roditelji tinejdžeri === [[Populacijski fond Ujedinjenih naroda|Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo]] (UNFPA) ukazao je: "Trudnoća među djevojkama mlađim od 18 godina ima nepopravljive posljedice. Krši prava djevojaka, s posljedicama opasnim po život u smislu seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te predstavlja visoke razvojne troškove za zajednice, osobito u kontekstu produžavanja ciklusa siromaštva." <ref name="Adolescent Pregnancy">{{Cite web|year=2013|title=Adolescent Pregnancy|url=http://www.unfpa.org/publications/adolescent-pregnancy|publisher=UNFPA}}</ref> Posljedice po zdravlje uključuju i to što još nisu fizički spremne za trudnoću i porod, što dovodi do komplikacija i pothranjenosti, budući da većinom dolaze iz kućanstava s nižim prihodima. Rizik od smrti za djevojke mlađe od 15 godina u zemljama s niskim i srednjim prihodom veći je nego za žene u dvadesetima.<ref name="Adolescent Pregnancy" /> Tinejdžerska trudnoća također utječe na obrazovanje i prihod djevojčica jer su mnoge prisiljene napustiti školu, što na kraju ugrožava buduće prilike i ekonomske izglede.<ref name="unfpa.org">{{Cite web|title=Adolescent pregnancy - UNFPA - United Nations Population Fund|url=http://www.unfpa.org/adolescent-pregnancy}}</ref> Nekoliko je studija ispitivalo socio-ekonomski, [[Medicina|medicinski]] i [[Psihologija|psihološki]] utjecaj trudnoće i [[Roditeljstvo|roditeljstva]] na tinejdžere. Životni ishodi tinejdžerskih majki i njihove djece različiti su; drugi čimbenici, poput [[Siromaštvo|siromaštva]] ili socijalne podrške, mogu biti važniji od dobi majke pri rođenju. Roditelji tinejdžeri koji se mogu osloniti na potporu obitelji i zajednice, socijalne usluge i podršku za brigu o djeci, vjerojatnije će nastaviti obrazovanje i dobiti bolje plaćene poslove kako napreduju s obrazovanjem.<ref>Stepp, G. (2009) [http://www.vision.org/visionmedia/family-relationships/teen-pregnancy/15432.aspx Teen Pregnancy: The Tangled Web]. vision.org</ref> Biti mlada majka u zemlji prvog svijeta ima velike šanse utjecati na daljnje [[obrazovanje]]. Majke tinejdžerice češće će napustiti [[Srednja škola|srednju školu]].<ref name="natcamp">The National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (2002). {{Cite web|title=Not Just Another Single Issue: Teen Pregnancy Prevention's Link to Other Critical Social Issues|url=http://www.teenpregnancy.org/resources/data/pdf/notjust.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011106/http://www.teenpregnancy.org/resources/data/pdf/notjust.pdf|archive-date=2007-09-28|accessdate=2021-09-25|archivedate=2007-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928011106/http://www.teenpregnancy.org/resources/data/pdf/notjust.pdf}}</ref> Jedno je istraživanje iz 2001. godine pokazalo da je, u odnosu na žene koje su prvi put rodile u tridesetima, 10-12% žena koje su rodile tijekom tinejdžerskih godina završilo i 14-29% pohađalo [[srednjoškolsko obrazovanje]].<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hofferth SL, Reid L, Mott FL|year=2001|title=The effects of early childbearing on schooling over time|journal=Family Planning Perspectives|volume=33|issue=6|pages=259–267|doi=10.2307/3030193|jstor=3030193|pmid=11804435}}</ref> Mlado majčinstvo u [[Razvijene zemlje|razvijenoj zemlji]] može utjecati na zaposlenost i [[Društvena klasa|društvenu klasu]]. Za trudnice ili majke tinejdžerice postoji sedam puta veća vjerojatnost da počine [[samoubojstvo]] od ostalih tinejdžera.<ref>{{Cite web|title=The Psychological Effects of Teenage Women During Pregnancy|url=http://sean-c-powers.com/TeenagePregnancy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090116185041/http://sean-c-powers.com/TeenagePregnancy.html|archive-date=2009-01-16|access-date=2009-01-05|accessdate=2021-09-25|archivedate=2009-01-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090116185041/http://sean-c-powers.com/TeenagePregnancy.html}}</ref> Prema Nacionalnoj kampanji za sprječavanje tinejdžerske trudnoće, gotovo jedna od četiri tinejdžerske majke doživjet će drugu trudnoću u roku od dvije godine od prve trudnoće.<ref name="Statistics on Teen Pregnancy">"Statistics on Teen Pregnancy".</ref> Trudnoća i porođaj značajno povećavaju šanse da te majke napuste srednju školu, a čak polovica spadne pod socijalnu skrb. Mnogi roditelji tinejdžeri nemaju intelektualnu ili emocionalnu zrelost koja je potrebna za osiguravanje drugog života.<ref name="Day 2009">{{Citiranje časopisa|vauthors=Cornelius MD, Goldschmidt L, Willford JA, Leech SL, Larkby C, Day NL|year=2008|title=Body Size and Intelligence in 6-year-olds: Are Offspring of Teenage Mothers at Risk?|journal=Maternal and Child Health Journal|volume=13|issue=6|pages=847–856|doi=10.1007/s10995-008-0399-0|pmc=2759844|pmid=18683038}}</ref> Često su te trudnoće mjesecima skrivene što rezultira nedostatkom odgovarajuće prenatalne njege i opasnim ishodima za bebe.<ref name="Day 2009" /> Čimbenici koji određuju koje će majke vjerojatnije imati blisko razmaknute ponovne porode uključuju brak i obrazovanje: vjerojatnost se smanjuje s razinom obrazovanja mlade žene - ili njezinih roditelja - i povećava se ako se uda.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Kalmuss DS, Namerow PB|year=1994|title=Subsequent childbearing among teenage mothers: the determinants of a closely spaced second birth|journal=Fam Plann Perspect|volume=26|issue=4|pages=149–53, 159|doi=10.2307/2136238|jstor=2136238|pmid=7957815}}</ref> Za adresiranje tinejdžerske trudnoće potreban je holistički pristup. To znači ne usredotočiti se na promjenu ponašanja djevojaka, već na adresiranje temeljnih razloga tinejdžerske trudnoće, poput siromaštva, nejednakosti spolova, društvenih pritisaka i prisile. Ovaj pristup trebao bi uključivati „pružanje cjelovitog [[zdravstvenog odgoja]] primjerenog dobi za sve mlade ljude, ulaganje u obrazovanje djevojčica, sprječavanje brakova djece, [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] i prisile, izgradnju rodno ravnopravnih društava osnaživanjem djevojčica i uključivanjem muškaraca i dječaka te osiguravanjem pristupa informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i uslugama koje ih dočekuju i olakšavaju njihov izbor”.<ref name="unfpa.org"/> === Djeca roditelja tinejdžera === Rano majčinstvo može utjecati na [[Dječja psihologija|psihosocijalni razvoj]] djeteta. Djeca tinejdžerskih majki imaju veću vjerojatnost da će se prerano roditi s niskom porođajnom težinom, što ih predisponira za mnoga druga doživotna stanja.<ref name="Gibbs-2012">{{Citiranje časopisa|last=Gibbs|first=CM.|last2=Wendt|first2=A.|last3=Peters|first3=S.|last4=Hogue|first4=CJ.|date=Jul 2012|title=The impact of early age at first childbirth on maternal and infant health|journal=Paediatr Perinat Epidemiol|volume=26 Suppl 1|pages=259–84|doi=10.1111/j.1365-3016.2012.01290.x|pmc=4562289|pmid=22742615}}</ref> Djeca majki tinejdžerki izložena su većem riziku od intelektualnih, jezičnih i socio-emocionalnih zastoja.<ref name="Day 2009"/> [[Smetnje u razvoju|Poremećaji u razvoju]] i [[Ponašanje|problemi u ponašanju]] povećani su kod djece rođene od majki tinejdžerki.<ref name="aap">{{Citiranje časopisa|last=American Academy Of Pediatrics. Committee On Adolescence Committee On Early Childhood Adoption|first=Dependent Care|year=2001|title=American Academy of Pediatrics: Care of adolescent parents and their children|url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2001-02_107_2/page/429|journal=Pediatrics|volume=107|issue=2|pages=429–34|doi=10.1542/peds.107.2.429|pmid=11158485}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hofferth SL, Reid L|year=2002|title=Early Childbearing and Children's Achievement And Behavior over Time|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_january-february-2002_34_1/page/41|journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health|volume=34|issue=1|pages=41–49|doi=10.2307/3030231|jstor=3030231|pmid=11990638}}</ref> Jedno je istraživanje pokazalo da je manje vjerojatno da će adolescentne majke stimulirati svoje dijete kroz [[Naklonost|ponašanja]] poput [[Haptička komunikacija|dodira]], [[osmijeh]]a i [[Jezikoslovlje|verbalne komunikacije]] ili biti osjetljive i prihvaćati njegove potrebe.<ref name="aap" /> Drugi je otkrio da je manje vjerojatno da će oni koji su imali veću društvenu podršku [[Ljutnja|pokazivati bijes]] prema svojoj djeci ili se oslanjati na [[Kazna|kaznu]] u odgoju djece.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Crockenberg S|year=1987|title=Predictors and correlates of anger toward and punitive control of toddlers by adolescent mothers|url=https://archive.org/details/sim_child-development_1987-08_58_4/page/n83|journal=Child Dev|volume=58|issue=4|pages=964–75|doi=10.2307/1130537|jstor=1130537|pmid=3608666}}</ref> Zapažen je i loš [[Ocjena (obrazovanje)|akademski uspjeh]] kod djece majki tinejdžerki, pri čemu mnoga djeca zaostaju po pitanju razrednog stupnja, postižu niže ocjene na standardiziranim testovima i/ili ne završavaju srednju školu.<ref name="natcamp"/> Kćeri rođene od [[Roditelji|roditelja]] tinejdžera češće će i same postati majke tinejdžerice.<ref name="natcamp" /><ref name="Furstenberg">{{Citiranje časopisa|vauthors=Furstenberg FF, Levine JA, Brooks-Gunn J|year=1990|title=The children of teenage mothers: patterns of early childbearing in two generations|journal=Fam Plann Perspect|volume=22|issue=2|pages=54–61|doi=10.2307/2135509|jstor=2135509|pmid=2347409}}</ref> Sinovi rođeni od majki tinejdžerica imaju tri puta veću vjerojatnost da će izdržati [[Zatvor|zatvorsku kaznu]] .<ref>Maynard, Rebecca A. (Ed.). (1996).</ref> === Zdravstvena perspektiva === Majčino i [[Prenatalni razvoj čovjeka|prenatalno]] zdravlje posebno zabrinjava kod tinejdžera koji su trudni ili su postali roditelji. U svijetu je učestalost [[Prijevremeno rođenje|prijevremenog poroda]] i [[Težina pri rođenju|niske porođajne težine]] veća među majkama tinejdžericama.<ref name="makinson"/><ref name="natcamp"/><ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Scholl TO, Hediger ML, Belsky DH|year=1994|title=Prenatal care and maternal health during adolescent pregnancy: A review and meta-analysis|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_1994-09_15_6/page/444|journal=The Journal of Adolescent Health|volume=15|issue=6|pages=444–456|doi=10.1016/1054-139X(94)90491-K|pmid=7811676}}</ref> Istraživanja pokazuju da je manje vjerojatno da će trudne tinejdžerice dobiti prenatalnu skrb - često je traže u [[Trudnoća|trećem tromjesečju]], ako je uopće traže.<ref name="makinson">{{Citiranje časopisa|last=Makinson C|year=1985|title=The health consequences of teenage fertility|journal=Family Planning Perspectives|volume=17|issue=3|pages=132–139|doi=10.2307/2135024|jstor=2135024|pmid=2431924}}</ref> [[Institut Guttmacher]] izvjestio je da jedna trećina trudnih tinejdžerki dobiva nedovoljnu prenatalnu skrb i da će njihova djeca imati veće zdravstvene probleme u djetinjstvu ili biti hospitalizirana od one koju su rodile starije žene.<ref>Guttmacher Institute. (1999, September).</ref> U SAD-u, tinejdžerke Latinoamerikanke koje zatrudne suočavaju se s preprekama za dobivanje zdravstvene zaštite jer su najmanje osigurana skupina u zemlji.<ref name="Sandra P 2008">{{Citiranje časopisa|last=Sterling|first=Sandra P.|date=2009|title=Contraceptive Use Among Adolescent Latinas Living in the United States: The Impact of Culture and Acculturation|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatric-health-care_january-february-2009_23_1/page/19|journal=Journal of Pediatric Health Care|volume=23|issue=1|pages=19–28|doi=10.1016/j.pedhc.2008.02.004|pmid=19103403}}</ref> Mlade majke kojima se pruža kvalitetna trudnička skrb imaju znatno zdravije bebe od onih koje nemaju tu skrb. Čini se da su mnogi zdravstveni problemi povezani s majkama tinejdžerkama posljedica nedostatka pristupa odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Raatikainen K, Heiskanen N, Verkasalo PK, Heinonen S|year=2005|title=Good outcome of teenage pregnancies in high-quality maternity care|journal=The European Journal of Public Health|volume=16|issue=2|pages=157–161|doi=10.1093/eurpub/cki158|pmid=16141302}}</ref> Mnogi trudni tinejdžeri izloženi su riziku od [[Malnutricija|nedostatka nutritivno kvalitetne prehrane]] zbog loših [[Dijeta|prehrambenih navika]] uobičajenih u adolescenciji, uključujući pokušaje [[Mršavljenje|gubitka kilograma]] dijetom, preskakanje obroka, [[Faddizam u hrani|fadizam u prehrani]], "grickanje" i konzumaciju [[Brza hrana|brze hrane]].<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Gutierrez Y, King JC|year=1993|title=Nutrition during teenage pregnancy|url=https://archive.org/details/sim_pediatric-annals_1993-02_22_2/page/99|journal=Pediatric Annals|volume=22|issue=2|pages=99–108|doi=10.3928/0090-4481-19930201-07|pmid=8493060}}</ref> Neadekvatna [[Prehrana i trudnoća|prehrana tijekom trudnoće]] još je izraženiji problem među tinejdžerima u zemljama u razvoju.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Sanchez PA, Idrisa A, Bobzom DN, Airede A, Hollis BW, Liston DE, Jones DD, Dasgupta A, Glew RH|year=1997|title=Calcium and vitamin D status of pregnant teenagers in Maiduguri, Nigeria|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-national-medical-association_1997-12_89_12/page/805|journal=Journal of the National Medical Association|volume=89|issue=12|pages=805–811|pmc=2608295|pmid=9433060}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Peña E, Sánchez A, Solano L|year=2003|title=Profile of nutritional risk in pregnant adolescents|journal=Archivos Latinoamericanos de Nutricion|volume=53|issue=2|pages=141–149|pmid=14528603}}</ref> Komplikacije trudnoće rezultiraju smrću oko 70.000 tinejdžerki u zemljama u razvoju svake godine. Mlade majke i njihove bebe također su pod većim rizikom od zaraze [[HIV|HIV-om]] .<ref name="savethechildren"/> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] procjenjuje da je rizik od smrti nakon trudnoće dvostruko veći za djevojke u dobi od 15 do 19 godina nego za žene u dobi od 20 do 24 godine. Stopa smrtnosti majki može biti i do pet puta veća za djevojčice u dobi od 10 do 14 godina nego za žene u dobi od 20 do 24 godine. Ilegalni [[pobačaj]] također nosi mnoge rizike za tinejdžerke u područjima poput [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]] .<ref name="subsahara">{{Citiranje časopisa|last=Locoh|first=Thérèse|date=1999|title=Early Marriage and Motherhood in Sub-Saharan Africa|url=https://www.ajol.info/index.php/ae/article/view/22558|journal=African Environment|volume=10|issue=3|pages=31–42|doi=10.4314/ae.v10i3.22558|}}</ref> Rizik od medicinskih komplikacija veći je za djevojčice mlađe od 15 godina, jer nerazvijena [[zdjelica]] može dovesti do poteškoća pri [[Porođaj|porodu]]. Ometani porođaj obično se rješava [[Carski rez|carskim rezom]] u razvijenim zemljama; međutim, u regijama u razvoju gdje medicinske usluge mogu biti nedostupne, to može dovesti do [[Eklampsija|eklampsije]], [[Akušerska fistula|akušerske fistule]], smrtnosti dojenčadi ili majčinske smrti.<ref name="savethechildren"/><ref name="unfpa.org"/> Za majke starije od petnaest godina, dob sama po sebi nije faktor rizika, a loši ishodi više su povezani s socio-ekonomskim čimbenicima nego s biologijom.<ref name="makinson"/> === Ekonomska perspektiva === [[Oportunitetni trošak|Oportunitetni troškovi za]] cijeli život uzrokovani tinejdžerskom trudnoćom u različitim zemljama variraju od 1% do 30% godišnjeg BDP-a (30% je brojka u [[Uganda|Ugandi]]).<ref name="UNFPA">{{Cite web|last=United Nations Population Fund|date=2014|title=Population and poverty|url=https://www.unfpa.org/resources/population-and-poverty|access-date=22 March 2019}}</ref> U SAD-u, tinejdžerska trudnoća porezne obveznike košta između 9,4 i 28 milijardi dolara svake godine, zbog faktora kao što su udomiteljstvo i izgubljeni prihodi od poreza.<ref name="HHS">{{Cite web|last=United States Department of Health and Human Services|date=2016|title=Negative Impacts of Teen Childbearing|url=https://www.hhs.gov/ash/oah/adolescent-development/reproductive-health-and-teen-pregnancy/teen-pregnancy-and-childbearing/teen-childbearing/index.html|access-date=22 March 2019}}</ref> Procijenjeni rast ekonomske produktivnosti od prekida tinejdžerske trudnoće u Brazilu i Indiji iznosio bi preko 3,5 milijardi dolara, odnosno 7,7 milijardi dolara.<ref name="UNFPA" /> Manje od jedne trećine majki tinejdžerica je uzdržavana, što uvelike povećava vjerojatnost da će se obratiti vladi za pomoć.<ref>O’Halloran, Peggy (April 1998) [https://web.archive.org/web/20070720035204/http://www.moappp.org/Documents/pregnancypovertyschoolandemployment.pdf Pregnancy, Poverty, School and Employment]. moappp.org.</ref> Korelacija između ranijeg rađanja djeteta i neuspjeha završetka srednje škole mnogim mladim ženama smanjuje mogućnosti za karijeru.<ref name="natcamp"/> Jedno je istraživanje pokazalo da je 1988. godine 60% majki tinejdžerki [[Siromaštvo|osiromašilo]] u vrijeme poroda.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Coley RL, Chase-Lansdale PL|year=1998|title=Adolescent pregnancy and parenthood. Recent evidence and future directions|url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1998-02_53_2/page/152|journal=The American Psychologist|volume=53|issue=2|pages=152–166|doi=10.1037/0003-066X.53.2.152|pmid=9491745}}</ref> Dodatna istraživanja pokazala su da je gotovo 50% svih majki tinejdžerica zatražilo [[Socijalna zaštita|socijalnu pomoć]] u prvih pet godina života svog djeteta.<ref name="natcamp" /> Studija provedena na 100 majki tinejdžerki u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] pokazala je da je samo 11% primalo [[Plaća|plaću]], dok je preostalih 89% [[Nezaposlenost|nezaposleno]].<ref>Social Exclusion Unit. (1999).</ref> Većina britanskih majki tinejdžerica živi u [[Siromaštvo|siromaštvu]], s gotovo polovicom u donjoj petini raspodjele prihoda.<ref name="dfes">[https://web.archive.org/web/20081008194146/http://www.everychildmatters.gov.uk/teenagepregnancy/?FileName=teenpreg.pdf Teenage pregnancy]. everychildmatters.gov.uk</ref> == Faktori rizika == === Kultura === Stope tinejdžerskih trudnoća veće su u društvima u kojima je tradicionalno da se djevojke udaju mlade i gdje ih se potiče da rađaju djecu čim budu u mogućnosti. Na primjer, u nekim podsaharskim afričkim zemljama rana trudnoća često se smatra blagoslovom jer je to dokaz [[plodnost]]i mlade žene.<ref name="subsahara"/> Zemlje u kojima su tinejdžerski brakovi uobičajeni imaju veći broj tinejdžerskih trudnoća. Na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu,]] rani brak i trudnoća češći su u tradicionalnim ruralnim zajednicama nego u gradovima.<ref name="escap">{{Citiranje časopisa|last=Mehta|first=Suman|last2=Groenen|first2=Riet|last3=Roque|first3=Francisco|year=1998|title=Adolescents in Changing Times: Issues and Perspectives for Adolescent Reproductive Health in The ESCAP Region|url=http://www.unescap.org/esid/psis/population/icpd/sec7.asp|publisher=United Nations Social and Economic Commission for Asia and the Pacific|archive-url=https://web.archive.org/web/20120211123000/http://www.unescap.org/esid/psis/population/icpd/sec7.asp|archive-date=2012-02-11|access-date=July 7, 2006}}</ref> Mnogi tinejdžeri nisu educirani o metodama kontracepcije i kako se nositi s vršnjacima koji ih prisiljavaju na spolni odnos prije nego što su spremni. Mnogi trudni tinejdžeri nemaju spoznaje o središnjim činjenicama vezanim uz seksualnost.<ref>{{Citiranje časopisa|last=MacLeod|first=C.|year=1999|title=The 'Causes' of Teenage Pregnancy: Review of South African Research – Part 2|journal=South African Journal of Psychology|volume=29|pages=8–16|doi=10.1177/008124639902900102}}</ref> Ekonomski poticaji također utječu na odluku o rođenju djece. U društvima u kojima se djeca zapošljavaju u ranoj dobi, ekonomski je privlačno imati mnogo djece.<ref>{{Cite book|last=Fog|first=A.|url=https://books.google.com/books?id=Wi1PmIdkVA8C&q=having+children+to+avoid+poverty+in+old+age&pg=PA254|title=Cultural Selection|date=1999-02-28|isbn=9780792355793}}</ref> U društvima u kojima je tinejdžerski brak rjeđi, kao što su mnoge razvijene zemlje, rana dob prvog [[snošaj]]a i nedostatak uporabe [[Kontracepcija|metoda kontracepcije]] (ili njihova nedosljedna i/ili pogrešna upotreba; uporaba metode s velikom stopom neuspjeha također je problem) mogu biti čimbenici u tinejdžerskoj trudnoći.<ref name="oecd"/><ref name="toosoon">[http://aspe.hhs.gov/HSP/cyp/xsteesex.htm Beginning Too Soon: Adolescent Sexual Behavior, Pregnancy And Parenthood] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416092257/http://aspe.hhs.gov/HSP/cyp/xsteesex.htm |date=2015-04-16 }}, US Department of Health and Human Services.</ref> Čini se da je većina tinejdžerskih trudnoća u razvijenom svijetu neplanirana.<ref name="toosoon" /> Mnoge zapadne zemlje uvele su programe zdravstvenog odgoja čiji je glavni cilj smanjenje neplaniranih trudnoća i [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Zemlje s manjim brojem tinejdžerki koje rađaju prihvaćaju seksualne odnose među tinejdžerima i pružaju sveobuhvatne i uravnotežene informacije o seksualnosti.<ref name="guttmacher2">Guttmacher Institute. (2005).</ref> Tinejdžerske trudnoće uobičajene su među [[Romi]]ma jer se ranije udaju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Avci|title=Attitude and practice of family planning methods among Roma women living in northern Turkey|pmc=6626220|doi=10.1016/j.ijnss.2018.01.002|pages=33–38|issue=1|volume=5|journal=International Journal of Nursing Sciences|date=17 January 2018|first=Ilknur Aydin|first4=Birsen|last4=Altay|first3=Mesiya|last3=Aydin|first2=Figen|last2=Cavusoglu|pmid=31406798}}</ref> === Obiteljsko okruženje === Tinejdžerska trudnoća i majčinstvo mogu utjecati na mlađu braću i sestre. Jedno je istraživanje pokazalo da su mlađe sestre tinejdžerskih majki rjeđe naglašavale važnost [[Obrazovanje|obrazovanja]] i zaposlenja te su vjerojatnije prihvaćale ljudsko spolno ponašanje, roditeljstvo i brak u mlađoj dobi. Utvrđeno je da su i mlađa braća tolerantnija prema vanbračnim i ranim porodima, osim što su podložnija visokorizičnom ponašanju .<ref>{{Citiranje časopisa|last=East PL|year=1996|title=Do adolescent pregnancy and childbearing affect younger siblings?|journal=Family Planning Perspectives|volume=28|issue=4|pages=148–153|doi=10.2307/2136190|jstor=2136190|pmid=8853279}}</ref> Ako mlađe sestre roditelja tinejdžera čuvaju djecu, veća je vjerojatnost da će i same zatrudnjeti.<ref name="Jacobson">{{Citiranje časopisa|vauthors=East PL, Jacobson LJ|year=2001|title=The younger siblings of teenage mothers: a follow-up of their pregnancy risk|url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_2001-03_37_2/page/254|journal=Dev Psychol|volume=37|issue=2|pages=254–64|doi=10.1037/0012-1649.37.2.254|pmc=3878983|pmid=11269393}}</ref> Kad starija kći dobije dijete, roditelji često postaju sve prihvatljiviji kako vrijeme prolazi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=East|first=P. L.|year=1998|title=Impact of Adolescent Childbearing on Families and Younger Sibling: Effects that Increase Younger Siblings' Risk for Early Pregnancy|journal=Applied Developmental Science|volume=2|issue=2|pages=62–74|doi=10.1207/s1532480xads0202_1}}</ref> Studija iz Norveške 2011. pokazala je da je vjerojatnost da će mlađa sestra imati tinejdžersku trudnoću porasla s 1: 5 na 2: 5 ako je starija sestra imala dijete kao tinejdžerka.<ref>{{Citiranje novina|date=August 9, 2011|title=Teenage pregnancy is 'contagious'|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/health-14442709}}</ref> === Uloga upotrebe droga i alkohola === [[Droge]] i [[alkohol]] koji smanjuju inhibiciju mogu potaknuti neželjenu spolnu aktivnost.<ref>Theuri, Joseph and Nzioka, David (2021).</ref> Ako je tako, nije poznato utječu li sami lijekovi na tinejdžere da se upuste u rizičnije ponašanje ili je veća vjerojatnost da će tinejdžeri koji se drogiraju ući u spolne odnose. Korelacija ne podrazumijeva uzročnost. Droge s najjačim dokazima povezanosti s tinejdžerskom trudnoćom su alkohol, [[Marihuana|kanabis]], [[MDMA|ecstasy]] i drugi [[Amfetamini|supstituirani amfetamini]]. Lijekovi s najmanje dokaza koji podupiru vezu s ranom trudnoćom su [[opioidi]], poput [[heroin]]a, [[Morfin|morfija]] i [[oksikodon]]a, čiji je poznati učinak značajno smanjenje [[Libido|libida]] - čini se da su tinejdžerski korisnici opioida značajno smanjili stopu začeću u usporedbi s njihovom neupotrebom te u usporedbi s vršnjacima koji koriste alkohol, ecstasy, kanabis i amfetamin.<ref name="oecd"/><ref name="kaiser">{{Cite web|title=U.S.Teen Sexual Activity|url=http://www.kff.org/youthhivstds/upload/U-S-Teen-Sexual-Activity-Fact-Sheet.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080216015345/http://www.kff.org/youthhivstds/upload/U-S-Teen-Sexual-Activity-Fact-Sheet.pdf|archive-date=2008-02-16|accessdate=2021-09-25|archivedate=2008-02-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080216015345/http://www.kff.org/youthhivstds/upload/U-S-Teen-Sexual-Activity-Fact-Sheet.pdf}}</ref><ref name="Besharov">{{Citiranje časopisa|last=Besharov|first=D. J.|last2=Gardiner|first2=K. N.|year=1997|title=Trends in Teen Sexual Behavior|url=https://archive.org/details/sim_children-and-youth-services-review_1997_19_5-6/page/341|journal=Children and Youth Services Review|volume=19|issue=5–6|pages=341–367|citeseerx=10.1.1.673.5213|doi=10.1016/S0190-7409(97)00022-4|pmid=12295352}}</ref><ref>Sax, Leonard (2005) [http://www.whygendermatters.com/ ''Why Gender Matters''].</ref> === Rani pubertet === Djevojke koje rano sazriju (prijevremeni pubertet) češće će stupiti u spolne odnose u mlađoj dobi, što ih dovodi u veći rizik od tinejdžerske trudnoće.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Deardorff|year=2005|doi=10.1542/peds.2005-0542|citeseerx=10.1.1.558.9628|pages=1451–6|issue=6|volume=116|journal=Pediatrics|title=Early puberty and adolescent pregnancy: the influence of alcohol use|url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2005-12_116_6/page/1451|first5=RE|first=J|last5=Millsap|first4=MW|last4=Roosa|first3=FS|last3=Christopher|first2=NA|last2=Gonzales|pmid=16322170}}</ref> === Kontracepcija === Adolescentima može nedostajati znanje ili pristup konvencionalnim metodama sprječavanja trudnoće, jer mogu biti previše posramljeni ili uplašeni da traže takve informacije.<ref name="pollingdata">The National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (1997).</ref><ref name="britsexed">Slater, Jon. (2000).</ref> Godine 1998. britanska vlada postavila je cilj da do 2010. prepolovi stopu trudnoće ispod 18 godina. Kako bi se to postiglo, uspostavljena je Strategija tinejdžerske trudnoće (TPS). Stopa trudnoće u ovoj skupini, iako pada, blago je porasla u 2007. godini, na 41,7 na 1000 žena. Mlade žene često razmišljaju o kontracepciji ili kao o "piluli" ili o kondomima te slabo poznaju druge metode. Na njih jvrše velik utjecaj negativne ili priče iz druge ruke o metodama kontracepcije njihovih prijatelja i medija. [[Predrasuda|Predrasude]] je iznimno teško prevladati. Prekomjerna zabrinutost zbog nuspojava, na primjer debljanja i [[Akne|akni]], često utječe na izbor. Propuštanje do tri tablete mjesečno uobičajeno je, a u ovoj dobnoj skupini ta će brojka vjerojatno biti veća. Ponovna konzumacija nakon tjedna bez tableta, skrivanje pilula, interakcije s drogama i poteškoće pri ponovnom izdavanju recepata mogu dovesti do neuspjeha metode.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adams, A.|last2=D'Souza, R.|year=2009|title=Teenage contraception|journal=General Practice Update|volume=2|issue=6|pages=36–39}}</ref> U SAD-u, prema Nacionalnom istraživanju rasta obitelji iz 2002., za seksualno aktivne adolescentne žene koje žele izbjeći trudnoću manje je izgledno da koriste kontracepciju od starijih žena (18% od 15-19-godišnjaka nije koristilo kontracepciju, u usporedbi s 10,7% žena u dobi od 15 do 44 godine).<ref name="trusell&Wynn">National Surveys of Family Growth{{Citiranje časopisa|vauthors=Trussell J, Wynn LL|date=January 2008|title=Reducing unintended pregnancy in the United States|url=http://www.arhp.org/publications-and-resources/contraception-journal/january-2008|url-status=dead|journal=Contraception|volume=77|issue=1|pages=1–5|doi=10.1016/j.contraception.2007.09.001|pmid=18082659|archive-url=https://web.archive.org/web/20180819115227/http://www.arhp.org/Publications-and-Resources/Contraception-Journal/January-2008|archive-date=2018-08-19|access-date=2008-09-08}}</ref> Više od 80% tinejdžerskih trudnoća je nenamjerno.<ref name="speidel">{{Citiranje časopisa|last=Speidel|first=J. J.|last2=Harper|first2=C. C.|last3=Shields|first3=W. C.|year=2008|title=The potential of long-acting reversible contraception to decrease unintended pregnancy|url=https://archive.org/details/sim_contraception_2008-09_78_3/page/197|journal=Contraception|volume=78|issue=3|pages=197–200|doi=10.1016/j.contraception.2008.06.001|pmid=18692608}}</ref> Više od polovice neželjenih trudnoća bilo je kod žena koje nisu koristile kontracepciju,<ref name="trusell&Wynn" /> većina ostatka je posljedica nedosljedne ili nepravilne uporabe.<ref name="speidel" /> Nacionalno longitudinalno istraživanje zdravlja adolescenata ispitalo je 1995. godine 1027 učenika u SAD-u u razredima od 7 do 12 kako bi usporedilo upotrebu kontracepcije među bijelcima, crncima i Latinoamerikancima. Rezultati su pokazali da je 36,2% Latinoamerikanaca reklo da nikada nisu koristili kontracepciju tijekom spolnog odnosa, što je visoka stopa u usporedbi s 23,3% crnih tinejdžera i 17,0% bijelih tinejdžera.<ref name="Sandra P 2008"/> U studiji iz 2012. ispitano je više od 1.000 žena kako bi se otkrili čimbenici koji pridonose nekorištenju kontracepcije. Od ispitanih, gotovo polovica je bila uključena u nezaštićeni spolni odnos u prethodna tri mjeseca. Ove su žene navele tri glavna razloga zbog kojih ne koriste kontracepciju: poteškoće s pristupom kontracepciji (najčešći razlog), nedostatak namjere za spolnim odnosima i zabluda da "nisu mogle zatrudnjeti".<ref>{{Citiranje časopisa|last=Biggs|first=M. A.|last2=Karasek|first2=D|last3=Foster|first3=D. G.|year=2012|title=Unprotected intercourse among women wanting to avoid pregnancy: Attitudes, behaviors, and beliefs|journal=Women's Health Issues|volume=22|issue=3|pages=e311–8|doi=10.1016/j.whi.2012.03.003|pmid=22555219}}</ref> U studiji za Institut Guttmacher, istraživači su otkrili da su stope tinejdžerske trudnoće u SAD -u manje nijansirane nego što se moglo pretpostaviti. "Budući da su vrijeme i razine seksualne aktivnosti prilično slični u [Švedskoj, Francuskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u], visoke stope u SAD-u nastaju prvenstveno zbog manje korištenja, a vjerojatno i korištenja manje učinkovite, kontracepcije od strane seksualno aktivnih tinejdžera." <ref name="DJE">{{Cite web|last=Darroch|first=Jacqueline E.|last2=Jennifer J. Frost|last3=Susheela Singh|title=Teenage Sexual and Reproductive Behavior in Developed Countries: Can More Progress Be Made?|url=http://www.guttmacher.org/pubs/eurosynth_rpt.pdf|access-date=14 February 2011|publisher=The Alan Guttmacher Institute}}</ref> Stoga se uzrok raskoraka između bogatih nacija može u velikoj mjeri tražiti u pitanjima koja se temelje na kontracepciji. Među tinejdžerima u Velikoj Britaniji koji traže pobačaj, studija je pokazala da je stopa korištenja kontracepcije približno ista za tinejdžere kao i za starije žene.<ref>{{Citiranje novina|date=January 22, 2007|title=Teenage pregnancy myth dismissed|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/6279601.stm|access-date=May 25, 2010}}</ref> U drugim slučajevima koristi se kontracepcija, ali se pokazuje neadekvatnom. Neiskusni adolescenti mogu pogrešno koristiti [[prezervativ]]e, zaboraviti uzeti [[Kontracepcijska tableta|oralnu kontracepciju]] ili ne koristiti kontracepciju koju su prethodno odabrali. Stope neuspjeha kontracepcije veće su za tinejdžere, osobito siromašne, nego za starije korisnike.<ref name="Besharov"/> Kontraceptivi dugog djelovanja, poput [[Kontracepcijska spirala|intrauterinih naprava]], potkožnih [[Kontracepcijski implantat|kontracepcijskih implantata]] i kontracepcijskih injekcija (kao što je [[Depo-Provera]] i [[kombinirana injekcijska kontracepcija]]), koji sprječavaju trudnoću mjesecima ili godinama, učinkovitiji su kod žena koje se teže sjete uzeti tabletu ili dosljedno koriste barijerne metode. === Seksualno zlostavljanje === Studije iz Južne Afrike pokazale su da je 11–20% trudnoća u tinejdžera izravna posljedica [[Silovanje|silovanja]], dok je oko 60% majki tinejdžerki imalo neželjena seksualna iskustva prije trudnoće. Prije 15. godine većina ženskih iskustava u prvom snošaju nije dobrovoljna; Institut Guttmacher otkrio je da su 60% djevojčica koje su imale spolne odnose prije 15. godine bile prisiljene od muškaraca koji su u prosjeku bili šest godina stariji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Speizer|first6=H. V.|pmc=3515795|doi=10.2105/AJPH.2008.136606|pages=S425–31|volume=99 Suppl 2|journal=American Journal of Public Health|title=Sexual violence and reproductive health outcomes among South African female youths: A contextual analysis|year=2009|last6=Rees|first=I. S.|first5=I|last5=Kleinschmidt|first4=C|last4=MacPhail|first3=S|last3=Cummings|first2=A|last2=Pettifor|pmid=19372525}}</ref> Svaki peti otac tinejdžer priznao je da je prisilio djevojku na spolni odnos.<ref>Cullinan, Kerry [https://web.archive.org/web/20081120202426/http://www.csa.za.org/article/articleview/259/1/1/ Teen mothers often forced into sex]. www.csa.za.org. 23 November 2003</ref> Više studija pokazalo je snažnu vezu između seksualnog zlostavljanja u ranom djetinjstvu i kasnije tinejdžerske trudnoće u industrijaliziranim zemljama. Do 70% žena koje su rodile u tinejdžerskim godinama bile su zlostavljane kao mlade djevojke; nasuprot tome, zlostavljano je 25% žena koje nisu rodile u tinejdžerskoj dobi.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Saewyc EM, Magee LL, Pettingell SE|year=2004|title=Teenage pregnancy and associated risk behaviors among sexually abused adolescents|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_may-june-2004_36_3/page/98|journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health|volume=36|issue=3|pages=98–105|doi=10.1363/3609804|pmid=15306268}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Saewyc|first=E. M.|last2=Magee|first2=L. L.|last3=Pettingell|first3=S. E.|year=2004|title=Teenage pregnancy and associated risk behaviors among sexually abused adolescents|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-on-sexual-and-reproductive-health_may-june-2004_36_3/page/98|journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health|volume=36|issue=3|pages=98–105|doi=10.1363/3609804|pmid=15306268}}</ref> U nekim se zemljama spolni odnos između maloljetnika i odrasle osobe prema zakonu ne smatra sporazumnim jer se vjeruje da maloljetniku nedostaje zrelost i kompetencija za donošenje informirane odluke o spolnom odnosu s punoljetnom osobom. U tim se zemljama spolni odnos s malodobnom osobom smatra zakonskim silovanjem. Nasuprot tome, u većini europskih zemalja, nakon što je adolescent navršio dob pristanka, on ili ona mogu legalno imati seksualne odnose s odraslima jer se općenito smatra da (iako se mogu primijeniti određena ograničenja) dosezanje dobi pristanka maloljetniku omogućuje da pristane na spolni odnos s bilo kojim partnerom koji je također navršio tu dob. Stoga je definicija zakonskog silovanja ograničena na spolni odnos s osobom mlađom od dobi pristanka. Ono što predstavlja zakonsko silovanje na kraju ovisi o zakonodavnom okviru određene zemlje. === Nasilje u vezama === Studije su pokazale da su adolescentice u vrijeme začeća često u nasilnim odnosima.<ref name="autogenerated1">{{Citiranje časopisa|last=Rosen D|year=2004|title="I Just Let Him Have His Way" Partner Violence in the Lives of Low-Income, Teenage Mothers|url=https://archive.org/details/sim_violence-against-women_2004-01_10_1/page/6|journal=Violence Against Women|volume=10|issue=1|pages=6–28|doi=10.1177/1077801203256069}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Quinlivan J|date=Winter 2006|title=Teenage pregnancy|url=http://www.ranzcog.edu.au/publications/o-g_pdfs/OG-Winter-2006/teenage-pregnancy.pdf|url-status=dead|journal=O&G|volume=8|issue=2|pages=25–6|archive-url=https://web.archive.org/web/20080720215040/http://www.ranzcog.edu.au/publications/o-g_pdfs/OG-Winter-2006/teenage-pregnancy.pdf|archive-date=July 20, 2008|access-date=2009-06-22}}</ref> Također su izvijestili da je saznanje o njihovoj trudnoći često pojačalo nasilno i kontrolirajuće ponašanje njihovih partnera. Dva puta je vjerojatnije da će djevojke ispod 18 godina biti žrtve fizičkog nasilja od strane oca djeteta, u odnosu na majke iznad 18 godina starosti. Britansko istraživanje pokazalo je da je 70% žena koje su rodile u tinejdžerskim godinama doživjelo adolescentsko nasilje u obitelji. Slični su rezultati pronađeni u studijama u SAD-u. Studija države [[Washington (savezna država)|Washington]] pokazala je da je 70% majki tinejdžerica njihov partner pretukao, dok ih je 51% doživjelo pokušaj sabotiranja korištenja kontracepcije U istraživanju provedenom na 379 majki tinejdžerki i 95 tinejdžerki bez djece, 62% njih u dobi od 11 do 15 godina i 56% njih u dobi od 16 do 19 godina prijavilo je nasilje od strane svojih partnera. Nadalje, 51% djevojčica izvijestilo je da je od strane partnera doživjelo barem jedan pokušaj sabotiranja njihovog napora da koriste kontracepciju.<ref>[http://www.cpeip.fsu.edu/resourceFiles/resourceFile_73.pdf Violence, Abuse and Adolescent Childbearing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927202303/http://www.cpeip.fsu.edu/resourceFiles/resourceFile_73.pdf|date=2013-09-27}}.</ref> === Socio-ekonomski faktori === Unutar područja istraživanja i među relevantnim društvenim akterima, tinejdžerska trudnoća je dominantno prepoznata kao društveni problem. S povećanom stopom tinejdžerske trudnoće povezano je siromaštvo.<ref name="Besharov"/> Ekonomski siromašne zemlje poput [[Niger]]a i [[Bangladeš]]a imaju daleko više majki tinejdžerki u usporedbi s ekonomski bogatim zemljama poput [[Švicarska|Švicarske]] i [[Japan]]a.<ref name="globalis">[https://web.archive.org/web/20070713173733/http://globalis.gvu.unu.edu/indicator.cfm?IndicatorID=127 Indicator: Births per 1000 women (aged 15–19) – 2002] UNFPA, State of World Population 2003.</ref> U Velikoj Britaniji, oko polovice svih trudnoća mlađih od 18 godina koncentrirano je među 30% najugroženije populacije, a samo 14% javlja se među 30% najmanje depriviranih.<ref>"[http://www.statistics.gov.uk/statbase/Product.asp?vlnk=6725 Teenage Conceptions By Small Area Deprivation In England and Wales 2001-2]" (Spring 2007)''Health Statistics Quarterly Volume 33''</ref> Na primjer, u [[Italija|Italiji]] je stopa nataliteta među tinejdžerskom populacijom u dobrostojećim [[Središnja Italija|središnjim regijama]] samo 3,3 na 1.000, dok je u siromašnijem [[Južna Italija|Mezzogiornu]] 10,0 na 1000.<ref name="oecd">UNICEF. (2001).{{Cite web|title=A League Table of Teenage Births in Rich Nations|url=http://www.unicef-icdc.org/publications/pdf/repcard3e.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060629123124/http://www.unicef-icdc.org/publications/pdf/repcard3e.pdf|archive-date=2006-06-29}}</ref> Slično, u SAD -u je sociolog [[Mike A. Males]] primijetio da je stopa nataliteta među tinejdžerskom populacijom pomno prati stope siromaštva u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>Males, Mike (2001) [http://home.earthlink.net/~mmales/yt-sex.htm America’s Pointless "Teen Sex" Squabble] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013092427/http://home.earthlink.net/~mmales/yt-sex.htm |date=2018-10-13 }}, c Youth Today.</ref> Tinejdžerska trudnoća koštala je SAD preko 9,1 milijardu dolara 2004. godine, uključujući 1,9 milijardi dolara za zdravstvenu zaštitu, 2,3 milijarde dolara za dobrobit djece, 2,1 milijardu dolara za kažnjavanje zatvorom i 2,9 milijardi dolara zbog nižeg poreznog prihoda.<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/55373.php Teen Births Cost U.S. Government $9.1B In 2004 Despite Drop In Teen Birth, Pregnancy Rates, Report Says] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110512174552/http://www.medicalnewstoday.com/articles/55373.php}}.</ref> Postoji malo dokaza koji podupiru uvriježeno mišljenje da tinejdžerske majke zatrudne kako bi dobile beneficije, socijalnu skrb i stambeno zbrinjavanje. Većina je znala o stanovanju ili financijskoj pomoći prije nego što je zatrudnjela, a ono što su mislili da znaju često se pokazalo pogrešnim.<ref name="psi">[http://www.psi.org.uk/news/pressrelease.asp?news_item_id=37 Teenage Mothers : Decisions and Outcomes – Provides a unique review of how teenage mothers think] {{Webarchive}} Policy Studies Institute, University of Westminster, 30 Oct 1998</ref> === Okruženje tijekom odrastanja === Djevojke izložene zlostavljanju, [[Nasilje u obitelji|obiteljskom nasilju]] i obiteljskim svađama u djetinjstvu, vjerojatnije će zatrudnjeti kao tinejdžerke, a rizik od trudnoće u tinejdžerskoj dobi povećava se s brojem negativnih iskustava u djetinjstvu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith, Carolyn|year=1996|title=The link between childhood maltreatment and teenage pregnancy|url=https://archive.org/details/sim_social-work-research_1996-09_20_3/page/n4|journal=Social Work Research|volume=20|issue=3|pages=131–141|doi=10.1093/swr/20.3.131}}</ref> Prema studiji iz 2004., jedna trećina tinejdžerskih trudnoća mogla se spriječiti uklanjanjem izloženosti zlostavljanju, nasilju i obiteljskim svađama. Znanstvenici napominju da "obiteljska disfunkcija ima trajne i nepovoljne zdravstvene posljedice po žene tijekom adolescencije, reproduktivne godine i nakon nje". Kada obiteljsko okruženje ne uključuje štetna iskustva iz djetinjstva, čini se da tinejdžerska trudnoća ne povećava vjerojatnost dugoročnih, negativnih psihosocijalnih posljedica.<ref>Tamkins, T. (2004) [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0NNR/is_2_36/ai_n6069104/pg_1 Teenage pregnancy risk rises with childhood exposure to family strife] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071104231437/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0NNR/is_2_36/ai_n6069104/pg_1}} Perspectives on Sexual and Reproductive Health, March–April 2004</ref> Studije su također pokazale da je kod dječaka koji su odrasli u kućama s pretučenom majkom ili koji su izravno doživjeli fizičko nasilje znatno veća vjerojatnost da će oploditi djevojčicu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Anda RF, Felitti VJ, Chapman DP, Croft JB, Williamson DF, Santelli J, Dietz PM, Marks JS|year=2001|title=Abused boys, battered mothers, and male involvement in teen pregnancy|journal=Pediatrics|volume=107|issue=2|page=E19|doi=10.1542/peds.107.2.e19|pmid=11158493}}</ref> Dokazano je i da su djevojke čiji su očevi napustili obitelj rano u životu imale najveću stopu rane seksualne aktivnosti i tinejdžerske trudnoće. Djevojke čiji su ih očevi napustili u kasnijoj dobi imale su nižu stopu rane seksualne aktivnosti, a najniže stope nalaze se u djevojčica čiji su očevi bili prisutni tijekom cijelog djetinjstva. Čak i kad su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji su mogli pridonijeti ranoj spolnoj aktivnosti i trudnoći, poput problema u ponašanju i životnih nedaća, za djevojčice koje otac napustio rano bilo je pet puta vjerojatnije u SAD-u i tri puta vjerojatnije na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] da će zatrudnjeti kao tinejdžerke nego što je to bio slučaj kod djevojki koje su imale prisutnog oca.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Ellis BJ, Bates JE, Dodge KA, Fergusson DM, Horwood LJ, Pettit GS, Woodward L|year=2003|title=Does father absence place daughters at special risk for early sexual activity and teenage pregnancy?|url=https://archive.org/details/sim_child-development_may-june-2003_74_3/page/801|journal=Child Development|volume=74|issue=3|pages=801–821|doi=10.1111/1467-8624.00569|pmc=2764264|pmid=12795391}}</ref><ref>Quigley, Ann (2003) [http://mentalhealth.about.com/cs/familyresources/a/teensex503_2.htm Father's Absence Increases Daughter's Risk of Teen Pregnancy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906023159/http://mentalhealth.about.com/cs/familyresources/a/teensex503_2.htm |date=2015-09-06 }} Health Behavior News Service, May 27, 2003</ref> Niska obrazovna očekivanja također su označena kao faktor rizika.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Allen E, Bonell C, Strange V, Copas A, Stephenson J, Johnson AM, Oakley A|year=2007|title=Does the UK government's teenage pregnancy strategy deal with the correct risk factors? Findings from a secondary analysis of data from a randomised trial of sex education and their implications for policy|journal=J Epidemiol Community Health|volume=61|issue=1|pages=20–7|doi=10.1136/jech.2005.040865|pmc=2465587|pmid=17183010}}</ref> Vjerojatnije je da će djevojčica postati roditelj tinejdžer ako je njezina majka ili starija sestra rodila u tinejdžerskim godinama.<ref name="Furstenberg"/><ref name="Jacobson"/> Pojava adolescentne trudnoće pripisuje se i prekidu [[Interpersonalna komunikacija|komunikacije]] između roditelja i djeteta, kao i neadekvatnom roditeljskom nadzoru .<ref name="pollingdata" /> Djevojke u sustavu udomiteljstva češće od svojih vršnjakinja zatrudne kao tinejdžerice. National Casey Alumni Study, koja je ispitala alumnije iz sustava udomiteljstva iz 23 zajednice diljem SAD -a, otkrila je da je natalitet djevojaka u udomiteljstvu više nego dvostruko veći od njihovih vršnjakinja izvan sustava udomiteljstva. Studija Sveučilišta Chicago o tranziciji mladih iz sustava udomiteljstva u Illinoisu, Iowi i Wisconsinu otkrila je da je gotovo polovica žena bila trudna do 19. godine. Odjel za socijalne usluge u Utahu otkrio je da su djevojke koje su napustile sustav udomiteljstva između 1999. i 2004. godine imale natalitet gotovo tri puta veći od djevojaka u općoj populaciji.<ref>{{Cite web|title=Fostering Hope: Preventing Teen Pregnancy Among Youth in Foster Care|url=http://www.teenpregnancy.org/fostercare/Foster_Care_Project_FactSheet2.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011130/http://www.teenpregnancy.org/fostercare/Foster_Care_Project_FactSheet2.pdf|archive-date=2007-09-28|accessdate=2021-09-25|archivedate=2007-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928011130/http://www.teenpregnancy.org/fostercare/Foster_Care_Project_FactSheet2.pdf}}</ref> === Utjecaj medija === Studija provedena 2006. pokazala je da je za tinejdežere izloženije seksualnosti u medijima veća vjerojatnost da će se i sami uključiti u seksualnu aktivnost.<ref>{{Citiranje časopisa|last=L'Engle|first=KL|last2=Brown|first2=JD|last3=Kenneavy|first3=K|year=2006|title=The mass media are an important context for adolescents' sexual behavior|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_2006-03_38_3/page/186|journal=Journal of Adolescent Health|volume=38|issue=3|pages=186–192|doi=10.1016/j.jadohealth.2005.03.020|pmid=16488814}}</ref> == Prevencija == Opsežno seksualno obrazovanje i pristup [[Kontracepcija|kontracepciji]] imaju utjecaj na neplaniranu tinejdžersku trudnoću.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Oringanje|last6=Ehiri|doi=10.1002/14651858.CD005215.pub3|pages=CD005215|volume=2|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|title=Interventions for preventing unintended pregnancies among adolescents|date=3 February 2016|first6=John E|first5=Anne|first=Chioma|last5=Meremikwu|first4=Ekpereonne|last4=Esu|first3=Hokehe|last3=Eko|first2=Martin M|last2=Meremikwu|pmid=26839116}}</ref> Nije jasno koja je vrsta intervencije najučinkovitija.<ref name=":0" /> U SAD-u je slobodan pristup dugotrajnom obliku [[reverzibilnih metoda kontracepcije]], zajedno s obrazovanjem, smanjio stope tinejdžerskih trudnoća za oko 80% i stopu pobačaja za više od 75%.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Secura|last7=Peipert|pmc=4230891|doi=10.1056/NEJMoa1400506|pages=1316–1323|issue=14|volume=371|journal=New England Journal of Medicine|title=Provision of No-Cost, Long-Acting Contraception and Teenage Pregnancy|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2014-10-02_371_14/page/1316|date=2 October 2014|first7=Jeffrey F.|first6=Qiuhong|first=Gina M.|last6=Zhao|first5=Christina M.|last5=Buckel|first4=Jennifer|last4=Mullersman|first3=Colleen|last3=McNicholas|first2=Tessa|last2=Madden|pmid=25271604}}</ref> === Obrazovanje === Nizozemski pristup sprječavanju tinejdžerskih trudnoća mnoge zemlje gledaju kao model. Kurikulum je fokusiran na vrijednosti, ponašanja, komunikaciju i pregovaračke vještine, kao i biološke aspekte reprodukcije. Mediji potiču otvoreni dijalog, a zdravstveni sustav garantira povjerljivost i neosuđujući pristup. === Pristup temeljen na apstinenciji === Neke škole provode zdravstveni odgoj koji potiče isključivo [[Apstinencija|apstinenciju]]. Dokazi ne podržavaju učinkovitost ovakvog pristupa.<ref name="Obs07">{{Citiranje časopisa|last=Ott|first=Mary A|last2=Santelli|first2=John S|date=October 2007|title=Abstinence and abstinence-only education|journal=Current Opinion in Obstetrics and Gynecology|volume=19|issue=5|pages=446–452|doi=10.1097/GCO.0b013e3282efdc0b|pmc=5913747|pmid=17885460}}</ref> Utvrđeno je da je neučinkovit u smanjenju rizika od [[HIV]]-a u razvijenom svijetu <ref name="Underhill2007">{{Citiranje časopisa|last=Underhill|first=K|last2=Operario, D|last3=Montgomery, P|date=Oct 17, 2007|editor-last=Operario|editor-first=Don|title=Abstinence-only programs for HIV infection prevention in high-income countries|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=4|pages=CD005421|doi=10.1002/14651858.CD005421.pub2|pmid=17943855}}</ref> i ne smanjuje stope neplanirane trudnoće u usporedbi sa sveobuhvatnim zdravstvenim odgojem.<ref name="Obs07" /> Također, ne smanjuje stopu seksualne aktivnosti učenika u usporedbi s učenicima koji pohađaju sveobuhvatne sate zdravstvenog odgoja.<ref name="Kohler08">{{Citiranje časopisa|last=Kohler|first=Pamela|last2=Lafferty, William|last3=Manhart, Lisa|date=Apr 2008|title=Abstinence-Only and Comprehensive Sex Education and the Initiation of Sexual Activity and Teen Pregnancy|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-adolescent-health_2008-04_42_4/page/344|journal=Journal of Adolescent Health|volume=42|issue=4|pages=344–351|doi=10.1016/j.jadohealth.2007.08.026|pmid=18346659}}</ref> === Javne politike === ==== SAD ==== U [[SAD]]-u, Zakon o osobnoj odgovornosti i radnim mogućnostima iz 1996. sadržavao je cilj smanjenja broja mladih samohranih crnih i [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci|latinoameričkih]] majki na socijalnoj skrbi, što je postalo temelj za prevenciju tinejdžerske trudnoće u SAD-u i osnivanje Nacionalne kampanje za sprječavanje tinejdžerske trudnoće, poznate pod nazivom Power to Decide.<ref name="BusinessInsider">{{Cite web|title=PRESIDENT WILLIAM JEFFERSON CLINTON STATE OF THE UNION ADDRESS|url=https://clintonwhitehouse4.archives.gov/WH/New/other/sotu.html|website=clintonwhitehouse4.archives.gov}}</ref> ''Title X'' Zakona o uslugama planiranja obitelji i istraživanje stanovništva (1970.) je inicijaitva za poticanje upotrebe kontracepcije. Njome se osiguravaju usluge planiranja obitelji onima koji nisu kvalificirani za [[Medicaid]] raspodjelom "financiranja mreži javnih, privatnih i neprofitnih tijela [za pružanje] usluga na kliznoj ljestvici na temelju prihoda".<ref>{{Cite web|last=The National Campaign to Prevent Teen and Unplanned Pregnancy|title=Policy Brief: Title X Plays a Critical Role in Preventing Unplanned Pregnancy|url=http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/Briefly_PolicyBrief_TitleX.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110807191610/http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/Briefly_PolicyBrief_TitleX.pdf|archive-date=7 August 2011|access-date=15 February 2011|accessdate=2021-09-25|archivedate=2011-08-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110807191610/http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/Briefly_PolicyBrief_TitleX.pdf}}</ref> Studije pokazuju da je, na međunarodnoj razini, uspjeh u smanjenju stopa trudnoće među tinejdžerima izravno povezan s vrstom pristupa kakav koristi ''Title X'': „Ono što se čini ključnim za uspjeh je da adolescenti znaju gdje mogu otići po informacije i usluge, da mogu tamo doći lako i sigurni su da će dobiti povjerljivu, neosuđivanu skrb te da su te usluge i zalihe kontracepcije besplatne ili koštaju vrlo malo.” <ref name="DJE"/> U adresiranju visoke stope neplaniranih tinejdžerskih trudnoća, znanstvenici se slažu da se s problemom potrebno suočiti i iz biološkog i iz kulturnog konteksta. ==== Zemlje u razvoju ==== U zemljama u razvoju programi reproduktivnog zdravlja namijenjeni tinejdžerima često su malih razmjera i nisu centralno koordinirani, iako neke zemlje poput [[Šri Lanka|Šri Lanke]] imaju sustavni okvir javnih politika za poučavanje o seksu u školama.<ref name="escap"/> Nevladine agencije poput [[International Planned Parenthood Federation|Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo]] i [[Marie Stopes International]] pružaju savjete o kontracepciji za mlade žene diljem svijeta. Zakoni protiv [[Dječji brak|brakova djece]] smanjili su, ali nisu ukinuli tu praksu. Poboljšana ženska [[pismenost]] i izgledi za obrazovanje doveli su do povećanja dobi pri prvom porodu u područjima kao što su [[Iran]], [[Indonezija]] i [[Indija|indijska]] država [[Kerala]] . === Ostalo === Tim istraživača i pedagoga u Kaliforniji objavio je popis "najboljih praksi" u sprječavanju tinejdžerske trudnoće, koji uključuje, osim prethodno spomenutih koncepata, rad na "ulijevanju vjere u uspješnu budućnost", uključivanje muškaraca u proces prevencije i osmišljavanje intervencija koje su kulturno relevantne.<ref name="joe">{{Citiranje časopisa|last=Fe Moncloa|last2=Marilyn Johns|last3=Elizabeth J. Gong|last4=Stephen Russell|last5=Faye Lee|last6=Estella West|year=2003|title=Best Practices in Teen Pregnancy Prevention Practitioner Handbook|url=http://www.joe.org/joe/2003april/tt1.php|journal=Journal of Extension|volume=41|issue=2}}</ref> == Prevalencija == U izvještajima o stopama tinejdžerske trudnoće općenito se koristi broj trudnoća na 1.000 žena koje su završile trudnoću u dobi od 15 do 19 godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20130525042927/http://www.statcan.gc.ca/kits-trousses/preg-gross/edu04_0134e-eng.htm Teenage pregnancy –Definitions].</ref> U svijetu se stope tinejdžerske trudnoće kreću od 143 na 1.000 u nekim podsaharskim afričkim zemljama do 2,9 na 1.000 u Južnoj Koreji.<ref name="oecd"/><ref name="ncbi">{{Citiranje časopisa|last=Treffers PE|year=2003|title=Teenage pregnancy, a worldwide problem|journal=Nederlands Tijdschrift voor Geneeskunde|volume=147|issue=47|pages=2320–2325|pmid=14669537}}</ref> U SAD-u je 82% trudnoća u dobi između 15 i 19 godina neplanirano.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Marnach ML, Long ME, Casey PM|year=2013|title=Current Issues in Contraception|url=https://archive.org/details/sim_mayo-clinic-proceedings_2013-03_88_3/page/295|journal=Mayo Clinic Proceedings|volume=88|issue=3|pages=295–299|doi=10.1016/j.mayocp.2013.01.007|pmid=23489454}}</ref> Prema [[UNFPA]], „U svim regijama svijeta, uključujući zemlje s visokim prihodima, djevojke koje su siromašne, slabo obrazovane ili žive u ruralnim područjima izložene su većem riziku od trudnoće nego one bogatije, dobro obrazovane ili urbane. To vrijedi i na globalnoj razini: 95% svjetskih poroda adolescenata (u dobi od 15-19 godina) događa se u zemljama u razvoju. Svake godine oko 3 milijuna djevojčica u ovoj dobnoj skupini pribjegava nesigurnim pobačajima, riskirajući svoje živote i zdravlje.” <ref name="Adolescent Pregnancy"/> Prema istraživanju [[UNICEF]]-a iz 2001. godine, u 10 od 12 razvijenih zemalja s dostupnim podacima, više od dvije trećine mladih imalo je spolne odnose još u tinejdžerskim godinama. U Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Norveškoj, Velikoj Britaniji i SAD-u taj udio iznosi preko 80%. U Australiji, Velikoj Britaniji i SAD-u spolni odnos imalo je približno 25% 15-godišnjaka i 50% 17-godišnjaka.<ref name="oecd"/> Prema ''Enciklopediji za žensko zdravlje'', objavljenoj 2004. godine, u svijetu godišnje oko 15 milijuna djevojčica mlađih od 20 godina dobije dijete. Procjene su bile da je 20–60% ovih trudnoća u zemljama u razvoju pogrešno ili neželjeno.<ref name="Teen Pregnancy">[http://www.credoreference.com/entry/sprwh/teen_pregnancy "Teen Pregnancy"] (2004) in ''Encyclopedia of Women's Health''.</ref> Organizacija [[Spasi djecu|Save the Children]] otkrila je da godišnje diljem svijeta 13 milijuna djece rode žene mlađe od 20 godina, od čega više od 90% u zemljama u razvoju. Komplikacije trudnoće i [[Porođaj|poroda]] vodeći su uzrok [[smrt]]nosti žena u dobi od 15-19 godina u takvim područjima.<ref name="savethechildren"/> == Tinejdžersko očinstvo == U nekim slučajevima, otac djeteta je suprug tinejdžerice. Začeće se može dogoditi u braku ili sama trudnoća može ubrzati stupanje brak. U zemljama poput SAD-a i Irske, većina majki tinejdžerica nije udana za oca svoje djece.<ref name="oecd"/><ref>National Campaign to Prevent Teen Pregnancy. (2007).</ref> U Velikoj Britaniji polovica svih tinejdžera s djecom samohrani su roditelji, 40% živi zajedno kao par, a 10% je u braku.<ref>"[http://www.statistics.gov.uk/statbase/ssdataset.asp?vlnk=7522&More=Y Census 2001 People aged 16–29]" ''Office For National Statistics''</ref> Roditelji tinejdžeri često su u romantičnoj vezi u vrijeme rođenja, ali mnogi očevi adolescenti ne ostaju s majkom i to često narušava njihov odnos s djetetom. Američka istraživanja obično podcjenjuju prevalenciju tinejdžerskog očinstva.<ref>{{Cite journal|last=Joyner|first=Kara|last2=Peters|first2=H. Elizabeth|last3=Hynes|first3=Kathryn|last4=Sikora|first4=Asia|last5=Rubenstein|first5=Jamie|last6=Rendall|first6=Michael S.|date=2012-2|title=THE QUALITY OF MALE FERTILITY DATA IN MAJOR U.S. SURVEYS|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3500148/|journal=Demography|volume=49|issue=1|pages=101–124|doi=10.1007/s13524-011-0073-9|issn=0070-3370|pmc=3500148|pmid=22203451|access-date=2021-09-26}}</ref> U mnogim slučajevima "otac tinejdžer" može biti pogrešan naziv. Studije Referentnog ureda za stanovništvo i Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku otkrile su da je oko dvije trećine poroda tinejdžerki u SAD-u povezano s odraslim muškarcima starijima od 20 godina.<ref>{{Citiranje časopisa|last=De Vita|last2=Carol J.|date=March 1996|title=The United States at Mid-Decade|url=http://prb.org/Publications/PopulationBulletins/1996/TheUnitedStatesatMidDecade.aspx|url-status=dead|journal=Population Bulletin|volume=50|issue=4|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724171519/http://prb.org/Publications/PopulationBulletins/1996/TheUnitedStatesatMidDecade.aspx|archive-date=July 24, 2008}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=National Center for Health Statistic|date=September 1993|title=Advance Report of Final Natality Statistics, 1991|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/mvsr/supp/mv42_03s.pdf|journal=Monthly Vital Statistics Report|volume=42|issue=3, Supplement 9}}</ref> Institut Guttmacher izvještava da je više od 40% majki u dobi od 15 do 17 godina imalo seksualne partnere tri do pet godina starije, a gotovo jedna od pet partnera šest ili više godina starijeg.<ref>Family Planning Perspectives, July/August 1995.</ref> Studija o porodu tinejdžerica iz Kalifornije iz 1990. godine izvijestila je da što je majka mlađa, veća je razlika u godinama s njenim muškim partnerom.<ref>California Resident Live Births, 1990, by Age of Father, by Age of Mother, California Vital Statistics Section, Department of Health Services, 1992.</ref> U Velikoj Britaniji, kod 72% zajednički registriranih poroda žena mlađih od 20 godina, otac je stariji od 20 godina, a gotovo 1 od 4 ima više od 25 godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20080227213726/http://www.statistics.gov.uk/downloads/theme_population/FM1_34/FM1_no34_2005.pdf FM1 Birth statistics no.34 (2005)] ''Office For National Statistics'' pp. 14–15.</ref> == Povezano == * [[Trudnoća]] * [[Kontracepcija]] * [[Pubertet]] * [[Porod]] == Reference == <references /> [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] 96jgjpnfg7arynrl9gfpsq8lwp34zs3 8 4676205 42677811 41352385 2026-08-16T01:47:13Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[MediaWiki:Gadget-section-Patrola]] na [[MediaWiki:Gadget-section-Patroliranje]] bez ostavljanja preusmjerenja 41352385 wikitext text/x-wiki Patrola da4udz0dbrmd7o5ukbwl7mcqg4azlmb 42677812 42677811 2026-08-16T01:47:25Z Aca 108187 42677812 wikitext text/x-wiki Patroliranje muruydn7w7ufaj7zu6eq83vxo4mzb69 8 4676206 42677807 41352386 2026-08-16T01:30:02Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[MediaWiki:Gadget-section-Sučelje]] na [[MediaWiki:Gadget-section-Interfejs]] bez ostavljanja preusmjerenja 41352386 wikitext text/x-wiki Sučelje jjchaov0ex846s7y95t8dlh3dss6yo8 42677808 42677807 2026-08-16T01:30:13Z Aca 108187 42677808 wikitext text/x-wiki Interfejs 3x9vu5grxes4o35k78r44ykb3jb1myy 8 4678131 42677805 42465551 2026-08-16T01:27:17Z Aca 108187 42677805 javascript text/javascript //Written and maintained by [[User:Mike.lifeguard]] function deletemods(){ 'use strict'; if (mw.config.get('wgAction') === "delete") { var wpReason = document.querySelector("#wpReason input"); if (!wpReason) return; var regexp = /(sadržaj je bio|stranica je bila prazna|sadržaj prije pražnjenja je bio)/i; if (regexp.test(wpReason.value)){ wpReason.value = ""; } } } jQuery(document).ready(deletemods); dcb8lypvln6jfsgjex6f4mynk7mp5lh 8 4678201 42677759 42487247 2026-08-15T21:10:31Z Aca 108187 obavijest na listi praćenja, radi vidljivosti rasprave 42677759 wikitext text/x-wiki <ul id="watchlist-message" style="margin-bottom:0.5em"> {{Obavijest/lista praćenja | istek = 2026-08-22 | broj = 10 | tekst = U toku je '''[[Wikipedija:Pijaca#BCHS_Arbitražni_odbor|rasprava o ideji BCHS Arbitražnog odbora]]'''. }}<!-- {{Obavijest/lista praćenja | istek = 2024-08-27 | broj = 6 | tekst = U toku je '''[[Wikipedia:Pijaca#Anketiranje_3|anketa povodom standardizacije formata datuma u potpisima i historiji izmjena]]'''. }} --></ul><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> trv6yixk71u6g9sblfo67aepbatt7jg 10 4680462 42677761 42555045 2026-08-15T21:47:52Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Odjeljak-veza]] na [[Šablon:Veza do odjeljka]] 41441484 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Section link|main}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 5jmxfrwcmdv7i9qpnr34mt0semxr19e 828 4680463 42677771 42555055 2026-08-15T22:27:51Z Aca 108187 + 42677771 Scribunto text/plain -- This module implements {{section link}}. require('strict'); local checkType = require('libraryUtil').checkType local p = {} local function makeSectionLink(page, section, display) display = display or section page = page or '' -- MediaWiki doesn't allow these in 'page', so only need to do for 'section' if type(section) == 'string' then section = string.gsub(section, "{", "&#x7B;") section = string.gsub(section, "}", "&#x7D;") end return string.format('[[%s#%s|%s]]', page, section, display) end local function normalizeTitle(title) title = mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(title, "'", ""), '"', '') title = mw.ustring.gsub(title, "%b<>", "") return mw.title.new(title).prefixedText end function p._main(page, sections, options, title) -- Validate input. checkType('_main', 1, page, 'string', true) checkType('_main', 3, options, 'table', true) if sections == nil then sections = {} elseif type(sections) == 'string' then sections = {sections} elseif type(sections) ~= 'table' then error(string.format( "type error in argument #2 to '_main' " .. "(string, table or nil expected, got %s)", type(sections) ), 2) end options = options or {} title = title or mw.title.getCurrentTitle() -- Deal with blank page names elegantly if page and not page:find('%S') then page = nil options.nopage = true end -- Make the link(s). local isShowingPage = not options.nopage if #sections <= 1 then local linkPage = page or '' if options.permalink then -- when oldid provided linkPage = 'Special:Permalink/' .. options.permalink; -- make Special:Permalink/oldid wikilink end local section = sections[1]; -- sections[1] must have a value local display = '§&nbsp;' .. section if isShowingPage then page = page or title.prefixedText if options.display and options.display ~= '' then if normalizeTitle(options.display) == normalizeTitle(page) then display = options.display .. ' ' .. display else error(string.format( 'Display title "%s" was ignored since it is ' .. "not equivalent to the page's actual title", options.display ), 0) end else display = page .. ' ' .. display end end return makeSectionLink(linkPage, section, display) else -- Multiple sections. First, make a list of the links to display. local ret = {} for i, section in ipairs(sections) do ret[i] = makeSectionLink(page, section) end -- Assemble the list of links into a string with mw.text.listToText. -- We use the default separator for mw.text.listToText, but a custom -- conjunction. There is also a special case conjunction if we only -- have two links. local conjunction if #sections == 2 then conjunction = '&#8203; and ' else conjunction = ', and ' end ret = mw.text.listToText(ret, nil, conjunction) -- Add the intro text. local intro = '§§&nbsp;' if isShowingPage then intro = (page or title.prefixedText) .. ' ' .. intro end ret = intro .. ret return ret end end function p.main(frame) local yesno = require('Module:Yesno') local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = 'Šablon:Veza do odjeljka', valueFunc = function (key, value) value = value:match('^%s*(.-)%s*$') -- Trim whitespace -- Allow blank first parameters, as the wikitext template does this. if value ~= '' or key == 1 then return value end end }) for k, v in pairs(args) do -- replace underscores in the positional parameter values if 'number' == type(k) then if not yesno (args['keep-underscores']) then -- unless |keep-underscores=yes args[k] = mw.uri.decode (v, 'WIKI'); -- percent-decode; replace underscores with space characters else args[k] = mw.uri.decode (v, 'PATH'); -- percent-decode; retain underscores end end end -- Sort the arguments. local page local sections, options = {}, {} for k, v in pairs(args) do if k == 1 then -- Doing this in the loop because of a bug in [[Module:Arguments]] -- when using pairs with deleted arguments. page = mw.text.decode(v, true) elseif type(k) == 'number' then sections[k] = v else options[k] = v end end options.nopage = yesno (options.nopage); -- make boolean -- Extract section from page, if present if page then local p, s = page:match('^(.-)#(.*)$') if p then page, sections[1] = p, s end end -- Compress the sections array. local function compressArray(t) local nums, ret = {}, {} for num in pairs(t) do nums[#nums + 1] = num end table.sort(nums) for i, num in ipairs(nums) do ret[i] = t[num] end return ret end sections = compressArray(sections) if not sections[1] then -- empty section parameter makes {{Section link}} meaningless return ('<span style="color:#d33"><span style="font-family:monospace">{{[[Template:Section link|Section link]]}}</span>: required section parameter(s) missing</span>'); -- emit error message and abandon end return p._main(page, sections, options) end return p 3ife722ldak26strbo8itln1cy2bv0t 10 4680464 42677769 42555077 2026-08-15T22:25:18Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Odjeljak-veza]] na [[Šablon:Veza do odjeljka]] 42677769 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do odjeljka]] iw6p6s4c3mkmm0cc3jixqnrpcitw32v 4 4681661 42677640 42600737 2026-08-15T12:49:37Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ novi odjeljak 42677640 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unapred zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) t7qho03dlmkltxo83v265zoyvms4vxa 42677641 42677640 2026-08-15T12:50:04Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ 42677641 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) 13tfcsxjvmu983ca3npsmckn2q4ol2s 42677650 42677641 2026-08-15T13:24:44Z Edgar Allan Poe 29250 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ odgovor 42677650 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) :Okej mi je, samo ne bih to nazivao smjernicom ako je dio smjernice. Onda je to odredba ili nešto slično. Ostalo mi je okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 15:24 (CEST) 471rbc71ws8kg5itwf5u1hpc9bxldeb 42677652 42677650 2026-08-15T13:45:38Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ odgovor 42677652 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) :Okej mi je, samo ne bih to nazivao smjernicom ako je dio smjernice. Onda je to odredba ili nešto slično. Ostalo mi je okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 15:24 (CEST) ::A načelo? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 15:45 (CEST) qgp7jp1mta4kylpe60m64h4yr4bbkq2 42677654 42677652 2026-08-15T14:00:58Z Edgar Allan Poe 29250 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ odgovor 42677654 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) :Okej mi je, samo ne bih to nazivao smjernicom ako je dio smjernice. Onda je to odredba ili nešto slično. Ostalo mi je okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 15:24 (CEST) ::A načelo? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 15:45 (CEST) :::Može. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 16:00 (CEST) owkkwstn8qyojkp2yc3yygpko713nbq 0 4685800 42677651 42346778 2026-08-15T13:27:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677651 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =São Francisco do Conde | ime_genitiv =São Francisca do Conda | izvorno_ime = | slika_panorama =SF do Conde.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_lokacijska_karta_država =Brazil | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija São Francisca u Brazilu | nadimak = | širina-stupnjevi =12 | širina-minute=39 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =38 | dužina-minute=41 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Brazil}} | lokacija1_ime =[[Države Brazila|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Bahia]] | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum= | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Prefeito]] | ime_vođe=Antonio Carlos Vasconcelos Calmon | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=262,9 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža= | površina_šira= | visina=9<ref name=cita/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2022]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=33,570<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire=40,664<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća =154.7 stan/[[km²]]<ref name=cita/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=VST | utc_pomak =-4:30 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj=71<ref name=cita/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''São Francisco do Conde''' je [[naselje]] od 33,570<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/cities/bahia/?cityid=17680 | title =São Francisco do Conde | accessdate =06.01.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> i [[općina]] od 40,664 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/bahia/2929206__s%C3%A3o_francisco_do_conde/ | title =São Francisco do Conde Municipality in Bahia | accessdate =06.01.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref>, na [[istok]]u [[Brazil]]a u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Bahia]]. == Geografija == São Francisco do Conde se nalazi na dnu [[Zaljev Svih Svetih|Zaljeva Svih Svetih]], udaljen 70 [[km]] [[sjeverozapad]]no od svoje [[metropola|metropole]] [[Salvador, Brazil|Salvadora]]. == Historija == [[Historija]] tog mjesta seže do [[1618]]. kad je na [[brdo|brdu]] Recôncavo podignut [[samostan]] sa [[crkva|crkvom]], uz koji je izraslo [[naselje]] koje je [[1698]]. dobilo [[gradska prava]] i ime São Francisco do Conde.<ref name=his/> Za [[Portugalsko kolonijalno carstvo|kolonijalnih]] vremena egzistiralo je od [[šećerna trska|šećerne trske]], to je vidljivo još i danas po [[palača]]ma, crkvama i [[šećerana]]ma podignutim za tih vremena.<ref name=his>{{cite web | url =https://saofranciscodoconde.ba.gov.br/cidade/historia/ | title =História | accessdate =06.01.2024. | language =portugalski | publisher =Prefeitura do São Francisco do Conde | archive-date =2024-01-10 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240110180832/https://saofranciscodoconde.ba.gov.br/cidade/historia/ | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|São Francisco do Conde}} * [http://saofranciscodoconde.ba.gov.br/ ''Prefeitura do São Francisco Conde'' (službene stranice)] {{pt icon}} [[Kategorija:Općine Brazila]] i0c2rgcl1b2lqhf7haq7vhyw7hp2jih 0 4690746 42677853 42660152 2026-08-16T10:00:18Z ~2026-45022-77 383946 42677853 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Četnici italijanskim vozovima.jpg|thumb|Četnici uoči ukrcavanja u vozove kojim ih Italijani prebacuju na front.]] '''Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom''' odvijala se tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]], od [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|partizanskog ustanka]] 1941. do [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] 1943. godine. Četničko-talijanska saradnja predstavlja bitan segment [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|kolaboracije četnika sa silama Osovine tokom Drugog svjetskog rata]]. Iako su četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, četnički odredi na teritoriji italijanske okupacione zone (Hercegovina, Crna Gora, Lika, Dalmacija...) bili su legalizovani kod Talijana, dobijajući hranu, oružje i municiju, a ponekad i novčana primanja.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref> Legalizovane četničke jedinice Italijani su službeno nazvali [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom]] ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}, skraćeno MVAC), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog otpora. General [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački opunomoćeni komandant u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], ističe blisku četničku kolaboraciju sa Italijanima. Kako bi ilustrovao do kog je stupnja ova saradnja uzela maha, on u više navrata za četničke formacije u službi Kraljevine Italije koristi [[Sintagma (lingvistika)|sintagmu]] »italijanski četnici«.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 231—232.</ref> Na teritoriji Jugoslavije koju su okupirali Italijani, bilo je oko 35.000 Mihailovićevih četnika koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref> Oni su učestvovali u mnogim osovinskim operacijama u Jugoslaviji, od kojih je najveća [[Bitka na Neretvi]] u februaru [[1943]], gde su četnici iz Crne Gore dopremljeni željeznicom do [[Mostar]]a, na hercegovački front. Stavljanje [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu fašističke Italije jedan je od glavnih razloga savezničkog napuštanja [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i njihovog okretanja partizanima. Zbog kolaboracije sa italijanskim okupatorom, mnogim četničkim vođama, uključujući samog Mihailovića, komandantu JVuO i drugim četničkim prvacima je suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. == Italijanska politika prema Jugoslaviji == {{main|Divide et impera}} [[Datoteka:Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg|thumb|[[Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]]] Italijanska politika prema Jugoslaviji se svodila na staru devizu: »zavadi pa vladaj« (lat. ''[[divide et impera]]''). Pre rata su podržavali i obučavali hrvatske ustaše radi rušenja Kraljevine Jugoslavije, a tokom rata su podržavali srpske četnike radi destabilisanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Razlog tome je bio [[Jadran]]ska obala. Talijanska obavještajna služba iz Zadra ovako definiše njihove interese: {{izdvojeni citat|Jedna velika Hrvatska, naklonjena ili prijateljski raspoložena prema Italiji, nemoguća je; Hrvati su istorijski bili i jesu naši neprijatelji. Razlog: Jadransko more. Naši interesi za ovo more su u čistoj suprotnosti i mi ne možemo u jednoj velikoj Hrvatskoj da oživimo i, još gore, da uspostavimo staru Austriju. S druge strane, Hrvatska nikad nije bila sposobna da živi a da se na nekog ne oslanja, pa pošto se neće oslanjati na Italiju, znači, ukoliko bude veća, utoliko će biti opasnija po nas. Stoga bi bilo poželjno da se stvori takva Hrvatska koja bi, prema svojim prirodnim mogućnostima, bila mala. Uspostavljanje Srbije može nam koristiti ako ta Srbija bude ograničena na svoje prirodne granice; jedna velika Srbija lansirala bi refren o Jadranskom moru, a tu se naši interesi sudaraju, kao što je rečeno za veliku Hrvatsku. Međutim, najveće zlo svakako predstavlja formiranje jedne velike Jugoslavije (po zamislima i po planovima Londona). S njom ne samo da Jadransko more ostaje i postaje opasnije, već se rađa i problem iredentizma u odnosu na Dalmaciju, Istru, Albaniju, Julijsku krajinu, itd.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom XIII, knj. 3, str. 461.</ref>}} O italijanskoj strategiji podupiranja neprijateljstava između Hrvata i Srba, kao i paralelnog pružanja podrške vlastima NDH i Mihailovićevim četnicima, svjedoči i general [[Edmund Glaise von Horstenau]] u svom referisanju generalu [[Alexander Löhr|Alexandru Löhru]], komandantu Jugoistoka, od 31. oktobra 1942: {{izdvojeni citat|Karakteristično je političko držanje Italijana. Južno od demarkacione linije koju oni drže postoje četničke jedinice koje su naoružane od Italijana. Oni u svakom pogledu pružaju podršku četnicima koji ubijaju Hrvate. Severno od demarkacione linije, koja je pod nemačkom kontrolom, Italijani održavaju vezu sa Eugenom Kvaternikom čija garda učestvuje u istrebljenju Srba. Dakle, u tom genocidu nad Srbima učestvuju Hrvati.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 164, fus. 28.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}} Ambivalentna politika vojnih vlasti Kraljevine Italije na okupiranim i anektiranim područjima današnje [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] najprije je bila uočena od strane njezine saveznice NDH, čiji su se dužnosnici smatrali ugroženim ovakvim povlađivanjem četnicima, a nauštrb ustaških interesa. Pretposljednjeg dana decembra 1941. godine, u [[Split]]u je održan sastanak između vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i logornika [[Sinj]]a Ivanka Poljaka, atašea pri Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu te izaslanika Ante Pavelića, i to u Jevđevićevu stanu. Tim povodom, pripadnici italijanske vojno-obavještajne službe su postavili prislušne uređaje, kako bi u potpunosti bili upoznati sa sadržajem razgovora; oni bivaju zabilježeni na deset traka. General [[Vittorio Ambrosio]], stavljajući svojim nadređenim na uvid kompletan transkript razgovora, notira o četničkom vojvodi Jevđeviću sljedeće: »Dr Jevđević, naš konfident nastanjen u Splitu«. Logornik Poljak dao je tada, između ostalog, svoje viđenje italijanske okupacione strategije: {{izdvojeni citat|Mi imamo dokaze da je italijanska vlada pružila pomoć četnicima u oružju i municiji... Italijanske trupe koje okupiraju hrvatsku teritoriju ogromno koštaju Hrvate, jer mi smo ti koji snosimo troškove okupacije. Hrvatska zbog duhovnih, političkih i privrednih razloga, a nadasve zbog vojnih razloga, ne može da ostane bez Dalmacije. Italijanima je u interesu da se Srbi i Hrvati međusobno uništavaju i da ginu: eto zbog čega su s jedne strane naši saveznici, a sa druge strane vas snabdevaju oružjem, da biste se borili. To je stara priča »podeli pa vladaj«.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?vol=13&bk=2 Izveštaj Komande 2. armije od 3. januara 1942. Generalštabu kopnene vojske o pregovorima između četničkog predstavnika Dobroslava Jevđevića i izaslanika vlade NDH logornika Poljaka], u Zbornik NOR-a, tom XIII, knjiga 2: Dokumenti Kraljevine Italije 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1972, dokument br. 2, str. 12—18.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 208—209.</ref>}} Iako su upravo italijanski fašisti doveli na vlast Pavelića, nakon srpskog ustanka će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa ovom politikom, oni će [[1942]]. započeti regrutovanje srpskih četnika u jedinice [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]]. == Hronologija == === Saradnja četnika sa Italijanima 1941. === [[File:Pavle Đurišić and Pirzio Biroli speech.jpg|thumb|upright=1.3|Kapetan [[Pavle Đurišić]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli|Pirzio Biroli]], italijanski okupacioni guverner Crne Gore.]] Za razliku od odnosa sa [[Treći Reich|Njemačkim Reichom]] i [[NDH]], saradnja četnika sa italijanskom okupacionom upravom odvijala se prilično glatko, bila je vrlo razvijena i neskrivena, svuda gdje su bili Italijani, u polovici NDH, [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sandžak]]u i [[Slovenija|Sloveniji]]. U komandi [[divizija Sassari|divizije »Sassari«]] u [[Knin]]u 29. oktobra 1941. godine [[Momčilo Đujić]] je s Talijanima potpisao sporazum o organizovanju četničkih jedinica: {{izdvojeni citat| 1. Četničke jedinice formiraće se isključivo u srpskim selima na principu dobrovoljnosti, s tim, što će postojeće jedinice imati samo lako naoružanje. 2. Četničke jedinice će se uzdržati od bilo kakve akcije protiv oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske i talijanske vojske. 3. U okolnim selima, koja će se nalaziti pod četničkom kontrolom, ustaška vlast će i dalje normalno postojati. Četnici ne mogu hapsiti ili bilo kako progoniti stanovništvo katoličke vjere, već će sve sumnjive i po javni poredak nepoželjne elemente predavati nadležnim organima Nezavisne Države Hrvatske. [...] 6. Između talijanskih vojnih vlasti, vođa četničkih odreda i starešina srpskih sela (kapetana) uspostaviće se tesna saradnja.<ref>AVII, 479, 3-14/2.</ref>}} Sličnu izjavu odanosti Italiji dao je i komandant Višegradskog četničkog odreda 1. novembra 1941. godine: {{izdvojeni citat| 1. Želimo ostati u najboljim odnosima sa okupatorskim italijanskim vlastima. 2. Mi se borimo samo za proterivanje ustaša, koji su toliko zločina počinili nad srpskim narodom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_19.htm Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda od 1. novembra 1941. majoru Bošku Todoroviću o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu]</ref>|Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu (1. novembra 1941.)}} Još tijekom prve godine okupacije, Talijani su zastupali taktiku pregovaranja s pojedinim četničkim grupama radi njihova izvlačenja iz ustaničkog tabora a zatim i angažiranja protiv NOP-a. Budući da su u četnicima našli važan oslonac u politici pacifikacije teritorije koju su okupirali, težili su oni ustrajati na provođenju toga kursa. Kako je tekao taj proces, može se doznati i iz elaborata obavještajnog oficira kod komande talijanskog Šestog korpusa kapetana Angela de Mateisa, koji je sudjelovao u pregovorima s četnicima.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Italijanski fond, kutija 322, registarski broj 6/1. Elaborat Angela de Mateisa, 5 - I 1943, upućen komandi Superslode.</ref> Osvrćući se na situaciju na prijelazu 1941/1942. godine, kapetan de Mateis piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Dakle, u jednoj teškoj borbi protiv boljševizma nismo bili sami. Jedan dio četnika indirektno je sarađivao sa nama u borbi protiv partizana, no to u početku nije bilo opšteg karaktera, a mi nismo razumeli te odnose, jer nismo znali da postoje dve suprotne struje, već smo mislili da je to rezultat ličnih stavova pojedinaca u borbi za prevlast, ali pažljivim praćenjem situacije brzo smo uvideli da postoje dve suprotne struje jedna prema drugoj, i to nacionalistička, i druga, internacionalistička. Logično proizlazi iz toga da smo nastojali da sa jednom stranom sklopimo prijateljstvo, i to baš sa nacionalistima, tim pre jer nam je sve govorilo da će savez biti tim lakše sklopiti, jer su oni svakim danom bili sve nemoćniji u borbi protiv partizana, čiji je pokret naglo rastao.}} Kao »najistaknutije ličnosti« iz četničkog tabora a koje su prihvatile suradnju s Talijanima, kapetan Angelo de Mateis ističe vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]], za koje navodi da »ne samo što istupaju na nacionalnoj osnovi protiv internacionalnog boljševizma, već su odlučno ustali protiv bilo kakve saradnje sa partizanima sa vrlo jakom propagandnom aktivnošću u kojoj iznose svoje protuteze«.<ref>[https://znaci.org/00001/41_9.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, glava U SAVEZU S TALIJANSKIM OKUPATOROM I USTAŠKIM REŽIMOM PROTIV NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA, poglavlje MJESTO I ULOGA ČETNIKA U DALJNJOJ STRATEGIJI BORBE TALIJANSKOG OKUPATORA PROTIV NOP-A]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1942. === {{main|Dinarska četnička divizija|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}} [[Datoteka:Bajo Stanišić, Pirzio Biroli and Joanikije Lipovac.jpg|thumb|desno|Četnički pukovnik [[Bajo Stanišić]], italijanski guverner Crne Gore general [[Pirzio Biroli]] i [[Joanikije Lipovac]], mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]] Kada se u narodu počelo pričati o kolaboraciji i [[Peta kolona|petokolonaštvu]], bosanski četnici su februara 1942. morali izdati saopštenje u kojem izjavljuju da je cilj pregovora "da se očuva srpsko stanovništvo", da "u zamjenu Italijani traže samo red i mir", da "nema opasnosti da će Italijani zvati naše mladiće u svoju vojsku" niti "da će se četnici pod njihovom komandom boriti protiv svoje braće Srba iz partizanskih jedinica."<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_53.htm Obaveštenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine početkom februara 1942. o cilju i toku pregovora o saradnji četnika i italijanskog okupatora</ref> Ubrzo se pokazalo da to neće biti slučaj, budući da su legalizovane četničke jedinice Italijani službeno nazvali ''Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom'' ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog pokreta otpora. Dok je politika Italije prema [[NDH]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]ma bila vrlo dobro definirana, general [[Mario Roatta]], glavnokomandujući italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, imao je od svojih nadređenih u [[Rim]]u odriješene ruke da sam odredi svoju politiku prema četnicima. Kako je upotrijebio tu slobodu pokazuje njegov izvještaj o četnicima, koji je 6. marta 1942. podnio Generalštabu kopnene vojske. Njegova politika zasnivala se na četiri točke: {{izdvojeni citat|Poduprijeti četnike u dovoljnoj mjeri da se bore protiv komunista, ali ne toliko da bi im to dopustilo preveliku širinu akcije; zahtijevati i osigurati da se četnici ne bore protiv hrvatskih snaga i vlasti; dopustiti im da protiv komunista operiraju na svoj račun (tako da »pokolju jedni druge«); i konačno, dopustiti četničkim grupama da djeluju paralelno s talijanskim i njemačkim snagama, kao što rade nacionalističke grupe (četnici i separatisti) u Crnoj Gori.<ref>Mikrofilm br. T-820, rola 53, kadar 1068.</ref><ref name="automatski generisano3">{{Cite web |url=http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |title=Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 |access-date=30. 09. 2022 |archive-date=10. 07. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041903/http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |url-status=dead }}</ref>}} Na konferenciji održanoj 29. marta 1942. u [[Ljubljana|Ljubljani]], radi dogovora o izvođenju [[Operacija Trio|operacije Trio]], general Mario Roatta je izložio plan o instrumentalizaciji četnika u cilju eliminacije partizanskih snaga. Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali i komandujući general i zapovjednik u Srbiji [[Paul Bader]], kao i general [[Vladimir Laxa]], načelnik štaba [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. General Roatta je smatrao da su četnici „neprijatelji Hrvata, ali ne neprijatelji Osovine“,<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, str. 1103.</ref> te da bi privlačenje četnika na stranu Italijana i Njemaca bila najbolja prevencija stvaranja mogućeg zajedničkog antiokupatorskog fronta: {{izdvojeni citat|»Saglasni smo da se četnici bore protiv komunista a i mi hoćemo, u krajnjoj liniji, da suzbijemo komuniste. Da li je onda celishodno, umesto da iskoristimo tu situaciju, da se borimo jednovremeno protiv komunista i četnika? Ovim načinom teramo prinudno obe strane u zajednički tabor. Izgleda mi celishodnije da najpre likvidiramo komunističku opasnost, jer, kad je jednom ova opasnost uklonjena, može se u jednoj drugoj fazi bliže prići pitanju četnika. Da docnije i ovi moraju biti uklonjeni razumljivo je samo po sebi; bilo bi nerazumno stvarati sebi sada 10000, možda 20000, neprijatelja. U prvoj fazi »suzbijanja komunista« moglo bi se računati na pomoć četnika a u najmanju ruku izolovati ih od borbe«.}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Radeta Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U izvještaju koji je krajem maja 1942. major [[Petar Baćović]] poslao generalu Mihailoviću o saradnji četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa Italijanima, kao i sa [[Legalizovani četnici|četničkim odredima legalizovanim kod kvislinških vlasti]] u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, navedeno je, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Po obaveštenjima koje sam dobio od pouzdanih ljudi, stvari sa formiranjem četničkih odreda na ovoj strani stoje ovako: <br /> Kapetan [[Pavle Đurišić]] raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu. '''O uslovima pod kojim je kapetan Đurišić dobio sve ovo od italijanskih vojnih vlasti, ne mogu ništa pozitivno reći'''.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} O borbenom savezništvu četničkih odreda u Crnoj Gori i italijanskih okupacionih vlasti, može se doznati i na osnovu izvještaja koji su [[5. maj]]a 1943. godine sačinili oficiri iz [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: {{izdvojeni citat|U proleće 1942. godine, Italijani su uspeli da postignu ''modus vivendi'' sa jednom grupom crnogorskih izdajnika. Osnovana je nova organizacija »nacionalističkih četnika« i preduzeta hitna akcija protiv antifašističkih snaga. [[Bajo Stanišić]], potčinjen Draži Mihailoviću i [[Blažo Đukanović|Đukanović]], crnogorski separatist [netačno; general Blažo Đukanović je bio, upravo obrnuto, Mihailovićev pristaša i velikosrpski nacionalist — prim.], stavili su se na čelo ove nove organizacije koja je od samog početka bila pod kontrolom neprijatelja i koja je već nanela ozbiljne gubitke onim snagama u Jugoslaviji koje se bore. Italijani su poverili ovim »nacionalističkim četnicima« dužnost da čuvaju železničku prugu [[Nikšić]]—[[Dubrovnik]], da vrše policijsku ulogu u neposrednoj blizini mesta gde su Italijani imali svoje garnizone i da pomažu italijanskim kaznenim ekspedicijama protiv jugoslovenskih antifašističkih boraca.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 72.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017.</ref>}} [[Datoteka:Bajo Stanišić with occupational governor Pirzio Biroli.jpg|minijatura|Pukovnik [[Bajo Stanišić]] (lijevo, okrenut leđima) sa okupacionim guvernerom Crne Gore generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandrom Pirziom Birolijem]] (drugi zdesna).]] Mihailovićev opunomoćenik vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] stanovao je u okupiranom [[Split]]u, i javno se sastajao sa italijanskim visokim oficirima. U okupiranim gradovima — u [[Opatija|Opatiji]], [[Rijeka|Rijeci]], [[Knin]]u, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u, [[Pljevlja|Pljevljima]] — stanovali su oficiri [[JVuO]], a povremeno su bile smeštene i cele jedinice. Četničke jedinice opremane su i snabdevane od italijanskih štabova. Veći broj oficira Italijani su pustili iz zarobljeništva da bi bili angažovani u četničkim jedinicama pod njihovom komandom.<ref name="Pop izdaje"/> Oni su dugovali lojalnost Italijanima, pa se [[Jakov Jovović]] morao pravdati guverneru Crne Gore zbog uzvika "živio Kralj Petar".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_90.htm Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru od 29. maja 1942.</ref> U desetodnevnom izvještaju koji je 20. juna 1942. godine sačinio komandujući general i komandant u Srbiji [[Paul Bader]], konstatovano je sa stanovitom zebnjom da je u Crnoj Gori na snazi koalicija tamošnjih četnika i talijanske okupacione sile.<ref>AVII, NAV—T-501, rolna 248, snimci 319—324.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha (1. januar — 31. decembar 1942), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 93, strane 494—495.</ref> General Bader zapaža da su četnici u potpunosti opremljeni od strane Italijana za borbu protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Na području Crne Gore je zbijanjem redova crnogorskih četnika — nacionalista stvoren faktor sile koju treba uzeti ozbiljno. Njih u formiranju, naoružanju i opremi, kao i u angažovanju, velikodušno pomažu Italijani. Radi se o dobro naoružanoj borbenoj grupi od nekoliko hiljada ljudi koje predvode bivši oficiri. Izgleda da je, uglavnom, postignut njen prvi cilj — razbijanje proleterske brigade na području Crne Gore. Po svojim političkim stavovima crnogorski četnici — nacionalisti su pobornici [[Velika Srbija|velikosrpske ideje]]. Treba pretpostavljati da su povezani s Mihailovićem, koga široki krugovi kao i ranije smatraju pravim vođom Srbije.|Desetodnevni izveštaj komandujućeg generala i komandanta u Srbiji od 20. juna 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o vojno-političkoj situaciji, aktivnosti partizana, sopstvenim protivmerama i obostranim gubicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i o operaciji protiv partizana na Kozari}} 16. jula 1942. godine, major Petar Baćović informiše generala Dražu Mihailovića o razmjerama četničke kolaboracije sa italijanskim okupacionim snagama: {{izdvojeni citat|Svi četnički odredi na teritoriji Hercegovine legalizovani su kod Talijana, dobijaju hranu, oružje i municiju. Platu ne primaju samo im se po neki put u vidu pomoći dodeljuju manje svote novca. Brojno stanje organizovanih četnika na teritoriji Hercegovine iznosi od 6 do 7 hiljada. Naoružanje pušaka oko 6000 kom. sa dosta automatskog oružja. Disciplina i duh dosta dobri.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} U svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, general [[Blažo Đukanović]] je 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] zaključio pisani sporazum sa armijskim generalom Alesandrom Pirciom Birolijem, italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „sarađivati na povraćaju reda, mira i javne sigurnosti u zemlji”: {{izdvojeni citat|1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista [tj. četnika i [[Lovćenska brigada|zelenaša]] — prim.], zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće: a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori; 2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. [...] 11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.<ref>Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]</ref>}} Kapetan [[Vojislav Lukačević]] (pseudonim »Rampini«) informiše 28. jula 1942. Dražu Mihailovića kako je saradnja četnika s Talijanima u [[Hercegovina|Hercegovini]] potpuna: {{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca. 12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]</ref>}} 4. septembra 1942. godine, vojvoda Dobroslav Jevđević je održao sastanak sa predstavnicima [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije Wehrmachta]]. U divizijskom izvještaju je tada navedeno da je razgovor održan na Jevđevićev zahtjev, koji je smatrao da je potrebno razjasniti „neka pitanja u vezi sa stavom nemačkog Vermahta prema delatnosti njegove grupe”, ali i da bi se „izbegao ma kakav konflikt s nemačkim oružanim snagama”. S obzirom da nije imao nikakav vojni čin u hijerarhiji JVuO, Jevđević je nazvan „političkim komesarom četnikâ iz italijanske interesne oblasti” od strane njemačkih obavještajnih oficira koji su sačinili zabilješku s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|U zoni koju su mu dodelili Italijani, između Crne Gore i granice između nemačke i italijanske interesne zone, on [vojvoda Jevđević — prim.] raspolaže sa 12.000 ljudi, naoružanih italijanskim oružjem i municijom, koji se staraju za red i mir. U toj oblasti nema više nijednog partizana. U toku akcije čišćenja grupa je pobila oko 6.500 komunista, pretežno Srba. Njen cilj je da se ponovo uspostavi i održi red i mir na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. [...] Jevđeviću je naglašeno da bi prelazak njegovih četničkih odreda preko demarkacione linije morao dovesti do oružane intervencije nemačkih jedinica. Obećano mu je da će biti obavešten u slučaju da partizanske bande pod pritiskom nemačkih ili hrvatskih jedinica pokušaju da se povuku na jug u italijansku interesnu zonu a dato mu je do znanja da se očekuju obaveštenja i u obrnutom slučaju. Jevđević je izložio spremnost u tom pogledu i predložio za dati slučaj radio-vezu. Nije osporio da izvršava direktive Draže Mihailovića.<ref>Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 145, str. 718—720.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=461&rec=315&roll=2270 NARA, T315, Roll 2270, frames no. 000456—000458.] <br /> ({{jez-njem|"Jeftevic hatte um diese Unterredung gebeten, weil ihm, wie er sagte, eine Klärung mancher Fragen bezüglich der Stellungsnahme der Deutschen Wehrmacht zur Tätigkeit seiner Gruppe notwendig erschien, um jeden Konflikt mit der Deutschen Wehrmacht zu vermeiden. </br> In einer Breitenzone, die ihm von den Italienern zwischen Montenegro und deutsch–italienischer Interessengrenze zugeweisen sei, habe er 12.000 Bewaffnete stehen, die, mit italienischen Waffen und italienischer Munition versehen, für Ordnung und Ruhe Sorge trügen. In diesem Gebiet befinde sich kein Partisane mehr. Die Gruppe habe im Verlaufe der Säuberungsaktion 6.500 Kommunisten, und zwar meist Serben, erschossen. Sein Ziel sei die Wiederherstellung und Aufrechterhaltung der Ruhe und Ordnung im Raume ganz Bosniens und der Herzegovina. </br> Jeftevic wurde bedeutet, daß ein Überschreiten der Demarkationslinie durch seine Cetnikverbände zwangsläufig zum bewaffneten Einschreiten deutscher Truppen führen müßte. Es wurde ihm Verständigung für den Fall zugesagt, daß Partisanenbanden unter dem Druck der deutschen oder kroatischen Truppen nach Süden in das italienische Interessengebiet zu entweichen versuchen und der Erwartung einer Benachrichtigung für den umgekehrten Fall Ausdruck gegeben. Jeftevic erklärte sich hierzu bereit und gegebenenfalls Funkverbindung vor. Im übrigen bestritt er nicht, den Weisungen des Drage [sic!] Mihajlovic Folge zu leisten."}})</ref>|Izveštaj 718. pešadijske divizije od 5. septembra 1942. o rezultatima razgovora nemačkih predstavnika s političkim delegatom četničke Vrhovne komande Dobroslavom Jevđevićem 4. septembra 1942. u Dobrom polju}} [[File:Pop Djujić with chetniks and Italians.jpg|thumb|left|upright=1.2|Vojvoda Momčilo Đujić i pripadnici Dinarske divizije JVuO u društvu italijanskih oficira 1942/43.]] Vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] je otišao u [[Opatija|Opatiju]], gdje će 10, 11. i 12. septembra 1942. razgovarati sa komandantom 2. italijanske armije generalom [[Mario Roatta|Mariom Roattom]]. Petar Baćović je 17. septembra izvijestio Dražu Mihailovića da je preko vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] vojvoda Trifunović-Birčanin »putem Šeste armije« uputio sljedeće upozorenje: {{izdvojeni citat|Nalazim se u komandi Druge italijanske armije, gde sam stigao u Fijumi. Kad sam saznao za vašu nameru da hoćete da napadnete neka muslimanska naselja, saopštavam vam i Baćoviću da sam apsolutno protivan takvoj akciji jer će ona baciti u novu katastrofu srpski narod u toj zoni. Ona će značiti puni prekid saradnje sa italijanskom vojskom čime počinjavamo sa naše strane pravi zločin protiv srpskog naroda. Obustavite odmah sve pripreme i da u budućnosti se nipošto ne počnu slične akcije bez mog pristanka.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 48—49.</ref>}} U depešama koje je Vrhovnoj komandi JVuO 18. i 19. septembra 1942. poslao major Baćović, eksplicitno se traži dozvola za kolaboraciju s Italijanima: {{izdvojeni citat| ''18. IX 1942.'' Birčanin saopštava da Talijani u Splitu nude platu oficirima po rešenju talijanskog ministarstva rata. Pita šta da radi. Mišljenja je da se ne prima. Od vašeg rastanka sa njim do 4. IX [[Dinarska divizija JVuO|dinarska grupa]] dobila 1.900 pušaka od Talijana. ''19. IX 1942.'' Od komunista nam preti velika opasnost, trebalo bi što pre preduzeti akcije protivu njih. Da li možemo takvu akciju izvršiti u sporazumu sa Talijanima. Sa talijanskim komandantom armije nisam se sastao iako je to tražio od mene dva puta jer nisam imao dozvolu od vas.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 49.</ref>}} 25. septembra 1942, uslijedio je nedvosmislen odgovor generala Mihailovića iz koga postaje očevidno da je komandant JVuO bio ne samo upoznat sa saradnjom svojih podređenih s italijanskim snagama na terenu, već ju je i naređivao: {{izdvojeni citat|Izvucite od Talijana što više oružja, municije, hrane i obuće. Gledajte na svaki način da dobijete brdske topove i bacače sa našom poslugom. Brdski topovi i bacači imaće presudnu ulogu i cela stvar biće svršena jednom za svagda. Neka [[Dobroslav Jevđević|Jevđa]] upotrebi svu veštinu za ovo dobijanje kao što je [[Pavle Đurišić|Pavle]] proletos dobio.<ref>AVII, Ča, 2/1—9, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 296—297.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} [[File:Italians and chetniks against the partisans.jpg|thumb|Italijani i četnici u zajedničkom pohodu protiv partizana, na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu polju]] kod [[Knin]]a, ljeto 1942. godine]] 26. septembra 1942. komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] poslao je izvještaj Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa vojvodama [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunovićem-Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]]: {{izdvojeni citat|Jevđević je smatrao celishodnim da — u jednom memorijalu — iznese svoju iskrenu saradnju sa nama, zapisavši između ostalog — doslovno: »Saradnja sa Italijanima vratila je našem narodu mogućnost da živi u miru, da radi i da se posveti porodici. Saradnja sa Italijom je od presudnog interesa za srpski narod i nikad Srbin neće ustati protiv italijanske vojske jer bi takav postupak, pored toga što bi predstavljao nezahvalnost i zločin, bio takođe i velika ludost. Bez obzira na ishod rata, bratstvo u oružju i zajednički prolivena krv (četnici su u borbi protiv komunista izgubili preko 600 ljudi) cementiraće srdačno prijateljstvo sa Italijom. Nikakva londonska Vlada ni bilo koji drugi faktor neće nas skrenuti od ovog puta i ove politike, jer jedino to prijateljstvo je u stanju da omogući ostacima srpskog naroda da prežive«.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 888.</ref>|Izvještaj komandanta italijanske 2. armije generala [[Mario Roatta|Maria Roatte]] od 26. septembra 1942. Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđevićem]]}} Glas o četničko-italijanskoj saradnji širio se i van italijanske okupacione zone. Tako je major [[Žarko Todorović]], komandant Beograda JVuO, 29. oktobra 1942. javio Mihailoviću da je »potrebno korigovati rad Jevđevića i Birčanina«. Major Todorović još navodi: {{izdvojeni citat|Stižu neprekidno žalbe da njihovi ljudi u vaše [tj. Mihailovićevo] ime ubijaju nevino stanovništvo i da se je prešla svaka dopuštena granica saradnje sa Italijanima. Poznato vam je da na toj teritoriji ima saradnje čak i sa ustašama. Ovo sve daje za pravo komunistima i separatistima...<ref>AVII, Ča, 2/1–21, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 299.</ref>}} [[Datoteka:Ilija Trifunović-Birčanin and Italian collaboration.jpg|thumb|Izvještaj generalštabnog kapetana Radovana Ivaniševića iz Splita o kolaboraciji vojvode Ilije Trifunovića-Birčanina sa italijanskim okupatorom.]] Na sastanku koji je 12. i 13. oktobra 1942. godine održan u [[Split]]u, razmatrana je situacija u vezi sa izvođenjem [[Operacija Dinara|operacije »Dinara«]]. General Mario Roatta je tada iznio podatak da jedinice MVAC na teritoriji dva talijanska okupaciona korpusa broje oko 15.000 četnikâ, kao i da su organizirane kao pomoćne trupe: {{izdvojeni citat|''Formacije M.V.A.C. koje su dva arm. korpusa dosad organizovala'' </br> a) — ''VI arm. korpus'': </br> sada raspolaže sa oko 15 bataljona s prosečnom jačinom od 400 ljudi; </br> smatra da može računati ukupno na 6000—7000 sigurnih četnika i 3000—4000 nezavisnih četnika; </br> razdelio je ukupno 1500 pušaka i 10 puškomitraljeza; </br> smatra da njemu podređene četničke formacije raspolažu ukupno sa 10000—12000 pušaka (zato smo im mi ustupili samo mali broj ovih); [...] </br> b) — ''XVIII arm. korp.'': </br> raspolaže samo četničkim formacijama (Srbi, pravoslavne vere); raspoložive formacije dostižu ukupno 5100 naoružanih ljudi (koji raspolažu takođe i sa 13 mitraljeza); </br> smatra da je na teritoriji div. »Sasari« već izvršen najveći napor za regrutovanje;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_13_2.htm Zbornik, tom XIII (ital. dokumenti), knj. 2], dokument 100, strana 781.</ref>|Zapisnik sa sastanka komandanta Više komande oružanih snaga »Slovenija—Dalmacija« s komandantima 6. i 18. armijskog korpusa održanog 12. i 13. oktobra 1942. u Splitu radi analize operacije »Dinara« i drugih aktuelnih pitanja}} U telegramu koji je 9. novembra 1942. uputio Menegelo Dinčić, otpravnik poslova ambasade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Bern]]u, jasno je istaknuto da su jugoslovenski partizani jedini borci protiv okupatora, dok četnički pokret pod Mihailovićevom komandom, makar u oblastima posjednutim od strane Talijana, nedvojbeno ima kvislinški karakter: {{izdvojeni citat|Borbu sa Talijanima vode danas isključivo partizanski odredi u planinskim delovima Dalmacije. Ti odredi u kojima podjednako učestvuju Hrvati i Srbi bez kompromisa istupaju protiv Talijana i protiv ustaša. Stanovništvo njih podjednako pomaže u energičnom stavu prema Italiji i prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. S druge strane četnici u Dalmaciji i Hercegovini — isključivo Srbi — sarađuju sa Italijanima u borbi protiv partizana i ne istupaju više protiv ustaša. Talijani njih pomažu sa oružjem, municijom i novcem. Njihovu akciju u Hercegovini vodi Jevđević, a u Dalmaciji pop Đujić i Niko Novaković. Oni stalno i javno govore da rade isključivo po naređenju đenerala Mihailovića. Koristeći na taj način autoritet ministra vojnog Kraljevske vlade, oni vrše presiju na oficire koji se sklonili u Dalmaciju da im se pridruže. Istu presiju vrše na te oficire i Talijani pozivajući ih u borbu protiv boljševizma po primeru đenerala Nedića i Mihailovića a kao prijatelje Talijana. Ovo je vrlo štetno i može imati teške posledice. Neophodno je potrebno da Kraljevska vlada u ovom pitanju zauzme energičan stav, da spreči bratoubilački rascep koji uzima sve više maha.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_234.htm Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] posećivao je komandu talijanske Druge armije u Sušaku i ugovarao zajedničke operacije. Tokom oktobra [[1942]]. izvedene su zajedničke operacije [[Operacija Alfa|Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]], u kojoj su učestvovale i snage [[NDH]]. Za jednu od takvih operacija Italijani su decembra [[1942]]. brodovima prevezli 3000 četnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] iz [[Metković]]a u [[Split]], a zatim kamionima u [[Knin]]. U izvještaju koji je 18. novembra 1942. godine sastavio i potpisao general [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, povoljnim se ocjenjuje potpisivanje [[Suradnja četnika sa NDH|četničko-ustaških ugovora]] (najprije zbog pacifikacije velikih dijelova NDH), ali i osjeća njemački zazor od snage i uticaja koje su jedinice MVAC stekle kao integralni dio četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju. Na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije]] situacija je ipak zategnuta. Italijanski antikomunistički odredi i blizina Srbije uliva četničkim vođama nadu i pouzdanje da će izdržati. Razbijanje italijanskih antikomunističkih odreda (kao i razbijanje D. M. — organizacije) u velikoj meri bi oslabilo moral i otpornu snagu ostalih četničkih grupa.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 54.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=362&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj - „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden. Im Bereich der 718.Div. ist die Lage trotzdem gespannter. Die ital. Antikommunisten–Verbände und Nähe Serbiens, geben den Cetnik–Führern Hoffnung und Zuversicht, zum Durchhalten. Die Zerschlagung die ital. Antikommunisten–Verbände /sowie die Zerschlagung der D.M.–Organisation/ würde Moral und Widerstandswille der übrigen Cetnikgruppen stark lähmen."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} General [[Alexander Löhr]] je sačinio zapis na 180 stranica (čekajući u istražnom zatvoru u [[Beograd]]u na početak sudskog procesa), u kome se prisjeća događaja iz vremena okupacije. O snazi i brojnosti četničkih jedinica na teritoriji italijanske okupacione zone, Alexander Löhr je ostavio sljedeće podatke: {{izdvojeni citat|Kad sam primio [[Armijska grupa E|XII armiju]] (avgusta 1942) doznao sam da se u [[Zapadna Hrvatska|zapadnoj Hrvatskoj]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nalaze mnogobrojni Mihailovićevi četnici – bilo ih je navedeno, mislim 35.000, koje su Italijani podržavali. No oni su sve ovo odricali. U novembru 1942. [[Adolf Hitler|Firer]] je doneo odluku da se sve ukloni što ne pripada regularnoj italijanskoj ili hrvatskoj vojsci. [...] <br /> Na teritoriji koju su okupirali Italijani, od [[Sušak]]a do zaključno Crne Gore, nalazio se veliki broj – prema docnijim podacima oko 35.000 Mihailovićevih četnika, koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima. U Crnoj Gori bilo je takođe separatističkih i jugoslovenskih četnika koji nisu slušali Mihailovića. I ove su Italijani snabdevali.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom 1942. godine, vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a preko nje u velikoj mjeri i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska emigrantska vlada]], stekle su prilično jasnu sliku o tome što se zbiva na teritoriju okupirane Jugoslavije, uključujući tu i činjenicu da četnici Draže Mihailovića na područjima pod talijanskom kontrolom kolaboriraju s Talijanima protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_57.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SPORNO PITANJE KOLABORACIJE]</ref> Britanski major Piter Boj ({{jez-engl|Peter Boughey}}), oficir [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] ({{jez-engl|Special Operations Executive}}, SOE), prezentirao je 29. decembra 1942. na brutalan način majoru Radoju Kneževiću, šefu vojnog kabineta predsjednika vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], svoja saznanja o razmjerama kolaboracije Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom, kao i o nemogućnosti da se ona sakrije: {{izdvojeni citat|2. — Đeneral Mihailović otvoreno sarađuje sa [[Italijani]]ma i njegovi odredi potpuno naoružani prebacuju se italijanskim kamionima u [[Zapadna Bosna|zapadnu Bosnu]] za borbu protiv partizana i to u zajednici sa italijanskim trupama. Kaže da se baš danas vodi bitka severno od [[Mostar]]a između jednog Dražinog odreda od 2.400 ljudi iz Crne Gore u zajednici sa Italijanima protivu partizana. 3. — Major Boj je rekao: Draža Mihailović je kvisling isto kao [[Milan Nedić|Nedić]], jer Nedić sarađuje sa Nemcima a Draža sa Italijanima. Odredi đenerala Mihailovića uopšte sada ne vode borbu, a nama [[Englezi]]ma potrebno je da baš sada stupe u borbu, a ne kroz dva ili četiri meseca. Kada se savezničke trupe budu iskrcale na [[Balkan]]u, onda je nama sve jedno da li će nam prići Nedić, [[Ion Antonescu|Antonesku]] ili đeneral Mihailović. Onda će biti sve dockan.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 56.</ref>}} [[Datoteka:Operation Alfa 1942.jpg|minijatura|Hercegovački četnici (Nevesinjski korpus JVuO; komandant: kapetan [[Milorad Popović]]) zajedno sa italijanskim oficirima. Fotografija načinjena u vrijeme izvođenja [[Operacija Alfa|operacije Alfa]] ([[Prozor]], oktobar 1942)]] Kada je riječ o odnosu spram četnika tokom 1942. godine, okupirana Jugoslavija predstavlja ratnu pozornicu na kojoj dolazi do razmimoilaženja dvaju saveznika — [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]]. Naime, Vrhovna komanda Wehrmachta je italijansko protežiranje četnika smatrala pripremom terena za promjenu strane, tj. okretanje Italije [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Godina 1942, što se tiče saradnje nemačke i italijanske armije, bila je zadovoljavajuća. Jedini izuzetak bio je prostor Jugoslavije, gde je došlo do otvorenog sukoba između nemačkih i italijanskih vojnih vlasti. Za Nemce, problem je pre svega bio u stavu italijanske 2. armije, koja je lokalnu vlast u delovima Dalmaciji i istočne Hercegovine predala četnicima. Ovo se posredno odnosi na komandanta italijanske 2. armije, generala Roatu ([[Mario Roatta|Roatta]]), koga [[Adolf Hitler|Hitler]] nije voleo. General Roata je, sredinom 1942. godine, naoružao četničke jedinice i to u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ovaj potez generala Roate mnogo je razbesneo hrvatske i nemačke vojne vlasti. Četnički je pokret, godine 1942, bio priznat od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, a general [Roatta] je preko te akcije pripremao teren da Italija pređe na stranu Saveznika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemačka i njeni saveznici)}} Tokom 1942. i 1943. godine, Draža Mihailović je boravio u Crnoj Gori, gdje je pod zaštitom Italijana i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] organizovao svoj štab u blizini [[Kolašin]]a. Italijani su četnike snabdijevali oružjem, municijom, ostalom vojnom opremom, davali im plate po osnovu prijavljenog broja ljudstva i formirali zajedničke taktičke sklopove za borbu protiv partizana, uglavnom od četničke pješadije i italijanske artiljerije. Krajem 1942. i početkom 1943. godine, četnici su predstavljali najsnažniju kolaboracionističku grupaciju u Crnoj Gori, i prema pouzdanim podacima, imali su oko 20.300 ljudi pod oružjem. Od tog broja, nešto više od 15.000 bilo je pod komandom Pavla Đurišića, dok je pod komandom Baja Stanišića bilo oko 5.000 boraca.<ref>Др Живко Андријашевић, Историја Црне Горе, Вукотић медиа, Београд, 2016, стр. 302—303.</ref> Također, tijekom druge i treće godine okupacije Jugoslavije najveći je dio četničkih snaga u onim dijelovima hrvatske marionetske države koje su okupirali Talijani služio kao talijanske pomoćne trupe, i to u formi Dobrovoljačke antikomunističke milicije (Milizia Volontaria Anti-Comunista ili MVAC). Prema generalu [[Giacomu Zanussiju]], koji je još kao pukovnik bio pomoćnik načelnika štaba Roattine Druge armije, u talijanskim dijelovima marionetske Hrvatske bilo je 19.000 — 20.000 četnika organiziranih u MVAC, a Talijani su ih opskrbili znatnom količinom opreme: 30.000 pušaka, 500 mitraljeza, 100 bacača, 15 artiljerijskih oruđa, 250.000 ručnih bombi, 7,000.000 metaka, 7.000-8.000 pari obuće. U ovaj spisak vjerojatno nije uračunato oružje, municija i oprema koja je četnicima isporučena za vrijeme sve tri faze [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] (tzv. četvrte neprijateljske ofenzive), zimi 1942/1943, čije su količine morale biti velike.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1943. === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[File:Jevdjevic and Italians.jpg|thumb|Hercegovački četnički vojvoda Dobroslav Jevđević u prisustvu italijanskih oficira, poziva narod u borbu protiv partizana.]] [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] S ovlašćenjem maršala [[Ugo Cavalero|Uga Kavalera]], general [[Mario Roatta]] je na sastanku održanom u Rimu 3. januara 1943. godine iznio pred generala [[Alexander Löhr|Löhr]]a prijedlog o razoružavanju četnika po okončanju [[Operacija Weiss|operacije Weiss]]: {{izdvojeni citat| '''Izveštaj za Nj. Eksel. generala Lera''' 1) — Pod italijanskom komandom ima 19.000 »četnika« grupisanih u bande. Od ovih: <br /> — 3.000 duž žel. pruge Ogulin — Vrhovine, <br /> — 8.000 između Gračac i Knin, <br /> — 8.000 u Hercegovini. <br /> 2) — Severna grupa, koja je mala, ne izaziva naročitu zabrinutost, ali ne sme da bude razoružana u prisustvu drugih grupa zato da bi se izbeglo prerano alarmiranje ovih. <br /> 3) — Što se tiče razoružavanja ostalih dveju grupa preporučuje se poseban metod. Ako ostavimo ove grupe u oblastima u kojima se sada nalaze i odjednom im naredimo da polože oružje, u tom slučaju možemo biti sigurni da će masu, koja složno bude pružila otpor potpomoći mesno pravoslavno stanovništvo i da će se ona pridružiti partizanima.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039.</ref>|Predlog generala Roate od 3. januara 1943. generalu Leru o razoružanju četnika i njihovom broju pod italijanskom komandom}} Stoga, general Roatta predlaže da četnici budu prvo maksimalno iskorišteni od strane sila Osovine u borbi protiv partizana, prije nego ih se stavi pred svršen čin (»nameru o razoružanju četnika treba kriti do kraja«): {{izdvojeni citat|5) — Tokom druge operacije, tj. kad se nemačke i italijanske trupe budu podelile, može se četnicima govoriti približno ovako: <br /> »Sada je čitava teritorija oslobođena ili skoro oslobođena od partizana. Nošenje oružja od strane civilnih bandi nema više svrhe, pa prema tome ne može se više tolerisati: stoga položite oružje«.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039—1040.</ref>}} Njemački opunomoćeni general u [[NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] podnio je 13. januara 1943. Glavnom komandantu jugoistočne Evrope izvještaj, a koji se tiče posjeta generala Roatte Zagrebu, kratko prije njegovog premještaja sa položaja komandanta Superslode. Izvještaj sadrži veoma zanimljive informacije o intenzitetu saradnje Italijana i četnika: {{izdvojeni citat|S obzirom na problem četnika koji je pokrenuo [[Ante Pavelić|Pavelić]], ispalo je da Roatta pod svojom zastavom ima 3.000 četnika oko Plaškog i Vrhovina, 8.000 oko Knina od kojih su 3.000 iz Hercegovine i još 8.000 u Hercegovini — što ukupno iznosi 19.000 četnika. Da ti četnici ne čine ni koraka bez istovremenih naređenja DM (Draže Mihailovića) poznato nam je iz neosporivih dokumenata. 7.000 tih četnika naoružavaju, snabdijevaju i plaćaju Talijani. [...] Roatta je rekao Paveliću da bi moglo doći vrijeme kad će za pacifikaciju Hercegovine biti potrebno pozvati i onih 20.000 četnika koji su smješteni u Crnoj Gori, a služe Talijanima. Također je planirano povećanje tog kontigenta za daljnjih 10.000 ljudi. Uzme li se u obzir sve to, Roatta sigurno ne razmišlja o razoružanju svojih četnika...<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref><ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569.</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta, u vrijeme priprema za izvođenje operacije »Weiss«, pominje se identična cifra u procjeni brojnosti četničkih jedinicâ u službi italijanskog okupatora: {{izdvojeni citat|''4. februar'' <br /> Sastanak nemačkih i italijanskih komandanata u vezi operacije “[[Operacija Weiss|Vajs 1]]”. Obe strane slažu se, da Hrvati nisu sposobni da sami održavaju red u svojoj državi. Italijanski general [[Mario Roatta|Roata]] usprotivio se nemačkom predlogu da Italijani razoružaju četnike, koji imaju oko 19.000 boraca.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Njemački oficiri zaduženi za vođenje dnevnika konstatiraju koliko je bilo teško prekinuti saradnju četnika i Talijana, nominujući generala Maria Roattu kao najodgovornijeg za održavanje ove konekcije: {{izdvojeni citat|''27. januar'' <br /> Nemački poslanik u [[Zagreb]]u, [[Siegfried Kasche|Kasche]] izrazio je svoju zabrinutost zbog stanja na području rudnika boksita, kod [[Mostar]]a i upozorio je na četničku opasnost. Naš oficir za vezu, međutim, tvrdi da je stanje kod Mostara sasvim mirno i da tamo ne preti opasnost od komunista, pošto to područje pripada interesnoj sferi četnika. Naša komanda za Jugoistok predlaže, da se u pogledu četnika, malo sačeka, jer je general Roata emocionalno jako vezan za četnike i tek kada dođe na njegovo mesto neki drugi general, može da se očekuje odlučnija akcija Italijana protiv četnika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Karta koju je pripremio Glavni stožer [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] i koja je datirana 17. januara 1943. godine, dijeli četnike na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske u tri grupe: talijanske četnike, koncentrirane na području Otočca u Lici, na području Knina u sjevernoj Dalmaciji i u istočnoj Hercegovini; četnike usredotočene u centralnom dijelu Bosne i dijelovima istočne Bosne u blizini istoimene rijeke, a koji kolaboriraju s NDH; te pobunjene četnike koji drže omanje predjele u sjeveroistočnoj Bosni i na području istočno od Sarajeva.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> U Vrhovnu komandu JVuO je 21. januara 1943. stigla depeša, poslata tri dana ranije od strane vojvode Dobroslava Jevđevića (pseudonim »Ištvan«), u kojoj se u optimističkom tonu najavljuje početak operacije: {{izdvojeni citat|Danas stiglo odobrenje iz Rima da Crnogorci idu preko Hercegovine. Našim trupama odobren pokret kad Crnogorci krenu od Prozora. Naš pravac Grahovo — Glamoč. Talijani daju hranu, osoblje radio-stanica, snabdevanje i sanitet. Bjelajca zadržavaju za posebnu akciju koju oni vrše sa njim za čišćenje Like. Nemci i Italijani zatvaraju ostupne pravce. Za naše ljudstvo daju 100 metaka vojniku, 1.000 puškomitraljescu, 10 teških bacača sa 3.000 granata. Komandant armije [general Roatta — prim.] izjavio je da se divi našoj vojsci i daje joj sve. Organizaciju oslobođene zone prepuštaju nama. Putujem danas u Hercegovinu. Regulisao sam pasoš i vodim sa sobom radio telegrafistu sa podmornice. Jevđević.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_28.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 18. januara do 4. februara 1943. godine]</ref>}} Prvog dana februara 1943. godine, četnički komandant je uputio svojim pretpostavljenim sljedeći telegram: „Verujem da ćemo Tetkiće [četnički naziv za Italijane — prim.] moći koristiti protivu [[Ustaše|ustaša]] i Nemaca na slučaj njihove želje da uđu u italijansku zonu. Interesantan je izveštaj o govoru talijanskog pukovnika u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Ponovite vašu depešu br. 171.“ Naime, 31. januara u štab su Draže Mihailovića pristigle dvije depeše koje se odnose se na govor koji je održao neimenovani italijanski pukovnik, nakon što je izvršio smotru i inspekciju četničkih jedinica. Tom prilikom, ovaj visoki oficir je navodno izjavio: „Braćo Srbi četnici, i mi ćemo svi biti četnici. Mi ćemo se boriti zajednički za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i Veliku Italiju.“<ref>Arhiv VII, Ča, k. 293, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 19. februara 1943. godine]</ref> Posljednjeg dana februara 1943, u cilju koordinacije četničko-okupatorskih djejstava tokom [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], major [[Zaharije Ostojić]] naređuje vojvodi [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] da učini sve kako bi od Italijana (»broj 22«) i Nijemaca (»broj 11«) obezbijedio snabdijevanje snaga JVuO hranom, oružjem i streljivom, kao i da ugovori sektore na kojima bi četnici, neuznemiravani od strane njemačkih trupâ, mogli preduzeti učinkovito »čišćenje od boljševika«: {{izdvojeni citat|Da se sa brojem 11 i brojem 22 sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje od boljševika zona: Rama—Prozor—Šujica—Livno—Makarska—Morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve—Rama, s tim da broj 11 na ovu zonu ne prelazi već očisti ostalu zonu severno. Da broj 22 dade municiju, hranu i automatska oruđa za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem mi ćemo imati ustvari oko 15.000, a onih pet pravo je da dignemo. Da obezbede davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje. Da broj 22 da svojih pet hiljada ljudi i obezbedi prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama, da za svaku kolonu da radio stanice i telefonski materijal.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_57.htm Naređenje komandanta Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića od 28. februara 1943. vojvodi Dobrosavu Jevđeviću da se sporazume sa italijanskim i nemačkim okupatorima o podeli operacijskih zona između njih i četnika za borbu protiv jedinica NOVJ u dolini Neretve]</ref>}} U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], iz komande Jugoistoka poslato je uputstvo generalu [[Rudolf Lüters|Rudolfu Lütersu]], komandantu njemačkih trupa u [[NDH]], kojim se podsjeća da četnici predstavljaju pomoćne trupe koje se bore pod komandom italijanskih oficira, i preporučuje da bi ih zato na frontu trebalo držati odvojeno od njemačkih jedinicâ i snagâ NDH: {{izdvojeni citat|21.2.43: Uputstvo komande Jugoistoka Komandantu njemačkih trupa u Hrvatskoj o odnosu prema četnicima pod italijanskom komandom. Sve naoružane formacije koje ne pripadaju italijanskoj armiji ili oružanim snagama NDH imaju se smatrati neprijateljima i tako se prema njima i odnositi; Italijanskoj komandi 2. armije je upućena molba, da pomoćne četničke jedinice drži dalje od njemačkih trupa.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=440 National Archive Washington, T311, Roll 175, frame no. 000435.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugoistoka za februar 1943 (28. februar 1943.).}} Italijani su veoma cijenili doprinos četnika zajedničkim ratnim naporima u antipartizanskim operacijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. U dopisu načelnika štaba komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda kapetana [[Radovana Ivaniševića]] od 28. februara 1943. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], navode se djelovi govora italijanskog generala [[Umberta Spiga]]: {{izdvojeni citat|General Spigo, komandant XVIII Italijanskog Armiskog korpusa, u prisustvu majora Baćovića i njegovog načelnika štaba, zatim majora Paloševića, Dr. Svilokosa i dva đenerala sa dva pukovnika italijanske vojske, između ostalog izjavio je danas sledeće: <br /> 1.— Četničke jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini, Gornjoj Lici, pa čak i u Slovenačkoj, vrlo su dobro organizovane i rade požrtvovano, složno i disciplinovano i na opšte zadovoljstvo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_61.htm Obaveštenje načelnika Štaba Komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda od 28. februara 1943. komandantu Dinarske oblasti o razgovoru sa generalom Spigom]</ref>}} 26. februara 1943. godine, na sastanku održanom u Rimu između [[Benito Mussolini|Benita Mussolini]]ja i [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]], upravo u trenutku dok se vode najteže borbe na Neretvi između JVuO i NOVJ, bilo je riječi o balkanskom ratištu. Prethodno, [[Adolf Hitler|Hitler]] je Mussoliniju uputio pismo u kome je poručio da „nema nikakve razlike između partizana i četnika, jer su i jedni i drugi jednaki u mržnji protiv Nemačke i Italije“, založivši se za prekid naoružavanja četnika od strane okupatora i njihovo razoružavanje. General [[Vittorio Ambrosio]], načelnik Glavnog generalštaba italijanske vojske, koji je prisustvovao sastanku, složio se da četnike treba razoružati u budućnosti, ali je istakao da treba priznati da su se „četničke formacije dobro borile, da su pretrpele velike gubitke i da su partizanima zadale velike gubitke“, kao i da je u tom trenutku „celishodno da se bore za nas s obzirom da nemamo dovoljno jedinica i da neke čak moramo izvući.“ Na sastanku, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duče]] je iznova naglasio strateški značaj upotrebe četničkih jedinica u italijansku korist: {{izdvojeni citat|Ovo je gerila u kojoj 8.000 četnika iz Hercegovine pruža veću pomoć nego 2-3 [italijanske] divizije, upravo zbog toga što su se specijalizovali za takvu vrstu rata.<ref>Zbornik NOR-a, XIII/3, Beograd, 1976, str. 118-121: Zabeleška Vrhovne komande o sastanku nemačkih i italijanskih predstavnika, održanom 26. februara 1943. u Rimu, povodom nastavljanja operacije „Vajs“.</ref><ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>|[[Benito Mussolini]]}} Na kraju, Mussolini je ipak popustio pod Hitlerovim pritiskom, što je konstatovano i u ratnom dnevniku Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' <br /> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} [[File:144 Draza Mihajlovic.jpg|thumb|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“ ([[Draža Mihailović]])]] U to vreme, glavni štab četničkog vođe generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]] se nalazio u okupiranoj Crnoj Gori, uz dozvolu Italijana. Draža Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika S. W. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zbog stavljanja Jugoslovenske vojske u otadžbini u službu fašističke Italije, [[28. mart]]a 1943. [[Vinston Čerčil]] protestuje kod predsjednika [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne strane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom... Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, nego njegovi sugrađani [[Jugosloveni]], a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca.|[[Vinston Čerčil]]}} Originalno tumačenje italijansko-četničkih odnosa koje vjerno odslikava stav najviših italijanskih instanci prema pokretu Draže Mihailovića, formulisao je zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]] na savjetovanju kod Benita Mussolinija, održanom 3. marta 1943. u Rimu povodom početka [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] i njemačkog zahtjeva za razoružanjem četničkih odreda u službi Italijana (MVAC).<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIII, knjiga 3 (Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Kraljevine Italije: 1. januar 1943 — septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dok. 39, str. 127—131.</ref> Pored Mussolinija i Robottija, sastanku su prisustvovali i načelnik italijanskog Generalštaba general [[Vittorio Ambrosio]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli]]. General Robotti je na sastanku izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki četnik koga razoružamo znači gubitak dva čoveka: gubi se jedan saveznik i stvara se jedan neprijatelj.|Zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]]}} General Mario Robotti je sačinio službenu zabilješku nakon sastanka kod Mussolinija. General Robotti prenosi Dučeove poglede na odnose sa Nijemcima u vezi sa pitanjem Mihailovićevih četnika. Šef italijanske fašističke vlade bio je sasvim saglasan sa svojim zapovjednicima u okupiranoj Jugoslaviji da treba vješto izigrati njemačkog saveznika, tj. očuvati četničke jedinice u ulozi pomoćnih snagâ italijanske vojske, sve do »bar približnog okončanja borbe protiv partizana«. U zabilješci Robotti citira i riječi generala Ambrosija: „Ni u kom slučaju ne bi smelo doći do razoružavanja četnika, a ukoliko se već ide na to onda je potrebna krajnja obazrivost, jer četnici su se hrabro borili i još uvek se bore s nama protiv partizana i stoga zaslužuju priznanje za svoje odvažno držanje i naše poverenje... Po mojoj oceni, to znači 50.000 neprijatelja više; naime, 25.000 saveznika koje ćemo izgubiti i 25.000 saveznika koje će dobiti partizani.“ General Mario Robotti navodi kako su se i on i general Pirzio Biroli, pored generala Ambrosija, dosljedno zauzimali za nastavak vojne saradnje sa četničkim odredima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|U 20 časova bili smo dovedeni kod šefa vlade, i to Ambrozio, Pircio Biroli i ja. Duče je počeo s tim što nas je upoznao sa jednim dužim Hitlerovim pismom. U pismu se iznose poznati razlozi u prilog razoružanju četnika. Hitler je opsednut strahom od eventualnog engleskog upada na Balkan i izražava uverenje da bi se »'''naši četnici'''« u slučaju takvog upada takođe našli na strani neprijatelja, a oni ionako ne kriju svoju privrženost Draži Mihailoviću. Pircio Biroli i ja nismo isključivali takvu mogućnost. Jedino smo tražili da se razmotri: '''sve dok iskrcavanje ne bude stvarnost, četnici se bore s nama protiv partizana, a najveća opasnost preti zasad od komunista. Bolje je da četnike do kraja iskoristimo nego da ih odjednom razoružamo i time ih pošaljemo u zagrljaj neprijatelja'''. Mi navodimo poznate činjenice koje se ne mogu osporiti o njihovoj lojalnosti prema nama i o našem uverenju da bi bila gruba greška njih sada baciti u more.<ref>NAW, T—821, Roll 252, frames 319—323.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 32, str. 65—66.</ref>}} Javna i sveobuhvatna saradnja četnika sa italijanskom vojskom, kao i njihova potčinjenost okupatoru, nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] vojne i obavještajne organe. U izvještaju koji je [[5. maj]]a 1943. godine sastavio [[Ured za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], četnička je kolaboracija s neprijateljem podrobno istražena: {{izdvojeni citat|Italijani su takođe uspeli da stvore svoju antigerilsku koaliciju četnika u Hercegovini. U stvari, četnici u ovom području su bolje organizovani i bolje opremljeni nego u bilo kojem drugom kraju. Oni su stacionirani zajedno sa italijanskim i hrvatskim regularnim trupama i ustašama u gotovo svakom gradu u Hercegovini i Južnoj Bosni. Izgleda da vojni talenat generala Draže Mihailovića ima najviše zasluga za odličnu organizaciju hercegovačkih fašističkih četnika. Ovi četnički odredi koje nadziru Italijani i koji su stacionirani u gradovima u kojima se nalaze i italijanski garnizoni, dobili su trostruku dužnost: a) da aktivno vode operacije protiv jugoslovenske oslobodilačke armije; b) da šire antisavezničku propagandu među stanovništvom c) da vrše pomoćnu policijsku ulogu među lokalnim stanovništvom. Ovi četnički odredi opremljeni su od strane Italijana, ali imaju i nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017-1018.</ref>}} Pošto je, prema proceni komandanta Jugoistoka [[Alexander Löhr|Aleksandera fon Lera]], operacijama „Vajs“ i „Mostar“ definitivno trebalo da budu uništene glavnina NOVJ i „[[Bihaćka Republika|Titova država]]“, on je nakon toga predviđao preduzimanje operacije za razoružanje četnika Draže Mihailovića. U tom smislu, Ler 14. marta 1943. predlaže Vrhovnoj komandi Vermahta da naredi izvođenje operacije „[[Operacija Crno|Švarc]]“, čiji je cilj razoružanje četnika Draže Mihailovića na prostoru istočne Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301544—7.</ref> U naređenju [[Adolf Hitler|Hitler]]ovog glavnog štaba za izvođenje operacije piše: {{izdvojeni citat|Nakon uništenja Titove komunističke države, treba pristupiti uništenju organizacije i oružanih snaga nacionalnog Srpstva pod komandom Draže Mihailovića, da bi se obezbedila pozadina u slučaju neprijateljskog iskrcavanja na Balkanu. Borbena dejstva izvoditi brzo i bezobzirno. <br /> Vreme početka operacije „Švarc“ javiti što pre. <br /> 2) S obzirom na uske veze komandanata D. M. sa italijanskim vlastima, Fireru je naročito stalo da se akcija drži u strogoj tajnosti, kako u vezi njenog cilja tako i sve pripreme za akciju. <br /> Komandant Jugoistoka će izvestiti gde i kada će se, zbog neophodnih taktičkih razloga ili zbog priprema u vezi snabdevanja, održati neophodna pripremna savetovanja, dajući podatke o tome koje italijanske vlasti učestvuju u tome. Vrhovna komanda zadržava sebi pravo da o tome donese odluku.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301543.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 42, str. 190—191, fus. 3.</ref>}} Čak i nakon Mussolinijeva popuštanja pod Hitlerovim pritiskom, vođa Trećeg Reicha je gajio apsolutno nepovjerenje spram svog glavnog saveznika u [[Evropa|Evropi]] u vezi razoružavanja četnikâ, što postaje vidljivo i iz ratnog dnevnika Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|Vrhovna komanda javlja komandi za Jugoistok da je Hitler odobrio operaciju “Švarc”. Važno je da se, nakon uništenja Tita, uništi i Mihailovićev pokret. Pošto se zna za bliske veze Mihailovića s italijanskim vojnim snagama, Hitler posebno naglašava da se najoštrije pazi na to da se nemačke prave namere prema četnicima skrivaju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. marta 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] Edmund Glaise von Horstenau piše u svom ratnom dnevniku o brojnom stanju četničkih snagâ u Crnoj Gori i NDH pred početak [[Operacija Crno|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Četnici, naoružani srpski nacionalisti, službeno se dele u dve grupe. Jedna grupa deluje u italijanskoj zoni odgovornosti i njih ima oko 40.000. Italijani ih snabdevaju i naoružavaju. Protiv te grupe uperena je glavnina naših snaga kako bi se opet uspostavio „mir i red“ na toj teritoriji. Italijanska 2. armija (komanda se nalazi u [[Sušak]]u, pored [[Rijeka|Rijeke]]) uvek okleva kada treba da krene u akciju protiv četnika. Druga grupa četnika su čisti revolucionari. Na čelu im se nalazi jugoslovenski „ministar rata i vrhovni komandant“ Draža Mihailović. On se u to vreme sa svojim štabom nalazio u [[Kolašin]]u, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. S njim je bilo i nekoliko engleskih oficira. Njihova brojnost nije poznata. Između četnika Draže Mihailovića i italijanskih četnika postoji bliska saradnja. Vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je svojevremeno bio bosanski, a kasnije i jugoslovenski poslanik. On je neka vrsta oficira za vezu između Mihailovića i pojedinih komandanata italijanske 2. armije ([[Vittorio Ambrosio|Ambrozio]], [[Mario Roatta|Roata]], [[Mario Robotti|Roboti]]).<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 230–231.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u NDH}} Četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka 1. brdska divizija i razoružala i pohapsila Đurišićeve četnike u Kolašinu. Četnici nisu pružali otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana, koji to nisu dopustili. Italijani su opkolili zgradu gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, te na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izvještaj svjedoči o brizi koje su za četnike ispoljavali italijanski fašisti: {{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]</ref>|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}} Nakon toga je general [[Walter Stettner|Valter Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, lično zahtijevao od generala [[Ercole Roncaglia|Erkolea Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore "ne sme ni jedan četnik da bude razoružan".<ref name="sr.wikisource.org">{{Cite web |title=Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130133836/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |deadurl=yes }}</ref> Nakon što je Štetner nastavio da insistira: "Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam", Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio: {{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.<ref name="sr.wikisource.org"/>}} [[Datoteka:Momčilo Đujić with an Italian officer.jpg|thumb|Vojvoda [[Momčilo Đujić]] sa italijanskim oficirom Bernardijem. (Fototeka [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja Beograd]])]] Pukovnik Tomazo Grinjoli radio je u Štabu italijanske 2. armije, gde je bio zadužen za rad sa četnicima u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru. Posle kapitulacije Italije priključio se nemačkim trupama u Rijeci i dalje je ostao da radi na četničkom pitanju, pokušavajući da obnovi i ojača četničke organizacije, naročito u Lici. Bio je lični prijatelj vojvode Momčila Đujića i mnogih drugih četničkih komandanata u jugozapadnoj Hrvatskoj. Ostao je uz četnike do kraja i sa vojvodom Đujićem se 1945. povukao u Italiju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vre menu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref> Navodi iz pisma koje je [[Momčilo Đujić]] uputio 22. juna 1943. potpukovniku Mladenu Žujoviću (nakon što su ga Italijani uhapsili i internirali), jasno upućuju na zaključak da je komandant Dinarske divizije JVuO italijanskog pukovnika smatrao bliskim prijateljem, a odnose s okupacionim vlastima najboljim mogućim: {{izdvojeni citat|Na moju intervenciju danas je došao kod mene u Dinaru sa Sušaka gospodin pukovnik Grinjoli, inače osvedočeni prijatelj Srpskog naroda. Interesovao sam se za sudbinu Vašu i onih koji su odvedeni sa Vama. Izručio mi je pozdrave od brata vojvode Jevđevića i svih ostalih. Rekao mi je da će pporučnika Žarka Božovića i poručnika Milu Babića da mi dopremi ovamo i stavi na raspoloženje. To isto rekao mi je i za Vas da će učiniti, u koliko se Vi stim složite, napominjući da ste Vi izjavili želju da se vratite za Srbiju. Ja Vas molim da odustanete od Vaše namere, da dođete ovamo i da me pomognete u teškoj borbi protiv komunizma u Dinarskoj Oblasti. Ako dođe do toga zamolite našeg zajedničkog prijatelja pukovnika Grinjola da Vas prebaci sa avionom do Zadra, a iz Zadra — pošto me obavestite — poslaću Vam naš auto koji će Vas prebaciti k nama u Dinaru. Ovo je sve što sam mogao za sada da učinim. Naši odnosi sa Italijanima teku i dalje normalno u najboljoj prijateljskoj atmosferi, i mi smo uvereni da će tako ostati i do kraja i da će konačno biti krunisani trajnim prijateljstvom između naša dva naroda. [...] Nadam se da ćemo se uskoro videti, a u koliko to nebi bilo ma iz kojih razloga — ušto ne verujem, molim Vas da mi pišete preko našeg zajedničkog prijatelja gospodina pukovnika Grinjola.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 76—77.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 798—799.</ref>}} Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Dražom Mihailovićem je bila upoznata sa široko rasprostranjenom praksom kolaboracije četnikâ s okupatorom počev od jeseni 1941. godine, sve do povlačenja italijanskih trupa u oktobru 1943. Potpukovnik [[Mladen Žujović]], komandant svih četničkih jedinica u Zapadnoj Bosni, Lici, Dalmaciji i Hercegovini (Žujović je na toj poziciji naslijedio vojvodu Iliju Trifunovića-Birčanina), u pismu poslatom 6. avgusta 1943. na negativan način karakteriše ulogu vojvode Momčila Đujića i [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], čiji je Đujić zapovjednik bio, kao i majora [[Slavko Bjelajac|Slavka Bjelajca]]. Mladen Žujović zapaža da je „u prečanskim krajevima četništvo sinonim skoro razbojničke bande“, kao i da je u potpunosti bilo stavljeno u službu okupatora: {{izdvojeni citat|Vojska je u glavnom sedela u žicama i samo povremeno odlazila u tz. akciju čišćenja terena. Krvavi experimenti ponavljali su se dosta često ali niko nije iskorišćavao bolna iskustva svake od tih akcija. Poslije svakog čišćenja trupe su vraćane u žicu a partizani se vraćali na stara mesta. I kaogod što su Italijani pogrešno radili, držali se žice a teritoriju napuštali partizanima, tako su radili i naši s tom samo razlikom što su povremeno izlazili iz žica i vodili borbe sa partizanima u kojim je akcijama često puta učestvovala i talijanska vojska. Kako je svaka od tih akcija bila propraćena pljačkom pa i zločinima to je svet i iz tog razloga smatrao četnike običnim zločincima i tuđinskim plaćenicima. Na ličkom sektoru imalo je više discipline i reda i u vojničkom pogledu situacija je bila mnogo bolja. Ali suvišna podčinjenost italijanskoj politici navela je Bjelajca na neopravdano napuštanje Like i on sada drži jedan uzan sektor, kao što znate, koji se može smatrati kao zastor ili mostobran čija je dužnost zaštita italijanskog garnizona na Rijeci i Sušaku.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 888—889.</ref>|Potpukovnik [[Mladen Žujović]]}} U pismu poslatom početkom septembra 1943, vojvoda Momčilo Đujić, komandant Dinarske divizije JVuO, upućuje zapovjedniku sektora [[Knin]] generalu Francescu Giangrecu izraze »iskrenog prijateljstva«: {{izdvojeni citat|Od 1. jula 1941. godine rame uz rame sa Italijanskom vojskom borim se protivu zajedničkog neprijatelja–komunista u oblasti Dinare. Za sve ovo vreme objektivna i pravedna ocena mojeg ličnog držanja, mojeg vojničkog i političkog rada ne može mi se prebaciti da sam i najmanjim svojim gestom pokazao akt neprijateljstva ili sumnje prema italijanskoj vojsci i Italijanskom narodu, jer mi to ne bi dozvolili moja čast i moj Srpski ponos, pošto bi to bilo suprotno mojem stavu iskrenog prijateljstva i saradnje sa italijanskim narodom — stavu kojeg sam zauzeo od prvoga dana pa do danas, a kojega želim da i dalje nastavim na suprot svega onoga što mi se podmeće sa raznih strana i sa tendencijom da se naši prijateljski odnosi raskinu na štetu i jednih i drugih a na korist onih trećih kojima prijateljstvo Srba i Italijana ometa njihove političke kombinacije.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 160, reg. br. 14/2 (H–X–240).</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 205, str. 952.</ref>}} U dvonedjeljnom izvještaju o situaciji u italijanskoj okupacionoj zoni iz sredine avgusta 1943. godine, sastavljenom od strane njemačkog štaba za vezu pri II italijanskoj armati, uobličen je jezgrovit sud o četnicima i [[Ideologija četnika|njihovoj ideologiji]], kao i o povodu za upuštanje u kolaboraciju s vojskom Kraljevine Italije: {{izdvojeni citat|Nacionalistički četnici, koji svoj glavni zadatak vide u uništenju komunističkog banditskog pokreta, a u cilju stvaranja velikosrpske države pod [[Kralj Petar II Karađorđević|kraljem Petrom]], tražili su i našli su kontakt sa Italijanima i borili su se zajedno sa njima protiv komunističkog ustaničkog pokreta, koji se sve više širio i koji je i u vojnom i u političkom pogledu dobro rukovođen. Četnici su trpeli najveće gubitke, pa je demoralizacija bivala sve jača, što je delom dovodilo do prelaska u redove komunista, jer su četnici od strane Italijana bili nedovoljno naoružavani i hranjeni.<ref>AVII, NAV-T-313, r. 193, s. 7453136—43.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, str. 492—493.</ref>|Petnaestodnevni izveštaj Nemačkog štaba za vezu pri Italijanskoj 2. armiji od 14. avgusta 1943. o vojno-političkoj situaciji, diverzijama i obostranim gubicima na italijanskom okupacionom području}} [[Kapitulacija Italije]] 8. septembra 1943. godine i odlazak talijanskih jedinica iz njihove okupacione zone u Jugoslaviji, nije za četnike značio samo gubitak dragocjenog izvora snabdijevanja; to je također značilo gubitak vlasti nad velikim dijelom seoskih područja u Crnoj Gori, [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] i [[Lika|Lici]], gdje su oko godinu i pol četnici vršili tu vlast uz talijanski pristanak.<ref>[https://znaci.org/00001/40_60.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, GLAVA DEVETA: Od sloma Italije do bitke za Srbiju]</ref> == Tumačenja == {{izdvojeni citat|Nemačko nastojanje da se krene u temeljno i sistematsko uništavanje četničkog pokreta bilo je od samog početka teško, pošto su one četničke jedinice, koje su se nalazile na terenu italijanske okupacione zone, imale odlične veze sa najvišim italijanskim vojnim vlastima.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|thumb|Italijanski oficir u društvu četnika]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], oficiri iz Vrhovne komande njemačkog Wehrmachta zaduženi za vođenje ratnog dnevnika analiziraju „veoma komplikovanu situaciju“ u kojoj su se nalazile zaraćene strane u okupiranoj Jugoslaviji, koja je dodatno usložnjena saradnjom Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom: {{izdvojeni citat|Prvi koji se digao protiv nas bio je [[Draža Mihailović]]. Borba protiv njega bila je za nas otežana činjenicom da su italijanske okupacione snage podržavale njega i njegove ljude – i to više ili manje sasvim otvoreno, a sve je to otežavalo proces stabilizacije mlade hrvatske države. Polako, ali nezadrživo prvenstvo u ustaničkom pokretu od strane četnika prešlo je iz ruku četnika na stranu komunističkog pokreta, koga je vodio “Tito” (pravo ime mu je [[Josip Broz]]). U prvo vreme Tita su podržavali Sovjeti, a Mihailovića Angloamerikanci, tako da smo imali po tom pitanju veoma komplikovanu situaciju: Četnike su podržavali naši saveznici Italijani, a i naši neprijatelji Englezi. Italijani su neprestano nastojali da četnike upotrebe u borbi protiv komunista, premda smo mi Italijanima dali nepobitne dokaze da Mihailović najuže sarađuje sa saveznicima i da mu je jedini cilj da iskoristi Italijane, kako bi i njih u pogodnom trenutku izbacio iz zemlje.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Walter Roberts]], koji je početkom [[1960]]-ih radio kao službenik [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Državni sekretarijat SAD|State Departmenta]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], u svojoj knjizi ''Tito, Mihailovic and the Allies, 1941–1945'' (“Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945“) potvrđuje da je italijansko-četnička saradnja obuhvaćala krupne dijelove teritorije okupirane Jugoslavije te da je uspostavljena još 1941. godine: {{izdvojeni citat|Bilo je, kao što smo videli, ubedljivih dokaza da je „saradnja“ Italijana i crnogorskih četnika nastala još početkom jeseni 1941. kada je Mihailović još uvek bio u Srbiji. Godine 1942, ova „saradnja“ je porasla do takvih razmera da su italijanske i četničke trupe nastupale kao združene snage tokom [[Treća neprijateljska ofanziva|Treće ofanzive]] protiv partizana u Crnoj Gori. Isto tako, u drugim delovima zemlje koju su okupirali Italijani, posebno u Dalmaciji i Hercegovini, koje su činile sastavni deo Nezavisne Države Hrvatske, dolazilo je do sklapanja dogovora između lokalnih četničkih komandanata i italijanske vojske. Dva četnika koja su imala posebnu ulogu bili su [[Dobrosav Jevđević]] u Hercegovini i Pop [[Momčilo Đujić]], severnije. Koliko je Mihailović zaista imao kontrole nad njima nije dovoljno jasno. To da su oni postigli sporazume sa italijanskim zapovednicima tokom 1942. sami, bez prethodnog znanja Mihailovića, veoma je izvesno. Zapravo, postojanje ovih sporazuma koji su omogućavali lokalnim četničkim jedinicama italijansko oružje, odeću i hranu, pod uslovima da ih četnici ne napadaju, Mihailović je kasnije negirao. Posebno se razbesneo kada je saznao da je Jevđević početkom januara 1943. učestvovao na vojnoj konferenciji Osovine [u Rimu — prim.] pre početka [[Operacija Weiss|Četvrte ofanzive]] protiv partizana.<ref>Valter Roberts, Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945, Čigoja štampa, Beograd, 2013, str. 94.</ref>}} U poslijeratim memoarima naslovljenim ''Otto milioni di baionette'' („Osam miliona bajoneta“), general [[Mario Roatta]], zapovjednik svih italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, opisuje proces približavanja Italijana četnicima, ali i podozrenja koje je ovaj savez izazivao kod [[Nacistička Nemačka|Nijemaca]] i [[NDH|hrvatskih kvislinških vlasti]]: {{izdvojeni citat|Četnička politička obojenost, njihovi indirektni odnosi sa »saveznicima« i njihov program za budućnost nisu zanimali tog komandanta i on je »ignorirao« te stvari. On je samo utvrdio i iskorištavao postojeću činjenicu da su na teritoriju pod njegovom komandom »četnici« djelovali u našu korist. Tim gore po Hrvate i Nijemce u drugim krajevima, koji nisu htjeli ili znali da od »četnika« stvore svoje saveznike. Tako smo usprkos protestima Berlina i Zagreba i naporima vlade u Rimu (koja je često mijenjala svoje mišljenje i napokon prihvatila njemačko stanovište) sa svoje strane nastavili kolaborirati s »četnicima«. Dotične formacije snabdijevali smo oružjem itd. i tako ih učinili regularnim (kao što su bile i druge dobrovoljačke formacije) sve dok nisu dosegle ukupnu jačinu od oko 30.000 ljudi. Tek u posljednjim danima italijanske okupacije, popuštajući njemačkom pritisku, italijanska komanda se postepeno odrekla njihove [četničke] saradnje.<ref>[https://znaci.org/00003/482.pdf Mario Roatta: OTTO MILIONI DI BAIONETTE], str. 177. <br /> ({{jez-ita|"L'etichetta politica dei «Cetnizi», le loro relazioni indirette con gli «Alleati» ed il loro programma futuro non interessavano detto comandante, che li «ignorava», e che constatava e sfruttava unicamente il fatto contingente, ossia che nel territorio di sua giurisdizione i «Cetnizi» agivano a nostro favore. Tanto peggio per croati e tedeschi se nelle altre regioni non volevano o non sapevano farsi — anch'essi — di detti «Cetnizi» degli alleati. Cosi, malgrado le proteste di Berlino e di Zagabria, e le sollecitazioni del Governo di Roma (che su tale argomento mutò spesso di opinione, per poi adottare la tesi tedesca), si continuò da parte nostra a servirsi della collaborazione «cetnica». Le formazioni in parola erano state rifornite di armi ecc., e quasi regolarizzate (come, del resto, le altre formazioni volontarie), sino a raggiungere la forza complessiva di circa 30.000 uomini. È solo negli ultimi tempi della occupazione italiana, che, cedendo alle pressioni germaniche, il Comando italiano rinunciò gradatamente alla loro collaborazione."}})</ref>}} Sâm četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]] je 31. I 1943. svojim potčinjenim komandantima ovako objasnio rezon kolaboracije sa »Tetkićima«, tj. Italijanima: {{izdvojeni citat|U pogledu varijante za razoružanje Tetkića moramo još biti strpljivi. Oni nam još mogu poslužiti za borbu protiv komunista a isto tako vrlo lako nam mogu poslužiti i za borbu protiv ustaša i Nemaca. Tetkići ljubomorno čuvaju zarobljenu teritoriju Pavelićeve Hrvatske pa ćemo ih lako koristiti i protivu Nemaca i protivu Hrvata utoliko pre što Nemcima sve slabije ide na istočnom frontu pa je i jaz između njih i Tetkića sve dublji. U pogledu savezničke pomoći za ostvarivanje varijante nisam mogao dobiti ništa niti smo im nešto naročito predlagali. Iskustvo nas uči use i u svoje kljuse. Ali bi naravno u takvom slučaju tražio hitnu pomoć. Glavno je za naše odluke da imamo što pre jačinu i situaciju Nemaca i ustaša, kao i šta rade. Posle toga možemo tek donositi odluke. Mislim samo da nam u ostvarivanju ciljeva još Tetkići mogu poslužiti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_25.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića od 10. do 31. januara 1943. godine]</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu]] * [[Milizia Volontaria Anti Comunista]] * [[Dinarska četnička divizija]] * [[Momčilo Đujić]] * [[Bajo Stanišić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] jgxxy5xvx2o1r6i22n5lxj7pkdpt597 42677854 42677853 2026-08-16T10:12:58Z ~2026-45022-77 383946 42677854 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Četnici italijanskim vozovima.jpg|thumb|Četnici uoči ukrcavanja u vozove kojim ih Italijani prebacuju na front.]] '''Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom''' odvijala se tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]], od [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|partizanskog ustanka]] 1941. do [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] 1943. godine. Četničko-talijanska saradnja predstavlja bitan segment [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|kolaboracije četnika sa silama Osovine tokom Drugog svjetskog rata]]. Iako su četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, četnički odredi na teritoriji italijanske okupacione zone (Hercegovina, Crna Gora, Lika, Dalmacija...) bili su legalizovani kod Talijana, dobijajući hranu, oružje i municiju, a ponekad i novčana primanja.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref> Legalizovane četničke jedinice Italijani su službeno nazvali [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom]] ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}, skraćeno MVAC), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog otpora. General [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački opunomoćeni komandant u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], ističe blisku četničku kolaboraciju sa Italijanima. Kako bi ilustrovao do kog je stupnja ova saradnja uzela maha, on u više navrata za četničke formacije u službi Kraljevine Italije koristi [[Sintagma (lingvistika)|sintagmu]] »italijanski četnici«.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 231—232.</ref> Na teritoriji Jugoslavije koju su okupirali Italijani, bilo je oko 35.000 Mihailovićevih četnika koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref> Oni su učestvovali u mnogim osovinskim operacijama u Jugoslaviji, od kojih je najveća [[Bitka na Neretvi]] u februaru [[1943]], gde su četnici iz Crne Gore dopremljeni željeznicom do [[Mostar]]a, na hercegovački front. Stavljanje [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu fašističke Italije jedan je od glavnih razloga savezničkog napuštanja [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i njihovog okretanja partizanima. Zbog kolaboracije sa italijanskim okupatorom, mnogim četničkim vođama, uključujući samog Mihailovića, komandantu JVuO i drugim četničkim prvacima je suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. == Italijanska politika prema Jugoslaviji == {{main|Divide et impera}} [[Datoteka:Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg|thumb|[[Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]]] Italijanska politika prema Jugoslaviji se svodila na staru devizu: »zavadi pa vladaj« (lat. ''[[divide et impera]]''). Pre rata su podržavali i obučavali hrvatske ustaše radi rušenja Kraljevine Jugoslavije, a tokom rata su podržavali srpske četnike radi destabilisanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Razlog tome je bio [[Jadran]]ska obala. Talijanska obavještajna služba iz Zadra ovako definiše njihove interese: {{izdvojeni citat|Jedna velika Hrvatska, naklonjena ili prijateljski raspoložena prema Italiji, nemoguća je; Hrvati su istorijski bili i jesu naši neprijatelji. Razlog: Jadransko more. Naši interesi za ovo more su u čistoj suprotnosti i mi ne možemo u jednoj velikoj Hrvatskoj da oživimo i, još gore, da uspostavimo staru Austriju. S druge strane, Hrvatska nikad nije bila sposobna da živi a da se na nekog ne oslanja, pa pošto se neće oslanjati na Italiju, znači, ukoliko bude veća, utoliko će biti opasnija po nas. Stoga bi bilo poželjno da se stvori takva Hrvatska koja bi, prema svojim prirodnim mogućnostima, bila mala. Uspostavljanje Srbije može nam koristiti ako ta Srbija bude ograničena na svoje prirodne granice; jedna velika Srbija lansirala bi refren o Jadranskom moru, a tu se naši interesi sudaraju, kao što je rečeno za veliku Hrvatsku. Međutim, najveće zlo svakako predstavlja formiranje jedne velike Jugoslavije (po zamislima i po planovima Londona). S njom ne samo da Jadransko more ostaje i postaje opasnije, već se rađa i problem iredentizma u odnosu na Dalmaciju, Istru, Albaniju, Julijsku krajinu, itd.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom XIII, knj. 3, str. 461.</ref>}} O italijanskoj strategiji podupiranja neprijateljstava između Hrvata i Srba, kao i paralelnog pružanja podrške vlastima NDH i Mihailovićevim četnicima, svjedoči i general [[Edmund Glaise von Horstenau]] u svom referisanju generalu [[Alexander Löhr|Alexandru Löhru]], komandantu Jugoistoka, od 31. oktobra 1942: {{izdvojeni citat|Karakteristično je političko držanje Italijana. Južno od demarkacione linije koju oni drže postoje četničke jedinice koje su naoružane od Italijana. Oni u svakom pogledu pružaju podršku četnicima koji ubijaju Hrvate. Severno od demarkacione linije, koja je pod nemačkom kontrolom, Italijani održavaju vezu sa Eugenom Kvaternikom čija garda učestvuje u istrebljenju Srba. Dakle, u tom genocidu nad Srbima učestvuju Hrvati.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 164, fus. 28.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}} Ambivalentna politika vojnih vlasti Kraljevine Italije na okupiranim i anektiranim područjima današnje [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] najprije je bila uočena od strane njezine saveznice NDH, čiji su se dužnosnici smatrali ugroženim ovakvim povlađivanjem četnicima, a nauštrb ustaških interesa. Pretposljednjeg dana decembra 1941. godine, u [[Split]]u je održan sastanak između vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i logornika [[Sinj]]a Ivanka Poljaka, atašea pri Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu te izaslanika Ante Pavelića, i to u Jevđevićevu stanu. Tim povodom, pripadnici italijanske vojno-obavještajne službe su postavili prislušne uređaje, kako bi u potpunosti bili upoznati sa sadržajem razgovora; oni bivaju zabilježeni na deset traka. General [[Vittorio Ambrosio]], stavljajući svojim nadređenim na uvid kompletan transkript razgovora, notira o četničkom vojvodi Jevđeviću sljedeće: »Dr Jevđević, naš konfident nastanjen u Splitu«. Logornik Poljak dao je tada, između ostalog, svoje viđenje italijanske okupacione strategije: {{izdvojeni citat|Mi imamo dokaze da je italijanska vlada pružila pomoć četnicima u oružju i municiji... Italijanske trupe koje okupiraju hrvatsku teritoriju ogromno koštaju Hrvate, jer mi smo ti koji snosimo troškove okupacije. Hrvatska zbog duhovnih, političkih i privrednih razloga, a nadasve zbog vojnih razloga, ne može da ostane bez Dalmacije. Italijanima je u interesu da se Srbi i Hrvati međusobno uništavaju i da ginu: eto zbog čega su s jedne strane naši saveznici, a sa druge strane vas snabdevaju oružjem, da biste se borili. To je stara priča »podeli pa vladaj«.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?vol=13&bk=2 Izveštaj Komande 2. armije od 3. januara 1942. Generalštabu kopnene vojske o pregovorima između četničkog predstavnika Dobroslava Jevđevića i izaslanika vlade NDH logornika Poljaka], u Zbornik NOR-a, tom XIII, knjiga 2: Dokumenti Kraljevine Italije 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1972, dokument br. 2, str. 12—18.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 208—209.</ref>}} Iako su upravo italijanski fašisti doveli na vlast Pavelića, nakon srpskog ustanka će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa ovom politikom, oni će [[1942]]. započeti regrutovanje srpskih četnika u jedinice [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]]. == Hronologija == === Saradnja četnika sa Italijanima 1941. === [[File:Pavle Đurišić and Pirzio Biroli speech.jpg|thumb|upright=1.3|Kapetan [[Pavle Đurišić]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli|Pirzio Biroli]], italijanski okupacioni guverner Crne Gore.]] Za razliku od odnosa sa [[Treći Reich|Njemačkim Reichom]] i [[NDH]], saradnja četnika sa italijanskom okupacionom upravom odvijala se prilično glatko, bila je vrlo razvijena i neskrivena, svuda gdje su bili Italijani, u polovici NDH, [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sandžak]]u i [[Slovenija|Sloveniji]]. U komandi [[divizija Sassari|divizije »Sassari«]] u [[Knin]]u 29. oktobra 1941. godine [[Momčilo Đujić]] je s Talijanima potpisao sporazum o organizovanju četničkih jedinica: {{izdvojeni citat| 1. Četničke jedinice formiraće se isključivo u srpskim selima na principu dobrovoljnosti, s tim, što će postojeće jedinice imati samo lako naoružanje. 2. Četničke jedinice će se uzdržati od bilo kakve akcije protiv oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske i talijanske vojske. 3. U okolnim selima, koja će se nalaziti pod četničkom kontrolom, ustaška vlast će i dalje normalno postojati. Četnici ne mogu hapsiti ili bilo kako progoniti stanovništvo katoličke vjere, već će sve sumnjive i po javni poredak nepoželjne elemente predavati nadležnim organima Nezavisne Države Hrvatske. [...] 6. Između talijanskih vojnih vlasti, vođa četničkih odreda i starešina srpskih sela (kapetana) uspostaviće se tesna saradnja.<ref>AVII, 479, 3-14/2.</ref>}} Sličnu izjavu odanosti Italiji dao je i komandant Višegradskog četničkog odreda 1. novembra 1941. godine: {{izdvojeni citat| 1. Želimo ostati u najboljim odnosima sa okupatorskim italijanskim vlastima. 2. Mi se borimo samo za proterivanje ustaša, koji su toliko zločina počinili nad srpskim narodom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_19.htm Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda od 1. novembra 1941. majoru Bošku Todoroviću o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu]</ref>|Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu (1. novembra 1941.)}} Još tijekom prve godine okupacije, Talijani su zastupali taktiku pregovaranja s pojedinim četničkim grupama radi njihova izvlačenja iz ustaničkog tabora a zatim i angažiranja protiv NOP-a. Budući da su u četnicima našli važan oslonac u politici pacifikacije teritorije koju su okupirali, težili su oni ustrajati na provođenju toga kursa. Kako je tekao taj proces, može se doznati i iz elaborata obavještajnog oficira kod komande talijanskog Šestog korpusa kapetana Angela de Mateisa, koji je sudjelovao u pregovorima s četnicima.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Italijanski fond, kutija 322, registarski broj 6/1. Elaborat Angela de Mateisa, 5 - I 1943, upućen komandi Superslode.</ref> Osvrćući se na situaciju na prijelazu 1941/1942. godine, kapetan de Mateis piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Dakle, u jednoj teškoj borbi protiv boljševizma nismo bili sami. Jedan dio četnika indirektno je sarađivao sa nama u borbi protiv partizana, no to u početku nije bilo opšteg karaktera, a mi nismo razumeli te odnose, jer nismo znali da postoje dve suprotne struje, već smo mislili da je to rezultat ličnih stavova pojedinaca u borbi za prevlast, ali pažljivim praćenjem situacije brzo smo uvideli da postoje dve suprotne struje jedna prema drugoj, i to nacionalistička, i druga, internacionalistička. Logično proizlazi iz toga da smo nastojali da sa jednom stranom sklopimo prijateljstvo, i to baš sa nacionalistima, tim pre jer nam je sve govorilo da će savez biti tim lakše sklopiti, jer su oni svakim danom bili sve nemoćniji u borbi protiv partizana, čiji je pokret naglo rastao.}} Kao »najistaknutije ličnosti« iz četničkog tabora a koje su prihvatile suradnju s Talijanima, kapetan Angelo de Mateis ističe vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]], za koje navodi da »ne samo što istupaju na nacionalnoj osnovi protiv internacionalnog boljševizma, već su odlučno ustali protiv bilo kakve saradnje sa partizanima sa vrlo jakom propagandnom aktivnošću u kojoj iznose svoje protuteze«.<ref>[https://znaci.org/00001/41_9.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, glava U SAVEZU S TALIJANSKIM OKUPATOROM I USTAŠKIM REŽIMOM PROTIV NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA, poglavlje MJESTO I ULOGA ČETNIKA U DALJNJOJ STRATEGIJI BORBE TALIJANSKOG OKUPATORA PROTIV NOP-A]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1942. === {{main|Dinarska četnička divizija|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}} [[Datoteka:Bajo Stanišić, Pirzio Biroli and Joanikije Lipovac.jpg|thumb|desno|Četnički pukovnik [[Bajo Stanišić]], italijanski guverner Crne Gore general [[Pirzio Biroli]] i [[Joanikije Lipovac]], mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]] Kada se u narodu počelo pričati o kolaboraciji i [[Peta kolona|petokolonaštvu]], bosanski četnici su februara 1942. morali izdati saopštenje u kojem izjavljuju da je cilj pregovora "da se očuva srpsko stanovništvo", da "u zamjenu Italijani traže samo red i mir", da "nema opasnosti da će Italijani zvati naše mladiće u svoju vojsku" niti "da će se četnici pod njihovom komandom boriti protiv svoje braće Srba iz partizanskih jedinica."<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_53.htm Obaveštenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine početkom februara 1942. o cilju i toku pregovora o saradnji četnika i italijanskog okupatora</ref> Ubrzo se pokazalo da to neće biti slučaj, budući da su legalizovane četničke jedinice Italijani službeno nazvali ''Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom'' ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog pokreta otpora. Dok je politika Italije prema [[NDH]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]ma bila vrlo dobro definirana, general [[Mario Roatta]], glavnokomandujući italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, imao je od svojih nadređenih u [[Rim]]u odriješene ruke da sam odredi svoju politiku prema četnicima. Kako je upotrijebio tu slobodu pokazuje njegov izvještaj o četnicima, koji je 6. marta 1942. podnio Generalštabu kopnene vojske. Njegova politika zasnivala se na četiri točke: {{izdvojeni citat|Poduprijeti četnike u dovoljnoj mjeri da se bore protiv komunista, ali ne toliko da bi im to dopustilo preveliku širinu akcije; zahtijevati i osigurati da se četnici ne bore protiv hrvatskih snaga i vlasti; dopustiti im da protiv komunista operiraju na svoj račun (tako da »pokolju jedni druge«); i konačno, dopustiti četničkim grupama da djeluju paralelno s talijanskim i njemačkim snagama, kao što rade nacionalističke grupe (četnici i separatisti) u Crnoj Gori.<ref>Mikrofilm br. T-820, rola 53, kadar 1068.</ref><ref name="automatski generisano3">{{Cite web |url=http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |title=Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 |access-date=30. 09. 2022 |archive-date=10. 07. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041903/http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |url-status=dead }}</ref>}} Na konferenciji održanoj 29. marta 1942. u [[Ljubljana|Ljubljani]], radi dogovora o izvođenju [[Operacija Trio|operacije Trio]], general Mario Roatta je izložio plan o instrumentalizaciji četnika u cilju eliminacije partizanskih snaga. Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali i komandujući general i zapovjednik u Srbiji [[Paul Bader]], kao i general [[Vladimir Laxa]], načelnik štaba [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. General Roatta je smatrao da su četnici „neprijatelji Hrvata, ali ne neprijatelji Osovine“,<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, str. 1103.</ref> te da bi privlačenje četnika na stranu Italijana i Njemaca bila najbolja prevencija stvaranja mogućeg zajedničkog antiokupatorskog fronta: {{izdvojeni citat|»Saglasni smo da se četnici bore protiv komunista a i mi hoćemo, u krajnjoj liniji, da suzbijemo komuniste. Da li je onda celishodno, umesto da iskoristimo tu situaciju, da se borimo jednovremeno protiv komunista i četnika? Ovim načinom teramo prinudno obe strane u zajednički tabor. Izgleda mi celishodnije da najpre likvidiramo komunističku opasnost, jer, kad je jednom ova opasnost uklonjena, može se u jednoj drugoj fazi bliže prići pitanju četnika. Da docnije i ovi moraju biti uklonjeni razumljivo je samo po sebi; bilo bi nerazumno stvarati sebi sada 10000, možda 20000, neprijatelja. U prvoj fazi »suzbijanja komunista« moglo bi se računati na pomoć četnika a u najmanju ruku izolovati ih od borbe«.}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Radeta Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U izvještaju koji je krajem maja 1942. major [[Petar Baćović]] poslao generalu Mihailoviću o saradnji četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa Italijanima, kao i sa [[Legalizovani četnici|četničkim odredima legalizovanim kod kvislinških vlasti]] u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, navedeno je, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Po obaveštenjima koje sam dobio od pouzdanih ljudi, stvari sa formiranjem četničkih odreda na ovoj strani stoje ovako: <br /> Kapetan [[Pavle Đurišić]] raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu. '''O uslovima pod kojim je kapetan Đurišić dobio sve ovo od italijanskih vojnih vlasti, ne mogu ništa pozitivno reći'''.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} O borbenom savezništvu četničkih odreda u Crnoj Gori i italijanskih okupacionih vlasti, može se doznati i na osnovu izvještaja koji su [[5. maj]]a 1943. godine sačinili oficiri iz [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: {{izdvojeni citat|U proleće 1942. godine, Italijani su uspeli da postignu ''modus vivendi'' sa jednom grupom crnogorskih izdajnika. Osnovana je nova organizacija »nacionalističkih četnika« i preduzeta hitna akcija protiv antifašističkih snaga. [[Bajo Stanišić]], potčinjen Draži Mihailoviću i [[Blažo Đukanović|Đukanović]], crnogorski separatist [netačno; general Blažo Đukanović je bio, upravo obrnuto, Mihailovićev pristaša i velikosrpski nacionalist — prim.], stavili su se na čelo ove nove organizacije koja je od samog početka bila pod kontrolom neprijatelja i koja je već nanela ozbiljne gubitke onim snagama u Jugoslaviji koje se bore. Italijani su poverili ovim »nacionalističkim četnicima« dužnost da čuvaju železničku prugu [[Nikšić]]—[[Dubrovnik]], da vrše policijsku ulogu u neposrednoj blizini mesta gde su Italijani imali svoje garnizone i da pomažu italijanskim kaznenim ekspedicijama protiv jugoslovenskih antifašističkih boraca.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 72.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017.</ref>}} [[Datoteka:Bajo Stanišić with occupational governor Pirzio Biroli.jpg|minijatura|Pukovnik [[Bajo Stanišić]] (lijevo, okrenut leđima) sa okupacionim guvernerom Crne Gore generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandrom Pirziom Birolijem]] (drugi zdesna).]] Mihailovićev opunomoćenik vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] stanovao je u okupiranom [[Split]]u, i javno se sastajao sa italijanskim visokim oficirima. U okupiranim gradovima — u [[Opatija|Opatiji]], [[Rijeka|Rijeci]], [[Knin]]u, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u, [[Pljevlja|Pljevljima]] — stanovali su oficiri [[JVuO]], a povremeno su bile smeštene i cele jedinice. Četničke jedinice opremane su i snabdevane od italijanskih štabova. Veći broj oficira Italijani su pustili iz zarobljeništva da bi bili angažovani u četničkim jedinicama pod njihovom komandom.<ref name="Pop izdaje"/> Oni su dugovali lojalnost Italijanima, pa se [[Jakov Jovović]] morao pravdati guverneru Crne Gore zbog uzvika "živio Kralj Petar".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_90.htm Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru od 29. maja 1942.</ref> U desetodnevnom izvještaju koji je 20. juna 1942. godine sačinio komandujući general i komandant u Srbiji [[Paul Bader]], konstatovano je sa stanovitom zebnjom da je u Crnoj Gori na snazi koalicija tamošnjih četnika i talijanske okupacione sile.<ref>AVII, NAV—T-501, rolna 248, snimci 319—324.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha (1. januar — 31. decembar 1942), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 93, strane 494—495.</ref> General Bader zapaža da su četnici u potpunosti opremljeni od strane Italijana za borbu protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Na području Crne Gore je zbijanjem redova crnogorskih četnika — nacionalista stvoren faktor sile koju treba uzeti ozbiljno. Njih u formiranju, naoružanju i opremi, kao i u angažovanju, velikodušno pomažu Italijani. Radi se o dobro naoružanoj borbenoj grupi od nekoliko hiljada ljudi koje predvode bivši oficiri. Izgleda da je, uglavnom, postignut njen prvi cilj — razbijanje proleterske brigade na području Crne Gore. Po svojim političkim stavovima crnogorski četnici — nacionalisti su pobornici [[Velika Srbija|velikosrpske ideje]]. Treba pretpostavljati da su povezani s Mihailovićem, koga široki krugovi kao i ranije smatraju pravim vođom Srbije.|Desetodnevni izveštaj komandujućeg generala i komandanta u Srbiji od 20. juna 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o vojno-političkoj situaciji, aktivnosti partizana, sopstvenim protivmerama i obostranim gubicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i o operaciji protiv partizana na Kozari}} 16. jula 1942. godine, major Petar Baćović informiše generala Dražu Mihailovića o razmjerama četničke kolaboracije sa italijanskim okupacionim snagama: {{izdvojeni citat|Svi četnički odredi na teritoriji Hercegovine legalizovani su kod Talijana, dobijaju hranu, oružje i municiju. Platu ne primaju samo im se po neki put u vidu pomoći dodeljuju manje svote novca. Brojno stanje organizovanih četnika na teritoriji Hercegovine iznosi od 6 do 7 hiljada. Naoružanje pušaka oko 6000 kom. sa dosta automatskog oružja. Disciplina i duh dosta dobri.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} U svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, general [[Blažo Đukanović]] je 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] zaključio pisani sporazum sa armijskim generalom Alesandrom Pirciom Birolijem, italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „sarađivati na povraćaju reda, mira i javne sigurnosti u zemlji”: {{izdvojeni citat|1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista [tj. četnika i [[Lovćenska brigada|zelenaša]] — prim.], zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće: a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori; 2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. 3) Njegova Ekselencija Guverner primajući izjavu tih osjećanja izjavljuje svoje zadovoljstvo za borbu koju su crnogorski nacionalisti do sada preduzeli i poveli uz bok sa italijanskim vojnicima i izrazuje svoje saučešće povodom smrti crnogorskih nacionalista poginulih za dobro njihove zemlje. [...] 5) Radi dobrog završetka srećno otpočete akcije protiv komunista i da bi se spriječio bilo kakav njihov povratak, ustanoviće se u Crnoj Gori formacije dobrovoljaca zvane 'Leteći odredi' sastavljene od odabranih i oprobanih crnogorskih nacionalista. [...] 6) General Đukanović i komandanti gornjih formacija moći će predlagati akcije N.i. E. Guverneru ili Komandantu Trupa ili komandantima divizija onih teritorija gdje su formacije smještene, ali nikakva akcija ne može biti izvedena, ako nije odobrena od strane italijanskih vojnih komandanata, koji takođe zadržavaju za sebe pravo izdavanja uputa za izvođenje samih akcija. General Đukanović i komandanti gornjih formacija obavezuju se da će dati svoju saradnju svaki put kad bude tražena od Nj. E. Guvernera, od Komandanta Trupa ili od komandanata divizija, uvijek u okviru borbe protiv komunista koji djeluju u Crnoj Gori. [...] 11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.<ref>Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]</ref>}} Kapetan [[Vojislav Lukačević]] (pseudonim »Rampini«) informiše 28. jula 1942. Dražu Mihailovića kako je saradnja četnika s Talijanima u [[Hercegovina|Hercegovini]] potpuna: {{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca. 12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]</ref>}} 4. septembra 1942. godine, vojvoda Dobroslav Jevđević je održao sastanak sa predstavnicima [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije Wehrmachta]]. U divizijskom izvještaju je tada navedeno da je razgovor održan na Jevđevićev zahtjev, koji je smatrao da je potrebno razjasniti „neka pitanja u vezi sa stavom nemačkog Vermahta prema delatnosti njegove grupe”, ali i da bi se „izbegao ma kakav konflikt s nemačkim oružanim snagama”. S obzirom da nije imao nikakav vojni čin u hijerarhiji JVuO, Jevđević je nazvan „političkim komesarom četnikâ iz italijanske interesne oblasti” od strane njemačkih obavještajnih oficira koji su sačinili zabilješku s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|U zoni koju su mu dodelili Italijani, između Crne Gore i granice između nemačke i italijanske interesne zone, on [vojvoda Jevđević — prim.] raspolaže sa 12.000 ljudi, naoružanih italijanskim oružjem i municijom, koji se staraju za red i mir. U toj oblasti nema više nijednog partizana. U toku akcije čišćenja grupa je pobila oko 6.500 komunista, pretežno Srba. Njen cilj je da se ponovo uspostavi i održi red i mir na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. [...] Jevđeviću je naglašeno da bi prelazak njegovih četničkih odreda preko demarkacione linije morao dovesti do oružane intervencije nemačkih jedinica. Obećano mu je da će biti obavešten u slučaju da partizanske bande pod pritiskom nemačkih ili hrvatskih jedinica pokušaju da se povuku na jug u italijansku interesnu zonu a dato mu je do znanja da se očekuju obaveštenja i u obrnutom slučaju. Jevđević je izložio spremnost u tom pogledu i predložio za dati slučaj radio-vezu. Nije osporio da izvršava direktive Draže Mihailovića.<ref>Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 145, str. 718—720.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=461&rec=315&roll=2270 NARA, T315, Roll 2270, frames no. 000456—000458.] <br /> ({{jez-njem|"Jeftevic hatte um diese Unterredung gebeten, weil ihm, wie er sagte, eine Klärung mancher Fragen bezüglich der Stellungsnahme der Deutschen Wehrmacht zur Tätigkeit seiner Gruppe notwendig erschien, um jeden Konflikt mit der Deutschen Wehrmacht zu vermeiden. </br> In einer Breitenzone, die ihm von den Italienern zwischen Montenegro und deutsch–italienischer Interessengrenze zugeweisen sei, habe er 12.000 Bewaffnete stehen, die, mit italienischen Waffen und italienischer Munition versehen, für Ordnung und Ruhe Sorge trügen. In diesem Gebiet befinde sich kein Partisane mehr. Die Gruppe habe im Verlaufe der Säuberungsaktion 6.500 Kommunisten, und zwar meist Serben, erschossen. Sein Ziel sei die Wiederherstellung und Aufrechterhaltung der Ruhe und Ordnung im Raume ganz Bosniens und der Herzegovina. </br> Jeftevic wurde bedeutet, daß ein Überschreiten der Demarkationslinie durch seine Cetnikverbände zwangsläufig zum bewaffneten Einschreiten deutscher Truppen führen müßte. Es wurde ihm Verständigung für den Fall zugesagt, daß Partisanenbanden unter dem Druck der deutschen oder kroatischen Truppen nach Süden in das italienische Interessengebiet zu entweichen versuchen und der Erwartung einer Benachrichtigung für den umgekehrten Fall Ausdruck gegeben. Jeftevic erklärte sich hierzu bereit und gegebenenfalls Funkverbindung vor. Im übrigen bestritt er nicht, den Weisungen des Drage [sic!] Mihajlovic Folge zu leisten."}})</ref>|Izveštaj 718. pešadijske divizije od 5. septembra 1942. o rezultatima razgovora nemačkih predstavnika s političkim delegatom četničke Vrhovne komande Dobroslavom Jevđevićem 4. septembra 1942. u Dobrom polju}} [[File:Pop Djujić with chetniks and Italians.jpg|thumb|left|upright=1.2|Vojvoda Momčilo Đujić i pripadnici Dinarske divizije JVuO u društvu italijanskih oficira 1942/43.]] Vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] je otišao u [[Opatija|Opatiju]], gdje će 10, 11. i 12. septembra 1942. razgovarati sa komandantom 2. italijanske armije generalom [[Mario Roatta|Mariom Roattom]]. Petar Baćović je 17. septembra izvijestio Dražu Mihailovića da je preko vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] vojvoda Trifunović-Birčanin »putem Šeste armije« uputio sljedeće upozorenje: {{izdvojeni citat|Nalazim se u komandi Druge italijanske armije, gde sam stigao u Fijumi. Kad sam saznao za vašu nameru da hoćete da napadnete neka muslimanska naselja, saopštavam vam i Baćoviću da sam apsolutno protivan takvoj akciji jer će ona baciti u novu katastrofu srpski narod u toj zoni. Ona će značiti puni prekid saradnje sa italijanskom vojskom čime počinjavamo sa naše strane pravi zločin protiv srpskog naroda. Obustavite odmah sve pripreme i da u budućnosti se nipošto ne počnu slične akcije bez mog pristanka.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 48—49.</ref>}} U depešama koje je Vrhovnoj komandi JVuO 18. i 19. septembra 1942. poslao major Baćović, eksplicitno se traži dozvola za kolaboraciju s Italijanima: {{izdvojeni citat| ''18. IX 1942.'' Birčanin saopštava da Talijani u Splitu nude platu oficirima po rešenju talijanskog ministarstva rata. Pita šta da radi. Mišljenja je da se ne prima. Od vašeg rastanka sa njim do 4. IX [[Dinarska divizija JVuO|dinarska grupa]] dobila 1.900 pušaka od Talijana. ''19. IX 1942.'' Od komunista nam preti velika opasnost, trebalo bi što pre preduzeti akcije protivu njih. Da li možemo takvu akciju izvršiti u sporazumu sa Talijanima. Sa talijanskim komandantom armije nisam se sastao iako je to tražio od mene dva puta jer nisam imao dozvolu od vas.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 49.</ref>}} 25. septembra 1942, uslijedio je nedvosmislen odgovor generala Mihailovića iz koga postaje očevidno da je komandant JVuO bio ne samo upoznat sa saradnjom svojih podređenih s italijanskim snagama na terenu, već ju je i naređivao: {{izdvojeni citat|Izvucite od Talijana što više oružja, municije, hrane i obuće. Gledajte na svaki način da dobijete brdske topove i bacače sa našom poslugom. Brdski topovi i bacači imaće presudnu ulogu i cela stvar biće svršena jednom za svagda. Neka [[Dobroslav Jevđević|Jevđa]] upotrebi svu veštinu za ovo dobijanje kao što je [[Pavle Đurišić|Pavle]] proletos dobio.<ref>AVII, Ča, 2/1—9, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 296—297.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} [[File:Italians and chetniks against the partisans.jpg|thumb|Italijani i četnici u zajedničkom pohodu protiv partizana, na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu polju]] kod [[Knin]]a, ljeto 1942. godine]] 26. septembra 1942. komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] poslao je izvještaj Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa vojvodama [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunovićem-Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]]: {{izdvojeni citat|Jevđević je smatrao celishodnim da — u jednom memorijalu — iznese svoju iskrenu saradnju sa nama, zapisavši između ostalog — doslovno: »Saradnja sa Italijanima vratila je našem narodu mogućnost da živi u miru, da radi i da se posveti porodici. Saradnja sa Italijom je od presudnog interesa za srpski narod i nikad Srbin neće ustati protiv italijanske vojske jer bi takav postupak, pored toga što bi predstavljao nezahvalnost i zločin, bio takođe i velika ludost. Bez obzira na ishod rata, bratstvo u oružju i zajednički prolivena krv (četnici su u borbi protiv komunista izgubili preko 600 ljudi) cementiraće srdačno prijateljstvo sa Italijom. Nikakva londonska Vlada ni bilo koji drugi faktor neće nas skrenuti od ovog puta i ove politike, jer jedino to prijateljstvo je u stanju da omogući ostacima srpskog naroda da prežive«.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 888.</ref>|Izvještaj komandanta italijanske 2. armije generala [[Mario Roatta|Maria Roatte]] od 26. septembra 1942. Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđevićem]]}} Glas o četničko-italijanskoj saradnji širio se i van italijanske okupacione zone. Tako je major [[Žarko Todorović]], komandant Beograda JVuO, 29. oktobra 1942. javio Mihailoviću da je »potrebno korigovati rad Jevđevića i Birčanina«. Major Todorović još navodi: {{izdvojeni citat|Stižu neprekidno žalbe da njihovi ljudi u vaše [tj. Mihailovićevo] ime ubijaju nevino stanovništvo i da se je prešla svaka dopuštena granica saradnje sa Italijanima. Poznato vam je da na toj teritoriji ima saradnje čak i sa ustašama. Ovo sve daje za pravo komunistima i separatistima...<ref>AVII, Ča, 2/1–21, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 299.</ref>}} [[Datoteka:Ilija Trifunović-Birčanin and Italian collaboration.jpg|thumb|Izvještaj generalštabnog kapetana Radovana Ivaniševića iz Splita o kolaboraciji vojvode Ilije Trifunovića-Birčanina sa italijanskim okupatorom.]] Na sastanku koji je 12. i 13. oktobra 1942. godine održan u [[Split]]u, razmatrana je situacija u vezi sa izvođenjem [[Operacija Dinara|operacije »Dinara«]]. General Mario Roatta je tada iznio podatak da jedinice MVAC na teritoriji dva talijanska okupaciona korpusa broje oko 15.000 četnikâ, kao i da su organizirane kao pomoćne trupe: {{izdvojeni citat|''Formacije M.V.A.C. koje su dva arm. korpusa dosad organizovala'' </br> a) — ''VI arm. korpus'': </br> sada raspolaže sa oko 15 bataljona s prosečnom jačinom od 400 ljudi; </br> smatra da može računati ukupno na 6000—7000 sigurnih četnika i 3000—4000 nezavisnih četnika; </br> razdelio je ukupno 1500 pušaka i 10 puškomitraljeza; </br> smatra da njemu podređene četničke formacije raspolažu ukupno sa 10000—12000 pušaka (zato smo im mi ustupili samo mali broj ovih); [...] </br> b) — ''XVIII arm. korp.'': </br> raspolaže samo četničkim formacijama (Srbi, pravoslavne vere); raspoložive formacije dostižu ukupno 5100 naoružanih ljudi (koji raspolažu takođe i sa 13 mitraljeza); </br> smatra da je na teritoriji div. »Sasari« već izvršen najveći napor za regrutovanje;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_13_2.htm Zbornik, tom XIII (ital. dokumenti), knj. 2], dokument 100, strana 781.</ref>|Zapisnik sa sastanka komandanta Više komande oružanih snaga »Slovenija—Dalmacija« s komandantima 6. i 18. armijskog korpusa održanog 12. i 13. oktobra 1942. u Splitu radi analize operacije »Dinara« i drugih aktuelnih pitanja}} U telegramu koji je 9. novembra 1942. uputio Menegelo Dinčić, otpravnik poslova ambasade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Bern]]u, jasno je istaknuto da su jugoslovenski partizani jedini borci protiv okupatora, dok četnički pokret pod Mihailovićevom komandom, makar u oblastima posjednutim od strane Talijana, nedvojbeno ima kvislinški karakter: {{izdvojeni citat|Borbu sa Talijanima vode danas isključivo partizanski odredi u planinskim delovima Dalmacije. Ti odredi u kojima podjednako učestvuju Hrvati i Srbi bez kompromisa istupaju protiv Talijana i protiv ustaša. Stanovništvo njih podjednako pomaže u energičnom stavu prema Italiji i prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. S druge strane četnici u Dalmaciji i Hercegovini — isključivo Srbi — sarađuju sa Italijanima u borbi protiv partizana i ne istupaju više protiv ustaša. Talijani njih pomažu sa oružjem, municijom i novcem. Njihovu akciju u Hercegovini vodi Jevđević, a u Dalmaciji pop Đujić i Niko Novaković. Oni stalno i javno govore da rade isključivo po naređenju đenerala Mihailovića. Koristeći na taj način autoritet ministra vojnog Kraljevske vlade, oni vrše presiju na oficire koji se sklonili u Dalmaciju da im se pridruže. Istu presiju vrše na te oficire i Talijani pozivajući ih u borbu protiv boljševizma po primeru đenerala Nedića i Mihailovića a kao prijatelje Talijana. Ovo je vrlo štetno i može imati teške posledice. Neophodno je potrebno da Kraljevska vlada u ovom pitanju zauzme energičan stav, da spreči bratoubilački rascep koji uzima sve više maha.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_234.htm Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] posećivao je komandu talijanske Druge armije u Sušaku i ugovarao zajedničke operacije. Tokom oktobra [[1942]]. izvedene su zajedničke operacije [[Operacija Alfa|Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]], u kojoj su učestvovale i snage [[NDH]]. Za jednu od takvih operacija Italijani su decembra [[1942]]. brodovima prevezli 3000 četnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] iz [[Metković]]a u [[Split]], a zatim kamionima u [[Knin]]. U izvještaju koji je 18. novembra 1942. godine sastavio i potpisao general [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, povoljnim se ocjenjuje potpisivanje [[Suradnja četnika sa NDH|četničko-ustaških ugovora]] (najprije zbog pacifikacije velikih dijelova NDH), ali i osjeća njemački zazor od snage i uticaja koje su jedinice MVAC stekle kao integralni dio četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju. Na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije]] situacija je ipak zategnuta. Italijanski antikomunistički odredi i blizina Srbije uliva četničkim vođama nadu i pouzdanje da će izdržati. Razbijanje italijanskih antikomunističkih odreda (kao i razbijanje D. M. — organizacije) u velikoj meri bi oslabilo moral i otpornu snagu ostalih četničkih grupa.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 54.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=362&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj - „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden. Im Bereich der 718.Div. ist die Lage trotzdem gespannter. Die ital. Antikommunisten–Verbände und Nähe Serbiens, geben den Cetnik–Führern Hoffnung und Zuversicht, zum Durchhalten. Die Zerschlagung die ital. Antikommunisten–Verbände /sowie die Zerschlagung der D.M.–Organisation/ würde Moral und Widerstandswille der übrigen Cetnikgruppen stark lähmen."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} General [[Alexander Löhr]] je sačinio zapis na 180 stranica (čekajući u istražnom zatvoru u [[Beograd]]u na početak sudskog procesa), u kome se prisjeća događaja iz vremena okupacije. O snazi i brojnosti četničkih jedinica na teritoriji italijanske okupacione zone, Alexander Löhr je ostavio sljedeće podatke: {{izdvojeni citat|Kad sam primio [[Armijska grupa E|XII armiju]] (avgusta 1942) doznao sam da se u [[Zapadna Hrvatska|zapadnoj Hrvatskoj]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nalaze mnogobrojni Mihailovićevi četnici – bilo ih je navedeno, mislim 35.000, koje su Italijani podržavali. No oni su sve ovo odricali. U novembru 1942. [[Adolf Hitler|Firer]] je doneo odluku da se sve ukloni što ne pripada regularnoj italijanskoj ili hrvatskoj vojsci. [...] <br /> Na teritoriji koju su okupirali Italijani, od [[Sušak]]a do zaključno Crne Gore, nalazio se veliki broj – prema docnijim podacima oko 35.000 Mihailovićevih četnika, koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima. U Crnoj Gori bilo je takođe separatističkih i jugoslovenskih četnika koji nisu slušali Mihailovića. I ove su Italijani snabdevali.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom 1942. godine, vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a preko nje u velikoj mjeri i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska emigrantska vlada]], stekle su prilično jasnu sliku o tome što se zbiva na teritoriju okupirane Jugoslavije, uključujući tu i činjenicu da četnici Draže Mihailovića na područjima pod talijanskom kontrolom kolaboriraju s Talijanima protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_57.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SPORNO PITANJE KOLABORACIJE]</ref> Britanski major Piter Boj ({{jez-engl|Peter Boughey}}), oficir [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] ({{jez-engl|Special Operations Executive}}, SOE), prezentirao je 29. decembra 1942. na brutalan način majoru Radoju Kneževiću, šefu vojnog kabineta predsjednika vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], svoja saznanja o razmjerama kolaboracije Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom, kao i o nemogućnosti da se ona sakrije: {{izdvojeni citat|2. — Đeneral Mihailović otvoreno sarađuje sa [[Italijani]]ma i njegovi odredi potpuno naoružani prebacuju se italijanskim kamionima u [[Zapadna Bosna|zapadnu Bosnu]] za borbu protiv partizana i to u zajednici sa italijanskim trupama. Kaže da se baš danas vodi bitka severno od [[Mostar]]a između jednog Dražinog odreda od 2.400 ljudi iz Crne Gore u zajednici sa Italijanima protivu partizana. 3. — Major Boj je rekao: Draža Mihailović je kvisling isto kao [[Milan Nedić|Nedić]], jer Nedić sarađuje sa Nemcima a Draža sa Italijanima. Odredi đenerala Mihailovića uopšte sada ne vode borbu, a nama [[Englezi]]ma potrebno je da baš sada stupe u borbu, a ne kroz dva ili četiri meseca. Kada se savezničke trupe budu iskrcale na [[Balkan]]u, onda je nama sve jedno da li će nam prići Nedić, [[Ion Antonescu|Antonesku]] ili đeneral Mihailović. Onda će biti sve dockan.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 56.</ref>}} [[Datoteka:Operation Alfa 1942.jpg|minijatura|Hercegovački četnici (Nevesinjski korpus JVuO; komandant: kapetan [[Milorad Popović]]) zajedno sa italijanskim oficirima. Fotografija načinjena u vrijeme izvođenja [[Operacija Alfa|operacije Alfa]] ([[Prozor]], oktobar 1942)]] Kada je riječ o odnosu spram četnika tokom 1942. godine, okupirana Jugoslavija predstavlja ratnu pozornicu na kojoj dolazi do razmimoilaženja dvaju saveznika — [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]]. Naime, Vrhovna komanda Wehrmachta je italijansko protežiranje četnika smatrala pripremom terena za promjenu strane, tj. okretanje Italije [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Godina 1942, što se tiče saradnje nemačke i italijanske armije, bila je zadovoljavajuća. Jedini izuzetak bio je prostor Jugoslavije, gde je došlo do otvorenog sukoba između nemačkih i italijanskih vojnih vlasti. Za Nemce, problem je pre svega bio u stavu italijanske 2. armije, koja je lokalnu vlast u delovima Dalmaciji i istočne Hercegovine predala četnicima. Ovo se posredno odnosi na komandanta italijanske 2. armije, generala Roatu ([[Mario Roatta|Roatta]]), koga [[Adolf Hitler|Hitler]] nije voleo. General Roata je, sredinom 1942. godine, naoružao četničke jedinice i to u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ovaj potez generala Roate mnogo je razbesneo hrvatske i nemačke vojne vlasti. Četnički je pokret, godine 1942, bio priznat od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, a general [Roatta] je preko te akcije pripremao teren da Italija pređe na stranu Saveznika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemačka i njeni saveznici)}} Tokom 1942. i 1943. godine, Draža Mihailović je boravio u Crnoj Gori, gdje je pod zaštitom Italijana i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] organizovao svoj štab u blizini [[Kolašin]]a. Italijani su četnike snabdijevali oružjem, municijom, ostalom vojnom opremom, davali im plate po osnovu prijavljenog broja ljudstva i formirali zajedničke taktičke sklopove za borbu protiv partizana, uglavnom od četničke pješadije i italijanske artiljerije. Krajem 1942. i početkom 1943. godine, četnici su predstavljali najsnažniju kolaboracionističku grupaciju u Crnoj Gori, i prema pouzdanim podacima, imali su oko 20.300 ljudi pod oružjem. Od tog broja, nešto više od 15.000 bilo je pod komandom Pavla Đurišića, dok je pod komandom Baja Stanišića bilo oko 5.000 boraca.<ref>Др Живко Андријашевић, Историја Црне Горе, Вукотић медиа, Београд, 2016, стр. 302—303.</ref> Također, tijekom druge i treće godine okupacije Jugoslavije najveći je dio četničkih snaga u onim dijelovima hrvatske marionetske države koje su okupirali Talijani služio kao talijanske pomoćne trupe, i to u formi Dobrovoljačke antikomunističke milicije (Milizia Volontaria Anti-Comunista ili MVAC). Prema generalu [[Giacomu Zanussiju]], koji je još kao pukovnik bio pomoćnik načelnika štaba Roattine Druge armije, u talijanskim dijelovima marionetske Hrvatske bilo je 19.000 — 20.000 četnika organiziranih u MVAC, a Talijani su ih opskrbili znatnom količinom opreme: 30.000 pušaka, 500 mitraljeza, 100 bacača, 15 artiljerijskih oruđa, 250.000 ručnih bombi, 7,000.000 metaka, 7.000-8.000 pari obuće. U ovaj spisak vjerojatno nije uračunato oružje, municija i oprema koja je četnicima isporučena za vrijeme sve tri faze [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] (tzv. četvrte neprijateljske ofenzive), zimi 1942/1943, čije su količine morale biti velike.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1943. === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[File:Jevdjevic and Italians.jpg|thumb|Hercegovački četnički vojvoda Dobroslav Jevđević u prisustvu italijanskih oficira, poziva narod u borbu protiv partizana.]] [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] S ovlašćenjem maršala [[Ugo Cavalero|Uga Kavalera]], general [[Mario Roatta]] je na sastanku održanom u Rimu 3. januara 1943. godine iznio pred generala [[Alexander Löhr|Löhr]]a prijedlog o razoružavanju četnika po okončanju [[Operacija Weiss|operacije Weiss]]: {{izdvojeni citat| '''Izveštaj za Nj. Eksel. generala Lera''' 1) — Pod italijanskom komandom ima 19.000 »četnika« grupisanih u bande. Od ovih: <br /> — 3.000 duž žel. pruge Ogulin — Vrhovine, <br /> — 8.000 između Gračac i Knin, <br /> — 8.000 u Hercegovini. <br /> 2) — Severna grupa, koja je mala, ne izaziva naročitu zabrinutost, ali ne sme da bude razoružana u prisustvu drugih grupa zato da bi se izbeglo prerano alarmiranje ovih. <br /> 3) — Što se tiče razoružavanja ostalih dveju grupa preporučuje se poseban metod. Ako ostavimo ove grupe u oblastima u kojima se sada nalaze i odjednom im naredimo da polože oružje, u tom slučaju možemo biti sigurni da će masu, koja složno bude pružila otpor potpomoći mesno pravoslavno stanovništvo i da će se ona pridružiti partizanima.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039.</ref>|Predlog generala Roate od 3. januara 1943. generalu Leru o razoružanju četnika i njihovom broju pod italijanskom komandom}} Stoga, general Roatta predlaže da četnici budu prvo maksimalno iskorišteni od strane sila Osovine u borbi protiv partizana, prije nego ih se stavi pred svršen čin (»nameru o razoružanju četnika treba kriti do kraja«): {{izdvojeni citat|5) — Tokom druge operacije, tj. kad se nemačke i italijanske trupe budu podelile, može se četnicima govoriti približno ovako: <br /> »Sada je čitava teritorija oslobođena ili skoro oslobođena od partizana. Nošenje oružja od strane civilnih bandi nema više svrhe, pa prema tome ne može se više tolerisati: stoga položite oružje«.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039—1040.</ref>}} Njemački opunomoćeni general u [[NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] podnio je 13. januara 1943. Glavnom komandantu jugoistočne Evrope izvještaj, a koji se tiče posjeta generala Roatte Zagrebu, kratko prije njegovog premještaja sa položaja komandanta Superslode. Izvještaj sadrži veoma zanimljive informacije o intenzitetu saradnje Italijana i četnika: {{izdvojeni citat|S obzirom na problem četnika koji je pokrenuo [[Ante Pavelić|Pavelić]], ispalo je da Roatta pod svojom zastavom ima 3.000 četnika oko Plaškog i Vrhovina, 8.000 oko Knina od kojih su 3.000 iz Hercegovine i još 8.000 u Hercegovini — što ukupno iznosi 19.000 četnika. Da ti četnici ne čine ni koraka bez istovremenih naređenja DM (Draže Mihailovića) poznato nam je iz neosporivih dokumenata. 7.000 tih četnika naoružavaju, snabdijevaju i plaćaju Talijani. [...] Roatta je rekao Paveliću da bi moglo doći vrijeme kad će za pacifikaciju Hercegovine biti potrebno pozvati i onih 20.000 četnika koji su smješteni u Crnoj Gori, a služe Talijanima. Također je planirano povećanje tog kontigenta za daljnjih 10.000 ljudi. Uzme li se u obzir sve to, Roatta sigurno ne razmišlja o razoružanju svojih četnika...<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref><ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569.</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta, u vrijeme priprema za izvođenje operacije »Weiss«, pominje se identična cifra u procjeni brojnosti četničkih jedinicâ u službi italijanskog okupatora: {{izdvojeni citat|''4. februar'' <br /> Sastanak nemačkih i italijanskih komandanata u vezi operacije “[[Operacija Weiss|Vajs 1]]”. Obe strane slažu se, da Hrvati nisu sposobni da sami održavaju red u svojoj državi. Italijanski general [[Mario Roatta|Roata]] usprotivio se nemačkom predlogu da Italijani razoružaju četnike, koji imaju oko 19.000 boraca.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Njemački oficiri zaduženi za vođenje dnevnika konstatiraju koliko je bilo teško prekinuti saradnju četnika i Talijana, nominujući generala Maria Roattu kao najodgovornijeg za održavanje ove konekcije: {{izdvojeni citat|''27. januar'' <br /> Nemački poslanik u [[Zagreb]]u, [[Siegfried Kasche|Kasche]] izrazio je svoju zabrinutost zbog stanja na području rudnika boksita, kod [[Mostar]]a i upozorio je na četničku opasnost. Naš oficir za vezu, međutim, tvrdi da je stanje kod Mostara sasvim mirno i da tamo ne preti opasnost od komunista, pošto to područje pripada interesnoj sferi četnika. Naša komanda za Jugoistok predlaže, da se u pogledu četnika, malo sačeka, jer je general Roata emocionalno jako vezan za četnike i tek kada dođe na njegovo mesto neki drugi general, može da se očekuje odlučnija akcija Italijana protiv četnika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Karta koju je pripremio Glavni stožer [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] i koja je datirana 17. januara 1943. godine, dijeli četnike na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske u tri grupe: talijanske četnike, koncentrirane na području Otočca u Lici, na području Knina u sjevernoj Dalmaciji i u istočnoj Hercegovini; četnike usredotočene u centralnom dijelu Bosne i dijelovima istočne Bosne u blizini istoimene rijeke, a koji kolaboriraju s NDH; te pobunjene četnike koji drže omanje predjele u sjeveroistočnoj Bosni i na području istočno od Sarajeva.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> U Vrhovnu komandu JVuO je 21. januara 1943. stigla depeša, poslata tri dana ranije od strane vojvode Dobroslava Jevđevića (pseudonim »Ištvan«), u kojoj se u optimističkom tonu najavljuje početak operacije: {{izdvojeni citat|Danas stiglo odobrenje iz Rima da Crnogorci idu preko Hercegovine. Našim trupama odobren pokret kad Crnogorci krenu od Prozora. Naš pravac Grahovo — Glamoč. Talijani daju hranu, osoblje radio-stanica, snabdevanje i sanitet. Bjelajca zadržavaju za posebnu akciju koju oni vrše sa njim za čišćenje Like. Nemci i Italijani zatvaraju ostupne pravce. Za naše ljudstvo daju 100 metaka vojniku, 1.000 puškomitraljescu, 10 teških bacača sa 3.000 granata. Komandant armije [general Roatta — prim.] izjavio je da se divi našoj vojsci i daje joj sve. Organizaciju oslobođene zone prepuštaju nama. Putujem danas u Hercegovinu. Regulisao sam pasoš i vodim sa sobom radio telegrafistu sa podmornice. Jevđević.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_28.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 18. januara do 4. februara 1943. godine]</ref>}} Prvog dana februara 1943. godine, četnički komandant je uputio svojim pretpostavljenim sljedeći telegram: „Verujem da ćemo Tetkiće [četnički naziv za Italijane — prim.] moći koristiti protivu [[Ustaše|ustaša]] i Nemaca na slučaj njihove želje da uđu u italijansku zonu. Interesantan je izveštaj o govoru talijanskog pukovnika u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Ponovite vašu depešu br. 171.“ Naime, 31. januara u štab su Draže Mihailovića pristigle dvije depeše koje se odnose se na govor koji je održao neimenovani italijanski pukovnik, nakon što je izvršio smotru i inspekciju četničkih jedinica. Tom prilikom, ovaj visoki oficir je navodno izjavio: „Braćo Srbi četnici, i mi ćemo svi biti četnici. Mi ćemo se boriti zajednički za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i Veliku Italiju.“<ref>Arhiv VII, Ča, k. 293, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 19. februara 1943. godine]</ref> Posljednjeg dana februara 1943, u cilju koordinacije četničko-okupatorskih djejstava tokom [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], major [[Zaharije Ostojić]] naređuje vojvodi [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] da učini sve kako bi od Italijana (»broj 22«) i Nijemaca (»broj 11«) obezbijedio snabdijevanje snaga JVuO hranom, oružjem i streljivom, kao i da ugovori sektore na kojima bi četnici, neuznemiravani od strane njemačkih trupâ, mogli preduzeti učinkovito »čišćenje od boljševika«: {{izdvojeni citat|Da se sa brojem 11 i brojem 22 sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje od boljševika zona: Rama—Prozor—Šujica—Livno—Makarska—Morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve—Rama, s tim da broj 11 na ovu zonu ne prelazi već očisti ostalu zonu severno. Da broj 22 dade municiju, hranu i automatska oruđa za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem mi ćemo imati ustvari oko 15.000, a onih pet pravo je da dignemo. Da obezbede davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje. Da broj 22 da svojih pet hiljada ljudi i obezbedi prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama, da za svaku kolonu da radio stanice i telefonski materijal.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_57.htm Naređenje komandanta Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića od 28. februara 1943. vojvodi Dobrosavu Jevđeviću da se sporazume sa italijanskim i nemačkim okupatorima o podeli operacijskih zona između njih i četnika za borbu protiv jedinica NOVJ u dolini Neretve]</ref>}} U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], iz komande Jugoistoka poslato je uputstvo generalu [[Rudolf Lüters|Rudolfu Lütersu]], komandantu njemačkih trupa u [[NDH]], kojim se podsjeća da četnici predstavljaju pomoćne trupe koje se bore pod komandom italijanskih oficira, i preporučuje da bi ih zato na frontu trebalo držati odvojeno od njemačkih jedinicâ i snagâ NDH: {{izdvojeni citat|21.2.43: Uputstvo komande Jugoistoka Komandantu njemačkih trupa u Hrvatskoj o odnosu prema četnicima pod italijanskom komandom. Sve naoružane formacije koje ne pripadaju italijanskoj armiji ili oružanim snagama NDH imaju se smatrati neprijateljima i tako se prema njima i odnositi; Italijanskoj komandi 2. armije je upućena molba, da pomoćne četničke jedinice drži dalje od njemačkih trupa.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=440 National Archive Washington, T311, Roll 175, frame no. 000435.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugoistoka za februar 1943 (28. februar 1943.).}} Italijani su veoma cijenili doprinos četnika zajedničkim ratnim naporima u antipartizanskim operacijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. U dopisu načelnika štaba komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda kapetana [[Radovana Ivaniševića]] od 28. februara 1943. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], navode se djelovi govora italijanskog generala [[Umberta Spiga]]: {{izdvojeni citat|General Spigo, komandant XVIII Italijanskog Armiskog korpusa, u prisustvu majora Baćovića i njegovog načelnika štaba, zatim majora Paloševića, Dr. Svilokosa i dva đenerala sa dva pukovnika italijanske vojske, između ostalog izjavio je danas sledeće: <br /> 1.— Četničke jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini, Gornjoj Lici, pa čak i u Slovenačkoj, vrlo su dobro organizovane i rade požrtvovano, složno i disciplinovano i na opšte zadovoljstvo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_61.htm Obaveštenje načelnika Štaba Komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda od 28. februara 1943. komandantu Dinarske oblasti o razgovoru sa generalom Spigom]</ref>}} 26. februara 1943. godine, na sastanku održanom u Rimu između [[Benito Mussolini|Benita Mussolini]]ja i [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]], upravo u trenutku dok se vode najteže borbe na Neretvi između JVuO i NOVJ, bilo je riječi o balkanskom ratištu. Prethodno, [[Adolf Hitler|Hitler]] je Mussoliniju uputio pismo u kome je poručio da „nema nikakve razlike između partizana i četnika, jer su i jedni i drugi jednaki u mržnji protiv Nemačke i Italije“, založivši se za prekid naoružavanja četnika od strane okupatora i njihovo razoružavanje. General [[Vittorio Ambrosio]], načelnik Glavnog generalštaba italijanske vojske, koji je prisustvovao sastanku, složio se da četnike treba razoružati u budućnosti, ali je istakao da treba priznati da su se „četničke formacije dobro borile, da su pretrpele velike gubitke i da su partizanima zadale velike gubitke“, kao i da je u tom trenutku „celishodno da se bore za nas s obzirom da nemamo dovoljno jedinica i da neke čak moramo izvući.“ Na sastanku, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duče]] je iznova naglasio strateški značaj upotrebe četničkih jedinica u italijansku korist: {{izdvojeni citat|Ovo je gerila u kojoj 8.000 četnika iz Hercegovine pruža veću pomoć nego 2-3 [italijanske] divizije, upravo zbog toga što su se specijalizovali za takvu vrstu rata.<ref>Zbornik NOR-a, XIII/3, Beograd, 1976, str. 118-121: Zabeleška Vrhovne komande o sastanku nemačkih i italijanskih predstavnika, održanom 26. februara 1943. u Rimu, povodom nastavljanja operacije „Vajs“.</ref><ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>|[[Benito Mussolini]]}} Na kraju, Mussolini je ipak popustio pod Hitlerovim pritiskom, što je konstatovano i u ratnom dnevniku Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' <br /> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} [[File:144 Draza Mihajlovic.jpg|thumb|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“ ([[Draža Mihailović]])]] U to vreme, glavni štab četničkog vođe generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]] se nalazio u okupiranoj Crnoj Gori, uz dozvolu Italijana. Draža Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika S. W. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zbog stavljanja Jugoslovenske vojske u otadžbini u službu fašističke Italije, [[28. mart]]a 1943. [[Vinston Čerčil]] protestuje kod predsjednika [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne strane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom... Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, nego njegovi sugrađani [[Jugosloveni]], a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca.|[[Vinston Čerčil]]}} Originalno tumačenje italijansko-četničkih odnosa koje vjerno odslikava stav najviših italijanskih instanci prema pokretu Draže Mihailovića, formulisao je zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]] na savjetovanju kod Benita Mussolinija, održanom 3. marta 1943. u Rimu povodom početka [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] i njemačkog zahtjeva za razoružanjem četničkih odreda u službi Italijana (MVAC).<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIII, knjiga 3 (Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Kraljevine Italije: 1. januar 1943 — septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dok. 39, str. 127—131.</ref> Pored Mussolinija i Robottija, sastanku su prisustvovali i načelnik italijanskog Generalštaba general [[Vittorio Ambrosio]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli]]. General Robotti je na sastanku izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki četnik koga razoružamo znači gubitak dva čoveka: gubi se jedan saveznik i stvara se jedan neprijatelj.|Zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]]}} General Mario Robotti je sačinio službenu zabilješku nakon sastanka kod Mussolinija. General Robotti prenosi Dučeove poglede na odnose sa Nijemcima u vezi sa pitanjem Mihailovićevih četnika. Šef italijanske fašističke vlade bio je sasvim saglasan sa svojim zapovjednicima u okupiranoj Jugoslaviji da treba vješto izigrati njemačkog saveznika, tj. očuvati četničke jedinice u ulozi pomoćnih snagâ italijanske vojske, sve do »bar približnog okončanja borbe protiv partizana«. U zabilješci Robotti citira i riječi generala Ambrosija: „Ni u kom slučaju ne bi smelo doći do razoružavanja četnika, a ukoliko se već ide na to onda je potrebna krajnja obazrivost, jer četnici su se hrabro borili i još uvek se bore s nama protiv partizana i stoga zaslužuju priznanje za svoje odvažno držanje i naše poverenje... Po mojoj oceni, to znači 50.000 neprijatelja više; naime, 25.000 saveznika koje ćemo izgubiti i 25.000 saveznika koje će dobiti partizani.“ General Mario Robotti navodi kako su se i on i general Pirzio Biroli, pored generala Ambrosija, dosljedno zauzimali za nastavak vojne saradnje sa četničkim odredima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|U 20 časova bili smo dovedeni kod šefa vlade, i to Ambrozio, Pircio Biroli i ja. Duče je počeo s tim što nas je upoznao sa jednim dužim Hitlerovim pismom. U pismu se iznose poznati razlozi u prilog razoružanju četnika. Hitler je opsednut strahom od eventualnog engleskog upada na Balkan i izražava uverenje da bi se »'''naši četnici'''« u slučaju takvog upada takođe našli na strani neprijatelja, a oni ionako ne kriju svoju privrženost Draži Mihailoviću. Pircio Biroli i ja nismo isključivali takvu mogućnost. Jedino smo tražili da se razmotri: '''sve dok iskrcavanje ne bude stvarnost, četnici se bore s nama protiv partizana, a najveća opasnost preti zasad od komunista. Bolje je da četnike do kraja iskoristimo nego da ih odjednom razoružamo i time ih pošaljemo u zagrljaj neprijatelja'''. Mi navodimo poznate činjenice koje se ne mogu osporiti o njihovoj lojalnosti prema nama i o našem uverenju da bi bila gruba greška njih sada baciti u more.<ref>NAW, T—821, Roll 252, frames 319—323.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 32, str. 65—66.</ref>}} Javna i sveobuhvatna saradnja četnika sa italijanskom vojskom, kao i njihova potčinjenost okupatoru, nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] vojne i obavještajne organe. U izvještaju koji je [[5. maj]]a 1943. godine sastavio [[Ured za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], četnička je kolaboracija s neprijateljem podrobno istražena: {{izdvojeni citat|Italijani su takođe uspeli da stvore svoju antigerilsku koaliciju četnika u Hercegovini. U stvari, četnici u ovom području su bolje organizovani i bolje opremljeni nego u bilo kojem drugom kraju. Oni su stacionirani zajedno sa italijanskim i hrvatskim regularnim trupama i ustašama u gotovo svakom gradu u Hercegovini i Južnoj Bosni. Izgleda da vojni talenat generala Draže Mihailovića ima najviše zasluga za odličnu organizaciju hercegovačkih fašističkih četnika. Ovi četnički odredi koje nadziru Italijani i koji su stacionirani u gradovima u kojima se nalaze i italijanski garnizoni, dobili su trostruku dužnost: a) da aktivno vode operacije protiv jugoslovenske oslobodilačke armije; b) da šire antisavezničku propagandu među stanovništvom c) da vrše pomoćnu policijsku ulogu među lokalnim stanovništvom. Ovi četnički odredi opremljeni su od strane Italijana, ali imaju i nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017-1018.</ref>}} Pošto je, prema proceni komandanta Jugoistoka [[Alexander Löhr|Aleksandera fon Lera]], operacijama „Vajs“ i „Mostar“ definitivno trebalo da budu uništene glavnina NOVJ i „[[Bihaćka Republika|Titova država]]“, on je nakon toga predviđao preduzimanje operacije za razoružanje četnika Draže Mihailovića. U tom smislu, Ler 14. marta 1943. predlaže Vrhovnoj komandi Vermahta da naredi izvođenje operacije „[[Operacija Crno|Švarc]]“, čiji je cilj razoružanje četnika Draže Mihailovića na prostoru istočne Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301544—7.</ref> U naređenju [[Adolf Hitler|Hitler]]ovog glavnog štaba za izvođenje operacije piše: {{izdvojeni citat|Nakon uništenja Titove komunističke države, treba pristupiti uništenju organizacije i oružanih snaga nacionalnog Srpstva pod komandom Draže Mihailovića, da bi se obezbedila pozadina u slučaju neprijateljskog iskrcavanja na Balkanu. Borbena dejstva izvoditi brzo i bezobzirno. <br /> Vreme početka operacije „Švarc“ javiti što pre. <br /> 2) S obzirom na uske veze komandanata D. M. sa italijanskim vlastima, Fireru je naročito stalo da se akcija drži u strogoj tajnosti, kako u vezi njenog cilja tako i sve pripreme za akciju. <br /> Komandant Jugoistoka će izvestiti gde i kada će se, zbog neophodnih taktičkih razloga ili zbog priprema u vezi snabdevanja, održati neophodna pripremna savetovanja, dajući podatke o tome koje italijanske vlasti učestvuju u tome. Vrhovna komanda zadržava sebi pravo da o tome donese odluku.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301543.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 42, str. 190—191, fus. 3.</ref>}} Čak i nakon Mussolinijeva popuštanja pod Hitlerovim pritiskom, vođa Trećeg Reicha je gajio apsolutno nepovjerenje spram svog glavnog saveznika u [[Evropa|Evropi]] u vezi razoružavanja četnikâ, što postaje vidljivo i iz ratnog dnevnika Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|Vrhovna komanda javlja komandi za Jugoistok da je Hitler odobrio operaciju “Švarc”. Važno je da se, nakon uništenja Tita, uništi i Mihailovićev pokret. Pošto se zna za bliske veze Mihailovića s italijanskim vojnim snagama, Hitler posebno naglašava da se najoštrije pazi na to da se nemačke prave namere prema četnicima skrivaju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. marta 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] Edmund Glaise von Horstenau piše u svom ratnom dnevniku o brojnom stanju četničkih snagâ u Crnoj Gori i NDH pred početak [[Operacija Crno|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Četnici, naoružani srpski nacionalisti, službeno se dele u dve grupe. Jedna grupa deluje u italijanskoj zoni odgovornosti i njih ima oko 40.000. Italijani ih snabdevaju i naoružavaju. Protiv te grupe uperena je glavnina naših snaga kako bi se opet uspostavio „mir i red“ na toj teritoriji. Italijanska 2. armija (komanda se nalazi u [[Sušak]]u, pored [[Rijeka|Rijeke]]) uvek okleva kada treba da krene u akciju protiv četnika. Druga grupa četnika su čisti revolucionari. Na čelu im se nalazi jugoslovenski „ministar rata i vrhovni komandant“ Draža Mihailović. On se u to vreme sa svojim štabom nalazio u [[Kolašin]]u, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. S njim je bilo i nekoliko engleskih oficira. Njihova brojnost nije poznata. Između četnika Draže Mihailovića i italijanskih četnika postoji bliska saradnja. Vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je svojevremeno bio bosanski, a kasnije i jugoslovenski poslanik. On je neka vrsta oficira za vezu između Mihailovića i pojedinih komandanata italijanske 2. armije ([[Vittorio Ambrosio|Ambrozio]], [[Mario Roatta|Roata]], [[Mario Robotti|Roboti]]).<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 230–231.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u NDH}} Četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka 1. brdska divizija i razoružala i pohapsila Đurišićeve četnike u Kolašinu. Četnici nisu pružali otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana, koji to nisu dopustili. Italijani su opkolili zgradu gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, te na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izvještaj svjedoči o brizi koje su za četnike ispoljavali italijanski fašisti: {{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]</ref>|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}} Nakon toga je general [[Walter Stettner|Valter Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, lično zahtijevao od generala [[Ercole Roncaglia|Erkolea Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore "ne sme ni jedan četnik da bude razoružan".<ref name="sr.wikisource.org">{{Cite web |title=Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130133836/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |deadurl=yes }}</ref> Nakon što je Štetner nastavio da insistira: "Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam", Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio: {{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.<ref name="sr.wikisource.org"/>}} [[Datoteka:Momčilo Đujić with an Italian officer.jpg|thumb|Vojvoda [[Momčilo Đujić]] sa italijanskim oficirom Bernardijem. (Fototeka [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja Beograd]])]] Pukovnik Tomazo Grinjoli radio je u Štabu italijanske 2. armije, gde je bio zadužen za rad sa četnicima u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru. Posle kapitulacije Italije priključio se nemačkim trupama u Rijeci i dalje je ostao da radi na četničkom pitanju, pokušavajući da obnovi i ojača četničke organizacije, naročito u Lici. Bio je lični prijatelj vojvode Momčila Đujića i mnogih drugih četničkih komandanata u jugozapadnoj Hrvatskoj. Ostao je uz četnike do kraja i sa vojvodom Đujićem se 1945. povukao u Italiju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vre menu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref> Navodi iz pisma koje je [[Momčilo Đujić]] uputio 22. juna 1943. potpukovniku Mladenu Žujoviću (nakon što su ga Italijani uhapsili i internirali), jasno upućuju na zaključak da je komandant Dinarske divizije JVuO italijanskog pukovnika smatrao bliskim prijateljem, a odnose s okupacionim vlastima najboljim mogućim: {{izdvojeni citat|Na moju intervenciju danas je došao kod mene u Dinaru sa Sušaka gospodin pukovnik Grinjoli, inače osvedočeni prijatelj Srpskog naroda. Interesovao sam se za sudbinu Vašu i onih koji su odvedeni sa Vama. Izručio mi je pozdrave od brata vojvode Jevđevića i svih ostalih. Rekao mi je da će pporučnika Žarka Božovića i poručnika Milu Babića da mi dopremi ovamo i stavi na raspoloženje. To isto rekao mi je i za Vas da će učiniti, u koliko se Vi stim složite, napominjući da ste Vi izjavili želju da se vratite za Srbiju. Ja Vas molim da odustanete od Vaše namere, da dođete ovamo i da me pomognete u teškoj borbi protiv komunizma u Dinarskoj Oblasti. Ako dođe do toga zamolite našeg zajedničkog prijatelja pukovnika Grinjola da Vas prebaci sa avionom do Zadra, a iz Zadra — pošto me obavestite — poslaću Vam naš auto koji će Vas prebaciti k nama u Dinaru. Ovo je sve što sam mogao za sada da učinim. Naši odnosi sa Italijanima teku i dalje normalno u najboljoj prijateljskoj atmosferi, i mi smo uvereni da će tako ostati i do kraja i da će konačno biti krunisani trajnim prijateljstvom između naša dva naroda. [...] Nadam se da ćemo se uskoro videti, a u koliko to nebi bilo ma iz kojih razloga — ušto ne verujem, molim Vas da mi pišete preko našeg zajedničkog prijatelja gospodina pukovnika Grinjola.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 76—77.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 798—799.</ref>}} Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Dražom Mihailovićem je bila upoznata sa široko rasprostranjenom praksom kolaboracije četnikâ s okupatorom počev od jeseni 1941. godine, sve do povlačenja italijanskih trupa u oktobru 1943. Potpukovnik [[Mladen Žujović]], komandant svih četničkih jedinica u Zapadnoj Bosni, Lici, Dalmaciji i Hercegovini (Žujović je na toj poziciji naslijedio vojvodu Iliju Trifunovića-Birčanina), u pismu poslatom 6. avgusta 1943. na negativan način karakteriše ulogu vojvode Momčila Đujića i [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], čiji je Đujić zapovjednik bio, kao i majora [[Slavko Bjelajac|Slavka Bjelajca]]. Mladen Žujović zapaža da je „u prečanskim krajevima četništvo sinonim skoro razbojničke bande“, kao i da je u potpunosti bilo stavljeno u službu okupatora: {{izdvojeni citat|Vojska je u glavnom sedela u žicama i samo povremeno odlazila u tz. akciju čišćenja terena. Krvavi experimenti ponavljali su se dosta često ali niko nije iskorišćavao bolna iskustva svake od tih akcija. Poslije svakog čišćenja trupe su vraćane u žicu a partizani se vraćali na stara mesta. I kaogod što su Italijani pogrešno radili, držali se žice a teritoriju napuštali partizanima, tako su radili i naši s tom samo razlikom što su povremeno izlazili iz žica i vodili borbe sa partizanima u kojim je akcijama često puta učestvovala i talijanska vojska. Kako je svaka od tih akcija bila propraćena pljačkom pa i zločinima to je svet i iz tog razloga smatrao četnike običnim zločincima i tuđinskim plaćenicima. Na ličkom sektoru imalo je više discipline i reda i u vojničkom pogledu situacija je bila mnogo bolja. Ali suvišna podčinjenost italijanskoj politici navela je Bjelajca na neopravdano napuštanje Like i on sada drži jedan uzan sektor, kao što znate, koji se može smatrati kao zastor ili mostobran čija je dužnost zaštita italijanskog garnizona na Rijeci i Sušaku.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 888—889.</ref>|Potpukovnik [[Mladen Žujović]]}} U pismu poslatom početkom septembra 1943, vojvoda Momčilo Đujić, komandant Dinarske divizije JVuO, upućuje zapovjedniku sektora [[Knin]] generalu Francescu Giangrecu izraze »iskrenog prijateljstva«: {{izdvojeni citat|Od 1. jula 1941. godine rame uz rame sa Italijanskom vojskom borim se protivu zajedničkog neprijatelja–komunista u oblasti Dinare. Za sve ovo vreme objektivna i pravedna ocena mojeg ličnog držanja, mojeg vojničkog i političkog rada ne može mi se prebaciti da sam i najmanjim svojim gestom pokazao akt neprijateljstva ili sumnje prema italijanskoj vojsci i Italijanskom narodu, jer mi to ne bi dozvolili moja čast i moj Srpski ponos, pošto bi to bilo suprotno mojem stavu iskrenog prijateljstva i saradnje sa italijanskim narodom — stavu kojeg sam zauzeo od prvoga dana pa do danas, a kojega želim da i dalje nastavim na suprot svega onoga što mi se podmeće sa raznih strana i sa tendencijom da se naši prijateljski odnosi raskinu na štetu i jednih i drugih a na korist onih trećih kojima prijateljstvo Srba i Italijana ometa njihove političke kombinacije.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 160, reg. br. 14/2 (H–X–240).</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 205, str. 952.</ref>}} U dvonedjeljnom izvještaju o situaciji u italijanskoj okupacionoj zoni iz sredine avgusta 1943. godine, sastavljenom od strane njemačkog štaba za vezu pri II italijanskoj armati, uobličen je jezgrovit sud o četnicima i [[Ideologija četnika|njihovoj ideologiji]], kao i o povodu za upuštanje u kolaboraciju s vojskom Kraljevine Italije: {{izdvojeni citat|Nacionalistički četnici, koji svoj glavni zadatak vide u uništenju komunističkog banditskog pokreta, a u cilju stvaranja velikosrpske države pod [[Kralj Petar II Karađorđević|kraljem Petrom]], tražili su i našli su kontakt sa Italijanima i borili su se zajedno sa njima protiv komunističkog ustaničkog pokreta, koji se sve više širio i koji je i u vojnom i u političkom pogledu dobro rukovođen. Četnici su trpeli najveće gubitke, pa je demoralizacija bivala sve jača, što je delom dovodilo do prelaska u redove komunista, jer su četnici od strane Italijana bili nedovoljno naoružavani i hranjeni.<ref>AVII, NAV-T-313, r. 193, s. 7453136—43.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, str. 492—493.</ref>|Petnaestodnevni izveštaj Nemačkog štaba za vezu pri Italijanskoj 2. armiji od 14. avgusta 1943. o vojno-političkoj situaciji, diverzijama i obostranim gubicima na italijanskom okupacionom području}} [[Kapitulacija Italije]] 8. septembra 1943. godine i odlazak talijanskih jedinica iz njihove okupacione zone u Jugoslaviji, nije za četnike značio samo gubitak dragocjenog izvora snabdijevanja; to je također značilo gubitak vlasti nad velikim dijelom seoskih područja u Crnoj Gori, [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] i [[Lika|Lici]], gdje su oko godinu i pol četnici vršili tu vlast uz talijanski pristanak.<ref>[https://znaci.org/00001/40_60.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, GLAVA DEVETA: Od sloma Italije do bitke za Srbiju]</ref> == Tumačenja == {{izdvojeni citat|Nemačko nastojanje da se krene u temeljno i sistematsko uništavanje četničkog pokreta bilo je od samog početka teško, pošto su one četničke jedinice, koje su se nalazile na terenu italijanske okupacione zone, imale odlične veze sa najvišim italijanskim vojnim vlastima.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|thumb|Italijanski oficir u društvu četnika]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], oficiri iz Vrhovne komande njemačkog Wehrmachta zaduženi za vođenje ratnog dnevnika analiziraju „veoma komplikovanu situaciju“ u kojoj su se nalazile zaraćene strane u okupiranoj Jugoslaviji, koja je dodatno usložnjena saradnjom Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom: {{izdvojeni citat|Prvi koji se digao protiv nas bio je [[Draža Mihailović]]. Borba protiv njega bila je za nas otežana činjenicom da su italijanske okupacione snage podržavale njega i njegove ljude – i to više ili manje sasvim otvoreno, a sve je to otežavalo proces stabilizacije mlade hrvatske države. Polako, ali nezadrživo prvenstvo u ustaničkom pokretu od strane četnika prešlo je iz ruku četnika na stranu komunističkog pokreta, koga je vodio “Tito” (pravo ime mu je [[Josip Broz]]). U prvo vreme Tita su podržavali Sovjeti, a Mihailovića Angloamerikanci, tako da smo imali po tom pitanju veoma komplikovanu situaciju: Četnike su podržavali naši saveznici Italijani, a i naši neprijatelji Englezi. Italijani su neprestano nastojali da četnike upotrebe u borbi protiv komunista, premda smo mi Italijanima dali nepobitne dokaze da Mihailović najuže sarađuje sa saveznicima i da mu je jedini cilj da iskoristi Italijane, kako bi i njih u pogodnom trenutku izbacio iz zemlje.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Walter Roberts]], koji je početkom [[1960]]-ih radio kao službenik [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Državni sekretarijat SAD|State Departmenta]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], u svojoj knjizi ''Tito, Mihailovic and the Allies, 1941–1945'' (“Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945“) potvrđuje da je italijansko-četnička saradnja obuhvaćala krupne dijelove teritorije okupirane Jugoslavije te da je uspostavljena još 1941. godine: {{izdvojeni citat|Bilo je, kao što smo videli, ubedljivih dokaza da je „saradnja“ Italijana i crnogorskih četnika nastala još početkom jeseni 1941. kada je Mihailović još uvek bio u Srbiji. Godine 1942, ova „saradnja“ je porasla do takvih razmera da su italijanske i četničke trupe nastupale kao združene snage tokom [[Treća neprijateljska ofanziva|Treće ofanzive]] protiv partizana u Crnoj Gori. Isto tako, u drugim delovima zemlje koju su okupirali Italijani, posebno u Dalmaciji i Hercegovini, koje su činile sastavni deo Nezavisne Države Hrvatske, dolazilo je do sklapanja dogovora između lokalnih četničkih komandanata i italijanske vojske. Dva četnika koja su imala posebnu ulogu bili su [[Dobrosav Jevđević]] u Hercegovini i Pop [[Momčilo Đujić]], severnije. Koliko je Mihailović zaista imao kontrole nad njima nije dovoljno jasno. To da su oni postigli sporazume sa italijanskim zapovednicima tokom 1942. sami, bez prethodnog znanja Mihailovića, veoma je izvesno. Zapravo, postojanje ovih sporazuma koji su omogućavali lokalnim četničkim jedinicama italijansko oružje, odeću i hranu, pod uslovima da ih četnici ne napadaju, Mihailović je kasnije negirao. Posebno se razbesneo kada je saznao da je Jevđević početkom januara 1943. učestvovao na vojnoj konferenciji Osovine [u Rimu — prim.] pre početka [[Operacija Weiss|Četvrte ofanzive]] protiv partizana.<ref>Valter Roberts, Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945, Čigoja štampa, Beograd, 2013, str. 94.</ref>}} U poslijeratim memoarima naslovljenim ''Otto milioni di baionette'' („Osam miliona bajoneta“), general [[Mario Roatta]], zapovjednik svih italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, opisuje proces približavanja Italijana četnicima, ali i podozrenja koje je ovaj savez izazivao kod [[Nacistička Nemačka|Nijemaca]] i [[NDH|hrvatskih kvislinških vlasti]]: {{izdvojeni citat|Četnička politička obojenost, njihovi indirektni odnosi sa »saveznicima« i njihov program za budućnost nisu zanimali tog komandanta i on je »ignorirao« te stvari. On je samo utvrdio i iskorištavao postojeću činjenicu da su na teritoriju pod njegovom komandom »četnici« djelovali u našu korist. Tim gore po Hrvate i Nijemce u drugim krajevima, koji nisu htjeli ili znali da od »četnika« stvore svoje saveznike. Tako smo usprkos protestima Berlina i Zagreba i naporima vlade u Rimu (koja je često mijenjala svoje mišljenje i napokon prihvatila njemačko stanovište) sa svoje strane nastavili kolaborirati s »četnicima«. Dotične formacije snabdijevali smo oružjem itd. i tako ih učinili regularnim (kao što su bile i druge dobrovoljačke formacije) sve dok nisu dosegle ukupnu jačinu od oko 30.000 ljudi. Tek u posljednjim danima italijanske okupacije, popuštajući njemačkom pritisku, italijanska komanda se postepeno odrekla njihove [četničke] saradnje.<ref>[https://znaci.org/00003/482.pdf Mario Roatta: OTTO MILIONI DI BAIONETTE], str. 177. <br /> ({{jez-ita|"L'etichetta politica dei «Cetnizi», le loro relazioni indirette con gli «Alleati» ed il loro programma futuro non interessavano detto comandante, che li «ignorava», e che constatava e sfruttava unicamente il fatto contingente, ossia che nel territorio di sua giurisdizione i «Cetnizi» agivano a nostro favore. Tanto peggio per croati e tedeschi se nelle altre regioni non volevano o non sapevano farsi — anch'essi — di detti «Cetnizi» degli alleati. Cosi, malgrado le proteste di Berlino e di Zagabria, e le sollecitazioni del Governo di Roma (che su tale argomento mutò spesso di opinione, per poi adottare la tesi tedesca), si continuò da parte nostra a servirsi della collaborazione «cetnica». Le formazioni in parola erano state rifornite di armi ecc., e quasi regolarizzate (come, del resto, le altre formazioni volontarie), sino a raggiungere la forza complessiva di circa 30.000 uomini. È solo negli ultimi tempi della occupazione italiana, che, cedendo alle pressioni germaniche, il Comando italiano rinunciò gradatamente alla loro collaborazione."}})</ref>}} Sâm četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]] je 31. I 1943. svojim potčinjenim komandantima ovako objasnio rezon kolaboracije sa »Tetkićima«, tj. Italijanima: {{izdvojeni citat|U pogledu varijante za razoružanje Tetkića moramo još biti strpljivi. Oni nam još mogu poslužiti za borbu protiv komunista a isto tako vrlo lako nam mogu poslužiti i za borbu protiv ustaša i Nemaca. Tetkići ljubomorno čuvaju zarobljenu teritoriju Pavelićeve Hrvatske pa ćemo ih lako koristiti i protivu Nemaca i protivu Hrvata utoliko pre što Nemcima sve slabije ide na istočnom frontu pa je i jaz između njih i Tetkića sve dublji. U pogledu savezničke pomoći za ostvarivanje varijante nisam mogao dobiti ništa niti smo im nešto naročito predlagali. Iskustvo nas uči use i u svoje kljuse. Ali bi naravno u takvom slučaju tražio hitnu pomoć. Glavno je za naše odluke da imamo što pre jačinu i situaciju Nemaca i ustaša, kao i šta rade. Posle toga možemo tek donositi odluke. Mislim samo da nam u ostvarivanju ciljeva još Tetkići mogu poslužiti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_25.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića od 10. do 31. januara 1943. godine]</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu]] * [[Milizia Volontaria Anti Comunista]] * [[Dinarska četnička divizija]] * [[Momčilo Đujić]] * [[Bajo Stanišić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] o00epwme4v30qxpncgyexz89dqw992v 42677855 42677854 2026-08-16T10:15:18Z ~2026-45022-77 383946 42677855 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Četnici italijanskim vozovima.jpg|thumb|Četnici uoči ukrcavanja u vozove kojim ih Italijani prebacuju na front.]] '''Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom''' odvijala se tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]], od [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|partizanskog ustanka]] 1941. do [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] 1943. godine. Četničko-talijanska saradnja predstavlja bitan segment [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|kolaboracije četnika sa silama Osovine tokom Drugog svjetskog rata]]. Iako su četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, četnički odredi na teritoriji italijanske okupacione zone (Hercegovina, Crna Gora, Lika, Dalmacija...) bili su legalizovani kod Talijana, dobijajući hranu, oružje i municiju, a ponekad i novčana primanja.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref> Legalizovane četničke jedinice Italijani su službeno nazvali [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom]] ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}, skraćeno MVAC), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog otpora. General [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački opunomoćeni komandant u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], ističe blisku četničku kolaboraciju sa Italijanima. Kako bi ilustrovao do kog je stupnja ova saradnja uzela maha, on u više navrata za četničke formacije u službi Kraljevine Italije koristi [[Sintagma (lingvistika)|sintagmu]] »italijanski četnici«.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 231—232.</ref> Na teritoriji Jugoslavije koju su okupirali Italijani, bilo je oko 35.000 Mihailovićevih četnika koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref> Oni su učestvovali u mnogim osovinskim operacijama u Jugoslaviji, od kojih je najveća [[Bitka na Neretvi]] u februaru [[1943]], gde su četnici iz Crne Gore dopremljeni željeznicom do [[Mostar]]a, na hercegovački front. Stavljanje [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu fašističke Italije jedan je od glavnih razloga savezničkog napuštanja [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i njihovog okretanja partizanima. Zbog kolaboracije sa italijanskim okupatorom, mnogim četničkim vođama, uključujući samog Mihailovića, komandantu JVuO i drugim četničkim prvacima je suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. == Italijanska politika prema Jugoslaviji == {{main|Divide et impera}} [[Datoteka:Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg|thumb|[[Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]]] Italijanska politika prema Jugoslaviji se svodila na staru devizu: »zavadi pa vladaj« (lat. ''[[divide et impera]]''). Pre rata su podržavali i obučavali hrvatske ustaše radi rušenja Kraljevine Jugoslavije, a tokom rata su podržavali srpske četnike radi destabilisanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Razlog tome je bio [[Jadran]]ska obala. Talijanska obavještajna služba iz Zadra ovako definiše njihove interese: {{izdvojeni citat|Jedna velika Hrvatska, naklonjena ili prijateljski raspoložena prema Italiji, nemoguća je; Hrvati su istorijski bili i jesu naši neprijatelji. Razlog: Jadransko more. Naši interesi za ovo more su u čistoj suprotnosti i mi ne možemo u jednoj velikoj Hrvatskoj da oživimo i, još gore, da uspostavimo staru Austriju. S druge strane, Hrvatska nikad nije bila sposobna da živi a da se na nekog ne oslanja, pa pošto se neće oslanjati na Italiju, znači, ukoliko bude veća, utoliko će biti opasnija po nas. Stoga bi bilo poželjno da se stvori takva Hrvatska koja bi, prema svojim prirodnim mogućnostima, bila mala. Uspostavljanje Srbije može nam koristiti ako ta Srbija bude ograničena na svoje prirodne granice; jedna velika Srbija lansirala bi refren o Jadranskom moru, a tu se naši interesi sudaraju, kao što je rečeno za veliku Hrvatsku. Međutim, najveće zlo svakako predstavlja formiranje jedne velike Jugoslavije (po zamislima i po planovima Londona). S njom ne samo da Jadransko more ostaje i postaje opasnije, već se rađa i problem iredentizma u odnosu na Dalmaciju, Istru, Albaniju, Julijsku krajinu, itd.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom XIII, knj. 3, str. 461.</ref>}} O italijanskoj strategiji podupiranja neprijateljstava između Hrvata i Srba, kao i paralelnog pružanja podrške vlastima NDH i Mihailovićevim četnicima, svjedoči i general [[Edmund Glaise von Horstenau]] u svom referisanju generalu [[Alexander Löhr|Alexandru Löhru]], komandantu Jugoistoka, od 31. oktobra 1942: {{izdvojeni citat|Karakteristično je političko držanje Italijana. Južno od demarkacione linije koju oni drže postoje četničke jedinice koje su naoružane od Italijana. Oni u svakom pogledu pružaju podršku četnicima koji ubijaju Hrvate. Severno od demarkacione linije, koja je pod nemačkom kontrolom, Italijani održavaju vezu sa Eugenom Kvaternikom čija garda učestvuje u istrebljenju Srba. Dakle, u tom genocidu nad Srbima učestvuju Hrvati.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 164, fus. 28.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}} Ambivalentna politika vojnih vlasti Kraljevine Italije na okupiranim i anektiranim područjima današnje [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] najprije je bila uočena od strane njezine saveznice NDH, čiji su se dužnosnici smatrali ugroženim ovakvim povlađivanjem četnicima, a nauštrb ustaških interesa. Pretposljednjeg dana decembra 1941. godine, u [[Split]]u je održan sastanak između vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i logornika [[Sinj]]a Ivanka Poljaka, atašea pri Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu te izaslanika Ante Pavelića, i to u Jevđevićevu stanu. Tim povodom, pripadnici italijanske vojno-obavještajne službe su postavili prislušne uređaje, kako bi u potpunosti bili upoznati sa sadržajem razgovora; oni bivaju zabilježeni na deset traka. General [[Vittorio Ambrosio]], stavljajući svojim nadređenim na uvid kompletan transkript razgovora, notira o četničkom vojvodi Jevđeviću sljedeće: »Dr Jevđević, naš konfident nastanjen u Splitu«. Logornik Poljak dao je tada, između ostalog, svoje viđenje italijanske okupacione strategije: {{izdvojeni citat|Mi imamo dokaze da je italijanska vlada pružila pomoć četnicima u oružju i municiji... Italijanske trupe koje okupiraju hrvatsku teritoriju ogromno koštaju Hrvate, jer mi smo ti koji snosimo troškove okupacije. Hrvatska zbog duhovnih, političkih i privrednih razloga, a nadasve zbog vojnih razloga, ne može da ostane bez Dalmacije. Italijanima je u interesu da se Srbi i Hrvati međusobno uništavaju i da ginu: eto zbog čega su s jedne strane naši saveznici, a sa druge strane vas snabdevaju oružjem, da biste se borili. To je stara priča »podeli pa vladaj«.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?vol=13&bk=2 Izveštaj Komande 2. armije od 3. januara 1942. Generalštabu kopnene vojske o pregovorima između četničkog predstavnika Dobroslava Jevđevića i izaslanika vlade NDH logornika Poljaka], u Zbornik NOR-a, tom XIII, knjiga 2: Dokumenti Kraljevine Italije 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1972, dokument br. 2, str. 12—18.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 208—209.</ref>}} Iako su upravo italijanski fašisti doveli na vlast Pavelića, nakon srpskog ustanka će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa ovom politikom, oni će [[1942]]. započeti regrutovanje srpskih četnika u jedinice [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]]. == Hronologija == === Saradnja četnika sa Italijanima 1941. === [[File:Pavle Đurišić and Pirzio Biroli speech.jpg|thumb|upright=1.3|Kapetan [[Pavle Đurišić]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli|Pirzio Biroli]], italijanski okupacioni guverner Crne Gore.]] Za razliku od odnosa sa [[Treći Reich|Njemačkim Reichom]] i [[NDH]], saradnja četnika sa italijanskom okupacionom upravom odvijala se prilično glatko, bila je vrlo razvijena i neskrivena, svuda gdje su bili Italijani, u polovici NDH, [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sandžak]]u i [[Slovenija|Sloveniji]]. U komandi [[divizija Sassari|divizije »Sassari«]] u [[Knin]]u 29. oktobra 1941. godine [[Momčilo Đujić]] je s Talijanima potpisao sporazum o organizovanju četničkih jedinica: {{izdvojeni citat| 1. Četničke jedinice formiraće se isključivo u srpskim selima na principu dobrovoljnosti, s tim, što će postojeće jedinice imati samo lako naoružanje. 2. Četničke jedinice će se uzdržati od bilo kakve akcije protiv oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske i talijanske vojske. 3. U okolnim selima, koja će se nalaziti pod četničkom kontrolom, ustaška vlast će i dalje normalno postojati. Četnici ne mogu hapsiti ili bilo kako progoniti stanovništvo katoličke vjere, već će sve sumnjive i po javni poredak nepoželjne elemente predavati nadležnim organima Nezavisne Države Hrvatske. [...] 6. Između talijanskih vojnih vlasti, vođa četničkih odreda i starešina srpskih sela (kapetana) uspostaviće se tesna saradnja.<ref>AVII, 479, 3-14/2.</ref>}} Sličnu izjavu odanosti Italiji dao je i komandant Višegradskog četničkog odreda 1. novembra 1941. godine: {{izdvojeni citat| 1. Želimo ostati u najboljim odnosima sa okupatorskim italijanskim vlastima. 2. Mi se borimo samo za proterivanje ustaša, koji su toliko zločina počinili nad srpskim narodom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_19.htm Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda od 1. novembra 1941. majoru Bošku Todoroviću o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu]</ref>|Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu (1. novembra 1941.)}} Još tijekom prve godine okupacije, Talijani su zastupali taktiku pregovaranja s pojedinim četničkim grupama radi njihova izvlačenja iz ustaničkog tabora a zatim i angažiranja protiv NOP-a. Budući da su u četnicima našli važan oslonac u politici pacifikacije teritorije koju su okupirali, težili su oni ustrajati na provođenju toga kursa. Kako je tekao taj proces, može se doznati i iz elaborata obavještajnog oficira kod komande talijanskog Šestog korpusa kapetana Angela de Mateisa, koji je sudjelovao u pregovorima s četnicima.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Italijanski fond, kutija 322, registarski broj 6/1. Elaborat Angela de Mateisa, 5 - I 1943, upućen komandi Superslode.</ref> Osvrćući se na situaciju na prijelazu 1941/1942. godine, kapetan de Mateis piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Dakle, u jednoj teškoj borbi protiv boljševizma nismo bili sami. Jedan dio četnika indirektno je sarađivao sa nama u borbi protiv partizana, no to u početku nije bilo opšteg karaktera, a mi nismo razumeli te odnose, jer nismo znali da postoje dve suprotne struje, već smo mislili da je to rezultat ličnih stavova pojedinaca u borbi za prevlast, ali pažljivim praćenjem situacije brzo smo uvideli da postoje dve suprotne struje jedna prema drugoj, i to nacionalistička, i druga, internacionalistička. Logično proizlazi iz toga da smo nastojali da sa jednom stranom sklopimo prijateljstvo, i to baš sa nacionalistima, tim pre jer nam je sve govorilo da će savez biti tim lakše sklopiti, jer su oni svakim danom bili sve nemoćniji u borbi protiv partizana, čiji je pokret naglo rastao.}} Kao »najistaknutije ličnosti« iz četničkog tabora a koje su prihvatile suradnju s Talijanima, kapetan Angelo de Mateis ističe vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]], za koje navodi da »ne samo što istupaju na nacionalnoj osnovi protiv internacionalnog boljševizma, već su odlučno ustali protiv bilo kakve saradnje sa partizanima sa vrlo jakom propagandnom aktivnošću u kojoj iznose svoje protuteze«.<ref>[https://znaci.org/00001/41_9.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, glava U SAVEZU S TALIJANSKIM OKUPATOROM I USTAŠKIM REŽIMOM PROTIV NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA, poglavlje MJESTO I ULOGA ČETNIKA U DALJNJOJ STRATEGIJI BORBE TALIJANSKOG OKUPATORA PROTIV NOP-A]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1942. === {{main|Dinarska četnička divizija|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}} [[Datoteka:Bajo Stanišić, Pirzio Biroli and Joanikije Lipovac.jpg|thumb|desno|Četnički pukovnik [[Bajo Stanišić]], italijanski guverner Crne Gore general [[Pirzio Biroli]] i [[Joanikije Lipovac]], mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]] Kada se u narodu počelo pričati o kolaboraciji i [[Peta kolona|petokolonaštvu]], bosanski četnici su februara 1942. morali izdati saopštenje u kojem izjavljuju da je cilj pregovora "da se očuva srpsko stanovništvo", da "u zamjenu Italijani traže samo red i mir", da "nema opasnosti da će Italijani zvati naše mladiće u svoju vojsku" niti "da će se četnici pod njihovom komandom boriti protiv svoje braće Srba iz partizanskih jedinica."<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_53.htm Obaveštenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine početkom februara 1942. o cilju i toku pregovora o saradnji četnika i italijanskog okupatora</ref> Ubrzo se pokazalo da to neće biti slučaj, budući da su legalizovane četničke jedinice Italijani službeno nazvali ''Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom'' ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog pokreta otpora. Dok je politika Italije prema [[NDH]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]ma bila vrlo dobro definirana, general [[Mario Roatta]], glavnokomandujući italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, imao je od svojih nadređenih u [[Rim]]u odriješene ruke da sam odredi svoju politiku prema četnicima. Kako je upotrijebio tu slobodu pokazuje njegov izvještaj o četnicima, koji je 6. marta 1942. podnio Generalštabu kopnene vojske. Njegova politika zasnivala se na četiri točke: {{izdvojeni citat|Poduprijeti četnike u dovoljnoj mjeri da se bore protiv komunista, ali ne toliko da bi im to dopustilo preveliku širinu akcije; zahtijevati i osigurati da se četnici ne bore protiv hrvatskih snaga i vlasti; dopustiti im da protiv komunista operiraju na svoj račun (tako da »pokolju jedni druge«); i konačno, dopustiti četničkim grupama da djeluju paralelno s talijanskim i njemačkim snagama, kao što rade nacionalističke grupe (četnici i separatisti) u Crnoj Gori.<ref>Mikrofilm br. T-820, rola 53, kadar 1068.</ref><ref name="automatski generisano3">{{Cite web |url=http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |title=Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 |access-date=30. 09. 2022 |archive-date=10. 07. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041903/http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |url-status=dead }}</ref>}} Na konferenciji održanoj 29. marta 1942. u [[Ljubljana|Ljubljani]], radi dogovora o izvođenju [[Operacija Trio|operacije Trio]], general Mario Roatta je izložio plan o instrumentalizaciji četnika u cilju eliminacije partizanskih snaga. Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali i komandujući general i zapovjednik u Srbiji [[Paul Bader]], kao i general [[Vladimir Laxa]], načelnik štaba [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. General Roatta je smatrao da su četnici „neprijatelji Hrvata, ali ne neprijatelji Osovine“,<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, str. 1103.</ref> te da bi privlačenje četnika na stranu Italijana i Njemaca bila najbolja prevencija stvaranja mogućeg zajedničkog antiokupatorskog fronta: {{izdvojeni citat|»Saglasni smo da se četnici bore protiv komunista a i mi hoćemo, u krajnjoj liniji, da suzbijemo komuniste. Da li je onda celishodno, umesto da iskoristimo tu situaciju, da se borimo jednovremeno protiv komunista i četnika? Ovim načinom teramo prinudno obe strane u zajednički tabor. Izgleda mi celishodnije da najpre likvidiramo komunističku opasnost, jer, kad je jednom ova opasnost uklonjena, može se u jednoj drugoj fazi bliže prići pitanju četnika. Da docnije i ovi moraju biti uklonjeni razumljivo je samo po sebi; bilo bi nerazumno stvarati sebi sada 10000, možda 20000, neprijatelja. U prvoj fazi »suzbijanja komunista« moglo bi se računati na pomoć četnika a u najmanju ruku izolovati ih od borbe«.}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Radeta Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U izvještaju koji je krajem maja 1942. major [[Petar Baćović]] poslao generalu Mihailoviću o saradnji četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa Italijanima, kao i sa [[Legalizovani četnici|četničkim odredima legalizovanim kod kvislinških vlasti]] u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, navedeno je, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Po obaveštenjima koje sam dobio od pouzdanih ljudi, stvari sa formiranjem četničkih odreda na ovoj strani stoje ovako: <br /> Kapetan [[Pavle Đurišić]] raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu. '''O uslovima pod kojim je kapetan Đurišić dobio sve ovo od italijanskih vojnih vlasti, ne mogu ništa pozitivno reći'''.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} O borbenom savezništvu četničkih odreda u Crnoj Gori i italijanskih okupacionih vlasti, može se doznati i na osnovu izvještaja koji su [[5. maj]]a 1943. godine sačinili oficiri iz [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: {{izdvojeni citat|U proleće 1942. godine, Italijani su uspeli da postignu ''modus vivendi'' sa jednom grupom crnogorskih izdajnika. Osnovana je nova organizacija »nacionalističkih četnika« i preduzeta hitna akcija protiv antifašističkih snaga. [[Bajo Stanišić]], potčinjen Draži Mihailoviću i [[Blažo Đukanović|Đukanović]], crnogorski separatist [netačno; general Blažo Đukanović je bio, upravo obrnuto, Mihailovićev pristaša i velikosrpski nacionalist — prim.], stavili su se na čelo ove nove organizacije koja je od samog početka bila pod kontrolom neprijatelja i koja je već nanela ozbiljne gubitke onim snagama u Jugoslaviji koje se bore. Italijani su poverili ovim »nacionalističkim četnicima« dužnost da čuvaju železničku prugu [[Nikšić]]—[[Dubrovnik]], da vrše policijsku ulogu u neposrednoj blizini mesta gde su Italijani imali svoje garnizone i da pomažu italijanskim kaznenim ekspedicijama protiv jugoslovenskih antifašističkih boraca.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 72.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017.</ref>}} [[Datoteka:Bajo Stanišić with occupational governor Pirzio Biroli.jpg|minijatura|Pukovnik [[Bajo Stanišić]] (lijevo, okrenut leđima) sa okupacionim guvernerom Crne Gore generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandrom Pirziom Birolijem]] (drugi zdesna).]] Mihailovićev opunomoćenik vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] stanovao je u okupiranom [[Split]]u, i javno se sastajao sa italijanskim visokim oficirima. U okupiranim gradovima — u [[Opatija|Opatiji]], [[Rijeka|Rijeci]], [[Knin]]u, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u, [[Pljevlja|Pljevljima]] — stanovali su oficiri [[JVuO]], a povremeno su bile smeštene i cele jedinice. Četničke jedinice opremane su i snabdevane od italijanskih štabova. Veći broj oficira Italijani su pustili iz zarobljeništva da bi bili angažovani u četničkim jedinicama pod njihovom komandom.<ref name="Pop izdaje"/> Oni su dugovali lojalnost Italijanima, pa se [[Jakov Jovović]] morao pravdati guverneru Crne Gore zbog uzvika "živio Kralj Petar".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_90.htm Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru od 29. maja 1942.</ref> U desetodnevnom izvještaju koji je 20. juna 1942. godine sačinio komandujući general i komandant u Srbiji [[Paul Bader]], konstatovano je sa stanovitom zebnjom da je u Crnoj Gori na snazi koalicija tamošnjih četnika i talijanske okupacione sile.<ref>AVII, NAV—T-501, rolna 248, snimci 319—324.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha (1. januar — 31. decembar 1942), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 93, strane 494—495.</ref> General Bader zapaža da su četnici u potpunosti opremljeni od strane Italijana za borbu protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Na području Crne Gore je zbijanjem redova crnogorskih četnika — nacionalista stvoren faktor sile koju treba uzeti ozbiljno. Njih u formiranju, naoružanju i opremi, kao i u angažovanju, velikodušno pomažu Italijani. Radi se o dobro naoružanoj borbenoj grupi od nekoliko hiljada ljudi koje predvode bivši oficiri. Izgleda da je, uglavnom, postignut njen prvi cilj — razbijanje proleterske brigade na području Crne Gore. Po svojim političkim stavovima crnogorski četnici — nacionalisti su pobornici [[Velika Srbija|velikosrpske ideje]]. Treba pretpostavljati da su povezani s Mihailovićem, koga široki krugovi kao i ranije smatraju pravim vođom Srbije.|Desetodnevni izveštaj komandujućeg generala i komandanta u Srbiji od 20. juna 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o vojno-političkoj situaciji, aktivnosti partizana, sopstvenim protivmerama i obostranim gubicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i o operaciji protiv partizana na Kozari}} 16. jula 1942. godine, major Petar Baćović informiše generala Dražu Mihailovića o razmjerama četničke kolaboracije sa italijanskim okupacionim snagama: {{izdvojeni citat|Svi četnički odredi na teritoriji Hercegovine legalizovani su kod Talijana, dobijaju hranu, oružje i municiju. Platu ne primaju samo im se po neki put u vidu pomoći dodeljuju manje svote novca. Brojno stanje organizovanih četnika na teritoriji Hercegovine iznosi od 6 do 7 hiljada. Naoružanje pušaka oko 6000 kom. sa dosta automatskog oružja. Disciplina i duh dosta dobri.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} U svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, general [[Blažo Đukanović]] je 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] zaključio pisani sporazum sa armijskim generalom Alesandrom Pirciom Birolijem, italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „sarađivati na povraćaju reda, mira i javne sigurnosti u zemlji”: {{izdvojeni citat|1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista [tj. četnika i [[Lovćenska brigada|zelenaša]] — prim.], zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće: a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori; 2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. 3) Njegova Ekselencija Guverner primajući izjavu tih osjećanja izjavljuje svoje zadovoljstvo za borbu koju su crnogorski nacionalisti do sada preduzeli i poveli uz bok sa italijanskim vojnicima i izražava svoje saučešće povodom smrti crnogorskih nacionalista poginulih za dobro njihove zemlje. [...] 5) Radi dobrog završetka srećno otpočete akcije protiv komunista i da bi se spriječio bilo kakav njihov povratak, ustanoviće se u Crnoj Gori formacije dobrovoljaca zvane 'Leteći odredi' sastavljene od odabranih i oprobanih crnogorskih nacionalista. [...] 6) General Đukanović i komandanti gornjih formacija moći će predlagati akcije Nj. E. Guverneru ili Komandantu Trupa ili komandantima divizija onih teritorija gdje su formacije smještene, ali nikakva akcija ne može biti izvedena, ako nije odobrena od strane italijanskih vojnih komandanata, koji takođe zadržavaju za sebe pravo izdavanja uputa za izvođenje samih akcija. General Đukanović i komandanti gornjih formacija obavezuju se da će dati svoju saradnju svaki put kad bude tražena od Nj. E. Guvernera, od Komandanta Trupa ili od komandanata divizija, uvijek u okviru borbe protiv komunista koji djeluju u Crnoj Gori. [...] 11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.<ref>Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]</ref>}} Kapetan [[Vojislav Lukačević]] (pseudonim »Rampini«) informiše 28. jula 1942. Dražu Mihailovića kako je saradnja četnika s Talijanima u [[Hercegovina|Hercegovini]] potpuna: {{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca. 12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]</ref>}} 4. septembra 1942. godine, vojvoda Dobroslav Jevđević je održao sastanak sa predstavnicima [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije Wehrmachta]]. U divizijskom izvještaju je tada navedeno da je razgovor održan na Jevđevićev zahtjev, koji je smatrao da je potrebno razjasniti „neka pitanja u vezi sa stavom nemačkog Vermahta prema delatnosti njegove grupe”, ali i da bi se „izbegao ma kakav konflikt s nemačkim oružanim snagama”. S obzirom da nije imao nikakav vojni čin u hijerarhiji JVuO, Jevđević je nazvan „političkim komesarom četnikâ iz italijanske interesne oblasti” od strane njemačkih obavještajnih oficira koji su sačinili zabilješku s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|U zoni koju su mu dodelili Italijani, između Crne Gore i granice između nemačke i italijanske interesne zone, on [vojvoda Jevđević — prim.] raspolaže sa 12.000 ljudi, naoružanih italijanskim oružjem i municijom, koji se staraju za red i mir. U toj oblasti nema više nijednog partizana. U toku akcije čišćenja grupa je pobila oko 6.500 komunista, pretežno Srba. Njen cilj je da se ponovo uspostavi i održi red i mir na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. [...] Jevđeviću je naglašeno da bi prelazak njegovih četničkih odreda preko demarkacione linije morao dovesti do oružane intervencije nemačkih jedinica. Obećano mu je da će biti obavešten u slučaju da partizanske bande pod pritiskom nemačkih ili hrvatskih jedinica pokušaju da se povuku na jug u italijansku interesnu zonu a dato mu je do znanja da se očekuju obaveštenja i u obrnutom slučaju. Jevđević je izložio spremnost u tom pogledu i predložio za dati slučaj radio-vezu. Nije osporio da izvršava direktive Draže Mihailovića.<ref>Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 145, str. 718—720.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=461&rec=315&roll=2270 NARA, T315, Roll 2270, frames no. 000456—000458.] <br /> ({{jez-njem|"Jeftevic hatte um diese Unterredung gebeten, weil ihm, wie er sagte, eine Klärung mancher Fragen bezüglich der Stellungsnahme der Deutschen Wehrmacht zur Tätigkeit seiner Gruppe notwendig erschien, um jeden Konflikt mit der Deutschen Wehrmacht zu vermeiden. </br> In einer Breitenzone, die ihm von den Italienern zwischen Montenegro und deutsch–italienischer Interessengrenze zugeweisen sei, habe er 12.000 Bewaffnete stehen, die, mit italienischen Waffen und italienischer Munition versehen, für Ordnung und Ruhe Sorge trügen. In diesem Gebiet befinde sich kein Partisane mehr. Die Gruppe habe im Verlaufe der Säuberungsaktion 6.500 Kommunisten, und zwar meist Serben, erschossen. Sein Ziel sei die Wiederherstellung und Aufrechterhaltung der Ruhe und Ordnung im Raume ganz Bosniens und der Herzegovina. </br> Jeftevic wurde bedeutet, daß ein Überschreiten der Demarkationslinie durch seine Cetnikverbände zwangsläufig zum bewaffneten Einschreiten deutscher Truppen führen müßte. Es wurde ihm Verständigung für den Fall zugesagt, daß Partisanenbanden unter dem Druck der deutschen oder kroatischen Truppen nach Süden in das italienische Interessengebiet zu entweichen versuchen und der Erwartung einer Benachrichtigung für den umgekehrten Fall Ausdruck gegeben. Jeftevic erklärte sich hierzu bereit und gegebenenfalls Funkverbindung vor. Im übrigen bestritt er nicht, den Weisungen des Drage [sic!] Mihajlovic Folge zu leisten."}})</ref>|Izveštaj 718. pešadijske divizije od 5. septembra 1942. o rezultatima razgovora nemačkih predstavnika s političkim delegatom četničke Vrhovne komande Dobroslavom Jevđevićem 4. septembra 1942. u Dobrom polju}} [[File:Pop Djujić with chetniks and Italians.jpg|thumb|left|upright=1.2|Vojvoda Momčilo Đujić i pripadnici Dinarske divizije JVuO u društvu italijanskih oficira 1942/43.]] Vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] je otišao u [[Opatija|Opatiju]], gdje će 10, 11. i 12. septembra 1942. razgovarati sa komandantom 2. italijanske armije generalom [[Mario Roatta|Mariom Roattom]]. Petar Baćović je 17. septembra izvijestio Dražu Mihailovića da je preko vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] vojvoda Trifunović-Birčanin »putem Šeste armije« uputio sljedeće upozorenje: {{izdvojeni citat|Nalazim se u komandi Druge italijanske armije, gde sam stigao u Fijumi. Kad sam saznao za vašu nameru da hoćete da napadnete neka muslimanska naselja, saopštavam vam i Baćoviću da sam apsolutno protivan takvoj akciji jer će ona baciti u novu katastrofu srpski narod u toj zoni. Ona će značiti puni prekid saradnje sa italijanskom vojskom čime počinjavamo sa naše strane pravi zločin protiv srpskog naroda. Obustavite odmah sve pripreme i da u budućnosti se nipošto ne počnu slične akcije bez mog pristanka.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 48—49.</ref>}} U depešama koje je Vrhovnoj komandi JVuO 18. i 19. septembra 1942. poslao major Baćović, eksplicitno se traži dozvola za kolaboraciju s Italijanima: {{izdvojeni citat| ''18. IX 1942.'' Birčanin saopštava da Talijani u Splitu nude platu oficirima po rešenju talijanskog ministarstva rata. Pita šta da radi. Mišljenja je da se ne prima. Od vašeg rastanka sa njim do 4. IX [[Dinarska divizija JVuO|dinarska grupa]] dobila 1.900 pušaka od Talijana. ''19. IX 1942.'' Od komunista nam preti velika opasnost, trebalo bi što pre preduzeti akcije protivu njih. Da li možemo takvu akciju izvršiti u sporazumu sa Talijanima. Sa talijanskim komandantom armije nisam se sastao iako je to tražio od mene dva puta jer nisam imao dozvolu od vas.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 49.</ref>}} 25. septembra 1942, uslijedio je nedvosmislen odgovor generala Mihailovića iz koga postaje očevidno da je komandant JVuO bio ne samo upoznat sa saradnjom svojih podređenih s italijanskim snagama na terenu, već ju je i naređivao: {{izdvojeni citat|Izvucite od Talijana što više oružja, municije, hrane i obuće. Gledajte na svaki način da dobijete brdske topove i bacače sa našom poslugom. Brdski topovi i bacači imaće presudnu ulogu i cela stvar biće svršena jednom za svagda. Neka [[Dobroslav Jevđević|Jevđa]] upotrebi svu veštinu za ovo dobijanje kao što je [[Pavle Đurišić|Pavle]] proletos dobio.<ref>AVII, Ča, 2/1—9, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 296—297.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} [[File:Italians and chetniks against the partisans.jpg|thumb|Italijani i četnici u zajedničkom pohodu protiv partizana, na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu polju]] kod [[Knin]]a, ljeto 1942. godine]] 26. septembra 1942. komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] poslao je izvještaj Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa vojvodama [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunovićem-Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]]: {{izdvojeni citat|Jevđević je smatrao celishodnim da — u jednom memorijalu — iznese svoju iskrenu saradnju sa nama, zapisavši između ostalog — doslovno: »Saradnja sa Italijanima vratila je našem narodu mogućnost da živi u miru, da radi i da se posveti porodici. Saradnja sa Italijom je od presudnog interesa za srpski narod i nikad Srbin neće ustati protiv italijanske vojske jer bi takav postupak, pored toga što bi predstavljao nezahvalnost i zločin, bio takođe i velika ludost. Bez obzira na ishod rata, bratstvo u oružju i zajednički prolivena krv (četnici su u borbi protiv komunista izgubili preko 600 ljudi) cementiraće srdačno prijateljstvo sa Italijom. Nikakva londonska Vlada ni bilo koji drugi faktor neće nas skrenuti od ovog puta i ove politike, jer jedino to prijateljstvo je u stanju da omogući ostacima srpskog naroda da prežive«.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 888.</ref>|Izvještaj komandanta italijanske 2. armije generala [[Mario Roatta|Maria Roatte]] od 26. septembra 1942. Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđevićem]]}} Glas o četničko-italijanskoj saradnji širio se i van italijanske okupacione zone. Tako je major [[Žarko Todorović]], komandant Beograda JVuO, 29. oktobra 1942. javio Mihailoviću da je »potrebno korigovati rad Jevđevića i Birčanina«. Major Todorović još navodi: {{izdvojeni citat|Stižu neprekidno žalbe da njihovi ljudi u vaše [tj. Mihailovićevo] ime ubijaju nevino stanovništvo i da se je prešla svaka dopuštena granica saradnje sa Italijanima. Poznato vam je da na toj teritoriji ima saradnje čak i sa ustašama. Ovo sve daje za pravo komunistima i separatistima...<ref>AVII, Ča, 2/1–21, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 299.</ref>}} [[Datoteka:Ilija Trifunović-Birčanin and Italian collaboration.jpg|thumb|Izvještaj generalštabnog kapetana Radovana Ivaniševića iz Splita o kolaboraciji vojvode Ilije Trifunovića-Birčanina sa italijanskim okupatorom.]] Na sastanku koji je 12. i 13. oktobra 1942. godine održan u [[Split]]u, razmatrana je situacija u vezi sa izvođenjem [[Operacija Dinara|operacije »Dinara«]]. General Mario Roatta je tada iznio podatak da jedinice MVAC na teritoriji dva talijanska okupaciona korpusa broje oko 15.000 četnikâ, kao i da su organizirane kao pomoćne trupe: {{izdvojeni citat|''Formacije M.V.A.C. koje su dva arm. korpusa dosad organizovala'' </br> a) — ''VI arm. korpus'': </br> sada raspolaže sa oko 15 bataljona s prosečnom jačinom od 400 ljudi; </br> smatra da može računati ukupno na 6000—7000 sigurnih četnika i 3000—4000 nezavisnih četnika; </br> razdelio je ukupno 1500 pušaka i 10 puškomitraljeza; </br> smatra da njemu podređene četničke formacije raspolažu ukupno sa 10000—12000 pušaka (zato smo im mi ustupili samo mali broj ovih); [...] </br> b) — ''XVIII arm. korp.'': </br> raspolaže samo četničkim formacijama (Srbi, pravoslavne vere); raspoložive formacije dostižu ukupno 5100 naoružanih ljudi (koji raspolažu takođe i sa 13 mitraljeza); </br> smatra da je na teritoriji div. »Sasari« već izvršen najveći napor za regrutovanje;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_13_2.htm Zbornik, tom XIII (ital. dokumenti), knj. 2], dokument 100, strana 781.</ref>|Zapisnik sa sastanka komandanta Više komande oružanih snaga »Slovenija—Dalmacija« s komandantima 6. i 18. armijskog korpusa održanog 12. i 13. oktobra 1942. u Splitu radi analize operacije »Dinara« i drugih aktuelnih pitanja}} U telegramu koji je 9. novembra 1942. uputio Menegelo Dinčić, otpravnik poslova ambasade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Bern]]u, jasno je istaknuto da su jugoslovenski partizani jedini borci protiv okupatora, dok četnički pokret pod Mihailovićevom komandom, makar u oblastima posjednutim od strane Talijana, nedvojbeno ima kvislinški karakter: {{izdvojeni citat|Borbu sa Talijanima vode danas isključivo partizanski odredi u planinskim delovima Dalmacije. Ti odredi u kojima podjednako učestvuju Hrvati i Srbi bez kompromisa istupaju protiv Talijana i protiv ustaša. Stanovništvo njih podjednako pomaže u energičnom stavu prema Italiji i prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. S druge strane četnici u Dalmaciji i Hercegovini — isključivo Srbi — sarađuju sa Italijanima u borbi protiv partizana i ne istupaju više protiv ustaša. Talijani njih pomažu sa oružjem, municijom i novcem. Njihovu akciju u Hercegovini vodi Jevđević, a u Dalmaciji pop Đujić i Niko Novaković. Oni stalno i javno govore da rade isključivo po naređenju đenerala Mihailovića. Koristeći na taj način autoritet ministra vojnog Kraljevske vlade, oni vrše presiju na oficire koji se sklonili u Dalmaciju da im se pridruže. Istu presiju vrše na te oficire i Talijani pozivajući ih u borbu protiv boljševizma po primeru đenerala Nedića i Mihailovića a kao prijatelje Talijana. Ovo je vrlo štetno i može imati teške posledice. Neophodno je potrebno da Kraljevska vlada u ovom pitanju zauzme energičan stav, da spreči bratoubilački rascep koji uzima sve više maha.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_234.htm Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] posećivao je komandu talijanske Druge armije u Sušaku i ugovarao zajedničke operacije. Tokom oktobra [[1942]]. izvedene su zajedničke operacije [[Operacija Alfa|Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]], u kojoj su učestvovale i snage [[NDH]]. Za jednu od takvih operacija Italijani su decembra [[1942]]. brodovima prevezli 3000 četnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] iz [[Metković]]a u [[Split]], a zatim kamionima u [[Knin]]. U izvještaju koji je 18. novembra 1942. godine sastavio i potpisao general [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, povoljnim se ocjenjuje potpisivanje [[Suradnja četnika sa NDH|četničko-ustaških ugovora]] (najprije zbog pacifikacije velikih dijelova NDH), ali i osjeća njemački zazor od snage i uticaja koje su jedinice MVAC stekle kao integralni dio četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju. Na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije]] situacija je ipak zategnuta. Italijanski antikomunistički odredi i blizina Srbije uliva četničkim vođama nadu i pouzdanje da će izdržati. Razbijanje italijanskih antikomunističkih odreda (kao i razbijanje D. M. — organizacije) u velikoj meri bi oslabilo moral i otpornu snagu ostalih četničkih grupa.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 54.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=362&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj - „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden. Im Bereich der 718.Div. ist die Lage trotzdem gespannter. Die ital. Antikommunisten–Verbände und Nähe Serbiens, geben den Cetnik–Führern Hoffnung und Zuversicht, zum Durchhalten. Die Zerschlagung die ital. Antikommunisten–Verbände /sowie die Zerschlagung der D.M.–Organisation/ würde Moral und Widerstandswille der übrigen Cetnikgruppen stark lähmen."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} General [[Alexander Löhr]] je sačinio zapis na 180 stranica (čekajući u istražnom zatvoru u [[Beograd]]u na početak sudskog procesa), u kome se prisjeća događaja iz vremena okupacije. O snazi i brojnosti četničkih jedinica na teritoriji italijanske okupacione zone, Alexander Löhr je ostavio sljedeće podatke: {{izdvojeni citat|Kad sam primio [[Armijska grupa E|XII armiju]] (avgusta 1942) doznao sam da se u [[Zapadna Hrvatska|zapadnoj Hrvatskoj]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nalaze mnogobrojni Mihailovićevi četnici – bilo ih je navedeno, mislim 35.000, koje su Italijani podržavali. No oni su sve ovo odricali. U novembru 1942. [[Adolf Hitler|Firer]] je doneo odluku da se sve ukloni što ne pripada regularnoj italijanskoj ili hrvatskoj vojsci. [...] <br /> Na teritoriji koju su okupirali Italijani, od [[Sušak]]a do zaključno Crne Gore, nalazio se veliki broj – prema docnijim podacima oko 35.000 Mihailovićevih četnika, koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima. U Crnoj Gori bilo je takođe separatističkih i jugoslovenskih četnika koji nisu slušali Mihailovića. I ove su Italijani snabdevali.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom 1942. godine, vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a preko nje u velikoj mjeri i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska emigrantska vlada]], stekle su prilično jasnu sliku o tome što se zbiva na teritoriju okupirane Jugoslavije, uključujući tu i činjenicu da četnici Draže Mihailovića na područjima pod talijanskom kontrolom kolaboriraju s Talijanima protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_57.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SPORNO PITANJE KOLABORACIJE]</ref> Britanski major Piter Boj ({{jez-engl|Peter Boughey}}), oficir [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] ({{jez-engl|Special Operations Executive}}, SOE), prezentirao je 29. decembra 1942. na brutalan način majoru Radoju Kneževiću, šefu vojnog kabineta predsjednika vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], svoja saznanja o razmjerama kolaboracije Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom, kao i o nemogućnosti da se ona sakrije: {{izdvojeni citat|2. — Đeneral Mihailović otvoreno sarađuje sa [[Italijani]]ma i njegovi odredi potpuno naoružani prebacuju se italijanskim kamionima u [[Zapadna Bosna|zapadnu Bosnu]] za borbu protiv partizana i to u zajednici sa italijanskim trupama. Kaže da se baš danas vodi bitka severno od [[Mostar]]a između jednog Dražinog odreda od 2.400 ljudi iz Crne Gore u zajednici sa Italijanima protivu partizana. 3. — Major Boj je rekao: Draža Mihailović je kvisling isto kao [[Milan Nedić|Nedić]], jer Nedić sarađuje sa Nemcima a Draža sa Italijanima. Odredi đenerala Mihailovića uopšte sada ne vode borbu, a nama [[Englezi]]ma potrebno je da baš sada stupe u borbu, a ne kroz dva ili četiri meseca. Kada se savezničke trupe budu iskrcale na [[Balkan]]u, onda je nama sve jedno da li će nam prići Nedić, [[Ion Antonescu|Antonesku]] ili đeneral Mihailović. Onda će biti sve dockan.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 56.</ref>}} [[Datoteka:Operation Alfa 1942.jpg|minijatura|Hercegovački četnici (Nevesinjski korpus JVuO; komandant: kapetan [[Milorad Popović]]) zajedno sa italijanskim oficirima. Fotografija načinjena u vrijeme izvođenja [[Operacija Alfa|operacije Alfa]] ([[Prozor]], oktobar 1942)]] Kada je riječ o odnosu spram četnika tokom 1942. godine, okupirana Jugoslavija predstavlja ratnu pozornicu na kojoj dolazi do razmimoilaženja dvaju saveznika — [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]]. Naime, Vrhovna komanda Wehrmachta je italijansko protežiranje četnika smatrala pripremom terena za promjenu strane, tj. okretanje Italije [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Godina 1942, što se tiče saradnje nemačke i italijanske armije, bila je zadovoljavajuća. Jedini izuzetak bio je prostor Jugoslavije, gde je došlo do otvorenog sukoba između nemačkih i italijanskih vojnih vlasti. Za Nemce, problem je pre svega bio u stavu italijanske 2. armije, koja je lokalnu vlast u delovima Dalmaciji i istočne Hercegovine predala četnicima. Ovo se posredno odnosi na komandanta italijanske 2. armije, generala Roatu ([[Mario Roatta|Roatta]]), koga [[Adolf Hitler|Hitler]] nije voleo. General Roata je, sredinom 1942. godine, naoružao četničke jedinice i to u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ovaj potez generala Roate mnogo je razbesneo hrvatske i nemačke vojne vlasti. Četnički je pokret, godine 1942, bio priznat od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, a general [Roatta] je preko te akcije pripremao teren da Italija pređe na stranu Saveznika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemačka i njeni saveznici)}} Tokom 1942. i 1943. godine, Draža Mihailović je boravio u Crnoj Gori, gdje je pod zaštitom Italijana i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] organizovao svoj štab u blizini [[Kolašin]]a. Italijani su četnike snabdijevali oružjem, municijom, ostalom vojnom opremom, davali im plate po osnovu prijavljenog broja ljudstva i formirali zajedničke taktičke sklopove za borbu protiv partizana, uglavnom od četničke pješadije i italijanske artiljerije. Krajem 1942. i početkom 1943. godine, četnici su predstavljali najsnažniju kolaboracionističku grupaciju u Crnoj Gori, i prema pouzdanim podacima, imali su oko 20.300 ljudi pod oružjem. Od tog broja, nešto više od 15.000 bilo je pod komandom Pavla Đurišića, dok je pod komandom Baja Stanišića bilo oko 5.000 boraca.<ref>Др Живко Андријашевић, Историја Црне Горе, Вукотић медиа, Београд, 2016, стр. 302—303.</ref> Također, tijekom druge i treće godine okupacije Jugoslavije najveći je dio četničkih snaga u onim dijelovima hrvatske marionetske države koje su okupirali Talijani služio kao talijanske pomoćne trupe, i to u formi Dobrovoljačke antikomunističke milicije (Milizia Volontaria Anti-Comunista ili MVAC). Prema generalu [[Giacomu Zanussiju]], koji je još kao pukovnik bio pomoćnik načelnika štaba Roattine Druge armije, u talijanskim dijelovima marionetske Hrvatske bilo je 19.000 — 20.000 četnika organiziranih u MVAC, a Talijani su ih opskrbili znatnom količinom opreme: 30.000 pušaka, 500 mitraljeza, 100 bacača, 15 artiljerijskih oruđa, 250.000 ručnih bombi, 7,000.000 metaka, 7.000-8.000 pari obuće. U ovaj spisak vjerojatno nije uračunato oružje, municija i oprema koja je četnicima isporučena za vrijeme sve tri faze [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] (tzv. četvrte neprijateljske ofenzive), zimi 1942/1943, čije su količine morale biti velike.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1943. === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[File:Jevdjevic and Italians.jpg|thumb|Hercegovački četnički vojvoda Dobroslav Jevđević u prisustvu italijanskih oficira, poziva narod u borbu protiv partizana.]] [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] S ovlašćenjem maršala [[Ugo Cavalero|Uga Kavalera]], general [[Mario Roatta]] je na sastanku održanom u Rimu 3. januara 1943. godine iznio pred generala [[Alexander Löhr|Löhr]]a prijedlog o razoružavanju četnika po okončanju [[Operacija Weiss|operacije Weiss]]: {{izdvojeni citat| '''Izveštaj za Nj. Eksel. generala Lera''' 1) — Pod italijanskom komandom ima 19.000 »četnika« grupisanih u bande. Od ovih: <br /> — 3.000 duž žel. pruge Ogulin — Vrhovine, <br /> — 8.000 između Gračac i Knin, <br /> — 8.000 u Hercegovini. <br /> 2) — Severna grupa, koja je mala, ne izaziva naročitu zabrinutost, ali ne sme da bude razoružana u prisustvu drugih grupa zato da bi se izbeglo prerano alarmiranje ovih. <br /> 3) — Što se tiče razoružavanja ostalih dveju grupa preporučuje se poseban metod. Ako ostavimo ove grupe u oblastima u kojima se sada nalaze i odjednom im naredimo da polože oružje, u tom slučaju možemo biti sigurni da će masu, koja složno bude pružila otpor potpomoći mesno pravoslavno stanovništvo i da će se ona pridružiti partizanima.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039.</ref>|Predlog generala Roate od 3. januara 1943. generalu Leru o razoružanju četnika i njihovom broju pod italijanskom komandom}} Stoga, general Roatta predlaže da četnici budu prvo maksimalno iskorišteni od strane sila Osovine u borbi protiv partizana, prije nego ih se stavi pred svršen čin (»nameru o razoružanju četnika treba kriti do kraja«): {{izdvojeni citat|5) — Tokom druge operacije, tj. kad se nemačke i italijanske trupe budu podelile, može se četnicima govoriti približno ovako: <br /> »Sada je čitava teritorija oslobođena ili skoro oslobođena od partizana. Nošenje oružja od strane civilnih bandi nema više svrhe, pa prema tome ne može se više tolerisati: stoga položite oružje«.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039—1040.</ref>}} Njemački opunomoćeni general u [[NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] podnio je 13. januara 1943. Glavnom komandantu jugoistočne Evrope izvještaj, a koji se tiče posjeta generala Roatte Zagrebu, kratko prije njegovog premještaja sa položaja komandanta Superslode. Izvještaj sadrži veoma zanimljive informacije o intenzitetu saradnje Italijana i četnika: {{izdvojeni citat|S obzirom na problem četnika koji je pokrenuo [[Ante Pavelić|Pavelić]], ispalo je da Roatta pod svojom zastavom ima 3.000 četnika oko Plaškog i Vrhovina, 8.000 oko Knina od kojih su 3.000 iz Hercegovine i još 8.000 u Hercegovini — što ukupno iznosi 19.000 četnika. Da ti četnici ne čine ni koraka bez istovremenih naređenja DM (Draže Mihailovića) poznato nam je iz neosporivih dokumenata. 7.000 tih četnika naoružavaju, snabdijevaju i plaćaju Talijani. [...] Roatta je rekao Paveliću da bi moglo doći vrijeme kad će za pacifikaciju Hercegovine biti potrebno pozvati i onih 20.000 četnika koji su smješteni u Crnoj Gori, a služe Talijanima. Također je planirano povećanje tog kontigenta za daljnjih 10.000 ljudi. Uzme li se u obzir sve to, Roatta sigurno ne razmišlja o razoružanju svojih četnika...<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref><ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569.</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta, u vrijeme priprema za izvođenje operacije »Weiss«, pominje se identična cifra u procjeni brojnosti četničkih jedinicâ u službi italijanskog okupatora: {{izdvojeni citat|''4. februar'' <br /> Sastanak nemačkih i italijanskih komandanata u vezi operacije “[[Operacija Weiss|Vajs 1]]”. Obe strane slažu se, da Hrvati nisu sposobni da sami održavaju red u svojoj državi. Italijanski general [[Mario Roatta|Roata]] usprotivio se nemačkom predlogu da Italijani razoružaju četnike, koji imaju oko 19.000 boraca.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Njemački oficiri zaduženi za vođenje dnevnika konstatiraju koliko je bilo teško prekinuti saradnju četnika i Talijana, nominujući generala Maria Roattu kao najodgovornijeg za održavanje ove konekcije: {{izdvojeni citat|''27. januar'' <br /> Nemački poslanik u [[Zagreb]]u, [[Siegfried Kasche|Kasche]] izrazio je svoju zabrinutost zbog stanja na području rudnika boksita, kod [[Mostar]]a i upozorio je na četničku opasnost. Naš oficir za vezu, međutim, tvrdi da je stanje kod Mostara sasvim mirno i da tamo ne preti opasnost od komunista, pošto to područje pripada interesnoj sferi četnika. Naša komanda za Jugoistok predlaže, da se u pogledu četnika, malo sačeka, jer je general Roata emocionalno jako vezan za četnike i tek kada dođe na njegovo mesto neki drugi general, može da se očekuje odlučnija akcija Italijana protiv četnika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Karta koju je pripremio Glavni stožer [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] i koja je datirana 17. januara 1943. godine, dijeli četnike na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske u tri grupe: talijanske četnike, koncentrirane na području Otočca u Lici, na području Knina u sjevernoj Dalmaciji i u istočnoj Hercegovini; četnike usredotočene u centralnom dijelu Bosne i dijelovima istočne Bosne u blizini istoimene rijeke, a koji kolaboriraju s NDH; te pobunjene četnike koji drže omanje predjele u sjeveroistočnoj Bosni i na području istočno od Sarajeva.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> U Vrhovnu komandu JVuO je 21. januara 1943. stigla depeša, poslata tri dana ranije od strane vojvode Dobroslava Jevđevića (pseudonim »Ištvan«), u kojoj se u optimističkom tonu najavljuje početak operacije: {{izdvojeni citat|Danas stiglo odobrenje iz Rima da Crnogorci idu preko Hercegovine. Našim trupama odobren pokret kad Crnogorci krenu od Prozora. Naš pravac Grahovo — Glamoč. Talijani daju hranu, osoblje radio-stanica, snabdevanje i sanitet. Bjelajca zadržavaju za posebnu akciju koju oni vrše sa njim za čišćenje Like. Nemci i Italijani zatvaraju ostupne pravce. Za naše ljudstvo daju 100 metaka vojniku, 1.000 puškomitraljescu, 10 teških bacača sa 3.000 granata. Komandant armije [general Roatta — prim.] izjavio je da se divi našoj vojsci i daje joj sve. Organizaciju oslobođene zone prepuštaju nama. Putujem danas u Hercegovinu. Regulisao sam pasoš i vodim sa sobom radio telegrafistu sa podmornice. Jevđević.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_28.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 18. januara do 4. februara 1943. godine]</ref>}} Prvog dana februara 1943. godine, četnički komandant je uputio svojim pretpostavljenim sljedeći telegram: „Verujem da ćemo Tetkiće [četnički naziv za Italijane — prim.] moći koristiti protivu [[Ustaše|ustaša]] i Nemaca na slučaj njihove želje da uđu u italijansku zonu. Interesantan je izveštaj o govoru talijanskog pukovnika u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Ponovite vašu depešu br. 171.“ Naime, 31. januara u štab su Draže Mihailovića pristigle dvije depeše koje se odnose se na govor koji je održao neimenovani italijanski pukovnik, nakon što je izvršio smotru i inspekciju četničkih jedinica. Tom prilikom, ovaj visoki oficir je navodno izjavio: „Braćo Srbi četnici, i mi ćemo svi biti četnici. Mi ćemo se boriti zajednički za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i Veliku Italiju.“<ref>Arhiv VII, Ča, k. 293, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 19. februara 1943. godine]</ref> Posljednjeg dana februara 1943, u cilju koordinacije četničko-okupatorskih djejstava tokom [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], major [[Zaharije Ostojić]] naređuje vojvodi [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] da učini sve kako bi od Italijana (»broj 22«) i Nijemaca (»broj 11«) obezbijedio snabdijevanje snaga JVuO hranom, oružjem i streljivom, kao i da ugovori sektore na kojima bi četnici, neuznemiravani od strane njemačkih trupâ, mogli preduzeti učinkovito »čišćenje od boljševika«: {{izdvojeni citat|Da se sa brojem 11 i brojem 22 sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje od boljševika zona: Rama—Prozor—Šujica—Livno—Makarska—Morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve—Rama, s tim da broj 11 na ovu zonu ne prelazi već očisti ostalu zonu severno. Da broj 22 dade municiju, hranu i automatska oruđa za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem mi ćemo imati ustvari oko 15.000, a onih pet pravo je da dignemo. Da obezbede davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje. Da broj 22 da svojih pet hiljada ljudi i obezbedi prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama, da za svaku kolonu da radio stanice i telefonski materijal.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_57.htm Naređenje komandanta Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića od 28. februara 1943. vojvodi Dobrosavu Jevđeviću da se sporazume sa italijanskim i nemačkim okupatorima o podeli operacijskih zona između njih i četnika za borbu protiv jedinica NOVJ u dolini Neretve]</ref>}} U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], iz komande Jugoistoka poslato je uputstvo generalu [[Rudolf Lüters|Rudolfu Lütersu]], komandantu njemačkih trupa u [[NDH]], kojim se podsjeća da četnici predstavljaju pomoćne trupe koje se bore pod komandom italijanskih oficira, i preporučuje da bi ih zato na frontu trebalo držati odvojeno od njemačkih jedinicâ i snagâ NDH: {{izdvojeni citat|21.2.43: Uputstvo komande Jugoistoka Komandantu njemačkih trupa u Hrvatskoj o odnosu prema četnicima pod italijanskom komandom. Sve naoružane formacije koje ne pripadaju italijanskoj armiji ili oružanim snagama NDH imaju se smatrati neprijateljima i tako se prema njima i odnositi; Italijanskoj komandi 2. armije je upućena molba, da pomoćne četničke jedinice drži dalje od njemačkih trupa.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=440 National Archive Washington, T311, Roll 175, frame no. 000435.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugoistoka za februar 1943 (28. februar 1943.).}} Italijani su veoma cijenili doprinos četnika zajedničkim ratnim naporima u antipartizanskim operacijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. U dopisu načelnika štaba komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda kapetana [[Radovana Ivaniševića]] od 28. februara 1943. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], navode se djelovi govora italijanskog generala [[Umberta Spiga]]: {{izdvojeni citat|General Spigo, komandant XVIII Italijanskog Armiskog korpusa, u prisustvu majora Baćovića i njegovog načelnika štaba, zatim majora Paloševića, Dr. Svilokosa i dva đenerala sa dva pukovnika italijanske vojske, između ostalog izjavio je danas sledeće: <br /> 1.— Četničke jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini, Gornjoj Lici, pa čak i u Slovenačkoj, vrlo su dobro organizovane i rade požrtvovano, složno i disciplinovano i na opšte zadovoljstvo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_61.htm Obaveštenje načelnika Štaba Komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda od 28. februara 1943. komandantu Dinarske oblasti o razgovoru sa generalom Spigom]</ref>}} 26. februara 1943. godine, na sastanku održanom u Rimu između [[Benito Mussolini|Benita Mussolini]]ja i [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]], upravo u trenutku dok se vode najteže borbe na Neretvi između JVuO i NOVJ, bilo je riječi o balkanskom ratištu. Prethodno, [[Adolf Hitler|Hitler]] je Mussoliniju uputio pismo u kome je poručio da „nema nikakve razlike između partizana i četnika, jer su i jedni i drugi jednaki u mržnji protiv Nemačke i Italije“, založivši se za prekid naoružavanja četnika od strane okupatora i njihovo razoružavanje. General [[Vittorio Ambrosio]], načelnik Glavnog generalštaba italijanske vojske, koji je prisustvovao sastanku, složio se da četnike treba razoružati u budućnosti, ali je istakao da treba priznati da su se „četničke formacije dobro borile, da su pretrpele velike gubitke i da su partizanima zadale velike gubitke“, kao i da je u tom trenutku „celishodno da se bore za nas s obzirom da nemamo dovoljno jedinica i da neke čak moramo izvući.“ Na sastanku, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duče]] je iznova naglasio strateški značaj upotrebe četničkih jedinica u italijansku korist: {{izdvojeni citat|Ovo je gerila u kojoj 8.000 četnika iz Hercegovine pruža veću pomoć nego 2-3 [italijanske] divizije, upravo zbog toga što su se specijalizovali za takvu vrstu rata.<ref>Zbornik NOR-a, XIII/3, Beograd, 1976, str. 118-121: Zabeleška Vrhovne komande o sastanku nemačkih i italijanskih predstavnika, održanom 26. februara 1943. u Rimu, povodom nastavljanja operacije „Vajs“.</ref><ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>|[[Benito Mussolini]]}} Na kraju, Mussolini je ipak popustio pod Hitlerovim pritiskom, što je konstatovano i u ratnom dnevniku Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' <br /> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} [[File:144 Draza Mihajlovic.jpg|thumb|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“ ([[Draža Mihailović]])]] U to vreme, glavni štab četničkog vođe generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]] se nalazio u okupiranoj Crnoj Gori, uz dozvolu Italijana. Draža Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika S. W. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zbog stavljanja Jugoslovenske vojske u otadžbini u službu fašističke Italije, [[28. mart]]a 1943. [[Vinston Čerčil]] protestuje kod predsjednika [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne strane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom... Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, nego njegovi sugrađani [[Jugosloveni]], a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca.|[[Vinston Čerčil]]}} Originalno tumačenje italijansko-četničkih odnosa koje vjerno odslikava stav najviših italijanskih instanci prema pokretu Draže Mihailovića, formulisao je zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]] na savjetovanju kod Benita Mussolinija, održanom 3. marta 1943. u Rimu povodom početka [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] i njemačkog zahtjeva za razoružanjem četničkih odreda u službi Italijana (MVAC).<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIII, knjiga 3 (Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Kraljevine Italije: 1. januar 1943 — septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dok. 39, str. 127—131.</ref> Pored Mussolinija i Robottija, sastanku su prisustvovali i načelnik italijanskog Generalštaba general [[Vittorio Ambrosio]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli]]. General Robotti je na sastanku izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki četnik koga razoružamo znači gubitak dva čoveka: gubi se jedan saveznik i stvara se jedan neprijatelj.|Zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]]}} General Mario Robotti je sačinio službenu zabilješku nakon sastanka kod Mussolinija. General Robotti prenosi Dučeove poglede na odnose sa Nijemcima u vezi sa pitanjem Mihailovićevih četnika. Šef italijanske fašističke vlade bio je sasvim saglasan sa svojim zapovjednicima u okupiranoj Jugoslaviji da treba vješto izigrati njemačkog saveznika, tj. očuvati četničke jedinice u ulozi pomoćnih snagâ italijanske vojske, sve do »bar približnog okončanja borbe protiv partizana«. U zabilješci Robotti citira i riječi generala Ambrosija: „Ni u kom slučaju ne bi smelo doći do razoružavanja četnika, a ukoliko se već ide na to onda je potrebna krajnja obazrivost, jer četnici su se hrabro borili i još uvek se bore s nama protiv partizana i stoga zaslužuju priznanje za svoje odvažno držanje i naše poverenje... Po mojoj oceni, to znači 50.000 neprijatelja više; naime, 25.000 saveznika koje ćemo izgubiti i 25.000 saveznika koje će dobiti partizani.“ General Mario Robotti navodi kako su se i on i general Pirzio Biroli, pored generala Ambrosija, dosljedno zauzimali za nastavak vojne saradnje sa četničkim odredima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|U 20 časova bili smo dovedeni kod šefa vlade, i to Ambrozio, Pircio Biroli i ja. Duče je počeo s tim što nas je upoznao sa jednim dužim Hitlerovim pismom. U pismu se iznose poznati razlozi u prilog razoružanju četnika. Hitler je opsednut strahom od eventualnog engleskog upada na Balkan i izražava uverenje da bi se »'''naši četnici'''« u slučaju takvog upada takođe našli na strani neprijatelja, a oni ionako ne kriju svoju privrženost Draži Mihailoviću. Pircio Biroli i ja nismo isključivali takvu mogućnost. Jedino smo tražili da se razmotri: '''sve dok iskrcavanje ne bude stvarnost, četnici se bore s nama protiv partizana, a najveća opasnost preti zasad od komunista. Bolje je da četnike do kraja iskoristimo nego da ih odjednom razoružamo i time ih pošaljemo u zagrljaj neprijatelja'''. Mi navodimo poznate činjenice koje se ne mogu osporiti o njihovoj lojalnosti prema nama i o našem uverenju da bi bila gruba greška njih sada baciti u more.<ref>NAW, T—821, Roll 252, frames 319—323.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 32, str. 65—66.</ref>}} Javna i sveobuhvatna saradnja četnika sa italijanskom vojskom, kao i njihova potčinjenost okupatoru, nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] vojne i obavještajne organe. U izvještaju koji je [[5. maj]]a 1943. godine sastavio [[Ured za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], četnička je kolaboracija s neprijateljem podrobno istražena: {{izdvojeni citat|Italijani su takođe uspeli da stvore svoju antigerilsku koaliciju četnika u Hercegovini. U stvari, četnici u ovom području su bolje organizovani i bolje opremljeni nego u bilo kojem drugom kraju. Oni su stacionirani zajedno sa italijanskim i hrvatskim regularnim trupama i ustašama u gotovo svakom gradu u Hercegovini i Južnoj Bosni. Izgleda da vojni talenat generala Draže Mihailovića ima najviše zasluga za odličnu organizaciju hercegovačkih fašističkih četnika. Ovi četnički odredi koje nadziru Italijani i koji su stacionirani u gradovima u kojima se nalaze i italijanski garnizoni, dobili su trostruku dužnost: a) da aktivno vode operacije protiv jugoslovenske oslobodilačke armije; b) da šire antisavezničku propagandu među stanovništvom c) da vrše pomoćnu policijsku ulogu među lokalnim stanovništvom. Ovi četnički odredi opremljeni su od strane Italijana, ali imaju i nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017-1018.</ref>}} Pošto je, prema proceni komandanta Jugoistoka [[Alexander Löhr|Aleksandera fon Lera]], operacijama „Vajs“ i „Mostar“ definitivno trebalo da budu uništene glavnina NOVJ i „[[Bihaćka Republika|Titova država]]“, on je nakon toga predviđao preduzimanje operacije za razoružanje četnika Draže Mihailovića. U tom smislu, Ler 14. marta 1943. predlaže Vrhovnoj komandi Vermahta da naredi izvođenje operacije „[[Operacija Crno|Švarc]]“, čiji je cilj razoružanje četnika Draže Mihailovića na prostoru istočne Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301544—7.</ref> U naređenju [[Adolf Hitler|Hitler]]ovog glavnog štaba za izvođenje operacije piše: {{izdvojeni citat|Nakon uništenja Titove komunističke države, treba pristupiti uništenju organizacije i oružanih snaga nacionalnog Srpstva pod komandom Draže Mihailovića, da bi se obezbedila pozadina u slučaju neprijateljskog iskrcavanja na Balkanu. Borbena dejstva izvoditi brzo i bezobzirno. <br /> Vreme početka operacije „Švarc“ javiti što pre. <br /> 2) S obzirom na uske veze komandanata D. M. sa italijanskim vlastima, Fireru je naročito stalo da se akcija drži u strogoj tajnosti, kako u vezi njenog cilja tako i sve pripreme za akciju. <br /> Komandant Jugoistoka će izvestiti gde i kada će se, zbog neophodnih taktičkih razloga ili zbog priprema u vezi snabdevanja, održati neophodna pripremna savetovanja, dajući podatke o tome koje italijanske vlasti učestvuju u tome. Vrhovna komanda zadržava sebi pravo da o tome donese odluku.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301543.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 42, str. 190—191, fus. 3.</ref>}} Čak i nakon Mussolinijeva popuštanja pod Hitlerovim pritiskom, vođa Trećeg Reicha je gajio apsolutno nepovjerenje spram svog glavnog saveznika u [[Evropa|Evropi]] u vezi razoružavanja četnikâ, što postaje vidljivo i iz ratnog dnevnika Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|Vrhovna komanda javlja komandi za Jugoistok da je Hitler odobrio operaciju “Švarc”. Važno je da se, nakon uništenja Tita, uništi i Mihailovićev pokret. Pošto se zna za bliske veze Mihailovića s italijanskim vojnim snagama, Hitler posebno naglašava da se najoštrije pazi na to da se nemačke prave namere prema četnicima skrivaju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. marta 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] Edmund Glaise von Horstenau piše u svom ratnom dnevniku o brojnom stanju četničkih snagâ u Crnoj Gori i NDH pred početak [[Operacija Crno|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Četnici, naoružani srpski nacionalisti, službeno se dele u dve grupe. Jedna grupa deluje u italijanskoj zoni odgovornosti i njih ima oko 40.000. Italijani ih snabdevaju i naoružavaju. Protiv te grupe uperena je glavnina naših snaga kako bi se opet uspostavio „mir i red“ na toj teritoriji. Italijanska 2. armija (komanda se nalazi u [[Sušak]]u, pored [[Rijeka|Rijeke]]) uvek okleva kada treba da krene u akciju protiv četnika. Druga grupa četnika su čisti revolucionari. Na čelu im se nalazi jugoslovenski „ministar rata i vrhovni komandant“ Draža Mihailović. On se u to vreme sa svojim štabom nalazio u [[Kolašin]]u, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. S njim je bilo i nekoliko engleskih oficira. Njihova brojnost nije poznata. Između četnika Draže Mihailovića i italijanskih četnika postoji bliska saradnja. Vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je svojevremeno bio bosanski, a kasnije i jugoslovenski poslanik. On je neka vrsta oficira za vezu između Mihailovića i pojedinih komandanata italijanske 2. armije ([[Vittorio Ambrosio|Ambrozio]], [[Mario Roatta|Roata]], [[Mario Robotti|Roboti]]).<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 230–231.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u NDH}} Četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka 1. brdska divizija i razoružala i pohapsila Đurišićeve četnike u Kolašinu. Četnici nisu pružali otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana, koji to nisu dopustili. Italijani su opkolili zgradu gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, te na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izvještaj svjedoči o brizi koje su za četnike ispoljavali italijanski fašisti: {{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]</ref>|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}} Nakon toga je general [[Walter Stettner|Valter Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, lično zahtijevao od generala [[Ercole Roncaglia|Erkolea Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore "ne sme ni jedan četnik da bude razoružan".<ref name="sr.wikisource.org">{{Cite web |title=Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130133836/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |deadurl=yes }}</ref> Nakon što je Štetner nastavio da insistira: "Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam", Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio: {{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.<ref name="sr.wikisource.org"/>}} [[Datoteka:Momčilo Đujić with an Italian officer.jpg|thumb|Vojvoda [[Momčilo Đujić]] sa italijanskim oficirom Bernardijem. (Fototeka [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja Beograd]])]] Pukovnik Tomazo Grinjoli radio je u Štabu italijanske 2. armije, gde je bio zadužen za rad sa četnicima u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru. Posle kapitulacije Italije priključio se nemačkim trupama u Rijeci i dalje je ostao da radi na četničkom pitanju, pokušavajući da obnovi i ojača četničke organizacije, naročito u Lici. Bio je lični prijatelj vojvode Momčila Đujića i mnogih drugih četničkih komandanata u jugozapadnoj Hrvatskoj. Ostao je uz četnike do kraja i sa vojvodom Đujićem se 1945. povukao u Italiju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vre menu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref> Navodi iz pisma koje je [[Momčilo Đujić]] uputio 22. juna 1943. potpukovniku Mladenu Žujoviću (nakon što su ga Italijani uhapsili i internirali), jasno upućuju na zaključak da je komandant Dinarske divizije JVuO italijanskog pukovnika smatrao bliskim prijateljem, a odnose s okupacionim vlastima najboljim mogućim: {{izdvojeni citat|Na moju intervenciju danas je došao kod mene u Dinaru sa Sušaka gospodin pukovnik Grinjoli, inače osvedočeni prijatelj Srpskog naroda. Interesovao sam se za sudbinu Vašu i onih koji su odvedeni sa Vama. Izručio mi je pozdrave od brata vojvode Jevđevića i svih ostalih. Rekao mi je da će pporučnika Žarka Božovića i poručnika Milu Babića da mi dopremi ovamo i stavi na raspoloženje. To isto rekao mi je i za Vas da će učiniti, u koliko se Vi stim složite, napominjući da ste Vi izjavili želju da se vratite za Srbiju. Ja Vas molim da odustanete od Vaše namere, da dođete ovamo i da me pomognete u teškoj borbi protiv komunizma u Dinarskoj Oblasti. Ako dođe do toga zamolite našeg zajedničkog prijatelja pukovnika Grinjola da Vas prebaci sa avionom do Zadra, a iz Zadra — pošto me obavestite — poslaću Vam naš auto koji će Vas prebaciti k nama u Dinaru. Ovo je sve što sam mogao za sada da učinim. Naši odnosi sa Italijanima teku i dalje normalno u najboljoj prijateljskoj atmosferi, i mi smo uvereni da će tako ostati i do kraja i da će konačno biti krunisani trajnim prijateljstvom između naša dva naroda. [...] Nadam se da ćemo se uskoro videti, a u koliko to nebi bilo ma iz kojih razloga — ušto ne verujem, molim Vas da mi pišete preko našeg zajedničkog prijatelja gospodina pukovnika Grinjola.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 76—77.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 798—799.</ref>}} Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Dražom Mihailovićem je bila upoznata sa široko rasprostranjenom praksom kolaboracije četnikâ s okupatorom počev od jeseni 1941. godine, sve do povlačenja italijanskih trupa u oktobru 1943. Potpukovnik [[Mladen Žujović]], komandant svih četničkih jedinica u Zapadnoj Bosni, Lici, Dalmaciji i Hercegovini (Žujović je na toj poziciji naslijedio vojvodu Iliju Trifunovića-Birčanina), u pismu poslatom 6. avgusta 1943. na negativan način karakteriše ulogu vojvode Momčila Đujića i [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], čiji je Đujić zapovjednik bio, kao i majora [[Slavko Bjelajac|Slavka Bjelajca]]. Mladen Žujović zapaža da je „u prečanskim krajevima četništvo sinonim skoro razbojničke bande“, kao i da je u potpunosti bilo stavljeno u službu okupatora: {{izdvojeni citat|Vojska je u glavnom sedela u žicama i samo povremeno odlazila u tz. akciju čišćenja terena. Krvavi experimenti ponavljali su se dosta često ali niko nije iskorišćavao bolna iskustva svake od tih akcija. Poslije svakog čišćenja trupe su vraćane u žicu a partizani se vraćali na stara mesta. I kaogod što su Italijani pogrešno radili, držali se žice a teritoriju napuštali partizanima, tako su radili i naši s tom samo razlikom što su povremeno izlazili iz žica i vodili borbe sa partizanima u kojim je akcijama često puta učestvovala i talijanska vojska. Kako je svaka od tih akcija bila propraćena pljačkom pa i zločinima to je svet i iz tog razloga smatrao četnike običnim zločincima i tuđinskim plaćenicima. Na ličkom sektoru imalo je više discipline i reda i u vojničkom pogledu situacija je bila mnogo bolja. Ali suvišna podčinjenost italijanskoj politici navela je Bjelajca na neopravdano napuštanje Like i on sada drži jedan uzan sektor, kao što znate, koji se može smatrati kao zastor ili mostobran čija je dužnost zaštita italijanskog garnizona na Rijeci i Sušaku.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 888—889.</ref>|Potpukovnik [[Mladen Žujović]]}} U pismu poslatom početkom septembra 1943, vojvoda Momčilo Đujić, komandant Dinarske divizije JVuO, upućuje zapovjedniku sektora [[Knin]] generalu Francescu Giangrecu izraze »iskrenog prijateljstva«: {{izdvojeni citat|Od 1. jula 1941. godine rame uz rame sa Italijanskom vojskom borim se protivu zajedničkog neprijatelja–komunista u oblasti Dinare. Za sve ovo vreme objektivna i pravedna ocena mojeg ličnog držanja, mojeg vojničkog i političkog rada ne može mi se prebaciti da sam i najmanjim svojim gestom pokazao akt neprijateljstva ili sumnje prema italijanskoj vojsci i Italijanskom narodu, jer mi to ne bi dozvolili moja čast i moj Srpski ponos, pošto bi to bilo suprotno mojem stavu iskrenog prijateljstva i saradnje sa italijanskim narodom — stavu kojeg sam zauzeo od prvoga dana pa do danas, a kojega želim da i dalje nastavim na suprot svega onoga što mi se podmeće sa raznih strana i sa tendencijom da se naši prijateljski odnosi raskinu na štetu i jednih i drugih a na korist onih trećih kojima prijateljstvo Srba i Italijana ometa njihove političke kombinacije.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 160, reg. br. 14/2 (H–X–240).</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 205, str. 952.</ref>}} U dvonedjeljnom izvještaju o situaciji u italijanskoj okupacionoj zoni iz sredine avgusta 1943. godine, sastavljenom od strane njemačkog štaba za vezu pri II italijanskoj armati, uobličen je jezgrovit sud o četnicima i [[Ideologija četnika|njihovoj ideologiji]], kao i o povodu za upuštanje u kolaboraciju s vojskom Kraljevine Italije: {{izdvojeni citat|Nacionalistički četnici, koji svoj glavni zadatak vide u uništenju komunističkog banditskog pokreta, a u cilju stvaranja velikosrpske države pod [[Kralj Petar II Karađorđević|kraljem Petrom]], tražili su i našli su kontakt sa Italijanima i borili su se zajedno sa njima protiv komunističkog ustaničkog pokreta, koji se sve više širio i koji je i u vojnom i u političkom pogledu dobro rukovođen. Četnici su trpeli najveće gubitke, pa je demoralizacija bivala sve jača, što je delom dovodilo do prelaska u redove komunista, jer su četnici od strane Italijana bili nedovoljno naoružavani i hranjeni.<ref>AVII, NAV-T-313, r. 193, s. 7453136—43.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, str. 492—493.</ref>|Petnaestodnevni izveštaj Nemačkog štaba za vezu pri Italijanskoj 2. armiji od 14. avgusta 1943. o vojno-političkoj situaciji, diverzijama i obostranim gubicima na italijanskom okupacionom području}} [[Kapitulacija Italije]] 8. septembra 1943. godine i odlazak talijanskih jedinica iz njihove okupacione zone u Jugoslaviji, nije za četnike značio samo gubitak dragocjenog izvora snabdijevanja; to je također značilo gubitak vlasti nad velikim dijelom seoskih područja u Crnoj Gori, [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] i [[Lika|Lici]], gdje su oko godinu i pol četnici vršili tu vlast uz talijanski pristanak.<ref>[https://znaci.org/00001/40_60.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, GLAVA DEVETA: Od sloma Italije do bitke za Srbiju]</ref> == Tumačenja == {{izdvojeni citat|Nemačko nastojanje da se krene u temeljno i sistematsko uništavanje četničkog pokreta bilo je od samog početka teško, pošto su one četničke jedinice, koje su se nalazile na terenu italijanske okupacione zone, imale odlične veze sa najvišim italijanskim vojnim vlastima.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|thumb|Italijanski oficir u društvu četnika]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], oficiri iz Vrhovne komande njemačkog Wehrmachta zaduženi za vođenje ratnog dnevnika analiziraju „veoma komplikovanu situaciju“ u kojoj su se nalazile zaraćene strane u okupiranoj Jugoslaviji, koja je dodatno usložnjena saradnjom Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom: {{izdvojeni citat|Prvi koji se digao protiv nas bio je [[Draža Mihailović]]. Borba protiv njega bila je za nas otežana činjenicom da su italijanske okupacione snage podržavale njega i njegove ljude – i to više ili manje sasvim otvoreno, a sve je to otežavalo proces stabilizacije mlade hrvatske države. Polako, ali nezadrživo prvenstvo u ustaničkom pokretu od strane četnika prešlo je iz ruku četnika na stranu komunističkog pokreta, koga je vodio “Tito” (pravo ime mu je [[Josip Broz]]). U prvo vreme Tita su podržavali Sovjeti, a Mihailovića Angloamerikanci, tako da smo imali po tom pitanju veoma komplikovanu situaciju: Četnike su podržavali naši saveznici Italijani, a i naši neprijatelji Englezi. Italijani su neprestano nastojali da četnike upotrebe u borbi protiv komunista, premda smo mi Italijanima dali nepobitne dokaze da Mihailović najuže sarađuje sa saveznicima i da mu je jedini cilj da iskoristi Italijane, kako bi i njih u pogodnom trenutku izbacio iz zemlje.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Walter Roberts]], koji je početkom [[1960]]-ih radio kao službenik [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Državni sekretarijat SAD|State Departmenta]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], u svojoj knjizi ''Tito, Mihailovic and the Allies, 1941–1945'' (“Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945“) potvrđuje da je italijansko-četnička saradnja obuhvaćala krupne dijelove teritorije okupirane Jugoslavije te da je uspostavljena još 1941. godine: {{izdvojeni citat|Bilo je, kao što smo videli, ubedljivih dokaza da je „saradnja“ Italijana i crnogorskih četnika nastala još početkom jeseni 1941. kada je Mihailović još uvek bio u Srbiji. Godine 1942, ova „saradnja“ je porasla do takvih razmera da su italijanske i četničke trupe nastupale kao združene snage tokom [[Treća neprijateljska ofanziva|Treće ofanzive]] protiv partizana u Crnoj Gori. Isto tako, u drugim delovima zemlje koju su okupirali Italijani, posebno u Dalmaciji i Hercegovini, koje su činile sastavni deo Nezavisne Države Hrvatske, dolazilo je do sklapanja dogovora između lokalnih četničkih komandanata i italijanske vojske. Dva četnika koja su imala posebnu ulogu bili su [[Dobrosav Jevđević]] u Hercegovini i Pop [[Momčilo Đujić]], severnije. Koliko je Mihailović zaista imao kontrole nad njima nije dovoljno jasno. To da su oni postigli sporazume sa italijanskim zapovednicima tokom 1942. sami, bez prethodnog znanja Mihailovića, veoma je izvesno. Zapravo, postojanje ovih sporazuma koji su omogućavali lokalnim četničkim jedinicama italijansko oružje, odeću i hranu, pod uslovima da ih četnici ne napadaju, Mihailović je kasnije negirao. Posebno se razbesneo kada je saznao da je Jevđević početkom januara 1943. učestvovao na vojnoj konferenciji Osovine [u Rimu — prim.] pre početka [[Operacija Weiss|Četvrte ofanzive]] protiv partizana.<ref>Valter Roberts, Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945, Čigoja štampa, Beograd, 2013, str. 94.</ref>}} U poslijeratim memoarima naslovljenim ''Otto milioni di baionette'' („Osam miliona bajoneta“), general [[Mario Roatta]], zapovjednik svih italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, opisuje proces približavanja Italijana četnicima, ali i podozrenja koje je ovaj savez izazivao kod [[Nacistička Nemačka|Nijemaca]] i [[NDH|hrvatskih kvislinških vlasti]]: {{izdvojeni citat|Četnička politička obojenost, njihovi indirektni odnosi sa »saveznicima« i njihov program za budućnost nisu zanimali tog komandanta i on je »ignorirao« te stvari. On je samo utvrdio i iskorištavao postojeću činjenicu da su na teritoriju pod njegovom komandom »četnici« djelovali u našu korist. Tim gore po Hrvate i Nijemce u drugim krajevima, koji nisu htjeli ili znali da od »četnika« stvore svoje saveznike. Tako smo usprkos protestima Berlina i Zagreba i naporima vlade u Rimu (koja je često mijenjala svoje mišljenje i napokon prihvatila njemačko stanovište) sa svoje strane nastavili kolaborirati s »četnicima«. Dotične formacije snabdijevali smo oružjem itd. i tako ih učinili regularnim (kao što su bile i druge dobrovoljačke formacije) sve dok nisu dosegle ukupnu jačinu od oko 30.000 ljudi. Tek u posljednjim danima italijanske okupacije, popuštajući njemačkom pritisku, italijanska komanda se postepeno odrekla njihove [četničke] saradnje.<ref>[https://znaci.org/00003/482.pdf Mario Roatta: OTTO MILIONI DI BAIONETTE], str. 177. <br /> ({{jez-ita|"L'etichetta politica dei «Cetnizi», le loro relazioni indirette con gli «Alleati» ed il loro programma futuro non interessavano detto comandante, che li «ignorava», e che constatava e sfruttava unicamente il fatto contingente, ossia che nel territorio di sua giurisdizione i «Cetnizi» agivano a nostro favore. Tanto peggio per croati e tedeschi se nelle altre regioni non volevano o non sapevano farsi — anch'essi — di detti «Cetnizi» degli alleati. Cosi, malgrado le proteste di Berlino e di Zagabria, e le sollecitazioni del Governo di Roma (che su tale argomento mutò spesso di opinione, per poi adottare la tesi tedesca), si continuò da parte nostra a servirsi della collaborazione «cetnica». Le formazioni in parola erano state rifornite di armi ecc., e quasi regolarizzate (come, del resto, le altre formazioni volontarie), sino a raggiungere la forza complessiva di circa 30.000 uomini. È solo negli ultimi tempi della occupazione italiana, che, cedendo alle pressioni germaniche, il Comando italiano rinunciò gradatamente alla loro collaborazione."}})</ref>}} Sâm četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]] je 31. I 1943. svojim potčinjenim komandantima ovako objasnio rezon kolaboracije sa »Tetkićima«, tj. Italijanima: {{izdvojeni citat|U pogledu varijante za razoružanje Tetkića moramo još biti strpljivi. Oni nam još mogu poslužiti za borbu protiv komunista a isto tako vrlo lako nam mogu poslužiti i za borbu protiv ustaša i Nemaca. Tetkići ljubomorno čuvaju zarobljenu teritoriju Pavelićeve Hrvatske pa ćemo ih lako koristiti i protivu Nemaca i protivu Hrvata utoliko pre što Nemcima sve slabije ide na istočnom frontu pa je i jaz između njih i Tetkića sve dublji. U pogledu savezničke pomoći za ostvarivanje varijante nisam mogao dobiti ništa niti smo im nešto naročito predlagali. Iskustvo nas uči use i u svoje kljuse. Ali bi naravno u takvom slučaju tražio hitnu pomoć. Glavno je za naše odluke da imamo što pre jačinu i situaciju Nemaca i ustaša, kao i šta rade. Posle toga možemo tek donositi odluke. Mislim samo da nam u ostvarivanju ciljeva još Tetkići mogu poslužiti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_25.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića od 10. do 31. januara 1943. godine]</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu]] * [[Milizia Volontaria Anti Comunista]] * [[Dinarska četnička divizija]] * [[Momčilo Đujić]] * [[Bajo Stanišić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] mxuimfihivnkmt6qd2xuuje940mt2s4 42677856 42677855 2026-08-16T10:18:57Z ~2026-45022-77 383946 /* Saradnja četnika sa Italijanima 1943. */ 42677856 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Četnici italijanskim vozovima.jpg|thumb|Četnici uoči ukrcavanja u vozove kojim ih Italijani prebacuju na front.]] '''Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom''' odvijala se tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]], od [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|partizanskog ustanka]] 1941. do [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] 1943. godine. Četničko-talijanska saradnja predstavlja bitan segment [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|kolaboracije četnika sa silama Osovine tokom Drugog svjetskog rata]]. Iako su četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, četnički odredi na teritoriji italijanske okupacione zone (Hercegovina, Crna Gora, Lika, Dalmacija...) bili su legalizovani kod Talijana, dobijajući hranu, oružje i municiju, a ponekad i novčana primanja.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref> Legalizovane četničke jedinice Italijani su službeno nazvali [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom]] ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}, skraćeno MVAC), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog otpora. General [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački opunomoćeni komandant u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], ističe blisku četničku kolaboraciju sa Italijanima. Kako bi ilustrovao do kog je stupnja ova saradnja uzela maha, on u više navrata za četničke formacije u službi Kraljevine Italije koristi [[Sintagma (lingvistika)|sintagmu]] »italijanski četnici«.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 231—232.</ref> Na teritoriji Jugoslavije koju su okupirali Italijani, bilo je oko 35.000 Mihailovićevih četnika koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref> Oni su učestvovali u mnogim osovinskim operacijama u Jugoslaviji, od kojih je najveća [[Bitka na Neretvi]] u februaru [[1943]], gde su četnici iz Crne Gore dopremljeni željeznicom do [[Mostar]]a, na hercegovački front. Stavljanje [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu fašističke Italije jedan je od glavnih razloga savezničkog napuštanja [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i njihovog okretanja partizanima. Zbog kolaboracije sa italijanskim okupatorom, mnogim četničkim vođama, uključujući samog Mihailovića, komandantu JVuO i drugim četničkim prvacima je suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. == Italijanska politika prema Jugoslaviji == {{main|Divide et impera}} [[Datoteka:Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg|thumb|[[Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]]] Italijanska politika prema Jugoslaviji se svodila na staru devizu: »zavadi pa vladaj« (lat. ''[[divide et impera]]''). Pre rata su podržavali i obučavali hrvatske ustaše radi rušenja Kraljevine Jugoslavije, a tokom rata su podržavali srpske četnike radi destabilisanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Razlog tome je bio [[Jadran]]ska obala. Talijanska obavještajna služba iz Zadra ovako definiše njihove interese: {{izdvojeni citat|Jedna velika Hrvatska, naklonjena ili prijateljski raspoložena prema Italiji, nemoguća je; Hrvati su istorijski bili i jesu naši neprijatelji. Razlog: Jadransko more. Naši interesi za ovo more su u čistoj suprotnosti i mi ne možemo u jednoj velikoj Hrvatskoj da oživimo i, još gore, da uspostavimo staru Austriju. S druge strane, Hrvatska nikad nije bila sposobna da živi a da se na nekog ne oslanja, pa pošto se neće oslanjati na Italiju, znači, ukoliko bude veća, utoliko će biti opasnija po nas. Stoga bi bilo poželjno da se stvori takva Hrvatska koja bi, prema svojim prirodnim mogućnostima, bila mala. Uspostavljanje Srbije može nam koristiti ako ta Srbija bude ograničena na svoje prirodne granice; jedna velika Srbija lansirala bi refren o Jadranskom moru, a tu se naši interesi sudaraju, kao što je rečeno za veliku Hrvatsku. Međutim, najveće zlo svakako predstavlja formiranje jedne velike Jugoslavije (po zamislima i po planovima Londona). S njom ne samo da Jadransko more ostaje i postaje opasnije, već se rađa i problem iredentizma u odnosu na Dalmaciju, Istru, Albaniju, Julijsku krajinu, itd.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom XIII, knj. 3, str. 461.</ref>}} O italijanskoj strategiji podupiranja neprijateljstava između Hrvata i Srba, kao i paralelnog pružanja podrške vlastima NDH i Mihailovićevim četnicima, svjedoči i general [[Edmund Glaise von Horstenau]] u svom referisanju generalu [[Alexander Löhr|Alexandru Löhru]], komandantu Jugoistoka, od 31. oktobra 1942: {{izdvojeni citat|Karakteristično je političko držanje Italijana. Južno od demarkacione linije koju oni drže postoje četničke jedinice koje su naoružane od Italijana. Oni u svakom pogledu pružaju podršku četnicima koji ubijaju Hrvate. Severno od demarkacione linije, koja je pod nemačkom kontrolom, Italijani održavaju vezu sa Eugenom Kvaternikom čija garda učestvuje u istrebljenju Srba. Dakle, u tom genocidu nad Srbima učestvuju Hrvati.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 164, fus. 28.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}} Ambivalentna politika vojnih vlasti Kraljevine Italije na okupiranim i anektiranim područjima današnje [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] najprije je bila uočena od strane njezine saveznice NDH, čiji su se dužnosnici smatrali ugroženim ovakvim povlađivanjem četnicima, a nauštrb ustaških interesa. Pretposljednjeg dana decembra 1941. godine, u [[Split]]u je održan sastanak između vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i logornika [[Sinj]]a Ivanka Poljaka, atašea pri Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu te izaslanika Ante Pavelića, i to u Jevđevićevu stanu. Tim povodom, pripadnici italijanske vojno-obavještajne službe su postavili prislušne uređaje, kako bi u potpunosti bili upoznati sa sadržajem razgovora; oni bivaju zabilježeni na deset traka. General [[Vittorio Ambrosio]], stavljajući svojim nadređenim na uvid kompletan transkript razgovora, notira o četničkom vojvodi Jevđeviću sljedeće: »Dr Jevđević, naš konfident nastanjen u Splitu«. Logornik Poljak dao je tada, između ostalog, svoje viđenje italijanske okupacione strategije: {{izdvojeni citat|Mi imamo dokaze da je italijanska vlada pružila pomoć četnicima u oružju i municiji... Italijanske trupe koje okupiraju hrvatsku teritoriju ogromno koštaju Hrvate, jer mi smo ti koji snosimo troškove okupacije. Hrvatska zbog duhovnih, političkih i privrednih razloga, a nadasve zbog vojnih razloga, ne može da ostane bez Dalmacije. Italijanima je u interesu da se Srbi i Hrvati međusobno uništavaju i da ginu: eto zbog čega su s jedne strane naši saveznici, a sa druge strane vas snabdevaju oružjem, da biste se borili. To je stara priča »podeli pa vladaj«.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?vol=13&bk=2 Izveštaj Komande 2. armije od 3. januara 1942. Generalštabu kopnene vojske o pregovorima između četničkog predstavnika Dobroslava Jevđevića i izaslanika vlade NDH logornika Poljaka], u Zbornik NOR-a, tom XIII, knjiga 2: Dokumenti Kraljevine Italije 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1972, dokument br. 2, str. 12—18.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 208—209.</ref>}} Iako su upravo italijanski fašisti doveli na vlast Pavelića, nakon srpskog ustanka će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa ovom politikom, oni će [[1942]]. započeti regrutovanje srpskih četnika u jedinice [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]]. == Hronologija == === Saradnja četnika sa Italijanima 1941. === [[File:Pavle Đurišić and Pirzio Biroli speech.jpg|thumb|upright=1.3|Kapetan [[Pavle Đurišić]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli|Pirzio Biroli]], italijanski okupacioni guverner Crne Gore.]] Za razliku od odnosa sa [[Treći Reich|Njemačkim Reichom]] i [[NDH]], saradnja četnika sa italijanskom okupacionom upravom odvijala se prilično glatko, bila je vrlo razvijena i neskrivena, svuda gdje su bili Italijani, u polovici NDH, [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sandžak]]u i [[Slovenija|Sloveniji]]. U komandi [[divizija Sassari|divizije »Sassari«]] u [[Knin]]u 29. oktobra 1941. godine [[Momčilo Đujić]] je s Talijanima potpisao sporazum o organizovanju četničkih jedinica: {{izdvojeni citat| 1. Četničke jedinice formiraće se isključivo u srpskim selima na principu dobrovoljnosti, s tim, što će postojeće jedinice imati samo lako naoružanje. 2. Četničke jedinice će se uzdržati od bilo kakve akcije protiv oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske i talijanske vojske. 3. U okolnim selima, koja će se nalaziti pod četničkom kontrolom, ustaška vlast će i dalje normalno postojati. Četnici ne mogu hapsiti ili bilo kako progoniti stanovništvo katoličke vjere, već će sve sumnjive i po javni poredak nepoželjne elemente predavati nadležnim organima Nezavisne Države Hrvatske. [...] 6. Između talijanskih vojnih vlasti, vođa četničkih odreda i starešina srpskih sela (kapetana) uspostaviće se tesna saradnja.<ref>AVII, 479, 3-14/2.</ref>}} Sličnu izjavu odanosti Italiji dao je i komandant Višegradskog četničkog odreda 1. novembra 1941. godine: {{izdvojeni citat| 1. Želimo ostati u najboljim odnosima sa okupatorskim italijanskim vlastima. 2. Mi se borimo samo za proterivanje ustaša, koji su toliko zločina počinili nad srpskim narodom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_19.htm Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda od 1. novembra 1941. majoru Bošku Todoroviću o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu]</ref>|Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu (1. novembra 1941.)}} Još tijekom prve godine okupacije, Talijani su zastupali taktiku pregovaranja s pojedinim četničkim grupama radi njihova izvlačenja iz ustaničkog tabora a zatim i angažiranja protiv NOP-a. Budući da su u četnicima našli važan oslonac u politici pacifikacije teritorije koju su okupirali, težili su oni ustrajati na provođenju toga kursa. Kako je tekao taj proces, može se doznati i iz elaborata obavještajnog oficira kod komande talijanskog Šestog korpusa kapetana Angela de Mateisa, koji je sudjelovao u pregovorima s četnicima.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Italijanski fond, kutija 322, registarski broj 6/1. Elaborat Angela de Mateisa, 5 - I 1943, upućen komandi Superslode.</ref> Osvrćući se na situaciju na prijelazu 1941/1942. godine, kapetan de Mateis piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Dakle, u jednoj teškoj borbi protiv boljševizma nismo bili sami. Jedan dio četnika indirektno je sarađivao sa nama u borbi protiv partizana, no to u početku nije bilo opšteg karaktera, a mi nismo razumeli te odnose, jer nismo znali da postoje dve suprotne struje, već smo mislili da je to rezultat ličnih stavova pojedinaca u borbi za prevlast, ali pažljivim praćenjem situacije brzo smo uvideli da postoje dve suprotne struje jedna prema drugoj, i to nacionalistička, i druga, internacionalistička. Logično proizlazi iz toga da smo nastojali da sa jednom stranom sklopimo prijateljstvo, i to baš sa nacionalistima, tim pre jer nam je sve govorilo da će savez biti tim lakše sklopiti, jer su oni svakim danom bili sve nemoćniji u borbi protiv partizana, čiji je pokret naglo rastao.}} Kao »najistaknutije ličnosti« iz četničkog tabora a koje su prihvatile suradnju s Talijanima, kapetan Angelo de Mateis ističe vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]], za koje navodi da »ne samo što istupaju na nacionalnoj osnovi protiv internacionalnog boljševizma, već su odlučno ustali protiv bilo kakve saradnje sa partizanima sa vrlo jakom propagandnom aktivnošću u kojoj iznose svoje protuteze«.<ref>[https://znaci.org/00001/41_9.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, glava U SAVEZU S TALIJANSKIM OKUPATOROM I USTAŠKIM REŽIMOM PROTIV NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA, poglavlje MJESTO I ULOGA ČETNIKA U DALJNJOJ STRATEGIJI BORBE TALIJANSKOG OKUPATORA PROTIV NOP-A]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1942. === {{main|Dinarska četnička divizija|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}} [[Datoteka:Bajo Stanišić, Pirzio Biroli and Joanikije Lipovac.jpg|thumb|desno|Četnički pukovnik [[Bajo Stanišić]], italijanski guverner Crne Gore general [[Pirzio Biroli]] i [[Joanikije Lipovac]], mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]] Kada se u narodu počelo pričati o kolaboraciji i [[Peta kolona|petokolonaštvu]], bosanski četnici su februara 1942. morali izdati saopštenje u kojem izjavljuju da je cilj pregovora "da se očuva srpsko stanovništvo", da "u zamjenu Italijani traže samo red i mir", da "nema opasnosti da će Italijani zvati naše mladiće u svoju vojsku" niti "da će se četnici pod njihovom komandom boriti protiv svoje braće Srba iz partizanskih jedinica."<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_53.htm Obaveštenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine početkom februara 1942. o cilju i toku pregovora o saradnji četnika i italijanskog okupatora</ref> Ubrzo se pokazalo da to neće biti slučaj, budući da su legalizovane četničke jedinice Italijani službeno nazvali ''Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom'' ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog pokreta otpora. Dok je politika Italije prema [[NDH]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]ma bila vrlo dobro definirana, general [[Mario Roatta]], glavnokomandujući italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, imao je od svojih nadređenih u [[Rim]]u odriješene ruke da sam odredi svoju politiku prema četnicima. Kako je upotrijebio tu slobodu pokazuje njegov izvještaj o četnicima, koji je 6. marta 1942. podnio Generalštabu kopnene vojske. Njegova politika zasnivala se na četiri točke: {{izdvojeni citat|Poduprijeti četnike u dovoljnoj mjeri da se bore protiv komunista, ali ne toliko da bi im to dopustilo preveliku širinu akcije; zahtijevati i osigurati da se četnici ne bore protiv hrvatskih snaga i vlasti; dopustiti im da protiv komunista operiraju na svoj račun (tako da »pokolju jedni druge«); i konačno, dopustiti četničkim grupama da djeluju paralelno s talijanskim i njemačkim snagama, kao što rade nacionalističke grupe (četnici i separatisti) u Crnoj Gori.<ref>Mikrofilm br. T-820, rola 53, kadar 1068.</ref><ref name="automatski generisano3">{{Cite web |url=http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |title=Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 |access-date=30. 09. 2022 |archive-date=10. 07. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041903/http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |url-status=dead }}</ref>}} Na konferenciji održanoj 29. marta 1942. u [[Ljubljana|Ljubljani]], radi dogovora o izvođenju [[Operacija Trio|operacije Trio]], general Mario Roatta je izložio plan o instrumentalizaciji četnika u cilju eliminacije partizanskih snaga. Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali i komandujući general i zapovjednik u Srbiji [[Paul Bader]], kao i general [[Vladimir Laxa]], načelnik štaba [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. General Roatta je smatrao da su četnici „neprijatelji Hrvata, ali ne neprijatelji Osovine“,<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, str. 1103.</ref> te da bi privlačenje četnika na stranu Italijana i Njemaca bila najbolja prevencija stvaranja mogućeg zajedničkog antiokupatorskog fronta: {{izdvojeni citat|»Saglasni smo da se četnici bore protiv komunista a i mi hoćemo, u krajnjoj liniji, da suzbijemo komuniste. Da li je onda celishodno, umesto da iskoristimo tu situaciju, da se borimo jednovremeno protiv komunista i četnika? Ovim načinom teramo prinudno obe strane u zajednički tabor. Izgleda mi celishodnije da najpre likvidiramo komunističku opasnost, jer, kad je jednom ova opasnost uklonjena, može se u jednoj drugoj fazi bliže prići pitanju četnika. Da docnije i ovi moraju biti uklonjeni razumljivo je samo po sebi; bilo bi nerazumno stvarati sebi sada 10000, možda 20000, neprijatelja. U prvoj fazi »suzbijanja komunista« moglo bi se računati na pomoć četnika a u najmanju ruku izolovati ih od borbe«.}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Radeta Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U izvještaju koji je krajem maja 1942. major [[Petar Baćović]] poslao generalu Mihailoviću o saradnji četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa Italijanima, kao i sa [[Legalizovani četnici|četničkim odredima legalizovanim kod kvislinških vlasti]] u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, navedeno je, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Po obaveštenjima koje sam dobio od pouzdanih ljudi, stvari sa formiranjem četničkih odreda na ovoj strani stoje ovako: <br /> Kapetan [[Pavle Đurišić]] raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu. '''O uslovima pod kojim je kapetan Đurišić dobio sve ovo od italijanskih vojnih vlasti, ne mogu ništa pozitivno reći'''.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} O borbenom savezništvu četničkih odreda u Crnoj Gori i italijanskih okupacionih vlasti, može se doznati i na osnovu izvještaja koji su [[5. maj]]a 1943. godine sačinili oficiri iz [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: {{izdvojeni citat|U proleće 1942. godine, Italijani su uspeli da postignu ''modus vivendi'' sa jednom grupom crnogorskih izdajnika. Osnovana je nova organizacija »nacionalističkih četnika« i preduzeta hitna akcija protiv antifašističkih snaga. [[Bajo Stanišić]], potčinjen Draži Mihailoviću i [[Blažo Đukanović|Đukanović]], crnogorski separatist [netačno; general Blažo Đukanović je bio, upravo obrnuto, Mihailovićev pristaša i velikosrpski nacionalist — prim.], stavili su se na čelo ove nove organizacije koja je od samog početka bila pod kontrolom neprijatelja i koja je već nanela ozbiljne gubitke onim snagama u Jugoslaviji koje se bore. Italijani su poverili ovim »nacionalističkim četnicima« dužnost da čuvaju železničku prugu [[Nikšić]]—[[Dubrovnik]], da vrše policijsku ulogu u neposrednoj blizini mesta gde su Italijani imali svoje garnizone i da pomažu italijanskim kaznenim ekspedicijama protiv jugoslovenskih antifašističkih boraca.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 72.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017.</ref>}} [[Datoteka:Bajo Stanišić with occupational governor Pirzio Biroli.jpg|minijatura|Pukovnik [[Bajo Stanišić]] (lijevo, okrenut leđima) sa okupacionim guvernerom Crne Gore generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandrom Pirziom Birolijem]] (drugi zdesna).]] Mihailovićev opunomoćenik vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] stanovao je u okupiranom [[Split]]u, i javno se sastajao sa italijanskim visokim oficirima. U okupiranim gradovima — u [[Opatija|Opatiji]], [[Rijeka|Rijeci]], [[Knin]]u, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u, [[Pljevlja|Pljevljima]] — stanovali su oficiri [[JVuO]], a povremeno su bile smeštene i cele jedinice. Četničke jedinice opremane su i snabdevane od italijanskih štabova. Veći broj oficira Italijani su pustili iz zarobljeništva da bi bili angažovani u četničkim jedinicama pod njihovom komandom.<ref name="Pop izdaje"/> Oni su dugovali lojalnost Italijanima, pa se [[Jakov Jovović]] morao pravdati guverneru Crne Gore zbog uzvika "živio Kralj Petar".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_90.htm Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru od 29. maja 1942.</ref> U desetodnevnom izvještaju koji je 20. juna 1942. godine sačinio komandujući general i komandant u Srbiji [[Paul Bader]], konstatovano je sa stanovitom zebnjom da je u Crnoj Gori na snazi koalicija tamošnjih četnika i talijanske okupacione sile.<ref>AVII, NAV—T-501, rolna 248, snimci 319—324.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha (1. januar — 31. decembar 1942), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 93, strane 494—495.</ref> General Bader zapaža da su četnici u potpunosti opremljeni od strane Italijana za borbu protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Na području Crne Gore je zbijanjem redova crnogorskih četnika — nacionalista stvoren faktor sile koju treba uzeti ozbiljno. Njih u formiranju, naoružanju i opremi, kao i u angažovanju, velikodušno pomažu Italijani. Radi se o dobro naoružanoj borbenoj grupi od nekoliko hiljada ljudi koje predvode bivši oficiri. Izgleda da je, uglavnom, postignut njen prvi cilj — razbijanje proleterske brigade na području Crne Gore. Po svojim političkim stavovima crnogorski četnici — nacionalisti su pobornici [[Velika Srbija|velikosrpske ideje]]. Treba pretpostavljati da su povezani s Mihailovićem, koga široki krugovi kao i ranije smatraju pravim vođom Srbije.|Desetodnevni izveštaj komandujućeg generala i komandanta u Srbiji od 20. juna 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o vojno-političkoj situaciji, aktivnosti partizana, sopstvenim protivmerama i obostranim gubicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i o operaciji protiv partizana na Kozari}} 16. jula 1942. godine, major Petar Baćović informiše generala Dražu Mihailovića o razmjerama četničke kolaboracije sa italijanskim okupacionim snagama: {{izdvojeni citat|Svi četnički odredi na teritoriji Hercegovine legalizovani su kod Talijana, dobijaju hranu, oružje i municiju. Platu ne primaju samo im se po neki put u vidu pomoći dodeljuju manje svote novca. Brojno stanje organizovanih četnika na teritoriji Hercegovine iznosi od 6 do 7 hiljada. Naoružanje pušaka oko 6000 kom. sa dosta automatskog oružja. Disciplina i duh dosta dobri.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} U svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, general [[Blažo Đukanović]] je 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] zaključio pisani sporazum sa armijskim generalom Alesandrom Pirciom Birolijem, italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „sarađivati na povraćaju reda, mira i javne sigurnosti u zemlji”: {{izdvojeni citat|1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista [tj. četnika i [[Lovćenska brigada|zelenaša]] — prim.], zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće: a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori; 2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. 3) Njegova Ekselencija Guverner primajući izjavu tih osjećanja izjavljuje svoje zadovoljstvo za borbu koju su crnogorski nacionalisti do sada preduzeli i poveli uz bok sa italijanskim vojnicima i izražava svoje saučešće povodom smrti crnogorskih nacionalista poginulih za dobro njihove zemlje. [...] 5) Radi dobrog završetka srećno otpočete akcije protiv komunista i da bi se spriječio bilo kakav njihov povratak, ustanoviće se u Crnoj Gori formacije dobrovoljaca zvane 'Leteći odredi' sastavljene od odabranih i oprobanih crnogorskih nacionalista. [...] 6) General Đukanović i komandanti gornjih formacija moći će predlagati akcije Nj. E. Guverneru ili Komandantu Trupa ili komandantima divizija onih teritorija gdje su formacije smještene, ali nikakva akcija ne može biti izvedena, ako nije odobrena od strane italijanskih vojnih komandanata, koji takođe zadržavaju za sebe pravo izdavanja uputa za izvođenje samih akcija. General Đukanović i komandanti gornjih formacija obavezuju se da će dati svoju saradnju svaki put kad bude tražena od Nj. E. Guvernera, od Komandanta Trupa ili od komandanata divizija, uvijek u okviru borbe protiv komunista koji djeluju u Crnoj Gori. [...] 11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.<ref>Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]</ref>}} Kapetan [[Vojislav Lukačević]] (pseudonim »Rampini«) informiše 28. jula 1942. Dražu Mihailovića kako je saradnja četnika s Talijanima u [[Hercegovina|Hercegovini]] potpuna: {{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca. 12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]</ref>}} 4. septembra 1942. godine, vojvoda Dobroslav Jevđević je održao sastanak sa predstavnicima [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije Wehrmachta]]. U divizijskom izvještaju je tada navedeno da je razgovor održan na Jevđevićev zahtjev, koji je smatrao da je potrebno razjasniti „neka pitanja u vezi sa stavom nemačkog Vermahta prema delatnosti njegove grupe”, ali i da bi se „izbegao ma kakav konflikt s nemačkim oružanim snagama”. S obzirom da nije imao nikakav vojni čin u hijerarhiji JVuO, Jevđević je nazvan „političkim komesarom četnikâ iz italijanske interesne oblasti” od strane njemačkih obavještajnih oficira koji su sačinili zabilješku s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|U zoni koju su mu dodelili Italijani, između Crne Gore i granice između nemačke i italijanske interesne zone, on [vojvoda Jevđević — prim.] raspolaže sa 12.000 ljudi, naoružanih italijanskim oružjem i municijom, koji se staraju za red i mir. U toj oblasti nema više nijednog partizana. U toku akcije čišćenja grupa je pobila oko 6.500 komunista, pretežno Srba. Njen cilj je da se ponovo uspostavi i održi red i mir na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. [...] Jevđeviću je naglašeno da bi prelazak njegovih četničkih odreda preko demarkacione linije morao dovesti do oružane intervencije nemačkih jedinica. Obećano mu je da će biti obavešten u slučaju da partizanske bande pod pritiskom nemačkih ili hrvatskih jedinica pokušaju da se povuku na jug u italijansku interesnu zonu a dato mu je do znanja da se očekuju obaveštenja i u obrnutom slučaju. Jevđević je izložio spremnost u tom pogledu i predložio za dati slučaj radio-vezu. Nije osporio da izvršava direktive Draže Mihailovića.<ref>Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 145, str. 718—720.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=461&rec=315&roll=2270 NARA, T315, Roll 2270, frames no. 000456—000458.] <br /> ({{jez-njem|"Jeftevic hatte um diese Unterredung gebeten, weil ihm, wie er sagte, eine Klärung mancher Fragen bezüglich der Stellungsnahme der Deutschen Wehrmacht zur Tätigkeit seiner Gruppe notwendig erschien, um jeden Konflikt mit der Deutschen Wehrmacht zu vermeiden. </br> In einer Breitenzone, die ihm von den Italienern zwischen Montenegro und deutsch–italienischer Interessengrenze zugeweisen sei, habe er 12.000 Bewaffnete stehen, die, mit italienischen Waffen und italienischer Munition versehen, für Ordnung und Ruhe Sorge trügen. In diesem Gebiet befinde sich kein Partisane mehr. Die Gruppe habe im Verlaufe der Säuberungsaktion 6.500 Kommunisten, und zwar meist Serben, erschossen. Sein Ziel sei die Wiederherstellung und Aufrechterhaltung der Ruhe und Ordnung im Raume ganz Bosniens und der Herzegovina. </br> Jeftevic wurde bedeutet, daß ein Überschreiten der Demarkationslinie durch seine Cetnikverbände zwangsläufig zum bewaffneten Einschreiten deutscher Truppen führen müßte. Es wurde ihm Verständigung für den Fall zugesagt, daß Partisanenbanden unter dem Druck der deutschen oder kroatischen Truppen nach Süden in das italienische Interessengebiet zu entweichen versuchen und der Erwartung einer Benachrichtigung für den umgekehrten Fall Ausdruck gegeben. Jeftevic erklärte sich hierzu bereit und gegebenenfalls Funkverbindung vor. Im übrigen bestritt er nicht, den Weisungen des Drage [sic!] Mihajlovic Folge zu leisten."}})</ref>|Izveštaj 718. pešadijske divizije od 5. septembra 1942. o rezultatima razgovora nemačkih predstavnika s političkim delegatom četničke Vrhovne komande Dobroslavom Jevđevićem 4. septembra 1942. u Dobrom polju}} [[File:Pop Djujić with chetniks and Italians.jpg|thumb|left|upright=1.2|Vojvoda Momčilo Đujić i pripadnici Dinarske divizije JVuO u društvu italijanskih oficira 1942/43.]] Vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] je otišao u [[Opatija|Opatiju]], gdje će 10, 11. i 12. septembra 1942. razgovarati sa komandantom 2. italijanske armije generalom [[Mario Roatta|Mariom Roattom]]. Petar Baćović je 17. septembra izvijestio Dražu Mihailovića da je preko vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] vojvoda Trifunović-Birčanin »putem Šeste armije« uputio sljedeće upozorenje: {{izdvojeni citat|Nalazim se u komandi Druge italijanske armije, gde sam stigao u Fijumi. Kad sam saznao za vašu nameru da hoćete da napadnete neka muslimanska naselja, saopštavam vam i Baćoviću da sam apsolutno protivan takvoj akciji jer će ona baciti u novu katastrofu srpski narod u toj zoni. Ona će značiti puni prekid saradnje sa italijanskom vojskom čime počinjavamo sa naše strane pravi zločin protiv srpskog naroda. Obustavite odmah sve pripreme i da u budućnosti se nipošto ne počnu slične akcije bez mog pristanka.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 48—49.</ref>}} U depešama koje je Vrhovnoj komandi JVuO 18. i 19. septembra 1942. poslao major Baćović, eksplicitno se traži dozvola za kolaboraciju s Italijanima: {{izdvojeni citat| ''18. IX 1942.'' Birčanin saopštava da Talijani u Splitu nude platu oficirima po rešenju talijanskog ministarstva rata. Pita šta da radi. Mišljenja je da se ne prima. Od vašeg rastanka sa njim do 4. IX [[Dinarska divizija JVuO|dinarska grupa]] dobila 1.900 pušaka od Talijana. ''19. IX 1942.'' Od komunista nam preti velika opasnost, trebalo bi što pre preduzeti akcije protivu njih. Da li možemo takvu akciju izvršiti u sporazumu sa Talijanima. Sa talijanskim komandantom armije nisam se sastao iako je to tražio od mene dva puta jer nisam imao dozvolu od vas.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 49.</ref>}} 25. septembra 1942, uslijedio je nedvosmislen odgovor generala Mihailovića iz koga postaje očevidno da je komandant JVuO bio ne samo upoznat sa saradnjom svojih podređenih s italijanskim snagama na terenu, već ju je i naređivao: {{izdvojeni citat|Izvucite od Talijana što više oružja, municije, hrane i obuće. Gledajte na svaki način da dobijete brdske topove i bacače sa našom poslugom. Brdski topovi i bacači imaće presudnu ulogu i cela stvar biće svršena jednom za svagda. Neka [[Dobroslav Jevđević|Jevđa]] upotrebi svu veštinu za ovo dobijanje kao što je [[Pavle Đurišić|Pavle]] proletos dobio.<ref>AVII, Ča, 2/1—9, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 296—297.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} [[File:Italians and chetniks against the partisans.jpg|thumb|Italijani i četnici u zajedničkom pohodu protiv partizana, na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu polju]] kod [[Knin]]a, ljeto 1942. godine]] 26. septembra 1942. komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] poslao je izvještaj Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa vojvodama [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunovićem-Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]]: {{izdvojeni citat|Jevđević je smatrao celishodnim da — u jednom memorijalu — iznese svoju iskrenu saradnju sa nama, zapisavši između ostalog — doslovno: »Saradnja sa Italijanima vratila je našem narodu mogućnost da živi u miru, da radi i da se posveti porodici. Saradnja sa Italijom je od presudnog interesa za srpski narod i nikad Srbin neće ustati protiv italijanske vojske jer bi takav postupak, pored toga što bi predstavljao nezahvalnost i zločin, bio takođe i velika ludost. Bez obzira na ishod rata, bratstvo u oružju i zajednički prolivena krv (četnici su u borbi protiv komunista izgubili preko 600 ljudi) cementiraće srdačno prijateljstvo sa Italijom. Nikakva londonska Vlada ni bilo koji drugi faktor neće nas skrenuti od ovog puta i ove politike, jer jedino to prijateljstvo je u stanju da omogući ostacima srpskog naroda da prežive«.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 888.</ref>|Izvještaj komandanta italijanske 2. armije generala [[Mario Roatta|Maria Roatte]] od 26. septembra 1942. Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđevićem]]}} Glas o četničko-italijanskoj saradnji širio se i van italijanske okupacione zone. Tako je major [[Žarko Todorović]], komandant Beograda JVuO, 29. oktobra 1942. javio Mihailoviću da je »potrebno korigovati rad Jevđevića i Birčanina«. Major Todorović još navodi: {{izdvojeni citat|Stižu neprekidno žalbe da njihovi ljudi u vaše [tj. Mihailovićevo] ime ubijaju nevino stanovništvo i da se je prešla svaka dopuštena granica saradnje sa Italijanima. Poznato vam je da na toj teritoriji ima saradnje čak i sa ustašama. Ovo sve daje za pravo komunistima i separatistima...<ref>AVII, Ča, 2/1–21, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 299.</ref>}} [[Datoteka:Ilija Trifunović-Birčanin and Italian collaboration.jpg|thumb|Izvještaj generalštabnog kapetana Radovana Ivaniševića iz Splita o kolaboraciji vojvode Ilije Trifunovića-Birčanina sa italijanskim okupatorom.]] Na sastanku koji je 12. i 13. oktobra 1942. godine održan u [[Split]]u, razmatrana je situacija u vezi sa izvođenjem [[Operacija Dinara|operacije »Dinara«]]. General Mario Roatta je tada iznio podatak da jedinice MVAC na teritoriji dva talijanska okupaciona korpusa broje oko 15.000 četnikâ, kao i da su organizirane kao pomoćne trupe: {{izdvojeni citat|''Formacije M.V.A.C. koje su dva arm. korpusa dosad organizovala'' </br> a) — ''VI arm. korpus'': </br> sada raspolaže sa oko 15 bataljona s prosečnom jačinom od 400 ljudi; </br> smatra da može računati ukupno na 6000—7000 sigurnih četnika i 3000—4000 nezavisnih četnika; </br> razdelio je ukupno 1500 pušaka i 10 puškomitraljeza; </br> smatra da njemu podređene četničke formacije raspolažu ukupno sa 10000—12000 pušaka (zato smo im mi ustupili samo mali broj ovih); [...] </br> b) — ''XVIII arm. korp.'': </br> raspolaže samo četničkim formacijama (Srbi, pravoslavne vere); raspoložive formacije dostižu ukupno 5100 naoružanih ljudi (koji raspolažu takođe i sa 13 mitraljeza); </br> smatra da je na teritoriji div. »Sasari« već izvršen najveći napor za regrutovanje;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_13_2.htm Zbornik, tom XIII (ital. dokumenti), knj. 2], dokument 100, strana 781.</ref>|Zapisnik sa sastanka komandanta Više komande oružanih snaga »Slovenija—Dalmacija« s komandantima 6. i 18. armijskog korpusa održanog 12. i 13. oktobra 1942. u Splitu radi analize operacije »Dinara« i drugih aktuelnih pitanja}} U telegramu koji je 9. novembra 1942. uputio Menegelo Dinčić, otpravnik poslova ambasade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Bern]]u, jasno je istaknuto da su jugoslovenski partizani jedini borci protiv okupatora, dok četnički pokret pod Mihailovićevom komandom, makar u oblastima posjednutim od strane Talijana, nedvojbeno ima kvislinški karakter: {{izdvojeni citat|Borbu sa Talijanima vode danas isključivo partizanski odredi u planinskim delovima Dalmacije. Ti odredi u kojima podjednako učestvuju Hrvati i Srbi bez kompromisa istupaju protiv Talijana i protiv ustaša. Stanovništvo njih podjednako pomaže u energičnom stavu prema Italiji i prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. S druge strane četnici u Dalmaciji i Hercegovini — isključivo Srbi — sarađuju sa Italijanima u borbi protiv partizana i ne istupaju više protiv ustaša. Talijani njih pomažu sa oružjem, municijom i novcem. Njihovu akciju u Hercegovini vodi Jevđević, a u Dalmaciji pop Đujić i Niko Novaković. Oni stalno i javno govore da rade isključivo po naređenju đenerala Mihailovića. Koristeći na taj način autoritet ministra vojnog Kraljevske vlade, oni vrše presiju na oficire koji se sklonili u Dalmaciju da im se pridruže. Istu presiju vrše na te oficire i Talijani pozivajući ih u borbu protiv boljševizma po primeru đenerala Nedića i Mihailovića a kao prijatelje Talijana. Ovo je vrlo štetno i može imati teške posledice. Neophodno je potrebno da Kraljevska vlada u ovom pitanju zauzme energičan stav, da spreči bratoubilački rascep koji uzima sve više maha.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_234.htm Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] posećivao je komandu talijanske Druge armije u Sušaku i ugovarao zajedničke operacije. Tokom oktobra [[1942]]. izvedene su zajedničke operacije [[Operacija Alfa|Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]], u kojoj su učestvovale i snage [[NDH]]. Za jednu od takvih operacija Italijani su decembra [[1942]]. brodovima prevezli 3000 četnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] iz [[Metković]]a u [[Split]], a zatim kamionima u [[Knin]]. U izvještaju koji je 18. novembra 1942. godine sastavio i potpisao general [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, povoljnim se ocjenjuje potpisivanje [[Suradnja četnika sa NDH|četničko-ustaških ugovora]] (najprije zbog pacifikacije velikih dijelova NDH), ali i osjeća njemački zazor od snage i uticaja koje su jedinice MVAC stekle kao integralni dio četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju. Na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije]] situacija je ipak zategnuta. Italijanski antikomunistički odredi i blizina Srbije uliva četničkim vođama nadu i pouzdanje da će izdržati. Razbijanje italijanskih antikomunističkih odreda (kao i razbijanje D. M. — organizacije) u velikoj meri bi oslabilo moral i otpornu snagu ostalih četničkih grupa.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 54.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=362&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj - „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden. Im Bereich der 718.Div. ist die Lage trotzdem gespannter. Die ital. Antikommunisten–Verbände und Nähe Serbiens, geben den Cetnik–Führern Hoffnung und Zuversicht, zum Durchhalten. Die Zerschlagung die ital. Antikommunisten–Verbände /sowie die Zerschlagung der D.M.–Organisation/ würde Moral und Widerstandswille der übrigen Cetnikgruppen stark lähmen."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} General [[Alexander Löhr]] je sačinio zapis na 180 stranica (čekajući u istražnom zatvoru u [[Beograd]]u na početak sudskog procesa), u kome se prisjeća događaja iz vremena okupacije. O snazi i brojnosti četničkih jedinica na teritoriji italijanske okupacione zone, Alexander Löhr je ostavio sljedeće podatke: {{izdvojeni citat|Kad sam primio [[Armijska grupa E|XII armiju]] (avgusta 1942) doznao sam da se u [[Zapadna Hrvatska|zapadnoj Hrvatskoj]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nalaze mnogobrojni Mihailovićevi četnici – bilo ih je navedeno, mislim 35.000, koje su Italijani podržavali. No oni su sve ovo odricali. U novembru 1942. [[Adolf Hitler|Firer]] je doneo odluku da se sve ukloni što ne pripada regularnoj italijanskoj ili hrvatskoj vojsci. [...] <br /> Na teritoriji koju su okupirali Italijani, od [[Sušak]]a do zaključno Crne Gore, nalazio se veliki broj – prema docnijim podacima oko 35.000 Mihailovićevih četnika, koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima. U Crnoj Gori bilo je takođe separatističkih i jugoslovenskih četnika koji nisu slušali Mihailovića. I ove su Italijani snabdevali.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom 1942. godine, vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a preko nje u velikoj mjeri i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska emigrantska vlada]], stekle su prilično jasnu sliku o tome što se zbiva na teritoriju okupirane Jugoslavije, uključujući tu i činjenicu da četnici Draže Mihailovića na područjima pod talijanskom kontrolom kolaboriraju s Talijanima protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_57.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SPORNO PITANJE KOLABORACIJE]</ref> Britanski major Piter Boj ({{jez-engl|Peter Boughey}}), oficir [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] ({{jez-engl|Special Operations Executive}}, SOE), prezentirao je 29. decembra 1942. na brutalan način majoru Radoju Kneževiću, šefu vojnog kabineta predsjednika vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], svoja saznanja o razmjerama kolaboracije Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom, kao i o nemogućnosti da se ona sakrije: {{izdvojeni citat|2. — Đeneral Mihailović otvoreno sarađuje sa [[Italijani]]ma i njegovi odredi potpuno naoružani prebacuju se italijanskim kamionima u [[Zapadna Bosna|zapadnu Bosnu]] za borbu protiv partizana i to u zajednici sa italijanskim trupama. Kaže da se baš danas vodi bitka severno od [[Mostar]]a između jednog Dražinog odreda od 2.400 ljudi iz Crne Gore u zajednici sa Italijanima protivu partizana. 3. — Major Boj je rekao: Draža Mihailović je kvisling isto kao [[Milan Nedić|Nedić]], jer Nedić sarađuje sa Nemcima a Draža sa Italijanima. Odredi đenerala Mihailovića uopšte sada ne vode borbu, a nama [[Englezi]]ma potrebno je da baš sada stupe u borbu, a ne kroz dva ili četiri meseca. Kada se savezničke trupe budu iskrcale na [[Balkan]]u, onda je nama sve jedno da li će nam prići Nedić, [[Ion Antonescu|Antonesku]] ili đeneral Mihailović. Onda će biti sve dockan.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 56.</ref>}} [[Datoteka:Operation Alfa 1942.jpg|minijatura|Hercegovački četnici (Nevesinjski korpus JVuO; komandant: kapetan [[Milorad Popović]]) zajedno sa italijanskim oficirima. Fotografija načinjena u vrijeme izvođenja [[Operacija Alfa|operacije Alfa]] ([[Prozor]], oktobar 1942)]] Kada je riječ o odnosu spram četnika tokom 1942. godine, okupirana Jugoslavija predstavlja ratnu pozornicu na kojoj dolazi do razmimoilaženja dvaju saveznika — [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]]. Naime, Vrhovna komanda Wehrmachta je italijansko protežiranje četnika smatrala pripremom terena za promjenu strane, tj. okretanje Italije [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Godina 1942, što se tiče saradnje nemačke i italijanske armije, bila je zadovoljavajuća. Jedini izuzetak bio je prostor Jugoslavije, gde je došlo do otvorenog sukoba između nemačkih i italijanskih vojnih vlasti. Za Nemce, problem je pre svega bio u stavu italijanske 2. armije, koja je lokalnu vlast u delovima Dalmaciji i istočne Hercegovine predala četnicima. Ovo se posredno odnosi na komandanta italijanske 2. armije, generala Roatu ([[Mario Roatta|Roatta]]), koga [[Adolf Hitler|Hitler]] nije voleo. General Roata je, sredinom 1942. godine, naoružao četničke jedinice i to u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ovaj potez generala Roate mnogo je razbesneo hrvatske i nemačke vojne vlasti. Četnički je pokret, godine 1942, bio priznat od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, a general [Roatta] je preko te akcije pripremao teren da Italija pređe na stranu Saveznika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemačka i njeni saveznici)}} Tokom 1942. i 1943. godine, Draža Mihailović je boravio u Crnoj Gori, gdje je pod zaštitom Italijana i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] organizovao svoj štab u blizini [[Kolašin]]a. Italijani su četnike snabdijevali oružjem, municijom, ostalom vojnom opremom, davali im plate po osnovu prijavljenog broja ljudstva i formirali zajedničke taktičke sklopove za borbu protiv partizana, uglavnom od četničke pješadije i italijanske artiljerije. Krajem 1942. i početkom 1943. godine, četnici su predstavljali najsnažniju kolaboracionističku grupaciju u Crnoj Gori, i prema pouzdanim podacima, imali su oko 20.300 ljudi pod oružjem. Od tog broja, nešto više od 15.000 bilo je pod komandom Pavla Đurišića, dok je pod komandom Baja Stanišića bilo oko 5.000 boraca.<ref>Др Живко Андријашевић, Историја Црне Горе, Вукотић медиа, Београд, 2016, стр. 302—303.</ref> Također, tijekom druge i treće godine okupacije Jugoslavije najveći je dio četničkih snaga u onim dijelovima hrvatske marionetske države koje su okupirali Talijani služio kao talijanske pomoćne trupe, i to u formi Dobrovoljačke antikomunističke milicije (Milizia Volontaria Anti-Comunista ili MVAC). Prema generalu [[Giacomu Zanussiju]], koji je još kao pukovnik bio pomoćnik načelnika štaba Roattine Druge armije, u talijanskim dijelovima marionetske Hrvatske bilo je 19.000 — 20.000 četnika organiziranih u MVAC, a Talijani su ih opskrbili znatnom količinom opreme: 30.000 pušaka, 500 mitraljeza, 100 bacača, 15 artiljerijskih oruđa, 250.000 ručnih bombi, 7,000.000 metaka, 7.000-8.000 pari obuće. U ovaj spisak vjerojatno nije uračunato oružje, municija i oprema koja je četnicima isporučena za vrijeme sve tri faze [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] (tzv. četvrte neprijateljske ofenzive), zimi 1942/1943, čije su količine morale biti velike.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1943. === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[File:Jevdjevic and Italians.jpg|thumb|Hercegovački četnički vojvoda Dobroslav Jevđević u prisustvu italijanskih oficira, poziva narod u borbu protiv partizana.]] [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] S ovlašćenjem maršala [[Ugo Cavalero|Uga Kavalera]], general [[Mario Roatta]] je na sastanku održanom u Rimu 3. januara 1943. godine iznio pred generala [[Alexander Löhr|Löhr]]a prijedlog o razoružavanju četnika po okončanju [[Operacija Weiss|operacije Weiss]]: {{izdvojeni citat| '''Izveštaj za Nj. Eksel. generala Lera''' 1) — Pod italijanskom komandom ima 19.000 »četnika« grupisanih u bande. Od ovih: <br /> — 3.000 duž žel. pruge Ogulin — Vrhovine, <br /> — 8.000 između Gračac i Knin, <br /> — 8.000 u Hercegovini. <br /> 2) — Severna grupa, koja je mala, ne izaziva naročitu zabrinutost, ali ne sme da bude razoružana u prisustvu drugih grupa zato da bi se izbeglo prerano alarmiranje ovih. <br /> 3) — Što se tiče razoružavanja ostalih dveju grupa preporučuje se poseban metod. Ako ostavimo ove grupe u oblastima u kojima se sada nalaze i odjednom im naredimo da polože oružje, u tom slučaju možemo biti sigurni da će masu, koja složno bude pružila otpor potpomoći mesno pravoslavno stanovništvo i da će se ona pridružiti partizanima.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039.</ref>|Predlog generala Roate od 3. januara 1943. generalu Leru o razoružanju četnika i njihovom broju pod italijanskom komandom}} Stoga, general Roatta predlaže da četnici budu prvo maksimalno iskorišteni od strane sila Osovine u borbi protiv partizana, prije nego ih se stavi pred svršen čin (»nameru o razoružanju četnika treba kriti do kraja«): {{izdvojeni citat|5) — Tokom druge operacije, tj. kad se nemačke i italijanske trupe budu podelile, može se četnicima govoriti približno ovako: <br /> »Sada je čitava teritorija oslobođena ili skoro oslobođena od partizana. Nošenje oružja od strane civilnih bandi nema više svrhe, pa prema tome ne može se više tolerisati: stoga položite oružje«.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039—1040.</ref>}} Njemački opunomoćeni general u [[NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] podnio je 13. januara 1943. Glavnom komandantu jugoistočne Evrope izvještaj, a koji se tiče posjeta generala Roatte Zagrebu, kratko prije njegovog premještaja sa položaja komandanta Superslode. Izvještaj sadrži veoma zanimljive informacije o intenzitetu saradnje Italijana i četnika: {{izdvojeni citat|S obzirom na problem četnika koji je pokrenuo [[Ante Pavelić|Pavelić]], ispalo je da Roatta pod svojom zastavom ima 3.000 četnika oko Plaškog i Vrhovina, 8.000 oko Knina od kojih su 3.000 iz Hercegovine i još 8.000 u Hercegovini — što ukupno iznosi 19.000 četnika. Da ti četnici ne čine ni koraka bez istovremenih naređenja DM (Draže Mihailovića) poznato nam je iz neosporivih dokumenata. 7.000 tih četnika naoružavaju, snabdijevaju i plaćaju Talijani. [...] Roatta je rekao Paveliću da bi moglo doći vrijeme kad će za pacifikaciju Hercegovine biti potrebno pozvati i onih 20.000 četnika koji su smješteni u Crnoj Gori, a služe Talijanima. Također je planirano povećanje tog kontigenta za daljnjih 10.000 ljudi. Uzme li se u obzir sve to, Roatta sigurno ne razmišlja o razoružanju svojih četnika...<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref><ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569.</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta, u vrijeme priprema za izvođenje operacije »Weiss«, pominje se identična cifra u procjeni brojnosti četničkih jedinicâ u službi italijanskog okupatora: {{izdvojeni citat|''4. februar'' <br /> Sastanak nemačkih i italijanskih komandanata u vezi operacije “[[Operacija Weiss|Vajs 1]]”. Obe strane slažu se, da Hrvati nisu sposobni da sami održavaju red u svojoj državi. Italijanski general [[Mario Roatta|Roata]] usprotivio se nemačkom predlogu da Italijani razoružaju četnike, koji imaju oko 19.000 boraca.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Njemački oficiri zaduženi za vođenje dnevnika konstatiraju koliko je bilo teško prekinuti saradnju četnika i Talijana, nominujući generala Maria Roattu kao najodgovornijeg za održavanje ove konekcije: {{izdvojeni citat|''27. januar'' <br /> Nemački poslanik u [[Zagreb]]u, [[Siegfried Kasche|Kasche]] izrazio je svoju zabrinutost zbog stanja na području rudnika boksita, kod [[Mostar]]a i upozorio je na četničku opasnost. Naš oficir za vezu, međutim, tvrdi da je stanje kod Mostara sasvim mirno i da tamo ne preti opasnost od komunista, pošto to područje pripada interesnoj sferi četnika. Naša komanda za Jugoistok predlaže, da se u pogledu četnika, malo sačeka, jer je general Roata emocionalno jako vezan za četnike i tek kada dođe na njegovo mesto neki drugi general, može da se očekuje odlučnija akcija Italijana protiv četnika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Karta koju je pripremio Glavni stožer [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] i koja je datirana 17. januara 1943. godine, dijeli četnike na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske u tri grupe: talijanske četnike, koncentrirane na području Otočca u Lici, na području Knina u sjevernoj Dalmaciji i u istočnoj Hercegovini; četnike usredotočene u centralnom dijelu Bosne i dijelovima istočne Bosne u blizini istoimene rijeke, a koji kolaboriraju s NDH; te pobunjene četnike koji drže omanje predjele u sjeveroistočnoj Bosni i na području istočno od Sarajeva.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> U Vrhovnu komandu JVuO je 21. januara 1943. stigla depeša, poslata tri dana ranije od strane vojvode Dobroslava Jevđevića (pseudonim »Ištvan«), u kojoj se u optimističkom tonu najavljuje početak operacije: {{izdvojeni citat|Danas stiglo odobrenje iz Rima da Crnogorci idu preko Hercegovine. Našim trupama odobren pokret kad Crnogorci krenu od Prozora. Naš pravac Grahovo — Glamoč. Talijani daju hranu, osoblje radio-stanica, snabdevanje i sanitet. Bjelajca zadržavaju za posebnu akciju koju oni vrše sa njim za čišćenje Like. Nemci i Italijani zatvaraju ostupne pravce. Za naše ljudstvo daju 100 metaka vojniku, 1.000 puškomitraljescu, 10 teških bacača sa 3.000 granata. Komandant armije [general Roatta — prim.] izjavio je da se divi našoj vojsci i daje joj sve. Organizaciju oslobođene zone prepuštaju nama. Putujem danas u Hercegovinu. Regulisao sam pasoš i vodim sa sobom radio telegrafistu sa podmornice. Jevđević.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_28.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 18. januara do 4. februara 1943. godine]</ref>}} Prvog dana februara 1943. godine, četnički komandant je uputio svojim pretpostavljenim sljedeći telegram: „Verujem da ćemo Tetkiće [četnički naziv za Italijane — prim.] moći koristiti protivu [[Ustaše|ustaša]] i Nemaca na slučaj njihove želje da uđu u italijansku zonu. Interesantan je izveštaj o govoru talijanskog pukovnika u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Ponovite vašu depešu br. 171.“ Naime, 31. januara u štab su Draže Mihailovića pristigle dvije depeše koje se odnose se na govor koji je održao neimenovani italijanski pukovnik, nakon što je izvršio smotru i inspekciju četničkih jedinica. Tom prilikom, ovaj visoki oficir je navodno izjavio: „Braćo Srbi četnici, i mi ćemo svi biti četnici. Mi ćemo se boriti zajednički za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i Veliku Italiju.“<ref>Arhiv VII, Ča, k. 293, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 19. februara 1943. godine]</ref> Posljednjeg dana februara 1943, u cilju koordinacije četničko-okupatorskih djejstava tokom [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], major [[Zaharije Ostojić]] naređuje vojvodi [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] da učini sve kako bi od Italijana (»broj 22«) i Nijemaca (»broj 11«) obezbijedio snabdijevanje snaga JVuO hranom, oružjem i streljivom, kao i da ugovori sektore na kojima bi četnici, neuznemiravani od strane njemačkih trupâ, mogli preduzeti učinkovito »čišćenje od boljševika«: {{izdvojeni citat|Da se sa brojem 11 i brojem 22 sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje od boljševika zona: Rama—Prozor—Šujica—Livno—Makarska—Morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve—Rama, s tim da broj 11 na ovu zonu ne prelazi već očisti ostalu zonu severno. Da broj 22 dade municiju, hranu i automatska oruđa za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem mi ćemo imati ustvari oko 15.000, a onih pet pravo je da dignemo. Da obezbede davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje. Da broj 22 da svojih pet hiljada ljudi i obezbedi prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama, da za svaku kolonu da radio stanice i telefonski materijal.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_57.htm Naređenje komandanta Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića od 28. februara 1943. vojvodi Dobrosavu Jevđeviću da se sporazume sa italijanskim i nemačkim okupatorima o podeli operacijskih zona između njih i četnika za borbu protiv jedinica NOVJ u dolini Neretve]</ref>}} U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], iz komande Jugoistoka poslato je uputstvo generalu [[Rudolf Lüters|Rudolfu Lütersu]], komandantu njemačkih trupa u [[NDH]], kojim se podsjeća da četnici predstavljaju pomoćne trupe koje se bore pod komandom italijanskih oficira, i preporučuje da bi ih zato na frontu trebalo držati odvojeno od njemačkih jedinicâ i snagâ NDH: {{izdvojeni citat|21.2.43: Uputstvo komande Jugoistoka Komandantu njemačkih trupa u Hrvatskoj o odnosu prema četnicima pod italijanskom komandom. Sve naoružane formacije koje ne pripadaju italijanskoj armiji ili oružanim snagama NDH imaju se smatrati neprijateljima i tako se prema njima i odnositi; Italijanskoj komandi 2. armije je upućena molba, da pomoćne četničke jedinice drži dalje od njemačkih trupa.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=440 National Archive Washington, T311, Roll 175, frame no. 000435.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugoistoka za februar 1943 (28. februar 1943.).}} Italijani su veoma cijenili doprinos četnika zajedničkim ratnim naporima u antipartizanskim operacijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. U dopisu načelnika štaba komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda kapetana [[Radovana Ivaniševića]] od 28. februara 1943. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], navode se djelovi govora italijanskog generala [[Umberta Spiga]]: {{izdvojeni citat|General Spigo, komandant XVIII Italijanskog Armiskog korpusa, u prisustvu majora Baćovića i njegovog načelnika štaba, zatim majora Paloševića, Dr. Svilokosa i dva đenerala sa dva pukovnika italijanske vojske, između ostalog izjavio je danas sledeće: <br /> 1.— Četničke jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini, Gornjoj Lici, pa čak i u Slovenačkoj, vrlo su dobro organizovane i rade požrtvovano, složno i disciplinovano i na opšte zadovoljstvo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_61.htm Obaveštenje načelnika Štaba Komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda od 28. februara 1943. komandantu Dinarske oblasti o razgovoru sa generalom Spigom]</ref>}} 26. februara 1943. godine, na sastanku održanom u Rimu između [[Benito Mussolini|Benita Mussolini]]ja i [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]], upravo u trenutku dok se vode najteže borbe na Neretvi između JVuO i NOVJ, bilo je riječi o balkanskom ratištu. Prethodno, [[Adolf Hitler|Hitler]] je Mussoliniju uputio pismo u kome je poručio da „nema nikakve razlike između partizana i četnika, jer su i jedni i drugi jednaki u mržnji protiv Nemačke i Italije“, založivši se za prekid naoružavanja četnika od strane okupatora i njihovo razoružavanje. General [[Vittorio Ambrosio]], načelnik Glavnog generalštaba italijanske vojske, koji je prisustvovao sastanku, složio se da četnike treba razoružati u budućnosti, ali je istakao da treba priznati da su se „četničke formacije dobro borile, da su pretrpele velike gubitke i da su partizanima zadale velike gubitke“, kao i da je u tom trenutku „celishodno da se bore za nas s obzirom da nemamo dovoljno jedinica i da neke čak moramo izvući.“ Na sastanku, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duče]] je iznova naglasio strateški značaj upotrebe četničkih jedinica u italijansku korist: {{izdvojeni citat|Ovo je gerila u kojoj 8.000 četnika iz Hercegovine pruža veću pomoć nego 2-3 [italijanske] divizije, upravo zbog toga što su se specijalizovali za takvu vrstu rata.<ref>Zbornik NOR-a, XIII/3, Beograd, 1976, str. 118-121: Zabeleška Vrhovne komande o sastanku nemačkih i italijanskih predstavnika, održanom 26. februara 1943. u Rimu, povodom nastavljanja operacije „Vajs“.</ref><ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>|[[Benito Mussolini]]}} Na kraju, Mussolini je ipak popustio pod Hitlerovim pritiskom, što je konstatovano i u ratnom dnevniku Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' <br /> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} [[File:144 Draza Mihajlovic.jpg|thumb|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“ ([[Draža Mihailović]])]] U to vreme, glavni štab četničkog vođe generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]] se nalazio u okupiranoj Crnoj Gori, uz dozvolu Italijana. Draža Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika S. W. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zbog stavljanja Jugoslovenske vojske u otadžbini u službu fašističke Italije, [[28. mart]]a 1943. [[Vinston Čerčil]] protestuje kod predsjednika [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne strane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom... Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, nego njegovi sugrađani [[Jugosloveni]], a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca.|[[Vinston Čerčil]]}} Originalno tumačenje italijansko-četničkih odnosa koje vjerno odslikava stav najviših italijanskih instanci prema pokretu Draže Mihailovića, formulisao je zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]] na savjetovanju kod Benita Mussolinija, održanom 3. marta 1943. u Rimu povodom početka [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] i njemačkog zahtjeva za razoružanjem četničkih odreda u službi Italijana (MVAC).<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIII, knjiga 3 (Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Kraljevine Italije: 1. januar 1943 — septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dok. 39, str. 127—131.</ref> Pored Mussolinija i Robottija, sastanku su prisustvovali i načelnik italijanskog Generalštaba general [[Vittorio Ambrosio]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli]]. General Robotti je na sastanku izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Svaki četnik koga razoružamo znači gubitak dva čoveka: gubi se jedan saveznik i stvara se jedan neprijatelj'''.|Zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]]}} General Mario Robotti je sačinio službenu zabilješku nakon sastanka kod Mussolinija. General Robotti prenosi Dučeove poglede na odnose sa Nijemcima u vezi sa pitanjem Mihailovićevih četnika. Šef italijanske fašističke vlade bio je sasvim saglasan sa svojim zapovjednicima u okupiranoj Jugoslaviji da treba vješto izigrati njemačkog saveznika, tj. očuvati četničke jedinice u ulozi pomoćnih snagâ italijanske vojske, sve do »bar približnog okončanja borbe protiv partizana«. U zabilješci Robotti citira i riječi generala Ambrosija: „Ni u kom slučaju ne bi smelo doći do razoružavanja četnika, a ukoliko se već ide na to onda je potrebna krajnja obazrivost, jer četnici su se hrabro borili i još uvek se bore s nama protiv partizana i stoga zaslužuju priznanje za svoje odvažno držanje i naše poverenje... Po mojoj oceni, to znači 50.000 neprijatelja više; naime, 25.000 saveznika koje ćemo izgubiti i 25.000 saveznika koje će dobiti partizani.“ General Mario Robotti navodi kako su se i on i general Pirzio Biroli, pored generala Ambrosija, dosljedno zauzimali za nastavak vojne saradnje sa četničkim odredima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|U 20 časova bili smo dovedeni kod šefa vlade, i to Ambrozio, Pircio Biroli i ja. Duče je počeo s tim što nas je upoznao sa jednim dužim Hitlerovim pismom. U pismu se iznose poznati razlozi u prilog razoružanju četnika. Hitler je opsednut strahom od eventualnog engleskog upada na Balkan i izražava uverenje da bi se »'''naši četnici'''« u slučaju takvog upada takođe našli na strani neprijatelja, a oni ionako ne kriju svoju privrženost Draži Mihailoviću. Pircio Biroli i ja nismo isključivali takvu mogućnost. Jedino smo tražili da se razmotri: '''sve dok iskrcavanje ne bude stvarnost, četnici se bore s nama protiv partizana, a najveća opasnost preti zasad od komunista. Bolje je da četnike do kraja iskoristimo nego da ih odjednom razoružamo i time ih pošaljemo u zagrljaj neprijatelja'''. Mi navodimo poznate činjenice koje se ne mogu osporiti o njihovoj lojalnosti prema nama i o našem uverenju da bi bila gruba greška njih sada baciti u more.<ref>NAW, T—821, Roll 252, frames 319—323.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 32, str. 65—66.</ref>}} Javna i sveobuhvatna saradnja četnika sa italijanskom vojskom, kao i njihova potčinjenost okupatoru, nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] vojne i obavještajne organe. U izvještaju koji je [[5. maj]]a 1943. godine sastavio [[Ured za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], četnička je kolaboracija s neprijateljem podrobno istražena: {{izdvojeni citat|Italijani su takođe uspeli da stvore svoju antigerilsku koaliciju četnika u Hercegovini. U stvari, četnici u ovom području su bolje organizovani i bolje opremljeni nego u bilo kojem drugom kraju. Oni su stacionirani zajedno sa italijanskim i hrvatskim regularnim trupama i ustašama u gotovo svakom gradu u Hercegovini i Južnoj Bosni. Izgleda da vojni talenat generala Draže Mihailovića ima najviše zasluga za odličnu organizaciju hercegovačkih fašističkih četnika. Ovi četnički odredi koje nadziru Italijani i koji su stacionirani u gradovima u kojima se nalaze i italijanski garnizoni, dobili su trostruku dužnost: a) da aktivno vode operacije protiv jugoslovenske oslobodilačke armije; b) da šire antisavezničku propagandu među stanovništvom c) da vrše pomoćnu policijsku ulogu među lokalnim stanovništvom. Ovi četnički odredi opremljeni su od strane Italijana, ali imaju i nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017-1018.</ref>}} Pošto je, prema proceni komandanta Jugoistoka [[Alexander Löhr|Aleksandera fon Lera]], operacijama „Vajs“ i „Mostar“ definitivno trebalo da budu uništene glavnina NOVJ i „[[Bihaćka Republika|Titova država]]“, on je nakon toga predviđao preduzimanje operacije za razoružanje četnika Draže Mihailovića. U tom smislu, Ler 14. marta 1943. predlaže Vrhovnoj komandi Vermahta da naredi izvođenje operacije „[[Operacija Crno|Švarc]]“, čiji je cilj razoružanje četnika Draže Mihailovića na prostoru istočne Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301544—7.</ref> U naređenju [[Adolf Hitler|Hitler]]ovog glavnog štaba za izvođenje operacije piše: {{izdvojeni citat|Nakon uništenja Titove komunističke države, treba pristupiti uništenju organizacije i oružanih snaga nacionalnog Srpstva pod komandom Draže Mihailovića, da bi se obezbedila pozadina u slučaju neprijateljskog iskrcavanja na Balkanu. Borbena dejstva izvoditi brzo i bezobzirno. <br /> Vreme početka operacije „Švarc“ javiti što pre. <br /> 2) S obzirom na uske veze komandanata D. M. sa italijanskim vlastima, Fireru je naročito stalo da se akcija drži u strogoj tajnosti, kako u vezi njenog cilja tako i sve pripreme za akciju. <br /> Komandant Jugoistoka će izvestiti gde i kada će se, zbog neophodnih taktičkih razloga ili zbog priprema u vezi snabdevanja, održati neophodna pripremna savetovanja, dajući podatke o tome koje italijanske vlasti učestvuju u tome. Vrhovna komanda zadržava sebi pravo da o tome donese odluku.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301543.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 42, str. 190—191, fus. 3.</ref>}} Čak i nakon Mussolinijeva popuštanja pod Hitlerovim pritiskom, vođa Trećeg Reicha je gajio apsolutno nepovjerenje spram svog glavnog saveznika u [[Evropa|Evropi]] u vezi razoružavanja četnikâ, što postaje vidljivo i iz ratnog dnevnika Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|Vrhovna komanda javlja komandi za Jugoistok da je Hitler odobrio operaciju “Švarc”. Važno je da se, nakon uništenja Tita, uništi i Mihailovićev pokret. Pošto se zna za bliske veze Mihailovića s italijanskim vojnim snagama, Hitler posebno naglašava da se najoštrije pazi na to da se nemačke prave namere prema četnicima skrivaju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. marta 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] Edmund Glaise von Horstenau piše u svom ratnom dnevniku o brojnom stanju četničkih snagâ u Crnoj Gori i NDH pred početak [[Operacija Crno|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Četnici, naoružani srpski nacionalisti, službeno se dele u dve grupe. Jedna grupa deluje u italijanskoj zoni odgovornosti i njih ima oko 40.000. Italijani ih snabdevaju i naoružavaju. Protiv te grupe uperena je glavnina naših snaga kako bi se opet uspostavio „mir i red“ na toj teritoriji. Italijanska 2. armija (komanda se nalazi u [[Sušak]]u, pored [[Rijeka|Rijeke]]) uvek okleva kada treba da krene u akciju protiv četnika. Druga grupa četnika su čisti revolucionari. Na čelu im se nalazi jugoslovenski „ministar rata i vrhovni komandant“ Draža Mihailović. On se u to vreme sa svojim štabom nalazio u [[Kolašin]]u, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. S njim je bilo i nekoliko engleskih oficira. Njihova brojnost nije poznata. Između četnika Draže Mihailovića i italijanskih četnika postoji bliska saradnja. Vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je svojevremeno bio bosanski, a kasnije i jugoslovenski poslanik. On je neka vrsta oficira za vezu između Mihailovića i pojedinih komandanata italijanske 2. armije ([[Vittorio Ambrosio|Ambrozio]], [[Mario Roatta|Roata]], [[Mario Robotti|Roboti]]).<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 230–231.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u NDH}} Četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka 1. brdska divizija i razoružala i pohapsila Đurišićeve četnike u Kolašinu. Četnici nisu pružali otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana, koji to nisu dopustili. Italijani su opkolili zgradu gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, te na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izvještaj svjedoči o brizi koje su za četnike ispoljavali italijanski fašisti: {{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]</ref>|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}} Nakon toga je general [[Walter Stettner|Valter Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, lično zahtijevao od generala [[Ercole Roncaglia|Erkolea Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore "ne sme ni jedan četnik da bude razoružan".<ref name="sr.wikisource.org">{{Cite web |title=Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130133836/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |deadurl=yes }}</ref> Nakon što je Štetner nastavio da insistira: "Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam", Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio: {{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.<ref name="sr.wikisource.org"/>}} [[Datoteka:Momčilo Đujić with an Italian officer.jpg|thumb|Vojvoda [[Momčilo Đujić]] sa italijanskim oficirom Bernardijem. (Fototeka [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja Beograd]])]] Pukovnik Tomazo Grinjoli radio je u Štabu italijanske 2. armije, gde je bio zadužen za rad sa četnicima u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru. Posle kapitulacije Italije priključio se nemačkim trupama u Rijeci i dalje je ostao da radi na četničkom pitanju, pokušavajući da obnovi i ojača četničke organizacije, naročito u Lici. Bio je lični prijatelj vojvode Momčila Đujića i mnogih drugih četničkih komandanata u jugozapadnoj Hrvatskoj. Ostao je uz četnike do kraja i sa vojvodom Đujićem se 1945. povukao u Italiju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vre menu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref> Navodi iz pisma koje je [[Momčilo Đujić]] uputio 22. juna 1943. potpukovniku Mladenu Žujoviću (nakon što su ga Italijani uhapsili i internirali), jasno upućuju na zaključak da je komandant Dinarske divizije JVuO italijanskog pukovnika smatrao bliskim prijateljem, a odnose s okupacionim vlastima najboljim mogućim: {{izdvojeni citat|Na moju intervenciju danas je došao kod mene u Dinaru sa Sušaka gospodin pukovnik Grinjoli, inače osvedočeni prijatelj Srpskog naroda. Interesovao sam se za sudbinu Vašu i onih koji su odvedeni sa Vama. Izručio mi je pozdrave od brata vojvode Jevđevića i svih ostalih. Rekao mi je da će pporučnika Žarka Božovića i poručnika Milu Babića da mi dopremi ovamo i stavi na raspoloženje. To isto rekao mi je i za Vas da će učiniti, u koliko se Vi stim složite, napominjući da ste Vi izjavili želju da se vratite za Srbiju. Ja Vas molim da odustanete od Vaše namere, da dođete ovamo i da me pomognete u teškoj borbi protiv komunizma u Dinarskoj Oblasti. Ako dođe do toga zamolite našeg zajedničkog prijatelja pukovnika Grinjola da Vas prebaci sa avionom do Zadra, a iz Zadra — pošto me obavestite — poslaću Vam naš auto koji će Vas prebaciti k nama u Dinaru. Ovo je sve što sam mogao za sada da učinim. Naši odnosi sa Italijanima teku i dalje normalno u najboljoj prijateljskoj atmosferi, i mi smo uvereni da će tako ostati i do kraja i da će konačno biti krunisani trajnim prijateljstvom između naša dva naroda. [...] Nadam se da ćemo se uskoro videti, a u koliko to nebi bilo ma iz kojih razloga — ušto ne verujem, molim Vas da mi pišete preko našeg zajedničkog prijatelja gospodina pukovnika Grinjola.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 76—77.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 798—799.</ref>}} Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Dražom Mihailovićem je bila upoznata sa široko rasprostranjenom praksom kolaboracije četnikâ s okupatorom počev od jeseni 1941. godine, sve do povlačenja italijanskih trupa u oktobru 1943. Potpukovnik [[Mladen Žujović]], komandant svih četničkih jedinica u Zapadnoj Bosni, Lici, Dalmaciji i Hercegovini (Žujović je na toj poziciji naslijedio vojvodu Iliju Trifunovića-Birčanina), u pismu poslatom 6. avgusta 1943. na negativan način karakteriše ulogu vojvode Momčila Đujića i [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], čiji je Đujić zapovjednik bio, kao i majora [[Slavko Bjelajac|Slavka Bjelajca]]. Mladen Žujović zapaža da je „u prečanskim krajevima četništvo sinonim skoro razbojničke bande“, kao i da je u potpunosti bilo stavljeno u službu okupatora: {{izdvojeni citat|Vojska je u glavnom sedela u žicama i samo povremeno odlazila u tz. akciju čišćenja terena. Krvavi experimenti ponavljali su se dosta često ali niko nije iskorišćavao bolna iskustva svake od tih akcija. Poslije svakog čišćenja trupe su vraćane u žicu a partizani se vraćali na stara mesta. I kaogod što su Italijani pogrešno radili, držali se žice a teritoriju napuštali partizanima, tako su radili i naši s tom samo razlikom što su povremeno izlazili iz žica i vodili borbe sa partizanima u kojim je akcijama često puta učestvovala i talijanska vojska. Kako je svaka od tih akcija bila propraćena pljačkom pa i zločinima to je svet i iz tog razloga smatrao četnike običnim zločincima i tuđinskim plaćenicima. Na ličkom sektoru imalo je više discipline i reda i u vojničkom pogledu situacija je bila mnogo bolja. Ali suvišna podčinjenost italijanskoj politici navela je Bjelajca na neopravdano napuštanje Like i on sada drži jedan uzan sektor, kao što znate, koji se može smatrati kao zastor ili mostobran čija je dužnost zaštita italijanskog garnizona na Rijeci i Sušaku.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 888—889.</ref>|Potpukovnik [[Mladen Žujović]]}} U pismu poslatom početkom septembra 1943, vojvoda Momčilo Đujić, komandant Dinarske divizije JVuO, upućuje zapovjedniku sektora [[Knin]] generalu Francescu Giangrecu izraze »iskrenog prijateljstva«: {{izdvojeni citat|Od 1. jula 1941. godine rame uz rame sa Italijanskom vojskom borim se protivu zajedničkog neprijatelja–komunista u oblasti Dinare. Za sve ovo vreme objektivna i pravedna ocena mojeg ličnog držanja, mojeg vojničkog i političkog rada ne može mi se prebaciti da sam i najmanjim svojim gestom pokazao akt neprijateljstva ili sumnje prema italijanskoj vojsci i Italijanskom narodu, jer mi to ne bi dozvolili moja čast i moj Srpski ponos, pošto bi to bilo suprotno mojem stavu iskrenog prijateljstva i saradnje sa italijanskim narodom — stavu kojeg sam zauzeo od prvoga dana pa do danas, a kojega želim da i dalje nastavim na suprot svega onoga što mi se podmeće sa raznih strana i sa tendencijom da se naši prijateljski odnosi raskinu na štetu i jednih i drugih a na korist onih trećih kojima prijateljstvo Srba i Italijana ometa njihove političke kombinacije.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 160, reg. br. 14/2 (H–X–240).</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 205, str. 952.</ref>}} U dvonedjeljnom izvještaju o situaciji u italijanskoj okupacionoj zoni iz sredine avgusta 1943. godine, sastavljenom od strane njemačkog štaba za vezu pri II italijanskoj armati, uobličen je jezgrovit sud o četnicima i [[Ideologija četnika|njihovoj ideologiji]], kao i o povodu za upuštanje u kolaboraciju s vojskom Kraljevine Italije: {{izdvojeni citat|Nacionalistički četnici, koji svoj glavni zadatak vide u uništenju komunističkog banditskog pokreta, a u cilju stvaranja velikosrpske države pod [[Kralj Petar II Karađorđević|kraljem Petrom]], tražili su i našli su kontakt sa Italijanima i borili su se zajedno sa njima protiv komunističkog ustaničkog pokreta, koji se sve više širio i koji je i u vojnom i u političkom pogledu dobro rukovođen. Četnici su trpeli najveće gubitke, pa je demoralizacija bivala sve jača, što je delom dovodilo do prelaska u redove komunista, jer su četnici od strane Italijana bili nedovoljno naoružavani i hranjeni.<ref>AVII, NAV-T-313, r. 193, s. 7453136—43.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, str. 492—493.</ref>|Petnaestodnevni izveštaj Nemačkog štaba za vezu pri Italijanskoj 2. armiji od 14. avgusta 1943. o vojno-političkoj situaciji, diverzijama i obostranim gubicima na italijanskom okupacionom području}} [[Kapitulacija Italije]] 8. septembra 1943. godine i odlazak talijanskih jedinica iz njihove okupacione zone u Jugoslaviji, nije za četnike značio samo gubitak dragocjenog izvora snabdijevanja; to je također značilo gubitak vlasti nad velikim dijelom seoskih područja u Crnoj Gori, [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] i [[Lika|Lici]], gdje su oko godinu i pol četnici vršili tu vlast uz talijanski pristanak.<ref>[https://znaci.org/00001/40_60.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, GLAVA DEVETA: Od sloma Italije do bitke za Srbiju]</ref> == Tumačenja == {{izdvojeni citat|Nemačko nastojanje da se krene u temeljno i sistematsko uništavanje četničkog pokreta bilo je od samog početka teško, pošto su one četničke jedinice, koje su se nalazile na terenu italijanske okupacione zone, imale odlične veze sa najvišim italijanskim vojnim vlastima.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|thumb|Italijanski oficir u društvu četnika]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], oficiri iz Vrhovne komande njemačkog Wehrmachta zaduženi za vođenje ratnog dnevnika analiziraju „veoma komplikovanu situaciju“ u kojoj su se nalazile zaraćene strane u okupiranoj Jugoslaviji, koja je dodatno usložnjena saradnjom Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom: {{izdvojeni citat|Prvi koji se digao protiv nas bio je [[Draža Mihailović]]. Borba protiv njega bila je za nas otežana činjenicom da su italijanske okupacione snage podržavale njega i njegove ljude – i to više ili manje sasvim otvoreno, a sve je to otežavalo proces stabilizacije mlade hrvatske države. Polako, ali nezadrživo prvenstvo u ustaničkom pokretu od strane četnika prešlo je iz ruku četnika na stranu komunističkog pokreta, koga je vodio “Tito” (pravo ime mu je [[Josip Broz]]). U prvo vreme Tita su podržavali Sovjeti, a Mihailovića Angloamerikanci, tako da smo imali po tom pitanju veoma komplikovanu situaciju: Četnike su podržavali naši saveznici Italijani, a i naši neprijatelji Englezi. Italijani su neprestano nastojali da četnike upotrebe u borbi protiv komunista, premda smo mi Italijanima dali nepobitne dokaze da Mihailović najuže sarađuje sa saveznicima i da mu je jedini cilj da iskoristi Italijane, kako bi i njih u pogodnom trenutku izbacio iz zemlje.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Walter Roberts]], koji je početkom [[1960]]-ih radio kao službenik [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Državni sekretarijat SAD|State Departmenta]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], u svojoj knjizi ''Tito, Mihailovic and the Allies, 1941–1945'' (“Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945“) potvrđuje da je italijansko-četnička saradnja obuhvaćala krupne dijelove teritorije okupirane Jugoslavije te da je uspostavljena još 1941. godine: {{izdvojeni citat|Bilo je, kao što smo videli, ubedljivih dokaza da je „saradnja“ Italijana i crnogorskih četnika nastala još početkom jeseni 1941. kada je Mihailović još uvek bio u Srbiji. Godine 1942, ova „saradnja“ je porasla do takvih razmera da su italijanske i četničke trupe nastupale kao združene snage tokom [[Treća neprijateljska ofanziva|Treće ofanzive]] protiv partizana u Crnoj Gori. Isto tako, u drugim delovima zemlje koju su okupirali Italijani, posebno u Dalmaciji i Hercegovini, koje su činile sastavni deo Nezavisne Države Hrvatske, dolazilo je do sklapanja dogovora između lokalnih četničkih komandanata i italijanske vojske. Dva četnika koja su imala posebnu ulogu bili su [[Dobrosav Jevđević]] u Hercegovini i Pop [[Momčilo Đujić]], severnije. Koliko je Mihailović zaista imao kontrole nad njima nije dovoljno jasno. To da su oni postigli sporazume sa italijanskim zapovednicima tokom 1942. sami, bez prethodnog znanja Mihailovića, veoma je izvesno. Zapravo, postojanje ovih sporazuma koji su omogućavali lokalnim četničkim jedinicama italijansko oružje, odeću i hranu, pod uslovima da ih četnici ne napadaju, Mihailović je kasnije negirao. Posebno se razbesneo kada je saznao da je Jevđević početkom januara 1943. učestvovao na vojnoj konferenciji Osovine [u Rimu — prim.] pre početka [[Operacija Weiss|Četvrte ofanzive]] protiv partizana.<ref>Valter Roberts, Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945, Čigoja štampa, Beograd, 2013, str. 94.</ref>}} U poslijeratim memoarima naslovljenim ''Otto milioni di baionette'' („Osam miliona bajoneta“), general [[Mario Roatta]], zapovjednik svih italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, opisuje proces približavanja Italijana četnicima, ali i podozrenja koje je ovaj savez izazivao kod [[Nacistička Nemačka|Nijemaca]] i [[NDH|hrvatskih kvislinških vlasti]]: {{izdvojeni citat|Četnička politička obojenost, njihovi indirektni odnosi sa »saveznicima« i njihov program za budućnost nisu zanimali tog komandanta i on je »ignorirao« te stvari. On je samo utvrdio i iskorištavao postojeću činjenicu da su na teritoriju pod njegovom komandom »četnici« djelovali u našu korist. Tim gore po Hrvate i Nijemce u drugim krajevima, koji nisu htjeli ili znali da od »četnika« stvore svoje saveznike. Tako smo usprkos protestima Berlina i Zagreba i naporima vlade u Rimu (koja je često mijenjala svoje mišljenje i napokon prihvatila njemačko stanovište) sa svoje strane nastavili kolaborirati s »četnicima«. Dotične formacije snabdijevali smo oružjem itd. i tako ih učinili regularnim (kao što su bile i druge dobrovoljačke formacije) sve dok nisu dosegle ukupnu jačinu od oko 30.000 ljudi. Tek u posljednjim danima italijanske okupacije, popuštajući njemačkom pritisku, italijanska komanda se postepeno odrekla njihove [četničke] saradnje.<ref>[https://znaci.org/00003/482.pdf Mario Roatta: OTTO MILIONI DI BAIONETTE], str. 177. <br /> ({{jez-ita|"L'etichetta politica dei «Cetnizi», le loro relazioni indirette con gli «Alleati» ed il loro programma futuro non interessavano detto comandante, che li «ignorava», e che constatava e sfruttava unicamente il fatto contingente, ossia che nel territorio di sua giurisdizione i «Cetnizi» agivano a nostro favore. Tanto peggio per croati e tedeschi se nelle altre regioni non volevano o non sapevano farsi — anch'essi — di detti «Cetnizi» degli alleati. Cosi, malgrado le proteste di Berlino e di Zagabria, e le sollecitazioni del Governo di Roma (che su tale argomento mutò spesso di opinione, per poi adottare la tesi tedesca), si continuò da parte nostra a servirsi della collaborazione «cetnica». Le formazioni in parola erano state rifornite di armi ecc., e quasi regolarizzate (come, del resto, le altre formazioni volontarie), sino a raggiungere la forza complessiva di circa 30.000 uomini. È solo negli ultimi tempi della occupazione italiana, che, cedendo alle pressioni germaniche, il Comando italiano rinunciò gradatamente alla loro collaborazione."}})</ref>}} Sâm četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]] je 31. I 1943. svojim potčinjenim komandantima ovako objasnio rezon kolaboracije sa »Tetkićima«, tj. Italijanima: {{izdvojeni citat|U pogledu varijante za razoružanje Tetkića moramo još biti strpljivi. Oni nam još mogu poslužiti za borbu protiv komunista a isto tako vrlo lako nam mogu poslužiti i za borbu protiv ustaša i Nemaca. Tetkići ljubomorno čuvaju zarobljenu teritoriju Pavelićeve Hrvatske pa ćemo ih lako koristiti i protivu Nemaca i protivu Hrvata utoliko pre što Nemcima sve slabije ide na istočnom frontu pa je i jaz između njih i Tetkića sve dublji. U pogledu savezničke pomoći za ostvarivanje varijante nisam mogao dobiti ništa niti smo im nešto naročito predlagali. Iskustvo nas uči use i u svoje kljuse. Ali bi naravno u takvom slučaju tražio hitnu pomoć. Glavno je za naše odluke da imamo što pre jačinu i situaciju Nemaca i ustaša, kao i šta rade. Posle toga možemo tek donositi odluke. Mislim samo da nam u ostvarivanju ciljeva još Tetkići mogu poslužiti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_25.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića od 10. do 31. januara 1943. godine]</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu]] * [[Milizia Volontaria Anti Comunista]] * [[Dinarska četnička divizija]] * [[Momčilo Đujić]] * [[Bajo Stanišić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] pxgbnaqczji7osgq0rqzsstkbajx9td 42677857 42677856 2026-08-16T10:24:12Z ~2026-45022-77 383946 42677857 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Četnici italijanskim vozovima.jpg|thumb|Četnici uoči ukrcavanja u vozove kojim ih Italijani prebacuju na front.]] '''Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom''' odvijala se tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]], od [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|partizanskog ustanka]] 1941. do [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] 1943. godine. Četničko-talijanska saradnja predstavlja bitan segment [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|kolaboracije četnika sa silama Osovine tokom Drugog svjetskog rata]]. Iako su četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, četnički odredi na teritoriji italijanske okupacione zone (Hercegovina, Crna Gora, Lika, Dalmacija...) bili su legalizovani kod Talijana, dobijajući hranu, oružje i municiju, a ponekad i novčana primanja.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref> Legalizovane četničke jedinice Italijani su službeno nazvali [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom]] ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}, skraćeno MVAC), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog otpora. General [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački opunomoćeni komandant u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], ističe blisku četničku kolaboraciju sa Italijanima. Kako bi ilustrovao do kog je stupnja ova saradnja uzela maha, on u više navrata za četničke formacije u službi Kraljevine Italije koristi [[Sintagma (lingvistika)|sintagmu]] »italijanski četnici«.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 231—232.</ref> Na teritoriji Jugoslavije koju su okupirali Italijani, bilo je oko 35.000 Mihailovićevih četnika koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref> Oni su učestvovali u mnogim osovinskim operacijama u Jugoslaviji, od kojih je najveća [[Bitka na Neretvi]] u februaru [[1943]], gde su četnici iz Crne Gore dopremljeni željeznicom do [[Mostar]]a, na hercegovački front. Stavljanje [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu fašističke Italije jedan je od glavnih razloga savezničkog napuštanja [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i njihovog okretanja partizanima. Zbog kolaboracije sa italijanskim okupatorom, mnogim četničkim vođama, uključujući samog Mihailovića, komandantu JVuO i drugim četničkim prvacima je suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. == Italijanska politika prema Jugoslaviji == {{main|Divide et impera}} [[Datoteka:Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg|thumb|[[Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]]] Italijanska politika prema Jugoslaviji se svodila na staru devizu: »zavadi pa vladaj« (lat. ''[[divide et impera]]''). Pre rata su podržavali i obučavali hrvatske ustaše radi rušenja Kraljevine Jugoslavije, a tokom rata su podržavali srpske četnike radi destabilisanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Razlog tome je bio [[Jadran]]ska obala. Talijanska obavještajna služba iz Zadra ovako definiše njihove interese: {{izdvojeni citat|Jedna velika Hrvatska, naklonjena ili prijateljski raspoložena prema Italiji, nemoguća je; Hrvati su istorijski bili i jesu naši neprijatelji. Razlog: Jadransko more. Naši interesi za ovo more su u čistoj suprotnosti i mi ne možemo u jednoj velikoj Hrvatskoj da oživimo i, još gore, da uspostavimo staru Austriju. S druge strane, Hrvatska nikad nije bila sposobna da živi a da se na nekog ne oslanja, pa pošto se neće oslanjati na Italiju, znači, ukoliko bude veća, utoliko će biti opasnija po nas. Stoga bi bilo poželjno da se stvori takva Hrvatska koja bi, prema svojim prirodnim mogućnostima, bila mala. Uspostavljanje Srbije može nam koristiti ako ta Srbija bude ograničena na svoje prirodne granice; jedna velika Srbija lansirala bi refren o Jadranskom moru, a tu se naši interesi sudaraju, kao što je rečeno za veliku Hrvatsku. Međutim, najveće zlo svakako predstavlja formiranje jedne velike Jugoslavije (po zamislima i po planovima Londona). S njom ne samo da Jadransko more ostaje i postaje opasnije, već se rađa i problem iredentizma u odnosu na Dalmaciju, Istru, Albaniju, Julijsku krajinu, itd.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom XIII, knj. 3, str. 461.</ref>}} O italijanskoj strategiji podupiranja neprijateljstava između Hrvata i Srba, kao i paralelnog pružanja podrške vlastima NDH i Mihailovićevim četnicima, svjedoči i general [[Edmund Glaise von Horstenau]] u svom referisanju generalu [[Alexander Löhr|Alexandru Löhru]], komandantu Jugoistoka, od 31. oktobra 1942: {{izdvojeni citat|Karakteristično je političko držanje Italijana. Južno od demarkacione linije koju oni drže postoje četničke jedinice koje su naoružane od Italijana. Oni u svakom pogledu pružaju podršku četnicima koji ubijaju Hrvate. Severno od demarkacione linije, koja je pod nemačkom kontrolom, Italijani održavaju vezu sa Eugenom Kvaternikom čija garda učestvuje u istrebljenju Srba. Dakle, u tom genocidu nad Srbima učestvuju Hrvati.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 164, fus. 28.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj}} Ambivalentna politika vojnih vlasti Kraljevine Italije na okupiranim i anektiranim područjima današnje [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] najprije je bila uočena od strane njezine saveznice NDH, čiji su se dužnosnici smatrali ugroženim ovakvim povlađivanjem četnicima, a nauštrb ustaških interesa. Pretposljednjeg dana decembra 1941. godine, u [[Split]]u je održan sastanak između vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i logornika [[Sinj]]a Ivanka Poljaka, atašea pri Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu te izaslanika Ante Pavelića, i to u Jevđevićevu stanu. Tim povodom, pripadnici italijanske vojno-obavještajne službe su postavili prislušne uređaje, kako bi u potpunosti bili upoznati sa sadržajem razgovora; oni bivaju zabilježeni na deset traka. General [[Vittorio Ambrosio]], stavljajući svojim nadređenim na uvid kompletan transkript razgovora, notira o četničkom vojvodi Jevđeviću sljedeće: »Dr Jevđević, naš konfident nastanjen u Splitu«. Logornik Poljak dao je tada, između ostalog, svoje viđenje italijanske okupacione strategije: {{izdvojeni citat|Mi imamo dokaze da je italijanska vlada pružila pomoć četnicima u oružju i municiji... Italijanske trupe koje okupiraju hrvatsku teritoriju ogromno koštaju Hrvate, jer mi smo ti koji snosimo troškove okupacije. Hrvatska zbog duhovnih, političkih i privrednih razloga, a nadasve zbog vojnih razloga, ne može da ostane bez Dalmacije. Italijanima je u interesu da se Srbi i Hrvati međusobno uništavaju i da ginu: eto zbog čega su s jedne strane naši saveznici, a sa druge strane vas snabdevaju oružjem, da biste se borili. To je stara priča »podeli pa vladaj«.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?vol=13&bk=2 Izveštaj Komande 2. armije od 3. januara 1942. Generalštabu kopnene vojske o pregovorima između četničkog predstavnika Dobroslava Jevđevića i izaslanika vlade NDH logornika Poljaka], u Zbornik NOR-a, tom XIII, knjiga 2: Dokumenti Kraljevine Italije 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1972, dokument br. 2, str. 12—18.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 208—209.</ref>}} Iako su upravo italijanski fašisti doveli na vlast Pavelića, nakon srpskog ustanka će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa ovom politikom, oni će [[1942]]. započeti regrutovanje srpskih četnika u jedinice [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]]. == Hronologija == === Saradnja četnika sa Italijanima 1941. === [[File:Pavle Đurišić and Pirzio Biroli speech.jpg|thumb|upright=1.3|Kapetan [[Pavle Đurišić]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli|Pirzio Biroli]], italijanski okupacioni guverner Crne Gore.]] Za razliku od odnosa sa [[Treći Reich|Njemačkim Reichom]] i [[NDH]], saradnja četnika sa italijanskom okupacionom upravom odvijala se prilično glatko, bila je vrlo razvijena i neskrivena, svuda gdje su bili Italijani, u polovici NDH, [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sandžak]]u i [[Slovenija|Sloveniji]]. U komandi [[divizija Sassari|divizije »Sassari«]] u [[Knin]]u 29. oktobra 1941. godine [[Momčilo Đujić]] je s Talijanima potpisao sporazum o organizovanju četničkih jedinica: {{izdvojeni citat| 1. Četničke jedinice formiraće se isključivo u srpskim selima na principu dobrovoljnosti, s tim, što će postojeće jedinice imati samo lako naoružanje. 2. Četničke jedinice će se uzdržati od bilo kakve akcije protiv oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske i talijanske vojske. 3. U okolnim selima, koja će se nalaziti pod četničkom kontrolom, ustaška vlast će i dalje normalno postojati. Četnici ne mogu hapsiti ili bilo kako progoniti stanovništvo katoličke vjere, već će sve sumnjive i po javni poredak nepoželjne elemente predavati nadležnim organima Nezavisne Države Hrvatske. [...] 6. Između talijanskih vojnih vlasti, vođa četničkih odreda i starešina srpskih sela (kapetana) uspostaviće se tesna saradnja.<ref>AVII, 479, 3-14/2.</ref>}} Sličnu izjavu odanosti Italiji dao je i komandant Višegradskog četničkog odreda 1. novembra 1941. godine: {{izdvojeni citat| 1. Želimo ostati u najboljim odnosima sa okupatorskim italijanskim vlastima. 2. Mi se borimo samo za proterivanje ustaša, koji su toliko zločina počinili nad srpskim narodom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_19.htm Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda od 1. novembra 1941. majoru Bošku Todoroviću o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu]</ref>|Izveštaj komandanta Višegradskog četničkog odreda o pregovorima sa komandantom italijanskih okupacionih jedinica u Višegradu (1. novembra 1941.)}} Još tijekom prve godine okupacije, Talijani su zastupali taktiku pregovaranja s pojedinim četničkim grupama radi njihova izvlačenja iz ustaničkog tabora a zatim i angažiranja protiv NOP-a. Budući da su u četnicima našli važan oslonac u politici pacifikacije teritorije koju su okupirali, težili su oni ustrajati na provođenju toga kursa. Kako je tekao taj proces, može se doznati i iz elaborata obavještajnog oficira kod komande talijanskog Šestog korpusa kapetana Angela de Mateisa, koji je sudjelovao u pregovorima s četnicima.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Italijanski fond, kutija 322, registarski broj 6/1. Elaborat Angela de Mateisa, 5 - I 1943, upućen komandi Superslode.</ref> Osvrćući se na situaciju na prijelazu 1941/1942. godine, kapetan de Mateis piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Dakle, u jednoj teškoj borbi protiv boljševizma nismo bili sami. Jedan dio četnika indirektno je sarađivao sa nama u borbi protiv partizana, no to u početku nije bilo opšteg karaktera, a mi nismo razumeli te odnose, jer nismo znali da postoje dve suprotne struje, već smo mislili da je to rezultat ličnih stavova pojedinaca u borbi za prevlast, ali pažljivim praćenjem situacije brzo smo uvideli da postoje dve suprotne struje jedna prema drugoj, i to nacionalistička, i druga, internacionalistička. Logično proizlazi iz toga da smo nastojali da sa jednom stranom sklopimo prijateljstvo, i to baš sa nacionalistima, tim pre jer nam je sve govorilo da će savez biti tim lakše sklopiti, jer su oni svakim danom bili sve nemoćniji u borbi protiv partizana, čiji je pokret naglo rastao.}} Kao »najistaknutije ličnosti« iz četničkog tabora a koje su prihvatile suradnju s Talijanima, kapetan Angelo de Mateis ističe vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]], za koje navodi da »ne samo što istupaju na nacionalnoj osnovi protiv internacionalnog boljševizma, već su odlučno ustali protiv bilo kakve saradnje sa partizanima sa vrlo jakom propagandnom aktivnošću u kojoj iznose svoje protuteze«.<ref>[https://znaci.org/00001/41_9.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, glava U SAVEZU S TALIJANSKIM OKUPATOROM I USTAŠKIM REŽIMOM PROTIV NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA, poglavlje MJESTO I ULOGA ČETNIKA U DALJNJOJ STRATEGIJI BORBE TALIJANSKOG OKUPATORA PROTIV NOP-A]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1942. === {{main|Dinarska četnička divizija|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}} [[Datoteka:Bajo Stanišić, Pirzio Biroli and Joanikije Lipovac.jpg|thumb|desno|Četnički pukovnik [[Bajo Stanišić]], italijanski guverner Crne Gore general [[Pirzio Biroli]] i [[Joanikije Lipovac]], mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]] Kada se u narodu počelo pričati o kolaboraciji i [[Peta kolona|petokolonaštvu]], bosanski četnici su februara 1942. morali izdati saopštenje u kojem izjavljuju da je cilj pregovora "da se očuva srpsko stanovništvo", da "u zamjenu Italijani traže samo red i mir", da "nema opasnosti da će Italijani zvati naše mladiće u svoju vojsku" niti "da će se četnici pod njihovom komandom boriti protiv svoje braće Srba iz partizanskih jedinica."<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_53.htm Obaveštenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine početkom februara 1942. o cilju i toku pregovora o saradnji četnika i italijanskog okupatora</ref> Ubrzo se pokazalo da to neće biti slučaj, budući da su legalizovane četničke jedinice Italijani službeno nazvali ''Dobrovoljačkom antikomunističkom milicijom'' ({{jez-it|[[Milizia Volontaria Anti-Comunista]]}}), čija je osnovna svrha bila borba protiv partizanskog pokreta otpora. Dok je politika Italije prema [[NDH]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]ma bila vrlo dobro definirana, general [[Mario Roatta]], glavnokomandujući italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, imao je od svojih nadređenih u [[Rim]]u odriješene ruke da sam odredi svoju politiku prema četnicima. Kako je upotrijebio tu slobodu pokazuje njegov izvještaj o četnicima, koji je 6. marta 1942. podnio Generalštabu kopnene vojske. Njegova politika zasnivala se na četiri točke: {{izdvojeni citat|Poduprijeti četnike u dovoljnoj mjeri da se bore protiv komunista, ali ne toliko da bi im to dopustilo preveliku širinu akcije; zahtijevati i osigurati da se četnici ne bore protiv hrvatskih snaga i vlasti; dopustiti im da protiv komunista operiraju na svoj račun (tako da »pokolju jedni druge«); i konačno, dopustiti četničkim grupama da djeluju paralelno s talijanskim i njemačkim snagama, kao što rade nacionalističke grupe (četnici i separatisti) u Crnoj Gori.<ref>Mikrofilm br. T-820, rola 53, kadar 1068.</ref><ref name="automatski generisano3">{{Cite web |url=http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |title=Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 |access-date=30. 09. 2022 |archive-date=10. 07. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041903/http://www.znaci.org/00001/40_48.htm |url-status=dead }}</ref>}} Na konferenciji održanoj 29. marta 1942. u [[Ljubljana|Ljubljani]], radi dogovora o izvođenju [[Operacija Trio|operacije Trio]], general Mario Roatta je izložio plan o instrumentalizaciji četnika u cilju eliminacije partizanskih snaga. Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali i komandujući general i zapovjednik u Srbiji [[Paul Bader]], kao i general [[Vladimir Laxa]], načelnik štaba [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. General Roatta je smatrao da su četnici „neprijatelji Hrvata, ali ne neprijatelji Osovine“,<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1942, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, str. 1103.</ref> te da bi privlačenje četnika na stranu Italijana i Njemaca bila najbolja prevencija stvaranja mogućeg zajedničkog antiokupatorskog fronta: {{izdvojeni citat|»Saglasni smo da se četnici bore protiv komunista a i mi hoćemo, u krajnjoj liniji, da suzbijemo komuniste. Da li je onda celishodno, umesto da iskoristimo tu situaciju, da se borimo jednovremeno protiv komunista i četnika? Ovim načinom teramo prinudno obe strane u zajednički tabor. Izgleda mi celishodnije da najpre likvidiramo komunističku opasnost, jer, kad je jednom ova opasnost uklonjena, može se u jednoj drugoj fazi bliže prići pitanju četnika. Da docnije i ovi moraju biti uklonjeni razumljivo je samo po sebi; bilo bi nerazumno stvarati sebi sada 10000, možda 20000, neprijatelja. U prvoj fazi »suzbijanja komunista« moglo bi se računati na pomoć četnika a u najmanju ruku izolovati ih od borbe«.}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Radeta Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U izvještaju koji je krajem maja 1942. major [[Petar Baćović]] poslao generalu Mihailoviću o saradnji četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa Italijanima, kao i sa [[Legalizovani četnici|četničkim odredima legalizovanim kod kvislinških vlasti]] u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, navedeno je, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Po obaveštenjima koje sam dobio od pouzdanih ljudi, stvari sa formiranjem četničkih odreda na ovoj strani stoje ovako: <br /> Kapetan [[Pavle Đurišić]] raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu. '''O uslovima pod kojim je kapetan Đurišić dobio sve ovo od italijanskih vojnih vlasti, ne mogu ništa pozitivno reći'''.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} O borbenom savezništvu četničkih odreda u Crnoj Gori i italijanskih okupacionih vlasti, može se doznati i na osnovu izvještaja koji su [[5. maj]]a 1943. godine sačinili oficiri iz [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: {{izdvojeni citat|U proleće 1942. godine, Italijani su uspeli da postignu ''modus vivendi'' sa jednom grupom crnogorskih izdajnika. Osnovana je nova organizacija »nacionalističkih četnika« i preduzeta hitna akcija protiv antifašističkih snaga. [[Bajo Stanišić]], potčinjen Draži Mihailoviću i [[Blažo Đukanović|Đukanović]], crnogorski separatist [netačno; general Blažo Đukanović je bio, upravo obrnuto, Mihailovićev pristaša i velikosrpski nacionalist — prim.], stavili su se na čelo ove nove organizacije koja je od samog početka bila pod kontrolom neprijatelja i koja je već nanela ozbiljne gubitke onim snagama u Jugoslaviji koje se bore. Italijani su poverili ovim »nacionalističkim četnicima« dužnost da čuvaju železničku prugu [[Nikšić]]—[[Dubrovnik]], da vrše policijsku ulogu u neposrednoj blizini mesta gde su Italijani imali svoje garnizone i da pomažu italijanskim kaznenim ekspedicijama protiv jugoslovenskih antifašističkih boraca.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 72.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017.</ref>}} [[Datoteka:Bajo Stanišić with occupational governor Pirzio Biroli.jpg|minijatura|Pukovnik [[Bajo Stanišić]] (lijevo, okrenut leđima) sa okupacionim guvernerom Crne Gore generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandrom Pirziom Birolijem]] (drugi zdesna).]] Mihailovićev opunomoćenik vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] stanovao je u okupiranom [[Split]]u, i javno se sastajao sa italijanskim visokim oficirima. U okupiranim gradovima — u [[Opatija|Opatiji]], [[Rijeka|Rijeci]], [[Knin]]u, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u, [[Pljevlja|Pljevljima]] — stanovali su oficiri [[JVuO]], a povremeno su bile smeštene i cele jedinice. Četničke jedinice opremane su i snabdevane od italijanskih štabova. Veći broj oficira Italijani su pustili iz zarobljeništva da bi bili angažovani u četničkim jedinicama pod njihovom komandom.<ref name="Pop izdaje"/> Oni su dugovali lojalnost Italijanima, pa se [[Jakov Jovović]] morao pravdati guverneru Crne Gore zbog uzvika "živio Kralj Petar".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_90.htm Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru od 29. maja 1942.</ref> U desetodnevnom izvještaju koji je 20. juna 1942. godine sačinio komandujući general i komandant u Srbiji [[Paul Bader]], konstatovano je sa stanovitom zebnjom da je u Crnoj Gori na snazi koalicija tamošnjih četnika i talijanske okupacione sile.<ref>AVII, NAV—T-501, rolna 248, snimci 319—324.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha (1. januar — 31. decembar 1942), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 93, strane 494—495.</ref> General Bader zapaža da su četnici u potpunosti opremljeni od strane Italijana za borbu protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Na području Crne Gore je zbijanjem redova crnogorskih četnika — nacionalista stvoren faktor sile koju treba uzeti ozbiljno. Njih u formiranju, naoružanju i opremi, kao i u angažovanju, velikodušno pomažu Italijani. Radi se o dobro naoružanoj borbenoj grupi od nekoliko hiljada ljudi koje predvode bivši oficiri. Izgleda da je, uglavnom, postignut njen prvi cilj — razbijanje proleterske brigade na području Crne Gore. Po svojim političkim stavovima crnogorski četnici — nacionalisti su pobornici [[Velika Srbija|velikosrpske ideje]]. Treba pretpostavljati da su povezani s Mihailovićem, koga široki krugovi kao i ranije smatraju pravim vođom Srbije.|Desetodnevni izveštaj komandujućeg generala i komandanta u Srbiji od 20. juna 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o vojno-političkoj situaciji, aktivnosti partizana, sopstvenim protivmerama i obostranim gubicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i o operaciji protiv partizana na Kozari}} 16. jula 1942. godine, major Petar Baćović informiše generala Dražu Mihailovića o razmjerama četničke kolaboracije sa italijanskim okupacionim snagama: {{izdvojeni citat|Svi četnički odredi na teritoriji Hercegovine legalizovani su kod Talijana, dobijaju hranu, oružje i municiju. Platu ne primaju samo im se po neki put u vidu pomoći dodeljuju manje svote novca. Brojno stanje organizovanih četnika na teritoriji Hercegovine iznosi od 6 do 7 hiljada. Naoružanje pušaka oko 6000 kom. sa dosta automatskog oružja. Disciplina i duh dosta dobri.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} U svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, general [[Blažo Đukanović]] je 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] zaključio pisani sporazum sa armijskim generalom Alesandrom Pirciom Birolijem, italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „sarađivati na povraćaju reda, mira i javne sigurnosti u zemlji”: {{izdvojeni citat|1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista [tj. četnika i [[Lovćenska brigada|zelenaša]] — prim.], zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće: a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori; 2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. 3) Njegova Ekselencija Guverner primajući izjavu tih osjećanja izjavljuje svoje zadovoljstvo za borbu koju su crnogorski nacionalisti do sada preduzeli i poveli uz bok sa italijanskim vojnicima i izražava svoje saučešće povodom smrti crnogorskih nacionalista poginulih za dobro njihove zemlje. [...] 5) Radi dobrog završetka srećno otpočete akcije protiv komunista i da bi se spriječio bilo kakav njihov povratak, ustanoviće se u Crnoj Gori formacije dobrovoljaca zvane 'Leteći odredi' sastavljene od odabranih i oprobanih crnogorskih nacionalista. [...] 6) General Đukanović i komandanti gornjih formacija moći će predlagati akcije Nj. E. Guverneru ili Komandantu Trupa ili komandantima divizija onih teritorija gdje su formacije smještene, ali nikakva akcija ne može biti izvedena, ako nije odobrena od strane italijanskih vojnih komandanata, koji takođe zadržavaju za sebe pravo izdavanja uputa za izvođenje samih akcija. General Đukanović i komandanti gornjih formacija obavezuju se da će dati svoju saradnju svaki put kad bude tražena od Nj. E. Guvernera, od Komandanta Trupa ili od komandanata divizija, uvijek u okviru borbe protiv komunista koji djeluju u Crnoj Gori. [...] 11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.<ref>Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]</ref>}} Kapetan [[Vojislav Lukačević]] (pseudonim »Rampini«) informiše 28. jula 1942. Dražu Mihailovića kako je saradnja četnika s Talijanima u [[Hercegovina|Hercegovini]] potpuna: {{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca. 12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]</ref>}} 4. septembra 1942. godine, vojvoda Dobroslav Jevđević je održao sastanak sa predstavnicima [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije Wehrmachta]]. U divizijskom izvještaju je tada navedeno da je razgovor održan na Jevđevićev zahtjev, koji je smatrao da je potrebno razjasniti „neka pitanja u vezi sa stavom nemačkog Vermahta prema delatnosti njegove grupe”, ali i da bi se „izbegao ma kakav konflikt s nemačkim oružanim snagama”. S obzirom da nije imao nikakav vojni čin u hijerarhiji JVuO, Jevđević je nazvan „političkim komesarom četnikâ iz italijanske interesne oblasti” od strane njemačkih obavještajnih oficira koji su sačinili zabilješku s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|U zoni koju su mu dodelili Italijani, između Crne Gore i granice između nemačke i italijanske interesne zone, on [vojvoda Jevđević — prim.] raspolaže sa 12.000 ljudi, naoružanih italijanskim oružjem i municijom, koji se staraju za red i mir. U toj oblasti nema više nijednog partizana. U toku akcije čišćenja grupa je pobila oko 6.500 komunista, pretežno Srba. Njen cilj je da se ponovo uspostavi i održi red i mir na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. [...] Jevđeviću je naglašeno da bi prelazak njegovih četničkih odreda preko demarkacione linije morao dovesti do oružane intervencije nemačkih jedinica. Obećano mu je da će biti obavešten u slučaju da partizanske bande pod pritiskom nemačkih ili hrvatskih jedinica pokušaju da se povuku na jug u italijansku interesnu zonu a dato mu je do znanja da se očekuju obaveštenja i u obrnutom slučaju. Jevđević je izložio spremnost u tom pogledu i predložio za dati slučaj radio-vezu. Nije osporio da izvršava direktive Draže Mihailovića.<ref>Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 145, str. 718—720.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=461&rec=315&roll=2270 NARA, T315, Roll 2270, frames no. 000456—000458.] <br /> ({{jez-njem|"Jeftevic hatte um diese Unterredung gebeten, weil ihm, wie er sagte, eine Klärung mancher Fragen bezüglich der Stellungsnahme der Deutschen Wehrmacht zur Tätigkeit seiner Gruppe notwendig erschien, um jeden Konflikt mit der Deutschen Wehrmacht zu vermeiden. </br> In einer Breitenzone, die ihm von den Italienern zwischen Montenegro und deutsch–italienischer Interessengrenze zugeweisen sei, habe er 12.000 Bewaffnete stehen, die, mit italienischen Waffen und italienischer Munition versehen, für Ordnung und Ruhe Sorge trügen. In diesem Gebiet befinde sich kein Partisane mehr. Die Gruppe habe im Verlaufe der Säuberungsaktion 6.500 Kommunisten, und zwar meist Serben, erschossen. Sein Ziel sei die Wiederherstellung und Aufrechterhaltung der Ruhe und Ordnung im Raume ganz Bosniens und der Herzegovina. </br> Jeftevic wurde bedeutet, daß ein Überschreiten der Demarkationslinie durch seine Cetnikverbände zwangsläufig zum bewaffneten Einschreiten deutscher Truppen führen müßte. Es wurde ihm Verständigung für den Fall zugesagt, daß Partisanenbanden unter dem Druck der deutschen oder kroatischen Truppen nach Süden in das italienische Interessengebiet zu entweichen versuchen und der Erwartung einer Benachrichtigung für den umgekehrten Fall Ausdruck gegeben. Jeftevic erklärte sich hierzu bereit und gegebenenfalls Funkverbindung vor. Im übrigen bestritt er nicht, den Weisungen des Drage [sic!] Mihajlovic Folge zu leisten."}})</ref>|Izveštaj 718. pešadijske divizije od 5. septembra 1942. o rezultatima razgovora nemačkih predstavnika s političkim delegatom četničke Vrhovne komande Dobroslavom Jevđevićem 4. septembra 1942. u Dobrom polju}} [[File:Pop Djujić with chetniks and Italians.jpg|thumb|left|upright=1.2|Vojvoda Momčilo Đujić i pripadnici Dinarske divizije JVuO u društvu italijanskih oficira 1942/43.]] Vojvoda [[Ilija Trifunović-Birčanin]] je otišao u [[Opatija|Opatiju]], gdje će 10, 11. i 12. septembra 1942. razgovarati sa komandantom 2. italijanske armije generalom [[Mario Roatta|Mariom Roattom]]. Petar Baćović je 17. septembra izvijestio Dražu Mihailovića da je preko vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] vojvoda Trifunović-Birčanin »putem Šeste armije« uputio sljedeće upozorenje: {{izdvojeni citat|Nalazim se u komandi Druge italijanske armije, gde sam stigao u Fijumi. Kad sam saznao za vašu nameru da hoćete da napadnete neka muslimanska naselja, saopštavam vam i Baćoviću da sam apsolutno protivan takvoj akciji jer će ona baciti u novu katastrofu srpski narod u toj zoni. Ona će značiti puni prekid saradnje sa italijanskom vojskom čime počinjavamo sa naše strane pravi zločin protiv srpskog naroda. Obustavite odmah sve pripreme i da u budućnosti se nipošto ne počnu slične akcije bez mog pristanka.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 48—49.</ref>}} U depešama koje je Vrhovnoj komandi JVuO 18. i 19. septembra 1942. poslao major Baćović, eksplicitno se traži dozvola za kolaboraciju s Italijanima: {{izdvojeni citat| ''18. IX 1942.'' Birčanin saopštava da Talijani u Splitu nude platu oficirima po rešenju talijanskog ministarstva rata. Pita šta da radi. Mišljenja je da se ne prima. Od vašeg rastanka sa njim do 4. IX [[Dinarska divizija JVuO|dinarska grupa]] dobila 1.900 pušaka od Talijana. ''19. IX 1942.'' Od komunista nam preti velika opasnost, trebalo bi što pre preduzeti akcije protivu njih. Da li možemo takvu akciju izvršiti u sporazumu sa Talijanima. Sa talijanskim komandantom armije nisam se sastao iako je to tražio od mene dva puta jer nisam imao dozvolu od vas.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 49.</ref>}} 25. septembra 1942, uslijedio je nedvosmislen odgovor generala Mihailovića iz koga postaje očevidno da je komandant JVuO bio ne samo upoznat sa saradnjom svojih podređenih s italijanskim snagama na terenu, već ju je i naređivao: {{izdvojeni citat|Izvucite od Talijana što više oružja, municije, hrane i obuće. Gledajte na svaki način da dobijete brdske topove i bacače sa našom poslugom. Brdski topovi i bacači imaće presudnu ulogu i cela stvar biće svršena jednom za svagda. Neka [[Dobroslav Jevđević|Jevđa]] upotrebi svu veštinu za ovo dobijanje kao što je [[Pavle Đurišić|Pavle]] proletos dobio.<ref>AVII, Ča, 2/1—9, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 296—297.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} [[File:Italians and chetniks against the partisans.jpg|thumb|Italijani i četnici u zajedničkom pohodu protiv partizana, na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu polju]] kod [[Knin]]a, ljeto 1942. godine]] 26. septembra 1942. komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] poslao je izvještaj Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa vojvodama [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunovićem-Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]]: {{izdvojeni citat|Jevđević je smatrao celishodnim da — u jednom memorijalu — iznese svoju iskrenu saradnju sa nama, zapisavši između ostalog — doslovno: »Saradnja sa Italijanima vratila je našem narodu mogućnost da živi u miru, da radi i da se posveti porodici. Saradnja sa Italijom je od presudnog interesa za srpski narod i nikad Srbin neće ustati protiv italijanske vojske jer bi takav postupak, pored toga što bi predstavljao nezahvalnost i zločin, bio takođe i velika ludost. Bez obzira na ishod rata, bratstvo u oružju i zajednički prolivena krv (četnici su u borbi protiv komunista izgubili preko 600 ljudi) cementiraće srdačno prijateljstvo sa Italijom. Nikakva londonska Vlada ni bilo koji drugi faktor neće nas skrenuti od ovog puta i ove politike, jer jedino to prijateljstvo je u stanju da omogući ostacima srpskog naroda da prežive«.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 888.</ref>|Izvještaj komandanta italijanske 2. armije generala [[Mario Roatta|Maria Roatte]] od 26. septembra 1942. Vrhovnoj komandi u [[Rim]]u o rezultatima razgovora sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Birčaninom]] i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđevićem]]}} Glas o četničko-italijanskoj saradnji širio se i van italijanske okupacione zone. Tako je major [[Žarko Todorović]], komandant Beograda JVuO, 29. oktobra 1942. javio Mihailoviću da je »potrebno korigovati rad Jevđevića i Birčanina«. Major Todorović još navodi: {{izdvojeni citat|Stižu neprekidno žalbe da njihovi ljudi u vaše [tj. Mihailovićevo] ime ubijaju nevino stanovništvo i da se je prešla svaka dopuštena granica saradnje sa Italijanima. Poznato vam je da na toj teritoriji ima saradnje čak i sa ustašama. Ovo sve daje za pravo komunistima i separatistima...<ref>AVII, Ča, 2/1–21, 302 a.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 299.</ref>}} [[Datoteka:Ilija Trifunović-Birčanin and Italian collaboration.jpg|thumb|Izvještaj generalštabnog kapetana Radovana Ivaniševića iz Splita o kolaboraciji vojvode Ilije Trifunovića-Birčanina sa italijanskim okupatorom.]] Na sastanku koji je 12. i 13. oktobra 1942. godine održan u [[Split]]u, razmatrana je situacija u vezi sa izvođenjem [[Operacija Dinara|operacije »Dinara«]]. General Mario Roatta je tada iznio podatak da jedinice MVAC na teritoriji dva talijanska okupaciona korpusa broje oko 15.000 četnikâ, kao i da su organizirane kao pomoćne trupe: {{izdvojeni citat|''Formacije M.V.A.C. koje su dva arm. korpusa dosad organizovala'' </br> a) — ''VI arm. korpus'': </br> sada raspolaže sa oko 15 bataljona s prosečnom jačinom od 400 ljudi; </br> smatra da može računati ukupno na 6000—7000 sigurnih četnika i 3000—4000 nezavisnih četnika; </br> razdelio je ukupno 1500 pušaka i 10 puškomitraljeza; </br> smatra da njemu podređene četničke formacije raspolažu ukupno sa 10000—12000 pušaka (zato smo im mi ustupili samo mali broj ovih); [...] </br> b) — ''XVIII arm. korp.'': </br> raspolaže samo četničkim formacijama (Srbi, pravoslavne vere); raspoložive formacije dostižu ukupno 5100 naoružanih ljudi (koji raspolažu takođe i sa 13 mitraljeza); </br> smatra da je na teritoriji div. »Sasari« već izvršen najveći napor za regrutovanje;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_13_2.htm Zbornik, tom XIII (ital. dokumenti), knj. 2], dokument 100, strana 781.</ref>|Zapisnik sa sastanka komandanta Više komande oružanih snaga »Slovenija—Dalmacija« s komandantima 6. i 18. armijskog korpusa održanog 12. i 13. oktobra 1942. u Splitu radi analize operacije »Dinara« i drugih aktuelnih pitanja}} U telegramu koji je 9. novembra 1942. uputio Menegelo Dinčić, otpravnik poslova ambasade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Bern]]u, jasno je istaknuto da su jugoslovenski partizani jedini borci protiv okupatora, dok četnički pokret pod Mihailovićevom komandom, makar u oblastima posjednutim od strane Talijana, nedvojbeno ima kvislinški karakter: {{izdvojeni citat|Borbu sa Talijanima vode danas isključivo partizanski odredi u planinskim delovima Dalmacije. Ti odredi u kojima podjednako učestvuju Hrvati i Srbi bez kompromisa istupaju protiv Talijana i protiv ustaša. Stanovništvo njih podjednako pomaže u energičnom stavu prema Italiji i prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. S druge strane četnici u Dalmaciji i Hercegovini — isključivo Srbi — sarađuju sa Italijanima u borbi protiv partizana i ne istupaju više protiv ustaša. Talijani njih pomažu sa oružjem, municijom i novcem. Njihovu akciju u Hercegovini vodi Jevđević, a u Dalmaciji pop Đujić i Niko Novaković. Oni stalno i javno govore da rade isključivo po naređenju đenerala Mihailovića. Koristeći na taj način autoritet ministra vojnog Kraljevske vlade, oni vrše presiju na oficire koji se sklonili u Dalmaciju da im se pridruže. Istu presiju vrše na te oficire i Talijani pozivajući ih u borbu protiv boljševizma po primeru đenerala Nedića i Mihailovića a kao prijatelje Talijana. Ovo je vrlo štetno i može imati teške posledice. Neophodno je potrebno da Kraljevska vlada u ovom pitanju zauzme energičan stav, da spreči bratoubilački rascep koji uzima sve više maha.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_234.htm Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] posećivao je komandu talijanske Druge armije u Sušaku i ugovarao zajedničke operacije. Tokom oktobra [[1942]]. izvedene su zajedničke operacije [[Operacija Alfa|Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]], u kojoj su učestvovale i snage [[NDH]]. Za jednu od takvih operacija Italijani su decembra [[1942]]. brodovima prevezli 3000 četnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] iz [[Metković]]a u [[Split]], a zatim kamionima u [[Knin]]. U izvještaju koji je 18. novembra 1942. godine sastavio i potpisao general [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, povoljnim se ocjenjuje potpisivanje [[Suradnja četnika sa NDH|četničko-ustaških ugovora]] (najprije zbog pacifikacije velikih dijelova NDH), ali i osjeća njemački zazor od snage i uticaja koje su jedinice MVAC stekle kao integralni dio četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju. Na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. divizije]] situacija je ipak zategnuta. Italijanski antikomunistički odredi i blizina Srbije uliva četničkim vođama nadu i pouzdanje da će izdržati. Razbijanje italijanskih antikomunističkih odreda (kao i razbijanje D. M. — organizacije) u velikoj meri bi oslabilo moral i otpornu snagu ostalih četničkih grupa.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 54.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=362&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj - „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden. Im Bereich der 718.Div. ist die Lage trotzdem gespannter. Die ital. Antikommunisten–Verbände und Nähe Serbiens, geben den Cetnik–Führern Hoffnung und Zuversicht, zum Durchhalten. Die Zerschlagung die ital. Antikommunisten–Verbände /sowie die Zerschlagung der D.M.–Organisation/ würde Moral und Widerstandswille der übrigen Cetnikgruppen stark lähmen."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} General [[Alexander Löhr]] je sačinio zapis na 180 stranica (čekajući u istražnom zatvoru u [[Beograd]]u na početak sudskog procesa), u kome se prisjeća događaja iz vremena okupacije. O snazi i brojnosti četničkih jedinica na teritoriji italijanske okupacione zone, Alexander Löhr je ostavio sljedeće podatke: {{izdvojeni citat|Kad sam primio [[Armijska grupa E|XII armiju]] (avgusta 1942) doznao sam da se u [[Zapadna Hrvatska|zapadnoj Hrvatskoj]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nalaze mnogobrojni Mihailovićevi četnici – bilo ih je navedeno, mislim 35.000, koje su Italijani podržavali. No oni su sve ovo odricali. U novembru 1942. [[Adolf Hitler|Firer]] je doneo odluku da se sve ukloni što ne pripada regularnoj italijanskoj ili hrvatskoj vojsci. [...] <br /> Na teritoriji koju su okupirali Italijani, od [[Sušak]]a do zaključno Crne Gore, nalazio se veliki broj – prema docnijim podacima oko 35.000 Mihailovićevih četnika, koje su Italijani snabdevali i koji su delovali po italijanskim naređenjima. U Crnoj Gori bilo je takođe separatističkih i jugoslovenskih četnika koji nisu slušali Mihailovića. I ove su Italijani snabdevali.<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom 1942. godine, vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a preko nje u velikoj mjeri i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslavenska emigrantska vlada]], stekle su prilično jasnu sliku o tome što se zbiva na teritoriju okupirane Jugoslavije, uključujući tu i činjenicu da četnici Draže Mihailovića na područjima pod talijanskom kontrolom kolaboriraju s Talijanima protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_57.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SPORNO PITANJE KOLABORACIJE]</ref> Britanski major Piter Boj ({{jez-engl|Peter Boughey}}), oficir [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] ({{jez-engl|Special Operations Executive}}, SOE), prezentirao je 29. decembra 1942. na brutalan način majoru Radoju Kneževiću, šefu vojnog kabineta predsjednika vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], svoja saznanja o razmjerama kolaboracije Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom, kao i o nemogućnosti da se ona sakrije: {{izdvojeni citat|2. — Đeneral Mihailović otvoreno sarađuje sa [[Italijani]]ma i njegovi odredi potpuno naoružani prebacuju se italijanskim kamionima u [[Zapadna Bosna|zapadnu Bosnu]] za borbu protiv partizana i to u zajednici sa italijanskim trupama. Kaže da se baš danas vodi bitka severno od [[Mostar]]a između jednog Dražinog odreda od 2.400 ljudi iz Crne Gore u zajednici sa Italijanima protivu partizana. 3. — Major Boj je rekao: Draža Mihailović je kvisling isto kao [[Milan Nedić|Nedić]], jer Nedić sarađuje sa Nemcima a Draža sa Italijanima. Odredi đenerala Mihailovića uopšte sada ne vode borbu, a nama [[Englezi]]ma potrebno je da baš sada stupe u borbu, a ne kroz dva ili četiri meseca. Kada se savezničke trupe budu iskrcale na [[Balkan]]u, onda je nama sve jedno da li će nam prići Nedić, [[Ion Antonescu|Antonesku]] ili đeneral Mihailović. Onda će biti sve dockan.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 56.</ref>}} [[Datoteka:Operation Alfa 1942.jpg|minijatura|Hercegovački četnici (Nevesinjski korpus JVuO; komandant: kapetan [[Milorad Popović]]) zajedno sa italijanskim oficirima. Fotografija načinjena u vrijeme izvođenja [[Operacija Alfa|operacije Alfa]] ([[Prozor]], oktobar 1942)]] Kada je riječ o odnosu spram četnika tokom 1942. godine, okupirana Jugoslavija predstavlja ratnu pozornicu na kojoj dolazi do razmimoilaženja dvaju saveznika — [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]]. Naime, Vrhovna komanda Wehrmachta je italijansko protežiranje četnika smatrala pripremom terena za promjenu strane, tj. okretanje Italije [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Godina 1942, što se tiče saradnje nemačke i italijanske armije, bila je zadovoljavajuća. Jedini izuzetak bio je prostor Jugoslavije, gde je došlo do otvorenog sukoba između nemačkih i italijanskih vojnih vlasti. Za Nemce, problem je pre svega bio u stavu italijanske 2. armije, koja je lokalnu vlast u delovima Dalmaciji i istočne Hercegovine predala četnicima. Ovo se posredno odnosi na komandanta italijanske 2. armije, generala Roatu ([[Mario Roatta|Roatta]]), koga [[Adolf Hitler|Hitler]] nije voleo. General Roata je, sredinom 1942. godine, naoružao četničke jedinice i to u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Bosni i Dalmaciji. Ovaj potez generala Roate mnogo je razbesneo hrvatske i nemačke vojne vlasti. Četnički je pokret, godine 1942, bio priznat od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, a general [Roatta] je preko te akcije pripremao teren da Italija pređe na stranu Saveznika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemačka i njeni saveznici)}} Tokom 1942. i 1943. godine, Draža Mihailović je boravio u Crnoj Gori, gdje je pod zaštitom Italijana i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] organizovao svoj štab u blizini [[Kolašin]]a. Italijani su četnike snabdijevali oružjem, municijom, ostalom vojnom opremom, davali im plate po osnovu prijavljenog broja ljudstva i formirali zajedničke taktičke sklopove za borbu protiv partizana, uglavnom od četničke pješadije i italijanske artiljerije. Krajem 1942. i početkom 1943. godine, četnici su predstavljali najsnažniju kolaboracionističku grupaciju u Crnoj Gori, i prema pouzdanim podacima, imali su oko 20.300 ljudi pod oružjem. Od tog broja, nešto više od 15.000 bilo je pod komandom Pavla Đurišića, dok je pod komandom Baja Stanišića bilo oko 5.000 boraca.<ref>Др Живко Андријашевић, Историја Црне Горе, Вукотић медиа, Београд, 2016, стр. 302—303.</ref> Također, tijekom druge i treće godine okupacije Jugoslavije najveći je dio četničkih snaga u onim dijelovima hrvatske marionetske države koje su okupirali Talijani služio kao talijanske pomoćne trupe, i to u formi Dobrovoljačke antikomunističke milicije (Milizia Volontaria Anti-Comunista ili MVAC). Prema generalu [[Giacomu Zanussiju]], koji je još kao pukovnik bio pomoćnik načelnika štaba Roattine Druge armije, u talijanskim dijelovima marionetske Hrvatske bilo je 19.000 — 20.000 četnika organiziranih u MVAC, a Talijani su ih opskrbili znatnom količinom opreme: 30.000 pušaka, 500 mitraljeza, 100 bacača, 15 artiljerijskih oruđa, 250.000 ručnih bombi, 7,000.000 metaka, 7.000-8.000 pari obuće. U ovaj spisak vjerojatno nije uračunato oružje, municija i oprema koja je četnicima isporučena za vrijeme sve tri faze [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] (tzv. četvrte neprijateljske ofenzive), zimi 1942/1943, čije su količine morale biti velike.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref> === Saradnja četnika sa Italijanima 1943. === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[File:Jevdjevic and Italians.jpg|thumb|Hercegovački četnički vojvoda Dobroslav Jevđević u prisustvu italijanskih oficira, poziva narod u borbu protiv partizana.]] [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] S ovlašćenjem maršala [[Ugo Cavalero|Uga Kavalera]], general [[Mario Roatta]] je na sastanku održanom u Rimu 3. januara 1943. godine iznio pred generala [[Alexander Löhr|Löhr]]a prijedlog o razoružavanju četnika po okončanju [[Operacija Weiss|operacije Weiss]]: {{izdvojeni citat| '''Izveštaj za Nj. Eksel. generala Lera''' 1) — Pod italijanskom komandom ima 19.000 »četnika« grupisanih u bande. Od ovih: <br /> — 3.000 duž žel. pruge Ogulin — Vrhovine, <br /> — 8.000 između Gračac i Knin, <br /> — 8.000 u Hercegovini. <br /> 2) — Severna grupa, koja je mala, ne izaziva naročitu zabrinutost, ali ne sme da bude razoružana u prisustvu drugih grupa zato da bi se izbeglo prerano alarmiranje ovih. <br /> 3) — Što se tiče razoružavanja ostalih dveju grupa preporučuje se poseban metod. Ako ostavimo ove grupe u oblastima u kojima se sada nalaze i odjednom im naredimo da polože oružje, u tom slučaju možemo biti sigurni da će masu, koja složno bude pružila otpor potpomoći mesno pravoslavno stanovništvo i da će se ona pridružiti partizanima.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039.</ref>|Predlog generala Roate od 3. januara 1943. generalu Leru o razoružanju četnika i njihovom broju pod italijanskom komandom}} Stoga, general Roatta predlaže da četnici budu prvo maksimalno iskorišteni od strane sila Osovine u borbi protiv partizana, prije nego ih se stavi pred svršen čin (»nameru o razoružanju četnika treba kriti do kraja«): {{izdvojeni citat|5) — Tokom druge operacije, tj. kad se nemačke i italijanske trupe budu podelile, može se četnicima govoriti približno ovako: <br /> »Sada je čitava teritorija oslobođena ili skoro oslobođena od partizana. Nošenje oružja od strane civilnih bandi nema više svrhe, pa prema tome ne može se više tolerisati: stoga položite oružje«.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1039—1040.</ref>}} Njemački opunomoćeni general u [[NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] podnio je 13. januara 1943. Glavnom komandantu jugoistočne Evrope izvještaj, a koji se tiče posjeta generala Roatte Zagrebu, kratko prije njegovog premještaja sa položaja komandanta Superslode. Izvještaj sadrži veoma zanimljive informacije o intenzitetu saradnje Italijana i četnika: {{izdvojeni citat|S obzirom na problem četnika koji je pokrenuo [[Ante Pavelić|Pavelić]], ispalo je da Roatta pod svojom zastavom ima 3.000 četnika oko Plaškog i Vrhovina, 8.000 oko Knina od kojih su 3.000 iz Hercegovine i još 8.000 u Hercegovini — što ukupno iznosi 19.000 četnika. Da ti četnici ne čine ni koraka bez istovremenih naređenja DM (Draže Mihailovića) poznato nam je iz neosporivih dokumenata. 7.000 tih četnika naoružavaju, snabdijevaju i plaćaju Talijani. [...] Roatta je rekao Paveliću da bi moglo doći vrijeme kad će za pacifikaciju Hercegovine biti potrebno pozvati i onih 20.000 četnika koji su smješteni u Crnoj Gori, a služe Talijanima. Također je planirano povećanje tog kontigenta za daljnjih 10.000 ljudi. Uzme li se u obzir sve to, Roatta sigurno ne razmišlja o razoružanju svojih četnika...<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_48.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA S TALIJANIMA U NDH]</ref><ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569.</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta, u vrijeme priprema za izvođenje operacije »Weiss«, pominje se identična cifra u procjeni brojnosti četničkih jedinicâ u službi italijanskog okupatora: {{izdvojeni citat|''4. februar'' <br /> Sastanak nemačkih i italijanskih komandanata u vezi operacije “[[Operacija Weiss|Vajs 1]]”. Obe strane slažu se, da Hrvati nisu sposobni da sami održavaju red u svojoj državi. Italijanski general [[Mario Roatta|Roata]] usprotivio se nemačkom predlogu da Italijani razoružaju četnike, koji imaju oko 19.000 boraca.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Njemački oficiri zaduženi za vođenje dnevnika konstatiraju koliko je bilo teško prekinuti saradnju četnika i Talijana, nominujući generala Maria Roattu kao najodgovornijeg za održavanje ove konekcije: {{izdvojeni citat|''27. januar'' <br /> Nemački poslanik u [[Zagreb]]u, [[Siegfried Kasche|Kasche]] izrazio je svoju zabrinutost zbog stanja na području rudnika boksita, kod [[Mostar]]a i upozorio je na četničku opasnost. Naš oficir za vezu, međutim, tvrdi da je stanje kod Mostara sasvim mirno i da tamo ne preti opasnost od komunista, pošto to područje pripada interesnoj sferi četnika. Naša komanda za Jugoistok predlaže, da se u pogledu četnika, malo sačeka, jer je general Roata emocionalno jako vezan za četnike i tek kada dođe na njegovo mesto neki drugi general, može da se očekuje odlučnija akcija Italijana protiv četnika.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} Karta koju je pripremio Glavni stožer [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] i koja je datirana 17. januara 1943. godine, dijeli četnike na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske u tri grupe: talijanske četnike, koncentrirane na području Otočca u Lici, na području Knina u sjevernoj Dalmaciji i u istočnoj Hercegovini; četnike usredotočene u centralnom dijelu Bosne i dijelovima istočne Bosne u blizini istoimene rijeke, a koji kolaboriraju s NDH; te pobunjene četnike koji drže omanje predjele u sjeveroistočnoj Bosni i na području istočno od Sarajeva.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> U Vrhovnu komandu JVuO je 21. januara 1943. stigla depeša, poslata tri dana ranije od strane vojvode Dobroslava Jevđevića (pseudonim »Ištvan«), u kojoj se u optimističkom tonu najavljuje početak operacije: {{izdvojeni citat|Danas stiglo odobrenje iz Rima da Crnogorci idu preko Hercegovine. Našim trupama odobren pokret kad Crnogorci krenu od Prozora. Naš pravac Grahovo — Glamoč. Talijani daju hranu, osoblje radio-stanica, snabdevanje i sanitet. Bjelajca zadržavaju za posebnu akciju koju oni vrše sa njim za čišćenje Like. Nemci i Italijani zatvaraju ostupne pravce. Za naše ljudstvo daju 100 metaka vojniku, 1.000 puškomitraljescu, 10 teških bacača sa 3.000 granata. Komandant armije [general Roatta — prim.] izjavio je da se divi našoj vojsci i daje joj sve. Organizaciju oslobođene zone prepuštaju nama. Putujem danas u Hercegovinu. Regulisao sam pasoš i vodim sa sobom radio telegrafistu sa podmornice. Jevđević.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_28.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 18. januara do 4. februara 1943. godine]</ref>}} Prvog dana februara 1943. godine, četnički komandant je uputio svojim pretpostavljenim sljedeći telegram: „Verujem da ćemo Tetkiće [četnički naziv za Italijane — prim.] moći koristiti protivu [[Ustaše|ustaša]] i Nemaca na slučaj njihove želje da uđu u italijansku zonu. Interesantan je izveštaj o govoru talijanskog pukovnika u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Ponovite vašu depešu br. 171.“ Naime, 31. januara u štab su Draže Mihailovića pristigle dvije depeše koje se odnose se na govor koji je održao neimenovani italijanski pukovnik, nakon što je izvršio smotru i inspekciju četničkih jedinica. Tom prilikom, ovaj visoki oficir je navodno izjavio: „Braćo Srbi četnici, i mi ćemo svi biti četnici. Mi ćemo se boriti zajednički za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i Veliku Italiju.“<ref>Arhiv VII, Ča, k. 293, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 19. februara 1943. godine]</ref> Posljednjeg dana februara 1943, u cilju koordinacije četničko-okupatorskih djejstava tokom [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], major [[Zaharije Ostojić]] naređuje vojvodi [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] da učini sve kako bi od Italijana (»broj 22«) i Nijemaca (»broj 11«) obezbijedio snabdijevanje snaga JVuO hranom, oružjem i streljivom, kao i da ugovori sektore na kojima bi četnici, neuznemiravani od strane njemačkih trupâ, mogli preduzeti učinkovito »čišćenje od boljševika«: {{izdvojeni citat|Da se sa brojem 11 i brojem 22 sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje od boljševika zona: Rama—Prozor—Šujica—Livno—Makarska—Morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve—Rama, s tim da broj 11 na ovu zonu ne prelazi već očisti ostalu zonu severno. Da broj 22 dade municiju, hranu i automatska oruđa za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem mi ćemo imati ustvari oko 15.000, a onih pet pravo je da dignemo. Da obezbede davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje. Da broj 22 da svojih pet hiljada ljudi i obezbedi prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama, da za svaku kolonu da radio stanice i telefonski materijal.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_57.htm Naređenje komandanta Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića od 28. februara 1943. vojvodi Dobrosavu Jevđeviću da se sporazume sa italijanskim i nemačkim okupatorima o podeli operacijskih zona između njih i četnika za borbu protiv jedinica NOVJ u dolini Neretve]</ref>}} U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], iz komande Jugoistoka poslato je uputstvo generalu [[Rudolf Lüters|Rudolfu Lütersu]], komandantu njemačkih trupa u [[NDH]], kojim se podsjeća da četnici predstavljaju pomoćne trupe koje se bore pod komandom italijanskih oficira, i preporučuje da bi ih zato na frontu trebalo držati odvojeno od njemačkih jedinicâ i snagâ NDH: {{izdvojeni citat|21.2.43: Uputstvo komande Jugoistoka Komandantu njemačkih trupa u Hrvatskoj o odnosu prema četnicima pod italijanskom komandom. Sve naoružane formacije koje ne pripadaju italijanskoj armiji ili oružanim snagama NDH imaju se smatrati neprijateljima i tako se prema njima i odnositi; Italijanskoj komandi 2. armije je upućena molba, da pomoćne četničke jedinice drži dalje od njemačkih trupa.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=440 National Archive Washington, T311, Roll 175, frame no. 000435.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugoistoka za februar 1943 (28. februar 1943.).}} Italijani su veoma cijenili doprinos četnika zajedničkim ratnim naporima u antipartizanskim operacijama na teritoriji okupirane Jugoslavije. U dopisu načelnika štaba komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda kapetana [[Radovana Ivaniševića]] od 28. februara 1943. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], navode se djelovi govora italijanskog generala [[Umberta Spiga]]: {{izdvojeni citat|General Spigo, komandant XVIII Italijanskog Armiskog korpusa, u prisustvu majora Baćovića i njegovog načelnika štaba, zatim majora Paloševića, Dr. Svilokosa i dva đenerala sa dva pukovnika italijanske vojske, između ostalog izjavio je danas sledeće: <br /> 1.— Četničke jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini, Gornjoj Lici, pa čak i u Slovenačkoj, vrlo su dobro organizovane i rade požrtvovano, složno i disciplinovano i na opšte zadovoljstvo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_61.htm Obaveštenje načelnika Štaba Komande zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih vojnočetničkih odreda od 28. februara 1943. komandantu Dinarske oblasti o razgovoru sa generalom Spigom]</ref>}} 26. februara 1943. godine, na sastanku održanom u Rimu između [[Benito Mussolini|Benita Mussolini]]ja i [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]], upravo u trenutku dok se vode najteže borbe na Neretvi između JVuO i NOVJ, bilo je riječi o balkanskom ratištu. Prethodno, [[Adolf Hitler|Hitler]] je Mussoliniju uputio pismo u kome je poručio da „nema nikakve razlike između partizana i četnika, jer su i jedni i drugi jednaki u mržnji protiv Nemačke i Italije“, založivši se za prekid naoružavanja četnika od strane okupatora i njihovo razoružavanje. General [[Vittorio Ambrosio]], načelnik Glavnog generalštaba italijanske vojske, koji je prisustvovao sastanku, složio se da četnike treba razoružati u budućnosti, ali je istakao da treba priznati da su se „četničke formacije dobro borile, da su pretrpele velike gubitke i da su partizanima zadale velike gubitke“, kao i da je u tom trenutku „celishodno da se bore za nas s obzirom da nemamo dovoljno jedinica i da neke čak moramo izvući.“ Na sastanku, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duče]] je iznova naglasio strateški značaj upotrebe četničkih jedinica u italijansku korist: {{izdvojeni citat|Ovo je gerila u kojoj 8.000 četnika iz Hercegovine pruža veću pomoć nego 2-3 [italijanske] divizije, upravo zbog toga što su se specijalizovali za takvu vrstu rata.<ref>Zbornik NOR-a, XIII/3, Beograd, 1976, str. 118-121: Zabeleška Vrhovne komande o sastanku nemačkih i italijanskih predstavnika, održanom 26. februara 1943. u Rimu, povodom nastavljanja operacije „Vajs“.</ref><ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>|[[Benito Mussolini]]}} Na kraju, Mussolini je ipak popustio pod Hitlerovim pritiskom, što je konstatovano i u ratnom dnevniku Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' <br /> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (od 1. januara 1943. do 31. decembra 1943)}} [[File:144 Draza Mihajlovic.jpg|thumb|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“ ([[Draža Mihailović]])]] U to vreme, glavni štab četničkog vođe generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]] se nalazio u okupiranoj Crnoj Gori, uz dozvolu Italijana. Draža Mihailović je u govoru četnicima u Lipovu kod Kolašina, [[28. februar]]a 1943, u prisustvu šefa britanske vojne misije, pukovnika S. W. Baileya, napao Britance i govorio da su mu Italijani jedini izvor pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 |title=Antifašizam i kolaboracija |publisher=Danas.rs |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://znaci.org/00001/15_15.htm |title=Jovo Popović: Pop izdaje |publisher=Znaci.net |date= |accessdate = 04. 05. 2013.}}</ref> Između ostalog je rekao: {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“|[[Dragoljub Mihailović]]}} Zbog stavljanja Jugoslovenske vojske u otadžbini u službu fašističke Italije, [[28. mart]]a 1943. [[Vinston Čerčil]] protestuje kod predsjednika [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Izveštaji koje je vlada Njegovog veličanstva dobila od oficira za vezu s generalom Mihailovićem, i iz drugih izvora, ne ostavljaju sumnju da se između snaga generala Mihailovića i četnika, s jedne strane, i drugih jedinica otpora, s druge strane, vodi stvarno građanski rat i da se u toj borbi i sam general Mihailović povezao, direktno ili indirektno, s italijanskom okupacionom vojskom... Vi ćete shvatiti da vlada Njegovog veličanstva ne može preći preko ovog napada niti prihvatiti politiku koja je u celosti suprotna njenoj. Ona ne bi nikad mogla opravdati pred britanskom javnošću ili svojim saveznicima svoju dalju pomoć pokretu čiji vođa ne okleva javno izjaviti da su njegovi neprijatelji njegovi saveznici — i da njegovi neprijatelji nisu Nemci i Italijani, nego njegovi sugrađani [[Jugosloveni]], a na prvom mestu među njima ljudi koji se u ovom času bore i daju svoje živote da oslobode svoju zemlju od jarma stranaca.|[[Vinston Čerčil]]}} Originalno tumačenje italijansko-četničkih odnosa koje vjerno odslikava stav najviših italijanskih instanci prema pokretu Draže Mihailovića, formulisao je zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]] na savjetovanju kod Benita Mussolinija, održanom 3. marta 1943. u Rimu povodom početka [[Operacija Weiss|operacije Weiss]] i njemačkog zahtjeva za razoružanjem četničkih odreda u službi Italijana (MVAC).<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIII, knjiga 3 (Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Kraljevine Italije: 1. januar 1943 — septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dok. 39, str. 127—131.</ref> Pored Mussolinija i Robottija, sastanku su prisustvovali i načelnik italijanskog Generalštaba general [[Vittorio Ambrosio]] i general [[Alessandro Pirzio Biroli]]. General Robotti je na sastanku izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki četnik koga razoružamo znači gubitak dva čoveka: gubi se jedan saveznik i stvara se jedan neprijatelj.|Zapovjednik italijanske II armate general [[Mario Robotti]]}} General Mario Robotti je sačinio službenu zabilješku nakon sastanka kod Mussolinija. General Robotti prenosi Dučeove poglede na odnose sa Nijemcima u vezi sa pitanjem Mihailovićevih četnika. Šef italijanske fašističke vlade bio je sasvim saglasan sa svojim zapovjednicima u okupiranoj Jugoslaviji da treba vješto izigrati njemačkog saveznika, tj. očuvati četničke jedinice u ulozi pomoćnih snagâ italijanske vojske, sve do »bar približnog okončanja borbe protiv partizana«. U zabilješci Robotti citira i riječi generala Ambrosija: „Ni u kom slučaju ne bi smelo doći do razoružavanja četnika, a ukoliko se već ide na to onda je potrebna krajnja obazrivost, jer četnici su se hrabro borili i još uvek se bore s nama protiv partizana i stoga zaslužuju priznanje za svoje odvažno držanje i naše poverenje... Po mojoj oceni, to znači 50.000 neprijatelja više; naime, 25.000 saveznika koje ćemo izgubiti i 25.000 saveznika koje će dobiti partizani.“ General Mario Robotti navodi kako su se i on i general Pirzio Biroli, pored generala Ambrosija, dosljedno zauzimali za nastavak vojne saradnje sa četničkim odredima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|U 20 časova bili smo dovedeni kod šefa vlade, i to Ambrozio, Pircio Biroli i ja. Duče je počeo s tim što nas je upoznao sa jednim dužim Hitlerovim pismom. U pismu se iznose poznati razlozi u prilog razoružanju četnika. Hitler je opsednut strahom od eventualnog engleskog upada na Balkan i izražava uverenje da bi se »'''naši četnici'''« u slučaju takvog upada takođe našli na strani neprijatelja, a oni ionako ne kriju svoju privrženost Draži Mihailoviću. Pircio Biroli i ja nismo isključivali takvu mogućnost. Jedino smo tražili da se razmotri: '''sve dok iskrcavanje ne bude stvarnost, četnici se bore s nama protiv partizana, a najveća opasnost preti zasad od komunista. Bolje je da četnike do kraja iskoristimo nego da ih odjednom razoružamo i time ih pošaljemo u zagrljaj neprijatelja'''. Mi navodimo poznate činjenice koje se ne mogu osporiti o njihovoj lojalnosti prema nama i o našem uverenju da bi bila gruba greška njih sada baciti u more.<ref>NAW, T—821, Roll 252, frames 319—323.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 32, str. 65—66.</ref>}} Javna i sveobuhvatna saradnja četnika sa italijanskom vojskom, kao i njihova potčinjenost okupatoru, nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] vojne i obavještajne organe. U izvještaju koji je [[5. maj]]a 1943. godine sastavio [[Ured za strateške usluge]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], četnička je kolaboracija s neprijateljem podrobno istražena: {{izdvojeni citat|Italijani su takođe uspeli da stvore svoju antigerilsku koaliciju četnika u Hercegovini. U stvari, četnici u ovom području su bolje organizovani i bolje opremljeni nego u bilo kojem drugom kraju. Oni su stacionirani zajedno sa italijanskim i hrvatskim regularnim trupama i ustašama u gotovo svakom gradu u Hercegovini i Južnoj Bosni. Izgleda da vojni talenat generala Draže Mihailovića ima najviše zasluga za odličnu organizaciju hercegovačkih fašističkih četnika. Ovi četnički odredi koje nadziru Italijani i koji su stacionirani u gradovima u kojima se nalaze i italijanski garnizoni, dobili su trostruku dužnost: a) da aktivno vode operacije protiv jugoslovenske oslobodilačke armije; b) da šire antisavezničku propagandu među stanovništvom c) da vrše pomoćnu policijsku ulogu među lokalnim stanovništvom. Ovi četnički odredi opremljeni su od strane Italijana, ali imaju i nešto ratnog materijala koje su im dali Britanci.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1017-1018.</ref>}} Pošto je, prema proceni komandanta Jugoistoka [[Alexander Löhr|Aleksandera fon Lera]], operacijama „Vajs“ i „Mostar“ definitivno trebalo da budu uništene glavnina NOVJ i „[[Bihaćka Republika|Titova država]]“, on je nakon toga predviđao preduzimanje operacije za razoružanje četnika Draže Mihailovića. U tom smislu, Ler 14. marta 1943. predlaže Vrhovnoj komandi Vermahta da naredi izvođenje operacije „[[Operacija Crno|Švarc]]“, čiji je cilj razoružanje četnika Draže Mihailovića na prostoru istočne Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301544—7.</ref> U naređenju [[Adolf Hitler|Hitler]]ovog glavnog štaba za izvođenje operacije piše: {{izdvojeni citat|Nakon uništenja Titove komunističke države, treba pristupiti uništenju organizacije i oružanih snaga nacionalnog Srpstva pod komandom Draže Mihailovića, da bi se obezbedila pozadina u slučaju neprijateljskog iskrcavanja na Balkanu. Borbena dejstva izvoditi brzo i bezobzirno. <br /> Vreme početka operacije „Švarc“ javiti što pre. <br /> 2) S obzirom na uske veze komandanata D. M. sa italijanskim vlastima, Fireru je naročito stalo da se akcija drži u strogoj tajnosti, kako u vezi njenog cilja tako i sve pripreme za akciju. <br /> Komandant Jugoistoka će izvestiti gde i kada će se, zbog neophodnih taktičkih razloga ili zbog priprema u vezi snabdevanja, održati neophodna pripremna savetovanja, dajući podatke o tome koje italijanske vlasti učestvuju u tome. Vrhovna komanda zadržava sebi pravo da o tome donese odluku.<ref>AVII, NAV—T-78, r. 344, s. 6301543.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 42, str. 190—191, fus. 3.</ref>}} Čak i nakon Mussolinijeva popuštanja pod Hitlerovim pritiskom, vođa Trećeg Reicha je gajio apsolutno nepovjerenje spram svog glavnog saveznika u [[Evropa|Evropi]] u vezi razoružavanja četnikâ, što postaje vidljivo i iz ratnog dnevnika Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|Vrhovna komanda javlja komandi za Jugoistok da je Hitler odobrio operaciju “Švarc”. Važno je da se, nakon uništenja Tita, uništi i Mihailovićev pokret. Pošto se zna za bliske veze Mihailovića s italijanskim vojnim snagama, Hitler posebno naglašava da se najoštrije pazi na to da se nemačke prave namere prema četnicima skrivaju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 26. marta 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] Edmund Glaise von Horstenau piše u svom ratnom dnevniku o brojnom stanju četničkih snagâ u Crnoj Gori i NDH pred početak [[Operacija Crno|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Četnici, naoružani srpski nacionalisti, službeno se dele u dve grupe. Jedna grupa deluje u italijanskoj zoni odgovornosti i njih ima oko 40.000. Italijani ih snabdevaju i naoružavaju. Protiv te grupe uperena je glavnina naših snaga kako bi se opet uspostavio „mir i red“ na toj teritoriji. Italijanska 2. armija (komanda se nalazi u [[Sušak]]u, pored [[Rijeka|Rijeke]]) uvek okleva kada treba da krene u akciju protiv četnika. Druga grupa četnika su čisti revolucionari. Na čelu im se nalazi jugoslovenski „ministar rata i vrhovni komandant“ Draža Mihailović. On se u to vreme sa svojim štabom nalazio u [[Kolašin]]u, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. S njim je bilo i nekoliko engleskih oficira. Njihova brojnost nije poznata. Između četnika Draže Mihailovića i italijanskih četnika postoji bliska saradnja. Vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je svojevremeno bio bosanski, a kasnije i jugoslovenski poslanik. On je neka vrsta oficira za vezu između Mihailovića i pojedinih komandanata italijanske 2. armije ([[Vittorio Ambrosio|Ambrozio]], [[Mario Roatta|Roata]], [[Mario Robotti|Roboti]]).<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 230–231.</ref>|[[Edmund Glaise von Horstenau]], njemački opunomoćeni general u NDH}} Četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka 1. brdska divizija i razoružala i pohapsila Đurišićeve četnike u Kolašinu. Četnici nisu pružali otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana, koji to nisu dopustili. Italijani su opkolili zgradu gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, te na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izvještaj svjedoči o brizi koje su za četnike ispoljavali italijanski fašisti: {{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]</ref>|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}} Nakon toga je general [[Walter Stettner|Valter Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, lično zahtijevao od generala [[Ercole Roncaglia|Erkolea Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore "ne sme ni jedan četnik da bude razoružan".<ref name="sr.wikisource.org">{{Cite web |title=Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130133836/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. |deadurl=yes }}</ref> Nakon što je Štetner nastavio da insistira: "Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam", Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio: {{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.<ref name="sr.wikisource.org"/>}} [[Datoteka:Momčilo Đujić with an Italian officer.jpg|thumb|Vojvoda [[Momčilo Đujić]] sa italijanskim oficirom Bernardijem. (Fototeka [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja Beograd]])]] Pukovnik Tomazo Grinjoli radio je u Štabu italijanske 2. armije, gde je bio zadužen za rad sa četnicima u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru. Posle kapitulacije Italije priključio se nemačkim trupama u Rijeci i dalje je ostao da radi na četničkom pitanju, pokušavajući da obnovi i ojača četničke organizacije, naročito u Lici. Bio je lični prijatelj vojvode Momčila Đujića i mnogih drugih četničkih komandanata u jugozapadnoj Hrvatskoj. Ostao je uz četnike do kraja i sa vojvodom Đujićem se 1945. povukao u Italiju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vre menu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref> Navodi iz pisma koje je [[Momčilo Đujić]] uputio 22. juna 1943. potpukovniku Mladenu Žujoviću (nakon što su ga Italijani uhapsili i internirali), jasno upućuju na zaključak da je komandant Dinarske divizije JVuO italijanskog pukovnika smatrao bliskim prijateljem, a odnose s okupacionim vlastima najboljim mogućim: {{izdvojeni citat|Na moju intervenciju danas je došao kod mene u Dinaru sa Sušaka gospodin pukovnik Grinjoli, inače osvedočeni prijatelj Srpskog naroda. Interesovao sam se za sudbinu Vašu i onih koji su odvedeni sa Vama. Izručio mi je pozdrave od brata vojvode Jevđevića i svih ostalih. Rekao mi je da će pporučnika Žarka Božovića i poručnika Milu Babića da mi dopremi ovamo i stavi na raspoloženje. To isto rekao mi je i za Vas da će učiniti, u koliko se Vi stim složite, napominjući da ste Vi izjavili želju da se vratite za Srbiju. Ja Vas molim da odustanete od Vaše namere, da dođete ovamo i da me pomognete u teškoj borbi protiv komunizma u Dinarskoj Oblasti. Ako dođe do toga zamolite našeg zajedničkog prijatelja pukovnika Grinjola da Vas prebaci sa avionom do Zadra, a iz Zadra — pošto me obavestite — poslaću Vam naš auto koji će Vas prebaciti k nama u Dinaru. Ovo je sve što sam mogao za sada da učinim. Naši odnosi sa Italijanima teku i dalje normalno u najboljoj prijateljskoj atmosferi, i mi smo uvereni da će tako ostati i do kraja i da će konačno biti krunisani trajnim prijateljstvom između naša dva naroda. [...] Nadam se da ćemo se uskoro videti, a u koliko to nebi bilo ma iz kojih razloga — ušto ne verujem, molim Vas da mi pišete preko našeg zajedničkog prijatelja gospodina pukovnika Grinjola.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 76—77.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 798—799.</ref>}} Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Dražom Mihailovićem je bila upoznata sa široko rasprostranjenom praksom kolaboracije četnikâ s okupatorom počev od jeseni 1941. godine, sve do povlačenja italijanskih trupa u oktobru 1943. Potpukovnik [[Mladen Žujović]], komandant svih četničkih jedinica u Zapadnoj Bosni, Lici, Dalmaciji i Hercegovini (Žujović je na toj poziciji naslijedio vojvodu Iliju Trifunovića-Birčanina), u pismu poslatom 6. avgusta 1943. na negativan način karakteriše ulogu vojvode Momčila Đujića i [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], čiji je Đujić zapovjednik bio, kao i majora [[Slavko Bjelajac|Slavka Bjelajca]]. Mladen Žujović zapaža da je „u prečanskim krajevima četništvo sinonim skoro razbojničke bande“, kao i da je u potpunosti bilo stavljeno u službu okupatora: {{izdvojeni citat|Vojska je u glavnom sedela u žicama i samo povremeno odlazila u tz. akciju čišćenja terena. Krvavi experimenti ponavljali su se dosta često ali niko nije iskorišćavao bolna iskustva svake od tih akcija. Poslije svakog čišćenja trupe su vraćane u žicu a partizani se vraćali na stara mesta. I kaogod što su Italijani pogrešno radili, držali se žice a teritoriju napuštali partizanima, tako su radili i naši s tom samo razlikom što su povremeno izlazili iz žica i vodili borbe sa partizanima u kojim je akcijama često puta učestvovala i talijanska vojska. Kako je svaka od tih akcija bila propraćena pljačkom pa i zločinima to je svet i iz tog razloga smatrao četnike običnim zločincima i tuđinskim plaćenicima. Na ličkom sektoru imalo je više discipline i reda i u vojničkom pogledu situacija je bila mnogo bolja. Ali suvišna podčinjenost italijanskoj politici navela je Bjelajca na neopravdano napuštanje Like i on sada drži jedan uzan sektor, kao što znate, koji se može smatrati kao zastor ili mostobran čija je dužnost zaštita italijanskog garnizona na Rijeci i Sušaku.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 888—889.</ref>|Potpukovnik [[Mladen Žujović]]}} U pismu poslatom početkom septembra 1943, vojvoda Momčilo Đujić, komandant Dinarske divizije JVuO, upućuje zapovjedniku sektora [[Knin]] generalu Francescu Giangrecu izraze »iskrenog prijateljstva«: {{izdvojeni citat|Od 1. jula 1941. godine rame uz rame sa Italijanskom vojskom borim se protivu zajedničkog neprijatelja–komunista u oblasti Dinare. Za sve ovo vreme objektivna i pravedna ocena mojeg ličnog držanja, mojeg vojničkog i političkog rada ne može mi se prebaciti da sam i najmanjim svojim gestom pokazao akt neprijateljstva ili sumnje prema italijanskoj vojsci i Italijanskom narodu, jer mi to ne bi dozvolili moja čast i moj Srpski ponos, pošto bi to bilo suprotno mojem stavu iskrenog prijateljstva i saradnje sa italijanskim narodom — stavu kojeg sam zauzeo od prvoga dana pa do danas, a kojega želim da i dalje nastavim na suprot svega onoga što mi se podmeće sa raznih strana i sa tendencijom da se naši prijateljski odnosi raskinu na štetu i jednih i drugih a na korist onih trećih kojima prijateljstvo Srba i Italijana ometa njihove političke kombinacije.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 160, reg. br. 14/2 (H–X–240).</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 205, str. 952.</ref>}} U dvonedjeljnom izvještaju o situaciji u italijanskoj okupacionoj zoni iz sredine avgusta 1943. godine, sastavljenom od strane njemačkog štaba za vezu pri II italijanskoj armati, uobličen je jezgrovit sud o četnicima i [[Ideologija četnika|njihovoj ideologiji]], kao i o povodu za upuštanje u kolaboraciju s vojskom Kraljevine Italije: {{izdvojeni citat|Nacionalistički četnici, koji svoj glavni zadatak vide u uništenju komunističkog banditskog pokreta, a u cilju stvaranja velikosrpske države pod [[Kralj Petar II Karađorđević|kraljem Petrom]], tražili su i našli su kontakt sa Italijanima i borili su se zajedno sa njima protiv komunističkog ustaničkog pokreta, koji se sve više širio i koji je i u vojnom i u političkom pogledu dobro rukovođen. Četnici su trpeli najveće gubitke, pa je demoralizacija bivala sve jača, što je delom dovodilo do prelaska u redove komunista, jer su četnici od strane Italijana bili nedovoljno naoružavani i hranjeni.<ref>AVII, NAV-T-313, r. 193, s. 7453136—43.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, str. 492—493.</ref>|Petnaestodnevni izveštaj Nemačkog štaba za vezu pri Italijanskoj 2. armiji od 14. avgusta 1943. o vojno-političkoj situaciji, diverzijama i obostranim gubicima na italijanskom okupacionom području}} [[Kapitulacija Italije]] 8. septembra 1943. godine i odlazak talijanskih jedinica iz njihove okupacione zone u Jugoslaviji, nije za četnike značio samo gubitak dragocjenog izvora snabdijevanja; to je također značilo gubitak vlasti nad velikim dijelom seoskih područja u Crnoj Gori, [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] i [[Lika|Lici]], gdje su oko godinu i pol četnici vršili tu vlast uz talijanski pristanak.<ref>[https://znaci.org/00001/40_60.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, GLAVA DEVETA: Od sloma Italije do bitke za Srbiju]</ref> == Tumačenja == {{izdvojeni citat|Nemačko nastojanje da se krene u temeljno i sistematsko uništavanje četničkog pokreta bilo je od samog početka teško, pošto su one četničke jedinice, koje su se nalazile na terenu italijanske okupacione zone, imale odlične veze sa najvišim italijanskim vojnim vlastima.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[File:Italijanski oficir u društvu četnika.jpg|thumb|Italijanski oficir u društvu četnika]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], oficiri iz Vrhovne komande njemačkog Wehrmachta zaduženi za vođenje ratnog dnevnika analiziraju „veoma komplikovanu situaciju“ u kojoj su se nalazile zaraćene strane u okupiranoj Jugoslaviji, koja je dodatno usložnjena saradnjom Mihailovićevih četnika sa italijanskim okupatorom: {{izdvojeni citat|Prvi koji se digao protiv nas bio je [[Draža Mihailović]]. Borba protiv njega bila je za nas otežana činjenicom da su italijanske okupacione snage podržavale njega i njegove ljude – i to više ili manje sasvim otvoreno, a sve je to otežavalo proces stabilizacije mlade hrvatske države. Polako, ali nezadrživo prvenstvo u ustaničkom pokretu od strane četnika prešlo je iz ruku četnika na stranu komunističkog pokreta, koga je vodio “Tito” (pravo ime mu je [[Josip Broz]]). U prvo vreme Tita su podržavali Sovjeti, a Mihailovića Angloamerikanci, tako da smo imali po tom pitanju veoma komplikovanu situaciju: Četnike su podržavali naši saveznici Italijani, a i naši neprijatelji Englezi. Italijani su neprestano nastojali da četnike upotrebe u borbi protiv komunista, premda smo mi Italijanima dali nepobitne dokaze da Mihailović najuže sarađuje sa saveznicima i da mu je jedini cilj da iskoristi Italijane, kako bi i njih u pogodnom trenutku izbacio iz zemlje.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Walter Roberts]], koji je početkom [[1960]]-ih radio kao službenik [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Državni sekretarijat SAD|State Departmenta]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], u svojoj knjizi ''Tito, Mihailovic and the Allies, 1941–1945'' (“Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945“) potvrđuje da je italijansko-četnička saradnja obuhvaćala krupne dijelove teritorije okupirane Jugoslavije te da je uspostavljena još 1941. godine: {{izdvojeni citat|Bilo je, kao što smo videli, ubedljivih dokaza da je „saradnja“ Italijana i crnogorskih četnika nastala još početkom jeseni 1941. kada je Mihailović još uvek bio u Srbiji. Godine 1942, ova „saradnja“ je porasla do takvih razmera da su italijanske i četničke trupe nastupale kao združene snage tokom [[Treća neprijateljska ofanziva|Treće ofanzive]] protiv partizana u Crnoj Gori. Isto tako, u drugim delovima zemlje koju su okupirali Italijani, posebno u Dalmaciji i Hercegovini, koje su činile sastavni deo Nezavisne Države Hrvatske, dolazilo je do sklapanja dogovora između lokalnih četničkih komandanata i italijanske vojske. Dva četnika koja su imala posebnu ulogu bili su [[Dobrosav Jevđević]] u Hercegovini i Pop [[Momčilo Đujić]], severnije. Koliko je Mihailović zaista imao kontrole nad njima nije dovoljno jasno. To da su oni postigli sporazume sa italijanskim zapovednicima tokom 1942. sami, bez prethodnog znanja Mihailovića, veoma je izvesno. Zapravo, postojanje ovih sporazuma koji su omogućavali lokalnim četničkim jedinicama italijansko oružje, odeću i hranu, pod uslovima da ih četnici ne napadaju, Mihailović je kasnije negirao. Posebno se razbesneo kada je saznao da je Jevđević početkom januara 1943. učestvovao na vojnoj konferenciji Osovine [u Rimu — prim.] pre početka [[Operacija Weiss|Četvrte ofanzive]] protiv partizana.<ref>Valter Roberts, Tito, Mihailović i saveznici 1941–1945, Čigoja štampa, Beograd, 2013, str. 94.</ref>}} U poslijeratim memoarima naslovljenim ''Otto milioni di baionette'' („Osam miliona bajoneta“), general [[Mario Roatta]], zapovjednik svih italijanskih okupacionih trupa u Jugoslaviji, opisuje proces približavanja Italijana četnicima, ali i podozrenja koje je ovaj savez izazivao kod [[Nacistička Nemačka|Nijemaca]] i [[NDH|hrvatskih kvislinških vlasti]]: {{izdvojeni citat|Četnička politička obojenost, njihovi indirektni odnosi sa »saveznicima« i njihov program za budućnost nisu zanimali tog komandanta i on je »ignorirao« te stvari. On je samo utvrdio i iskorištavao postojeću činjenicu da su na teritoriju pod njegovom komandom »četnici« djelovali u našu korist. Tim gore po Hrvate i Nijemce u drugim krajevima, koji nisu htjeli ili znali da od »četnika« stvore svoje saveznike. Tako smo usprkos protestima Berlina i Zagreba i naporima vlade u Rimu (koja je često mijenjala svoje mišljenje i napokon prihvatila njemačko stanovište) sa svoje strane nastavili kolaborirati s »četnicima«. Dotične formacije snabdijevali smo oružjem itd. i tako ih učinili regularnim (kao što su bile i druge dobrovoljačke formacije) sve dok nisu dosegle ukupnu jačinu od oko 30.000 ljudi. Tek u posljednjim danima italijanske okupacije, popuštajući njemačkom pritisku, italijanska komanda se postepeno odrekla njihove [četničke] saradnje.<ref>[https://znaci.org/00003/482.pdf Mario Roatta: OTTO MILIONI DI BAIONETTE], str. 177. <br /> ({{jez-ita|"L'etichetta politica dei «Cetnizi», le loro relazioni indirette con gli «Alleati» ed il loro programma futuro non interessavano detto comandante, che li «ignorava», e che constatava e sfruttava unicamente il fatto contingente, ossia che nel territorio di sua giurisdizione i «Cetnizi» agivano a nostro favore. Tanto peggio per croati e tedeschi se nelle altre regioni non volevano o non sapevano farsi — anch'essi — di detti «Cetnizi» degli alleati. Cosi, malgrado le proteste di Berlino e di Zagabria, e le sollecitazioni del Governo di Roma (che su tale argomento mutò spesso di opinione, per poi adottare la tesi tedesca), si continuò da parte nostra a servirsi della collaborazione «cetnica». Le formazioni in parola erano state rifornite di armi ecc., e quasi regolarizzate (come, del resto, le altre formazioni volontarie), sino a raggiungere la forza complessiva di circa 30.000 uomini. È solo negli ultimi tempi della occupazione italiana, che, cedendo alle pressioni germaniche, il Comando italiano rinunciò gradatamente alla loro collaborazione."}})</ref>}} Sâm četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]] je 31. I 1943. svojim potčinjenim komandantima ovako objasnio rezon kolaboracije sa »Tetkićima«, tj. Italijanima: {{izdvojeni citat|U pogledu varijante za razoružanje Tetkića moramo još biti strpljivi. Oni nam još mogu poslužiti za borbu protiv komunista a isto tako vrlo lako nam mogu poslužiti i za borbu protiv ustaša i Nemaca. Tetkići ljubomorno čuvaju zarobljenu teritoriju Pavelićeve Hrvatske pa ćemo ih lako koristiti i protivu Nemaca i protivu Hrvata utoliko pre što Nemcima sve slabije ide na istočnom frontu pa je i jaz između njih i Tetkića sve dublji. U pogledu savezničke pomoći za ostvarivanje varijante nisam mogao dobiti ništa niti smo im nešto naročito predlagali. Iskustvo nas uči use i u svoje kljuse. Ali bi naravno u takvom slučaju tražio hitnu pomoć. Glavno je za naše odluke da imamo što pre jačinu i situaciju Nemaca i ustaša, kao i šta rade. Posle toga možemo tek donositi odluke. Mislim samo da nam u ostvarivanju ciljeva još Tetkići mogu poslužiti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_25.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića od 10. do 31. januara 1943. godine]</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu]] * [[Milizia Volontaria Anti Comunista]] * [[Dinarska četnička divizija]] * [[Momčilo Đujić]] * [[Bajo Stanišić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] mxuimfihivnkmt6qd2xuuje940mt2s4 10 4714528 42677864 42454625 2026-08-16T10:45:38Z Inokosni organ 160059 42677864 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Politika Ukrajine |state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> |title = [[Politika Ukrajine]] | image = [[Datoteka:Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg|55px]] | listclass = hlist | nowrapitems = yes |group1 = |list1 = * [[Hetman]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Verhovna Rada Ukrajine]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[:Kategorija:Političke stranke u Ukrajini|Političke stranke]] * [[:Kategorija:Izbori u Ukrajini|Izbori]] * [[Ukrajinska Narodna Republika]] * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] * [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] * [[Komunistička partija Ukrajine|KPU]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji]] * [[Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji]] * [[Pasoš Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Rajoni Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Ukrajinski šabloni]] [[Kategorija:Politički šabloni]] </noinclude> ejebnrh5cewdb0vzyfe7slub61wb8kj 42677871 42677864 2026-08-16T11:04:23Z Inokosni organ 160059 42677871 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Politika Ukrajine |state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> |title = [[Politika Ukrajine]] | image = [[Datoteka:Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg|55px]] | listclass = hlist | nowrapitems = yes |group1 = |list1 = * [[Hetman]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Verhovna Rada Ukrajine]] ([[Predsjednik Vrhovne rade|predsjednik]]) * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[:Kategorija:Političke stranke u Ukrajini|Političke stranke]] * [[:Kategorija:Izbori u Ukrajini|Izbori]] * [[Ukrajinska Narodna Republika]] * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] * [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] * [[Komunistička partija Ukrajine|KPU]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji]] * [[Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji]] * [[Pasoš Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Rajoni Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Ukrajinski šabloni]] [[Kategorija:Politički šabloni]] </noinclude> ikrmpmagg294ifwub596tlwatlnp0kv 0 4716067 42677766 42469195 2026-08-15T22:05:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42677766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija linija javnog transporta | ime = Transgabonska željeznica | izvorno_ime = Transgabonais | slika = Railways_in_Gabon.svg | Opis slike = <center>[[Karta]] trase<center/> | Lokacija = {{flag|Gabon}} | Vrsta = | Broj linija = | Broj stanica= 7 glavnih i 15 sporednih | Početak djelovanja = [[1978]]. | Kraj djelovanja = | Vlasnik linije = Société d’Exploitation du Transgabonais | Dužina = 650 | Širina kolosjeka = normalni (1,435 [[metar|m]]) }} '''Transgabonska željeznica''' ([[francuski]]: ''Transgabonais'') je jedina [[željeznička pruga]] u [[Gabon|Republici Gabon]] koja je od vitalne važnosti za [[ekonomija|ekonomiju]] zemlje.<ref name=brit/> == Karakteristike i historija== Kako se [[uran]] i [[mangan]] iz [[Haut-Ogooué|Provincije Haut-Ogooué]] za [[Francusko kolonijalno carstvo|kolonijalnih vremena]] [[izvoz]]io preko [[Republika Kongo|kongoanske]] [[luka|luke]] [[Pointe-Noire (Republika Kongo)|Pointe-Noirea]], stvari su se drastično promjenile nakon dekolonizacije [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Francuske Ekvatorijalne Afrike]]. Nakon [[nezavisnost]]i [[Gabon|zemlje]] počelo se razmišljati o gradnji pruge od [[luka|luke]] u [[Libreville|Librevillu]] do [[rudnik]]a u [[Franceville|Francevillu]].<ref name=brit/> Nkon puno peripetija oko [[financije|financiranja]] pruga duga oko 650 [[km]] počela se graditi [[1974]].<ref name=brit/> Prva dionica do [[Ndjolé (Gabon)|Ndjolé]] duga 183 km dovršena je [[1978]]., a posljednja do [[Franceville|Francevilla]] [[1986]]. Pruga najvećim dijelom ide dolinom rijeke [[Ogooué]]. Kompanija Setrag (''Société d’Exploitation du Transgabonais'') koja upravlja prugom od [[2015]]. radi na modernizaciji pruge, duž koje su nikla brojna naselja, koja sad zbog sigurnosti treba preseliti.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.meridiam.com/assets/setrag-railway/ | title =''SETRAG Railway''' | accessdate =27.05.2025. | language=engleski | publisher=Meridiam}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://www.setrag.ga/ ''Setrag''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250530133101/http://setrag.ga/ |date=2025-05-30 }} {{fr icon}} [[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Gabonu]] 8mx3yx0wjb5avr8k360sdphcgf207sg 4 4716363 42677723 42674950 2026-08-15T18:03:59Z Edgar Allan Poe 29250 42677723 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center"></div> |- | '''10.''' || [[Pedro Arias Dávila]] || [[w:en:Pedro Arias Dávila]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] 8u2ut534e0aa9wuk4qvx370ywrtw2ib 42677738 42677723 2026-08-15T19:08:44Z Edgar Allan Poe 29250 42677738 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Pedro Arias Dávila]] || [[w:en:Pedro Arias Dávila]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] 1z6bjrc89jkxplmuzajn9um3waf1o7k 0 4717113 42677835 42644257 2026-08-16T04:07:37Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 1 book for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677835 wikitext text/x-wiki [[File:Félicien_Rops_-_Pornokratès_-_1878.jpg|thumb|''[[Pornocrates|Pornokratès]]'', belgijski umjetnik [[Félicien Rops]], 1878.|387x387px]] '''Dekadentni pokret''' (od [[francuski jezik|francuske]] riječi ''décadence'', doslovno "propadanje") bio je umjetnički i književni pokret, odnosno stav [[Estetika|ukus]]a, s kraja [[19. vijek]]a, sa središtem u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]], koji je slijedio estetsku [[Ideologija|ideologiju]] duhovne nužde za suvišnom i nepotrebnom, te ritualno povjerenje u spasonosnu moć ljepote i umjetnosti. Dekadentni estetizam je fenomen u historiji kulture koji se veže s dubokom krizom tradicionalnih vrijednosti. == Pregled == [[Datoteka:Stuck Sunde 2b.jpg|thumb|left|200px|Franz von Stuck, Die Sünde, 1893.]] Dekadentni pokret prvo je procvjetao u [[Francuska|Francuskoj]], a zatim se proširio po cijeloj Europi i Sjedinjenim Državama.<ref>{{cite encyclopedia |title= Decadence |encyclopedia= Dictionary of Critical Theory |date= |year= 2010 |last= Buchanan |first= Ian |publisher= Oxford University Press |location= |id= |url= |access-date= }} str. 113–114.</ref> Taj pokret je karakteriziralo vjerovanje u superiornost ljudske [[mašta|mašte]]<ref name="GautierT_(1868)">Théophile Gautier, ''[https://fr.wikisource.org/wiki/Charles_Baudelaire_(Gautier) Charles Baudelaire]'', 20. februara 1868., uvod u: [[Charles Baudelaire|C. B.]], ''Cvjetovi zla'', Calmann-Lévy, 1868.</ref><ref name="Weir1995">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WOb26cxGBfMC&pg=PA16|title=Decadence and the Making of Modernism|publisher=Univ of Massachusetts Press|year=1995|isbn=978-0-87023-992-2|page=16|first=David|last=Weir|access-date=16. aprila 2012}}</ref><ref name=":1" /> i estetski [[hedonizam]]<ref name="Stephan1974">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hRoNAQAAIAAJ&pg=PA165|title=Paul Verlaine and the Decadence, 1882–90|first=Philip|publisher=Manchester University Press ND|year=1974|isbn=978-0-7190-0562-6|author=Stephan|access-date=18. februara 2017}}</ref><ref name=":9">{{Cite book|title=The Picture of Dorian Gray: An Annotated, Uncensored Edition|url=https://archive.org/details/pictureofdoriang0000wild_y1b0|last=Wilde|first=Oscar|publisher=Harvard University|year=2011|editor-last=Frankel|editor-first=Nicholas}}</ref><ref name=":10">{{Cite journal|last=Robbins|first=Ruth|year=2015 |editor=Jane Ford |editor2=Kim Edwards Keates |editor3=Patricia Pulham |title=Always Leave Them Wanting More: Oscar Wilde's Salmoe and the Failed Circulations of Desire|journal=Economies of Desire at the Victorian Fin de Siècle: Libidinal Lives|pages=21–34|isbn=978-1-317-57658-7 |url=https://books.google.com/books?id=roy9CgAAQBAJ&q=Always%20leave%20them}}</ref><ref name="DesmaraisJ_(2013)"/><ref name="AdamsJ_(2008)">{{Cite book|title=Hideous Absinthe: A History of the Devil in a Bottle|url=https://archive.org/details/hideousabsintheh0000adam|last=Adams|first=Jad|publisher=Tauris Parke|year=2008|isbn=978-1-84511-684-2}}</ref><ref name="BuggeP_(2006)">{{Cite journal|last=Bugge|first=Peter|year=2006|title=Naked Masks: Arthur Breisky or How to Be a Czech Decadent|url=http://slovoasmysl.ff.cuni.cz/node/123|journal=Word and Sense: A Journal of Interdisciplinary Theory and Criticism in Czech Studies|access-date=19. februara 2017|via=Word and Sense website}}</ref><ref name="PynsentR_(1973)">{{Cite journal|last=Pynsent|first=Robert|year=1973|title=A Czech Dandy: An Introduction to Arthur Breisky|journal=The Slavonic and East European Review|volume=51}}</ref> nad [[logika|logikom]] i [[priroda|prirodnim svijetom]].<ref name=":1">{{Cite book|title=Against the Grain|url=https://archive.org/details/cu31924088939974|last=Huysmans|first=Joris-Karl|publisher=Lieber & Lewis|year=1922|via=Project Gutenberg}}</ref><ref name=":5">{{Cite book|title=Symbolist Landscapes: The Place of Painting in the Poetry and Criticism of Mallarmé and His Circle|url=https://archive.org/details/symbolistlandsca0000kear|last=Kearns|first=James|publisher=MHRA|year=1989|isbn=0-947623-23-X|page=[https://archive.org/details/symbolistlandsca0000kear/page/14 15]}}</ref> Na estetičko-filozofskom planu predstavljao je reakciju na pozitivizam, naglašavajući pojedinačno dimenziju instinkta, iracionalnog, podsvjesnog. Dekadenti su uvažavali centralnost pojedinca suprotstavljenog znanstvenom racionalizmu i čovječanstva kao pokret masa. Bio je to umjetničko-književni pokret, koji je niknuo u okrilju devetnaestostoljetnoge [[Buržoazija|buržoazije]], ali se programski suprotstavio vladajućim vrijednostima građanstva: moralizmu, utilitarizmu, vjeri u napredak, proizvodnom radu, racionalizmu. Prva klica pokreta dekadencije vjerojatno je nastala s [[Charles Baudelaire|Charlesom Baudelaireom]], koji je [[1848]]/[[1849|49.]] razradio neke od njegovih ključnih pojmova polazeći od svojih članaka kao likovni kritičar u pariškim salonima, posredujući mnoge zamisli od [[Théophile Gautier|Théophilea Gautiera]] i [[Gérard de Nerval|Gérarda de Nervala]] te od ranog [[Romantizam|romantizma]] s početka [[19. vijek|19. stoljeća]]. Stoga, koncept dekadencije datira iz [[18. vijek]]a, posebno iz djela [[Montesquieu|Montesquieua]], filozofa [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] koji je sugerirao da je propadanje (''décadence'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] uvelike posljedica njegovog moralnog propadanja i gubitka kulturnih standarda.<ref>{{Cite book|url=http://www.constitution.org/cm/ccgrd_l.htm|title=Considerations on the Causes of the Greatness of the Romans and their Decline|last=Montesquieu|first=Charles-Louis de Secondat|publisher=The Free Press, New York. Collier-Macmillan, London.|others=Translated by David Lowenthal|year=1965|via=Constitution Society}}</ref> Kada se latinski naučnik [[Désiré Nisard]] okrenuo francuskoj književnosti, usporedio je [[Victor Hugo|Victora Hugoa]] i [[romantizam]] općenito s rimskom dekadencijom, ljudima koji žrtvuju svoj zanat i kulturne vrijednosti radi užitka. Trendovi koje je identificirao, poput interesa za deskripciju, nedostatka pridržavanja konvencionalnih pravila književnosti i umjetnosti te ljubavi prema ekstravagantnom jeziku, bili su sjeme dekadentnog pokreta.<ref name="DesmaraisJ_(2013)">{{Cite journal|last=Desmarais|first=Jane|year=2013 |editor=Jane Ford |editor2=Kim Edwards Keates |editor3=Patricia Pulham |title=Perfume Clouds: Olfaction, Memory, and Desire in Arthur Symon's London Nights (1895)|journal=Economies of Desire at the Victorian Fin de Siècle: Libidinal Lives|pages=62–82}}</ref> [[Datoteka:Aubrey Beardsley - The Dancer's Reward.jpg|thumb|right|200px|[[Aubrey Beardsley]], ''The Dancer's Reward'' – ilustracije za [[Oscar Wilde|Wildeovu]] "''Salomu''", 1893/94.]] Dekadentni pokret je vrlo blizak pojmu esteticizma, [[Dandy|dandizma]], pjesničkim pravcima [[Simbolizam|simbolizma]] i [[Parnasijanizam|parnasijanizma]], umjetničkim pravcima [[Impresionizam|impresionizma]], [[Prerafaeliti|prerafaelita]], [[Bečka secesija|Secesije]], [[Art Nouveau|artnouveaua]], [[Jugendstil]]a te bečkom književnom krugu ''[[Jung Wien]]''. Iz pokreta su zatim proizašle sve glavne [[Avangarda|historijske avangarde]]: [[futurizam]], [[dadaizam]], [[nadrealizam]], [[ekspresionizam]]. Postoji ipak određena granica između simbolizma i dekadentizma. Simbolizam je određeni pjesnički pravac koji je pjesničko-muzikalnim jezikom htio dozvati onkraj, tajnu, apsolutno. Dekadentizam je širi kulturni stav, osjetljiviji, boležljiv, profinjen, opsesivan, vezan uz osjećaj umora moderne. Njeguje raspad osjetila, umjetno, pretjerano, neobično. Različiti su također pojmovi dekadentizma i modernizma (avangarde). Dekadentizam je razdoblje krize i razočaranja, "zalaska" staroga svijeta, gleda na umjetnost kao na utočište (ljepota, osjećaj, artificijelnost). Više je vezan uz osjećaj svršetka, uz duhovnu i egzistencijalnu krizu. Modernizam je naprotiv razdoblje stvaranja novih oblika i jezika za tumačenje modernoga svijeta, gleda na umjetnost kao na laboratorij (iskušavanje, nove pripovjedne strukture, traženje smisla u modernosti). Više je vezan uz stav obnove, ne samo krize nego i izuma. ==Dekadentni autori i umjetnici== === Pisci === {{Div col|colwidth=20em}} '''Francuski''' * [[Jules Barbey d'Aurevilly]] (1808–1889) * [[Charles Baudelaire]] (1821–1867) * [[Stéphane Mallarmé]] (1842–1898) * [[Remy de Gourmont]] (1858–1915) * [[Joris-Karl Huysmans]] (1848–1907) * [[Jean Lorrain]] (1855–1906) * [[Catulle Mendès]] (1841–1909) * [[Robert de Montesquiou]] (1855–1921) * [[Rachilde]] (1860–1953) * [[Marcel Schwob]] (1867–1905) * [[Jane de La Vaudère]] (1857–1908) * [[Paul Verlaine]] (1844–1896) * [[Auguste Villiers de l'Isle-Adam]] (1838–1889) * [[Renée Vivien]] (1877–1909) * [[George-Albert Aurier]] (1865–1892) '''Austrijski''' * [[Peter Altenberg]] (1859–1919) * [[Alfred Kubin]] (1877–1959) * [[Arthur Schnitzler]] (1862–1931) * [[Hugo von Hofmannsthal]] (1874–1929) '''Ruski''' * [[Konstantin Balmont]] (1867–1942) * [[Valeri Brjusov]] (1873–1924) * [[Zinaida Gipijus]] (1869–1945) * [[Dmitri Merežkovski]] (1866–1941) * [[Fjodor Sologub]] (1863–1927) '''Britanski''' * [[Aubrey Beardsley]] (1872–1898) * [[Max Beerbohm]] (1872–1956) * [[Ernest Dowson]] (1867–1900) * [[Richard le Gallienne]] (1866–1947) * [[Vernon Lee]] (1856–1935) * [[Arthur Machen]] (1863–1947) * [[Frederick Rolfe]] (1860–1913) * [[M. P. Shiel]] (1865–1947) * [[Algernon Charles Swinburne]] (1837–1909) * [[Walter Pater]] (1839–1894) * [[Arthur Symons]] (1865–1945) '''Irski''' * [[George Moore]] (1852–1933) * [[Oscar Wilde]] (1854–1900) '''Talijanski''' * [[Arrigo Boito]] (1842–1918) * [[Gabriele D'Annunzio]] (1863–1938) * [[Guido Gozzano]] (1883–1916) * [[Iginio Ugo Tarchetti|Igino Ugo Tarchetti]] (1839–1869) * [[Giuseppe Antonio Borgese]] (1882–1952) '''Poljski''' * [[Stanisław Przybyszewski]] (1868-1927) * [[Kazimierz Przerwa-Tetmajer]] (1865-1940) * [[Tadeusz Miciński]] (1873-1918) '''Belgijski''' * [[Jean Delville]] (1867–1953) * [[Théodore Hannon]] (1851–1916) * [[Camille Lemonnier]] (1844–1913) * [[Georges Rodenbach]] (1855–1898) * [[Maurice Maeterlinck]] (1862–1949) '''Danski''' * [[Louis Couperus]] (1863–1923) * [[Lodewijk van Deyssel]] (1864–1952) '''Španski''' * {{ill|Melchor Almagro San Martín|es}} (1882–1947) * [[Emilio Carrere]] (1881–1947) * {{ill|Antonio de Hoyos y Vinent|es}} (c.1884–1940) * {{ill|José María Llanas Aguilaniedo|es}} (1875–1921) * {{ill|Isaac Muñoz|es}} (1881–1925) * {{ill|Álvaro Retana|es}} (1890–1970) * [[Ramón María del Valle-Inclán]] (1866–1936) '''Američki''' * [[Clark Ashton Smith]] (1893–1961) * [[David Park Barnitz]] (1878–1901) * [[Robert W. Chambers]] (1865–1933) * [[Vincent O'Sullivan]] (1868–1940) * [[Edgar Saltus]] (1855–1921) * [[Francis Saltus Saltus]] (1849–1889) '''Češki''' * [[Jiří Karásek ze Lvovic]] (1871–1851) * [[Karel Hlaváček]] (1874–1898) * [[Arthur Breisky]] (1885–1910) '''Ostali''' * [[Viktors Eglītis]] (1877–1945), latvijski * [[Stanisław Przybyszewski]](1868–1927, poljski * [[Oton Župančič]] (1878–1949), slovenski * [[Tin Ujević]] (1891–1955), hrvatski * [[Antun Gustav Matoš]] (1873–1914), hrvatski * [[Janko Polić Kamov]] (1886–1910), hrvatski * [[Jovan Dučić]] (1872–1943), srpski * [[Milan Rakić]] (1876–1938), srpski * [[Vojislav Ilić]] (1860–1894), srpski * [[Mateiu Caragiale]] (1885–1936), rumunjski * [[Ivan Andrejčin]] (1872–1934), bugarski * [[Hjalmar Söderberg]] (1869–1941), švedski * [[Eric Stenbock]] (1860–1895), švedski * [[Sigbjørn Obstfelder]](1866–1900), norveški * [[José Juan Tablada]] (1871–1945), meksički * [[Rubén Darío]] (1867–1916) nikaragvajski * [[Teixeira de Pascoaes|Joaquim Teixeira de Pascoaes]] (1877–1952), portugalski * [[Delmira Agustini]] (1886–1914), urugvajska {{Div col end}} ---- === Likovne umjetnosti === {{Div col|colwidth=20em}} '''Austrijsko-njemački''' * [[Franz von Bayros]] (1866–1924) * [[Gustav Klimt]] (1862–1918) * [[Franz Stuck]] (1863–1928) '''Belgijski''' * [[Jan Frans De Boever]] (1872–1949) * [[Jean Delville]] (1867–1953) * [[Félicien Rops]] (1833–1898) * [[Fernand Khnopff]] (1858–1921) '''Britanski''' * [[Aubrey Beardsley]] (1872–1898) * [[Charles Ricketts]] (1866–1931) * [[Simeon Solomon]] (1840–1905) '''Francuski''' * [[Joseph Apoux]] (1846–1910) * [[Gustave Moreau]] (1826–1898) * [[Odilon Redon]] (1840–1916) * [[Georges Rochegrosse]] (1859–1938) * [[Henri de Toulouse-Lautrec]] (1864–1901) '''Ostali''' * [[Carel de Nerée tot Babberich]] (1880–1909), danski * [[Ramón Casas]] (1866–1932), španski * [[Carlos Schwabe]] (1866–1926), švicarski * [[Alberto Martini]] (1876–1954), talijanski * [[Adolfo De Carolis]] (1874–1928), talijanski * [[Jan Toorop]] (1858–1928), nizozemski {{Div col end}} [[Datoteka:The Evil Mothers by Giovanni Segantini.jpg|thumb|center|500px|Giovanni Segantini, ''Le cattive madri'', 1894.]] == Povezano == * [[Simbolizam]] * [[Absint]] * [[Prerafaeliti]] * [[Bečka secesija]] * [[Belle Époque]] == Reference == {{reference}} == Literatura == {{refbegin}} * [[Jules Barbey d'Aurevilly]], ''Du dandysme et de George Brummell'', Caen, 1845. * [[Charles Baudelaire]], ''[https://fr.wikisource.org/wiki/Curiosit%C3%A9s_esth%C3%A9tiques/Salon_de_1846 Qu’est-ce que le romantisme?]'', Pariz, 1846. * [[Théophile Gautier]], ''[https://archive.org/details/lartmodernetho00gautuoft/page/n5/mode/2up L’Art Moderne]'', Pariz, 1856. * [[Walter Pater]], ''The Renaissance: Studies in Art and Poetry'', London, 1873. * [[Joris-Karl Huysmans]], ''[http://www.huysmans.org/ebooks/artmoderne.pdf L’Art moderne]'', Pariz, 1883. * [[Oscar Wilde]], ''The Decay of Lying'', London, 1889. * [[Oscar Wilde]], ''The Critic as Artist'', London, 1891. * [[Stefan George]], ''[http://www.zeno.org/Literatur/M/George,+Stefan/Sonstige+Werke/Einleitungen+und+Merkspr%C3%BCche+der+Bl%C3%A4tter+f%C3%BCr+die+Kunst Einleitungen und Merksprüche der Blätter für die Kunst]'', Düsseldorf/Berlinn, 1892-1919. * [[Arthur Symons]], ''[https://www.lyriktheorie.uni-wuppertal.de/texte/1893_symons1.html The Decadent Movement in Literature]'', London, 1893. * [[Hermann Bahr]], ''[https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-buch?apm=0&aid=101 Die Schauspielkunst]'', Leipzig, 1923. * [[Mario Praz]], ''La carne, la morte e il diavolo nella letteratura romantica'', Sansoni, Firenze, 1935. {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Moderna umjetnost]] [[Kategorija:Književni pravci]] [[Kategorija:Umjetnička razdoblja]] [[Kategorija:Književnost 19. vijeka]] [[Kategorija:19. vijek u umjetnosti]] 24mjnhl04gw92r1ud0g12htmv074uh7 10 4719715 42677770 42555046 2026-08-15T22:25:21Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Odjeljak-veza]] na [[Šablon:Veza do odjeljka]] 42677770 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do odjeljka]] iw6p6s4c3mkmm0cc3jixqnrpcitw32v 0 4719811 42677784 42555974 2026-08-15T23:39:57Z Inokosni organ 160059 42677784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar | name = Julija Sviridenko<br>{{small|Юлія Анатоліївна Свириденко}} | image = Yulia Svyrydenko (3x4 cropped).jpg | office = Predsjednica Vlade Ukrajine | primeminister = | term_start = [[17. juli]] [[2025.]] | term_end = | predecessor = [[Denis Šmihalj]] | succeeding = | successor = | caption = | birth_name = | birth_date = {{birth date and age|1985|12|25|df=y}} | birth_place = [[Černigiv]] | death_date = | death_place = | education = | spouse = | children = | notable_works = | party = ''[[Nezavisni (politika)|neovisna]]'' }} '''Julija Anatolijivna Sviridenko''' ({{jez-uk|Юлія Анатоліївна Свириденко}}, [[Černigiv]], [[25. prosinca]] [[1985.]]) je ukrajinska političarka. Od [[17. jula]] [[2025.]] je obnašala dužnost 19. predsjednice Vlade Ukrajine. Prije toga bila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarskog razvoja i trgovine od [[2021]], sve dok nije zamijenila [[Denis Šmigalj|Denisa Šmigalja]] na mjestu predsjednice Vlade u sklopu rekonstrukcije vlade na prijedlog predsjednika [[Volodimir Zelenskij|Volodimira Zelenskog]]. Udana je za Sergija Derlemenka i imaju jednu kćer. Dana 16. jula 2026. predala je ostavku s mjesta premijera, njezina vlada je trajala ukupno 364 dana. {{Životni vijek|1985||Sviridenko, Julija}} [[Kategorija:Ukrajinski političari]] n28y3p891b1lcq46boxeq1hymtwqsqa 42677785 42677784 2026-08-15T23:40:47Z Inokosni organ 160059 42677785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar | name = Julija Sviridenko<br>{{small|Юлія Анатоліївна Свириденко}} | image = Yulia Svyrydenko (3x4 cropped).jpg | office = Predsjednica Vlade Ukrajine | primeminister = | term_start = [[17. juli]] [[2025.]] | term_end = | predecessor = [[Denis Šmihalj]] | succeeding = | successor = | caption = | birth_name = | birth_date = {{birth date and age|1985|12|25|df=y}} | birth_place = [[Černigiv]] | death_date = | death_place = | education = | spouse = | children = | notable_works = | party = ''[[Nezavisni (politika)|neovisna]]'' }} '''Julija Anatolijivna Sviridenko''' ({{jez-uk|Юлія Анатоліївна Свириденко}}, [[Černigiv]], [[25. prosinca]] [[1985.]]) je ukrajinska političarka. Od [[17. jula]] [[2025.]] je obnašala dužnost 19. [[Prvi ministar Ukrajine|predsjednice Vlade Ukrajine]]. Prije toga bila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarskog razvoja i trgovine od [[2021]], sve dok nije zamijenila [[Denis Šmigalj|Denisa Šmigalja]] na mjestu predsjednice Vlade u sklopu rekonstrukcije vlade na prijedlog predsjednika [[Volodimir Zelenskij|Volodimira Zelenskog]]. Udana je za Sergija Derlemenka i imaju jednu kćer. Dana 16. jula 2026. predala je ostavku s mjesta premijera, njezina vlada je trajala ukupno 364 dana. {{Životni vijek|1985||Sviridenko, Julija}} [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 3rpc5mmsxwfj2u7ifcv7pn5gzaumsev 42677787 42677785 2026-08-15T23:43:31Z Inokosni organ 160059 42677787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar | name = Julija Sviridenko<br>{{small|Юлія Анатоліївна Свириденко}} | image = Yulia Svyrydenko (3x4 cropped).jpg | office = Predsjednica Vlade Ukrajine | primeminister = | term_start = [[17. juli]] [[2025.]] | term_end = | predecessor = [[Denis Šmihalj]] | succeeding = | successor = | caption = | birth_name = | birth_date = {{birth date and age|1985|12|25|df=y}} | birth_place = [[Černigiv]] | death_date = | death_place = | education = | spouse = | children = | notable_works = | party = ''[[Nezavisni (politika)|neovisna]]'' }} '''Julija Anatolijivna Sviridenko''' ({{jez-uk|Юлія Анатоліївна Свириденко}}, [[Černigiv]], [[25. prosinca]] [[1985.]]) je ukrajinska političarka. Od [[17. jula]] [[2025.]] je obnašala dužnost 19. [[Prvi ministar Ukrajine|predsjednice Vlade Ukrajine]]. Prije toga bila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarskog razvoja i trgovine od [[2021]], sve dok nije zamijenila [[Denis Šmigalj|Denisa Šmigalja]] na mjestu predsjednice Vlade u sklopu rekonstrukcije vlade na prijedlog predsjednika [[Volodimir Zelenskij|Volodimira Zelenskog]]. Udana je za Sergija Derlemenka i imaju jednu kćer. Dana 16. jula 2026. predala je ostavku s mjesta premijera, njezina vlada je trajala ukupno 364 dana. {{Životni vijek|1985||Sviridenko, Julija}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 85stuyjdp0yet1y7kyy5x77b48dxiup 0 4719961 42677703 42658743 2026-08-15T17:08:26Z Edgar Allan Poe 29250 42677703 wikitext text/x-wiki '''Geofagija'''<ref>{{Cite journal | author= Ziegler, J.| year=1997 | title=Geophagia: a vestige of paleonutrition?| url= https://archive.org/details/sim_tropical-medicine-and-international-health_1997-07_2_7/page/608| journal=Tropical Medicine and International Health| volume=2 |issue=7 |pages=609–611 |doi= 10.1046/j.1365-3156.1997.d01-359.x |pmid= 9270727 |s2cid=71822543 |doi-access=free }}</ref> je namjerna<ref>{{cite journal |last1=Fack |first1=Vinciane |last2=Shanee |first2=Sam |last3=Vercauteren Drubbel |first3=Régine |last4=Vercauteren |first4=Martine |last5=Meunier |first5=Hélène |title=Geophagy in the yellow-tailed woolly monkey (Lagothrix flavicauda) at La Esperanza, Peru: site characterization and soil composition |journal=Primates |date=May 2020 |volume=61 |issue=3 |pages=507–518 |doi=10.1007/s10329-020-00802-9 |pmid=32095910 |s2cid=211253699 }}</ref> praksa konzumiranja zemlje ili tvari sličnih tlu poput [[glina|gline]], [[kreda|krede]] ili [[termitnjak]]a. To je adaptacija ponašanja koja se javlja kod mnogih životinja i dokumentirana je kod više od 100 vrsta primata.<ref>{{Cite journal | last1=Pebsworth| first1=Paula A.| last2=Huffman| first2=Michael A.| last3=Lambert| first3=Joanna E.| last4=Young| first4=Sera L.| date=January 2019| title=Geophagy among nonhuman primates: A systematic review of current knowledge and suggestions for future directions| journal=American Journal of Physical Anthropology| language=en| volume=168| issue=S67| pages=164–194| doi=10.1002/ajpa.23724| pmid=30508222 | bibcode=2019AJPA..168S.164P| doi-access=free}}</ref> Geofagija kod primata koji nisu ljudi prvenstveno se koristi za zaštitu od parazita, za osiguravanje mineralnih dodataka i za pomoć u metaboliziranju toksičnih spojeva iz lišća.<ref name=":02" /> Geofagija se javlja i kod ljudi i najčešće se prijavljuje kod djece i trudnica.<ref name=":5">{{Cite book|last=Young|first=Sera L.|title=Craving earth : understanding pica: the urge to eat clay, starch, ice, and chalk|url=https://archive.org/details/cravingearthunde0000youn_t1n3|publisher=Columbia University Press|year=2011|isbn=978-0-231-14608-1|edition=Pbk.|location=New York|oclc=806349461}}{{pn|date=December 2022}}</ref> Ljudska geofagija je oblik [[pike]] – žudnje i namjerne konzumacije ne-hranjivih artikala – i klasifikovana je kao poremećaj ishrane u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) ako nije društveno ili kulturno prikladna.<ref>{{Cite book | title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-5| url=https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse| date=2013| publisher=American Psychiatric Association| author=DSM-5 Task Force| isbn=978-0-89042-554-1| edition=5th| location=Arlington, VA| oclc=830807378}}</ref> Ponekad je geofagija posljedica prenošenja [[ankilostomatoza|infekcije ankiloforima]]. Iako njena [[etiologija (medicina)|etiologija]] ostaje nepoznata, geofagija ima mnoge potencijalne adaptivne zdravstvene koristi, kao i negativne posljedice.<ref name=":5" /><ref>{{Cite journal | last1=Young| first1=Sera L.| last2=Miller| first2=Joshua D.| date=February 2019| title=Medicine Beneath Your Feet: A Biocultural Examination of the Risks and Benefits of Geophagy| journal=Clays and Clay Minerals| volume=67| issue=1|pages=81–90| doi=10.1007/s42860-018-0004-6| bibcode=2019CCM....67...81Y|s2cid=132319907}}</ref> == Životinje == {{Further|Zoofarmakognozija}} Geofagija je široko rasprostranjena u životinjskom carstvu. [[Galen]], grčki filozof i ljekar, prvi je zabilježio upotrebu gline od strane bolesnih ili povrijeđenih životinja u drugom vijeku nove ere. Ta vrsta geofagije dokumentovana je kod "mnogih vrsta sisara, ptica, gmizavaca, leptira i izopoda, posebno među biljojedima".<ref name="Diamond">{{cite journal|author=Diamond JM|year=1999|title=Evolutionary biology. Dirty eating for healthy living |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-07-08_400_6740/page/120|journal=Nature|volume=400|issue=6740|pages=120–1|bibcode=1999Natur.400..120D|doi=10.1038/22014|pmid=10408435|s2cid=4404459}}</ref> === Ptice === [[File:Parrots at a clay lick -Tambopata National Reserve, Peru-8d.jpg|thumb|upright|Papagaji jedu zemlju]] Primijećeno je da mnoge vrste južnoameričkih papagaja dolaze na mjesta sa visokim sadržajem gline kako bi ju lizali, a ''[[Cacatua galerita]]'' jedu glinu u [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]]. Analiza tla koje konzumiraju divlje ptice pokazuje da one često preferiraju tla s visokim sadržajem gline, obično s dobro zastupljenim porodicama [[smektit]]nih glina.<ref>{{cite journal |last1=Symes |first1=C. T. |last2=Hughes |first2=J. C. |last3=Mack |first3=A. L. |last4=Marsden |first4=S. J. |title=Geophagy in birds of Crater Mountain Wildlife Management Area, Papua New Guinea |journal=Journal of Zoology |date=January 2006 |volume=268 |issue=1 |pages=87–96 |doi=10.1111/j.1469-7998.2005.00002.x }}</ref> Preferenca za određene vrste gline ili tla može dovesti do neobičnog ponašanja pri hranjenju. Na primjer, peruanski papagaji iz amazonske prašume ne okupljaju se samo na jednoj određenoj krivini rijeke [[Manu (rijeka)|Manu]], već na jednom specifičnom sloju tla koji se proteže stotinama metara horizontalno duž te krivine. Papagaji izbjegavaju jesti supstrat u slojevima jedan metar iznad ili ispod preferiranog sloja. Ti papagaji redovno jedu sjemenke i nezrele plodove koji sadrže alkaloide i druge toksine koji čine sjemenke i plodove gorkim, pa čak i smrtonosnim. Budući da mnoge od tih hemikalija postaju pozitivno nabijene u želučanoj kiselini, vežu se za minerale gline koji imaju negativno nabijena mjesta za izmjenu kationa i time postaju sigurni. Njihova preferirana tla imaju mnogo veći kapacitet [[Ionska izmjena|izmjene kationa]] od susjednih, odbačenih slojeva tla jer su bogata mineralima [[smektit]]om, [[kaolinit]]om i [[Tinjci|tinjcem]]. Preferirana tla nadmašuju čisti mineral kaolinat i nadmašuju ili se približavaju čistom [[bentonit]]u u svojoj sposobnosti vezivanja kinina i taninske kiseline.<ref name="Diamond" /> ''[[In vitro]]'' i ''[[in vivo]]'' testovi ovih i mnogih drugih tla iz jugoistočnog Perua pokazuju da ona također oslobađaju nutritivno važne količine minerala poput [[kalcij]]a i [[natrij]]a. U gore navedenom primjeru rijeke Manu, preferirani pojasevi tla imali su mnogo više nivoe natrija od onih koji nisu odabrani. Ponovljene studije su pokazale da tla koja papagaji u Južnoj Americi najčešće konzumiraju imaju veći sadržaj natrija od onih koja ne konzumiraju.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Emmons|first1=Louise H.|last2=Stark|first2=Nellie M.|date=1979-01-01|title=Elemental Composition of a Natural Mineral Lick in Amazonia|url=https://archive.org/details/sim_biotropica_1979-12_11_4/page/311|journal=Biotropica|volume=11|issue=4|pages=311–313|doi=10.2307/2387925|jstor=2387925|bibcode=1979Biotr..11..311E }}</ref><ref name=":1">{{Cite journal|last1=Powell|first1=Luke L.|last2=Powell|first2=Thomas U.|last3=Powell|first3=George V. N.|last4=Brightsmith|first4=Donald J.|date=2009-05-01|title=Parrots Take it with a Grain of Salt: Available Sodium Content May Drive Collpa (Clay Lick) Selection in Southeastern Peru|journal=Biotropica |volume=41|issue=3|pages=279–282|doi=10.1111/j.1744-7429.2009.00514.x|s2cid=86506489 |doi-access=free|bibcode=2009Biotr..41..279P }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal|last1=Brightsmith|first1=Donald J.|last2=Muñoz-Najar|first2=Romina Aramburú|date=2004-12-01|title=Avian Geophagy and Soil Characteristics in Southeastern Peru|url=https://archive.org/details/sim_biotropica_2004-12_36_4/page/534|journal=Biotropica |volume=36|issue=4|pages=534–543|doi=10.1111/j.1744-7429.2004.tb00348.x|bibcode=2004Biotr..36..534B |s2cid=85655222 }}</ref> Nije jasno koji faktor pokreće geofagiju kod ptica.<ref>{{Cite journal|last1=Brightsmith|first1=Donald J.|last2=Taylor|first2=John|last3=Phillips|first3=Timothy D.|date=2008-11-01|title=The Roles of Soil Characteristics and Toxin Adsorption in Avian Geophagy|journal=Biotropica |volume=40|issue=6|pages=766–774|doi=10.1111/j.1744-7429.2008.00429.x|bibcode=2008Biotr..40..766B |s2cid=83706377 }}</ref> Međutim, sve je više dokaza da je natrijum najvažniji pokretač toga među papagajima u jugoistočnom Peruu. Poznato je da papagaji jedu toksičnu hranu širom svijeta, ali geofagija je koncentrisana u vrlo specifičnim regijama.<ref>{{cite journal |last1=Lee |first1=Alan T. K. |last2=Kumar |first2=Sunil |last3=Brightsmith |first3=Donald J. |last4=Marsden |first4=Stuart J. |title=Parrot claylick distribution in South America: do patterns of 'where' help answer the question 'why'? |journal=Ecography |date=June 2010 |volume=33 |issue=3 |pages=503–513 |doi=10.1111/j.1600-0587.2009.05878.x }}</ref> Istraživači Lee et al. pokazuju da je geofagija kod papagaja u Južnoj Americi u značajnoj mjeri pozitivno korelirana s udaljenošću od okeana. To sugerira da je ukupni nedostatak natrija u ekosistemu, a ne varijacije u toksičnosti hrane, bolji predskazivač prostorne distribucije geofagije. Taj rad, zajedno s nedavnim nalazima o konzistentno visokim nivoima natrija u konzumiranim zemljištima,<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> čini vrlo vjerovatnim da je natrij primarni pokretač geofagije među papagajima (i moguće drugim taksonima) u zapadnom slivu Amazona. Tu hipotezu o dodatnim hranjivim tvarima dodatno podržava vrhunac geofagije koji se javlja tokom sezone parenja papagaja.<ref>{{cite journal|author1=Brightsmith, D. J.|author2=Hobson, E. A.|author3=Martinez, G.|year=2018|title=Food availability and breeding season as predictors of geophagy in Amazonian parrots|journal=Ibis|volume=160|issue=1|pages=101–111|doi=10.1111/ibi.12515}}</ref> === Neljudski primati === [[File:Propithecus candidus ground feeding 001 small.ogv|right|thumb|upright=1|''[[Propithecus candidus]]'' jede zemlju]] Postoji nekoliko hipoteza o važnosti geofagije kod šišmiša i primata.<ref name="Abrahams2013">{{cite book|author=Abrahams PW|title=Essentials of Medical Geology|url=https://archive.org/details/essentialsofmedi0000seli|publisher=Springer|year=2013|isbn=978-94-007-4374-8|editor=Selinus O|pages=[https://archive.org/details/essentialsofmedi0000seli/page/433 433]–454|chapter=Geophagy and the Involuntary Ingestion of Soil|doi=10.1007/978-94-007-4375-5_18}}</ref>{{rp|436}}<ref name="Krishnamani">{{cite journal |last1=Krishnamani |first1=R. |last2=Mahaney |first2=William C. |title=Geophagy among primates: adaptive significance and ecological consequences |journal=Animal Behaviour |date=May 2000 |volume=59 |issue=5 |pages=899–915 |doi=10.1006/anbe.1999.1376 |pmid=10860518 |s2cid=43702331 }}</ref> Primijećeno je da [[Obična čimpanza|čimpanze]] u [[nacionalni park Kibale|Nacionalnom parku Kibale]] u [[uganda|Ugandi]] konzumiraju tlo bogato [[kaolinit]]nom glinom neposredno prije ili nakon konzumiranja biljaka, uključujući ''[[Trichilia rubescens]]'', koja u laboratoriji posjeduje [[Lijekovi protiv malarije|antimalarijska]] svojstva.<ref>{{cite journal|vauthors=Klein N, Fröhlich F, Krief S|year=2008|title=Geophagy: soil consumption enhances the bioactivities of plants eaten by chimpanzees|journal=Naturwissenschaften|volume=95|issue=4|pages=325–31|bibcode=2008NW.....95..325K|doi=10.1007/s00114-007-0333-0|pmid=18188538|s2cid=3181001}}</ref> [[File:Geophagy and five Japanese monkeys.jpg|thumb|Pet japanskih makakija jedu zemlju]] Geofagija je bihevioralna adaptacija uočena kod 136 vrsta neljudskih primata iz podreda [[Haplorrhini]] (81%) i [[Strepsirrhini]] (19%).<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Pebsworth |first1=Paula A. |last2=Huffman |first2=Michael A. |last3=Lambert |first3=Joanna E. |last4=Young |first4=Sera L. |date=January 2019 |title=Geophagy among nonhuman primates: A systematic review of current knowledge and suggestions for future directions |journal=American Journal of Physical Anthropology |language=en |volume=168 |issue=S67 |pages=164–194 |doi=10.1002/ajpa.23724 |pmid=30508222 |bibcode=2019AJPA..168S.164P |s2cid=54568458 |doi-access=free }}</ref> Najčešće konzumirana tla su tla s humaka, tla s podnožja drveća, tla s termitskih humaka, 'Pong' tla i šumsko tlo.<ref name=":02">{{Cite journal |date=2000-05-01 |title=Geophagy among primates: adaptive significance and ecological consequences |journal=Animal Behaviour |language=en |volume=59 |issue=5 |pages=899–915 |doi=10.1006/anbe.1999.1376 |last1=Krishnamani |first1=R. |last2=Mahaney |first2=William C. |pmid=10860518 |s2cid=43702331 }}</ref> Studije su pokazale mnoge prednosti geofagije kao što su zaštita od parazita (4,9%), mineralni dodaci (19,5%) i pomoć u metaboliziranju toksičnih spojeva iz lišća (12,2%).<ref name=":02" /> Iz analize tla vidljivo je da je jedan od glavnih spojeva u zemlji koje konzumiraju ovi primati mineral gline koji sadrži kaolinit, koji se često koristi u lijekovima za dijareju i crijevne probleme.<ref name=":22">{{Cite journal |last=Knezevich |first=Mary |date=1998 |title=Geophagy as a therapeutic mediator of endoparasitism in a free-ranging group of rhesus macaques (Macaca mulatta) |journal=American Journal of Primatology |volume=44 |issue=1 |pages=71–82 |doi=10.1002/(sici)1098-2345(1998)44:1<71::aid-ajp6>3.0.co;2-u |pmid=9444324 |s2cid=29283286 }}</ref> Geofagno ponašanje igra važnu ulogu u zdravlju neljudskih primata.<ref name=":02" /> Ta vrsta zoofarmakognozije razlikuje se od vrste do vrste. Na primjer, planinske gorile iz [[ruanda|Ruande]] imaju tendenciju da unose glineno tlo tokom sušne sezone, kada se vegetacija mijenja, prisiljavajući ih da se hrane biljkama koje imaju više otrovnih spojeva - u tom slučaju unesena glina apsorbira te toksine pružajući probavne koristi.<ref name=":02" /> Ta vrsta sezonske adaptacije ponašanja također se vidi kod [[crvenoruki urlikavac|crvenorukog urlikavca]] iz zapadne brazilske Amazonije, koji se također moraju prilagoditi promjeni hranjenja lišćem koje sadrži više otrovnih spojeva.<ref>{{cite journal |last1=de Souza |first1=Luciane L. |last2=Ferrari |first2=Stephen F. |last3=da Costa |first3=Marcondes L. |last4=Kern |first4=Dirse C. |title=Geophagy as a Correlate of Folivory in Red-Handed Howler Monkeys (Alouatta belzebul) from Eastern Brazilian Amazonia |url=https://archive.org/details/journal-of-chemical-ecology_2002-08_28_8/page/1613 |journal=Journal of Chemical Ecology |date=2002 |volume=28 |issue=8 |pages=1613–1621 |id={{ProQuest|733005062}} |doi=10.1023/A:1019928529879 |pmid=12371813 |bibcode=2002JCEco..28.1613D |s2cid=1025743 }}</ref> U drugim slučajevima, [[prstenorepi lemur]]i koriste geofagiju kao preventivno i terapijsko ponašanje za kontrolu parazita i crijevnih infekcija.<ref name=":12" /> Ove koristi od gutanja gline mogu se primijetiti i kod rezus makakija.<ref name=":22" /> U studiji koja je provedena na ostrvu Cayo Santiago, uočeno je da rezus makakiji imaju crijevne parazite i da njihovo zdravlje nije bilo pogođeno, niti su imali mnogo gastrointestinalnih efekata od ovih parazita.<ref name=":22" /> Podaci pokazuju da je to uzrokovano konzumiranjem glinenog tla od strane ove vrste.<ref name=":22" /> S druge strane, zapažanja su pokazala da bihevioralna geofagija obezbjeđuje mineralne dodatke, kao što se vidi kod kambodžanskih [[Colobinae]].<ref name=":32">{{cite journal |first1=Benjamin M. |last1=Rawson |first2=Luu Tuong |last2=Bach |title=Preliminary observations of geophagy amongst Cambodia's Colobinae |journal=Vietnamese Journal of Primatology |volume=1 |issue=5 |date=September 2011 |pages=41–46 |url=http://static1.1.sqspcdn.com/static/f/1200343/26921539/1458250826810/Vietnamese_J_Primatol_Vol_1-5_2011.pdf?token=RyE8ppozE4kCpDKwXcXh5YrkQF4%3D#page=43 }}</ref> Studija je provedena na slanim mjestima u zaštićenom području Veun Sai-Siem Pang, mjestu koje posjećuju razne vrste neljudskih primata.<ref name=":32" /> Potrebno je provesti detaljnija istraživanja kako bi se bolje razumjela ova bihevioralna adaptacija geofagije među neljudskim primatima. === Šišmiši === Postoji debata o tome da li je geofagija kod šišmiša prvenstveno uzrokovana suplementacijom hranjivim tvarima ili detoksikacijom. Poznato je da neke vrste šišmiša redovno posjećuju [[Mineralna lizalica|mjesta s mineralima ili solju]] kako bi povećale unos minerala. Međutim, Voigt i saradnici su pokazali da i šišmiši s nedostatkom minerala i zdravi šišmiši posjećuju slana mjesta istom brzinom.<ref name="Voigt">{{cite journal|vauthors=Voigt CC, Capps KA, Dechmann DK, Michener RH, Kunz TH|date=2008|title=Nutrition or Detoxification: Why Bats Visit Mineral Licks of the Amazonian Rainforest|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=4|article-number=e2011|bibcode=2008PLoSO...3.2011V|doi=10.1371/journal.pone.0002011|pmc=2292638|pmid=18431492|doi-access=free}}</ref> Stoga je malo vjerovatno da je suplementacija mineralima primarni razlog geofagije kod šišmiša. Osim toga, prisustvo šišmiša na slanim mjestima povećava se tokom perioda velike potražnje za energijom.<ref name="Voigt" /> Voigt i saradnici su zaključili da je primarna svrha prisustva šišmiša na slanim mjestima detoksikacija, kompenzirajući povećanu konzumaciju toksičnog voća i sjemenki.<ref name="Voigt" /> == Ljudi == === Antropološki i historijski dokazi === Dokazi o vjerovatnom porijeklu geofagije pronađeni su kod ostataka ranih ljudi u Africi: {{blockquote|Najstariji dokazi o geofagiji koju su praktikovali ljudi potiču s praistorijskog nalazišta kod [[Kalambo (vodopad)|vodopada Kalambo]] na granici između [[zambija|Zambije]] i [[tanzanija|Tanzanije]] (Root-Bernstein & Root-Bernstein, 2000). Ovdje je bijela glina bogata kalcijem pronađena uz kosti ''[[Homo habilis]]a'' (neposrednog prethodnika ''[[Homo sapiens]]a'').<ref name=Abrahams2013/>{{rp|446}} }} [[File:Geophagy.jpg|thumb|right|upright=1|Petogodišnja djevojčica u Peruu sa željom da jede zemlju (geofagija). Drvorez E. Rioua, 1860-te.]] Geofagija je gotovo univerzalna širom svijeta u plemenskim i tradicionalnim ruralnim društvima (iako očigledno nije dokumentovana u Japanu ili Koreji).<ref name=Abrahams2013 /> U [[Stari vijek|antičkom svijetu]] nekoliko je pisaca primijetilo fenomen geofagije. Kaže se da je [[Plinije Stariji|Plinije]] primijetio gutanje tla na [[Lemnos]]u, ostrvu u Grčkoj, a korištenje tla sa tog ostrva zabilježeno je sve do 14. vijeka.<ref name=Abrahams2013 /><ref name="Woywodt">{{cite journal | last1=Woywodt, A|last2=Kiss, A| title=Geophagia: the history of earth-eating| url=https://archive.org/details/sim_royal-society-of-medicine-great-britain-journal_2002-03_95_3/page/143| journal=Journal of the Royal Society of Medicine| date=2002| volume=95| issue=3| pages=143–6| pmid=11872770| doi=10.1177/014107680209500313| pmc=1279487}}</ref> Udžbenik [[Hipokrat]]a (460–377. p.n.e.) spominje geofagiju, a poznati medicinski udžbenik pod nazivom ''[[De Medicina]]'', koji je uredio [[Aulo Kornelije Celzo|A. Kornelije Celzo]] (14–37. n.e.), naizgled povezuje anemiju sa geofagijom.<ref name="Woywodt" /> Jedna od [[Dželaludin Rumi|Rumi]]jevih basni govori o geofagu kojeg je prevario prodavač šećera ostavljajući ga samog s utegom napravljenim od gline, a zatim čekajući dok on ne pojede dovoljno, smanjujući količina šećera koju će dobiti.<ref>{{cite web | url=http://www.masnavi.net/3/25/eng/4/624/ | title=Rumi's Masnavi - when those looks have drawn thee after me, then thou wilt know that I am not inattentive to thee. }}</ref> Postojanje geofagije među američkim Indijancima primijetili su rani istraživači u Americi, uključujući [[Gabriel Soares de Sousa|Gabriela Soaresa de Sousu]], koji je 1587. godine izvijestio o plemenu u Brazilu koje ju je koristilo za samoubistvo,<ref name=Abrahams2013 /> i [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], koji je rekao da pleme zvano Otomaci jede velike količine zemlje.<ref name="Woywodt" /> U Africi, [[David Livingstone]] je pisao o robovima koji su jeli zemlju na Zanzibaru,<ref name="Woywodt" /> a također se smatra da je veliki broj robova sa sobom donio prakse jedenja zemlje kada su prokrijumčareni u Novi svijet kao dio transatlantske trgovine robljem.<ref name=Abrahams2013 /> Robovi koji su prakticirali geofagiju dobili su nadimak "glinojedi" jer su bili poznati po konzumiranju gline, kao i začina, pepela, krede, trave, gipsa, boje i škroba.<ref name=HenryKwong/> === Savremene prakse === [[File:GeophagicRocks.jpg|right|thumb|upright=1|Nekoliko različitih vrsta kamenja od glinenog materijala prodaje se na lokalnoj pijaci u Kabweu, Zambija. Obično ih kupuju i konzumiraju trudnice.]] U [[afrika|Africi]] se [[kaolinit]], ponekad poznat kao kalaba (u [[Gabon]]u<ref>Karine Boucher, Suzanne Lafage. [http://www.unice.fr/ILF-CNRS/ofcaf/14/K14.html "Le lexique français du Gabon: K."] ''Le Français en Afrique: Revue du Réseau des Observatoires du Français Contemporain en Afrique''. 2000.</ref> i [[Kamerun]]u),<ref name="Balengou">Franklin Kamtche. [http://www.quotidienlejour.com/double-page-/reportage/504-balengou-autour-des-mines "Balengou : autour des mines."] {{webarchive | url=https://web.archive.org/web/20120304025224/http://www.quotidienlejour.com/double-page-/reportage/504-balengou-autour-des-mines| date=March 4, 2012}} (Balengou: around the mines) ''Le Jour''. 12 January 2010. {{in lang|fr}}</ref> ''calaba'' i ''calabachop'' (u [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]]), jede iz zadovoljstva ili radi suzbijanja gladi.<ref name="Balengou"/> Kaolin za ljudsku prehranu prodaje se na većini [[pijaca]] u Kamerunu i često je začinjen začinima poput [[crni biber|crnog bibera]] i [[kardamon]]a.<ref>{{cite news | url=http://www.bbc.com/future/story/20160615-the-people-who-cant-stop-eating-dirt| title=The people who can't stop eating dirt| work=BBC News| date=16 June 2016}}</ref> Konzumacija je najveća među ženama, posebno radi liječenja mučnine tokom trudnoće, uprkos mogućim opasnim nivoima [[arsen]]a i [[olovo|olova]] za nerođeno dijete.<ref name="Callahan">{{cite journal | author=Callahan GN |title=Eating dirt |journal=Emerging Infect. Dis. |volume=9 |issue=8 |pages=1016–21 |year=2003 |pmid=12971372 |pmc=3020602 |doi=10.3201/eid0908.ad0908|}}</ref><ref name=":4">{{Cite news | date=2008-09-18| title=Why Kenyan women crave stones| language=en-GB| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/7596067.stm| access-date=2019-03-16}}</ref> Još jedan primjer geofagije zabilježen je u Mangaungu, provinciji Slobodna Država u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]], gdje je ta praksa geohemijski istražena.<ref name=":3" /> [[Kreda od kalabaša]] se također jede u zapadnoj Africi.<ref>{{Cite journal |last1=Madziva |first1=Cathrine |last2=Chinouya |first2=Martha Judith |date=2020 |title=Clay Ingestion During Pregnancy Among Black African Women in a North London Borough: Understanding Cultural Meanings, Integrating Indigenous and Biomedical Knowledge Systems |journal=Frontiers in Sociology |volume=5 |article-number=20 |doi=10.3389/fsoc.2020.00020 |issn=2297-7775 |pmc=8022624 |pmid=33869429 |doi-access=free }}</ref> [[File:Haitian Dirt Biscuits.jpg|thumb|right|upright=1|Priprema haićanskih [[blatni kolačić|blatnih kolačića]]]] Na [[Haiti]]ju su siromašni ljudi poznati po tome što jedu [[blatni kolačić|blatne kolačiće]] napravljene od zemlje, soli i biljne masti. Ti keksi imaju minimalnu nutritivnu vrijednost, ali uspijevaju održati siromašne u životu.<ref>{{cite news | url=http://www.huffingtonpost.com/2009/02/19/dirt-poor-haitians-eat-mu_n_168339.html |title=Dirt Poor Haitians Eat Mud Cookies To Survive |editor1=Schmidt, Benno |editor2=Ayer, Ara |date=22 March 2009 |newspaper=Huffington Post |access-date=9 August 2015}}</ref> Međutim, navodi se da dugotrajna konzumacija tih kolačića uzrokuje bolove u želucu i pothranjenost, te ih ljekari ne preporučuju.<ref>{{cite web | title= Poor Haitians Resort to Eating Dirt| url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080130-AP-haiti-eatin.html| archive-url=https://web.archive.org/web/20100214194356/http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080130-AP-haiti-eatin.html| archive-date=14 February 2010|author=Jonathan M. Katz | publisher=[[National Geographic Society|National Geographic]]| access-date=2015-03-21}}</ref> Neke [[Jug Sjedinjenih Američkih Država|južnojačke]] [[Afroamerikanci|afroameričke]] zajednice konzumiraju [[kaolinit]] kao dodatak prehrani i tradicionalnu medicinu, posebno za trudnice.<ref>{{Cite journal |last=Vermeer |first=DE |last2=Frate |first2=DA |date=1979-10-01 |title=Geophagia in rural Mississippi: environmental and cultural contexts and nutritional implications |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002916523289777 |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=32 |issue=10 |pages=2129–2135 |doi=10.1093/ajcn/32.10.2129 |issn=0002-9165|url-access=subscription }}</ref> Navodno je praksa opadala do 1984. godine,<ref>{{Cite news |last=Schmidt |first=William |date=February 13, 1984 |title=Southern Practice of Eating Dirt Shows Signs of Waninf |url=https://www.nytimes.com/1984/02/13/us/southern-practice-of-eating-dirt-shows-signs-of-waning.html |url-status=live |work=New York Times}}</ref> ali se u nekim zajednicama nastavila i u 21. stoljeću.<ref>{{Cite web |last=Rude |first=Emelyn |date=2015-06-05 |title=The American South Is Still Eating White Dirt |url=https://www.vice.com/en/article/the-american-south-is-still-eating-white-dirt/ |access-date=2026-01-19 |website=VICE |language=en-US}}</ref> U [[Centralna Java|Centralnoj]] i [[istočna Java|Istočnoj Javi]], [[Indonezija]], hrana napravljena od [[tlo|zemlje]] koja se zove [[ampo]] jede se kao međuobrok ili lagani obrok.<ref name=Indo>{{in lang|id}} Ampo, Camilan dari Tanah Liat. [http://www.indosiar.com/fokus/ampo-camilan-dari-tanah-liat_62015.html indosiar.com] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20140831194318/http://www.indosiar.com/fokus/ampo-camilan-dari-tanah-liat_62015.html |date=August 31, 2014 }}</ref><ref name=H>Ampo, Snack Made By Soil. Do You Believe It? [http://ipku.tk/R hubpages.com]{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name=fla>Think twice before you say ew {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20100906203106/http://www.flavorboulevard.com/think-twice-before-you-say-ew/ 2013 Flavor Boulevard ]}}</ref> Sastoji se od čiste gline, bez ikakve mješavine sastojaka.<ref name=Indo /> [[Bentonit]]na glina dostupna je širom svijeta kao pomoć pri probavi; kaolinit se također široko koristi kao pomoć pri probavi i kao baza za neke lijekove. [[Palogorskit|Atapulgit]], druga vrsta gline, aktivni je sastojak mnogih lijekova protiv proljeva.<ref name="HenryKwong">{{cite journal | doi= 10.1080/713840222 | vauthors=Henry J, Kwong AM |pages=353–71 |title=Why is geophagy treated like dirt? | url= https://archive.org/details/sim_deviant-behavior_july-august-2003_24_4/page/353 | journal= Deviant Behavior |volume= 24 |issue= 4 |year= 2003|s2cid=144401343 }}</ref> === Utjecaj na zdravlje === [[File:Ascaris infection in X-ray image- Pica, the practice of eating soil (South Africa) (16424840111).jpg|thumb|right|upright=1|[[Silicij]] u tlu koje je žena pojela pojavljuje se kao bijela boja na ovom običnom rendgenskom snimku.]] Primijećeno je da minerali gline imaju korisne mikrobiološke efekte, poput zaštite želuca od toksina, parazita i patogena.<ref>{{cite journal |vauthors=Williams LB, Haydel SE |title=Evaluation of the medicinal use of clay minerals as antibacterial agents |journal= International Geology Review|volume=52 |issue=7/8 |pages=745–70 |year=2010 |pmid=20640226 |pmc=2904249 |doi=10.1080/00206811003679737 |bibcode=2010IGRv...52..745W }}</ref><ref name="Lallanilla">{{cite web |url=https://abcnews.go.com/Health/Diet/story?id=1167623&page=1&singlePage=true |title=Eating Dirt: It Might Be Good for You |editor=Lallanilla, Marc |date=3 October 2005 |work=ABC News |access-date=9 August 2015}}</ref> Ljudi nisu u stanju sintetizirati [[vitamin B12]] (kobalamin), tako da geofagija može biti bihevioralna adaptacija za njegovo dobijanje iz bakterija u tlu.<ref>{{cite book |vauthors=Henry JM, Cring FD |date=2012 |chapter= Geophagy An Anthropological Perspective |veditors=Brevik EC, Burgess LC |title= Soils and Human Health |url=https://archive.org/details/soilshumanhealth0000unse |pages=[https://archive.org/details/soilshumanhealth0000unse/page/179 179]–198 |publisher= CRC Press |doi=10.1201/b13683-12 |isbn=978-1-4398-4454-0|s2cid=239518574 }}</ref> Sadržaj minerala u tlu može varirati ovisno o regiji, ali mnogi sadrže visoke nivoe [[kalcij]]a, [[bakar|bakra]], [[magnezij]]a, [[željezo|željeza]] i [[cink]]a, minerala koji su ključni za razvoj fetusa, što može uzrokovati želju za žvakanjem metala, zemlje ili leda kod trudnica. U mjeri u kojoj su ove žudnje i naknadna konzumacija minerala (kao i u slučaju žudnje za ledom ili drugom hladnom hranom koja sužava [[Vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] vrata, a pomaže u povećanju nivoa kisika u mozgu sužavanjem vena na vratu) terapeutski učinkovite u smanjenju smrtnosti dojenčadi, te genetske predispozicije i povezani okolišni okidači vjerojatno će se naći i kod dojenčadi. Slično tome, višegeneracijsko osiromašena sela ili druge homogene socioekonomske zatvorene genetske zajednice imaju veću vjerovatnoću da nagrađuju ekspresiju gena za žudnju za konzumacijom tla ili gline, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja kroz višestruke trudnoće za oba spola.<ref name="Lallanilla"/><ref>{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2011/06/110602162820.htm |title=Eating dirt can be good for the belly, researchers find |editor=University of Chicago Press Journals |date=4 June 2011 |publisher=ScienceDaily |access-date=9 August 2015}}</ref> Postoje očigledni zdravstveni rizici konzumiranja tla kontaminiranog životinjskim ili ljudskim [[izmet]]om; posebno, jaja [[parazitski crv|helminta]], poput ''[[Ascaris]]a'', koja mogu ostati održiva u tlu godinama, mogu dovesti do [[Helmintijaza|infekcija helmintima]].<ref name="obi">{{cite journal |vauthors=Bisi-Johnson MA, Obi CL, Ekosse GE |title= Microbiological and health related perspectives of geophagia: an overview |journal= African Journal of Biotechnology |volume=9 |issue= 36 |pages=5784–91|date= 2010 |url= http://www.ajol.info/index.php/ajb/article/download/92778/82208}}</ref><ref>{{cite book |doi=10.1016/B978-0-7020-5101-2.00056-X |chapter=Soil-transmitted Helminths (Geohelminths) |title=Manson's Tropical Infectious Diseases |year=2014 |last1=Brooker |first1=Simon J. |last2=Bundy |first2=Donald A.P. |pages=766–794.e4 |isbn=978-0-7020-5101-2 }}</ref> [[Tetanus]] predstavlja dodatni rizik.<ref name=obi /> [[Trovanje olovom]] je također povezano s gutanjem tla,<ref>{{cite book |doi=10.1016/B978-0-444-52272-6.00158-6 |chapter=Human Health and the State of the Pedosphere |title=Encyclopedia of Environmental Health |year=2011 |last1=Cook |first1=A. |last2=Ljung |first2=K. |last3=Watkins |first3=R. |pages=108–115 |isbn=978-0-444-52272-6 }}</ref> kao i zdravstveni rizici povezani s [[toksičnost cinka|izloženošću cinku]] koji mogu biti problematični među ljudima koji redovno jedu tlo.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Ekosse |first1=Georges-Ivo E. |last2=Ngole-Jeme |first2=Veronica M. |last3=Diko |first3=Makia L. |date=2017-05-25 |title=Environmental Geochemistry of Geophagic Materials from Free State Province in South Africa |journal=Open Geosciences |volume=9 |issue=1 |page=9 |doi=10.1515/geo-2017-0009 |bibcode=2017OGeo....9....9E |doi-access=free}}</ref> Gestacijska geofagija (geofagija u trudnoći) povezana je s raznim homeostatskim poremećajima i oksidativnim oštećenjima kod pacova.<ref>{{cite journal |last1=Agomuo |first1=EN |last2=Amadi |first2=PU |last3=Adumekwe |first3=C |title=Gestational Geophagia Affects Nephrocardiac Integrity, ATP-Driven Proton Pumps, the Renin-Angiotensin-Aldosterone System, and F2-Isoprostane Status. |journal= Medical Sciences |date=22 January 2019 |volume=7 |issue=2 |doi=10.3390/medsci7020013 |pmid=30678242 |pmc=6409520 |page=13|doi-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Ljekovita glina]], razne gline odabrane i korištene u medicinske svrhe, uključujući i konzumiranje. == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * {{Cite journal|author=Cooper, D. W.|year=2000 |title=Clay Eating Parrots |journal=Parrots Magazine |volume= 36}} * {{Cite book | contribution = Geophagy | title = Encyclopedia of Food and Culture | editor-last = Katz | editor-first = Solomon H. | last = Wiley | first = Andrea S. | volume = 2 | pages = 120–121 | place = New York | publisher = Charles Scribner's Sons | year = 2003 }} == Vanjske poveznice == * [https://stacks.cdc.gov/view/cdc/14230 "Jedenje zemlje"] u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|CDC-u]] {{načini ishrane}} {{Authority control}} [[Kategorija:Načini ishrane]] 31zbmtt18ycrbx6alkmlnfvt3xv1sei 0 4720454 42677867 42586791 2026-08-16T10:57:17Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku P5261524-edit.jpg datotekom [[:File:Carlos_Alcaraz_-_Roland_Garros_2025_-_serving.jpg|Carlos_Alcaraz_-_Roland_Garros_2025_-_serving.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c 42677867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Carlos Alcaraz | slika = 25th Laureus World Sports Awards - Red Carpet - Carlos Alcaraz - 240422 192324 (cropped).jpg | opis_slike = Carlos Alcaraz na dodjeli spotskih nagrada Laureus ([[2024.]]) | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Španjolska}} | punoime = Carlos Alcaraz Garfia | datum rođenja = {{datum rođenja i dob|2003|5|5|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ŠPA}} [[El Palmar (Murcia)|El Palmar]], [[Španjolska]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|ŠPA}} [[El Palmar (Murcia)|El Palmar]], [[Španjolska]] | nadimak = Carlitos | visina = 1.83 m<ref name="ATP">{{cite web |title=Carlos Alcaraz &#124; Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/carlos-alcaraz/a0e2/overview |work=[[ATP Tour]] |access-date=24 May 2025 |archive-date=30 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430090656/https://www.atptour.com/en/players/carlos-alcaraz/a0e2/overview |url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = 64,336,028$<ref name="career-prize-money-leaders">{{Cite web |url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |title=ATP Prize Money Leaders |website=Protennslive.com |date=23 February 2026|access-date=24 February 2026}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.atptour.com/en/players/carlos-alcaraz/a0e2/overview |title=Carlos Alcaraz &#124; Overview |website=ATP Tour}}</ref> (5. u historiji) | trener = {{nowrap|[[Juan Carlos Ferrero]] (2019–2025)<br />[[Samuel López (teniski trener)|Samuel López]] (2024–''danas'')}} <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 302–68 | pojedinačnih_titula = 26 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[12. rujna]] [[2022.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 2. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/rankings/singles |title=PIF ATP Rankings (Singles) |website=ATP Tour |access-date=2 February 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2026]]) | Roland_Garros_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2022]], [[2025]]) | ATP_Finals_rezultat = F ([[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = F ([[2024]]) <!--Parovi--> | parovi_rekord = 9–6 | parovi_titula = 0 | najviši_doubles_rang = 519 ([[9. svibnja]] [[2022.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = ČF ([[2024]]) <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = 0 | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = 1K ([[2025]]) | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = yes | medalje = {{Medalja|Država| {{flag|Španjolska}} }} {{Medalja|Natjecanje| [[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] }} {{Medalja|Srebro| [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]] | [[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muški singlovi|Singlovi]] }} | medalje-naslov = Medalje <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[28. travnja]] [[2026.]] | atp profil = https://www.atptour.com/en/players/-/A0E2/overview | wta profil = | vebsajt = }} '''Carlos Alcaraz Garfia''' ({{IPA-es|ˈkaɾlos alkaˈɾaθ ˈɣaɾfja|lang}};<ref>{{cite web |title=The pronunciation by Carlos Alcaraz himself |url=https://www.atptour.com/-/media/player-names/carlos-alcaraz-player-name-2021.mp3 |work=ATPWorldTour.com |access-date=19 July 2023 |archive-date=12 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230412223748/https://www.atptour.com/-/media/player-names/carlos-alcaraz-player-name-2021.mp3 |url-status=live}}</ref> [[El Palmar (Murcia)|El Palmar]], [[5. svibnja]] [[2003.]]), [[Španjolska|španjolski]] profesionalni tenisač. Trenutno je [[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|prvi tenisač]] na [[ATP ljestvica|ATP-ovoj ljestvici]], a [[2022.]] i [[2025.]] završio je godinu kao prvi tenisač na ljestvici. Osvojio je 26 [[ATP Tour|ATP Tour]] titula, uključujući sedam [[Grand Slam]]ova i osam [[ATP Masters 1000 turniri|Mastersa]]. Najmlađi je igrač u historiji tenisa koji je kompletirao karjerni Grand Slam u singlovima. Alcaraz je tenisku karijeru započeo [[2018.]] godine, kada je imao 14 godina. U svibnju [[2021.]] godine probio se među 100 najboljih tenisača, a godinu je završio na 32. mjestu nakon što je došao do četvrtfinala [[US Open]]a. Sljedeće je godine upravo u [[New York (grad)|New Yorku]] osvojio svoju prvu Grand Slam titulu. U dobi od 19 godina, 4 mjeseca i 7 dana, postao je najmlađi tenisač i prvi tinejdžer koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice te je postao najmlađi tenisač koji je kalendarsku godinu završio na prvom mjestu. Sljedeće je godine prvi put osvojio [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]], pobijedivši u finalu [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. Tijekom [[2024.]] godine postao je najmlađi tenisač koji je kompletirao tzv. "Kanalski Slam" (osvojio je [[Roland-Garros]] i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] u istoj sezoni), a osvojio je i srebrnu medalju na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u. Tijekom [[2025.]] osvojio je još dva Grand Slama, pobijedivši [[Jannik Sinner|Jannika Sinnera]] na [[Roland-Garros]]u i [[US Open]]u. Početkom [[2026.]] godine, u dobi od 22 godine, 8 mjeseci i 27 dana, postao je najmlađi tenisač u historiji koji je kompletirao karijerni Grand Slam, nakon osvajanja [[Australian Open]]a. == Rani život i juniorska karijera == Carlos Alcaraz Garfia rođen je [[5. svibnja]] [[2003.]] godine u [[El Palmar (Murcia)|El Palmaru]] kao drugi sin Carlosa Alcaraza Gonzáleza i Virginije Garfije Escandón. Ima jednog starijeg brata, Álvara, i dvojicu mlađih, Sergija i Jaimea.<ref name=":4">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz's Family: All About the Tennis Champion's Parents and Siblings |url=https://people.com/all-about-carlos-alcaraz-family-parents-siblings-7814256 |access-date=15 December 2024 |website=People.com |language=en}}</ref> Alcaraz je počeo trenirati tenis u klubu ''Real Sociedad Club de Campo de Murcia'' kada je imao samo četiri godine; njegov otac radio je kao trener i službenik u klubu u to doba.<ref>{{Cite news |last=Futterman |first=Matthew |date=1 June 2023 |title=Antes de que Carlos Alcaraz fuera impresionante, fue bastante bueno como para tener suerte |url=https://www.nytimes.com/es/2023/06/01/espanol/carlos-alcaraz-roland-garros.html |access-date=13 July 2024 |work=The New York Times |language=es |issn=0362-4331 |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719021526/https://www.nytimes.com/es/2023/06/01/espanol/carlos-alcaraz-roland-garros.html |url-status=live}}</ref> Majka mu je radila kao asistentica prodaje u [[IKEA]]-i.<ref>{{Cite web |title=Alcaraz Se Destapa En Vogue |url=http://www.atptour.com/es/news/alcaraz-vogue-february-2023 |access-date=13 July 2024 |website=ATP Tour |language=es |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719021528/https://www.atptour.com/es/news/alcaraz-vogue-february-2023 |url-status=live}}</ref> Njegov je otac igrao tenis, ali je kao tinejdžer odustao od profesionalne karijere zbog manjka financijskih sredstava.<ref>{{Cite web |last=Moya |first=Francisco J. |date=6 April 2022 |title=El abuelo de Carlos Alcaraz, de la receta de las tres 'C' a la "alegría, el orgullo y el alivio" |url=https://www.laverdad.es/carlos-alcaraz/abuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html?ref=https%3A%2F%2Fwww.laverdad.es%2Fcarlos-alcaraz%2Fabuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html%3Fref%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.laverdad.es%2Fcarlos-alcaraz%2Fabuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html |access-date=13 July 2024 |website=La Verdad |language=es |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719021526/https://www.laverdad.es/carlos-alcaraz/abuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html?ref=https%3A%2F%2Fwww.laverdad.es%2Fcarlos-alcaraz%2Fabuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html%3Fref%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.laverdad.es%2Fcarlos-alcaraz%2Fabuelo-carlos-alcaraz-20220406002423-ntvo.html |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz: "Mi padre tenía muchas raquetas y el club estaba al lado de casa" |url=https://www.lavanguardia.com/deportes/tenis/20210418/6770759/carlos-alcaraz-godo-rafael-nadal-equelite-villena.html |access-date=13 July 2024 |website=www.lavanguardia.com |date=18 April 2021 |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719021528/https://www.lavanguardia.com/deportes/tenis/20210418/6770759/carlos-alcaraz-godo-rafael-nadal-equelite-villena.amp.html |url-status=live}}</ref> Tijekom [[2013.]] godine, kada je imao 10 godina, Alcaraz je s [[Babolat]]om potpisao svoj prvi sponzorski ugovor.<ref>{{Cite web |last=Jacobs |first=Shahida |date=28 October 2025 |title=Who are Carlos Alcaraz's big sponsors? Massive Nike deal and stripping to his underwear for Calvin Klein |url=https://www.tennis365.com/tennis-features/carlos-alcarazs-sponsors-20m-nike-deal-chief-progress-officer |access-date=24 December 2025 |website=Tennis365 |language=en}}</ref> Kada je imao 11 godina, [[IMG (kompanija)|IMG-ov]] agent Albert Molina gledao ga je kako igra te je bio toliko oduševljen njegovim talentom da je nagovarao njegovog oca da mu dozvooli da radi s njim, na što je ovaj u konačnici pristao kada je Carlosu bilo 12 godina.<ref>{{Cite web |title=Signed At 12, Carlos Alcaraz Investment Now Paying Rich Dividends {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |url=http://www.atptour.com/en/news/how-carlos-alcaraz-has-built-a-winning-team |access-date=24 December 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=7 September 2025 |title=Who Sits in Carlos Alcaraz's Player's Box? |url=https://www.yahoo.com/lifestyle/articles/sits-carlos-alcarazs-players-box-130000828.html |access-date=24 December 2025 |website=Yahoo Life |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=5 April 2023 |title="Carlos and I are almost the same person, we think the same way" |url=https://www.tennismajors.com/atp/exclusive-interview-with-alcaraz-coach-juan-carlos-ferrero-carlos-and-i-are-almost-the-same-person-we-think-the-same-way-670345.html |access-date=25 October 2024 |website=Tennis Majors |language=en-US}}</ref> Njegov otac i stariji brat Álvaro često ga prate na turnirima, a Álvaro mu je nerijetko i partner na treninzima te pomoćni trener. Kada ne putuje na turnire živi u obiteljskoj kući u [[Murcia|Murciji]].<ref>{{Cite web |title=Alcaraz is already training on the clay in Murcia with his sights set on Paris 2024 |url=https://www.puntodebreak.com/en/2024/07/18/alcaraz-is-already-training-on-the-clay-in-murcia-with-his-sights-set-on-paris-2024 |access-date=15 December 2024 |website=Puntodebreak.com |language=en}}</ref> Nadimci u obitelji su mu Carlitos i Charly.<ref>{{Cite web |last=Palmer |first=Kevin |date=1 October 2023 |title=Carlos Alcaraz reveals the nickname has given himself |url=https://www.tennis365.com/tennis-news/carlos-alcaraz-nickname-carlitos-interview-press-conference |access-date=16 December 2024 |website=Tennis365 |language=en}}</ref> Identificira se kao [[katolicizam|katolik]] te je nerijetko išao po blagoslov kod svećenika prije turnira.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz makes time for blessing amid US Open pressure |url=https://aleteia.org/2025/08/25/heres-the-catholic-way-carlos-alcaraz-prepares-for-us-open/ |access-date=2025-12-22 |website=Aleteia — Catholic Spirituality, Lifestyle, World News, and Culture |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Macken: The athletic side of the newest saints |url=https://bccatholic.ca/voices/pat-macken-bccath/macken-the-athletic-side-of-the-newest-saints |access-date=2025-12-22 |website=The B.C. Catholic |language=en}}</ref> U dobi od 10 godina, Alcaraz je prvi puta igrao na turniru izvan [[Španjolska|Španjolske]], sudjelujući na U-10 prvenstvu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref>{{Cite web |date=25 June 2023 |title=Carlos Alcaraz – the Birth of One Boy's Dreams, the Death of One Man's Hopes {{!}} InsideTennis.com |url=https://www.insidetennis.com/2023/06/carlos-alcaraz-the-birth-of-one-boys-dreams-the-death-of-one-mans-hopes/ |access-date=24 December 2025 |language=en-US}}</ref> gdje je izgubio u finalu.<ref>{{Cite web |date=23 May 2022 |title=The 'brutal charisma' and staggering game of Carlos Alcaraz |url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/33944927/heir-apparent-carlos-alcaraz-ready-complete-tennis-takeover-2022-french-open |access-date=24 December 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Kako je iste godine pristupio [[Babolat]]ovom timu, napredovao je te je s 13 godina bio dio njihovog međunarodnog tima.<ref>{{Cite news |last=Newcomb |first=Tim |title=One-On-One With Carlos Alcaraz On His 7-Year Extension With Babolat |url=https://www.forbes.com/sites/timnewcomb/2023/08/24/one-on-one-with-carlos-alcaraz-on-his-7-year-extension-with-babolat/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240705160800/https://www.forbes.com/sites/timnewcomb/2023/08/24/one-on-one-with-carlos-alcaraz-on-his-7-year-extension-with-babolat/ |archive-date=2024-07-05 |access-date=24 December 2025 |work=[[Forbes]] |language=en |url-status=live }}</ref> Godine [[2015.]] osvojio je U-12 turnir u sklopu Rafa Nadal Tour Mastersa, a sljedeće je godine osvojio i U-14 turnir.<ref>{{Cite web |last=Richardson |first=James |date=1 August 2023 |title=Carlos Alcaraz's little brother notches a win on Rafa Nadal Tour |url=https://www.tennis365.com/tennis-news/carlos-alcarazs-little-brother-jaime-notches-win-rafa-nadal-tour |access-date=24 December 2025 |website=Tennis365 |language=en}}</ref> Godina [[2017.]] bila je prekretnica u njegovoj juniorskoj karijeri; osvojio je XIV Taça Internacional Maia Jovem, pobijedivši [[Daniel Rincón (teniser)|Daniela Rincóna]] u finalu,<ref>{{Cite web |title=Alcaraz and Radulova reign on clay in Maia |url=https://www.tenniseurope.org/cookies/?returnurl=%2Fnews%2F111601%2FAlcaraz-and-Radulova-reign-on-clay-in-Maia |access-date=24 December 2025 |website=www.tenniseurope.org}}</ref> a ubrzo je osvojio i Babolat Cup.<ref>{{Cite web |title=U12 Babolat Cup International Masters Finals – Roberta Gaskell Crowned Champion – Yorkshire Tennis |url=https://www.yorkshiretennis.org.uk/u12-babolat-cup-international-masters-finals-roberta-gaskell-crowned-champion/ |access-date=24 December 2025 |language=en-GB}}</ref> Istoga je ljeta Španjolskoj pomogao osvojiti U-14 turnir u sklopu Europskog ljetnog kupa te je bio dio reprezentacija koja je osvojila drugo mjesto (iza [[Švicarska|Švicarske]]) na [[ITF Svjetsko juniorsko finale|ITF Svjetskom juniorskom finalu]].<ref>{{Cite web |last=Ilic |first=Jovica |date=10 July 2017 |title=Spain and Ukraine win 14&U European Summer Cups |url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Stories/45284/spain-and-ukraine-win-14ampu-european-summer-cups/ |access-date=24 December 2025 |website=Tennis World USA |language=en}}</ref> and was part of the Spanish team that finished runner-up to Switzerland at the [[ITF World Junior Tennis Finals]].<ref>{{Cite web |date=5 August 2025 |title=Carlos Alcaraz's younger brother is now set to follow in his footsteps this year |url=https://tennishead.net/carlos-alcarazs-younger-brother-is-now-set-to-follow-in-his-footsteps-this-year/ |access-date=24 December 2025 |website=tennishead.net |language=en-GB}}</ref> Uspon se nastavio i tijekom [[2018.]] godine. U srpnju je osvojio Dutch Junior Open, pobijedivši [[Filip Kolašinski|Filipa Kolašinskog]] u finalu,<ref>{{Cite web |title=TC Bakkum Dutch Junior Open 2018 |url=https://www.itftennis.com/en/tournament/tc-bakkum-dutch-junior-open-2018/ned/2018/j-g2-ned-01a-2018/draws-and-results/ |access-date=24 December 2025 |website=www.itftennis.com}}</ref> a nekoliko tjedana kasnije pobijedio je [[Elmer Møller|Elmera Møllera]] u finalu U-16 [[Evropsko juniorsko prvenstvo u tenisu|Europskog juniorskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |title=Alcaraz & Bartone victorious at European 16&U Championships |url=https://www.tenniseurope.org/cookies/?returnurl=/news/121329/Alcaraz-Bartone-victorious-at-European-16U-Championships |access-date=24 December 2025 |website=www.tenniseurope.org}}</ref> Kasnije te godine pomogao je Španjolskoj pri osvajanju naslova prvaka [[Juniorski Davis Cup|juniorskog Davis Cupa]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]; u meču protiv [[Harold Mayot|Harolda Mayota]] u singlovima spasio je meč loptu, a kasnije je u parovima osigurao odlučujuću pobjedu nakon što je [[Francuska]] prešla u rano vodstvo.<ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=26 May 2023 |title='This boy was born to be No 1': the making of Carlos Alcaraz |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/may/26/born-to-be-no-1-tennis-the-making-of-carlos-alcaraz |access-date=24 December 2025 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web |last=Moran |first=Tom |date=30 September 2018 |title=SPAIN WINS 2018 JUNIOR DAVIS CUP AFTER COMEBACK VICTORY |url=https://www.itftennis.com/en/news-and-media/articles/spain-wins-junior-davis-cup-after-comeback-victory/ |access-date=24 December 2025 |website=www.itftennis.com}}</ref> U ožujku [[2019.]] godine osvojio je J300 Villenu, pobijedivši [[Ilja Biloborodko|Ilju Biloborodka]] u finalu.<ref>{{Cite web |title=J300 Villena \ Trofeo Juan Carlos Ferrero (Villena), J300 Boys, 2019-03-26 Tennis Results |url=https://www.coretennis.net/majic/pageServer/0r0100000c/en/tid/73829/Tournament-Rounds.html |access-date=24 December 2025 |website=www.coretennis.net}}</ref><ref>{{Cite web |title=J300 Villena |url=https://www.itftennis.com/en/tournament/j300-villena/esp/2025/j-j300-esp-2025-001/champions/ |access-date=24 December 2025 |website=www.itftennis.com}}</ref> Iste godine postao je prvi junior Europe,<ref>{{Cite web |title=From European Junior Champion to record breaker: Carlos Alcaraz Garfia |url=https://www.tenniseurope.org/cookies/?returnurl=/news/127560/From-European-Junior-Champion-to-record-breaker-Carlos-Alcaraz-Garfia |access-date=24 December 2025 |website=www.tenniseurope.org}}</ref> dok mu je najbolji plasman na svjetskoj juniorskoj ljestvici bilo 22. mjesto.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz Garfia 2025: biography, Career, Net Worth, earnings and titles |url=https://www.tennisworldusa.org/tennis-player/1348/carlos-alcaraz-garfia/ |access-date=24 December 2025 |website=www.tennisworldusa.org}}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi i prvi ATP naslovi (2018. – 2021.) === Alcaraz je svoj profesionalni debi imao u veljači [[2018.]] godine u dobi od 14 godina, kada je kao kvalifikant sudjelovao na [[ITF Futures]] turniru Španjolska F5 u [[Murcia|Murciji]]. U prvom je kolu izbacio dugog nositelja i tada 292. igrača svijeta, [[Federico Gaio|Federica Gaija]], a ispao je u četvrtfinalu. Na tom je turniru dobio svoja prva dva ATP boda te je debitirao na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]] [[26. veljače]] [[2018.]] kao 1414. igrač svijeta.<ref>{{Cite web |date=5 July 2022|title=Carlos Alcaraz: How Covid has kept a lid on this mercurial talent|url=https://tennishead.net/carlos-alcaraz-how-covid-has-kept-a-lid-on-this-mercurial-talent/|access-date=25 June 2025|website=tennishead.net|language=en-GB}}</ref> U travnju [[2019.]] godine, u dobi od 15 godina, debitirao je na [[ATP Challenger Tour|Challengeru]] [[JC Ferrero Challenger Open|JC Ferrero Challenger]] u [[Villena|Villeni]]. U prvom je kolu pobijedio 17-godišnjeg [[Jannik Sinner|Jannika Sinnera]], koji je do tada imao seriju od 16 uzastopnih pobjeda,<ref>{{Cite web |title=Challenger TV: Watch Carlos Alcaraz & Jannik Sinner's first meeting ahead of French Open clash|url=https://www.atptour.com/en/news/watch-alcaraz-sinner-first-meeting-alicante-2019#:~:text=A%2015-year-old%20Alcaraz,one%20hour%20and%2050%20minutes.|access-date=25 October 2024|website=ATP Tour|language=en}}</ref> te je tako postao prvi igrač rođen [[2003.]] godine koji je pobijedio u meču na Challengeru;<ref>{{Cite web |last=Ilic|first=Jovica|date=3 April 2024|title=Five Years of Fire: Carlos Alcaraz vs. Jannik Sinner's First Encounter|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Carlos_Alcaraz/143738/five-years-of-fire-carlos-alcaraz-vs-jannik-sinner-s-first-encounter/|access-date=25 October 2024|website=Tennis World USA|language=en}}</ref> u drugom kolu izbacio ga je osmi nositelj [[Lukáš Rosol]]. Alcaraz će u narednom periodu osvojiti četiri titule na Challengerima, tri od njih prije punoljetnosti, te postati prvi tenisač rođen [[2003.]] godine koji je igrao meč za titulu na Challengeru. Debi na [[ATP Tour]]u imao je [[2020.]] godine na [[Rio Open]]u, gdje je dobio pozivnicu za glavni ždrijeb turnira; imao je 16 godina.<ref>{{cite web |date=13 December 2019|title=Carlos Alcaraz grabs 2020 Rio Open wild card for an ATP debut|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/ATP_Tennis/81432/carlos-alcaraz-grabs-2020-rio-open-wild-card-for-an-atp-debut/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215222514/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/ATP_Tennis/81432/carlos-alcaraz-grabs-2020-rio-open-wild-card-for-an-atp-debut/|archive-date=15 February 2020|access-date=15 February 2020|website=Tennis World USA}}</ref> U prvom kolu dobio je tada 41. igrača svijeta, sunarodnjaka [[Albert Ramos Viñolas|Alberta Ramosa Viñolasa]], i to u maratonskom meču u tri seta koji je trajao 3 sata i 37 minuta.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz, 16, Wins ATP Tour Debut In Rio|url=http://www.atptour.com/en/news/garin-andujar-alcaraz-rio-2020-monday|access-date=25 June 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Alcaraz je tako postao prvi igrač rođen [[2003.]] godine koji je dobio meč na [[ATP Tour]]u, a to mu je uspjelo prije nego je ijedan igrač rođen [[2002.]] godine ostvario jednu pobjedu.<ref>{{Cite web |last=Ciotti|first=Lorenzo|date=18 February 2020|title=Carlos Alcaraz Garfia, the first player born in 2003 to win an ATP Tour match!|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/videos/ATP_Tennis/84227/carlos-alcaraz-garfia-the-first-player-born-in-2003-to-win-an-atp-tour-match/|access-date=25 October 2024|website=Tennis World USA|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Jacobs|first=Shahida|date=16 April 2025|title=Diego Dedura-Palomero celebrates wildly after emulating Sinner, Alcaraz, Fonseca|url=https://www.tennis365.com/atp-tour/first-player-born-each-year-win-atp-match-featuring-carlos-alcaraz-jannik-sinner-diego-dedura-palomero|access-date=25 June 2025|website=Tennis365|language=en}}</ref> U drugom kolu izbacio ga je [[Federico Coria]]. Sljedeće godine prvi je put sudjelovao u kvalifikacijama za neki [[Grand Slam]], odnosno [[Roland-Garros]], a iako je u prvom kolu imao dvije meč lopte u drugom setu protiv [[Aleksandar Vukić|Aleksandra Vukića]], na kraju je izgubio u tri seta.<ref>{{Cite web|title=Vukic saves two match points in Roland Garros win|url=https://www.tennis.com.au/news/2020/09/22/vukic-saves-two-match-points-in-roland-garros-win|access-date=10 July 2025|website=Tennis Australia|language=en-AU|archive-date=2025-01-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121112837/https://www.tennis.com.au/news/2020/09/22/vukic-saves-two-match-points-in-roland-garros-win|url-status=dead}}</ref> Početkom [[2021.]] godine debitirao je u glavnom ždrijebu nekog Grand Slama nakon što je izborio nastup na [[Australian Open]]u kroz kvalifikacije; time je postao najmlađi kvalifikant na turniru još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] [[2005.]] godine.<ref name=":023">{{Cite web |title=Parallels with Rafa mean no escape for Alcaraz|url=https://ausopen.com/articles/features/parallels-rafa-mean-no-escape-alcaraz|access-date=22 March 2025|website=ausopen.com|language=en}}</ref> Kako je odigravanje turnira odgođeno zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], Alcaraz je početkom veljače igrao [[Great Ocean Road Open]], gdje ga je pobijedio [[Thiago Monteiro]].<ref>{{Cite web |title=Thiago Monteiro vs. Carlos Alcaraz Melbourne 2021 Round of 16 &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/8998/ms008|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Na Australian Openu, u prvom je kolu pobijedio kolegu kvalifikanta [[Botic van de Zandschulp|Botica van de Zandschulpa]] u tri seta i tako postao prvi igrač rođen [[2003.]] godine s pobjedom na nekom [[Grand Slam]]u; također je bio jedini tinejdžer koji je prošao prvo kolo turnira, ali je u grom kolu ispao od [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]]. U narednom je periodu kombinirano nastupao na Challengerima i ATP turnirima,<ref>{{Cite web |title=Marco Trungelliti vs. Carlos Alcaraz Gran Canaria 2021 Round of 16 &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/9458/ms008|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Tallon Griekspoor vs. Carlos Alcaraz Montpellier 2021 1st Round Qualifying &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/375/qs013|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alexander Zverev vs. Carlos Alcaraz Acapulco 2021 Round of 32 &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/807/ms031|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Frances Tiafoe vs. Carlos Alcaraz Barcelona 2021 Round of 64 &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/425/ms041|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> pri čemu je najveći uspjeh imao na [[Andalucía Open]]u, gdje je redom pobjeđivao [[Nikola Milojević (teniser)|Nikolu Milojevića]], [[Feliciano Lopez|Feliciana Lopeza]] i trećeg nositelja [[Casper Ruud|Caspera Ruuda]] prije poraza od [[Jaume Munar|Jaumea Munara]] u polufinalu; to polufinale bio mu je tada najbolji plasman na nekom ATP Tour turniru.<ref>{{Cite web |title=Jaume Munar vs. Carlos Alcaraz Marbella 2021 Semi-Finals &#124; Estadísticas de Partido|url=https://www.atptour.com/es/scores/match-stats/archive/2021/9462/ms003|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=es}}</ref> Za [[Miami Open]] dobio je pozivnicu, ali ga je u prvom kolu pobijedio [[Emil Ruusuvuori]]; bio mu je to prvi nastup na nekom [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] turniru.<ref>{{Cite web |title=Emil Ruusuvuori vs. Carlos Alcaraz Miami 2021 Round of 128 &#124; Match Stats|url=https://www.atptour.com/en/scores/match-stats/archive/2021/403/ms081|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Pozivnicu je dobio i za [[Madrid Open]], gdje je u prvom kolu pobijedio [[Adrian Mannarino|Adriana Mannarina]] i tako postao najmlađi pobjednik u historiji turnira, rekord koji je ranije (od [[2004.]] godine) držao [[Rafael Nadal]]. U drugom se kolu, na svoj osamnaesti rođenan, susreo upravo s Nadalom u njihovom prvom susretu; izgubio je u dva seta.<ref>{{cite web |title=Alcaraz on 'Dream' Nadal Clash: 'It's the Best Birthday Present'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2021-monday-reaction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210504040630/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2021-monday-reaction|archive-date=4 May 2021|access-date=4 May 2021|work=ATP Tour}}</ref> Dana [[24. svibnja]] [[2001.]] godine ušao je među 100 najboljih tenisača svijeta (94. mjesto) i tako postao najmlađi tenisač među top 100.<ref>{{Cite web |date=23 May 2021|title=Carlos Alcaraz moves into the top 100 with a Challenger win in Oeiras|url=https://www.tennisnet.com/en/news/carlos-alcaraz-moves-into-the-top-100-with-a-challenger-win-in-oeiras|access-date=22 March 2025|website=tennisnet.com|language=en}}</ref><ref name=":133">{{Cite web |last=Battersby|first=Kate|date=29 June 2021|title=Alcaraz making a name|url=https://www.wimbledon.com/en_GB/news/articles/2021-06-29/teenager_alcaraz_making_name_for_himself.html|access-date=22 March 2025|website=wimbledon.com}}</ref> [[File:Carlos Alcaraz.jpg|thumb|left|220px|Carlos Alcaraz na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] Kao kvalifikant došao je do trećeg kola [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Jan-Lennard Struff]]. Alcaraz je postao najmlađi igrač koji je došao do trećeg kola Roland-Garrosa u 29 godina te najmlađi na Grand Slamovima općenito još od Nadala [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Alcaraz becomes youngest man to reach third round in Paris in 29 years|url=https://www.itftennis.com/en/news-and-media/articles/alcaraz-becomes-youngest-man-to-reach-third-round-in-paris-in-29-years/|access-date=22 March 2025|website=www.itftennis.com}}</ref> Iste godine debitirao je i na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] preko pozivnice. U prvom je kolu pobijedio [[Yasutaka Uchiyama|Yasutaku Uchiyamu]] u svom prvom meču od pet setova,<ref name=":1332">{{Cite web |last=Battersby|first=Kate|date=29 June 2021|title=Alcaraz making a name|url=https://www.wimbledon.com/en_GB/news/articles/2021-06-29/teenager_alcaraz_making_name_for_himself.html|access-date=22 March 2025|website=wimbledon.com}}</ref> ali je ispao u drugom kolu od drugog igrača svijeta, [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]].<ref>{{Cite web |last=Ramsay|first=Alix|date=1 July 2021|title=Medvedev too strong for teenager|url=https://www.wimbledon.com/en_GB/news/articles/2021-07-01/medvedev_too_strong_for_teenager_alcaraz.html|access-date=22 March 2025|website=wimbledon.com}}</ref> U srpnju iste godine je na [[Croatia Open Umag|Umag Open]]u osvojio svoju prvu ATP titulu, pobijedivši [[Richard Gasquet|Richarda Gasqueta]] u finalu;<ref>{{Cite web |date=25 July 2021|title=No escaping Carlos Alcaraz: 18-year-old becomes youngest ATP champion since 2008 in Umag|url=https://www.tennismajors.com/atp/umag-atp-250-atp/no-escaping-carlos-alcaraz-18-year-old-becomes-youngest-atp-champion-since-2008-in-umag-436105.html|access-date=22 March 2025|website=Tennis Majors|language=en-US}}</ref> time je postao najmlađi ATP pobjednik još od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Joao Fonseca makes history in Buenos Aires, wins first ATP Tour title|url=https://www.atptour.com/en/news/cerundolo-fonseca-buenos-aires-2025-final|access-date=22 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Na [[US Open]]u je u trećem kolu u drami od pet setova pobijedio tada trećeg igrača svijeta, [[Stefaons Cicipas|Stefanosa Cicipasa]].<ref>{{Cite news |last1=Keating|first1=Steve|date=4 September 2021|title=Alcaraz upsets Tsitsipas to reach U.S. Open fourth round|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/alcaraz-upsets-tsitsipas-reach-us-open-fourth-round-2021-09-03/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220611093944/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/alcaraz-upsets-tsitsipas-reach-us-open-fourth-round-2021-09-03/|archive-date=11 June 2022|access-date=4 September 2021|work=Reuters}}</ref> S 18 godina i 4 mjeseca, Alcaraz je postao najmlađi tenisač koji je dobio top 3 igrača na US Openu od uvođenja [[ATP ljestvica|ATP ljestvice]] [[1973.]] godine. Također je postao najmlađi tenisač u četvrtkom kolu Grand Slama još od [[Roland-Garros 1992.|Roland-Garrosa 1992.]] godine, gdje je u četvrtom kolu igrao 17-godišnji [[Andrij Medvedev]], te najmlađi tenisač u četvrtom kolu US Opena od 17-godišnjeg [[Michael Chang|Michaela Changa]] [[1989.]] godine.<ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz Records Biggest Career Win, Shocks Stefanos Tsitsipas in US Open Thriller|url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-alcaraz-us-open-2021-friday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210904001025/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-alcaraz-us-open-2021-friday|archive-date=4 September 2021|access-date=4 September 2021|work=ATP Tour}}</ref><ref>{{cite web |date=3 September 2021|title=Alcaraz, 18, stuns Tsitsipas; Tiafoe tops Rublev|url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/32141025/daniil-medvedev-cruises-pablo-andujar-fourth-round-us-open|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210904010845/https://www.espn.com/tennis/story/_/id/32141025/daniil-medvedev-cruises-pablo-andujar-fourth-round-us-open|archive-date=4 September 2021|access-date=4 September 2021}}</ref> U četvrtom kolu pobijedio je kvalifikanta [[Peter Gojowczyk|Petera Gojowczyka]] i tako ušao u četvrtfinale kao najmlađi četvrtfinalist u historiji Open ere na US Openu, najmlađi ukupno od [[Thomaz Koch|Thomaza Kocha]] [[1963.]] godine te najmlađi na svim Grand Slamovima još od Michaela Changa na [[Roland-Garros 1990.|Roland-Garrosu 1990.]] godine. U četvrtfinalu je predao meč [[Félix Auger-Aliassime|Félixu Augeru-Aliassimeu]] nakon ozljede noge.<ref>{{cite web |title=The Latest: Alcaraz says leg muscle made him stop at Open|url=https://www.tennis.com/news/articles/the-latest-fernandez-19-reaches-us-open-women-s-semis|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220611083455/https://www.tennis.com/news/articles/the-latest-fernandez-19-reaches-us-open-women-s-semis|archive-date=11 June 2022|access-date=8 September 2021}}</ref> Na sljedećem [[BNP Paribas Open|Indian Wellsu]] po prvi je puta bio nositelj na Masters 1000 turniru (30.), ali ga je u prvom kolu izbacio [[Andy Murray]].<ref>{{Cite news |last=Media|first=P. A.|date=10 October 2021|title=Andy Murray battles back to beat Carlos Alcaraz at Indian Wells|url=https://www.theguardian.com/sport/2021/oct/11/andy-murray-battles-back-to-beat-carlos-alcarez-at-indian-wells|access-date=22 March 2025|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> Nastavio je nizati top 10 pobjede,<ref>{{Cite news |date=27 October 2021|title=Andy Murray loses to Carlos Alcaraz at Vienna Open|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/59064423|access-date=22 March 2025|work=BBC Sport|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tennis.com|title=In his win over Matteo Berrettini, Carlos Alcaraz showed that blurring speed and crisp technique can still prevail against a bigger opponent|url=https://www.tennis.com/news/articles/in-his-win-over-matteo-berrettini-carlos-alcaraz-showed-that-blurring-speed-and-|access-date=22 March 2025|website=Tennis.com|language=en}}</ref> a na [[Rolex Paris Masters|pariškom Mastersu]] pobijedio je tada osmog igrača svijeta, Jannika Sinnera, u njihovom prvom susretu na ATP Touru.<ref>{{Cite web |last=Rigal|first=Joseph|date=3 November 2021|title=Carlos Alcaraz stuns Jannik Sinner to open ATP Finals door for Hubert Hurkacz and Cameron Norrie|url=https://tennishead.net/carlos-alcaraz-stuns-jannik-sinner-to-open-atp-finals-door-for-hubert-hurkacz-and-cameron-norrie/|access-date=22 March 2025|website=Tennishead|language=en-GB}}</ref> Sezonu je završio na [[Next Gen ATP Finals]]ima, gdje je isprva bio treći nositelj, ali je nakon odustajanja Sinnera i Augera-Aliassimea postao prvi nositelj; dominantno je osvojio turnir, izgubivši tek jedan set.<ref>{{Cite web |title=Alcaraz leaves NextGen behind with Milan magic – Roland-Garros – The official site|url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/magic-carlos-alcaraz-wins-nextgen-2021-milan|access-date=22 March 2025|website=www.rolandgarros.com|language=en-us}}</ref> === Prvi Grand Slamovi i ATP br. 1 (2022. – 2023.) === Početkom [[2022.]] godine, Alcaraz je po prvi put bio nositelj na nekom [[Grand Slam]]u; kao 31. nositelj, došao je do trećeg kola gdje ga je u petom setu pobijedio [[Matteo Berrettini]].<ref>{{cite web |title=What Carlos Alcaraz Has Done Quicker Than the Big Three|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-australian-open-2022-monday-reaction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119053743/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-australian-open-2022-monday-reaction|archive-date=19 January 2022|access-date=19 January 2022|work=ATP Tour}}</ref> U finalu [[Rio Open]]a pobijedio je [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] te tako osvojio svoju prvu [[ATP 500 turniri|ATP 500 titulu]],<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-atp-rankings-21-february-2022 |title=Carlos Alcaraz Rises to Career-High After Rio de Janeiro Title |access-date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221233858/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-atp-rankings-21-february-2022 |url-status=live|work=ATP Tour}}</ref> postavši najmlađi osvajač u toj kategoriji otkako je uvedena [[2009.]] godine.<ref>{{Cite news |title=Carlos Alcaraz Makes History With Rio de Janeiro Title|url=https://www.atptour.com/en/news/schwartzman-alcaraz-rio-2022-final|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927091510/https://www.atptour.com/en/news/schwartzman-alcaraz-rio-2022-final|archive-date=27 September 2023|access-date=13 June 2025|work=ATP Tour|language=en}}</ref> U [[BNP Paribas Open|Indian Wellsu]] došao je do polufinala, gdje je izgubio od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]],<ref>{{Cite news |last=|date=20 March 2022|title=Rafael Nadal wins battle of generations against Alcaraz, 18, to reach Indian Wells final|url=https://www.theguardian.com/sport/2022/mar/20/rafael-nadal-wins-battle-of-generations-to-beat-alcaraz-18-to-indian-wells-final|access-date=9 March 2025|work=[[The Guardian]]|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> da bi dva tjedna kasnije u finalu [[Miami Open]]a pobijedio [[Casper Ruud|Caspera Ruuda]] za svoj prvi Masters 1000 naslov. Alcaraz je tako postao najmlađi i prvi španjolski osvajač Miamija u historiji turnira te najmlađi Masters 1000 prvak još od Nadalove titule u [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]] iz [[2005.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Carayol|first=Tumaini|date=3 April 2022|title=Carlos Alcaraz confirms arrival among elite with Miami Open success|url=https://www.theguardian.com/sport/2022/apr/03/carlos-alcaraz-confirms-arrival-among-elite-with-miami-open-win|access-date=9 March 2025|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> Nakon iznenađujućeg ispadanja u Monte Carlu od [[Sebastian Korda|Sebastiana Korde]],<ref>{{cite web |date=13 April 2022|title=Carlos Alcaraz exits in windy Monte Carlo against unseeded Sebastian Korda|url=https://www.theguardian.com/sport/2022/apr/13/monte-carlo-masters-tennis-cameron-norrie-dan-evans|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220909091103/https://www.theguardian.com/sport/2022/apr/13/monte-carlo-masters-tennis-cameron-norrie-dan-evans|archive-date=9 September 2022|access-date=9 September 2022|work=[[The Guardian]]}}</ref> u [[Barcelona Open|Barceloni]] je pobijedio prvog nositelja [[Stefanos Cicipas|Stefanosa Cicipasa]] te sunarodnjaka [[Pablo Carreño Busta|Pabla Carreña Bustu]] (u finalu)<ref>{{cite web |date=24 April 2022|title=Amazing Alcaraz Wins Barcelona Title|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-carreno-busta-barcelona-2022-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314141008/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-carreno-busta-barcelona-2022-final|archive-date=14 March 2023|access-date=24 April 2022|website=ATP Tour}}</ref> na putu do titule; ovo mu je, [[25. travnja]] [[2022.]] godine donijelo prvi ulazak među 10 najboljih tenisača svijeta,<ref>{{cite web |date=22 April 2022|title=ATP Barcelona: Carlos Alcaraz downs Stefanos Tsitsipas and writes history|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/On_the_ATP_results_with/112794/atp-barcelona-carlos-alcaraz-downs-stefanos-tsitsipas-and-writes-history/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220612145924/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/On_the_ATP_results_with/112794/atp-barcelona-carlos-alcaraz-downs-stefanos-tsitsipas-and-writes-history/|archive-date=12 June 2022|access-date=23 April 2022}}</ref><ref>{{cite web |date=22 April 2022|title=Carlos Alcaraz beats Stefanos Tsitsipas in Barcelona Open thriller to guarantee spot in world's top-10|url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-barcelona/2022/carlos-alcaraz-beats-stefanos-tsitsipas-in-barcelona-open-thriller-to-guarantee-spot-in-world-s-top-_sto8896118/story.shtml|access-date=7 May 2022|work=Eurosport}}</ref> čime je postao najmlađi tenisač u toj grupi još od Nadala, koji je to postigao na isti dan 17 godina ranije.<ref>{{cite web |date=22 April 2022|title=Alcaraz Downs Tsitsipas Again, Reaches Barcelona Semis|url=http://www.tennisnow.com/News/2022/April/Alcaraz-Downs-Tsitsipas-Again,-Reaches-Barcelona-S.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220611054850/http://www.tennisnow.com/News/2022/April/Alcaraz-Downs-Tsitsipas-Again,-Reaches-Barcelona-S.aspx|archive-date=11 June 2022|access-date=7 May 2022|publisher=Tennis Now}}</ref><ref>{{cite web |title='Straight-A Student' Carlos Alcaraz Makes Historic Top 10 Breakthrough|url=https://www.atptour.com/en/news/carlos-alcaraz-top-10-feature-april-2022|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620021504/https://www.atptour.com/en/news/carlos-alcaraz-top-10-feature-april-2022|archive-date=20 June 2022|access-date=25 April 2022|work=ATP Tour}}</ref> Dan nakon svog 19. rođendana, Alcaraz je pobijedio četvrtog igrača svijeta i trećeg nositelja Rafaela Nadala u četvrtfinalu [[Mutua Madrid Open|Madrid Opena]];<ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz Takes Out Rafael Nadal in Madrid|url=https://www.atptour.com/en/news/nadal-alcaraz-madrid-2022-friday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220506172936/https://www.atptour.com/en/news/nadal-alcaraz-madrid-2022-friday|archive-date=6 May 2022|access-date=6 May 2022|work=ATP Tour}}</ref> bila je to Alcarazova prva pobjeda nad Nadalom i njihov posljednji susret na ATP Touru. Sljedećeg dana, Alcaraz je igrao svoj prvi meč s tada prvim tenisačem svijeta, [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]]. Nakon tri sata i 36 minuta, Alcaraz je pobijedio Đokovića u tri seta i tako postao najmlađi igrač koji je pobijedio prvog tenisača svijeta još od Nadala [[2004.]] godine te jedini igrač koji je pobijedio Nadala i Đokovuća jednog za drugim na zemlji.<ref>{{Cite news |date=7 May 2022|title=Madrid Open: Carlos Alcaraz shocks Novak Djokovic to reach final|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/61364603|access-date=9 March 2025|work=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> U finalu je uvjerljivo pobijedio branitelja naslova i trećeg igrača svijeta [[Alexander Zverev|Alexandera Zvereva]] za samo 64 minute;<ref>{{Cite news |date=8 May 2022|title=Carlos Alcaraz beats Alexander Zverev to take Madrid Open title|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/61373763|access-date=9 March 2025|work=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> s 19 godina i 3 dana postao je najmlađi pobjednik turnira u historiji. U svibnju je došao do 6. mjesta na ATP ljestvici.<ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz Defeats Alexander Zverev for Madrid Title|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zverev-madrid-2022-final-sunday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220509071148/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zverev-madrid-2022-final-sunday|archive-date=9 May 2022|access-date=8 May 2022|work=ATP Tour}}</ref> [[File:Wimbledon Day 1 - 2022 DSC05856 (52179956200).jpg|320px|thumb|Alcaraz na [[Wimbledon 2022.|Wimbledonu 2022.]] godine.]] Iako je bio jedan od favorita za naslov na [[Roland-Garros]]u te godine,<ref>{{Cite news |last=Clarey|first=Christopher|date=21 May 2022|title=Carlos Alcaraz Recently Beat Nadal and Djokovic on Clay. Could This French Open Be His?|url=https://www.nytimes.com/2022/05/21/sports/tennis/carlos-alcaraz-french-open.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220530230744/https://www.nytimes.com/2022/05/21/sports/tennis/carlos-alcaraz-french-open.html|archive-date=30 May 2022|access-date=31 May 2022|work=[[The New York Times]]}}</ref> Alcaraz je ispao u četvrtfinalu od Zvereva,<ref>{{Cite web |last=Livaudais|first=Stephanie|date=28 May 2022|title=Alcaraz v Korda: Things We Learned|url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/rg2022-r3-carlos-alcaraz-v-sebastian-korda-things-we-learned|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601055352/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/rg2022-r3-carlos-alcaraz-v-sebastian-korda-things-we-learned|archive-date=1 June 2022|access-date=31 May 2022|website=[[French Open]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=29 May 2022|title=Alcaraz Breaks New Ground With Khachanov Win In Paris|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-khachanov-roland-garros-2022-r4|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220530163456/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-khachanov-roland-garros-2022-r4|archive-date=30 May 2022|access-date=31 May 2022|website=|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref><ref name="RG2022QF2">{{Cite news |last=Clarey|first=Christopher|date=31 May 2022|title=Alexander Zverev Beats Carlos Alcaraz at the French Open|url=https://www.nytimes.com/2022/05/31/sports/tennis/alexander-zverev-carlos-alcaraz.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220531184040/https://www.nytimes.com/2022/05/31/sports/tennis/alexander-zverev-carlos-alcaraz.html|archive-date=31 May 2022|access-date=31 May 2022|work=[[The New York Times]]}}</ref> dok je na [[Wimbledon (turnir)|Wimbledonu]] došao do četvrtog kola, gdje ga je izbacio [[Jannik Sinner]].<ref>{{cite web |title=Wimbledon 2022: Jannik Sinner holds on to sink Carlos Alcaraz to make quarter-finals at SW19|url=https://www.eurosport.com/tennis/wimbledon/2022/wimbledon-2022-jannik-sinner-holds-on-to-down-carlos-alcaraz-to-make-quarter-finals-at-sw19_sto9017773/story.shtml|access-date=21 July 2024|work=Eurosport}}</ref> Na [[Hamburg Open]]u došao je do finala, gdje ga je pobijedio [[Lorenzo Musetti]];<ref>{{cite web |date=24 July 2022|title=Musetti Stuns Alcaraz In Hamburg For His First ATP Tour Title|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-musetti-hamburg-2022-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724210823/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-musetti-hamburg-2022-final|archive-date=24 July 2022|access-date=27 July 2022|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> iako je to bio njegov prvi poraz u nekom ATP finalu, plasman ga je doveo do petog mjesta na ljestvici, čime je postao najmlađi igrač u top pet još od Nadala [[2005.]] godine.<ref>{{cite web |title=Top-5 Alcaraz Sets All-Next Gen Final with Musetti|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-molcan-hamburg-2022-sf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724073733/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-molcan-hamburg-2022-sf|archive-date=24 July 2022|access-date=24 July 2022|work=ATP Tour}}</ref><ref>{{cite web |date=25 July 2022|title=Alcaraz Makes History, Cracks Top 5: 'It's Pretty Amazing'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-top-5-pepperstone-atp-rankings-feature|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220727133536/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-top-5-pepperstone-atp-rankings-feature|archive-date=27 July 2022|access-date=27 July 2022|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> U [[Umag]]u je igrao finale, ali je izgubio od Sinnera, mada je [[1. kolovoza]] postao četvrti tenisač na svijetu.<ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz Rides Hot Start into Umag SFS|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-bagnis-umag-2022-friday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220730055941/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-bagnis-umag-2022-friday|archive-date=30 July 2022|access-date=30 July 2022|work=ATP Tour}}</ref><ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz Beats Giulio Zeppieri to Reach Umag Final|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zeppieri-umag-2022-saturday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220730195301/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zeppieri-umag-2022-saturday|archive-date=30 July 2022|access-date=30 July 2022|work=ATP Tour}}</ref> Iako mu je sjevernoamerička turneja startala loše,<ref>{{Cite web |title=TNT Sports is not available in your region|url=https://www.tntsports.co.uk/geoblocking.shtml|access-date=9 March 2025|website=www.tntsports.co.uk}}</ref><ref>{{Cite news |date=20 August 2022|title=Cameron Norrie stuns Carlos Alcaraz to reach Cincinnati semi-final|url=https://www.theguardian.com/sport/2022/aug/20/cameron-norrie-stuns-carlos-alcaraz-to-reach-cincinnati-semi-final|access-date=9 March 2025|work=The Observer|language=en-GB|issn=0029-7712}}</ref> zajedno s Nadalom, Ruudom, [[Danil Medvedev|Danilom Medvedevim]] i Cicipasom bio je jedan od kandidata za preuzimanje prvog mjesta na [[US Open]]u. U četvrtom kolu izbacio je bivšeg prvaka [[Marin Čilić|Marina Čilića]] u pet setova (čime je postao najmlađi igrač u ''Open'' eri koji je igrao dva uzastopna četvrtfinala US Opena),<ref>{{cite tweet |number=1567035942849888259|user=usopen|title=Carlitos is finding success in New York at a young age. https://t.co/fOpdx9ncC2|author=US Open Tennis|date=6 September 2022|access-date=12 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220907041535/https://twitter.com/usopen/status/1567035942849888259|archive-date=7 September 2022|url-status=live}}</ref> u četvrtfinalu Sinnera također u pet setova (u meču od pet sezova koji je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, čime je postao najkasnije završeni meč na turniru)<ref>{{Cite web |title=US Open: Carlos Alcaraz outlasts Jannik Sinner in five-hour epic to reach semi-finals|url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12692535/us-open-carlos-alcaraz-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-epic-to-reach-semi-finals|access-date=9 March 2025|website=Sky Sports|language=en}}</ref> te [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] u polufinalu, također u pet setova. U finalu je u četiri seta pobijedio Ruuda, čime je ne samo osvojio svoj prvi Grand Slam naslov, već je i po prvi put u karijeri postao prvi tenisač svijeta. S 19 godina i 130 dana, Alcaraz je postao najmlađi tenisač na prvom mjestu ATP ljestvice u historiji te drugi najmlađi najbolji tenisač svijeta općenito, iza [[Lew Hoad|Lewa Hoada]],<ref>{{cite web |date=11 September 2022|title=Alcaraz wins US Open title & rises to world No. 1|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ruud-us-open-2022-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220912002152/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ruud-us-open-2022-final|archive-date=12 September 2022|access-date=12 September 2022|website=ATP Tour}}</ref><ref name="ATP12">{{cite web |date=11 September 2022|title=Alcaraz becomes youngest world No. 1 in Pepperstone ATP rankings history|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-climbs-to-world-no-1-us-open-2022|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220912000636/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-climbs-to-world-no-1-us-open-2022|archive-date=12 September 2022|access-date=12 September 2022|website=ATP Tour}}</ref><ref name=":04">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz Youngest Year-End ATP No. 1 Presented By Pepperstone In History |url=https://www.atptour.com/en/news/carlos-alcaraz-year-end-no-1-2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221116111255/https://www.atptour.com/en/news/carlos-alcaraz-year-end-no-1-2022 |archive-date=16 November 2022 |access-date=26 November 2022 |website=ATP Tour}}</ref> a postao je i prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. vijeku]] s Grand Slam naslovom. Ostatak sezone završio je bez zapaženih rezultata,<ref>{{cite web |date=16 September 2022 |title=Carlos Alcaraz loses debut as world No. 1 to Félix Auger-Aliassime in Davis Cup Finals meeting |url=https://www.tennis.com/news/articles/davis-cup-spain-leads-canada-1-0-alcaraz-next |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221106020537/https://www.tennis.com/news/articles/davis-cup-spain-leads-canada-1-0-alcaraz-next |archive-date=6 November 2022 |access-date=6 November 2022 |website=[[Tennis.com]]|agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{cite web |date=29 October 2022|title=In-Form Felix Flies Past Alcaraz In Basel|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-auger-aliassime-basel-2022-saturday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221030165358/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-auger-aliassime-basel-2022-saturday|archive-date=30 October 2022|access-date=30 October 2022|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref><ref>{{cite web |date=5 November 2022|title=Rune into Paris semis after Alcaraz retires, Djokovic advances|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rune-into-paris-semi-finals-after-alcaraz-retires-2022-11-04/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221106020525/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rune-into-paris-semi-finals-after-alcaraz-retires-2022-11-04/|archive-date=6 November 2022|access-date=6 November 2022|work=Reuters}}</ref> a krajem godine objavio je da ide na šestotjednu pauzu zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web |last=Livie|first=Alex|date=6 November 2022|title=Carlos Alcaraz facing six weeks out with injury, will miss ATP Finals and Davis Cup in 'tough and painful' blow|url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2022/carlos-alcaraz-facing-six-weeks-out-with-injury-will-miss-atp-finals-and-davis-cup-in-tough-and-pain_sto9214903/story.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221115070641/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2022/carlos-alcaraz-facing-six-weeks-out-with-injury-will-miss-atp-finals-and-davis-cup-in-tough-and-pain_sto9214903/story.shtml|archive-date=15 November 2022|access-date=6 November 2022|work=[[Eurosport]]}}</ref> Neovisno o tome, godinu je završio kao prvi tenisač svijeta, a time je s 19 godina i 214 dana postao najmlađi igrač i jedini tinejdžer u historiji ATP ljestvice koji je godinu završio na prvom mjestu.<ref>{{cite web |date=11 September 2022|title=Alcaraz wins US Open title & rises to world No. 1|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ruud-us-open-2022-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220912002152/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ruud-us-open-2022-final|archive-date=12 September 2022|access-date=12 September 2022|website=ATP Tour}}</ref><ref name="ATP12"/><ref name=":04"/> Početkom [[2023.]] otkazao je nastup na [[Australian Open]]u zbog ozljede<ref>{{cite web |date=7 January 2023|title=Australian Open 2023: World No. 1 Carlos Alcaraz withdraws from Grand Slam tournament due to leg injury|url=https://www.cbssports.com/tennis/news/wta-requiring-resolution-of-peng-shuai-case-for-womens-tennis-tournaments-return-to-china/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230107033406/https://www.cbssports.com/tennis/news/wta-requiring-resolution-of-peng-shuai-case-for-womens-tennis-tournaments-return-to-china/|archive-date=7 January 2023|access-date=7 January 2023|website=cbssports.com}}</ref> te je nakon 20 tjedana izgubio prvo mjesto od osvajača Novaka Đokovića.<ref>{{cite web |date=30 January 2023|title=Djokovic Returns To No. 1, Mover Of Week|url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-pepperstone-atp-rankings-30-january-2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230208002730/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-pepperstone-atp-rankings-30-january-2023|archive-date=8 February 2023|access-date=8 February 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> Prvi turnir te godine bio mu je [[Argentina Open]], koji je osvojio pobjedom u dva seta nad [[Cameron Norrie|Cameronom Norriejem]].<ref>{{Cite web |date=19 February 2023|title=Tennis, ATP – Argentina Open 2023: Alcaraz wins the final against Norrie|url=https://www.tennismajors.com/atp/argentina-open-alcaraz-wins-the-title-661801.html|access-date=9 March 2025|website=Tennis Majors|language=en-US}}</ref> Tjedan dana kasnije igrao je finale [[Rio Open]]a kao branitelj naslova i to opet protiv Norrieja, ali je izgubio zbog ozljede,<ref>{{Cite news |last=sport|first=Guardian|date=27 February 2023|title=Cameron Norrie beats world No 2 Carlos Alcaraz to claim Rio Open|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/feb/26/cameron-norrie-beats-world-no-2-carlos-alcaraz-to-claim-rio-open|access-date=9 March 2025|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> zbog koje je otkazao nastup na [[Abierto Mexicano de Tenis|Mexican Openu]].<ref>{{Cite web |date=1 March 2023|title=Both Alcaraz and Norrie withdraw from Acapulco|url=https://www.tennismajors.com/atp/both-alcaraz-and-norrie-withdraw-from-acapulco-663856.html|access-date=9 March 2025|website=Tennis Majors|language=en-US}}</ref> U [[BNP Paribas Open|Indian Wellsu]] je u trećem kolu protiv [[Tallon Griekspoor|Tallona Griekspoora]] upisao svoju 100. pobjedu u karijetu, postavši tako drugi najbrži igrač koji je došao do 100 pobjeda, iza [[John McEnroe|Johna McEnroea]].<ref>{{cite web |date=15 March 2023 |title=Carlos Alcaraz 'really proud' to reach milestone before Djokovic, Nadal and Federer |url=https://tennishead.net/carlos-alcaraz-really-proud-to-reach-milestone-before-djokovic-nadal-and-federer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230315145121/https://tennishead.net/carlos-alcaraz-really-proud-to-reach-milestone-before-djokovic-nadal-and-federer/ |archive-date=15 March 2023 |access-date=16 March 2023 |website=tennishead.net}}</ref> U polufinalu je pobijedio Sinnera, a u finalu Medvedeva i tako osvojio Indian Wells po prvi put.<ref>{{cite web |date=17 March 2023|title=SF Preview: Alcaraz, Sinner Renew Rivalry In Indian Wells|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-indian-wells-2023-sf-preview|access-date=25 March 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> Postao je tako prvi tenisač nakon [[Roger Federer|Rogera Federera]] [[2017.]] godine koji je osvojio ovaj turnir bez izgubljenog seta te najmlađi osvajač tzv. [[Sunshine Double]]a. Posljedično, dana [[20. ožujka]] [[2023.]] vratio se na prvo mjesto ATP ljestvice.<ref>{{cite web |date=20 March 2023|title=Alcaraz Wins Indian Wells, Returns To World No. 1|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-medvedev-indian-wells-2023-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230320085101/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-medvedev-indian-wells-2023-final|archive-date=20 March 2023|access-date=20 March 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> Alcaraz se nadao obraniti titulu i u Miamiju, ali je izgubio od Sinnera u polufinalu te je ponovo pao na drugo mjesto.<ref>{{Cite web |title=Sinner Storms Back To Beat Alcaraz In Miami SF, Ending Spaniard's No. 1 Reign|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf|website=ATP Tour}}</ref><ref>{{cite web |date=1 April 2023|title=Jannik Sinner wins the point of the year, then ends Carlos Alcaraz's hopes for a Sunshine Double|url=https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402045713/https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz|archive-date=2 April 2023|access-date=4 April 2023|website=Tennis.com}}</ref> Nakon što se zbog ozljede povukao s [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Mastersa]],<ref>{{cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/nadal-alcaraz-pull-out-of-clay-court-monte-carlo-masters |title=Rafael Nadal, Carlos Alcaraz pull out of Monte Carlo Masters |date=4 April 2023 |access-date=9 September 2023 |archive-date=24 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524225356/https://www.tennis.com/news/articles/nadal-alcaraz-pull-out-of-clay-court-monte-carlo-masters |url-status=live|website=[[Tennis.com]]|agency=[[Associated Press]]}}</ref> obranio je titule u Barceloni<ref>{{cite web |date=23 April 2023|title=Barcelona Open: Carlos Alcaraz beats Stefanos Tsitsipas to retain title|url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12864374/barcelona-open-carlos-alcaraz-beats-stefanos-tsitsipas-to-retain-title|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524235345/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12864374/barcelona-open-carlos-alcaraz-beats-stefanos-tsitsipas-to-retain-title|archive-date=24 May 2023|access-date=9 September 2023|work=[[Sky Sports]]}}</ref> i Madridu,<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz Makes History with 10th Title|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2023-final-reaction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508000728/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2023-final-reaction|archive-date=8 May 2023|access-date=8 May 2023}}</ref> a ulaskom u drugo kolo [[Internazionali d'Italia|Mastersa u Rimu]] vratio se na prvo mjesto. Međutim, u trećem je kolu iznenađujuće izgubio od 135. tenisača svijeta [[Fabian Marozsan|Fabiana Marozsana]], što će [[Jon Wertheim]] nazvati najvećim šokom godine.<ref>{{Cite web |title=Fabian Marozsan Beats Carlos Alcaraz in Rome Upset|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-marozsan-rome-2023-monday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522152536/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-marozsan-rome-2023-monday/|archive-date=22 May 2023|access-date=22 May 2023}}</ref><ref>{{cite magazine |last=Wertheim|first=Jon|date=17 May 2023|title=Carlos Alcaraz's Italian Open Upset Is a Blessing in Disguise|url=https://www.si.com/tennis/2023/05/17/carlos-alcarazs-italian-open-upset-is-a-blessing-in-disguise|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010192049/https://www.si.com/tennis/2023/05/17/carlos-alcarazs-italian-open-upset-is-a-blessing-in-disguise|archive-date=10 October 2023|access-date=9 September 2023|magazine=[[Sports Illustrated]]}}</ref> Alcaraz je na putu do polufinala [[Roland-Garros]]a ispustio samo jedan set, a tamo ga je čekao dugo očekivani dvoboj s Novakom Đokovićem.<ref name="SiDjokovicSemi2">{{Cite magazine |last=Wertheim|first=Jon|author-link=Jon Wertheim|date=7 June 2023|title=Novak Djokovic, Carlos Alcaraz Face Off in Generation-Defining French Open Semifinal|url=https://www.si.com/tennis/2023/06/07/novak-djokovic-carlos-alcaraz-face-off-generation-defining-french-open-semifinal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023057/https://www.si.com/tennis/2023/06/07/novak-djokovic-carlos-alcaraz-face-off-generation-defining-french-open-semifinal|archive-date=19 July 2024|access-date=1 June 2024|magazine=Sports Illustrated|language=en-us}}</ref><ref name="GuardianDjokovicSemi2">{{Cite news |last=Carayol|first=Tumaini|date=8 June 2023|title=Djokovic and Alcaraz ready to serve up French Open feast for the ages|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/08/tennis-french-open-carlos-alcaraz-novak-djokovic-preview|access-date=9 March 2025|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> Meč je bio kompetitivan do početka trećeg seta, kada je Alcaraz zbog psihičkog pritiska i fizičkog umora počeo dobivati grčeve, tako da je Đoković lagano pobijedio u četiri seta i vratio se na prvo mjesto ljestvice.<ref name="CrampVsDjokovic2">{{cite web |date=9 June 2023|title=Djokovic beats cramping Alcaraz, into French final|url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/37826198/novak-djokovic-beats-carlos-alcaraz-reaches-french-open-final|access-date=23 August 2023|website=ESPN.com}}</ref> [[File:Carlos Alcaraz Wimbledon 2023 Gentlemen's Singles Trophy.jpg|thumb|left|220px|Carlos Alcaraz drži pobjednički pehar na [[Wimbledon 2023.|Wimbledonu 2023.]] godine.]] U [[Queen's Club Championships|Queen's Clubu]] je osvojio svoj prvi naslov na travi, pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u finalu, a vratio se i na prvo mjesto ATP ljestvice.<ref>{{cite web |last=Ingle|first=Sean|date=26 June 2023|title=Carlos Alcaraz wins Queen's and declares himself a 'favourite' for Wimbledon|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/25/alcaraz-wins-queens-favourite-for-wimbledon|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230706225946/https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/25/alcaraz-wins-queens-favourite-for-wimbledon|archive-date=6 July 2023|access-date=15 July 2023|work=The Guardian}}</ref> Iako očekivanja za [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] nisu bila visoka, Alcaraz je do finala s Đokovićem ispustio samo dva seta. Iako je Đoković uvjerljivo započeo meč pobjedom 6:1 u prvom setu, Alcaraz je izdržao te je na kraju pobijedio u pet setova. Meč je trajao 4 sata i 42 minute, a odmah je proglašen klasikom.<ref name="NYTimesWimbledon2">{{Cite news |last=Futterman|first=Matthew|date=16 July 2023|title=Alcaraz Wins Wimbledon in a Thrilling Comeback Against Djokovic|url=https://www.nytimes.com/2023/07/16/sports/tennis/wimbledon-carlos-alcaraz-novak-djokovic.html|access-date=9 March 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> Ovo je bio Alcarazov prvi naslov na Wimbledonu te drugi Grand Slam ukupno,<ref>{{cite web |date=16 July 2023 |title=Carlos Alcaraz beats Novak Djokovic to win Wimbledon title in final for the ages |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/16/carlos-alcaraz-novak-djokovic-wimbledon-final-singles-men-tennis |access-date=19 July 2023 |work=The Guardian}}</ref>a uz to je postao prvi osvajač Wimbledona izvan [[Velika četvorka (tenis)|Velike četvorke]] još od [[2002.]] godine, što je bilo prije njegova rođenja.<ref name="auto12">{{cite web |last=Gharib|first=Anthony|date=16 July 2023|title=Carlos Alcaraz wins Wimbledon, denies Novak Djokovic record 24th Grand Slam singles title|url=https://www.usatoday.com/story/sports/tennis/wimb/2023/07/16/novak-djokovic-carlos-alcaraz-wimbledon-mens-final-result/70417922007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230717061050/https://www.usatoday.com/story/sports/tennis/wimb/2023/07/16/novak-djokovic-carlos-alcaraz-wimbledon-mens-final-result/70417922007/|archive-date=17 July 2023|access-date=17 July 2023|website=USA Today}}</ref> U [[National Bank Open|Torontu]] je ispao od [[Tommy Paul|Tommyja Paula]],<ref>{{cite web |last=Carroll|first=Rory|date=12 August 2023|title=Alcaraz stunned by Paul in Toronto quarters|url=https://www.reuters.com/sports/tennis/de-minaur-shocks-medvedev-reach-semis-toronto-2023-08-11/|access-date=20 November 2023|work=[[Reuters]]}}</ref> dok je u [[Western & Southern Open|Cincinnatiju]] izgubio u finalu od Đokovića u tri seta, iako je imao meč loptu u drugom setu. Meč je trajao 3 sata i 49 minuta te je postao najduži meč u historiji turnira, odnosno najduže finale na tri seta u historiji Masters turnira.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/novak-djokovic-carlos-alcaraz-cincinnati-final-championship-point |title=Novak Djokovic saves championship point in thrilling Cincinnati final win over Carlos Alcaraz |website=Tennis.com |date=21 August 2023 |access-date=21 August 2023 |archive-date=21 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230821015125/https://www.tennis.com/news/articles/novak-djokovic-carlos-alcaraz-cincinnati-final-championship-point |url-status=live|last=McGrogan|first=Ed}}</ref><ref>{{cite web |last=Carayol|first=Tumaini|date=21 August 2023|title=Novak Djokovic overcomes Carlos Alcaraz to win Cincinnati title in instant classic|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/aug/20/coco-gauff-karolina-muchova-cincinnati-open|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719021528/https://www.theguardian.com/sport/2023/aug/20/coco-gauff-karolina-muchova-cincinnati-open|archive-date=19 July 2024|access-date=20 November 2023|work=[[The Guardian]]}}</ref> Na [[US Open]] je došao kao branitelj naslova, ali je izgubio u polufinalu od Medvedeva<ref>{{cite web |last=Carayol|first=Tumaini|date=9 September 2023|title=Daniil Medvedev stuns Carlos Alcaraz to set up US Open final showdown with Novak Djokovic|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/sep/09/daniil-medvedev-stuns-carlos-alcaraz-to-set-up-us-open-final-showdown-with-novak-djokovic|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230909040451/https://www.theguardian.com/sport/2023/sep/09/daniil-medvedev-stuns-carlos-alcaraz-to-set-up-us-open-final-showdown-with-novak-djokovic|archive-date=9 September 2023|access-date=9 September 2023|work=[[The Guardian]]}}</ref> te je nakon turnira ponovo pao na drugo mjesto ljestvice.<ref>{{cite web |date=29 August 2023|title=Djokovic's Devastating Start To US Open|url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-muller-us-open-2023-monday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230829074008/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-muller-us-open-2023-monday|archive-date=29 August 2023|access-date=9 September 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> Iako mu je cilj do kraja godine bio vratiti se na prvo mjesto,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-beijing-2023-preview |title=Alcaraz: 'No. 1 Is One Of The Main Goals' |date=27 September 2023 |access-date=7 November 2023 |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022031/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-beijing-2023-preview |url-status=live|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref><ref>{{cite web |date=5 October 2023|title=Alcaraz On No. 1 Battle: 'Djokovic Is On My Mind In Every Practice'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-shanghai-2023-preview|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231107053710/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-shanghai-2023-preview|archive-date=7 November 2023|access-date=7 November 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> ponovo je, kao i godinu ranije, loše odigrao posljednje turnire na tvrdoj podlozi<ref>{{cite web |date=4 October 2023|title=Sinner powers past Alcaraz to book Beijing final with Medvedev|url=https://www.reuters.com/sports/tennis/medvedev-into-china-open-final-after-routine-win-over-zverev-2023-10-03/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231107055215/https://www.reuters.com/sports/tennis/medvedev-into-china-open-final-after-routine-win-over-zverev-2023-10-03/|archive-date=7 November 2023|access-date=7 November 2023|work=[[Reuters]]}}</ref><ref>{{cite web |last=Southby|first=Ben|date=11 October 2023|title=Carlos Alcaraz suffers shock defeat to Grigor Dimitrov in latest Shanghai Masters upset – 'I knew what I had to do'|url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-shanghai/2023/carlos-alcaraz-suffers-shock-defeat-to-grigor-dimitrov-in-latest-shanghai-masters-upset-i-knew-what-_sto9832953/story.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022028/https://www.eurosport.com/tennis/atp-shanghai/2023/carlos-alcaraz-suffers-shock-defeat-to-grigor-dimitrov-in-latest-shanghai-masters-upset-i-knew-what-_sto9832953/story.shtml|archive-date=19 July 2024|access-date=7 November 2023|work=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{cite web |date=31 October 2023|title=Alcaraz: 'A Lot Of Things To Improve'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-reaction-paris-2023|access-date=7 November 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> te je godinu završio porazom u polufinalu [[ATP Finals]]a od Đokovića,<ref>{{Cite web |last=Southby|first=Ben|date=19 November 2023|title='I'm not at his level' – Carlos Alcaraz admits 'unbelievable' Novak Djokovic is superior indoors after ATP Finals defeat|url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2023/im-not-at-his-level-carlos-alcaraz-admits-unbelievable-novak-djokovic-is-superior-indoors-after-atp-_sto9889172/story.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119135056/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2023/im-not-at-his-level-carlos-alcaraz-admits-unbelievable-novak-djokovic-is-superior-indoors-after-atp-_sto9889172/story.shtml|archive-date=19 November 2023|access-date=20 November 2023|work=[[Eurosport]]}}</ref> odnosno kao drugi tenisač svijeta.<ref>{{cite web |date=19 November 2023|title=Ferrero On Alcaraz's 'Extremely Good' Year|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ferrero-turin-2023-sf-reaction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022032/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ferrero-turin-2023-sf-reaction|archive-date=19 July 2024|access-date=20 November 2023|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> === Novi Grand Slam naslovi i povratak na prvo mjesto (2024. – 2025.) === Novu sezonu Alcaraz je započeo dobrim nastupom na [[Australian Open]]u, gdje je po prvi put u karijeri došao do četvrtfinala;<ref>{{cite web |title=Alcaraz joins illustrious quarterfinal club|url=https://ausopen.com/articles/news/alcaraz-joins-illustrious-quarterfinal-club|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022034/https://ausopen.com/articles/news/alcaraz-joins-illustrious-quarterfinal-club|archive-date=19 July 2024|access-date=23 February 2024|website=ausopen.com|language=en}}</ref> tamo je ispao od [[Alexander Zverev|Alexandera Zvereva]].<ref>{{cite news |date=24 January 2024|title=Alcaraz wiped out in quarterfinal loss to Zverev|url=https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39376735/carlos-alcaraz-crashes-aussie-open-loss-zverev|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223051155/https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39376735/carlos-alcaraz-crashes-aussie-open-loss-zverev|archive-date=23 February 2024|access-date=23 February 2024|work=ESPN|language=en}}</ref> Nakon toga, treću godinu za redom igrao je na južnoameričkoj zemlji; kao branitelj naslova na [[Argentina Open]]u ispao je u polufinalu od [[Nicolás Jarry|Nicolása Jarryja]],<ref>{{cite news |date=17 February 2024|title=Alcaraz moves on, gets Jarry in Argentina semis|url=https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39541489/top-seed-carlos-alcaraz-reaches-argentina-open-semifinals|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223051721/https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39541489/top-seed-carlos-alcaraz-reaches-argentina-open-semifinals|archive-date=23 February 2024|access-date=23 February 2024|work=ESPN|language=en}}</ref><ref>{{cite news |date=18 February 2024|title=Alcaraz upset by Jarry in Argentina Open semifinals|url=https://sportstar.thehindu.com/tennis/carlos-alcaraz-beaten-by-by-nicolas-jarry-argentina-open/article67859895.ece|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022034/https://sportstar.thehindu.com/tennis/carlos-alcaraz-beaten-by-by-nicolas-jarry-argentina-open/article67859895.ece|archive-date=19 July 2024|access-date=23 February 2024|work=Sportstar|language=en}}</ref> dok je na [[Rio Open]]u predao svoj prvi meč nakon samo dva gema jer je izvrnuo zglob.<ref name="RioOpenAnkle2">{{cite news |date=21 February 2024|title=Alcaraz rolls ankle, exits Rio Open after 2 points.|url=https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39565422/carlos-alcaraz-injures-ankle-exits-rio-open-2-games|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022036/https://www.espn.in/tennis/story/_/id/39565422/carlos-alcaraz-injures-ankle-exits-rio-open-2-games|archive-date=19 July 2024|access-date=23 February 2024|work=ESPN|language=en}}</ref> Povratak u formu uslijedio je na [[BNP Paribas Open|Indian Wellsu]],<ref>{{cite web |date=15 March 2024|title=Alcaraz buzzing after seeing off bee invasion, Zverev in 'most unusual match'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-indian-wells-2024-thursday-qf-reaction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022548/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-indian-wells-2024-thursday-qf-reaction|archive-date=19 July 2024|access-date=15 March 2024|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> gdje je u polufinalu pobijedio [[Jannik Sinner|Jannika Sinnera]] (i tako prekinuo njegov niz od 19 uzastopnih pobjeda),<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/sport/2024/mar/15/bee-invasion-forces-delay-of-alcaraz-zverev-quarter-final-at-indian-wells |title=Carlos Alcaraz survives bee invasion to set up Indian Wells semi-final with Jannik Sinner |date=15 March 2024 |access-date=15 March 2024 |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022556/https://www.theguardian.com/sport/2024/mar/15/bee-invasion-forces-delay-of-alcaraz-zverev-quarter-final-at-indian-wells |url-status=live|work=[[The Guardian]]}}</ref><ref name="atptour.com2">{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-indian-wells-2024-sf-report |title=Carlos Alcaraz snaps Jannik Sinner's winning streak in Indian Wells SFs |access-date=17 March 2024 |archive-date=17 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317074750/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-indian-wells-2024-sf-report |url-status=live|website=ATP Tour|language=en}}</ref> a onda i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu, osvojivši tako svoju prvu titulu u osam mjeseci.<ref>{{cite web |date=17 March 2024|title=Carlos Alcaraz wins second straight Indian Wells title with victory over Medvedev in final|url=https://www.tennis.com/news/articles/carlos-alcaraz-wins-second-straight-indian-wells-title-with-victory-over-medvedev-in-final|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317234703/https://www.tennis.com/news/articles/carlos-alcaraz-wins-second-straight-indian-wells-title-with-victory-over-medvedev-in-final|archive-date=17 March 2024|access-date=17 March 2024|work=[[tennis.com]]}}</ref> U [[Miami Open|Miamiju]] je ispao u četvrtfinalu od [[Grigor Dimitrov|Grigora Dimitrova]],<ref>{{cite web |date=27 March 2024|title=Miami Showtime Alcaraz ousts Musetti; Dimitrov buries his Miami 'kryptonite'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-musetti-miami-2024-tuesday|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022552/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-musetti-miami-2024-tuesday|archive-date=19 July 2024|access-date=1 April 2024|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref><ref>{{cite web |date=29 March 2024|title=Grigor Dimitrov stuns Carlos Alcaraz in straight sets to reach Miami Open semis|url=https://www.theguardian.com/sport/2024/mar/29/dimitrov-stuns-alcaraz-in-straight-sets-to-reach-miami-open-semi-finals|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022551/https://www.theguardian.com/sport/2024/mar/29/dimitrov-stuns-alcaraz-in-straight-sets-to-reach-miami-open-semi-finals|archive-date=19 July 2024|access-date=1 April 2024|work=[[The Guardian]]|agency=[[Reuters]]}}</ref> nakon čega je pao na treće mjesto ljestvice, iza [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i osvajača Miamija, Jannika Sinnera. [[File:Carlos Alcaraz - Vainqueur Roland Garros 2024.jpg|thumb|320px|Carlos Alcaraz s pobjedničkim peharom na [[Roland-Garros 2024.|Roland-Garrosu 2024.]] godine.]] Početak zemljane sezone bio mu je obilježen ozljedama. Zbog problema s desnom rukom otkazao je [[Monte Carlo Masters]] i [[Barcelona Open|Barcelonu]],<ref>{{cite web |date=9 April 2024|title=Carlos Alcaraz withdraws from Monte Carlo Masters with right forearm injury|url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13111526/carlos-alcaraz-withdraws-from-monte-carlo-masters-with-right-arm-injury|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719022555/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13111526/carlos-alcaraz-withdraws-from-monte-carlo-masters-with-right-arm-injury|archive-date=19 July 2024|access-date=21 May 2024|work=[[Sky Sports]]}}</ref><ref>{{cite web |date=14 April 2024|title=Carlos Alcaraz: Spaniard withdraws from the Barcelona Open with injury|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/68812339|access-date=21 May 2024|work=[[BBC Sport]]}}</ref> u [[Madrid Open|Madridu]] se mučio s ozljedom i ispao u četvrtfinalu od [[Andrej Rubljov (teniser)|Andreja Rubljova]]<ref name=":14">{{Cite web |title=Jannik Sinner joins Carlos Alcaraz on the on sidelines ahead of Italian Open in Rome|url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13128067/jannik-sinner-joins-carlos-alcaraz-on-the-on-sidelines-ahead-of-italian-open-in-rome|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023054/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13128067/jannik-sinner-joins-carlos-alcaraz-on-the-on-sidelines-ahead-of-italian-open-in-rome|archive-date=19 July 2024|access-date=7 May 2024|website=Sky Sports|language=en}}</ref> te je otkazao [[Internazionali BNL d'Italia|Rim]].<ref name=":14" /> Međutim, forma mu se vratila do [[Roland-Garros]]a. Iako je imao nekoliko teških mečeva na početku, došao je do polufinala, gdje je u pet setova pobijedio Sinnera i tako izborio svoje prvo pariško finale. Tamo je, također u pet sezova, pobijedio Zvereva i tako s 21 godinom i 35 dana postao najmlađi tenisač koji je osvojio Grand Slamove na tri različite podloge.<ref>{{Cite web |last=Ramsay|first=George|date=9 June 2024|title=Carlos Alcaraz wins third major title with five-set victory at the French Open over Alexander Zverev|url=https://www.cnn.com/2024/06/09/sport/french-open-final-mens-final-2024-spt-intl/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023054/https://www.cnn.com/2024/06/09/sport/french-open-final-mens-final-2024-spt-intl/index.html|archive-date=19 July 2024|access-date=9 June 2024|website=CNN|language=en}}</ref><ref>{{cite web |last=Elbaba|first=Julia|date=9 June 2024|title=Carlos Alcaraz becomes the youngest man in complete the Surface Slam|url=https://www.nbclosangeles.com/news/sports/tennis/carlos-alcaraz-youngest-man-grand-slam-finals-3-surfaces/3431479/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607200013/https://www.nbclosangeles.com/news/sports/tennis/carlos-alcaraz-youngest-man-grand-slam-finals-3-surfaces/3431479/|archive-date=7 June 2024|access-date=9 June 2024|publisher=NBC Los Ángeles.com|language=EN}}</ref> U srpnju, uspješno je obranio titulu u [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] protiv Đokovića u tri seta.<ref>{{cite web |date=14 July 2024|title=Alcaraz crushes Djokovic to retain Wimbledon title|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c8864j5815go|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719012819/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c8864j5815go|archive-date=19 July 2024|access-date=14 July 2024|publisher=BBC Sport}}</ref><ref>{{cite web |title=Wimbledon: Carlos Alcaraz bullies Novak Djokovic to win his second straight title at All England Club|url=https://www.skysports.com/tennis/news/32498/13177804/wimbledon-carlos-alcaraz-bullies-novak-djokovic-to-win-his-second-straight-title-at-all-england-club|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023055/https://www.skysports.com/tennis/news/32498/13177804/wimbledon-carlos-alcaraz-bullies-novak-djokovic-to-win-his-second-straight-title-at-all-england-club|archive-date=19 July 2024|access-date=14 July 2024|work=Sky Sports}}</ref> te je s 21 godinom i 70 dana postao najmlađi tenisač u ''Open'' eri koji je kompletirao tzv. [[Kanalski Slam]] (osvojio je Roland-Garros i Wimbledon u istoj sezoni).<ref>{{Cite web |last=Roopanarine|first=Les|date=14 July 2024|title=Alcaraz sweeps past Djokovic to retain Wimbledon title|url=https://www.lovegametennis.com/carlos-alcaraz-sweeps-past-novak-djokovic-to-retain-wimbledon-title-tennis/|access-date=19 July 2024|website=Love Game Tennis|language=en-GB}}</ref> Uslijedile su [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u, gdje je Alcaraz nastupao i u [[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muški singlovi|singlu]] i u [[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muški parovi|parovima]]. U parovima je s [[Rafael Nadal|Rafaelom Nadalom]] došao do četvrtfinala, dok je u singlovima došao do finala bez izgubljenog seta. Iako je u finalu protiv Đokovića bio veliki favorit, Alcaraz je tijesno izgubio u dva seta u meču u kojem nijedan igrač nije ispustio servis;<ref>{{Cite web |date=4 August 2024|title=Novak Djokovic beats Carlos Alcaraz to win Olympic tennis gold and seal 'Golden Slam'|url=https://www.bbc.com/sport/olympics/articles/cjk33v1n8n4o|access-date=5 August 2024|website=[[BBC Sport]]|language=}}</ref> ovime je postao najmlađi osvajač srebrne medalje u muškim singlovima. [[National Bank Open|Toronto]] je propustio zbog umora, dok je u [[Cincinnati Open|Cincinnatiju]] iznenađujuće ispao u prvom kolu od [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]];<ref>{{cite web |date=16 August 2024|title=Monfils stuns Alcaraz in Cincinnati|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-monfils-cincinnati-2024-friday|access-date=16 August 2024|website=ATP Tour|language=en}}</ref> u tom je meču Alcaraz prvi put u svojoj karijeri razbio reket usred meča, što je izazvalo veliku medijsku pozornost i rezultiralo njegovom javnom isprikom zbog neprimjerenog ponašanja.<ref>{{Cite web |date=16 August 2024|title=El monumental cabreo de Alcaraz: destroza su raqueta tras perder en Cincinnati|url=https://www.elmundo.es/deportes/tenis/2024/08/16/66bfaa02e85ecea4598b459a.html|access-date=11 December 2024|website=ELMUNDO|language=es}}</ref><ref>{{Cite web |last=Rodríguez|first=Diego Fonseca|date=17 August 2024|title=Alcaraz: primera raqueta reventada, perdón público y foco en el US Open|url=https://elpais.com/deportes/tenis/2024-08-17/alcaraz-primera-raqueta-reventada-perdon-publico-y-foco-en-el-us-open.html|access-date=11 December 2024|website=El País|language=es}}</ref><ref name="RacquetSmash2">{{Cite web |url=https://edition.cnn.com/2024/08/17/sport/carlos-alcaraz-cincinnati-open-racket-spt-intl/index.html |title=Carlos Alcaraz apologizes for smashing and breaking racket in 'worst match' of his career |date=17 August 2024 |access-date=11 December 2024 |last=Ronald|first=Issy|last2=Schlachter|first2=Thomas|website=CNN|language=en}}</ref> Na [[US Open]]u je također doživio šok kada je ispao u drugom kolu od [[Botic van de Zandschulp|Botica van de Zandschulpa]];<ref>{{Cite news |last1=Hansen|first1=James|last2=Eccleshare|first2=Charlie|title=Carlos Alcaraz knocked out of U.S. Open by Botic van de Zandschulp in major upset|url=https://www.nytimes.com/athletic/5733308/2024/08/30/carlos-alcaraz-us-open-result-van-de-zandschulp/|access-date=30 August 2024|work=[[The New York Times]]|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> bilo mu je to najranije ispadanje na Grand Slamu još od Wimbledona [[2021.]] godine. [[File:2024 Summer Olympics men's singles tennis tournament's podium, 2024-08-04 (59) (cropped).jpg|220px|thumb|left|Alcaraz prima srebrnu medalju na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u [[2024.]] godine.]] Međutim, unatoč seriji loših rezultata, Alcaraz se uspio oporaviti. Nakon uspješnih nastupa na [[Davis Cup]]u i [[Laver Cup]]u, pobijedio je Sinnera u finalu [[China Open]]a u [[Peking]]u; bio je to njegov treći susret sa Sinnerom te godine i treća pobjeda.<ref>{{Cite news |last=Media|first=P. A.|date=2 October 2024|title=Alcaraz ends Sinner's winning streak to land China Open|url=https://www.theguardian.com/sport/2024/oct/02/carlos-alcaraz-ends-jannik-sinner-winning-streak-in-pulsating-encounter-to-land-china-open-tennis|access-date=24 October 2024|work=The Guardian|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> Tom je pobjedom ponovo došao na drugo mjesto ljestvice, prestigavši Zvereva.<ref>{{Cite web |last=Brugnoli|first=Simone|date=30 September 2024|title=BREAKING: Carlos Alcaraz leapfrogs Zverev to No.2 in ATP ranking|url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Carlos_Alcaraz/148635/breaking-carlos-alcaraz-leapfrogs-zverev-to-no2-in-atp-ranking/|access-date=24 October 2024|website=Tennis World USA|language=en}}</ref> Također je postao prvi igrač u historiji ATP-a koji je osvojio 500 turnir na svakoj od tri podloge.<ref>{{Cite web |last=Ciriza|first=Alejandro|date=2 October 2024|title=Carlos Alcaraz vence a Jannik Sinner y conquista el torneo de Pekín|url=https://elpais.com/deportes/tenis/2024-10-02/carlos-alcaraz-vence-a-jannik-sinner-y-conquista-el-torneo-de-pekin.html|access-date=2 October 2024|website=El País|language=es}}</ref><ref name="ChinaOpenSinner2">{{Cite web |date=2 October 2024|title=China Open: Carlos Alcaraz recovers to beat Jannik Sinner in dramatic final|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/ce8v6560lnro|access-date=15 December 2024|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> No, kraj sezone i ove godne bio mu je dosta klimav. U [[Shanghai Masters|Šangaju]] je ispao od [[Tomáš Macháč|Tomáša Macháča]] u četvrtfinalu, dok ga je u [[Rolex Paris Masters|Pariz]]u u osmini finala izbacio [[Ugo Humbert]].<ref>{{Cite web |date=10 October 2024|title=Carlos Alcaraz stunned by Tomas Machac at Shanghai Masters|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c5y0vjye5gpo|access-date=7 December 2024|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz on Ugo Humbert defeat: 'I gave everything'|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-paris-2024-thursday-reaction|access-date=7 December 2024|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Iako je bio ozlijeđen tijekom [[ATP FInals]]a nije se povukao te je ispao u grupi,<ref>{{Cite web |date=15 November 2024|title=ATP Finals: Carlos Alcaraz exits after losing to Alexander Zverev|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c3deml3xng2o|access-date=7 December 2024|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> a na [[Davis Cup]]u je unatoč pobjedi u singlu ispao u čevrtfinalu turnira koji je ujedno bio i oproštajni za Rafaela Nadala. Iako je osvojio dva Grand Slama te sezone, Alcaraz je godinu završio kao treći tenisač svijeta, što je bio prvi takav slučaj u historiji.<ref>{{Cite web |date=19 November 2024|title=Rafael Nadal: Retiring superstar's career over after Spain lose to the Netherlands at Davis Cup|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c0k82v4n25vo|access-date=7 December 2024|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> Alcaraz je sljedeću godinu započeo s nadom da bi mogao postati najmlađi tenisač koji je ostvario karijerni Grand Slam,<ref>{{cite web |url=https://ausopen.com/articles/news/carlos-quest-history-making-crown-ao-2025 |title=Carlos' quest for a history-making crown at AO 2025 |date=18 January 2025 |access-date=16 March 2025 |last=Ridge|first=Patric|website=ausopen.com}}</ref><ref>{{cite web |last=Zagoria|first=Adam|date=6 January 2025|title=Carlos Alcaraz Eyeing Career Slam At Australian Open: 'My Main Goal' For The Season|url=https://www.forbes.com/sites/adamzagoria/2025/01/06/carlos-alcaraz-eyeing-career-slam-at-australian-open-my-main-goal-for-the-season/|access-date=16 March 2025|work=[[Forbes]]}}</ref> ali ga je u četvrtfinalu [[Australian Open]]a zaustavio Đoković; komentatori su naveli kako je Alcaraz bio izrazito nervozan tijekom meča.<ref name=":52">{{Cite web |last=Jurejko|first=Jonathan|date=21 January 2025|title=Djokovic overcomes injury to stun Alcaraz in Melbourne|url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/cvg8nz90xkjo|website=BBC Sport}}</ref><ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=2025-01-21 |title=Novak Djokovic defies injury to stun Carlos Alcaraz at Australian Open |url=https://www.theguardian.com/sport/2025/jan/21/novak-djokovic-defies-injury-to-stun-carlos-alcaraz-at-australian-open-tennis |access-date=2026-03-09 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Nakon Australije, po prvi put u karijeri odlučio se igrati na tvrdim podlogama u Europi, što mu je donijelo naslov na [[Rotterdam Open]]u, gdje je pobijedio [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web |date=10 February 2025|title=Carlos Alcaraz wins Rotterdam Open for first indoor title|url=https://www.espn.com.au/tennis/story/_/id/43765633/carlos-alcaraz-wins-rotterdam-open-first-indoor-title|access-date=16 March 2025|publisher=[[ESPN]]|agency=[[Associated Press]]}}</ref> Uslijedila je serija slabijih nastupa – u [[Qatar ExxonMobil Open|Kataru]] ga je u četvrtfinalu izbacio [[Jiří Lehečka]],<ref>{{Cite web |title=Jiri Lehecka shocks Carlos Alcaraz in Doha|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-lehecka-doha-2025-thursday|access-date=16 March 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> u [[BNP Paribas Open|Indian Wellsu]] je kao dvostruki branitelj naslova ispao u polufinalu od [[Jack Draper|Jacka Drapera]],<ref>{{Cite web |last=John|first=Andrew|title=BNP Paribas Open: Jack Draper stuns Carlos Alcaraz to reach first Indian Wells final|url=https://www.desertsun.com/story/sports/tennis/bnp/2025/03/15/jack-draper-stuns-carlos-alcaraz-to-reach-indian-wells-final/82452718007/|access-date=16 March 2025|website=The Desert Sun|language=en-US}}</ref> a u [[Miami Open|Miamiju]] je ispao već u prvom kolu od [[David Goffin|Davida Goffina]].<ref>{{cite web |date=22 March 2025|title=Goffin upsets Alcaraz with stunning Miami comeback|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-goffin-miami-2025-friday}}</ref> [[File:Carlos Alcaraz - Roland Garros 2025 - serving.jpg|thumb|320px|Alcaraz servira na [[Roland-Garros 2025.|Roland-Garrosu 2025.]] godine.]] Međutim, na zemljanim je terenima imao puno više uspjeha. Započeo ju je u [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]], gdje dotad nikada nije pobijedio ni u jednom meču;<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz on clay: 100 matches and a legacy of greatness|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-clay-feature-monte-carlo-2025|access-date=13 April 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> nakon tri seta protiv [[Arthur Fils|Arthura Filsa]] u četvrtfinalu,<ref>{{Cite web |date=11 April 2025|title=Carlos Alcaraz: World number one has 'missed clay' after reaching semi-finals with win over Arthur Fils|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/ckgr41p941no|access-date=3 October 2025|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> Alcaraz je u finalu pobijedio [[Lorenzo Musetti|Lorenza Musettija]] i tako došao do prvog Masters 1000 naslova nakon 13 mjeseci. Iako je u Barceloni lagano došao do finala, tamo ga je porazio [[Holger Rune]], a Alcaraz je nakon turnira otkazao nastup u Madridu zbog ozljeda nogu.<ref>{{cite web |date=20 April 2025|title=Holger Rune stuns Carlos Alcaraz to win Barcelona Open title|url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/44766918/holger-rune-stuns-carlos-alcaraz-win-barcelona-open-title|access-date=21 April 2025|website=espn.com|publisher=Reuters}}</ref><ref>{{Cite news |last=Eccleshare|first=Charlie|date=24 April 2025|title=Carlos Alcaraz withdraws from Madrid Open with muscle injury|url=https://www.nytimes.com/athletic/6295860/2025/04/24/carlos-alcaraz-madrid-open-out-injury/|access-date=26 April 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> U [[Internazionali BNL d'Italia|Rimu]] je u finalu pobijedio Sinnera i tako osvojio novu Masters 1000 titulu, postavši tako prvi tenisač nakon Nadala i Đokovića koji je osvojio sve moderne velike turnire na zemlji (Roland-Garros, Monte Carlo, Madrid i Rim).<ref>{{Cite web |last=West|first=Ewan|date=18 May 2025|title=Carlos Alcaraz emulates Rafael Nadal & Novak Djokovic as he claims maiden Italian Open title|url=https://www.tennis365.com/tennis-news/carlos-alcaraz-jannik-sinner-italian-open-clay-feat-rafael-nadal-novak-djokovic|access-date=18 May 2025|website=Tennis365|language=en}}</ref> Bio je to uvod u sjajan nastup na [[Roland-Garros]]u, gdje je Alcaraz ponovo došao do finala, gdje ga je čekao Sinner. Sinner je imao 2:0 u setovima, a u četvrtom je setu imao tri meč lopte na Alcarazov servis; Alcaraz je uspio spasiti 0:40 i odveo meč u peti set, gdje je uspio pobijediti i obraniti naslov u [[Pariz]]u. Meč je trajao 5 sati i 29 minuta i tako postao najduži finalni meč u historiji Roland-Garrosa te drugi najduži finalni meč na Grand Slamovima općenito.<ref>{{Cite web |date=8 June 2025|title=French Open 2025 results: Carlos Alcaraz fights back to beat Jannik Sinner in classic Roland Garros final|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c0eqjpzq972o|access-date=8 June 2025|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> Također, bio je to prvi put da je Alcaraz pobijedio meč u kojem je gubio 0:2 u setovima<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz joins this list of players to rally from two sets down in a Grand Slam final...|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-roland-garros-2025-final-two-set-comeback|access-date=8 June 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> te je postao tek deveti igrač u historiji kojemu je to uspjelo u finalu nekog Grand Slama.<ref>{{Cite web |date= |title=Alcaraz joins this list of players to rally from two sets down in a Grand Slam final... |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-roland-garros-2025-final-two-set-comeback}}</ref> Mnogi su komentatori ovaj meč proglasili jednim od najboljiih svih vremena.<ref>{{Cite web |last=Tennis.com|title=Was the Carlos Alcaraz-Jannik Sinner Roland Garros match the best ever played?|url=https://www.tennis.com/news/articles/carlos-alcaraz-jannik-sinner-2025-roland-garros-best-match-ever|access-date=3 October 2025|website=Tennis.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 June 2025|title=I saw Alcaraz and Sinner's epic final – and it changed tennis forever|url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/alcaraz-sinner-french-open-final-rivalry-b2766292.html|access-date=3 October 2025|website=The Independent|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 June 2025|title=Alcaraz vs Sinner: Was this the greatest tennis match of the decade?|url=https://www.shortlist.com/sport/alcarez-vs-sinner-was-this-the-greatest-tennis-match-of-the-decade|access-date=3 October 2025|website=Shortlist|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 June 2025|title=How Alcaraz broke his own limits – and Sinner – to win astonishing French Open final|url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/alcaraz-sinner-french-open-result-report-b2766076.html|access-date=3 October 2025|website=The Independent|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Flink|first=Steve|date=9 June 2025|title=Steve Flink: Alcaraz Somehow Stops Sinner in a Roland Garros Epic|url=https://www.ubitennis.net/2025/06/steve-flink-alcaraz-somehow-stops-sinner-in-a-roland-garros-epic/|access-date=3 October 2025|website=UBITENNIS|language=en-US}}</ref> Travnatu sezonu započeo je u Queensu, a njegova polufinalna pojeda protiv sunarodnjaka [[Roberto Bautista Agut|Roberta Bautiste Aguta]] bila mu je 250. u karijeri, čime je postao treći najbrži igrač koji je došao do te brojke;<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz claims 250th win, surges into Queen's Club final|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-bautista-agut-london-2025-saturday|access-date=22 June 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> u finalu Queensa pobijedio je Lehečku i osvojio svoj treći uzastopni naslov.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz outlasts Jiri Lehecka for second Queen's Club title|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-lehecka-london-2025-final|access-date=22 June 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> U prvom kolu [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] neočekivano je igrao pet setova protiv veterana [[Fabio Fognini|Fabija Fogninija]], koji je već ranije najavio svoje umirovljenje i koji je bio bez ijedne ATP pobjede te sezone.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz survives five-set scare from Fabio Fognini in Wimbledon opener|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-fognini-wimbledon-2025-monday|access-date=11 August 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Iako je gubio setove tijekom turnira, došao je do finala, gdje je izgubio od Sinnera u četiri seta; bio je do njegov prvi poraz u finalu Grand Slama te prvi poraz od Sinnera od [[2023.]] godine, a ujedno je i prekinuo njegov osobni rekord od 24 pobjede za redom. Njih su se dvojica ponovo susreli u finalu [[Cincinnati Open]]a, gdje je Sinner, koji se mučio s formom, predao meč u prvom setu pri vodstvu Alcaraza od 5:0; Alcaraz je tako osvojio svoj treći Masters 1000 turnir te sezone.<ref name=":32">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz claims first Cincinnati crown after Jannik Sinner retires|url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-alcaraz-cincinnati-2025-final|access-date=19 August 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> Na [[US Open]]u, Alcaraz je lagano pobjeđivao u prvih šest mečeva,<ref>{{Cite web |date=29 August 2025|title=US Open 2025 results: Carlos Alcaraz cruises through to fourth round of US Open|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c15ljzy3dqjo|access-date=30 August 2025|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> da bi u polufinalu pobijedio Đokovića po prvi put na tvrdoj podlozi.<ref>{{Cite news |last1=Futterman|first1=Matthew|last2=Eccleshare|first2=Charlie|date=5 September 2025|title=Carlos Alcaraz overpowers Novak Djokovic to reach U.S. Open final|url=https://www.nytimes.com/athletic/6601703/2025/09/05/carlos-alcaraz-novak-djokovic-us-open-result-analysis/|access-date=6 September 2025|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> Do finala je došao bez izgubljenog seta, prvi tenisač kojemu je to uspjelo još od [[Roger Federer|Rogera Federera]] [[2015.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Sarkar|first=Rana|date=6 September 2025|title=Carlos Alcaraz follows Federer's 2015 path to US Open final, beats Djokovic without dropping a set|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/carlos-alcaraz-follows-federers-2015-path-to-us-open-final-beats-djokovic-without-dropping-a-set/articleshow/123728168.cms?from=mdr|access-date=6 September 2025|work=The Economic Times|issn=0013-0389}}</ref> U finalu ga je ponovo čekao Sinner (bio je ovo treći Grand Slam finale između njih dvojice za redom), a Alcaraz je dominantno pobijedio u četiri seta,<ref>{{Cite web |date=8 September 2025|title=US Open 2025 results: How Carlos Alcaraz produced 'faultless' performance to beat Jannik Sinner and win title|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c9v7nld4we2o|access-date=3 October 2025|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> čime se nakon dvije godine vratio na prvo mjesto ATP ljestvice.<ref name=":72">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz returns to World No. 1 following US Open triumph|url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-no-1-return-september-2025|access-date=7 September 2025|website=ATP Tour|language=en}}</ref> [[File:P20250907DT-0798 President Donald Trump attends the U.S. Open Men’s Championship.jpg|thumb|320px|left|Alcaraz tijekom finalnog meča na [[US Open 2025.|US Openu 2025.]] godine.]] Nakon [[New York (grad)|New Yorka]] debitirao je na [[Japan Open Tennis Championships|Japan Openu]], gdje je u prvom kolu protiv [[Sebastián Báez|Sebastiána Báeza]] izvrnuo zglob, ali je uspio odigrati meč do kraja i pobijediti.<ref>{{Cite web |date=25 September 2025|title=Carlos Alcaraz says he was "scared" after hurting ankle in first-round win at Japan Open|url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/ce8467zl778o|access-date=28 September 2025|website=BBC Sport|language=en-GB}}</ref> U finalu turnira čekao ga je [[Taylor Fritz]], koji ga je deset dana ranije pobijedio na [[Laver Cup]]u, međutim Alcaraz je ovoga puta uvjerljivo pobijedio i osvojio svoju osmu titulu sezone.<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz exacts quick Taylor Fritz revenge, captures Tokyo title on debut |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-fritz-tokyo-2025-final |access-date=30 September 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Otkazao je nastup u [[Rolex Shanghai Masters|Šangaju]] zbog ozljede,<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz pulls out of Shanghai Masters just hours after winning Japan Open |url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-shanghai-masters-injury-withdraw-b2836573.html |access-date=30 September 2025 |website=The Independent |language=en|date=30 September 2025}}</ref> a u [[Rolex Paris Masters|Parizu]] ga je u prvom kolu izbacio [[Cameron Norrie]].<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz first player to qualify for 2025 Nitto ATP Finals {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-nitto-atp-finals-2025-qualification |access-date=2025-12-18 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Na [[ATP Finals]]ima uspio je osigurati prvo mjesto na kraju godine, ali je u finalu izgubio od Sinnera.<ref name="bbc.co.uk2">{{Cite web |date=2025-11-16 |title=ATP Finals: Jannik Sinner beats Carlos Alcaraz to defend title in Turin |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c05147lz7g9o |access-date=2025-12-18 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Na kraju godine otkazao je i nastup na [[Davis Cup]]u zbog ozljede.<ref>{{Cite web |date=2025-11-18 |title=Carlos Alcaraz: World number one withdraws from Spain's Davis Cup Finals team |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/ce8z53330g6o |access-date=2025-12-18 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> === Karijerni Grand Slam (2026. – ''danas'') === Tijekom prosinačke predsezone, Alcaraz je prekinuo suradnju sa svojim dugogodišnjim trenerom [[Juan Carlos Ferrero|Juanom Carlosom Ferrerom]], što je teniska javnost dočekala s iznenađenjem.<ref name="Jurejko2">{{Cite web |date=2025-12-17 |title=Carlos Alcaraz splits with coach Juan Carlos Ferrero after long partnership |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c0mpj8427pzo |access-date=2025-12-18 |website=BBC Sport |language=en-GB|last=Jurejko|first=Jonathan}}</ref> Iako se špekuliralo koliko će taj raskid utjecati na njegovu igru, Alcaraz je na [[Australian Open]]u došao do polufinala bez izgubljenog seta.<ref>{{Cite web |date=2026-01-27 |title=Australian Open 2026 results: Carlos Alcaraz storms past Alex de Minaur and into semi-finals |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c8rm8jg5507o |access-date=2026-01-29 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> U polufinalu je imao 2:0 u setovima protiv [[Alexander Zverev|Alexandera Zvereva]], ali je nakon problema s grčevima izgubio sljedeća dva seta prije nego se u petom uspio vratiti i pobijediti. Meč je trajao 5 sati i 27 minuta te je tako postao najduži polufinalni meč u historiji Australian Opena te treći najduži meč općenito na turniru.<ref>{{cite web |date=30 January 2026|title=Alcaraz downs Zverev in Melbourne marathon, reaches maiden Australian Open final|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zverev-australian-open-2026-sf|access-date=30 January 2026|website=atptour.com|publisher=ATPTour}}</ref> Ulaskom u finale, Alcaraz je postao najmlađi igrač u historiji koji je igrao finala sva četiri Grand Slama, prestigavši rekord [[Jim Courier|Jima Couriera]] iz [[1993.]] godine.<ref>{{cite news |last=Tennis.com|date=30 January 2026|title=Carlos Alcaraz battles into first Australian Open final with marathon win over Zverev|url=https://www.tennis.com/news/articles/carlos-alcaraz-battles-into-first-australian-open-final-with-marathon-win-over-alexander-zverev-five-sets-cramping|access-date=30 January 2026|website=Tennis.com|language=en}}</ref> U finalu je lako pobijedio [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i tako postao najmlađi igrač koji je ostvario karijerni Grand Slam.<ref>{{cite web |title=Carlos Alcaraz becomes youngest player to complete Career Grand Slam |url=https://www.khelwire.com/articles/carlos-alcaraz-becomes-youngest-player-to-complete-career-grand-slam |access-date=1 February 2026 |website=KhelWire |date=1 February 2026}}</ref> Odustao je od obrane naslova na [[Rotterdam Open]]u zbog umora, a na turniru u [[Qatar ExxonMobil Open|Kataru]] došao je do svoje druge titule u sezoni; u finalu je u samo 50 minuta pregazio [[Arthur Fils|Arthura Filsa]], što je njegov najbrže završeni meč u karijeri.<ref>{{Cite web |date=2026-02-21 |title=Qatar Open: Carlos Alcaraz demolishes Arthur Fils in 50 minutes to win title |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/cx28lxv7gedo |access-date=2026-02-21 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> U [[BNP Paribas Open|Indian Wells]]u ispao je u polufinalu protiv [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]],<ref>{{Cite web |title=Daniil Medvedev ends Carlos Alcaraz's perfect start to 2026 to reach Indian Wells final {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-medvedev-indian-wells-2026-sf |access-date=2026-03-15 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> dok ga je u trećem kolu [[Miami Open|Miamija]] iznenađujuće izbacio [[Sebastian Korda]].<ref>{{Cite web |date=2026-03-22 |title=Miami Open: World number one Carlos Alcaraz suffers surprise defeat to American Sebastian Korda in third round |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/cg73g9m21n8o |access-date=2026-03-25 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Na prvom zemljanom Masters 1000 turniru sezone, onom u [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]], Alcaraz je došao do finala, gdje je izgubio od Sinnera, koji je tako preuzeo prvo mjesto.<ref>{{Cite web |date=2026-04-12 |title=Monte Carlo Masters: Jannik Sinner beats Carlos Alcaraz to return to world top spot |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c8dl5qge2r8o |access-date=2026-04-20 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon toga je nastupio u [[Barcelona Open|Barceloni]], gdje je pobijedio u prvom meču, ali se odmah nakon povukao turnira zbog ozljede zgloba, zbog koje je otkazao i [[Madrid Open]], gdje je bio branitelj naslova. Iako se izvorno činilo da je ozljeda blažeg karaktera, Alcaraz je naknadno objavio kako će propustiti i Masters u Rimu i [[Roland-Garros]], na kojima je također bio branitelj naslova.<ref>{{cite web |title=Alcaraz withdraws from Madrid |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2026-withdrawal |website=atptour.com |access-date=17 April 2026 |date=17 April 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Roland-Garros 2026: Carlos Alcaraz withdraws|url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/withdraw-carlos-alcaraz-edition-2026-back-to-back-champion-careful-wrist |website=rolandgarros.com |access-date=24 April 2026 |date=24 April 2026}}</ref> == Rivalstva == === Jannik Sinner === {{main|Rivalstvo Alcaraza i Sinnera}} Carlos Alcaraz i [[Jannik Sinner]] dosad su međusobno igrali 17 puta na ATP Touru, pri čemu Alcaraz vodi u ukupnim pobjedama 10:7.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/players/atp-head-2-head/carlos-alcaraz-vs-jannik-sinner/a0e2/s0ag |title=Jannik Sinner VS Carlos Alcaraz {{!}} Head 2 Head |website=ATP Tour |access-date=6 June 2025 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.tennisnow.com/News/2024/June/Closing-Power-Alcaraz-Fights-off-Sinner-in-Five-f.aspx |title=Closing Power: Alcaraz Fights off Sinner in Five for First French Open Final |date=7 June 2024 |access-date=7 June 2024 |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023057/https://www.tennisnow.com/News/2024/June/Closing-Power-Alcaraz-Fights-off-Sinner-in-Five-f.aspx |url-status=live}}</ref> Među značajnim ranim okršajima ističe se četvrtfinale [[US Open 2022.|US Opena 2022.]] godine, kada je Alcaraz slavio u pet setova na putu do titule, spasivši Sinnerovu meč loptu.<ref>{{Cite news |last=Media |first=P. A. |date=8 September 2022 |title=Carlos Alcaraz prevails over Jannik Sinner in latest ever US Open finish |url=https://www.theguardian.com/sport/2022/sep/08/carlos-alcaraz-prevails-over-jannik-sinner-in-latest-ever-us-open-finish-tennis |access-date=5 February 2025 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Tijekom [[2024.]] godine sastali su se tri puta, a Alcaraz je slavio u sva tri meča, uključujući i teško finale [[China Open]]a.<ref name="ChinaOpenSinner">{{Cite web |date=2 October 2024 |title=China Open: Carlos Alcaraz recovers to beat Jannik Sinner in dramatic final |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/ce8v6560lnro |access-date=15 December 2024 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Sinner je te godine protiv Alcaraza izgubio jednak broj mečeva kao protiv svih drugih igrača na Touru zajedno. Tijekom [[2025.]] godine, Alcaraz i Sinner susreli su se u tri uzastopna Grand Slam finala. U prvom, na [[Roland-Garros]]u, Alcaraz je pobijedio u pet setova iako je Sinner u četvrtom setu imao čak tri meč lopte. ''[[The Guardian]]'' je ovaj meč opisao jednim od najvećih finalnih mečeva ikada, u bilo kojem sportu.<ref>{{Cite news |last=Harris |first=Daniel |date=8 June 2025 |title=Alcaraz fights back to beat Sinner in all-time classic French Open men's final – as it happened |url=https://www.theguardian.com/sport/live/2025/jun/08/french-open-2025-mens-final-jannik-sinner-v-carlos-alcaraz-tennis-live |access-date=8 June 2025 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Ponovo su se susreli u finalu [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]], gdje je Sinner slavio u četiri seta, dok je Alcaraz slavio u finalu [[US Open]]a, također u četiri seta.<ref name=":7">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz returns to World No. 1 following US Open triumph |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-no-1-return-september-2025 |access-date=7 September 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Bila je to druga godina za redom da su njih dvojica međusobno podijelili Grand Slam naslove, svaki po dva. Iste su godine igrali i dva Masters 1000 finala – [[Internazionali BNL d'Italia|Rim]] i [[Cincinnati Open|Cincinnati]] – oba koja je dobio Alcaraz,<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner on Rome run: 'I am closer than expected' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rome-2025-final-reaction |access-date=18 May 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=Carlos Alcaraz claims first Cincinnati crown after Jannik Sinner retires |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-alcaraz-cincinnati-2025-final |access-date=19 August 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> dok je Sinner slavio u finalu [[ATP Finals]]a.<ref name="bbc.co.uk">{{Cite web |date=2025-11-16 |title=ATP Finals: Jannik Sinner beats Carlos Alcaraz to defend title in Turin |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c05147lz7g9o |access-date=2025-12-18 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Sinner je [[2026.]] godine pobijedio Alcaraza u finalu [[Monte Carlo Masters|Monte Carla]] u dva seta, osvojivši tako svoj prvi Masters 1000 na zemlji; ovom je pobjedom ponovo zasjeo na prvo mjesto. Komentatori su njihovo rivalstvo opisali kao "potencijalno definirajuće za cijelu jednu eru".<ref>{{cite web |last1=Klosok |first1=Aleks |title=Friendly rivals Jannik Sinner and Carlos Alcaraz look set to dominate men's tennis. Is it time to call them the 'Big Two?' |url=https://edition.cnn.com/2024/11/12/sport/jannik-sinner-carlos-alcaraz-atp-finals-spt-intl/index.html |website=CNN |access-date=6 September 2025 |language=en |date=12 November 2024}}</ref> {| class="wikitable" align="right" style="text-align:center; width: 15em;" !Kategorija !Alcaraz !Sinner |-style="background:#f3e6d7;" |[[Grand Slam]] |'''4''' |2 |-style="background:#ffffcc;" |[[ATP Finals]] |0 |'''1''' |-style="background:#e9e9e9;" |[[ATP Masters 1000 turniri|ATP 1000]] |'''5''' |2 |-style="background:#d4f1c5;" |[[ATP 500 turniri|ATP 500]] |1 |1 |- |[[ATP 250 turniri|ATP 250]] |0 |'''1''' |- |'''Ukupno'''<ref name="Sinner">{{cite web |title=Carlos Alcaraz vs Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/players/atp-head-2-head/carlos-alcaraz-vs-jannik-sinner/a0e2/s0ag |access-date=4 June 2024 |publisher=[[Association of Tennis Professionals]]}}</ref> |'''10''' |7 |} ;Pregled međusobnih mečeva {|class="sortable wikitable" style="font-size:90%;" !Br. !Godina !Turnir !Kategorija !Podloga !Faza !Pobjednik !class="unsortable"|Rezultat !Trajanje !class="unsortable"|Alcaraz !class="unsortable"|Sinner |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 1. |align=center| [[2021.]] |{{flagicon|FRA}} [[Rolex Paris Masters]] |ATP 1000 |Tvrda (d) |Drugo kolo |'''Alcaraz''' |{{tennis score|7|6|(1)|7|5|-}} |align=center| 2:08 |align=center| '''1''' |align=center| 0 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 2. |align=center| [[2022.]] |{{flagicon|UK}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |Grand Slam |Trava |Osmina finala |'''Sinner''' |{{tennis score|6|1|-|6|4|-|6|7|(8)|6|3|-}} |align=center| 3:35 |align=center| 1 |align=center| '''1''' |- |align=center| 3. |align=center| [[2022.]] |{{flagicon|HRV}} [[Croatia Open Umag]] |ATP 250 |Zemlja |Finale |'''Sinner''' |{{tennis score|6|7|(5)|6|1|-|6|1|-}} |align=center| 2:26 |align=center| 1 |align=center| '''2''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 4. |align=center| [[2022.]] |{{flagicon|SAD}} [[US Open]] |Grand Slam |Tvrda |Četvrtfinale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|6|3|-|6|7|(7)|6|7|(0)|7|5|-|6|3|-}} |align=center| 5:15 |align=center| '''2''' |align=center| 2 |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 5. |align=center| [[2023.]] |{{flagicon|SAD}} [[BNP Paribas Open|Indian Wells Open]] |ATP 1000 |Tvrda |Polufinale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|7|6|(4)|6|3|-}} |align=center| 1:52 |align=center| '''3''' |align=center| 2 |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 6. |align=center| [[2023.]] |{{flagicon|SAD}} [[Miami Open]] |ATP 1000 |Tvrda |Polufinale |'''Sinner''' |{{tennis score|6|7|(4)|6|4|-|6|2|-}} |align=center| 3:02 |align=center| 3 |align=center| '''3''' |-style="background:#d4f1c5;" |align=center| 7. |align=center| [[2023.]] |{{flagicon|KIN}} [[China Open]] |ATP 500 |Tvrda |Polufinale |'''Sinner''' |{{tennis score|7|6|(4)|6|1|-}} |align=center| 1:55 |align=center| 3 |align=center| '''4''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 8. |align=center| [[2024.]] |{{flagicon|SAD}} [[BNP Paribas Open|Indian Wells Open]] |ATP 1000 |Tvrda |Polufinale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|1|6|-|6|3|-|6|2|-}} |align=center| 2:05 |align=center| '''4''' |align=center| 4 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 9. |align=center| [[2024.]] |{{flagicon|FRA}} [[Roland-Garros]] |Grand Slam |Zemlja |Polufinale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|2|6|-|6|3|-|3|6|-|6|4|-|6|3|-}} |align=center| 4:09 |align=center| '''5''' |align=center| 4 |-style="background:#d4f1c5;" |align=center| 10. |align=center| [[2024.]] |{{flagicon|KIN}} [[China Open]] |ATP 500 |Tvrda |Finale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|6|7|(6)|6|4|-|7|6|(3)}} |align=center| 3:21 |align=center| '''6''' |align=center| 4 |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 11. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|ITA}} [[Internazionali BNL d'Italia]] |ATP 1000 |Zemlja |Finale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|7|6|(5)|6|1|-|}} |align=center| 1:43 |align=center| '''7''' |align=center| 4 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 12. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|FRA}} [[Roland-Garros]] |Grand Slam |Zemlja |[[Finale Roland-Garrosa 2025. – muški singlovi|Finale]] |'''Alcaraz''' |{{nowrap|4:6, 6:7{{sup|(4:7)}}, 6:4, 7:6{{sup|(7:3)}}, 7:6{{sup|(10:2)}}}} |align=center| '''5:29''' |align=center| '''8''' |align=center| 4 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 13. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|UK}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |Grand Slam |Trava |Finale |'''Sinner''' |{{tennis score|4|6|-|6|4|-|6|4|-|6|4|-}} |align=center| 3:04 |align=center| 8 |align=center| '''5''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 14. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|SAD}} [[Cincinnati Open]] |ATP 1000 |Tvrda |Finale |'''Alcaraz''' |{{nowrap|5:0 pred.}} |align=center| 0:23 |align=center| '''9''' |align=center| 5 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 15. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|SAD}} [[US Open]] |Grand Slam |Tvrda |Finale |'''Alcaraz''' |{{tennis score|6|2|-|3|6|-|6|1|-|6|4|-}} |align=center| 2:42 |align=center| '''10''' |align=center| 5 |-style="background:#ffc;" |align=center| 16. |align=center| [[2025.]] |{{flagicon|ITA}} [[ATP Finals]] |ATP Finals |Tvrda (d) |Finale |'''Sinner''' |{{tennis score|7|6|(4)|7|5|-}} |align=center| 2:15 |align=center| 10 |align=center| '''6''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 17. |align=center| [[2026.]] |{{flagicon|MNK}} [[Monte Carlo Masters]] |ATP 1000 |Zemlja |Finale |'''Sinner''' |{{tennis score|7|6|(5)|6|3|-}} |align=center| 2:15 |align=center| 10 |align=center| '''7''' |} === Alexander Zverev === Carlos Alcaraz i [[Alexander Zverev]] igrali su do sada 13 puta, pri čemu Alcaraz vodi 7:6 u međusobnim mečevima.<ref name="Zverev">{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/players/atp-head-2-head/carlos-alcaraz-vs-alexander-zverev/a0e2/z355 |title=Carlos Alcaraz VS Alexander Zverev {{!}} Head 2 Head |website=ATP Tour |access-date=15 March 2026 }}</ref> Alcaraz i Zverev prvi su se put sastali tijekom [[2021.]] godine, kada je Zverev u dva meča pregazio tada tinejdžera Alcaraza. Prvi značajni susret dogodio se u finalu [[Madrid Open]]u [[2022.]] godine, kada je Alcaraz pomeo branitelja naslova Zvereva u samo 64 minute.<ref>{{Cite news |date=2022-05-08 |title=Carlos Alcaraz beats Alexander Zverev to take Madrid Open title |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/61373763 |access-date=2026-03-25 |work=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nekoliko tjedana kasnije susreli su se u četvrfinalu [[Roland-Garros]]a, gdje je Zverev pobijedio u četiri seta.<ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=2022-05-31 |title=Zverev eases into second French Open semi-final with win against Alcaraz |url=https://www.theguardian.com/sport/2022/may/31/zverev-eases-into-second-french-open-semi-final-with-win-against-alcaraz |access-date=2026-03-25 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Značajne susrete imali su i u četvrtfinalu [[US Open]]a [[2023.]] (pobjeda Alcaraza) te u četvrtfinalu [[Australian Open]]a [[2024.]] (pobjeda Zvereva). Godine [[2024.]] susreli su se u finalu [[Roland-Garros]]a. Zverev je lovio svoj prvi Grand Slam naslov i imao je vodstvo od 2:1 u setovima, međutim Alcaraz je okrenuo meč i osvojio svoj prvi Grand Slam naslov u karijeri.<ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=2024-06-09 |title=Carlos Alcaraz outlasts Alex Zverev in five-set thriller to win French Open |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/jun/09/carlos-alcaraz-outlasts-alex-zverev-in-five-set-thriller-to-win-french-open |access-date=2026-03-12 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Taj je meč ostao zapamćen po kontroverznoj odluci glavnog suca da promijeni odluku linijskog suca o tome da je Alcarazov drugi servis bio ''out''; elektronička provjera kasnije je potvrdila da je linijski sudac bio u pravu, ali odluka glavnog suca ostala je nepromijenjena.<ref>{{Cite news |title=Zverev frustrated by line call after French Open final heartbreak |url=https://www.reuters.com/sports/tennis/zverev-frustrated-by-line-call-after-french-open-final-heartbreak-2024-06-09/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240610080003/https://www.reuters.com/sports/tennis/zverev-frustrated-by-line-call-after-french-open-final-heartbreak-2024-06-09/ |archive-date=2024-06-10 |access-date=2026-03-25 |work=Reuters |language=en-US |url-status=live }}</ref> Posebno je značajan meč bio i u polufinalu [[Australian Open]]a [[2026.]] godine, gdje je Alcaraz lagano poveo 2:0 u setovima, ali je upao u probleme zbog grčeva, što je Zverevu omogućilo povratak u meč. U petom setu je uspio vratiti ''break'' te je pobijedio nakon 5 sati i 27 minuta igre, što mu je omogućilo osvajanje prvog [[Australian Open]]a i kompletiranje karijernog Grand Slama.<ref>{{cite web|date=30 January 2026|title=Alcaraz downs Zverev in Melbourne marathon, reaches maiden Australian Open final|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-zverev-australian-open-2026-sf|access-date=30 January 2026|website=atptour.com|publisher=ATPTour}}</ref> {| class="wikitable" align="right" style="text-align:center; width: 15em;" !Kategorija !Alcaraz !Zverev |-style="background:#f3e6d7;" |[[Grand Slam]] |'''3''' |2 |-style="background:#ffffcc;" |[[ATP Finals]] |0 |'''2''' |-style="background:#e9e9e9;" |[[ATP Masters 1000 turniri|ATP 1000]] |'''4''' |0 |-style="background:#d4f1c5;" |[[ATP 500 turniri|ATP 500]] |0 |'''2''' |- |[[ATP 250 turniri|ATP 250]] |0 |0 |- |'''Ukupno'''<ref name="Zverev"/> |'''7''' |6 |} ;Pregled međusobnih mečeva {|class="sortable wikitable" style="font-size:90%;" !Br. !Godina !Turnir !Kategorija !Podloga !Faza !Pobjednik !class="unsortable"|Rezultat !Trajanje !class="unsortable"|Alcaraz !class="unsortable"|Zverev |-style="background:#d4f1c5;" |align=center| 1. |align=center| [[2021.]] | {{flagicon|MEX}} [[Abierto Mexicano de Tenis|Mexican Open]] | ATP 500 | Tvrda | Prvo kolo | '''Zverev''' |{{tennis score|6|3|-|6|1|-}} |align=center| 1:25 |align=center| 0 |align=center| '''1''' |-style="background:#d4f1c5;" |align=center| 2. |align=center| [[2021.]] | {{flagicon|AUT}} [[Erste Bank Open|Vienna Open]] | ATP 500 | Tvrda (d) | Polufinale | '''Zverev''' |{{tennis score|6|3|-|6|3|-}} |align=center| 1:09 |align=center| 0 |align=center| '''2''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 3. |align=center| [[2022.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid Open|Madrid Masters]] | ATP 1000 | Zemlja | Finale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|3|-|6|1|-}} |align=center| 1:04 |align=center| '''1''' |align=center| 2 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 4. |align=center| [[2022.]] | {{flagicon|FRA}} [[Roland-Garros]] | Grand Slam | Zemlja | Četvrtfinale | '''Zverev''' |{{tennis score|6|4|-|6|4|-|4|6|-|7|6|(7)}} |align=center| 3:18 |align=center| 1 |align=center| '''3''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 5. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid Open|Madrid Masters]] | ATP 1000 | Zemlja | Osmina finala | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|1|-|6|2|-}} |align=center| 1:23 |align=center| '''2''' |align=center| 3 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 6. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|SAD}} [[US Open]] | Grand Slam | Tvrda | Četvrtfinale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|3|-|6|2|-|6|4|-}} |align=center| 2:30 |align=center| '''3''' |align=center| 3 |-style="background:#ffffcc;" |align=center| 7. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|ITA}} [[ATP Finals]] | ATP Finals | Tvrda (d) | Grupna faza | '''Zverev''' |{{tennis score|6|7|(3)|6|3|-|6|4|-}} |align=center| 2:31 |align=center| 3 |align=center| '''4''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 8. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|AUS}} [[Australian Open]] | Grand Slam | Tvrda | Četvrtfinale | '''Zverev''' |{{tennis score|6|1|-|6|3|-|7|6|(2)|6|4|-}} |align=center| 3:05 |align=center| 3 |align=center| '''5''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 9. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|SAD}} [[BNP Paribas Open|Indian Wells Masters]] | ATP 1000 | Tvrda | Četvrtfinale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|3|-|6|1|-}} |align=center| 1:29 |align=center| '''4''' |align=center| 5 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 10. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|FRA}} [[Roland-Garros]] | Grand Slam | Zemlja | Finale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|3|-|2|6|-|5|7|-|6|1|-|6|2|-}} |align=center| 4:19 |align=center| '''5''' |align=center| 5 |-style="background:#ffffcc;" |align=center| 11. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|ITA}} [[ATP Finals]] | ATP Finals | Tvrda (d) | Grupna faza | '''Zverev''' |{{tennis score|7|6|(5)|6|4|-}} |align=center| 1:57 |align=center| 5 |align=center| '''6''' |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 12. |align=center| [[2025.]] | {{flagicon|SAD}} [[Cincinnati Open]] | ATP 1000 | Tvrda | Polufinale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|4|-|6|3|-}} |align=center| 1:46 |align=center| '''6''' |align=center| 6 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 13. |align=center| [[2026.]] | {{flagicon|AUS}} [[Australian Open]] | Grand Slam | Tvrda | Polufinale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|4|-|7|6|(5)|6|7|(3)|6|7|(4)|7|5|-}} |align=center| '''5:27''' |align=center| '''7''' |align=center| 6 |} === Novak Đoković === Carlos Alcaraz i [[Novak Đoković]] do sada su međusobno igrali 10 puta; iako je među njima čak 16 godina razlike, njihovo je rivalstvo i dalje kompetitivno te je ukupni omjer 5:5.<ref name="ND">{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/players/atp-head-2-head/carlos-alcaraz-vs-novak-djokovic/a0e2/d643 |title=Carlos Alcaraz VS Novak Djokovic {{!}} Head 2 Head |website=ATP Tour |access-date=16 November 2025 }}</ref> Devet od tih deset mečeva bilo je u polufinalima ili finalima "velikih" turnira, odnosno Grand Slamova (sva četiri), dva Masters 1000 turnira, ATP Finals i Olimpijske igre. Njihov prvi susret bio je na [[Madrid Masters|Madrid Openu]] [[2022.]] godine, gdje je Alcaraz slavio u tie-breaku odlučujućeg seta u polufinalu, postavši tako jedini igrač u historiji koji je dobio Đokovića i Nadala jednog za drugim na zemljanoj podlozi. Iako su cijelo vrijeme bili u utrci za prvo mjesto, nisu se ponovo susreli više od godinu dana. Njihov sljedeći susret uslijedio je u polufinalu [[Roland-Garros]]a [[2023.]] godine, u dugo očekivanom meču koji je dobio veliku medijsku promociju.<ref name="SiDjokovicSemi">{{Cite magazine |last=Wertheim |first=Jon |author-link=Jon Wertheim |date=7 June 2023 |title=Novak Djokovic, Carlos Alcaraz Face Off in Generation-Defining French Open Semifinal |url=https://www.si.com/tennis/2023/06/07/novak-djokovic-carlos-alcaraz-face-off-generation-defining-french-open-semifinal |access-date=1 June 2024 |magazine=Sports Illustrated |language=en-us |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023057/https://www.si.com/tennis/2023/06/07/novak-djokovic-carlos-alcaraz-face-off-generation-defining-french-open-semifinal |url-status=live}}</ref><ref name="GuardianDjokovicSemi">{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=8 June 2023 |title=Djokovic and Alcaraz ready to serve up French Open feast for the ages |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/08/tennis-french-open-carlos-alcaraz-novak-djokovic-preview |access-date=9 March 2025 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kapetanakis |first=Arthur |date=8 June 2023 |title=SF Preview: Carlos Alcaraz vs. Novak Djokovic In Clash For The Ages |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-djokovic-roland-garros-2023-sf-preview |access-date=1 June 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=25 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230925094747/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-djokovic-roland-garros-2023-sf-preview |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Cambers |first=Simon |date=8 June 2023 |title=Alcaraz v Djokovic: Where the match can be won |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/rg2023-semi-final-preview-alcaraz-djokovic-tactical-breakdown |access-date=2 June 2024 |website=www.rolandgarros.com |language=en-us |archive-date=2 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602182743/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/rg2023-semi-final-preview-alcaraz-djokovic-tactical-breakdown |url-status=live}}</ref> Đoković je slavio u četiri seta, međutim meč je postao izrazito jednosmjeran nakon što je Alcaraz u trećem setu dobio grčeve po cijelom tijelu te je jedva odigrao meč do kraja.<ref name="CrampVsDjokovic">{{cite web |date=9 June 2023 |title=Djokovic beats cramping Alcaraz, into French final |url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/37826198/novak-djokovic-beats-carlos-alcaraz-reaches-french-open-final |access-date=23 August 2023 |website=ESPN.com}}</ref> Novi okršaj uslijedio je nekoliko tjedana kasnije u finalu [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]], gdje je Alcaraz slavio u pet setova u epskom meču koji je trajao 4 sata i 42 minute.<ref name="NYTimesWimbledon">{{Cite news |last=Futterman |first=Matthew |date=16 July 2023 |title=Alcaraz Wins Wimbledon in a Thrilling Comeback Against Djokovic |url=https://www.nytimes.com/2023/07/16/sports/tennis/wimbledon-carlos-alcaraz-novak-djokovic.html |access-date=9 March 2025 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> Mjesec dana kasnije susreli su se u finalu [[Cincinnati Open]]a, gdje je Đoković tijesno pobijedio u tri seta i to nakon što je spasio meč loptu. Meč je trajao 3 sata i 49 minuta te je postao najduže finale nekog [[ATP Tour|ATP turnira]] igrano u tri seta, najduži meč u historiji turnira te je odmah opisan kao jedan od najboljih mečeva ikada.<ref>{{cite web |last= |first= |date=21 August 2023 |title=Djokovic outlasts Alcaraz to win instant-classic final in Cincinnati |url=https://www.thescore.com/atp/news/2696096 |access-date=23 August 2023 |website=theScore.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Malinowski |first=Scoop |date=21 August 2023 |title=Djokovic and Carlos Produce the Highest Level of Tennis Ever Witnessed In Cincy – Tennis-Prose.com |url=https://www.tennis-prose.com/articles/djokovic-and-carlos-produce-the-highest-level-of-tennis-ever-witnessed-in-cincy/ |access-date=2 February 2024 |language=en-US |archive-date=19 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719023607/https://www.tennis-prose.com/articles/djokovic-and-carlos-produce-the-highest-level-of-tennis-ever-witnessed-in-cincy/ |url-status=live}}</ref> Na kraju godine susreli su se na [[ATP Finals]]ima, gdje je Đoković pobijedio u dva seta.<ref>{{Cite news |date=18 November 2023 |title=ATP Finals results 2023: Novak Djokovic beats Carlos Alcaraz to set up Jannik Sinner final |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/67461418 |access-date=5 February 2025 |work=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Godine [[2024.]] odigrali su dva važna meča. Alcaraz je s laganih 3:0 u setovima pobijedio Đokovića u reprizi finala [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] i tako obranio naslov. Tri tjedna kasnije, Đoković je pobijedio Alcaraza u finalnom meču na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u. Đoković je pobijedio u dva tie-breaka u meču u kojem nijedan tenisač nije ispustio vlastiti servis.<ref>{{Cite web |title=Novak Djokovic defeats Carlos Alcaraz for first Olympic gold medal |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-alcaraz-paris-olympics-2024-gold-medal-match |access-date=16 December 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Historičar sporta [[Steve Flink]] opisao je ovaj meč "najboljim mečom u dva seta koji sam ikada gledao".<ref>{{Cite web |last=manfred |date=4 August 2024 |title="The Best Two-Set Match I Have Ever Seen" – Steve Flink On Novak Djokovic – Carlos Alcaraz Olympic Final |url=https://worldtennismagazine.com/archives/23630 |access-date=15 December 2024 |website=World Tennis Magazine |language=en-US}}</ref> Portal ''[[Tennis.com]]'' ga je proglasio najboljim mečom [[2024.]] godine.<ref>{{Cite web |last=Tignor |first=Steve |date=20 December 2024 |title=TENNIS.com's 2024 ATP Match of the Year: Novak Djokovic conquers Carlos Alcaraz at the Olympics, and finally wins gold |url=https://www.tennis.com/news/articles/2024-tennis-atp-match-of-the-year-novak-djokovic-carlos-alcaraz-olympics-paris |access-date=30 August 2025 |website=Tennis.com}}</ref> Sljedeće su godine također igrali dva meča. Đoković je slavio na [[Australian Open]]u i tako nastavio svoju seriju pobjeda protiv Alcaraza na tvrdoj podlozi,<ref name=":5">{{Cite web |last=Jurejko |first=Jonathan |date=21 January 2025 |title=Djokovic overcomes injury to stun Alcaraz in Melbourne |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/cvg8nz90xkjo |website=BBC Sport}}</ref> koja je završena kasnije te godine na [[US Open]]u, gdje je Alcaraz prvi put pobijedio Đokovića na toj podlozi.<ref>{{Cite news |last1=Futterman |first1=Matthew |last2=Eccleshare |first2=Charlie |date=5 September 2025 |title=Carlos Alcaraz overpowers Novak Djokovic to reach U.S. Open final |url=https://www.nytimes.com/athletic/6601703/2025/09/05/carlos-alcaraz-novak-djokovic-us-open-result-analysis/ |access-date=5 September 2025 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> Ulaznice za taj meč bile su najskuplje u historiji US Opena.<ref>{{Cite web |last=SAM |date=4 September 2025 |title=US Open ticket prices soar to unprecedented level: How much does it cost to watch Carlos Alcaraz vs Novak Djokovic? |url=https://www.marca.com/en/tennis/us-open/2025/09/04/68b9f44146163fdd7c8b4581.html |access-date=6 September 2025 |website=MARCA |language=en}}</ref> U finalu [[Australian Open]]a [[2026.]] godine, Alcaraz je lagano pobijedio 3:1 u setovima i tako kompletirao karijerni Grand Slam.<ref>{{cite web|title=Alcaraz dents Djokovic's Melbourne final perfection, wins first Australian Open title|url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-djokovic-australian-open-2026-final|website=ATPTour|date=1 February 2026|access-date=1 February 2026}}</ref> Uz [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinku]], Alcaraz je jedini tenisač u historiji koji ima stopostotni uspjeh protiv Đokovića u finalima Grand Slamova. {| class="wikitable" align="right" style="text-align:center; width: 15em;" !Kategorija !Alcaraz !Đoković |-style="background:#f3e6d7;" |[[Grand Slam]] |'''4''' |2 |-style="background:#ffffcc;" |[[ATP Finals]] |0 |'''1''' |-style="background:#e9e9e9;" |[[ATP Masters 1000 turniri|ATP 1000]] |1 |1 |-style="background:#d4f1c5;" |[[ATP 500 turniri|ATP 500]] |0 |0 |- |[[ATP 250 turniri|ATP 250]] |0 |0 |- style="background:#FFEA5C;" |{{nowrap|[[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} |0 |'''1''' |- |'''Ukupno'''<ref name="ND"/> |5 |5 |} ;Pregled međusobnih mečeva {|class="sortable wikitable" style="font-size:90%;" !Br. !Godina !Turnir !Kategorija !Podloga !Faza !Pobjednik !class="unsortable"|Rezultat !Trajanje !class="unsortable"|Alcaraz !class="unsortable"|Đoković |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 1. |align=center| [[2022.]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid Masters|Madrid Open]] | ATP 1000 | Zemlja | Finale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|7|(5)|7|5|-|7|6|(5)}} |align=center| 3:36 |align=center| '''1''' |align=center| 0 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 2. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|FRA}} [[Roland-Garros]] | Grand Slam | Zemlja | Polufinale | '''Đoković''' |{{tennis score|6|3|-|5|7|-|6|1|-|6|1|-}} |align=center| 3:23 |align=center| 1 |align=center| '''1''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 3. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|UK}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] | Grand Slam | Trava | Finale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|1|6|-|7|6|(6)|6|1|-|3|6|-|6|4|-}} |align=center| '''4:42''' |align=center| '''2''' |align=center| 1 |-style="background:#e9e9e9;" |align=center| 4. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|SAD}} [[Cincinnati Open]] | ATP 1000 | Tvrda | Finale | '''Đoković''' |{{tennis score|5|7|-|7|6|(7)|7|6|(4)}} |align=center| 3:49 |align=center| 2 |align=center| '''2''' |-style="background:#ffffcc;" |align=center| 5. |align=center| [[2023.]] | {{flagicon|ITA}} [[ATP Finals]] | ATP Finals | Tvrda (d) | Polufinale | '''Đoković''' |{{tennis score|6|3|-|6|2|-}} |align=center| 1:28 |align=center| 2 |align=center| '''3''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 6. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|UK}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] | Grand Slam | Trava | Finiale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|2|-|6|2|-|7|6|(4)}} |align=center| 2:27 |align=center| '''3''' |align=center| 3 |-style="background:#FFEA5C;" |align=center| 7. |align=center| [[2024.]] | {{flagicon|FRA}} [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] | Olimpijske igre | Zemlja | Finale | '''Đoković''' |{{tennis score|7|6|(3)|7|6|(2)}} |align=center| 2:50 |align=center| 3 |align=center| '''4''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 8. |align=center| [[2025.]] | {{flagicon|AUS}} [[Australian Open]] | Grand Slam | Tvrda | Četvrtfinale | '''Đoković''' |{{tennis score|4|6|-|6|4|-|6|3|-|6|4|-}} |align=center| 3:37 |align=center| 3 |align=center| '''5''' |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 9. |align=center| [[2025.]] | {{flagicon|SAD}} [[US Open]] | Grand Slam | Tvrda | Polufinale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|6|4|-|7|6|(4)|6|2|-}} |align=center| 2:23 |align=center| '''4''' |align=center| 5 |-style="background:#f3e6d7;" |align=center| 10. |align=center| [[2026.]] | {{flagicon|AUS}} [[Australian Open]] | Grand Slam | Tvrda | Finale | '''Alcaraz''' |{{tennis score|2|6|-|6|2|-|6|3|-|7|5|-}} |align=center| 3:02 |align=center| '''5''' |align=center| 5 |} == Stil igre == [[File:Carlos Alcaraz Argentina Open 2024.jpg|thumb|left|220px|Carlos Alcaraz tijekom [[Argentina Open]]a [[2022.]] godine.]] Carlos Alcaraz je ''all-round'' igrač, odnosno igrač koji je podjednako vješt u svim stilovima igre, ali primarno koristi napadački stil s osnovne crte. Poznat je po sjajnom pokrivanju terena te defenzivnim sposobnostima, koje često koristi kako bi defenzivnu situaciju pretvorio u priliku za napad tijekom izmjena udaraca. Forhend se smatra njegovim najjačim oružjem, a podjednako dobro udara i direktne udarce i udarce s puno spina. Bekend mu je dvoručni i udara izravnije. Zbog svog napadačkog stila, Alcaraz tijekom meča nerijetko ima i visok broj ''winnera'' i neprisiljenih pogrešaka, posebice forhendom. Za svoju visinu ima atipično snažan prvi servis; uglavnom servira brzinom od oko 185 do 190 km/h, a znao je pogoditi i servis od 217 km/h, s tim da mu je preciznost na razini prosjeka.<ref>{{Cite web |title=How Alcaraz's Scintillating Serve Toppled Djokovic's Return In The Wimbledon Final &#124; |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-djokovic-wimbledon-2023-final-brain-game |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230818230616/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-djokovic-wimbledon-2023-final-brain-game |archive-date=18 August 2023 |access-date=18 August 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz: The story behind his new & improved serve |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-serve-feature-wimbledon-2024 |access-date=27 July 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Pri drugom servisu, uglavnom dodaje topspin kako bi loptica dobila veći odskok i tako prisilila protivnika na slabiji ''return''; ovi servisi uglavnom dosežu brzone od 150 do 170 km/h.<ref>{{Cite web |title=CARLOS ALCARAZ VS. ALEX DE MINAUR &#124; LONDON 2023 |url=https://www.atptour.com/en/scores/stats-centre/live/2022/403/MS001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230704205433/https://www.atptour.com/en/scores/stats-centre/live/2022/403/MS001 |archive-date=4 July 2023 |access-date=4 July 2023}}</ref> Zbog slabije preciznosti, servis se nerijetko opisuje kao relativno slaba točka u Alcarazovoj igri.<ref>{{Cite web |date=11 January 2025 |title=Alcaraz says new serve still a work in progress as he targets Career Grand Slam |url=https://www.tennismajors.com/australian-open-news/alcaraz-says-new-serve-still-a-work-in-progress-as-he-targets-career-grand-slam-803085.html |access-date=5 February 2025 |website=Tennis Majors |language=en-US}}</ref> Međutim, na primanju se smatra jednim od najboljih, posebice kada je u pitanju protivnikov prvi servis; tijekom [[2024.]] godine, Alcaraz je osvojio gotovo trećinu protivničkih servis gemova.<ref>{{Cite web |title=Leaderboard &#124; ATP Tour |url=https://www.atptour.com/en/stats/leaderboard?boardType=return&timeFrame=52week&surface=all&versusRank=all&formerNo1=false |access-date=5 February 2025 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Alcaraz ima i impresivnu igru na mreži, pri čemu podsjednako dobro igra i ''drop'' i ''drive'' voleje, a nerijetko u odlučujućim trenucima koristi servis-volej kombinaciju.<ref>{{Cite web |date=14 January 2023 |title='Carlos Alcaraz can serve and volley at...', says former ATP ace |url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Carlos_Alcaraz/126770/-carlos-alcaraz-can-serve-and-volley-at-says-former-atp-ace/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230704205432/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Carlos_Alcaraz/126770/-carlos-alcaraz-can-serve-and-volley-at-says-former-atp-ace/ |archive-date=4 July 2023 |access-date=4 July 2023}}</ref> Njegov ''drop shot'', koji jako vješto skriva, ključ je njegove igre; agresivnim udarcima duboko na osnovnu crtu prisiljava protivnike da se povuku, nakon čega više ne mogu stići skraćenu loptu. Njegova preferencija prema forhend ''drop shotovima'' u odnosu na bekend varijantu opisana je kao neobična.<ref>{{Cite web |title=What Shot Has Carlos Alcaraz Popularised? |url=https://www.atptour.com/en/news/forehand-drop-shot-success-alcaraz-2023 |access-date=25 October 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Alcaraz je hvaljen i zbog svoje kreativnosti na terenu.<ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=27 March 2023 |title=Carlos Alcaraz is the most exciting player in men's tennis and he will only get better |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/mar/27/carlos-alcaraz-is-the-best-in-the-world-and-he-is-only-going-to-get-better |access-date=25 October 2024 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite news |last=Carayol |first=Tumaini |date=10 June 2024 |title=Carlos Alcaraz is already remarkable but has plenty of improvement still to come |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/jun/10/tennis-french-open-carlos-alcaraz |access-date=25 October 2024 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Njegove fizičke i atletske vještine također su hvaljene. Zbog svoje brzine i kretanja često je uspoređivan s [[Rafael Nadal|Rafaelom Nadalom]]; njegove sposobnosti pokrivanja terena i kretanje u obrambenim situacijama uspoređivane su s onima [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]; konačno, njegov dodir uspoređivan je s onim [[Roger Federer|Rogera Federera]].<ref>{{Cite web |last1=Rouquette |first1=Cédric |last2=Bourrières |first2=Rémi |last3=Cambers |first3=Simon |date=17 October 2022 |title=From Carlitos to Alcaraz, Episode 3: Attack, defence, power, touch – Alcaraz the pioneer of "total tennis" |url=https://www.tennismajors.com/atp/how-carlitos-became-alcaraz-episode-3-attack-defence-power-touch-alcaraz-the-pioneer-of-total-tennis-629786.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125005151/https://www.tennismajors.com/atp/how-carlitos-became-alcaraz-episode-3-attack-defence-power-touch-alcaraz-the-pioneer-of-total-tennis-629786.html |archive-date=25 January 2024 |access-date=25 January 2024 |website=Tennis Majors |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Davidov |first=Liya |date=13 July 2023 |title=TECH Talk: If the Big 3 had a baby, his name would be Carlos Alcaraz |url=https://www.tennis.com/baseline/articles/tech-talk-big-3-came-together-baby-name-carlos-alcaraz-federer-nadal-djokovic |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125005151/https://www.tennis.com/baseline/articles/tech-talk-big-3-came-together-baby-name-carlos-alcaraz-federer-nadal-djokovic |archive-date=25 January 2024 |access-date=25 January 2024 |website=Tennis.com |language=en}}</ref> Đoković je jednom prilikom rekao da Alcaraz posjeduje "najbolje od svih triju svjetova".<ref>{{Cite news |title=Wimbledon: Novak Djokovic praises 'complete' champion Carlos Alcaraz as blend of Roger Federer, Rafael Nadal and himself after epic final |url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12922029/wimbledon-novak-djokovic-praises-complete-champion-carlos-alcaraz-as-blend-of-roger-federer-rafael-nadal-and-himself-after-epic-final |archive-url=https://web.archive.org/web/20240723081913/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/12922029/wimbledon-novak-djokovic-praises-complete-champion-carlos-alcaraz-as-blend-of-roger-federer-rafael-nadal-and-himself-after-epic-final |archive-date=23 July 2024 |access-date=14 January 2025 |work=Sky Sports |language=en-GB |url-status=live}}</ref> Također je poznat i po dobroj kondiciji; Alcaraz češće gubi kraće mečeve, dok u mečevima na pet setova ima omjer od 15:1 u pobjedana, čime drži rekord s 93.75% uspješnosti. Međutim, Alcaraz je često kritiziran zbog nedostatka konzistentnosti tijekom sezone,<ref>{{Cite web |title=Wilander's honest diagnosis of Alcaraz's problem: "He is going to be quite inconsistent" |url=https://www.puntodebreak.com/en/2025/04/01/wilanders-honest-diagnosis-of-alcarazs-problem-he-is-going-to-be-quite-inconsistent |access-date=26 April 2025 |website=Puntodebreak.com |language=en}}</ref> pri čemu bi najčešće drastično padao u posljednjim mjesecima nakon završetka Grand Slamova. Sam Alcaraz je rekao da mu je nemoguće igrati dobro ako ne uživa na terenu.<ref>{{Cite web |last=Ciriza |first=Alejandro |date=26 April 2023 |title=Carlos Alcaraz, the last great virtuoso of tennis |url=https://english.elpais.com/sports/2023-04-26/carlos-alcaraz-the-last-great-virtuoso-of-tennis.html |access-date=26 April 2025 |website=EL PAÍS English |language=en-us}}</ref> == Treneri i stožer == [[File:Damir Džumhur vs Carlos Alcaraz, 2025 Roland Garros, 2025-05-30 (1115) (Juan Carlos Ferrero).jpg|thumb|right|220px|Bivši svjetski broj 1 i osvajač [[Roland-Garros]]a, [[Juan Carlos Ferrero]] bio je Alcarazov trener od njegove 15. godine do kraja [[2025.]] godine. Njihov profesionalni razlaz šokirao je teniski svijet.]] Alcaraza su dok je bio dječak trenirali Kiko Navarro i Carlos Santos.<ref name="ChildhoodCoach">{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |date=27 May 2023 |title='This boy was born to be No 1': the making of Carlos Alcaraz |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/may/26/born-to-be-no-1-tennis-the-making-of-carlos-alcaraz |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601065251/https://www.theguardian.com/sport/2023/may/26/born-to-be-no-1-tennis-the-making-of-carlos-alcaraz |archive-date=1 June 2023 |access-date=7 November 2023 |website=[[The Guardian]]}}</ref> U rujnu [[2018.]] godine, tada petnaestogidšnji Alcaraz preselio se u [[Villena|Villenu]] kako bi trenirao u [[Teniska akademija Ferrero|Teniskoj akademiji Ferrero]] pod vodstvom [[Juan Carlos Ferrero|Juana Carlosa Ferrera]], koji je postao njegov osobni trener.<ref name=":2">{{cite web |date=7 August 2018 |title=Juan Carlos Ferrero será el nuevo coach de Carlos Alcaraz |url=https://www.equelite.com/jcferrerero-nuevo-coach-carlos-alcaraz/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220626171617/https://www.equelite.com/jcferrerero-nuevo-coach-carlos-alcaraz/ |archive-date=26 June 2022 |access-date=11 May 2022 |website=Equelite JC Ferrero Sport Academy |language=es}}</ref> Ferrero je odbio nekoliko ponuda vrhunskih profesionalnih igrača kako bi mogao raditi s Alcarazom.<ref>{{Cite web |date=2 July 2019 |title=Ferrero enjoying life as coach of rising star Alcaraz |url=https://www.itftennis.com/en/news-and-media/articles/ferrero-enjoying-life-as-coach-of-rising-star-alcaraz/ |access-date=11 December 2024 |website=www.itftennis.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Cascales: "La clave es que Alcaraz no pierda la ambición" |url=https://www.puntodebreak.com/2024/11/14/cascales-clave-alcaraz-no-pierda-ambicion |access-date=11 December 2024 |website=Puntodebreak.com |language=es}}</ref> Njihova je suradnja naširoko hvaljena, a Ferrero je [[2022.]] i [[2025.]] godine dobio [[ATP nagrade|ATP-ovu nagradu za trenera godine]]. Međutim, u prosincu [[2025.]] godine, Alcaraz je iznenada objavio prekida suradnju s Ferrerom nakon sedam godina, što je izazvalo šok u teniskom svijetu.<ref>{{cite web |date=17 December 2025 |title=Alcaraz splits with Ferrero, who says 'I wish I could have continued' |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-ferrero-split-december-2025 |access-date=17 December 2025 |website=atptour.com |publisher=Association of Tennis Professionals}}</ref> U prosincu [[2024.]] godine objavljeno je kako će se [[Samuel López (teniski trener)|Samuel López]], bivši član Ferrerovog stručnog stožera, pridružiti timu i biti drugi trener uz Ferrera.<ref>{{Cite web |date=4 December 2024 |title=Alcaraz adds Samuel Lopez to his coaching team |url=https://www.tennismajors.com/atp/alcaraz-adds-samuel-lopez-to-his-coaching-team-798371.html |access-date=15 December 2024 |website=Tennis Majors |language=en-US}}</ref> Prekidom suradnje s Ferrerom, López je u siječnju [[2026.]] godine postao Alcarazov jedini trener.<ref name="Jurejko">{{Cite web |last=Jurejko |first=Jonathan |date=2025-12-17 |title=Carlos Alcaraz splits with coach Juan Carlos Ferrero after long partnership |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/c0mpj8427pzo |access-date=2025-12-18 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Alcaraz je od svog debija na ATP Touru uglavnom imao nepromijenjen stručni stožer. Članovi stožera su kondicijski trener Alberto Lledó, fizioterapeut Juanjo Moreno, doktor Juanjo López i agent Albert Molina. Brat Álvaro bio mu je dugogodišnji sparing partner, a od [[2026.]] godine mu je i pomoćni trener.<ref>{{Cite web |title=This is how Carlos Alcaraz's team looks ahead to 2025 |url=https://www.puntodebreak.com/en/2024/12/13/this-is-how-carlos-alcarazs-team-looks-ahead-to-2025 |access-date=26 April 2025 |website=Puntodebreak.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Carlos Alcaraz reveals why brother Alvaro will 'take on more prominence' in his team|url=https://www.tennis365.com/tennis-news/carlos-alcaraz-reveals-brother-will-take-on-more-prominence-as-new-team-role-emerges|website=Tennis365|date=2026-01-23|access-date=2026-02-01|language=en|first=Oli Dickson|last=Jefford}}</ref> Tijekom [[2025.]] godine, prijatelj iz djetinjstva Fran Rubio pridružio se njegovom timu kao drugi fizioterapeut.<ref>{{Cite web |last=Jacobs |first=Shahida |date=5 February 2025 |title=Carlos Alcaraz adds close friend and trusted figure to his team |url=https://www.tennis365.com/tennis-news/carlos-alcaraz-adds-close-friend-and-trusted-figure-to-his-coaching-team |access-date=26 April 2025 |website=Tennis365 |language=en}}</ref> Alcaraz radi i sa sportskom psihologicom Isabel Balaguer.<ref>{{Cite news |last=Briggs |first=Simon |date=15 July 2023 |title=Carlos Alcaraz sees psychologist in bid to beat Novak Djokovic on Centre Court |url=https://www.telegraph.co.uk/tennis/2023/07/15/carlos-alcaraz-psychologist-novak-djokovic-wimbledon-final/ |access-date=22 August 2025 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> == Statistike == {{Main|Statistike i rekordi Carlosa Alcaraza}} Ovdje se nalazi skraćeni pregled osnovnih statističkih podataka karijere Carlosa Alcaraza, a preuzeti su sa službenih stranica [[ATP Tour]]a<ref>{{cite web |url=http://www.atptour.com/ |title=ATP Tour |accessdate=13 July 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.atpworldtour.com/Reliability-Zone/Reliability-Overall-Current-List.aspx |title=FedEx ATP Reliability Index |publisher=Association of Tennis Professionals |accessdate=18 April 2011}}</ref> i [[ITF]]-a. {{Statistike legenda}} {|class="wikitable nowrap" style=text-align:center;font-size:95% !Turnir ![[2020.]] ![[2021.]] ![[2022.]] ![[2023.]] ![[2024.]] ![[2025.]] ![[2026.]] !Omjer !Pob.–Por. !%Pob. |- |colspan="11" align="left" |'''[[Grand Slam]]''' |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |O |style=background:#afeeee|2K |style=background:#afeeee|3K |O |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:lime|'''P''' |style=background:#efefef|1 / 5 |style=background:#efefef|18–4 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=18|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland-Garros]] |style=background:#ecf2ff|Q1 |style=background:#afeeee|3K |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:yellow|PF |style=background:lime|'''P''' |style=background:lime|'''P''' |O |style=background:#efefef|2 / 5 |style=background:#efefef|25–3 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=25|lost=3|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |style=color:#767676|NO |style=background:#afeeee|2K |style=background:#afeeee|4K |style=background:lime|'''P''' |style=background:lime|'''P''' |style=background:thistle|F | |style=background:#efefef|2 / 5 |style=background:#efefef|24–3 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=24|lost=3|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |O |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:lime|'''P''' |style=background:yellow|PF |style=background:#afeeee|2K |style=background:lime|'''P''' | |style=background:#efefef|2 / 5 |style=background:#efefef|24–3 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=24|lost=3|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pobjeda–poraza |0–0 |8–4 |16–3 |17–2 |19–2 |24–2 |7–0 |7 / 20 |91–13 |{{tennis win percentage|won=91|lost=13|integer=yes}} |- | colspan="11" align="left" |'''[[ATP Finals]]''' |- |bgcolor=efefef align=left|[[ATP Finals]] |colspan=2 style=color:#767676|DNQ |O{{Efn|Kvalificirao se, ali nije sudjelovao zbog ozljede.}} |style=background:yellow|PF |style=background:#afeeee|GF |style=background:thistle|F | |style=background:#efefef|0 / 3 |style=background:#efefef|7–5 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=7|lost=5|integer=yes}} |- | colspan="17" align="left" |'''Reprezentativni nastupi''' |- |align=left bgcolor=efefef|[[Tenis na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]{{efn|name=SummerOlympics|[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre 2020.]] odgođene su i održane [[2021.]] godine zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].}} |style=color:#767676|NO |A |colspan=2 style=color:#767676|Nisu održane |style=background:silver|S |colspan=2 style=color:#767676|NO |style=background:#efefef|0 / 1 |style=background:#efefef|5–1 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=5|lost=1|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Davis Cup]] |style=color:#767676|NO |O |style=background:#ffebcd|ČF |O |style=background:#ffebcd|ČF |O | |style=background:#efefef|0 / 2 |style=background:#efefef|5–1 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=5|lost=1|integer=yes}} |- |colspan="11" align="left" |'''[[ATP Masters 1000 turniri|ATP 1000 turniri]]''' |- |align=left bgcolor=efefef|[[Indian Wells Open]] |style=color:#767676|NO |style=background:#afeeee|2K |style=background:yellow|PF |style=background:lime|'''P''' |style=background:lime|'''P''' |style=background:yellow|PF |style=background:yellow|PF |style=background:#efefef|2 / 6 |style=background:#efefef|24–4 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=24|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Miami Open]] |style=color:#767676|NO |style=background:#afeeee|1K |style=background:lime|'''P''' |style=background:yellow|PF |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:#afeeee|2K |style=background:#afeeee|3K |style=background:#efefef|1 / 6 |style=background:#efefef|14–5 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=14|lost=5|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Monte-Carlo Masters]] |style=color:#767676|NO |O |style=background:#afeeee|2K |O |O |style=background:lime|'''P''' |style=background:thistle|F |style=background:#efefef|1 / 3 |style=background:#efefef|9–2 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=9|lost=2|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Madrid Open]] |style=color:#767676|NO |style=background:#afeeee|2K |style=background:lime|'''P''' |style=background:lime|'''P''' |style=background:#ffebcd|ČF |O |O |style=background:#efefef|2 / 4 |style=background:#efefef|15–2 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=15|lost=2|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Italian Open]] |O |O |O |style=background:#afeeee|3K |O |style=background:lime|'''P''' |O |style=background:#efefef|1 / 2 |style=background:#efefef|7–1 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=7|lost=1|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Canadian Open]] |style=color:#767676|NO |O |style=background:#afeeee|2K |style=background:#ffebcd|ČF |O |O | |style=background:#efefef|0 / 2 |style=background:#efefef|2–2 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=2|lost=2|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Cincinnati Open]] |O |style=background:#afeeee|1K |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:thistle|F |style=background:#afeeee|2K |style=background:lime|'''P''' | |style=background:#efefef|1 / 5 |style=background:#efefef|12–4 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=12|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Shanghai Masters]] |colspan=3 style=color:#767676|NO |style=background:#afeeee|4K |style=background:#ffebcd|ČF |O | |style=background:#efefef|0 / 2 |style=background:#efefef|5–2 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=5|lost=2|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Paris Masters]] |O |style=background:#afeeee|3K |style=background:#ffebcd|ČF |style=background:#afeeee|2K |style=background:#afeeee|3K |style=background:#afeeee|2K | |style=background:#efefef|0 / 5 |style=background:#efefef|5–5 |style=background:#efefef|{{tennis win percentage|won=5|lost=5|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pobjeda–poraza |0–0 |3–5 |19–5 |25–6 |16–5 |21–3 |5–2 |8 / 34 |89–26 |{{tennis win percentage|won=89|lost=26|integer=yes}} |- | colspan="11" style="text-align:left" |'''Statistika karijere''' |-style=font-weight:bold;background:#efefef | ||2020.||2021.||2022.||2023.||2024.||2025.||2026.|| colspan="3" |Karijera |-style=background:#efefef |align=left|'''Turniri''' |1 |19 |17 |17 |16 |16 |4 |colspan=3|'''Ukupno u karijeri: 90''' |-style=font-weight:bold;background:#efefef |style=text-align:left|Naslovi |0 |1 |5 |6 |4 |8 |2 |colspan=3|Ukupno u karijeri: 26 |-style=font-weight:bold;background:#efefef |style=text-align:left|Finala |0 |1 |7 |8 |5 |11 |2 |colspan=3|Ukupno u karijeri: 34 |-style=background:#efefef |align=left|Tvrda podloga pobjeda–poraza |0–0 |20–10 |27–8 |28–9 |29–8 |38–7 |17–2 |11 / 52 |159–44 |{{tennis win percentage|won=159|lost=44|integer=yes}} |-style=background:#efefef |align=left|Zemljana podloga pobjeda–poraza |1–1 |11–6 |27–4 |25–3 |17–4 |22–1 |0–0 |11 / 30 |103–19 |{{tennis win percentage|won=103|lost=19|integer=yes}} |-style=background:#efefef |align=left|Travnata podloga pobjeda–poraza |0–0 |1–1 |3–1 |12–0 |8–1 |11–1 |0–0 |4 / 8 |35–4 |{{tennis win percentage|won=35|lost=4|integer=yes}} |-style=font-weight:bold;background:#efefef |align=left|Ukupno pobjeda–poraza |1–1 |32–17 |57–13 |65–12 |54–13 |71–9 |17–2 |26 / 90 |297–67 |{{tennis win percentage|won=297|lost=67|integer=yes}} |-style=font-weight:bold;background:#efefef |align=left|Postotak pobjeda |{{tennis win percentage|won=1|lost=1|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=32|lost=17|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=57|lost=13|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=65|lost=12|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=54|lost=13|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=71|lost=9|integer=yes}} |{{tennis win percentage|won=17|lost=2|integer=yes}} |colspan=3|Ukupno u karijeri: {{tennis win percentage|won=297|lost=67|integer=yes}} |-style=background:#efefef |style=text-align:left|'''Ranking na kraju godine'''{{Efn|Ranking 2019. godine: 492.}} |141. |32. |style=background:lime|'''1.''' |style=background:thistle|2. |style=background:#99ccff|3. |style=background:lime|'''1.''' | |colspan=3|{{Tooltip|''' $64,336,028 '''|Career Prize Money – Singles & Doubles combined}} |} {{notelist}} === Finala === ==== Grand Slamovi ==== {|class="sortable wikitable" width="50%" |- ! Godina ! Turnir ! Podloga ! Protivnik ! Ishod ! class="unsortable" | Rezultat |- ![[2022.]] |style=background:#ccf|[[US Open]] |Tvrda |{{flagicon|NOR}} [[Casper Ruud]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|4|-|2|6|-|7|6|(1)|6|3|-}} |- ![[2023.]] |style=background:#cfc|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |Trava |{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|1|6|-|7|6|(6)|6|1|-|3|6|-|6|4|-}} |- ![[2024.]] |style=background:#ebc2af|[[Roland-Garros]] |Zemlja |{{flagicon|GER}} [[Alexander Zverev]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|3|-|2|6|-|5|7|-|6|1|-|6|2|-}} |- ![[2024.]] |style=background:#cfc|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |Trava |{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|2|-|6|2|-|7|6|(4)}} |- ![[2025.]] |style=background:#ebc2af|[[Roland-Garros]] |Zemlja |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{nowrap|4:6, 6:7{{sup|(4:7)}}, 6:4, 7:6{{sup|(7:3)}}, 7:6{{sup|(10:2)}}}} |- ![[2025.]] |style=background:#cfc|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |Trava |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#ffa07a|Poraz |{{Teniski rezultat|6|4|-|4|6|-|4|6|-|4|6|-}} |- ![[2025.]] |style=background:#ccf|[[US Open]] |Tvrda |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|2|-|3|6|-|6|1|-|6|4|-}} |- ![[2026.]] |style=background:#ffc|[[Australian Open]] |Tvrda |{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|2|6|-|6|2|-|6|3|-|7|5|-}} |} ==== ATP Finals ==== {|class="sortable wikitable" width="50%" |- ! Godina ! Turnir ! Podloga ! Protivnik ! Ishod ! class="unsortable" | Rezultat |- ![[2025.]] |style=background:#ffffcc|[[ATP Finals]] |Tvrda (d) |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#ffa07a|Poraz |{{Teniski rezultat|6|7|(4)|5|7|-}} |} ==== Masters 1000 turniri ==== {|class="sortable wikitable" width="50%" |- ! Godina ! Turnir ! Podloga ! Protivnik ! Ishod ! class="unsortable" | Rezultat |- ![[2022.]] |style=background:#e9e9e9|[[Miami Open]] |Tvrda |{{flagicon|NOR}} [[Casper Ruud]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|7|5|-|6|4|-}} |- ![[2022.]] |style=background:#e9e9e9|[[Madrid Open]] |Zemlja |{{flagicon|GER}} [[Alexander Zverev]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|3|-|6|1|-}} |- ![[2023.]] |style=background:#e9e9e9|[[Indian Wells Open]] |Tvrda |{{flagicon|}} [[Danil Medvedev]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|3|-|6|2|-}} |- ![[2023.]] |style=background:#e9e9e9|[[Madrid Open]] |Zemlja |{{flagicon|GER}} [[Jan-Lennard Struff]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|6|4|-|3|6|-|6|3|-}} |- ![[2023.]] |style=background:#e9e9e9|[[Cincinnati Open]] |Tvrda |{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] |style=background:#ffa07a|Poraz |{{Teniski rezultat|7|5|-|6|7|(7)|6|7|(4)}} |- ![[2024.]] |style=background:#e9e9e9|[[Indian Wells Open]] |Tvrda |{{flagicon|}} [[Danil Medvedev]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|7|6|(5)|6|1|-}} |- ![[2025.]] |style=background:#e9e9e9|[[Monte-Carlo Masters]] |Zemlja |{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|3|6|-|6|1|-|6|0|-}} |- ![[2025.]] |style=background:#e9e9e9|[[Italian Open]] |Zemlja |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|7|6|(5)|6|1|-}} |- ![[2025.]] |style=background:#e9e9e9|[[Cincinnati Open]] |Tvrda |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#98fb98|Pobjeda |{{Teniski rezultat|5|0|-|d=pred.}} |- ![[2026.]] |style=background:#e9e9e9|[[Monte-Carlo Masters]] |Zemlja |{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] |style=background:#ffa07a|Poraz |{{Teniski rezultat|6|7|(5)|3|6|-}} |} ==== Olimpijske igre ==== {|class="sortable wikitable" width="50%" |- ! Godina ! Turnir ! Podloga ! Protivnik ! Ishod ! class="unsortable" | Rezultat |- ![[2024.]] |style=background:#ffea5c|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]] |Zemlja |{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] |bgcolor=FFA07A |Poraz |{{Teniski rezultat|6|7|(3)|6|7|(2)}} |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category|Carlos Alcaraz}} * {{ATP}} * {{Instagram}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Osvajači sve 4 GS titule}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Roland Garrosa}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Španski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2003||Alcaraz, Carlos}} [[Kategorija:Španski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Roland-Garrosa]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:Španski olimpijci]] [[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u tenisu]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Olimpijski teniseri]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] 9n51g9dd3vwanchragr17rrf908tybz 0 4723088 42677648 42651717 2026-08-15T13:22:06Z Edgar Allan Poe 29250 42677648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Nestory Irankunda | slika = Nestory Irankunda Australia v USA 19 June 2026-241.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2006|2|9|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|TAN}} [[Kigoma]] | rodnadržava = [[Tanzanija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2022 – 2024 | klubovi1 = {{flagicon|AUS}} [[Adelaide United FC|Adelaide United]] | nastupi(golovi)1 = 60 (16) | godine2 = 2024 – 2025 | klubovi2 = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2025 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] | nastupi(golovi)3 = 19 (1) | godine4 = 2025 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)4 = 40 (4) | godine5 = 2026 – | klubovi5 = {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUS}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 19 (6) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.8.2026 }} '''Nestory Irankunda''' ({{small|engleski:}} {{IPA-en|nɛstəriː ɪrəŋkʊndɑ|}}; [[Kigoma]], [[9. veljače]] [[2006.]]), [[Australija|australski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Trenutno igra za [[Sporting CP]]. Irankunda je igrao za niz australskih klubova kao junior prije nego je [[2022.]] godine započeo profesionalnu karijeru u [[A-League]] klubu [[Adelaide United FC|Adelaide Unitedu]]; zajedno s [[Alex Paulsen|Alexom Paulsenom]], godine [[2024.]] proglašen je za najboljeg mladog igrača lige. U srpnju [[2024.]] prešao je u [[Bayern München]] za 4,000,000 €, rekord australske lige, ali je uglavnom igrao u rezervnoj postavi te je poslan na posudbu u švicarski [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]]. U srpnju [[2025.]] potpisao je za [[Watford F.C.|Watford]], a u kolovozu [[2026.]] prelazi u [[Sporting CP]]. Irankunda je rođen kao [[Burundijski građanski rat|izbjeglica iz Burundija]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]], ali se kao beba s obitelji preselio u [[Australija|Australiju]]. Iako je mogao nastupati i za [[Fudbalska reprezentacija Tanzanije|Tanzaniju]] i [[Fudbalska reprezentacija Burundija|Burundi]], na koncu se odlučio predstavljati [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australiju]]. Nakon uspjeha u U-17 kategoriji, gdje je u samo 7 utakmica postigao 11 golova, Irankunda je brzo prebačen u seniorsku momčad, za koju je debitirao u srpnju [[2024.]] godine. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] postao je, s 20 godina i 124 dana, najmlađi Australac koji je postigao gol na tom natjecanju. {{Sastav Australija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2006||Irankunda, Nestory}} [[Kategorija:Australijski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Tanzanija]] [[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]] [[Kategorija:Fudbaleri Grasshoppera]] [[Kategorija:Fudbaleri Watforda]] dhdm0ff9y2xan8afv5rbb2s8vo23k81 42677649 42677648 2026-08-15T13:22:15Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Sportinga|Fudbaleri Sportinga]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42677649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Nestory Irankunda | slika = Nestory Irankunda Australia v USA 19 June 2026-241.jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2006|2|9|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|TAN}} [[Kigoma]] | rodnadržava = [[Tanzanija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.75 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2022 – 2024 | klubovi1 = {{flagicon|AUS}} [[Adelaide United FC|Adelaide United]] | nastupi(golovi)1 = 60 (16) | godine2 = 2024 – 2025 | klubovi2 = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2025 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] | nastupi(golovi)3 = 19 (1) | godine4 = 2025 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Watford F.C.|Watford]] | nastupi(golovi)4 = 40 (4) | godine5 = 2026 – | klubovi5 = {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUS}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 19 (6) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.8.2026 }} '''Nestory Irankunda''' ({{small|engleski:}} {{IPA-en|nɛstəriː ɪrəŋkʊndɑ|}}; [[Kigoma]], [[9. veljače]] [[2006.]]), [[Australija|australski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Trenutno igra za [[Sporting CP]]. Irankunda je igrao za niz australskih klubova kao junior prije nego je [[2022.]] godine započeo profesionalnu karijeru u [[A-League]] klubu [[Adelaide United FC|Adelaide Unitedu]]; zajedno s [[Alex Paulsen|Alexom Paulsenom]], godine [[2024.]] proglašen je za najboljeg mladog igrača lige. U srpnju [[2024.]] prešao je u [[Bayern München]] za 4,000,000 €, rekord australske lige, ali je uglavnom igrao u rezervnoj postavi te je poslan na posudbu u švicarski [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]]. U srpnju [[2025.]] potpisao je za [[Watford F.C.|Watford]], a u kolovozu [[2026.]] prelazi u [[Sporting CP]]. Irankunda je rođen kao [[Burundijski građanski rat|izbjeglica iz Burundija]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]], ali se kao beba s obitelji preselio u [[Australija|Australiju]]. Iako je mogao nastupati i za [[Fudbalska reprezentacija Tanzanije|Tanzaniju]] i [[Fudbalska reprezentacija Burundija|Burundi]], na koncu se odlučio predstavljati [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australiju]]. Nakon uspjeha u U-17 kategoriji, gdje je u samo 7 utakmica postigao 11 golova, Irankunda je brzo prebačen u seniorsku momčad, za koju je debitirao u srpnju [[2024.]] godine. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] postao je, s 20 godina i 124 dana, najmlađi Australac koji je postigao gol na tom natjecanju. {{Sastav Australija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2006||Irankunda, Nestory}} [[Kategorija:Australijski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Tanzanija]] [[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]] [[Kategorija:Fudbaleri Grasshoppera]] [[Kategorija:Fudbaleri Watforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Sportinga]] gphn1d5qs958vfsd7yp7za1vzq28qss 10 4724065 42677661 42660327 2026-08-15T14:26:24Z Edgar Allan Poe 29250 /* Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače */ 42677661 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Subdivisions ==== {{Taxobox | name = Nettle | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Species | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Groups above the rank of species (and even species if there are several notable subspecies) should usually include a list of subgroups. Use the {{para|subdivision}} parameter for the list. The list can be formatted using a number of templates, such as the specialized {{tl|linked taxon list}} and {{tl|linked species list}}, which deal with authorities as well (see the documentation at [[Template:Taxon list]] for variant templates), or using a general list template such as {{tl|columns-list}}. Use the {{para|subdivision_ranks}} parameter to say what rank the subgroups have. For instance, for families in an order: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | subdivision_ranks = Families | subdivision = {{linked taxon list |Family1|Authority1 |Family2|Authority2 |Family3|Authority3 }} </syntaxhighlight> For lists with more than a few subgroups, the list can be bracketed with {{tl|div col}} and {{tl|div col end}}, which will split the list into two columns (''see '''Nettle''' example at right''). In cases where a list would make the taxobox too long, or where the classification is too variable to allow a brief summary, the list should be replaced with a comment like "See text" or the subdivision section should be omitted. As a [[rule of thumb]], when there are more than 100 subgroups the list should be in a separate article. In cases where the classification is variable, a description like "Typical orders" or "Notable orders" may be used. In cases where the ranks are uncertain, a description like "Subgroups" or "Taxa" may be preferable. Sometimes it is convenient to represent more than one level of classification in the list. In that case the lower level groups are moved over to the right by prefixing them with &amp;nbsp; characters—usually three for the first level of indentation, and then one to three more for each subsequent level. Major grades may also be represented by bolded headers, as on [[plant]] and [[heterokont]]. Remember, though, these should mainly be done when the intermediate rank subgroups are not worthy of separate articles; taxoboxes are too small to include too much duplicate information. ==== Conservation status ==== {{Main|Wikipedia:Conservation status}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#IUCN Red List Categories & Criteria v3.1 (since 2001)|IUCN from 2001]] (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#IUCN Red List Categories & Criteria v2.3 (1994-2000)|IUCN from 1994]] (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|Global [[Wikipedia:Conservation status#TNC G-ranks and T-ranks|NatureServe status]] (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|U.S. [[Wikipedia:Conservation status#USA: ESA|Endangered Species Act]] (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Canada's [[Wikipedia:Conservation status#Canada: COSEWIC Species at Risk Act/SARA|Species at Risk/SARA]] (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Australia's [[Wikipedia:Conservation status#Australia: EPBC (national)|Environment Protection and Biodiversity Conservation]] (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Western Australia's [[Wikipedia:Conservation status#Australia: DECF (Western Australia)|Declared Rare and Priority Flora List]] (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#New Zealand: NZTCS|New Zealand Threat Classification System]] (NZTCS)]] ''Conservation status'' may optionally be included to show a graphical view of the conservation status. It is composed from a set of parameters according to the following structure: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = code |status_system = classification system <!-- required if code is set --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- optional --> |extinct = year of extinction <!-- optional: only use if (1) |status=EX and year of extinction is known, or 2) a fossil species) --> </syntaxhighlight> Notes: # Conservation status is not appropriate for prehistoric organisms—use the {{para|fossil_range}} parameter. # Some automated taxoboxes also use {{para|extinct}} for a different purpose—see [[Template:Speciesbox#Extinct species]]. ===== Status system ===== There are several organizations declaring conservation status, and this has led to different classification and criteria. For this reason a status level must also be specified together with the classification system used. The recommended '''status_system''' to use is ''IUCN3.1'', but if not available for the species, other systems are supported. Details and other systems are listed at [[Wikipedia:Conservation status]]. Images to the right provide examples of the available systems, both international and national. ''IUCN2.3'' is deprecated for new boxes, although some taxoboxes still exist and are supported for this version. This parameter is '''required''' in order to display the proper conservation status graphic. Failure to use this parameter will result in no graphic appearing. ===== Status code ===== Set the relevant status '''code''' from the selected system. The code should use upper and lower case as specified [[Wikipedia:Conservation status|per system documentation]]. It may also be possible to use a template instead of the code{{Citation needed|date=September 2019|reason=Is this still supported, and when is it useful?}}. You can search the [[International Union for Conservation of Nature|IUCN]]'s [http://www.iucnredlist.org/ database of threatened species] to find the conservation status of many organisms. With each system having different codes, please refer to [[Wikipedia:Conservation status|system documentation]] for the available codes. The following list is kept in the documentation for historic reasons (the third column shows the category that is automatically added to the article): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN statuses in taxoboxes !scope="col"| Status (as shown in taxobox) !scope="col"| Code !scope="col"|Category assigned |- !scope="row"| Secure | secure<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Domesticated | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domesticated animals]] |- !scope="row"| Least Concern (LC) | LC || |- !scope="row"| Least Concern (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Near Threatened]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Near Threatened]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Conservation Dependent]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Vulnerable species|Vulnerable]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Endangered species|Endangered]] (EN) | EN || [[:Category:Endangered species]] |- !scope="row"| [[Critically Endangered]] | CR || [[:Category:Critically endangered species]] |- !scope="row"| [[Critically Endangered]] (CR), possibly extinct | PE || Category:Critically endangered species |- !scope="row"| Extinct&nbsp;in&nbsp;the&nbsp;wild (EW) | EW || [[:Category:Species extinct in the wild]] |- !scope="row"| Extinct | EX || |- !scope="row"| Data deficient (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Not evaluated'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fossil | fossil<ref name="invalid" group="IUCN">This is not a valid IUCN Red List category</ref><ref name="fossil" group="IUCN">{{para|status|fossil}} is deprecated in favour of {{para|fossil_range}} {{tlx|fossil range}} (see the [[#Fossil range]] section below).</ref> || |- !scope="row"| Prehistoric | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| See text | See text<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Lower Risk | {{deltext|1=LR}}<ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} is deprecated; use {{var|LR/lc}} or {{var|LR/nt}} or {{var|LR/cd}} instead.</ref> || |} '''Notes''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Referencing conservation status ===== To add a reference for the status, use: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> See {{tlx|Cite journal}} or {{tlx|Cite iucn}} for the parameters you need to supply to that template. And don't forget that {{xtag|ref}} requires a corresponding {{tlx|Reflist}} or {{xtag|references|s}} in the References section. ==== Fossil range ==== The stratigraphic range for groups known as fossils may also be included, using the {{para|fossil_range}} parameter. For instance, for a group known from the [[Cambrian]] to the [[Permian]]: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |fossil_range = [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> You may wish to add a diagrammatic representation of the fossil range (as shown below), which can be created using the {{tl|Fossil range}} template, for example: {{image frame|content={{fossil range|Cambrian|Permian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Cambrian|Permian}} </syntaxhighlight> or <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|542|250}} [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> For [[Extant taxon|extant]] taxa that continue into the present day, the ending period should be set to "Recent" or as "Holocene" for Late Quaternary extinctions such as the [[moa]], and the current status should be indicated using the {{para|status}} parameter. For groups that only existed during a single period, simply list it without giving a range: e.g.: {{image frame|content={{fossil range | Silurian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Silurian}} </syntaxhighlight> ==== Images ==== An image can be included using the parameter {{para|image}}. It is highly recommended that an image be provided if one is available. Do ''not'' include the "File:" part of the image file name! If an image is included, [[alt text]] should be provided using parameter "{{para|image_alt}}". Alt text should not repeat the caption; instead, it should describe the image contents to someone who can't see it (see [[WP:ALT]]). A caption can be provided using parameter "{{para|image_caption}}". A caption need not be provided if it would just repeat the title of the article. It should be provided if it can convey any additional information about the image, such as the sex or life stage of the individual, the location where the picture was taken, the artist (if an engraving or other illustration), or (for higher taxa) the particular species depicted. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> By default, the image width is determined by each user's default thumbnail size preference. In general, it is recommended that these preferences be honoured. In some cases, however, it may be desirable to overrule the default size; this can be achieved by use of the {{para|image_upright}} parameter, which scales the image. Thus {{para|image_upright|1.1}} makes the image 10% larger than the user's default thumbnail size; {{para|image_upright|0.75}} makes it 25% smaller. See [[MOS:IMGSIZE]] for more information. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' | image_upright = 1.45 </syntaxhighlight> Long or complex image captions, which should rarely be necessary, look better when left-aligned. This can be achieved using "{{para |image_caption_align|left}}". A second image may be added by use of the {{para|image2}}, {{para|image2_alt}}, {{para|image2_caption}} and {{para|image2_upright}} parameters. Use this sparingly, and only when the article is long enough, ''and'' when it makes sense to include the second image inside the taxobox and not later in the article. [[Camel]] is a good example (a genus with two well-known representatives). A second image may also be useful for species that display [[sexual dimorphism]] so that both a male and female representative could be shown, e.g. [[Northern cardinal]]. ==== Authorities ==== Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section. Otherwise authorities may be listed in the placement section. For instance, for an order: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_authority = </syntaxhighlight> The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms. * Animalia ** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}} ** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'') * Plantae ** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'') * Bacteria ** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}} ** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'') ** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952) Le Minor & Popoff 1987}} Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals. To decipher standard abbreviations, see * [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index]. * [[List of zoologists by author abbreviation]] For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]]. ==== Diversity ==== In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used. This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page. See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species. <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_link = List of Quercus species | diversity = c. 120 species </syntaxhighlight> It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance. Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_ref = <ref>Hershler and Longley, 1986, p.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Range maps ==== A range map may be included at the end of the taxobox. This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image. Specifying range map width is unnecessary in most cases. See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | range_map = Map.jpg | range_map_upright = 1.1 | range_map_alt = Map showing ... | range_map_caption = Range of ... </syntaxhighlight> Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc. You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Synonyms ==== Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used. The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | synonyms = {{Species list |Species1|Authority1 |Species2|Authority2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was "preoccupied". This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]]. Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed. Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | synonyms_ref = <ref>Smith and Jones, 2009, p.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> onhqqahf7mixh6x0hwcdlcubj9bkeg5 42677667 42677661 2026-08-15T14:55:34Z Edgar Allan Poe 29250 /* Subdivisions */ 42677667 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Conservation status ==== {{Main|Wikipedia:Conservation status}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#IUCN Red List Categories & Criteria v3.1 (since 2001)|IUCN from 2001]] (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#IUCN Red List Categories & Criteria v2.3 (1994-2000)|IUCN from 1994]] (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|Global [[Wikipedia:Conservation status#TNC G-ranks and T-ranks|NatureServe status]] (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|U.S. [[Wikipedia:Conservation status#USA: ESA|Endangered Species Act]] (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Canada's [[Wikipedia:Conservation status#Canada: COSEWIC Species at Risk Act/SARA|Species at Risk/SARA]] (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Australia's [[Wikipedia:Conservation status#Australia: EPBC (national)|Environment Protection and Biodiversity Conservation]] (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Western Australia's [[Wikipedia:Conservation status#Australia: DECF (Western Australia)|Declared Rare and Priority Flora List]] (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|[[Wikipedia:Conservation status#New Zealand: NZTCS|New Zealand Threat Classification System]] (NZTCS)]] ''Conservation status'' may optionally be included to show a graphical view of the conservation status. It is composed from a set of parameters according to the following structure: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = code |status_system = classification system <!-- required if code is set --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- optional --> |extinct = year of extinction <!-- optional: only use if (1) |status=EX and year of extinction is known, or 2) a fossil species) --> </syntaxhighlight> Notes: # Conservation status is not appropriate for prehistoric organisms—use the {{para|fossil_range}} parameter. # Some automated taxoboxes also use {{para|extinct}} for a different purpose—see [[Template:Speciesbox#Extinct species]]. ===== Status system ===== There are several organizations declaring conservation status, and this has led to different classification and criteria. For this reason a status level must also be specified together with the classification system used. The recommended '''status_system''' to use is ''IUCN3.1'', but if not available for the species, other systems are supported. Details and other systems are listed at [[Wikipedia:Conservation status]]. Images to the right provide examples of the available systems, both international and national. ''IUCN2.3'' is deprecated for new boxes, although some taxoboxes still exist and are supported for this version. This parameter is '''required''' in order to display the proper conservation status graphic. Failure to use this parameter will result in no graphic appearing. ===== Status code ===== Set the relevant status '''code''' from the selected system. The code should use upper and lower case as specified [[Wikipedia:Conservation status|per system documentation]]. It may also be possible to use a template instead of the code{{Citation needed|date=September 2019|reason=Is this still supported, and when is it useful?}}. You can search the [[International Union for Conservation of Nature|IUCN]]'s [http://www.iucnredlist.org/ database of threatened species] to find the conservation status of many organisms. With each system having different codes, please refer to [[Wikipedia:Conservation status|system documentation]] for the available codes. The following list is kept in the documentation for historic reasons (the third column shows the category that is automatically added to the article): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN statuses in taxoboxes !scope="col"| Status (as shown in taxobox) !scope="col"| Code !scope="col"|Category assigned |- !scope="row"| Secure | secure<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Domesticated | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domesticated animals]] |- !scope="row"| Least Concern (LC) | LC || |- !scope="row"| Least Concern (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Near Threatened]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Near Threatened]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Conservation Dependent]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Vulnerable species|Vulnerable]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Endangered species|Endangered]] (EN) | EN || [[:Category:Endangered species]] |- !scope="row"| [[Critically Endangered]] | CR || [[:Category:Critically endangered species]] |- !scope="row"| [[Critically Endangered]] (CR), possibly extinct | PE || Category:Critically endangered species |- !scope="row"| Extinct&nbsp;in&nbsp;the&nbsp;wild (EW) | EW || [[:Category:Species extinct in the wild]] |- !scope="row"| Extinct | EX || |- !scope="row"| Data deficient (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Not evaluated'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fossil | fossil<ref name="invalid" group="IUCN">This is not a valid IUCN Red List category</ref><ref name="fossil" group="IUCN">{{para|status|fossil}} is deprecated in favour of {{para|fossil_range}} {{tlx|fossil range}} (see the [[#Fossil range]] section below).</ref> || |- !scope="row"| Prehistoric | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| See text | See text<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Lower Risk | {{deltext|1=LR}}<ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} is deprecated; use {{var|LR/lc}} or {{var|LR/nt}} or {{var|LR/cd}} instead.</ref> || |} '''Notes''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Referencing conservation status ===== To add a reference for the status, use: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> See {{tlx|Cite journal}} or {{tlx|Cite iucn}} for the parameters you need to supply to that template. And don't forget that {{xtag|ref}} requires a corresponding {{tlx|Reflist}} or {{xtag|references|s}} in the References section. ==== Fossil range ==== The stratigraphic range for groups known as fossils may also be included, using the {{para|fossil_range}} parameter. For instance, for a group known from the [[Cambrian]] to the [[Permian]]: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |fossil_range = [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> You may wish to add a diagrammatic representation of the fossil range (as shown below), which can be created using the {{tl|Fossil range}} template, for example: {{image frame|content={{fossil range|Cambrian|Permian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Cambrian|Permian}} </syntaxhighlight> or <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|542|250}} [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> For [[Extant taxon|extant]] taxa that continue into the present day, the ending period should be set to "Recent" or as "Holocene" for Late Quaternary extinctions such as the [[moa]], and the current status should be indicated using the {{para|status}} parameter. For groups that only existed during a single period, simply list it without giving a range: e.g.: {{image frame|content={{fossil range | Silurian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Silurian}} </syntaxhighlight> ==== Images ==== An image can be included using the parameter {{para|image}}. It is highly recommended that an image be provided if one is available. Do ''not'' include the "File:" part of the image file name! If an image is included, [[alt text]] should be provided using parameter "{{para|image_alt}}". Alt text should not repeat the caption; instead, it should describe the image contents to someone who can't see it (see [[WP:ALT]]). A caption can be provided using parameter "{{para|image_caption}}". A caption need not be provided if it would just repeat the title of the article. It should be provided if it can convey any additional information about the image, such as the sex or life stage of the individual, the location where the picture was taken, the artist (if an engraving or other illustration), or (for higher taxa) the particular species depicted. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> By default, the image width is determined by each user's default thumbnail size preference. In general, it is recommended that these preferences be honoured. In some cases, however, it may be desirable to overrule the default size; this can be achieved by use of the {{para|image_upright}} parameter, which scales the image. Thus {{para|image_upright|1.1}} makes the image 10% larger than the user's default thumbnail size; {{para|image_upright|0.75}} makes it 25% smaller. See [[MOS:IMGSIZE]] for more information. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' | image_upright = 1.45 </syntaxhighlight> Long or complex image captions, which should rarely be necessary, look better when left-aligned. This can be achieved using "{{para |image_caption_align|left}}". A second image may be added by use of the {{para|image2}}, {{para|image2_alt}}, {{para|image2_caption}} and {{para|image2_upright}} parameters. Use this sparingly, and only when the article is long enough, ''and'' when it makes sense to include the second image inside the taxobox and not later in the article. [[Camel]] is a good example (a genus with two well-known representatives). A second image may also be useful for species that display [[sexual dimorphism]] so that both a male and female representative could be shown, e.g. [[Northern cardinal]]. ==== Authorities ==== Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section. Otherwise authorities may be listed in the placement section. For instance, for an order: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_authority = </syntaxhighlight> The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms. * Animalia ** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}} ** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'') * Plantae ** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'') * Bacteria ** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}} ** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'') ** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952) Le Minor & Popoff 1987}} Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals. To decipher standard abbreviations, see * [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index]. * [[List of zoologists by author abbreviation]] For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]]. ==== Diversity ==== In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used. This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page. See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species. <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_link = List of Quercus species | diversity = c. 120 species </syntaxhighlight> It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance. Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_ref = <ref>Hershler and Longley, 1986, p.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Range maps ==== A range map may be included at the end of the taxobox. This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image. Specifying range map width is unnecessary in most cases. See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | range_map = Map.jpg | range_map_upright = 1.1 | range_map_alt = Map showing ... | range_map_caption = Range of ... </syntaxhighlight> Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc. You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Synonyms ==== Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used. The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | synonyms = {{Species list |Species1|Authority1 |Species2|Authority2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was "preoccupied". This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]]. Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed. Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | synonyms_ref = <ref>Smith and Jones, 2009, p.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> bsj23e2lq2o521v4mq4am6bibdjhary 0 4724290 42677850 42669256 2026-08-16T08:38:54Z InternetArchiveBot 155863 Bluelink 1 book for verifiability (20260815)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 42677850 wikitext text/x-wiki [[File:Puccinia aecidia 0482.jpg|thumb|Eciji vrste ''[[Puccinia sessilis]]'']] '''Ecij''' je specijalizirana reproduktivna struktura koja se može pronaći kod nekih biljnih patogenih [[Pucciniales|gljiva hrđe]] koje proizvode [[eciospore]]. Eciji se također mogu nazivati ​​"grozdastim čašicama". Naizmjenično se koristi termin ecidij, ali to nije preferirana terminologija.<ref>{{cite book |last1=Ulloa |first1=Miguel |last2=Hanlin |first2=Richard T. |title=Illustrated dictionary of mycology |url=https://archive.org/details/illustrateddicti0000ullo |date=2000 |publisher=APS Press |isbn=0-89054-257-0}}</ref> Kod nekih gljiva hrđe, kao što je ''[[Phragmidium]]'', ecijima nedostaje vanjska zidna struktura ([[peridij]]), pa umjesto toga proizvode difuzni ecij koji se naziva ceoma.<ref>''Fungi''. Lilian E Hawker, 1966, Hutchinson University Library</ref> [[File:Gall on nettle - geograph.org.uk - 947367.jpg|thumb|[[Šiška]] hrđe prekrivena ecijima]] Kod nekih vrsta gljiva hrđe čiji životni ciklus uključuje dvije različite biljke-domaćine, dvojezgarne spore proizvedene u eciju ne mogu zaraziti trenutnu biljku-domaćina, već moraju zaraziti drugu biljnu vrstu. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Mikologija]] 158lnn3dywj5lyp4o83aoc6fuup8dvy 2 4724374 42677637 42677579 2026-08-15T12:33:38Z Aca 108187 42677637 wikitext text/x-wiki = Dopuna smjernice [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije]] = Predložena dopuna pružena je u nastavku: == Smjernica jednog sata == {{prečica|WP:SAT|WP:60}} Iako se nova stranica momentalno pojavljuje na [[Posebno:Nedavne izmjene|listi nedavnih izmjena]] i [[Posebno:Nove stranice|listi novih stranica]], vodite računa da ne odvratite novajliju od daljnjeg uređivanja mijenjajući stranicu dok je još u izradi. Novajlija može objaviti nedovršenu stranicu i nastaviti da je uređuje nakon objavljivanja, a da pritom ne postavi šablon {{Veza do šablona|Radovi u toku}}. Novajlija se također može teško snaći u slučaju sukoba izmjena, zbog čega postoji rizik da izgubi dio svog rada. Kako bi se takve situacije izbjegle, primjenjuje se '''Smjernica jednog sata''', poznata i kao '''Smjernica 60 minuta''', navedena u nastavku. Osim u slučaju ozbiljnih problema sa sadržajem, poput [[Wikipedija:Brzo brisanje#G10|stranice za napad]], [[Wikipedija:Brzo brisanje#G3|vandalizma]] ili [[Wikipedija:Brzo brisanje#G12|kršenja autorskih prava]], zbog kojih je potrebno [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] ili neodgodivo uređivanje, '''pričekajte barem sat vremena od posljednje izmjene novajlije''' prije nego što uredite novonastalu stranicu ili preduzmete neku drugu radnju nad njom, poput brisanja ili premještanja. Ako stranica nije kandidat za brisanje, ali ima druge nedostatke, rijetko postoji potreba za žurbom. Razgovarajte s novajlijom o nedostacima stranice na odgovarajućoj stranici za razgovor i ostavite dovoljno vremena da otkloni te nedostake. Ne morate se striktno pridržavati ove smjernice, ali je njeno poštovanje važno kako bi se novajlijama ukazalo gostoprimstvo na projektu. q3oqnyzahukx09syol13n6thqrvynsq 42677674 42677637 2026-08-15T15:14:31Z Aca 108187 42677674 wikitext text/x-wiki = Dopuna smjernice [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije]] = Predložena dopuna pružena je u nastavku: == Načelo jednog sata == {{prečica|WP:SAT|WP:60}} Iako se nova stranica momentalno pojavljuje na [[Posebno:Nedavne izmjene|listi nedavnih izmjena]] i [[Posebno:Nove stranice|listi novih stranica]], vodite računa da ne odvratite novajliju od daljnjeg uređivanja mijenjajući stranicu dok je još u izradi. Novajlija može objaviti nedovršenu stranicu i nastaviti da je uređuje nakon objavljivanja, a da pritom ne postavi šablon {{Veza do šablona|Radovi u toku}}. Novajlija se također može teško snaći u slučaju sukoba izmjena, zbog čega postoji rizik da izgubi dio svog rada. Kako bi se takve situacije izbjegle, primjenjuje se '''Načelo jednog sata''', poznato i kao '''Načelo 60 minuta''', navedeno u nastavku. Osim u slučaju ozbiljnih problema sa sadržajem, poput [[Wikipedija:Brzo brisanje#G10|stranice za napad]], [[Wikipedija:Brzo brisanje#G3|vandalizma]] ili [[Wikipedija:Brzo brisanje#G12|kršenja autorskih prava]], zbog kojih je potrebno [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] ili neodgodivo uređivanje, '''pričekajte barem sat vremena od posljednje izmjene novajlije''' prije nego što uredite novonastalu stranicu ili preduzmete neku drugu radnju nad njom, poput brisanja ili premještanja. Ako stranica nije kandidat za brisanje, ali ima druge nedostatke, rijetko postoji potreba za žurbom. Razgovarajte s novajlijom o nedostacima stranice na odgovarajućoj stranici za razgovor i ostavite dovoljno vremena da otkloni te nedostake. Ne morate se striktno pridržavati ovog načela, ali je njegovo poštovanje važno kako bi se novajlijama ukazalo gostoprimstvo na projektu. ev0abu3v6ub6f58ytdx2lwjslthnpc2 0 4724375 42677645 2026-08-15T13:16:05Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđava Alamut i pripadajuća utvrđenja |image = Alamut02.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1770 |država = {{flag|Iran}} }} '''Tvrđava Alamūt i pripadajuća utvrđenja''' su ruševine strateški smještene unutar surovog krajolika planina Alborz u [[Kazvinska pokrajina|Kazvinskoj pokrajini]], na sjeveru [[Iran]]a, približno 200 km. od... 42677645 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđava Alamut i pripadajuća utvrđenja |image = Alamut02.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1770 |država = {{flag|Iran}} }} '''Tvrđava Alamūt i pripadajuća utvrđenja''' su ruševine strateški smještene unutar surovog krajolika planina Alborz u [[Kazvinska pokrajina|Kazvinskoj pokrajini]], na sjeveru [[Iran]]a, približno 200 km. od [[Teheran]]a. Godine 1090. god. dvorac Alamut, planinska tvrđava, došao je u posjed Hassana-i Sabbaha, branitelja [[Izmaeliti|ismailijske]] ideologije, [[islam]]skog pravca koji se uobičajeno smatra da pripada [[Šijitizam|šitskom]] ogranku islama. Do 1256. godine Alamut je služio kao sjedište nizarske ismailijske države, sa nizom strateških uporišta raspršenih po [[Perzija|Perziji]] i [[Sirija|Siriji]], pri čemu je svako uporište bilo okruženo velikim dijelovima neprijateljskog teritorija. Ova utvrđena mreža služila je i kao utočište i kao naučno i kulturno središte, održavajući zajednicu [[Nezāri]] do pada Alamta 1256. godine i nastavljajući oblikovati regionalnu vjersku i intelektualnu istoriju dugo nakon toga. Tvrđava je preživjela brojne neprijatelje. Godine 1256. Rukn al-Din Khurshah predao je tvrđavu osvajačkim [[Mongoli]]ma, koji su je razorili i uništili njezinu poznatu biblioteku. Iako se pretpostavlja da je mongolsko osvajanje uništilo nizarsku ismailijsku prisutnost u Alamutu, tvrđavu su 1275. godine ponovno zauzele nizarske snage, što pokazuje da, iako su šteta i uništenje nanesena Ismailitima u tom području bila opsežna, nije bilo potpunog istrebljenja kako su nastojali Mongoli. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1762/documents/ |title= The Cemetery Complexes of the Xiongnu plemstvo |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Dvorac Alamut i pripadajuća utvrđenja uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Alamut">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1759 |title= Tvrđava Alamūt i pripadajuća utvrđenja |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 11. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Iran">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetsku baštinu čine dvorac Alamut i šest pripadajućih utvrđenja: Lambesar, Navizaršāh, Šams Kelāyeh, Qosṭinlār, Širkūh i Ilān – Zajedno, tvrđave ilustriraju stratešku organizaciju, otpornost i kulturni značaj države Nezāri Ismaili. <gallery> File:Iran - Qazvin - Alamout Castle - panoramio (1).jpg File:Alamut (3).jpg File:Alamut mountain - panoramio (1).jpg File:َAlamut Castle inside 2.jpg File:Alamut Castle, Qazvin - 1.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Alamut Castle}} [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] 8debued6tp2c7pd88zpzrqn7ve9g8o4 42677647 42677645 2026-08-15T13:18:42Z Zavičajac 76707 42677647 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđava Alamut i pripadajuća utvrđenja |image = Alamut02.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1770 |država = {{flag|Iran}} }} '''Tvrđava Alamūt i pripadajuća utvrđenja''' su ruševine strateški smještene unutar surovog krajolika planina Alborz u [[Kazvinska pokrajina|Kazvinskoj pokrajini]], na sjeveru [[Iran]]a, približno 200 km. od [[Teheran]]a. Godine 1090. god. dvorac Alamut, planinska tvrđava, došao je u posjed Hassana-i Sabbaha, branitelja [[Izmaeliti|ismailijske]] ideologije, [[islam]]skog pravca koji se uobičajeno smatra da pripada [[Šijitizam|šitskom]] ogranku islama. Do 1256. godine Alamut je služio kao sjedište nizarske ismailijske države, sa nizom strateških uporišta raspršenih po [[Perzija|Perziji]] i [[Sirija|Siriji]], pri čemu je svako uporište bilo okruženo velikim dijelovima neprijateljskog teritorija. Ova utvrđena mreža služila je i kao utočište i kao naučno i kulturno središte, održavajući zajednicu [[Nezāri]] do pada Alamta 1256. godine i nastavljajući oblikovati regionalnu vjersku i intelektualnu istoriju dugo nakon toga. Tvrđava je preživjela brojne neprijatelje. Godine 1256. Rukn al-Din Khurshah predao je tvrđavu osvajačkim [[Mongoli]]ma, koji su je razorili i uništili njezinu poznatu biblioteku. Iako se pretpostavlja da je mongolsko osvajanje uništilo nizarsku ismailijsku prisutnost u Alamutu, tvrđavu su 1275. godine ponovno zauzele nizarske snage, što pokazuje da, iako su šteta i uništenje nanesena Ismailitima u tom području bila opsežna, nije bilo potpunog istrebljenja kako su nastojali Mongoli. == Svjetska baština == Dvorac Alamut i pripadajuća utvrđenja uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Alamut">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1759 |title= Tvrđava Alamūt i pripadajuća utvrđenja |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 11. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Iran">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetsku baštinu čine dvorac Alamut i šest pripadajućih utvrđenja: Lambesar, Navizaršāh, Šams Kelāyeh, Qosṭinlār, Širkūh i Ilān – Zajedno, tvrđave ilustriraju stratešku organizaciju, otpornost i kulturni značaj države Nezāri Ismaili. <gallery> File:Iran - Qazvin - Alamout Castle - panoramio (1).jpg File:Alamut (3).jpg File:Alamut mountain - panoramio (1).jpg File:َAlamut Castle inside 2.jpg File:Alamut Castle, Qazvin - 1.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Alamut Castle}} [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] ieydeb69cgighyzv1q32o5lg09x1j98 10 4724376 42677664 2026-08-15T14:54:08Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista taksona s poveznicama]] 42677664 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista taksona s poveznicama]] lnmcgy2zjfrysq9h6f9dft9wr0upf43 10 4724377 42677665 2026-08-15T14:54:38Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|linked=yes|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|content={{Template:Lista vrsta/doc|Lista taksona}}}}</noinclude> 42677665 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|linked=yes|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|content={{Template:Lista vrsta/doc|Lista taksona}}}}</noinclude> 3tquzb8x9uyllk6gydgrww9ouefkj2w 42677668 42677665 2026-08-15T14:55:59Z Edgar Allan Poe 29250 42677668 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|linked=yes|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|content={{Šablon:Lista vrsta/doc|Lista taksona}}}}</noinclude> e3qpiy73mwagjyus4e60xr820d06kub 10 4724378 42677666 2026-08-15T14:55:27Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista vrsta s poveznicama]] 42677666 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista vrsta s poveznicama]] sb1tjw2dpq5u70j1uv3o7aglh9g5836 10 4724379 42677669 2026-08-15T14:56:09Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|linked=yes|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Šablon:Lista vrsta/doc}}</noinclude> 42677669 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|linked=yes|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Šablon:Lista vrsta/doc}}</noinclude> ll0vj1gjsk5pnuelnihfu2ugsm14ot5 828 4724380 42677671 2026-08-15T15:02:40Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: --[[ This module provides the core functionality to a set of templates used to display a list of taxon name/authority pairs, with the taxon names optionally italicized, wikilinked and/or emboldened. Such lists are usually part of taxoboxes. ]] -- use a function from Module:TaxonItalics to italicize a taxon name local TaxonItalics = require("Module:TaxonItalics") local IfPreview = require([[Module:If preview]]) local p = {} --[[==============================================... 42677671 Scribunto text/plain --[[ This module provides the core functionality to a set of templates used to display a list of taxon name/authority pairs, with the taxon names optionally italicized, wikilinked and/or emboldened. Such lists are usually part of taxoboxes. ]] -- use a function from Module:TaxonItalics to italicize a taxon name local TaxonItalics = require("Module:TaxonItalics") local IfPreview = require([[Module:If preview]]) local p = {} --[[========================================================================= Utility function to strip off any initial † present to mark the taxon as extinct. The † must not be italicized, emboldened, or included in the wikilinked text, so needs to be added back afterwards. † is assumed to be present as one of: * the unicode character † * the HTML entity &dagger; * the output of {{extinct}} – this will have been expanded before reaching this module and is assumed to have the form '<span ... </span>' The function returns two values: the taxon name with any † before it removed and either '†' if it was present or the empty string if not. =============================================================================]] function p.stripDagger(taxonName) local dagger = '' if mw.ustring.sub(taxonName,1,1) == '†' then taxonName = mw.ustring.sub(taxonName,2,#taxonName) dagger = '†' else if string.sub(taxonName,1,8) == '&dagger;' then taxonName = string.sub(taxonName,9,#taxonName) dagger = '†' else -- did the taxon name originally have {{extinct}} before it? if (string.sub(taxonName,1,5) == '<abbr') and mw.ustring.find(taxonName, '†') then taxonName = string.gsub(taxonName, '^.*</abbr>', '', 1) dagger = '†' end end end return taxonName, dagger end --[[========================================================================= Utility function to do the following: 1. Strip off any initial † present to mark the taxon as extinct. We outsource to p.stripDagger() for this. 2. Strip off any double quotation marks present to mark the taxon as invalid. The double-quotation marks, too, should not be formatted. 3. Strip off any Candidatus or Ca. to mark the taxon as Candidatus. The function returns four values: * the taxon name with all of the three modifiers removed * either '†' if it was present or the empty string if not * either a single dquote if it was present in a pair or the empty string if not * either italicized "Candidatus " or "Ca. " if it was present or the empty string if not The function can error in case of an unpaired quotation mark. In that case, a IfPreview._warning() is mixed into the first return. =============================================================================]] function p.parseName(taxonName) local name, dagger = p.stripDagger(taxonName) local dquote = '' if string.sub(name,1,1) == '"' then name = string.sub(name,2) dquote = '"' if string.sub(name,#name) == '"' then name = string.sub(name,1,#name-1) else name = '|' .. IfPreview._warning({'"' .. name .. ' has an unpaired double quote.'}) end end local candidatus = '' if string.sub(name,1,11) == 'Candidatus ' then name = string.sub(name,12) candidatus = "''Candidatus'' " elseif string.sub(name,1,4) == 'Ca. ' then name = string.sub(name,5) candidatus = "''Ca.'' " end return name, dagger, dquote, candidatus end --[[========================================================================= The function returns a list of taxon names and authorities, appropriately formatted. Usage: {{#invoke:TaxonList|main |italic = yes - to italicize the taxon name |linked = yes - to wikilink the taxon name |bold = yes - to emboldent the taxon name |incomplete = yes - to output "(incomplete)" at the end of the list }} The template that transcludes the invoking template must supply an indefinite even number of arguments in the format |Name1|Author1 |Name2|Author2| ... |NameN|AuthorN =============================================================================]] function p.main(frame) local italic = frame.args['italic'] == 'yes' local bold = frame.args['bold'] == 'yes' local linked = frame.args['linked'] == 'yes' if bold then linked = false end -- must not have bold and wikilinked local abbreviated = frame.args['abbreviated'] == 'yes' local incomplete = frame.args['incomplete'] == 'yes' local taxonArgs = frame:getParent().args local result = '' -- iterate over unnamed variables local taxonName local dagger local dquote local candidatus local first = true -- is this the first of a taxon name/author pair? for param, value in pairs(taxonArgs) do if tonumber(param) then if first then taxonName = mw.text.trim(value) -- if necessary separate any initial modifier taxonName, dagger, dquote, candidatus = p.parseName(taxonName) if linked and not (italic and candidatus == '') then taxonName = '[[' .. taxonName .. ']]' end if italic and candidatus == '' then taxonName = TaxonItalics.italicizeTaxonName(taxonName, linked, abbreviated) end taxonName = candidatus .. taxonName if bold then taxonName = '<b>' .. taxonName .. '</b>' end result = result .. '<li>' .. dagger .. dquote .. taxonName .. dquote else result = result .. ' <small>' .. value .. '</small></li>' end first = not first end end if incomplete then result = result .. '<small>(incomplete list)</small>' end return '<ul class="taxonlist">' .. result .. '</ul>' end return p h6amyn5jkn6mvwa6291y3i8a0z9i6j7 42677675 42677671 2026-08-15T15:18:29Z Edgar Allan Poe 29250 42677675 Scribunto text/plain --[[ This module provides the core functionality to a set of templates used to display a list of taxon name/authority pairs, with the taxon names optionally italicized, wikilinked and/or emboldened. Such lists are usually part of taxoboxes. ]] -- use a function from Module:TaxonItalics to italicize a taxon name local TaxonItalics = require("Module:TaxonItalics") local IfPreview = require([[Module:If preview]]) local p = {} --[[========================================================================= Utility function to strip off any initial † present to mark the taxon as extinct. The † must not be italicized, emboldened, or included in the wikilinked text, so needs to be added back afterwards. † is assumed to be present as one of: * the unicode character † * the HTML entity &dagger; * the output of {{extinct}} – this will have been expanded before reaching this module and is assumed to have the form '<span ... </span>' The function returns two values: the taxon name with any † before it removed and either '†' if it was present or the empty string if not. =============================================================================]] function p.stripDagger(taxonName) local dagger = '' if mw.ustring.sub(taxonName,1,1) == '†' then taxonName = mw.ustring.sub(taxonName,2,#taxonName) dagger = '†' else if string.sub(taxonName,1,8) == '&dagger;' then taxonName = string.sub(taxonName,9,#taxonName) dagger = '†' else -- did the taxon name originally have {{extinct}} before it? if (string.sub(taxonName,1,5) == '<abbr') and mw.ustring.find(taxonName, '†') then taxonName = string.gsub(taxonName, '^.*</abbr>', '', 1) dagger = '†' end end end return taxonName, dagger end --[[========================================================================= Utility function to do the following: 1. Strip off any initial † present to mark the taxon as extinct. We outsource to p.stripDagger() for this. 2. Strip off any double quotation marks present to mark the taxon as invalid. The double-quotation marks, too, should not be formatted. 3. Strip off any Candidatus or Ca. to mark the taxon as Candidatus. The function returns four values: * the taxon name with all of the three modifiers removed * either '†' if it was present or the empty string if not * either a single dquote if it was present in a pair or the empty string if not * either italicized "Candidatus " or "Ca. " if it was present or the empty string if not The function can error in case of an unpaired quotation mark. In that case, a IfPreview._warning() is mixed into the first return. =============================================================================]] function p.parseName(taxonName) local name, dagger = p.stripDagger(taxonName) local dquote = '' if string.sub(name,1,1) == '"' then name = string.sub(name,2) dquote = '"' if string.sub(name,#name) == '"' then name = string.sub(name,1,#name-1) else name = '|' .. IfPreview._warning({'"' .. name .. ' has an unpaired double quote.'}) end end local candidatus = '' if string.sub(name,1,11) == 'Candidatus ' then name = string.sub(name,12) candidatus = "''Candidatus'' " elseif string.sub(name,1,4) == 'Ca. ' then name = string.sub(name,5) candidatus = "''Ca.'' " end return name, dagger, dquote, candidatus end --[[========================================================================= The function returns a list of taxon names and authorities, appropriately formatted. Usage: {{#invoke:TaxonList|main |italic = yes - to italicize the taxon name |linked = yes - to wikilink the taxon name |bold = yes - to emboldent the taxon name |incomplete = yes - to output "(nepotpuna)" at the end of the list }} The template that transcludes the invoking template must supply an indefinite even number of arguments in the format |Name1|Author1 |Name2|Author2| ... |NameN|AuthorN =============================================================================]] function p.main(frame) local italic = frame.args['italic'] == 'yes' local bold = frame.args['bold'] == 'yes' local linked = frame.args['linked'] == 'yes' if bold then linked = false end -- must not have bold and wikilinked local abbreviated = frame.args['abbreviated'] == 'yes' local incomplete = frame.args['incomplete'] == 'yes' local taxonArgs = frame:getParent().args local result = '' -- iterate over unnamed variables local taxonName local dagger local dquote local candidatus local first = true -- is this the first of a taxon name/author pair? for param, value in pairs(taxonArgs) do if tonumber(param) then if first then taxonName = mw.text.trim(value) -- if necessary separate any initial modifier taxonName, dagger, dquote, candidatus = p.parseName(taxonName) if linked and not (italic and candidatus == '') then taxonName = '[[' .. taxonName .. ']]' end if italic and candidatus == '' then taxonName = TaxonItalics.italicizeTaxonName(taxonName, linked, abbreviated) end taxonName = candidatus .. taxonName if bold then taxonName = '<b>' .. taxonName .. '</b>' end result = result .. '<li>' .. dagger .. dquote .. taxonName .. dquote else result = result .. ' <small>' .. value .. '</small></li>' end first = not first end end if incomplete then result = result .. '<small>(nepotpuna lista)</small>' end return '<ul class="taxonlist">' .. result .. '</ul>' end return p 2nxfpyd0t8hw7ottf4deu3r9pesfq0h 8 4724381 42677682 2026-08-15T16:23:09Z Aca 108187 CSS nove skripte 42677682 css text/css .summaryButtons { margin: 5px 0 0 1px; font-size: 85%; } .summaryButtons:after { content: ' '; display: table; clear: both; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button { padding: 3px 6px 2px; margin: 0 0 2px -1px; border-left: 1px solid #a2a9b1; min-width: inherit; min-height: inherit; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button:last-child { margin-right: 6px; } .summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link { float: left; padding: 0; margin: 4px 0 3px -3px; min-width: inherit; min-height: inherit; } c4n0x5unfpfoah5xt60pzwefp889exm 42677685 42677682 2026-08-15T16:24:23Z Aca 108187 42677685 css text/css /* Preuzeto sa Wikipedije na ruskom jeziku */ .summaryButtons { margin: 5px 0 0 1px; font-size: 85%; } .summaryButtons:after { content: ' '; display: table; clear: both; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button { padding: 3px 6px 2px; margin: 0 0 2px -1px; border-left: 1px solid #a2a9b1; min-width: inherit; min-height: inherit; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button:last-child { margin-right: 6px; } .summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link { float: left; padding: 0; margin: 4px 0 3px -3px; min-width: inherit; min-height: inherit; } 7w73alx0wbn38zgtfftrd7sve8uqrnv 42677686 42677685 2026-08-15T16:24:57Z Aca 108187 + 42677686 css text/css /* Preuzeto sa Wikipedije na ruskom jeziku: https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.css */ .summaryButtons { margin: 5px 0 0 1px; font-size: 85%; } .summaryButtons:after { content: ' '; display: table; clear: both; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button { padding: 3px 6px 2px; margin: 0 0 2px -1px; border-left: 1px solid #a2a9b1; min-width: inherit; min-height: inherit; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button:last-child { margin-right: 6px; } .summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link { float: left; padding: 0; margin: 4px 0 3px -3px; min-width: inherit; min-height: inherit; } 3tvoxm7tm2o4wsk5tkq5nx9e1dbxnli 42677687 42677686 2026-08-15T16:25:16Z Aca 108187 42677687 css text/css /* Preuzeto s Wikipedije na ruskom jeziku: https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.css */ .summaryButtons { margin: 5px 0 0 1px; font-size: 85%; } .summaryButtons:after { content: ' '; display: table; clear: both; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button { padding: 3px 6px 2px; margin: 0 0 2px -1px; border-left: 1px solid #a2a9b1; min-width: inherit; min-height: inherit; } .summaryButtons-group > .summaryButtons-button.summaryButtons-button:last-child { margin-right: 6px; } .summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link.summaryButtons-info-link { float: left; padding: 0; margin: 4px 0 3px -3px; min-width: inherit; min-height: inherit; } ju3t2y3t2pklwkyxhrepqkih8amt6ba 8 4724383 42677690 2026-08-15T16:49:39Z Aca 108187 + 42677690 wikitext text/x-wiki '''[[Wikipedija:Spravice/Dugmad za sažetak izmjene|Dugmad za sažetak izmjene]]''' ([[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js|izvorni kod]]) – omogućavaju brzo unošenje standardnih i personaliziranih sažetaka izmjena ngrki2t721ws3y5d0v70f7hf85evkw9 10 4724384 42677691 2026-08-15T16:51:49Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !co... 42677691 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !colspan="3"|Naziv taksona!!rowspan="2"| Šablon |- ! Kurziv !! Poveznica !! Podebljano |- | ne || ne || ne || {{tl|Lista taksona}} |- | ne || da || ne || {{tl|Lista taksona s poveznicom}} |- | da || ne || ne || {{tl|Lista vrsta}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki> |- | da || da || ne || {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> |- | da || ne || da || {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjem}}</nowiki> |} Koristite na sljedeći način: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight>}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }}</syntaxhighlight>}} I naziv taksona i autor automatski će se formatirati da izgledaju ovako: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }} }} Napominjemo da ako je autorstvo nepoznato, element "|" i dalje mora biti prisutan nakon naziva taksona. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Ako u botaničkom nazivu postoji "povezujući termin" kao što su "subsp.", "var." ili "f.", onda će on biti u kurziv. Šablon bi trebao automatski poništiti kurziv kod ovih termina. Ako ne uspije u tom, možete jednostavno dodati <nowiki>''</nowiki> s bilo koje strane tog termina da bi uklonili kurziv.}} Nepotpune liste označite parametrom {{para|incomplete|yes}}, koji će na kraj liste dodati tekst "(nepotpuna)". {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Sakrivanje liste=== Ako želite da je lista izvorno sakrivena (što je korisno za duge liste u taksokvirima, primjerice), prije parova taksona i autora koristite sljedeće parametre: *{{para|hidden|yes}} – lista će izvorno biti sakrivena *{{para|header}} – neobvezno; dodaje zaglavlje listi, a ako ne unesete vlastito, pisat će "Lista" Primjerice: <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight> generirat će: <div style="width:20em">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</div> }} ===Varijacije=== Kako biste automatski stvorili poveznicu za svaki naziv taksona, koristite {{tl|Linked {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|species list|}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|taxon list|}}}}. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Kako biste podebljali vrstu (npr. ako ta vrsta nikada neće imati samostalni članak kada se navodi u članku o rodu), koristite {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}.|}} Primjerice: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta s poveznicama / {{Lista rodova s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Linked taxon list | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }} generirat će: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona s poveznicama | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> }} }} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Svaki od tri šablona za "liste vrsta" ima i varijantu za "liste rodova".}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Skraćivanje=== Dodavanje parametra {{para|abbreviated|yes}} generirat će skraćenu verzijzu naziva.}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta|abbreviated=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia speciosa subsp. speciosa | | Spexia sect. Additiona }} }} ===Izumrli taksoni=== Nazivu izumrlog taksona možete dodati jednu od sljedećih oznaka: <code>† &amp;dagger; <nowiki>{{izumrla}}</nowiki></code>. Svaki od njih će biti prikazan kao †. Sam † neće biti prikazan u kurzivu niti će biti dio poveznice. == Povezano == * <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki>, <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> i <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjima}}</nowiki> preusmjeravanju na istovjetne šablone iz skupine "Lista vrsta". <!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Species list}} – creates a list for taxon names which should be italicized, i.e. taxa at ranks of genus or lower, not just species}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Linked species list}} – as {{tl|Species list}} but the taxon names are wikilinked}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Bold species list}} – as {{tl|Species list}} but the taxon names are in bold}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona}} – generira listu naziva taksona koji se ne bi trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su rang viši od roda}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista taksona}}, ali s poveznicama}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni Taksokvira]] }}</includeonly> ery69lbfhy9hwlhsvtwvc8ot7g9yf6j 42677692 42677691 2026-08-15T16:54:03Z Edgar Allan Poe 29250 /* Povezano */ 42677692 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !colspan="3"|Naziv taksona!!rowspan="2"| Šablon |- ! Kurziv !! Poveznica !! Podebljano |- | ne || ne || ne || {{tl|Lista taksona}} |- | ne || da || ne || {{tl|Lista taksona s poveznicom}} |- | da || ne || ne || {{tl|Lista vrsta}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki> |- | da || da || ne || {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> |- | da || ne || da || {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjem}}</nowiki> |} Koristite na sljedeći način: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight>}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }}</syntaxhighlight>}} I naziv taksona i autor automatski će se formatirati da izgledaju ovako: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }} }} Napominjemo da ako je autorstvo nepoznato, element "|" i dalje mora biti prisutan nakon naziva taksona. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Ako u botaničkom nazivu postoji "povezujući termin" kao što su "subsp.", "var." ili "f.", onda će on biti u kurziv. Šablon bi trebao automatski poništiti kurziv kod ovih termina. Ako ne uspije u tom, možete jednostavno dodati <nowiki>''</nowiki> s bilo koje strane tog termina da bi uklonili kurziv.}} Nepotpune liste označite parametrom {{para|incomplete|yes}}, koji će na kraj liste dodati tekst "(nepotpuna)". {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Sakrivanje liste=== Ako želite da je lista izvorno sakrivena (što je korisno za duge liste u taksokvirima, primjerice), prije parova taksona i autora koristite sljedeće parametre: *{{para|hidden|yes}} – lista će izvorno biti sakrivena *{{para|header}} – neobvezno; dodaje zaglavlje listi, a ako ne unesete vlastito, pisat će "Lista" Primjerice: <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight> generirat će: <div style="width:20em">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</div> }} ===Varijacije=== Kako biste automatski stvorili poveznicu za svaki naziv taksona, koristite {{tl|Linked {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|species list|}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|taxon list|}}}}. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Kako biste podebljali vrstu (npr. ako ta vrsta nikada neće imati samostalni članak kada se navodi u članku o rodu), koristite {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}.|}} Primjerice: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta s poveznicama / {{Lista rodova s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Linked taxon list | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }} generirat će: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona s poveznicama | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> }} }} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Svaki od tri šablona za "liste vrsta" ima i varijantu za "liste rodova".}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Skraćivanje=== Dodavanje parametra {{para|abbreviated|yes}} generirat će skraćenu verzijzu naziva.}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta|abbreviated=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia speciosa subsp. speciosa | | Spexia sect. Additiona }} }} ===Izumrli taksoni=== Nazivu izumrlog taksona možete dodati jednu od sljedećih oznaka: <code>† &amp;dagger; <nowiki>{{izumrla}}</nowiki></code>. Svaki od njih će biti prikazan kao †. Sam † neće biti prikazan u kurzivu niti će biti dio poveznice. == Povezano == * <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki>, <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> i <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjima}}</nowiki> preusmjeravanju na istovjetne šablone iz skupine "Lista vrsta". <!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta}} – generira listu naziva taksona koji bi se trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su na razini roda ili niže}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali s poveznicama}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s podebljanjima}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali nazivi taksona su podebljani}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona}} – generira listu naziva taksona koji se ne bi trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su rang viši od roda}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista taksona}}, ali s poveznicama}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni Taksokvira]] }}</includeonly> id9vvleeitct0sehggu6n6mzxpnt2jr 42677696 42677692 2026-08-15T17:02:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Korištenje */ 42677696 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !colspan="3"|Naziv taksona!!rowspan="2"| Šablon |- ! Kurziv !! Poveznica !! Podebljano |- | ne || ne || ne || {{tl|Lista taksona}} |- | ne || da || ne || {{tl|Lista taksona s poveznicama}} |- | da || ne || ne || {{tl|Lista vrsta}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki> |- | da || da || ne || {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> |- | da || ne || da || {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjem}}</nowiki> |} Koristite na sljedeći način: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight>}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }}</syntaxhighlight>}} I naziv taksona i autor automatski će se formatirati da izgledaju ovako: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }} }} Napominjemo da ako je autorstvo nepoznato, element "|" i dalje mora biti prisutan nakon naziva taksona. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Ako u botaničkom nazivu postoji "povezujući termin" kao što su "subsp.", "var." ili "f.", onda će on biti u kurziv. Šablon bi trebao automatski poništiti kurziv kod ovih termina. Ako ne uspije u tom, možete jednostavno dodati <nowiki>''</nowiki> s bilo koje strane tog termina da bi uklonili kurziv.}} Nepotpune liste označite parametrom {{para|incomplete|yes}}, koji će na kraj liste dodati tekst "(nepotpuna)". {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Sakrivanje liste=== Ako želite da je lista izvorno sakrivena (što je korisno za duge liste u taksokvirima, primjerice), prije parova taksona i autora koristite sljedeće parametre: *{{para|hidden|yes}} – lista će izvorno biti sakrivena *{{para|header}} – neobvezno; dodaje zaglavlje listi, a ako ne unesete vlastito, pisat će "Lista" Primjerice: <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight> generirat će: <div style="width:20em">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</div> }} ===Varijacije=== Kako biste automatski stvorili poveznicu za svaki naziv taksona, koristite {{tl|Linked {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|species list|}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|taxon list|}}}}. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Kako biste podebljali vrstu (npr. ako ta vrsta nikada neće imati samostalni članak kada se navodi u članku o rodu), koristite {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}.|}} Primjerice: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta s poveznicama / {{Lista rodova s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Linked taxon list | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }} generirat će: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona s poveznicama | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> }} }} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Svaki od tri šablona za "liste vrsta" ima i varijantu za "liste rodova".}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Skraćivanje=== Dodavanje parametra {{para|abbreviated|yes}} generirat će skraćenu verzijzu naziva.}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta|abbreviated=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia speciosa subsp. speciosa | | Spexia sect. Additiona }} }} ===Izumrli taksoni=== Nazivu izumrlog taksona možete dodati jednu od sljedećih oznaka: <code>† &amp;dagger; <nowiki>{{izumrla}}</nowiki></code>. Svaki od njih će biti prikazan kao †. Sam † neće biti prikazan u kurzivu niti će biti dio poveznice. == Povezano == * <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki>, <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> i <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjima}}</nowiki> preusmjeravanju na istovjetne šablone iz skupine "Lista vrsta". <!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta}} – generira listu naziva taksona koji bi se trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su na razini roda ili niže}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali s poveznicama}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s podebljanjima}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali nazivi taksona su podebljani}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona}} – generira listu naziva taksona koji se ne bi trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su rang viši od roda}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista taksona}}, ali s poveznicama}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni Taksokvira]] }}</includeonly> srmnyp3y36vly7e10ys1qlw7ejbdun2 42677740 42677696 2026-08-15T19:19:49Z Edgar Allan Poe 29250 42677740 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !colspan="3"|Naziv taksona!!rowspan="2"| Šablon |- ! Kurziv !! Poveznica !! Podebljano |- | ne || ne || ne || {{tl|Lista taksona}} |- | ne || da || ne || {{tl|Lista taksona s poveznicama}} |- | da || ne || ne || {{tl|Lista vrsta}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki> |- | da || da || ne || {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> |- | da || ne || da || {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjem}}</nowiki> |} Koristite na sljedeći način: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight>}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }}</syntaxhighlight>}} I naziv taksona i autor automatski će se formatirati da izgledaju ovako: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }} }} Napominjemo da ako je autorstvo nepoznato, element "|" i dalje mora biti prisutan nakon naziva taksona. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Ako u botaničkom nazivu postoji "povezujući termin" kao što su "subsp.", "var." ili "f.", onda će on biti u kurziv. Šablon bi trebao automatski poništiti kurziv kod ovih termina. Ako ne uspije u tom, možete jednostavno dodati <nowiki>''</nowiki> s bilo koje strane tog termina da bi uklonili kurziv.}} Nepotpune liste označite parametrom {{para|incomplete|yes}}, koji će na kraj liste dodati tekst "(nepotpuna)". {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Sakrivanje liste=== Ako želite da je lista izvorno sakrivena (što je korisno za duge liste u taksokvirima, primjerice), prije parova taksona i autora koristite sljedeće parametre: *{{para|hidden|yes}} – lista će izvorno biti sakrivena *{{para|header}} – neobvezno; dodaje zaglavlje listi, a ako ne unesete vlastito, pisat će "Lista" Primjerice: <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight> generirat će: <div style="width:20em">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</div> }} ===Varijacije=== Kako biste automatski stvorili poveznicu za svaki naziv taksona, koristite {{tl|Linked {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|species list|}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|taxon list|}}}}. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Kako biste podebljali vrstu (npr. ako ta vrsta nikada neće imati samostalni članak kada se navodi u članku o rodu), koristite {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}.|}} Primjerice: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta s poveznicama / {{Lista rodova s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Linked taxon list | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }} generirat će: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona s poveznicama | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> }} }} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Svaki od tri šablona za "liste vrsta" ima i varijantu za "liste rodova".}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Skraćivanje=== Dodavanje parametra {{para|abbreviated|yes}} generirat će skraćenu verzijzu naziva.}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta|abbreviated=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia speciosa subsp. speciosa | | Spexia sect. Additiona }} }} ===Izumrli taksoni=== Nazivu izumrlog taksona možete dodati jednu od sljedećih oznaka: <code>† &amp;dagger; <nowiki>{{izumrla}}</nowiki></code>. Svaki od njih će biti prikazan kao †. Sam † neće biti prikazan u kurzivu niti će biti dio poveznice. == Povezano == * <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki>, <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> i <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjima}}</nowiki> preusmjeravanju na istovjetne šablone iz skupine "Lista vrsta". <!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta}} – generira listu naziva taksona koji bi se trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su na razini roda ili niže}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali s poveznicama}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali nazivi taksona su podebljani}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona}} – generira listu naziva taksona koji se ne bi trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su rang viši od roda}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista taksona}}, ali s poveznicama}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni Taksokvira]] }}</includeonly> 1j78nt8sfk0xrnveub9nosz76449e43 42677742 42677740 2026-08-15T19:22:13Z Edgar Allan Poe 29250 /* Korištenje */ 42677742 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{High-use}} {{Lua|Modul:TaxonList}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Korištenje == Ovaj je šablon jedan od mnogih koji se koriste u taksokvirima za parametre {{para|podjela}} ili {{para|sinonimi}}, a svrha im je generirati listu taksona u prikladnom formatu. Sljedeća tablica pokazuje kako se ponašaju dostupni šabloni: {| class="wikitable" !colspan="3"|Naziv taksona!!rowspan="2"| Šablon |- ! Kurziv !! Poveznica !! Podebljano |- | ne || ne || ne || {{tl|Lista taksona}} |- | ne || da || ne || {{tl|Lista taksona s poveznicama}} |- | da || ne || ne || {{tl|Lista vrsta}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki> |- | da || da || ne || {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> |- | da || ne || da || {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}, odnosno <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjem}}</nowiki> |} Koristite na sljedeći način: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight>}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }}</syntaxhighlight>}} I naziv taksona i autor automatski će se formatirati da izgledaju ovako: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Junkiaceae | Opisnik }} }} Napominjemo da ako je autorstvo nepoznato, element "|" i dalje mora biti prisutan nakon naziva taksona. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Ako u botaničkom nazivu postoji "povezujući termin" kao što su "subsp.", "var." ili "f.", onda će on biti u kurziv. Šablon bi trebao automatski poništiti kurziv kod ovih termina. Ako ne uspije u tom, možete jednostavno dodati <nowiki>''</nowiki> s bilo koje strane tog termina da bi uklonili kurziv.}} Nepotpune liste označite parametrom {{para|incomplete|yes}}, koji će na kraj liste dodati tekst "(nepotpuna lista)". {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Sakrivanje liste=== Ako želite da je lista izvorno sakrivena (što je korisno za duge liste u taksokvirima, primjerice), prije parova taksona i autora koristite sljedeće parametre: *{{para|hidden|yes}} – lista će izvorno biti sakrivena *{{para|header}} – neobvezno; dodaje zaglavlje listi, a ako ne unesete vlastito, pisat će "Lista" Primjerice: <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</syntaxhighlight> generirat će: <div style="width:20em">{{Lista vrsta|hidden=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia | | Specia dubia subsp. maxima | }}</div> }} ===Varijacije=== Kako biste automatski stvorili poveznicu za svaki naziv taksona, koristite {{tl|Linked {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|species list|}}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|taxon list|}}}}. {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Kako biste podebljali vrstu (npr. ako ta vrsta nikada neće imati samostalni članak kada se navodi u članku o rodu), koristite {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}.|}} Primjerice: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Lista vrsta s poveznicama / {{Lista rodova s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|<syntaxhighlight lang="wikitext">{{Linked taxon list | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }}</syntaxhighlight> }} generirat će: {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta s poveznicama | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia typa | Opisnik, 1888. (tip) | Spexia dubia {{!}} S. dubia | <!--creates a piped link--> | ''[[Puma (rod) {{!}} Puma ]]'' | Jardine, 1834. <!--handles a disambiguated genus name--> }} }}{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist|{{Lista taksona s poveznicama | †Smithiaceae | Autor | Jonesiaceae | | Juncaceae {{!}} Junkiaceae | Opisnik<!--creates a piped link--> }} }} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|Svaki od tri šablona za "liste vrsta" ima i varijantu za "liste rodova".}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist| ===Skraćivanje=== Dodavanje parametra {{para|abbreviated|yes}} generirat će skraćenu verzijzu naziva.}} {{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist|{{Lista vrsta|abbreviated=yes | Spexia speciosa | Autor, 2003. | †Spexia additiona | Drugi et al., 2002. | Spexia speciosa subsp. speciosa | | Spexia sect. Additiona }} }} ===Izumrli taksoni=== Nazivu izumrlog taksona možete dodati jednu od sljedećih oznaka: <code>† &amp;dagger; <nowiki>{{izumrla}}</nowiki></code>. Svaki od njih će biti prikazan kao †. Sam † neće biti prikazan u kurzivu niti će biti dio poveznice. == Povezano == * <nowiki>{{Lista rodova}}</nowiki>, <nowiki>{{Lista rodova s poveznicama}}</nowiki> i <nowiki>{{Lista rodova s podebljanjima}}</nowiki> preusmjeravanju na istovjetne šablone iz skupine "Lista vrsta". <!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta}} – generira listu naziva taksona koji bi se trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su na razini roda ili niže}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali s poveznicama}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|Specieslist}}}|Specieslist||* {{tl|Lista vrsta s podebljanjem}} – kao i {{tl|Lista vrsta}}, ali nazivi taksona su podebljani}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona}} – generira listu naziva taksona koji se ne bi trebali pisati u kurzivu, odnosno taksona koji su rang viši od roda}}<!-- -->{{#ifeq:{{{1|}}}|Taxonlist||* {{tl|Lista taksona s poveznicama}} – kao i {{tl|Lista taksona}}, ali s poveznicama}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni Taksokvira]] }}</includeonly> 5u09kruhwc40cyr3q0zxyfrzyg2hdun 10 4724385 42677693 2026-08-15T17:00:56Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista taksona]] 42677693 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista taksona]] 61cg3rm3lld9z24zu406wcjrg4ghdhi 10 4724386 42677694 2026-08-15T17:01:03Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|content={{Template:Species list/doc|Taxonlist}}}}</noinclude> 42677694 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|content={{Template:Species list/doc|Taxonlist}}}}</noinclude> 6wwx1but3e50fjhw58huqpzy8acwul9 10 4724387 42677695 2026-08-15T17:01:21Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista vrsta/doc]] 42677695 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista vrsta/doc]] 43o7l1q0mv7gkjthh17usjluybbra38 10 4724388 42677697 2026-08-15T17:02:58Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#ifeq:{{{hidden|no}}}|yes|{{hidden|header={{{header|List}}}|headerstyle=text-align:left|contentstyle=font-size:105%|content={{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}|{{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Template:Species list/doc}}</noinclude> 42677697 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#ifeq:{{{hidden|no}}}|yes|{{hidden|header={{{header|List}}}|headerstyle=text-align:left|contentstyle=font-size:105%|content={{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}|{{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Template:Species list/doc}}</noinclude> tkattuan2uvqetic2pvdrnyqpxqf0ur 42677741 42677697 2026-08-15T19:21:04Z Edgar Allan Poe 29250 42677741 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#ifeq:{{{hidden|no}}}|yes|{{hidden|header={{{header|Lista}}}|headerstyle=text-align:left|contentstyle=font-size:105%|content={{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}|{{#invoke:TaxonList|main|italic=yes|abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Template:Species list/doc}}</noinclude> 0a6yxmn8k8ritm8xkdv3b06cobpwlv0 10 4724389 42677698 2026-08-15T17:03:14Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista vrsta]] 42677698 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista vrsta]] ozn35aqtjbj0yah9e77ciw5n9f5diw5 10 4724390 42677700 2026-08-15T17:03:57Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|bold=yes|italic=yes||abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Template:Species list/doc}}</noinclude> 42677700 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:TaxonList|main|bold=yes|italic=yes||abbreviated={{{abbreviated|no}}}|incomplete={{{incomplete|no}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation|Template:Species list/doc}}</noinclude> p7v9aksls4er3udhfu3b5u50qqsp4c5 10 4724391 42677701 2026-08-15T17:05:27Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista vrsta s podebljanjem]] 42677701 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista vrsta s podebljanjem]] lrl1xbiye7f7nzv6d46srvg090zc6vq 0 4724393 42677709 2026-08-15T17:23:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Belleu (En, Pikardija)]] na [[Belleu]] 42677709 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak 1 4724394 42677711 2026-08-15T17:23:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Belleu (En, Pikardija)]] na [[Razgovor:Belleu]] 42677711 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Belleu]] 84el9t8cel7jyrnyeh8ujiu6yf7qpgx 0 4724395 42677717 2026-08-15T17:38:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Felipe II od Španije]] na [[Felipe II, kralj Španije]] 42677717 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Felipe II, kralj Španije]] cuna184jejmnjhu0e0t870mywipzk6p 0 4724396 42677720 2026-08-15T17:59:57Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[File:Castilla del Oro.jpg|thumb|350px|Mapa iz [[1600.]] godine koja prikazuje nekadašnje područje upravne jedinice Castille de Oro.]] '''Castilla de(l) Oro''' ({{IPA-es|kasˈtiʎa ðe ˈoɾo|lang}}; dosl. "Zlatna Castilla") bio je naziv što su ga španjolski doseljenici početkom [[16. vijek|XVI. vijeka]] dali [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] područjima od [[Urabá (zaljev)|zaljeva Urabá]], blizu današnje [[Kolumbija|kolumbijsko]]–[[Panama|panamske]] granic... 42677720 wikitext text/x-wiki [[File:Castilla del Oro.jpg|thumb|350px|Mapa iz [[1600.]] godine koja prikazuje nekadašnje područje upravne jedinice Castille de Oro.]] '''Castilla de(l) Oro''' ({{IPA-es|kasˈtiʎa ðe ˈoɾo|lang}}; dosl. "Zlatna Castilla") bio je naziv što su ga španjolski doseljenici početkom [[16. vijek|XVI. vijeka]] dali [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] područjima od [[Urabá (zaljev)|zaljeva Urabá]], blizu današnje [[Kolumbija|kolumbijsko]]–[[Panama|panamske]] granice, do rijeke [[Belén (rijeka)|Belén]] u [[Panama|Panami]]. Teritorij iznad te rijeke bio je poznat kao [[Veragua]] te je bio predmetom spora između španjolske krune i obitelji [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]]. Naziv "Castilla de Oro" postao je službenim [[1513.]] godine, kada ga je ozakonio [[Fernando II, kralj Aragona|Fernando II. od Aragona]], tadašnji [[Kruna Kastilje|kastiljski regent]]. Prvim guvernerom imenovan je [[Pedro Arias Dávila]], koji je na dužnost stupio [[1514.]] godine. Nakon što je [[Vasco Núñez de Balboa]] otkrio [[Tihi ocean]], područje ove upravne jedinice prošireno je do pacifičkih obala Paname, [[Kostarika|Kostarike]] i [[Nikaragva|Nikaragve]]. Godine [[1527.]] teritorij Castille de Oro smanjen je nakon stvaranja [[Nicaragua (provincija)|provincije Nicarague]], koja je obuhvaćala današnju istoimenu državu te [[Nicoya|poluotok Nicoya]]. Nakon što je [[1537.]] godine riješen imovinski spor između Krune i obitelji Kolumbo, Castilla de Oro podijeljena je na dva dijela, pri čemu je utemeljeno [[Vojvodstvo Veragua]]. Zapadni dio Castille de Oro, koji je uključivao većinu pacifičkih obala Paname i Kostarike, godine [[1540.]] spojen je zajedno s [[Kraljevska Veragua|Kraljevskom Veraguom]], čime je nastala [[Nuevo Cartago y Costa Rica|provincija Nuevo Cartago y Costa Rica]]. Castilla de Oro tako je svedena na svoj istočni dio, koji je s vremenom promijenio naziv u '''Tierra Firme''', odnosno '''Panamá''', posebice nakon utemeljenja Kraljevske akademije u Panami [[1538.]] godine. Sljedeće godine, [[Francisco Pérez de Robles]], posljednji guverner, odstupio je s dužnosti. Godine [[1560.]], Castilli de Oro pripojena je novostvorena provincija Veragua, koju je formirao [[Felipe II, kralj Španije|Felipe II.]] nakon ukidanja Vojvodstva Veragua. {{Authority control}} fzcc00orl9au6rtw0mgbylrwv8horvi 42677722 42677720 2026-08-15T18:03:37Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Historija Paname]]; +[[Kategorija:Historija Nikaragve]]; +[[Kategorija:Nastanci 15. vijeka]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42677722 wikitext text/x-wiki [[File:Castilla del Oro.jpg|thumb|350px|Mapa iz [[1600.]] godine koja prikazuje nekadašnje područje upravne jedinice Castille de Oro.]] '''Castilla de(l) Oro''' ({{IPA-es|kasˈtiʎa ðe ˈoɾo|lang}}; dosl. "Zlatna Castilla") bio je naziv što su ga španjolski doseljenici početkom [[16. vijek|XVI. vijeka]] dali [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] područjima od [[Urabá (zaljev)|zaljeva Urabá]], blizu današnje [[Kolumbija|kolumbijsko]]–[[Panama|panamske]] granice, do rijeke [[Belén (rijeka)|Belén]] u [[Panama|Panami]]. Teritorij iznad te rijeke bio je poznat kao [[Veragua]] te je bio predmetom spora između španjolske krune i obitelji [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]]. Naziv "Castilla de Oro" postao je službenim [[1513.]] godine, kada ga je ozakonio [[Fernando II, kralj Aragona|Fernando II. od Aragona]], tadašnji [[Kruna Kastilje|kastiljski regent]]. Prvim guvernerom imenovan je [[Pedro Arias Dávila]], koji je na dužnost stupio [[1514.]] godine. Nakon što je [[Vasco Núñez de Balboa]] otkrio [[Tihi ocean]], područje ove upravne jedinice prošireno je do pacifičkih obala Paname, [[Kostarika|Kostarike]] i [[Nikaragva|Nikaragve]]. Godine [[1527.]] teritorij Castille de Oro smanjen je nakon stvaranja [[Nicaragua (provincija)|provincije Nicarague]], koja je obuhvaćala današnju istoimenu državu te [[Nicoya|poluotok Nicoya]]. Nakon što je [[1537.]] godine riješen imovinski spor između Krune i obitelji Kolumbo, Castilla de Oro podijeljena je na dva dijela, pri čemu je utemeljeno [[Vojvodstvo Veragua]]. Zapadni dio Castille de Oro, koji je uključivao većinu pacifičkih obala Paname i Kostarike, godine [[1540.]] spojen je zajedno s [[Kraljevska Veragua|Kraljevskom Veraguom]], čime je nastala [[Nuevo Cartago y Costa Rica|provincija Nuevo Cartago y Costa Rica]]. Castilla de Oro tako je svedena na svoj istočni dio, koji je s vremenom promijenio naziv u '''Tierra Firme''', odnosno '''Panamá''', posebice nakon utemeljenja Kraljevske akademije u Panami [[1538.]] godine. Sljedeće godine, [[Francisco Pérez de Robles]], posljednji guverner, odstupio je s dužnosti. Godine [[1560.]], Castilli de Oro pripojena je novostvorena provincija Veragua, koju je formirao [[Felipe II, kralj Španije|Felipe II.]] nakon ukidanja Vojvodstva Veragua. {{Authority control}} [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Historija Nikaragve]] [[Kategorija:Nastanci 15. vijeka]] 39nluhjlltfj5tc2tezcuj2smz6owuz 0 4724397 42677734 2026-08-15T19:02:36Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Nova Španija]] 42677734 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nova Španija]] h18jwegfcvq91wycmfwtzss3s37baw6 0 4724398 42677735 2026-08-15T19:03:54Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija biografija | ime = Rodrigo de Bastidas | slika = Bastidas.JPG | širina_slike = 220px | alt = | opis = | ime_po_rođenju = Rodrigo Gutiérrez de Bastidas | datum_rođenja = oko [[1475.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla]], [[Španjolska]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Banner of arms crown of Castille Habsbourg style.svg}} [[Triana (Sevilla)|Triana]], Kruna Kastilje|Kastilja... 42677735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Rodrigo de Bastidas | slika = Bastidas.JPG | širina_slike = 220px | alt = | opis = | ime_po_rođenju = Rodrigo Gutiérrez de Bastidas | datum_rođenja = oko [[1475.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla]], [[Španjolska]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Banner of arms crown of Castille Habsbourg style.svg}} [[Triana (Sevilla)|Triana]], [[Kruna Kastilje|Kastilja]])}} | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1527.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|KUB}} [[Santiago de Cuba]], [[Kuba]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Nova Španjolska]])}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = otkriće [[Panama|Paname]]<br>utemeljenje [[Santa Marta|Santa Marte]] | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = trgovac, pomorac | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Isabel Rodríguez de Romera | partner = | djeca = [[Rodrigo de Bastidas y Rodriguez de Romera]] | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Rodrigo Gutiérrez de Bastidas''' ([[Triana (Sevilla)|Triana]], oko [[1475.]]<ref>José Joaquín Real Díaz, ''El sevillano Rodrigo de Bastidas. Algunas rectificaciones en torno a su figura'', str. 3: "''Nació Rodrigo Gutiérrez de Bastidas, más conocido por Rodrigo de Bastidas, en Sevilla en el arrabal de Triana, alrededor del año 1475. Justifiquemos esta afirmación nuestra, que disiente de la de algunos historiadores, que lo hacen nacer hacia 1460. Sabido es cómo para defender cada uno su derecho, tanto don Diego Colón como el Fiscal Real, hicieron sendas probanzas en la ciudad de Santo Domingo en 1512. En una y otra, Bastidas fue presentado como testigo; en una y otra, al declarar su edad, la expresa con vaguedad, pero con la claridad suficiente para que podamos fijar la fecha aproximada de su nacimiento. En la primera afirma "ques de treynta e cinco annos arriba"; en la segunda "ques de hedad de quarenta annos poco más o menos". Operando de acuerdo con los dos datos aportados por el mismo Bastidas tenemos fijado su nacimiento entre 1473 y 1477. Una fecha intermedia entre estas dos estará más cerca, pues, del año que nació.''"</ref> – [[Santiago de Cuba]], [[28. srpnja]] [[1527.]]), u izvorima navođen i kao '''Rodrigo I de Bastidas''' te '''Rodrigo de la Bastida''',{{sfn|Groot|1889|p=1}} [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistador]] i istraživač koji je mapirao sjevernu obalu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], otkrio [[Panama|Panamu]] i utemeljio grad [[Santa Marta|Santu Martu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. == Biografija == Rodrigo de Bastidas bio je dobrostojeći trgovac i pomorac iz [[Sevilla|Seville]], s tim da se zbog pogreške španjolskog povjesničara [[Martín Fernández de Navarrete|Martína Fernándeza de Navarretea]] i danas često pogrešno navodi kao javni notar.{{sfn|Morison|1974|pages=198-199}}{{sfn|Vigneras|1976|page=99}} Točna godina njegova rođenja nije poznata, a zna se da se prije [[1500.]] godine vjenčao s Isabel Rodríguez de Romera.{{sfn|Romoli|1953|page=365}} Godine [[1493.]] bio je dio [[Kristofor Kolumbo|Kolumbove]] druge ekspedicije u [[Novi svijet|Novom svijetu]], nakon čega je pisao Kruni i tražio odobrenje za samostalnu ekspediciju koju bi u cijelosti financirao vlastitim novcem. Kruna mu je dala odobrenje za istraživanje Novog svijeta, ali uz uvjet da im preda četvrtinu svih prihoda koje ostvari tijekom ekspedicije. Rodrigo de Bastidas se [[5. lipnja]] [[1500.]] godine iz [[Cádiz]] uputio na svoju ekspediciju, a s njim su zajedno isplovili [[Juan de la Cosa]] i [[Vasco Núñez de Balboa]]. Njegova ekspedicija oplovila je sjevernu obalu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] od [[Cabo de la Vela|Caba de la Vela]] u sjevernoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] prema zapadu do [[Urabá (zaljev)|zaljeva Urabá]]. Početkom travnja [[1501.]] godine otkrili su ušće [[Magdalena (rijeka)|rijeke Magdalene]]. Godine [[1504.]] poveo je ekspediciju u sklopu koje je oteo je 600 robova za prodaju na [[Hispaniola|Hispanioli]].<ref name=Anderson>Charles Loftus Grant Anderson (1911), ''[http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=oldpanama6.pdf Old Panama and Castilla del Oro]'', Press of the Sudwarth Company</ref> Godine [[1512.]] imenovan je počasnim građaninom [[Santo Domingo|Santa Dominga]]. Dana [[29. srpnja]] [[1526.]] godine utemeljio je [[Santa Marta|Santu Martu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]], prvi španjolski grad na tlu južnoameričkog kontinenta. Zbog činjenice da nije bio voljan dijeliti pokradeno zlato sa svojom posadom, de Bastidas je izazvao bijes dijela svojih mornara, a koje je predvodio poručnik Pedro de Villafuerte.<ref name="Andagoya">{{cite book|url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya|title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila|first=Pascual de|last=Andagoya|publisher=The Hakluyt Society|page=81 |accessdate=21 June 2019|via=Wikisource}}</ref> Villafuerte je organizirao zavjeru protiv Bastidasa s ciljem da ga ubije; jedne noći, dok je Bastidas spavao, napadači su mu upali u sobu i uboli ga pet puta. Kako u to doba u Santi Marti nije bilo stručnih liječnika, Bastidas, koji je preživio napad, pokušao je doći do Santa Dominga, ali je zbog lošeg vremena morao stati na [[Kuba|Kubi]]. Katolički svećenici primili su ga na njegu u [[Santiago de Cuba|Santiagu de Cubi]], ali podlegao je ozljedama i preminuo [[28. srpnja]] [[1527.]] godine. Isprva je tamo i pokopan, no njegov je sin, [[nadbiskup]] [[Rodrigo de Bastidas y Rodriguez de Romera]], kasnije preselio njegovo tijelo u [[Santo Domingo]]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |last=Groot|first=José Manuel|title=Historia eclesiástica y civil de Nueva Granada. Tomo I|date=1889|publisher=Casa Editorial de M. Rivas & Cía.|language=}} * {{Cite journal |last=Harris |first=Lewis D. |date=1984 |title=Rodrigo de Bastidas and the Discovery of Panama |url=https://www.jstor.org/stable/214098 |journal=Geographical Review |volume=74 |issue=2 |pages=170–182 |doi=10.2307/214098|jstor=214098 |url-access=subscription }} * {{Cite book |last=Morison |first=Samuel Eliot |title=The European Discovery of America, The Southern Voyages |date=1974 |isbn=0-19-501377-8 |location=New York}} * {{Cite book |last=Romoli |first=Katheen |title=Balboa of Darien, Discoverer of the Pacific |publisher=Doubleday and Company |year=1953 |url=https://archive.org/details/balboaofdarien}} * {{Cite book |last=Sauer |first=Carl Ortwin |title=The Early Spanish Main |publisher=University of California |year=1966 |url=https://archive.org/details/earlyspanishmain00saue_0}} * {{Cite book |last=Vigneras |first=Louis-André |title=The Discovery of South America and the Andalusian Voyages |date=1976 |publisher=University of Chicago Press |isbn=0-226-85609-7 |location=Chicago |url=https://archive.org/details/discoveryofsouth0000vign}} == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo de Bastidas}} * {{cite web|last1=Ruiz|first1=Bruce C.|title=Rodrigo de Bastidas (1460{{snd}}1527)|url=http://bruceruiz.net/PanamaHistory/rodrigo_de_bastidas.htm|website=Historic Panamá La Conquista & Exploración|accessdate=12 February 2016}} * [http://www.books-about-california.com/Pages/The_Inscriptions/The_Inscriptions_text.html ''The Inscriptions at the Panama-Pacific International Exposition'']. San Francisco, 1915. * [http://www.euskalnet.net/laviana/gen_hispanas/bastidas.htm "Genealogías hispanas"] on [http://www.euskalnet.net/laviana/ Gure Arbasoak]. {{Authority control}} {{Životni vijek|NEPOZNATO|1527|Bastidas, Rodrigo de}} b99ngkao4bcibybz2ehf4cx3e7rtcae 42677736 42677735 2026-08-15T19:08:06Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Španski konkvistadori]]; +[[Kategorija:Španski pomorci]]; +[[Kategorija:Španski istraživači]]; +[[Kategorija:Žrtve ubistva]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42677736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Rodrigo de Bastidas | slika = Bastidas.JPG | širina_slike = 220px | alt = | opis = | ime_po_rođenju = Rodrigo Gutiérrez de Bastidas | datum_rođenja = oko [[1475.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla]], [[Španjolska]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Banner of arms crown of Castille Habsbourg style.svg}} [[Triana (Sevilla)|Triana]], [[Kruna Kastilje|Kastilja]])}} | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1527.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|KUB}} [[Santiago de Cuba]], [[Kuba]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Nova Španjolska]])}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = ubojstvo | počivalište = {{nowrap|[[Katedrala u Santu Domingu|Katedrala Santa María la Menor]]<br>{{small|{{flagicon|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]}}}} | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = otkriće [[Panama|Paname]]<br>utemeljenje [[Santa Marta|Santa Marte]] | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = trgovac, pomorac | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Isabel Rodríguez de Romera | partner = | djeca = [[Rodrigo de Bastidas y Rodriguez de Romera]]<br>Isabel de Bastidas y Rodríguez de Romera | roditelji = Rodrigo de la Bastida (otac) | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Rodrigo Gutiérrez de Bastidas''' ([[Triana (Sevilla)|Triana]], oko [[1475.]]<ref>José Joaquín Real Díaz, ''El sevillano Rodrigo de Bastidas. Algunas rectificaciones en torno a su figura'', str. 3: "''Nació Rodrigo Gutiérrez de Bastidas, más conocido por Rodrigo de Bastidas, en Sevilla en el arrabal de Triana, alrededor del año 1475. Justifiquemos esta afirmación nuestra, que disiente de la de algunos historiadores, que lo hacen nacer hacia 1460. Sabido es cómo para defender cada uno su derecho, tanto don Diego Colón como el Fiscal Real, hicieron sendas probanzas en la ciudad de Santo Domingo en 1512. En una y otra, Bastidas fue presentado como testigo; en una y otra, al declarar su edad, la expresa con vaguedad, pero con la claridad suficiente para que podamos fijar la fecha aproximada de su nacimiento. En la primera afirma "ques de treynta e cinco annos arriba"; en la segunda "ques de hedad de quarenta annos poco más o menos". Operando de acuerdo con los dos datos aportados por el mismo Bastidas tenemos fijado su nacimiento entre 1473 y 1477. Una fecha intermedia entre estas dos estará más cerca, pues, del año que nació.''"</ref> – [[Santiago de Cuba]], [[28. srpnja]] [[1527.]]), u izvorima navođen i kao '''Rodrigo I de Bastidas''' te '''Rodrigo de la Bastida''',{{sfn|Groot|1889|p=1}} [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistador]] i istraživač koji je mapirao sjevernu obalu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], otkrio [[Panama|Panamu]] i utemeljio grad [[Santa Marta|Santu Martu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. == Biografija == Rodrigo de Bastidas bio je dobrostojeći trgovac i pomorac iz [[Sevilla|Seville]], s tim da se zbog pogreške španjolskog povjesničara [[Martín Fernández de Navarrete|Martína Fernándeza de Navarretea]] i danas često pogrešno navodi kao javni notar.{{sfn|Morison|1974|pages=198-199}}{{sfn|Vigneras|1976|page=99}} Točna godina njegova rođenja nije poznata, a zna se da se prije [[1500.]] godine vjenčao s Isabel Rodríguez de Romera.{{sfn|Romoli|1953|page=365}} Godine [[1493.]] bio je dio [[Kristofor Kolumbo|Kolumbove]] druge ekspedicije u [[Novi svijet|Novom svijetu]], nakon čega je pisao Kruni i tražio odobrenje za samostalnu ekspediciju koju bi u cijelosti financirao vlastitim novcem. Kruna mu je dala odobrenje za istraživanje Novog svijeta, ali uz uvjet da im preda četvrtinu svih prihoda koje ostvari tijekom ekspedicije. Rodrigo de Bastidas se [[5. lipnja]] [[1500.]] godine iz [[Cádiz]] uputio na svoju ekspediciju, a s njim su zajedno isplovili [[Juan de la Cosa]] i [[Vasco Núñez de Balboa]]. Njegova ekspedicija oplovila je sjevernu obalu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] od [[Cabo de la Vela|Caba de la Vela]] u sjevernoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] prema zapadu do [[Urabá (zaljev)|zaljeva Urabá]]. Početkom travnja [[1501.]] godine otkrili su ušće [[Magdalena (rijeka)|rijeke Magdalene]]. Godine [[1504.]] poveo je ekspediciju u sklopu koje je oteo je 600 robova za prodaju na [[Hispaniola|Hispanioli]].<ref name=Anderson>Charles Loftus Grant Anderson (1911), ''[http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=oldpanama6.pdf Old Panama and Castilla del Oro]'', Press of the Sudwarth Company</ref> Godine [[1512.]] imenovan je počasnim građaninom [[Santo Domingo|Santa Dominga]]. Dana [[29. srpnja]] [[1526.]] godine utemeljio je [[Santa Marta|Santu Martu]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]], prvi španjolski grad na tlu južnoameričkog kontinenta. Zbog činjenice da nije bio voljan dijeliti pokradeno zlato sa svojom posadom, de Bastidas je izazvao bijes dijela svojih mornara, a koje je predvodio poručnik Pedro de Villafuerte.<ref name="Andagoya">{{cite book|url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya|title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila|first=Pascual de|last=Andagoya|publisher=The Hakluyt Society|page=81 |accessdate=21 June 2019|via=Wikisource}}</ref> Villafuerte je organizirao zavjeru protiv Bastidasa s ciljem da ga ubije; jedne noći, dok je Bastidas spavao, napadači su mu upali u sobu i uboli ga pet puta. Kako u to doba u Santi Marti nije bilo stručnih liječnika, Bastidas, koji je preživio napad, pokušao je doći do Santa Dominga, ali je zbog lošeg vremena morao stati na [[Kuba|Kubi]]. Katolički svećenici primili su ga na njegu u [[Santiago de Cuba|Santiagu de Cubi]], ali podlegao je ozljedama i preminuo [[28. srpnja]] [[1527.]] godine. Isprva je tamo i pokopan, no njegov je sin, [[nadbiskup]] [[Rodrigo de Bastidas y Rodriguez de Romera]], kasnije preselio njegovo tijelo u [[Santo Domingo]]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |last=Groot|first=José Manuel|title=Historia eclesiástica y civil de Nueva Granada. Tomo I|date=1889|publisher=Casa Editorial de M. Rivas & Cía.|language=}} * {{Cite journal |last=Harris |first=Lewis D. |date=1984 |title=Rodrigo de Bastidas and the Discovery of Panama |url=https://www.jstor.org/stable/214098 |journal=Geographical Review |volume=74 |issue=2 |pages=170–182 |doi=10.2307/214098|jstor=214098 |url-access=subscription }} * {{Cite book |last=Morison |first=Samuel Eliot |title=The European Discovery of America, The Southern Voyages |date=1974 |isbn=0-19-501377-8 |location=New York}} * {{Cite book |last=Romoli |first=Katheen |title=Balboa of Darien, Discoverer of the Pacific |publisher=Doubleday and Company |year=1953 |url=https://archive.org/details/balboaofdarien}} * {{Cite book |last=Sauer |first=Carl Ortwin |title=The Early Spanish Main |publisher=University of California |year=1966 |url=https://archive.org/details/earlyspanishmain00saue_0}} * {{Cite book |last=Vigneras |first=Louis-André |title=The Discovery of South America and the Andalusian Voyages |date=1976 |publisher=University of Chicago Press |isbn=0-226-85609-7 |location=Chicago |url=https://archive.org/details/discoveryofsouth0000vign}} == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo de Bastidas}} * {{cite web|last1=Ruiz|first1=Bruce C.|title=Rodrigo de Bastidas (1460{{snd}}1527)|url=http://bruceruiz.net/PanamaHistory/rodrigo_de_bastidas.htm|website=Historic Panamá La Conquista & Exploración|accessdate=12 February 2016}} * [http://www.books-about-california.com/Pages/The_Inscriptions/The_Inscriptions_text.html ''The Inscriptions at the Panama-Pacific International Exposition'']. San Francisco, 1915. * [http://www.euskalnet.net/laviana/gen_hispanas/bastidas.htm "Genealogías hispanas"] on [http://www.euskalnet.net/laviana/ Gure Arbasoak]. {{Authority control}} {{Životni vijek|NEPOZNATO|1527|Bastidas, Rodrigo de}} [[Kategorija:Španski konkvistadori]] [[Kategorija:Španski pomorci]] [[Kategorija:Španski istraživači]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] ehzfhl5itxpix7vv9tu31ful7c07kgo 0 4724399 42677756 2026-08-15T20:59:39Z Inokosni organ 160059 n/č 42677756 wikitext text/x-wiki '''Politika [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odvija se u okviru jedinstvene polupredsjedničke [[Republika|republike]] i višestranačkog sustava. == Institucionalni okvir == [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] dijele [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] i vlada, koju predvodi [[Prvi ministar Ukrajine|prvi ministar]]. Zemlja ima [[Jednodomni sistem|jednodomni]] [[parlament]] ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnu radu]]), te stoga Ukrajina nema svoj [[senat]]. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] obnaša [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]. [[Sudska vlast|Sudsku vlast]] provode sudovi, pri čemu se na vrhu sustava nalazi Vrhovni sud ({{jez-uk|Верховний Суд}}). [[Ustavni sud Ukrajine|Ustavni sud]] ({{jez-uk|Конституційний Суд України}}) nadzire usklađenost zakona s ukrajinskim [[Ustav Ukrajine|Ustavom]]. [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike]] je vrhovni komandant oružanih snaga i jamac državnog jedinstva. Sljedeći u zapovjednom lancu je [[Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine]]. [[Oružane snage Ukrajine]] (ZSU) djeluju pod nadležnošću Ministarstva obrane i Načelnika štaba. Državna policija Ukrajine ({{jez-uk|Національна поліція України}}) djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. S druge strane, postoji [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalna garda]] ({{jez-uk|Національна гвардія України}}), militarizirana postrojba koja je također pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova i u slučaju rata može obavljati borbene i obrambene zadaće. [[Služba bezbjednosti Ukrajine]] (SBU) je državna sigurnosna i protuobavještajna agencija koja izravno odgovara predsjedniku republike. Postoje i druge slične službe zadužene za vojnu obavještajnu djelatnost (HUR/GUR) ili inozemnu obavještajnu djelatnost (SZRU). Glavno tijelo zaduženo za upravljanje ukrajinskim financijama i fiskalnom politikom jest Ministarstvo financija. Izdavanje valute ([[Ukrajinska grivnja|grivnje]]), upravljanje tečajem i upravljanje kreditima povjereni su Narodnoj banci Ukrajine ({{jez-uk|Національний банк України}}, NBU), neovisno tijelo koje nije pod državnom kontrolom, a njegova je autonomija zajamčena Ustavom i "Zakonom o Nacionalnoj banci Ukrajine" od 20. maja [[1999]]. Prema istom zakonu, NBU održava savjetodavne odnose s predsjednikom i Vrhovnom radom, pri čemu oba tijela imenuju članove Vijeća Narodne Banke. Vrhovnu radu i predsjednika republike biraju ukrajinski građani na izborima koji moraju biti opći, jednaki, izravni i tajni. Nakon izbora, predsjednik pepublike predlaže kandidata za dužnost Predsjednika Vlade, odnosno premijera ili prvog ministra. Vrhovna rada stavlja kandidata na glasovanje te potom prihvaća (ili odbija) prijedlog. Izabrani prvi ministar zatim predlaže listu kandidata za pojedina ministarstva, o kojima glasuje Vrhovna rada. Iznimku čine ministar obrane i ministar vanjskih poslova, koje predlaže predsjednik republike. Ukrajinska vlada trenutačno broji 19 ministara. Predsjednik republike obnaša dužnost u petogodišnjem mandatu, a mandat Vrhovne rade također traje pet godina. Za predsjednika vlade nije određen termin mandata. == Historijsko-politički profil == Ukrajina je proglasila neovisnost od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] [[24. augusta]] [[1991]], na dan kada je [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]] usvojila "Akt o proglašenju neovisnosti Ukrajine" ({{jez-uk|Акт проголошення незалежності України}}). Proglašenje neovisnosti potvrđeno je [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|referendumom]] održanim [[1. decembra]] [[1991]], na kojem je više od 90% birača izrazilo svoju potporu. Novi [[Ustav Ukrajine|ustav neovisne Ukrajine]] usvojen je [[28. juna]] [[1996]]. Ako izuzmemo [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] (882-1240) i [[Kozački hetmanat]] (1649-1764), prva ukrajinska [[država]] nastala je [[20. novembra]] [[1917.]] godine tj. [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Zatim su se države nizale ovim redoslijedom: * [[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917-1921) * [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] (1918-1919) * [[Mahnovščina]] (1918-1921) * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] (1922-1991) kao dio [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ukrajina|Republika Ukrajina]] (od 1991.) == Povezano == * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Ustav Ukrajine]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Ukrajine]] 141svvxjuf96bcr93iowstjdyil6k94 42677799 42677756 2026-08-16T00:07:04Z Inokosni organ 160059 42677799 wikitext text/x-wiki '''Politika [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odvija se u okviru jedinstvene polupredsjedničke [[Republika|republike]] i višestranačkog sustava. == Institucionalni okvir == [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] dijele [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] i vlada, koju predvodi [[Prvi ministar Ukrajine|prvi ministar]]. Zemlja ima [[Jednodomni sistem|jednodomni]] [[parlament]] ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnu radu]]), te stoga Ukrajina nema svoj [[senat]]. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] obnaša [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]. [[Sudska vlast|Sudsku vlast]] provode sudovi, pri čemu se na vrhu sustava nalazi Vrhovni sud ({{jez-uk|Верховний Суд}}). [[Ustavni sud Ukrajine|Ustavni sud]] ({{jez-uk|Конституційний Суд України}}) nadzire usklađenost zakona s ukrajinskim [[Ustav Ukrajine|Ustavom]]. [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike]] je vrhovni komandant oružanih snaga i jamac državnog jedinstva. Sljedeći u zapovjednom lancu je [[Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine]]. [[Oružane snage Ukrajine]] (ZSU) djeluju pod nadležnošću Ministarstva obrane i Načelnika štaba. Državna policija Ukrajine ({{jez-uk|Національна поліція України}}) djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. S druge strane, postoji [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalna garda]] ({{jez-uk|Національна гвардія України}}), militarizirana postrojba koja je također pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova i u slučaju rata može obavljati borbene i obrambene zadaće. [[Služba bezbjednosti Ukrajine]] (SBU) je državna sigurnosna i protuobavještajna agencija koja izravno odgovara predsjedniku republike. Postoje i druge slične službe zadužene za vojnu obavještajnu djelatnost (HUR/GUR) ili inozemnu obavještajnu djelatnost (SZRU). Glavno tijelo zaduženo za upravljanje ukrajinskim financijama i fiskalnom politikom jest Ministarstvo financija. Izdavanje valute ([[Ukrajinska grivnja|grivnje]]), upravljanje tečajem i upravljanje kreditima povjereni su Narodnoj banci Ukrajine ({{jez-uk|Національний банк України}}, NBU), neovisno tijelo koje nije pod državnom kontrolom, a njegova je autonomija zajamčena Ustavom i "Zakonom o Nacionalnoj banci Ukrajine" od 20. maja [[1999]]. Prema istom zakonu, NBU održava savjetodavne odnose s predsjednikom i Vrhovnom radom, pri čemu oba tijela imenuju članove Vijeća Narodne Banke. Vrhovnu radu i predsjednika republike biraju ukrajinski građani na izborima koji moraju biti opći, jednaki, izravni i tajni. Nakon izbora, predsjednik pepublike predlaže kandidata za dužnost Predsjednika Vlade, odnosno premijera ili prvog ministra. Vrhovna rada stavlja kandidata na glasovanje te potom prihvaća (ili odbija) prijedlog. Izabrani prvi ministar zatim predlaže listu kandidata za pojedina ministarstva, o kojima glasuje Vrhovna rada. Iznimku čine ministar obrane i ministar vanjskih poslova, koje predlaže predsjednik republike. Ukrajinska vlada trenutačno broji 19 ministara. Predsjednik republike obnaša dužnost u petogodišnjem mandatu, a mandat Vrhovne rade također traje pet godina. Za predsjednika vlade nije određen termin mandata. == Historijsko-politički profil == Ukrajina je proglasila neovisnost od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] [[24. augusta]] [[1991]], na dan kada je [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]] usvojila "Akt o proglašenju neovisnosti Ukrajine" ({{jez-uk|Акт проголошення незалежності України}}). Proglašenje neovisnosti potvrđeno je [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|referendumom]] održanim [[1. decembra]] [[1991]], na kojem je više od 90% birača izrazilo svoju potporu. Novi [[Ustav Ukrajine|ustav neovisne Ukrajine]] usvojen je [[28. juna]] [[1996]]. Ako izuzmemo [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] (882-1240) i [[Kozački hetmanat]] (1649-1764), prva ukrajinska [[država]] nastala je [[20. novembra]] [[1917.]] godine tj. [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Zatim su se države nizale ovim redoslijedom: * [[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917-1921) * [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] (1918-1919) * [[Mahnovščina]] (1918-1921) * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] (1922-1991) kao dio [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ukrajina|Republika Ukrajina]] (od 1991.) == Izbori i referendumi == Do danas su u Ukrajini održani sljedeći predsjednički izbori: * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1991.|1991.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1999.|1999.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|2004.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2010.|2010.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Parlamentarni: * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1990.|1990.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|2012.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Referendumi: * [[Referendum u Ukrajini u martu 1991.|1991.¹]] * [[Referendum u Ukrajini u decembru 1991.|1991.²]] * [[Referendum u Ukrajini 2000.|2000.]] == Povezano == * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Ustav Ukrajine]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Ukrajine]] 8josc1o3jr66n0m818hqn0lbo82wpvk 42677858 42677799 2026-08-16T10:35:23Z Inokosni organ 160059 42677858 wikitext text/x-wiki '''Politika [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odvija se u okviru jedinstvene [[Polupredsjednički sistem|polupredsjedničke]] [[Republika|republike]] i višestranačkog sustava. == Institucionalni okvir == [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] dijele [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] i vlada, koju predvodi [[Prvi ministar Ukrajine|prvi ministar]]. Zemlja ima [[Jednodomni sistem|jednodomni]] [[parlament]] ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnu radu]]), te stoga Ukrajina nema svoj [[senat]]. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] obnaša [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]. [[Sudska vlast|Sudsku vlast]] provode sudovi, pri čemu se na vrhu sustava nalazi Vrhovni sud ({{jez-uk|Верховний Суд}}). [[Ustavni sud Ukrajine|Ustavni sud]] ({{jez-uk|Конституційний Суд України}}) nadzire usklađenost zakona s ukrajinskim [[Ustav Ukrajine|Ustavom]]. [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike]] je vrhovni komandant oružanih snaga i jamac državnog jedinstva. Sljedeći u zapovjednom lancu je [[Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine]]. [[Oružane snage Ukrajine]] (ZSU) djeluju pod nadležnošću Ministarstva obrane i Načelnika štaba. Državna policija Ukrajine ({{jez-uk|Національна поліція України}}) djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. S druge strane, postoji [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalna garda]] ({{jez-uk|Національна гвардія України}}), militarizirana postrojba koja je također pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova i u slučaju rata može obavljati borbene i obrambene zadaće. [[Služba bezbjednosti Ukrajine]] (SBU) je državna sigurnosna i protuobavještajna agencija koja izravno odgovara predsjedniku republike. Postoje i druge slične službe zadužene za vojnu obavještajnu djelatnost (HUR/GUR) ili inozemnu obavještajnu djelatnost (SZRU). Glavno tijelo zaduženo za upravljanje ukrajinskim financijama i fiskalnom politikom jest Ministarstvo financija. Izdavanje valute ([[Ukrajinska grivnja|grivnje]]), upravljanje tečajem i upravljanje kreditima povjereni su Narodnoj banci Ukrajine ({{jez-uk|Національний банк України}}, NBU), neovisno tijelo koje nije pod državnom kontrolom, a njegova je autonomija zajamčena Ustavom i "Zakonom o Nacionalnoj banci Ukrajine" od 20. maja [[1999]]. Prema istom zakonu, NBU održava savjetodavne odnose s predsjednikom i Vrhovnom radom, pri čemu oba tijela imenuju članove Vijeća Narodne Banke. Vrhovnu radu i predsjednika republike biraju ukrajinski građani na izborima koji moraju biti opći, jednaki, izravni i tajni. Nakon izbora, predsjednik pepublike predlaže kandidata za dužnost Predsjednika Vlade, odnosno premijera ili prvog ministra. Vrhovna rada stavlja kandidata na glasovanje te potom prihvaća (ili odbija) prijedlog. Izabrani prvi ministar zatim predlaže listu kandidata za pojedina ministarstva, o kojima glasuje Vrhovna rada. Iznimku čine ministar obrane i ministar vanjskih poslova, koje predlaže predsjednik republike. Ukrajinska vlada trenutačno broji 19 ministara. Predsjednik republike obnaša dužnost u petogodišnjem mandatu, a mandat Vrhovne rade također traje pet godina. Za predsjednika vlade nije određen termin mandata. == Historijsko-politički profil == Ukrajina je proglasila neovisnost od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] [[24. augusta]] [[1991]], na dan kada je [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]] usvojila "Akt o proglašenju neovisnosti Ukrajine" ({{jez-uk|Акт проголошення незалежності України}}). Proglašenje neovisnosti potvrđeno je [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|referendumom]] održanim [[1. decembra]] [[1991]], na kojem je više od 90% birača izrazilo svoju potporu. Novi [[Ustav Ukrajine|ustav neovisne Ukrajine]] usvojen je [[28. juna]] [[1996]]. Ako izuzmemo [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] (882-1240) i [[Kozački hetmanat]] (1649-1764), prva ukrajinska [[država]] nastala je [[20. novembra]] [[1917.]] godine tj. [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Zatim su se države nizale ovim redoslijedom: * [[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917-1921) * [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] (1918-1919) * [[Mahnovščina]] (1918-1921) * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] (1922-1991) kao dio [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ukrajina|Republika Ukrajina]] (od 1991.) == Izbori i referendumi == Do danas su u Ukrajini održani sljedeći predsjednički izbori: * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1991.|1991.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1999.|1999.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|2004.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2010.|2010.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Parlamentarni: * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1990.|1990.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|2012.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Referendumi: * [[Referendum u Ukrajini u martu 1991.|1991.¹]] * [[Referendum u Ukrajini u decembru 1991.|1991.²]] * [[Referendum u Ukrajini 2000.|2000.]] == Povezano == * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Ustav Ukrajine]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Ukrajine]] ds9fvkqz2ptckle0f83kp5vos400t0n 42677859 42677858 2026-08-16T10:36:56Z Inokosni organ 160059 /* Historijsko-politički profil */ 42677859 wikitext text/x-wiki '''Politika [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odvija se u okviru jedinstvene [[Polupredsjednički sistem|polupredsjedničke]] [[Republika|republike]] i višestranačkog sustava. == Institucionalni okvir == [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] dijele [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] i vlada, koju predvodi [[Prvi ministar Ukrajine|prvi ministar]]. Zemlja ima [[Jednodomni sistem|jednodomni]] [[parlament]] ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovnu radu]]), te stoga Ukrajina nema svoj [[senat]]. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] obnaša [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]. [[Sudska vlast|Sudsku vlast]] provode sudovi, pri čemu se na vrhu sustava nalazi Vrhovni sud ({{jez-uk|Верховний Суд}}). [[Ustavni sud Ukrajine|Ustavni sud]] ({{jez-uk|Конституційний Суд України}}) nadzire usklađenost zakona s ukrajinskim [[Ustav Ukrajine|Ustavom]]. [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik republike]] je vrhovni komandant oružanih snaga i jamac državnog jedinstva. Sljedeći u zapovjednom lancu je [[Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine]]. [[Oružane snage Ukrajine]] (ZSU) djeluju pod nadležnošću Ministarstva obrane i Načelnika štaba. Državna policija Ukrajine ({{jez-uk|Національна поліція України}}) djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. S druge strane, postoji [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalna garda]] ({{jez-uk|Національна гвардія України}}), militarizirana postrojba koja je također pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova i u slučaju rata može obavljati borbene i obrambene zadaće. [[Služba bezbjednosti Ukrajine]] (SBU) je državna sigurnosna i protuobavještajna agencija koja izravno odgovara predsjedniku republike. Postoje i druge slične službe zadužene za vojnu obavještajnu djelatnost (HUR/GUR) ili inozemnu obavještajnu djelatnost (SZRU). Glavno tijelo zaduženo za upravljanje ukrajinskim financijama i fiskalnom politikom jest Ministarstvo financija. Izdavanje valute ([[Ukrajinska grivnja|grivnje]]), upravljanje tečajem i upravljanje kreditima povjereni su Narodnoj banci Ukrajine ({{jez-uk|Національний банк України}}, NBU), neovisno tijelo koje nije pod državnom kontrolom, a njegova je autonomija zajamčena Ustavom i "Zakonom o Nacionalnoj banci Ukrajine" od 20. maja [[1999]]. Prema istom zakonu, NBU održava savjetodavne odnose s predsjednikom i Vrhovnom radom, pri čemu oba tijela imenuju članove Vijeća Narodne Banke. Vrhovnu radu i predsjednika republike biraju ukrajinski građani na izborima koji moraju biti opći, jednaki, izravni i tajni. Nakon izbora, predsjednik pepublike predlaže kandidata za dužnost Predsjednika Vlade, odnosno premijera ili prvog ministra. Vrhovna rada stavlja kandidata na glasovanje te potom prihvaća (ili odbija) prijedlog. Izabrani prvi ministar zatim predlaže listu kandidata za pojedina ministarstva, o kojima glasuje Vrhovna rada. Iznimku čine ministar obrane i ministar vanjskih poslova, koje predlaže predsjednik republike. Ukrajinska vlada trenutačno broji 19 ministara. Predsjednik republike obnaša dužnost u petogodišnjem mandatu, a mandat Vrhovne rade također traje pet godina. Za predsjednika vlade nije određen termin mandata. == Historijsko-politički profil == Ukrajina je proglasila neovisnost od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] [[24. augusta]] [[1991]], na dan kada je [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]] usvojila "[[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Akt o proglašenju neovisnosti Ukrajine]]" ({{jez-uk|Акт проголошення незалежності України}}). Proglašenje neovisnosti potvrđeno je [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|referendumom]] održanim [[1. decembra]] [[1991]], na kojem je više od 90% birača izrazilo svoju potporu. Novi [[Ustav Ukrajine|ustav neovisne Ukrajine]] usvojen je [[28. juna]] [[1996]]. Ako izuzmemo [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] (882-1240) i [[Kozački hetmanat]] (1649-1764), prva ukrajinska [[država]] nastala je [[20. novembra]] [[1917.]] godine tj. [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Zatim su se države nizale ovim redoslijedom: * [[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917-1921) * [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] (1918-1919) * [[Mahnovščina]] (1918-1921) * [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] (1922-1991) kao dio [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ukrajina|Republika Ukrajina]] (od 1991.) == Izbori i referendumi == Do danas su u Ukrajini održani sljedeći predsjednički izbori: * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1991.|1991.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1999.|1999.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|2004.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2010.|2010.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Parlamentarni: * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1990.|1990.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|2012.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] * [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] Referendumi: * [[Referendum u Ukrajini u martu 1991.|1991.¹]] * [[Referendum u Ukrajini u decembru 1991.|1991.²]] * [[Referendum u Ukrajini 2000.|2000.]] == Povezano == * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Prvi ministar Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Ustav Ukrajine]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Ukrajine]] e9zgef08j3xakql78rqj96p88crw1ye 10 4724400 42677762 2026-08-15T21:47:52Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Odjeljak-veza]] na [[Šablon:Veza do odjeljka]] 42677762 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do odjeljka]] iw6p6s4c3mkmm0cc3jixqnrpcitw32v 4 4724401 42677764 2026-08-15T22:03:06Z Aca 108187 prevedeno sa [[:ru:Википедия:Гаджеты/Кнопки описания правок|ruske Wikipedije]], pogledajte tamošnju historiju za pripisivanje 42677764 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} [[Datoteka:WikiEditor-submit panel with summary buttons-ru.png|400px|desno]] '''Dugmad za sažetak izmjene''' – element interfejsa na donjoj traci pri uređivanju stranice. Pritiskom na dugme, u polje "[[Pomoć:Sažetak izmjene|Sažetak izmjene]]" umeće se odgovarajući sažetak. Izvorni kod spravice nalazi se na stranici [[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js]]. == Postavke == === Dodavanje dugmadi === Za dodavanje vlastitih dugmadi unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme', 'tekst za umetanje'); }); </syntaxhighlight> Tekst za umetanje smije sadržati unutarnje veze, na primjer: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('JEZ', '[[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičke ispravke]]'); }); </syntaxhighlight> Dugmad je moguće dodati u nekoliko različitih grupa, koje će biti međusobno razdvojene razmakom. Naziv grupe navodi se u trećem parametru funkcije <syntaxhighlight inline lang="javascript">addSummaryButton()</syntaxhighlight> (podrazumijevana vrijednost: <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>). <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1', 'group1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2', 'group1'); addSummaryButton('dugme 3', 'tekst za umetanje 3', 'group1'); addSummaryButton('dugme 4', 'tekst za umetanje 4', 'group2'); addSummaryButton('dugme 5', 'tekst za umetanje 5', 'group2'); }); </syntaxhighlight> Premještanje grupe vlastitih dugmadi ulijevo (u primjeru je to grupa <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>): <syntaxhighlight copy="" lang="js"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2'); $(".summaryButtons-groups")[0].insertBefore($(".summaryButtons-group-custom")[0], $(".summaryButtons-group-default")[0]); // premješta grupu ulijevo }); </syntaxhighlight> === Prilagođavanje dugmadi === Da biste sakrili standardnu i ostavili samo korisničku dugmad, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="js"> var summaryButtons = { hideDefaultButtons: true // sakriva standardnu dugmad za sažetak izmjene }; </syntaxhighlight> Boju pozadine ili teksta korisničke dugmadi možete promijeniti pomoću sljedećeg koda u [[Posebno:MyPage/common.css|svom common.css]]: <syntaxhighlight copy lang="css"> /* Mijenja boju pozadine korisničke dugmadi */ .summaryButtons-group-custom > .summaryButtons-button { background: #cef; color: #cef; } </syntaxhighlight> gdje je {{code|custom}} naziv grupe (pogledajte odjeljak [[#Dodavanje dugmadi|Dodavanje dugmadi]] iznad). === Sakrivanje veze do informativne stranice === Da biste sakrili vezu do ove informativne stranice, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.css|svoj common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css">/* Sakriva vezu do informativne stranice o dugmadi za sažetak izmjene */ .summaryButtons-info-link { display: none; }</syntaxhighlight> == Korištenje spravice na drugim wikijima == Da biste uključili spravicu na drugom jezičnom izdanju Wikipedije ili njenom srodnom projektu, dodajte sljedeći kod u svoj [[Posebno:MyPage/common.js|common.js]] ili [[:meta:Special:MyPage/global.js|global.js]]: <syntaxhighlight copy lang="javascript"> // Dugmad za sažetak izmjene mw.loader.load('//sh.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.summaryButtons'); </syntaxhighlight> [[Kategorija:Wikipedijini alati]] eyubx0y79086j4p4xedo61m9tzd9dmh 42677765 42677764 2026-08-15T22:04:57Z Aca 108187 + 42677765 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} [[Datoteka:WikiEditor-submit panel with summary buttons-ru.png|400px|mini|Izgled spravice na Wikipediji na ruskom jeziku]] '''Dugmad za sažetak izmjene''' – element interfejsa na donjoj traci pri uređivanju stranice. Pritiskom na dugme, u polje "[[Pomoć:Sažetak izmjene|Sažetak izmjene]]" umeće se odgovarajući sažetak. Izvorni kod spravice nalazi se na stranici [[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js]]. == Postavke == === Dodavanje dugmadi === Za dodavanje vlastitih dugmadi unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme', 'tekst za umetanje'); }); </syntaxhighlight> Tekst za umetanje smije sadržati unutarnje veze, na primjer: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('JEZ', '[[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičke ispravke]]'); }); </syntaxhighlight> Dugmad je moguće dodati u nekoliko različitih grupa, koje će biti međusobno razdvojene razmakom. Naziv grupe navodi se u trećem parametru funkcije <syntaxhighlight inline lang="javascript">addSummaryButton()</syntaxhighlight> (podrazumijevana vrijednost: <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>). <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1', 'group1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2', 'group1'); addSummaryButton('dugme 3', 'tekst za umetanje 3', 'group1'); addSummaryButton('dugme 4', 'tekst za umetanje 4', 'group2'); addSummaryButton('dugme 5', 'tekst za umetanje 5', 'group2'); }); </syntaxhighlight> Premještanje grupe vlastitih dugmadi ulijevo (u primjeru je to grupa <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>): <syntaxhighlight copy="" lang="js"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2'); $(".summaryButtons-groups")[0].insertBefore($(".summaryButtons-group-custom")[0], $(".summaryButtons-group-default")[0]); // premješta grupu ulijevo }); </syntaxhighlight> === Prilagođavanje dugmadi === Da biste sakrili standardnu i ostavili samo korisničku dugmad, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="js"> var summaryButtons = { hideDefaultButtons: true // sakriva standardnu dugmad za sažetak izmjene }; </syntaxhighlight> Boju pozadine ili teksta korisničke dugmadi možete promijeniti pomoću sljedećeg koda u [[Posebno:MyPage/common.css|svom common.css]]: <syntaxhighlight copy lang="css"> /* Mijenja boju pozadine korisničke dugmadi */ .summaryButtons-group-custom > .summaryButtons-button { background: #cef; color: #cef; } </syntaxhighlight> gdje je {{code|custom}} naziv grupe (pogledajte odjeljak [[#Dodavanje dugmadi|Dodavanje dugmadi]] iznad). === Sakrivanje veze do informativne stranice === Da biste sakrili vezu do ove informativne stranice, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.css|svoj common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css">/* Sakriva vezu do informativne stranice o dugmadi za sažetak izmjene */ .summaryButtons-info-link { display: none; }</syntaxhighlight> == Korištenje spravice na drugim wikijima == Da biste uključili spravicu na drugom jezičnom izdanju Wikipedije ili njenom srodnom projektu, dodajte sljedeći kod u svoj [[Posebno:MyPage/common.js|common.js]] ili [[:meta:Special:MyPage/global.js|global.js]]: <syntaxhighlight copy lang="javascript"> // Dugmad za sažetak izmjene mw.loader.load('//sh.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.summaryButtons'); </syntaxhighlight> [[Kategorija:Wikipedijini alati]] ib8uty978hyko110h8frgr7z76zeemf 42677767 42677765 2026-08-15T22:09:37Z Aca 108187 + 42677767 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} [[Datoteka:WikiEditor-submit panel with summary buttons-ru.png|400px|mini|Izgled spravice na Wikipediji na ruskom jeziku]] '''Dugmad za sažetak izmjene''' jesu element interfejsa na donjoj traci pri uređivanju stranice. Pritiskom na dugme, u polje "[[Pomoć:Sažetak izmjene|Sažetak izmjene]]" umeće se odgovarajući sažetak. Izvorni kod spravice nalazi se na stranici [[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js]]. == Postavke == === Dodavanje dugmadi === Za dodavanje vlastitih dugmadi unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme', 'tekst za umetanje'); }); </syntaxhighlight> Tekst za umetanje smije sadržati unutarnje veze, na primjer: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('JEZ', '[[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičke ispravke]]'); }); </syntaxhighlight> Dugmad je moguće dodati u nekoliko različitih grupa, koje će biti međusobno razdvojene razmakom. Naziv grupe navodi se u trećem parametru funkcije <syntaxhighlight inline lang="javascript">addSummaryButton()</syntaxhighlight> (podrazumijevana vrijednost: <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>). <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1', 'group1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2', 'group1'); addSummaryButton('dugme 3', 'tekst za umetanje 3', 'group1'); addSummaryButton('dugme 4', 'tekst za umetanje 4', 'group2'); addSummaryButton('dugme 5', 'tekst za umetanje 5', 'group2'); }); </syntaxhighlight> Premještanje grupe vlastitih dugmadi ulijevo (u primjeru je to grupa <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>): <syntaxhighlight copy="" lang="js"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2'); $(".summaryButtons-groups")[0].insertBefore($(".summaryButtons-group-custom")[0], $(".summaryButtons-group-default")[0]); // premješta grupu ulijevo }); </syntaxhighlight> === Prilagođavanje dugmadi === Da biste sakrili standardnu i ostavili samo korisničku dugmad, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="js"> var summaryButtons = { hideDefaultButtons: true // sakriva standardnu dugmad za sažetak izmjene }; </syntaxhighlight> Boju pozadine ili teksta korisničke dugmadi možete promijeniti pomoću sljedećeg koda u [[Posebno:MyPage/common.css|svom common.css]]: <syntaxhighlight copy lang="css"> /* Mijenja boju pozadine korisničke dugmadi */ .summaryButtons-group-custom > .summaryButtons-button { background: #cef; color: #cef; } </syntaxhighlight> gdje je {{code|custom}} naziv grupe (pogledajte odjeljak [[#Dodavanje dugmadi|Dodavanje dugmadi]] iznad). === Sakrivanje veze do informativne stranice === Da biste sakrili vezu do ove informativne stranice, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.css|svoj common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css">/* Sakriva vezu do informativne stranice o dugmadi za sažetak izmjene */ .summaryButtons-info-link { display: none; }</syntaxhighlight> == Korištenje spravice na drugim wikijima == Da biste uključili spravicu na drugom jezičnom izdanju Wikipedije ili na nekom od njenih srodnih projekata, dodajte sljedeći kod u svoj [[Posebno:MyPage/common.js|common.js]] ili [[:meta:Special:MyPage/global.js|global.js]]: <syntaxhighlight copy lang="javascript"> // Dugmad za sažetak izmjene mw.loader.load('//sh.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.summaryButtons'); </syntaxhighlight> [[Kategorija:Wikipedijini alati]] hv4l97xl1xtclkciox5bu4h7dn8hlz5 42677768 42677767 2026-08-15T22:11:25Z Aca 108187 + 42677768 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} [[Datoteka:WikiEditor-submit panel with summary buttons-ru.png|400px|mini|Izgled spravice na Wikipediji na ruskom jeziku]] '''Dugmad za sažetak izmjene''' jesu element interfejsa na donjoj traci pri uređivanju stranice. Pritiskom na dugme, u polje "[[Pomoć:Sažetak izmjene|Sažetak izmjene]]" umeće se odgovarajući sažetak. Izvorni kod spravice nalazi se na stranici [[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js]]. == Postavke == === Dodavanje dugmadi === Za dodavanje vlastitih dugmadi unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme', 'tekst za umetanje'); }); </syntaxhighlight> Tekst za umetanje smije sadržati unutarnje veze, na primjer: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('JEZ', '[[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičke ispravke]]'); }); </syntaxhighlight> Dugmad je moguće dodati u nekoliko različitih grupa, koje će biti međusobno razdvojene razmakom. Naziv grupe navodi se u trećem parametru funkcije <syntaxhighlight inline lang="javascript">addSummaryButton()</syntaxhighlight> (podrazumijevana vrijednost: <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>). <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1', 'group1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2', 'group1'); addSummaryButton('dugme 3', 'tekst za umetanje 3', 'group1'); addSummaryButton('dugme 4', 'tekst za umetanje 4', 'group2'); addSummaryButton('dugme 5', 'tekst za umetanje 5', 'group2'); }); </syntaxhighlight> Premještanje grupe vlastitih dugmadi ulijevo (u primjeru je to grupa <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>): <syntaxhighlight copy="" lang="js"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2'); $(".summaryButtons-groups")[0].insertBefore($(".summaryButtons-group-custom")[0], $(".summaryButtons-group-default")[0]); // premješta grupu ulijevo }); </syntaxhighlight> === Prilagođavanje dugmadi === Da biste sakrili standardnu i ostavili samo korisničku dugmad, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="js"> var summaryButtons = { hideDefaultButtons: true // sakriva standardnu dugmad za sažetak izmjene }; </syntaxhighlight> Boju pozadine ili teksta korisničke dugmadi možete promijeniti pomoću sljedećeg koda u [[Posebno:MyPage/common.css|svom common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css"> /* Mijenja boju pozadine korisničke dugmadi */ .summaryButtons-group-custom > .summaryButtons-button { background: #cef; color: #cef; } </syntaxhighlight> gdje je {{code|custom}} naziv grupe (pogledajte odjeljak [[#Dodavanje dugmadi|Dodavanje dugmadi]] iznad). === Sakrivanje veze do informativne stranice === Da biste sakrili vezu do ove informativne stranice, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.css|svoj common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css">/* Sakriva vezu do informativne stranice o dugmadi za sažetak izmjene */ .summaryButtons-info-link { display: none; }</syntaxhighlight> == Korištenje spravice na drugim wikijima == Da biste uključili spravicu na drugom jezičnom izdanju Wikipedije ili na nekom od njenih srodnih projekata, dodajte sljedeći kod u svoj [[Posebno:MyPage/common.js|common.js]] ili [[:meta:Special:MyPage/global.js|global.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dugmad za sažetak izmjene mw.loader.load('//sh.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.summaryButtons'); </syntaxhighlight> [[Kategorija:Wikipedijini alati]] f74cq81x4j8nfrb4kgxg1ky6y4azv0l 42677772 42677768 2026-08-15T22:28:19Z Aca 108187 /* Prilagođavanje dugmadi */ 42677772 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} [[Datoteka:WikiEditor-submit panel with summary buttons-ru.png|400px|mini|Izgled spravice na Wikipediji na ruskom jeziku]] '''Dugmad za sažetak izmjene''' jesu element interfejsa na donjoj traci pri uređivanju stranice. Pritiskom na dugme, u polje "[[Pomoć:Sažetak izmjene|Sažetak izmjene]]" umeće se odgovarajući sažetak. Izvorni kod spravice nalazi se na stranici [[MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js]]. == Postavke == === Dodavanje dugmadi === Za dodavanje vlastitih dugmadi unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme', 'tekst za umetanje'); }); </syntaxhighlight> Tekst za umetanje smije sadržati unutarnje veze, na primjer: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugme za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('JEZ', '[[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičke ispravke]]'); }); </syntaxhighlight> Dugmad je moguće dodati u nekoliko različitih grupa, koje će biti međusobno razdvojene razmakom. Naziv grupe navodi se u trećem parametru funkcije <syntaxhighlight inline lang="javascript">addSummaryButton()</syntaxhighlight> (podrazumijevana vrijednost: <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>). <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1', 'group1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2', 'group1'); addSummaryButton('dugme 3', 'tekst za umetanje 3', 'group1'); addSummaryButton('dugme 4', 'tekst za umetanje 4', 'group2'); addSummaryButton('dugme 5', 'tekst za umetanje 5', 'group2'); }); </syntaxhighlight> Premještanje grupe vlastitih dugmadi ulijevo (u primjeru je to grupa <syntaxhighlight inline lang="javascript">'custom'</syntaxhighlight>): <syntaxhighlight copy="" lang="js"> // Dodaje dugmad za sažetak izmjene mw.hook('summaryButtons').add(function () { addSummaryButton('dugme 1', 'tekst za umetanje 1'); addSummaryButton('dugme 2', 'tekst za umetanje 2'); $(".summaryButtons-groups")[0].insertBefore($(".summaryButtons-group-custom")[0], $(".summaryButtons-group-default")[0]); // premješta grupu ulijevo }); </syntaxhighlight> === Prilagođavanje dugmadi === Da biste sakrili standardnu i ostavili samo korisničku dugmad, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="js"> var summaryButtons = { hideDefaultButtons: true // sakriva standardnu dugmad za sažetak izmjene }; </syntaxhighlight> Boju pozadine ili teksta korisničke dugmadi možete promijeniti pomoću sljedećeg koda u [[Posebno:MyPage/common.css|svom common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css"> /* Mijenja boju pozadine korisničke dugmadi */ .summaryButtons-group-custom > .summaryButtons-button { background: #cef; color: #cef; } </syntaxhighlight> gdje je {{code|custom}} naziv grupe (pogledajte odjeljak {{veza do odjeljka||Dodavanje dugmadi}} iznad). === Sakrivanje veze do informativne stranice === Da biste sakrili vezu do ove informativne stranice, unesite sljedeći kod u [[Posebno:MyPage/common.css|svoj common.css]]: <syntaxhighlight copy="" lang="css">/* Sakriva vezu do informativne stranice o dugmadi za sažetak izmjene */ .summaryButtons-info-link { display: none; }</syntaxhighlight> == Korištenje spravice na drugim wikijima == Da biste uključili spravicu na drugom jezičnom izdanju Wikipedije ili na nekom od njenih srodnih projekata, dodajte sljedeći kod u svoj [[Posebno:MyPage/common.js|common.js]] ili [[:meta:Special:MyPage/global.js|global.js]]: <syntaxhighlight copy="" lang="javascript"> // Dugmad za sažetak izmjene mw.loader.load('//sh.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.summaryButtons'); </syntaxhighlight> [[Kategorija:Wikipedijini alati]] am9ppcc78nuus38aewry4qbe6vhm5ii 0 4724402 42677779 2026-08-15T23:34:02Z Inokosni organ 160059 n/č 42677779 wikitext text/x-wiki '''Prvi ministar Ukrajine''' odnosno '''Predsjednik Vlade Ukrajine''' ({{jez-uk|Прем'єр-міністр України}}) je čelnik ukrajinske vlade koji predsjeda Kabinetom ministara Ukrajine, najvišim tijelom [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u zemlji. Za razliku od [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]], koji se bira izravnim glasovanjem građana svakih pet godina, predsjednika Vlade imenuje predsjednik države nakon što parlament, [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]], potvrdi kandidata. Dužnost predsjednika Vlade je izvorno uvedena u [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskoj Narodnoj Republici]], koja je u početku bila parlamentarna republika bez šefa države, a kojom je kasnije upravljalo kolektivno tijelo – "Direktorij". Tijekom [[Sovjetski savez|sovjetskog]] razdoblja, dužnost šefa države je ''de facto'' obnašao prvi tajnik [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]], zbog čega je položaj predsjednika Vlade bio uglavnom ceremonijalan. == Lista prvih ministara == Sljedeća tablica navodi prve ministre [[Ukrajina|Republike Ukrajine]] od [[1991.]] godine do danas. {{Main|Ukrajina}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2"| {{Abbr|Br.|Broj}} ! rowspan="2"| Slika ! rowspan="2"| Ime<br/>{{small|(Rođenje{{ndash}}smrt)}} ! colspan="3"| Mandat ! rowspan="2"| Politička stranka ! rowspan="2"| Izabran ! rowspan="2"| Vlada(e) ! rowspan="2"| Sastav vlade ! rowspan="2"| [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik]] |- ! Stupio na dužnost ! Napustio dužnost ! Vrijeme na dužnosti |- | '''1''' | [[Datoteka:НДУ 1 Фокін Вітольд Павлович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitold Fokin]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Вітольд Фокін}}}}<br/>{{small|(1932–2025)}} | 18. aprila 1991 | 2. oktobra 1992 | 1 godina i 167 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Fokin]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="4"| '''[[Leonid Kravčuk|Leonid<br />Kravčuk]]'''<br/>{{small|(1991{{ndash}}1994)}} |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 2 Симоненко Валентин Костянтинович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valentin Simonenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валентин Симоненко}}}}<br/>{{small|(1940.)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. oktobra 1992 | 13. oktobra 1992 | 11 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Simonenko]] {{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''2''' | [[Datoteka:Leonid Kuchma in 1995.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Leonid Kučma]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Леонід Кучма}}}}<br/>{{small|(1938.)}} | 13. oktobra 1992 | 22. septembra 1993 | 344 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Kučma]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 1 Звягільський Юхим Леонідович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Juhim Zvjagiljskij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юхим Звягільський}}}}<br/>{{small|(1933–2021)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. septembra 1993 | 16. juna 1994 | 267 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Zvjagiljskij]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''3''' | [[Datoteka:НДУ 2 Масол Віталій Андрійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitalij Masol]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віталій Масол}}}}<br/>{{small|(1928{{ndash}}2018)}} | 16. juna 1994 | 1. marta 1995 | 258 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] | [[Vlada Masol II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="10"| '''[[Leonid Kučma]]'''<br />{{small|(1994{{ndash}}2005)}} |- | '''4''' | [[Datoteka:НДУ 2 Марчук Євген Кирилович.jpg |frameless|upright=0.3]] | '''[[Jevgen Marčuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Євген Марчук}}}}<br/>{{small|(1941{{ndash}}2021)}} | 1. marta 1995 | 28. maja 1996 | 1 godina i 88 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Marčuk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | rowspan="2"| '''5''' | rowspan="2"| [[Datoteka:НДУ 3 Лазаренко Павло Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Pavlo Lazarenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Павло Лазаренко}}}}<br/>{{small|(1953)}} | rowspan="2"| 28. maja 1996 | rowspan="2"| 2. jula 1997 | rowspan="2"| 1 godina i 35 dana | rowspan="2"| [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="2"| {{mdash}} | [[Vlada Lazarenko I]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | [[Vlada Lazarenko II]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Василь Дурдинець.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vasilj Durdinec]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Василь Дурдинець}}}}<br/>{{small|(1937)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. jula 1997 | 30. jula 1997 | 28 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Durdinec]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''6''' | [[Datoteka:Ba457db9ef7084a504082a8aebbc4c50 cr.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valerij Pustovojtenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валерій Пустовойтенко}}}}<br/>{{small|(1947)}} | 30. jula 1997 | 22. decembra 1999 | 2 godine i 145 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] | [[Vlada Pustovojtenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Gromada (politička stranka)|Hromada]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''7''' | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped)(2).jpeg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Ющенко}}}}<br />{{small|(1954)}} | 22. decembra 1999 | 29. maja 2001 | 1 godina i 158 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | {{mdash}} | [[Vlada Juščenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''8''' | [[Datoteka:НДУ 5 Кінах Анатолій Кирилович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Anatolij Kinah]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Анатолій Кінах}}}}<br />{{small|(1954)}} | 29. maja 2001 | 21. novembra 2002 | 1 godina i 176 dana | [[Stranka industrijalaca i poduzetnika]] | {{mdash}} | [[Vlada Kinah]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]] |- | '''9''' | [[Datoteka:Yanukovych 2004-04-01.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Янукович}}}}<br/>{{small|(1950)}} | 21. novembra 2002 | 5. januara 2005 | 2 godine i 45 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] | [[Vlada Janukovič I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Za ujedinjenu Ukrajinu!]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]]) |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br />{{small|(1947)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 5. januara 2005 | 24. januara 2005 | 19 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Azarov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | '''10''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 24. januara 2005 | 8. septembra 2005 | 227 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Timošenko I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] | rowspan="4"| '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|(2005{{ndash}}2010)}} |- | '''11''' | [[Datoteka:НДУ 6 Єхануров Юрій Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Jurij Jehanurov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юрій Єхануров}}}}<br/>{{small|(1948)}} | 8. septembra 2005 | 4. augusta 2006 | 330 dana | [[Naša Ukrajina (stranka)|Naša Ukrajina]] | {{mdash}} | [[Vlada Jehanurov]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | '''12''' | [[Datoteka:Viktor Yanukovych 2007-01-15.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(1950.)}} | 4. augusta 2006 | 18. decembra 2007 | 1 godina i 136 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] | [[Vlada Janukovič II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Politička kriza u Ukrajini 2006.|Vlada nacionalnog jedinstva]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]]{{*}}[[Komunistička partija Ukrajine|KPU]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]){{efn|Blokovi "Julija Timošenko" i "Naša Ukrajina" napustili su vladu 6. aprila 2007.}} |- | '''13''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 18. decembra 2007 | 4. marta 2010 | 2 godine i 76 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] | [[Vlada Timošenko II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]]{{*}}[[Narodni pokret Ukrajine|RUH]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina|NUNS]] |- | style="background:#f2f2c3" | '''—''' | style="background:#f2f2c3" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | style="background:#f2f2c3" | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | style="background:#f2f2c3" | 4. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 11. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 7 dana | style="background:#f2f2c3" | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | style="background:#f2f2c3" | {{mdash}} | style="background:#f2f2c3" | [[Vlada Turčinova I]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="background:#f2f2c3" | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] | rowspan="5"| '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(2010{{ndash}}2014)}} |- | rowspan="2"| '''14''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br/>{{small|(1947)}} | rowspan="2"| 11. marta 2010 | rowspan="2"| 28. januara 2014 | rowspan="2"| 3 godine i 323 dana | rowspan="2"| [[Partija regiona]] | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|{{smaller|2012.}}]] | [[Vlada Azarov I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |PR{{*}}[[Blok Litvin]]{{*}}[[Snažna Ukrajina|SU]]{{*}}[[Tim Andrija Balohe|BAB]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | [[Second Azarov government|Azarov II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Ukrajino napred! (stranka)|UV]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Арбузов Сергій Геннадійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Arbuzov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Арбузов}}}}<br />{{small|(1976)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 28. januara 2014 | 22. februara 2014 | 25 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Arbuzov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. februara 2014 | 27. februara 2014 | 5 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Turčinov II]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | rowspan="2"| '''15''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Арсеній Петрович Яценюк (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Arsenij Jacenjuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Арсеній Яценюк}}}}<br />{{small|(1974)}} | rowspan="2"| 27. februara 2014 | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 2 godine i 47 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] <small>(feb./sept. 2014.)</small> | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] | [[Vlada Jacenjuk I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Svoboda (politička stranka)|Svoboda]] | rowspan="3"| '''[[Petro Porošenko]]'''<br/>{{small|(2014{{ndash}}2019)}} |- | [[Narodni Front (Ukrajina)|Narodni Front]]<br/><small>(2014-2016)</small> | [[Vlada Jacenjuk II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Savez "Samopomoć" (politička stranka)|Savez Samopomoć]]{{*}}[[Radikalna stranka Oleha Ljaška|RPOL]]{{*}}[[Batkivščina]] |- | rowspan="2"| '''16''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Volodymyr Groysman 2016.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Volodimir Grojsman]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Володимир Гройсман}}}}<br />{{small|(1978)}} | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 29. augusta 2019 | rowspan="2"| 3 godine i 137 dana | rowspan="2"| [[Europska Solidarnost (Ukrajina)|Blok Petro Porošenko <br/>"Solidarnost"]] | rowspan="2"| {{mdash}} | rowspan="2"| [[Vlada Grojsman]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]] |- | rowspan="5"| '''[[Volodimir Zelenskij]]'''<br/>{{small|(2019{{ndash}}''danas'')}} |- | '''17''' | [[Datoteka:Oleksiy Honcharuk (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksij Gončaruk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олексій Гончарук}}}}<br />{{small|(1984)}} | 29. augusta 2019 | 4. marta 2020 | 213 dana | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] (SN) | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] | [[Vlada Gončaruk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]] |- | '''18''' | [[Datoteka:Book of Condolence (52366372626) (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Denis Šmigalj]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Денис Шмигаль}}}}<br />{{small|(1975)}} | 4. marta 2020 | 17. jula 2025 | 5 godina i 135 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Šmigalj]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''19''' | [[Datoteka:СВИРИДЕНКО Юлія Анатоліївна (cropped 3.4).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Sviridenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Свириденко}}}}<br/>{{small|(1985)}} | 17. jula 2025 | 16. jula 2026 | 364 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Sviridenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''20''' | [[Datoteka:Корецький Сергій.webp|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Koreckij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Корецький}}}}<br/>{{small|(1978)}} | 16. jula 2026 | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Koreckij]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |} ;Legenda :{{legend|#FFFFE0|Vršitelj dužnosti/nepriznata vlada}} Pojam "[[Koalicija|vladine koalicije]]" ponovno je uveden [[2014.]] vraćanjem ustavnih amandmana iz [[2004]]. Prije [[2004.]] (te između [[2010.]] i [[2014.]]) vlada se temeljila na "parlamentarnoj većini". ==Vremenska crta== {{#tag:timeline|ImageSize = width:1050 height:auto barincrement:13 PlotArea = top:10 bottom:150 right:130 left:20 AlignBars = late Colors = id:ind value:gray(0.8) legend: Nezavisni id:CDP value:rgb(0,0.3,0.6) legend: Ustavno-demokratska_stranka id:Oct value:rgb(0,0.32,0.612) legend: Savez_17._Oktobra id:Soviet value:rgb(1,0,0) legend: Komunistička_partija_Ukrajine_(CPSU) id:PDP value:rgb(0.53,0.8,0.4) legend: Narodna_demokratska_stranka id:PIE value:rgb(0.7,0.7,0.67) legend: Stranka_industrijalaca_i_poduzetnika id:PR value:blue legend: Partija_regiona id:BT value:rgb(0.7,0,0.7) legend: Sveukrajinski_savez_"Batkivščina" id:OU value:orange legend: Narodni_savez_"Naša_Ukrajina" id:PF value:rgb(0.9,0.8,0.3) legend: Narodni_Front id:PP value:rgb(0.7,0.1,0.1) legend: Blok_Petro_Porošenko id:SP value:green legend: Sluga_Naroda id:liteline value:gray(0.8) id:line value:rgb(0.3,0.3,0.3) id:bg value:white DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:31/12/{{#expr:{{#time:Y}}+1}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:6 start:1984 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1984 Legend = columns:1 left:110 top:107 columnwidth:220 Define $today = {{#time:d/m/Y|-3 hours}} TextData = pos:(20,107) textcolor:black fontsize:s text:"Politička pripadnost:" BarData = bar:Masol bar:Fokin bar:Simonenko bar:Kučma bar:Zvjagiljskij bar:Marčuk bar:Lazarenko bar:Durdinec bar:Pustovojtenko bar:Juščenko bar:Kinah bar:Janukovič bar:Azarov bar:Timošenko bar:Jehanurov bar:Turčinov bar:Arbuzov bar:Jacenjuk bar:Grojsman bar:Gončaruk bar:Šmigalj bar:Sviridenko bar:Koreckij PlotData= width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till bar:Masol from: 10/07/1987 till: 23/10/1990 color:Soviet from: 16/06/1994 till: 01/03/1995 color:Ind text:"[[Vitalij Masol]]" bar:Fokin from: 23/10/1990 till: 02/10/1992 color:Ind text:"[[Vitold Fokin]]" bar:Simonenko from: 02/10/1992 till: 13/10/1992 color:Ind text:"[[Valentin Simonenko]]" bar:Kučma from: 13/10/1992 till: 22/09/1993 color:Ind text:"[[Leonid Kučma]]" bar:Zvjagiljskij from: 22/09/1993 till: 16/06/1994 color:Ind text:"[[Juhim Zvjagiljskij]]" bar:Marčuk from: 01/03/1995 till: 28/05/1996 color:Ind text:"[[Jevgen Marčuk]]" bar:Lazarenko from: 28/05/1996 till: 02/07/1997 color:Ind text:"[[Pavlo Lazarenko]]" bar:Durdinec from: 02/07/1997 till: 30/07/1997 color:Ind text:"[[Vasilj Durdinec]]" bar:Pustovojtenko from: 30/07/1997 till: 22/12/1999 color:PDP text:"[[Valerij Pustovojtenko]]" bar:Juščenko from: 22/12/1999 till: 29/05/2001 color:PDP text:"[[Viktor Juščenko]]" bar:Kinah from: 29/05/2001 till: 21/11/2002 color:PIE text:"[[Anatolij Kinah]]" bar:Janukovič from: 21/11/2002 till: 05/01/2005 color:PR from: 04/08/2006 till: 18/12/2007 color:PR text:"[[Viktor Janukovič]]" bar:Azarov from: 05/01/2005 till: 24/01/2005 color:PR from: 11/03/2010 till: 28/01/2014 color:PR text:"[[Mikola Azarov]]" bar:Timošenko from: 24/01/2005 till: 08/09/2005 color:BT from: 18/12/2007 till: 04/03/2010 color:BT text:"[[Julija Timošenko]] bar:Jehanurov from: 08/09/2005 till: 04/08/2006 color:OU text:"[[Jurij Jehanurov]]" bar:Turčinov from: 04/03/2010 till: 11/03/2010 color:BT from: 22/02/2014 till: 27/02/2014 color:BT text:"[[Oleksandr Turčinov]]" bar:Arbuzov from: 28/01/2014 till: 22/02/2014 color:PR text:"[[Sergij Arbuzov]]" bar:Jacenjuk from: 27/02/2014 till: 10/09/2014 color:BT from: 10/09/2014 till: 14/04/2016 color:PF text:"[[Arsenij Jacenjuk]]" bar:Grojsman from: 14/04/2016 till: 29/08/2019 color:PP text:"[[Volodimir Grojsman]]" bar:Gončaruk from: 29/08/2019 till: 04/03/2020 color:SP text:"[[Oleksij Gončaruk]]" bar:Šmigalj from: 04/03/2020 till: 17/07/2025 color:Ind text:"[[Denis Šmigalj]]" bar:Sviridenko from: 17/07/2025 till: 16/07/2026 color:Ind text:"[[Julija Sviridenko]]" bar:Koreckij from: 16/07/2026 till: $today color:Ind text:"[[Sergij Koreckij]]" }} == Povezano == * [[Politika Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Predsjednik Ukrajine]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] hytof4ar0xuz7wscxjs3a7u0yw8es89 42677780 42677779 2026-08-15T23:34:27Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ premješta stranicu [[Premijer Ukrajine]] na [[Prvi ministar Ukrajine]] 42677779 wikitext text/x-wiki '''Prvi ministar Ukrajine''' odnosno '''Predsjednik Vlade Ukrajine''' ({{jez-uk|Прем'єр-міністр України}}) je čelnik ukrajinske vlade koji predsjeda Kabinetom ministara Ukrajine, najvišim tijelom [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u zemlji. Za razliku od [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]], koji se bira izravnim glasovanjem građana svakih pet godina, predsjednika Vlade imenuje predsjednik države nakon što parlament, [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]], potvrdi kandidata. Dužnost predsjednika Vlade je izvorno uvedena u [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskoj Narodnoj Republici]], koja je u početku bila parlamentarna republika bez šefa države, a kojom je kasnije upravljalo kolektivno tijelo – "Direktorij". Tijekom [[Sovjetski savez|sovjetskog]] razdoblja, dužnost šefa države je ''de facto'' obnašao prvi tajnik [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]], zbog čega je položaj predsjednika Vlade bio uglavnom ceremonijalan. == Lista prvih ministara == Sljedeća tablica navodi prve ministre [[Ukrajina|Republike Ukrajine]] od [[1991.]] godine do danas. {{Main|Ukrajina}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2"| {{Abbr|Br.|Broj}} ! rowspan="2"| Slika ! rowspan="2"| Ime<br/>{{small|(Rođenje{{ndash}}smrt)}} ! colspan="3"| Mandat ! rowspan="2"| Politička stranka ! rowspan="2"| Izabran ! rowspan="2"| Vlada(e) ! rowspan="2"| Sastav vlade ! rowspan="2"| [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik]] |- ! Stupio na dužnost ! Napustio dužnost ! Vrijeme na dužnosti |- | '''1''' | [[Datoteka:НДУ 1 Фокін Вітольд Павлович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitold Fokin]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Вітольд Фокін}}}}<br/>{{small|(1932–2025)}} | 18. aprila 1991 | 2. oktobra 1992 | 1 godina i 167 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Fokin]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="4"| '''[[Leonid Kravčuk|Leonid<br />Kravčuk]]'''<br/>{{small|(1991{{ndash}}1994)}} |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 2 Симоненко Валентин Костянтинович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valentin Simonenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валентин Симоненко}}}}<br/>{{small|(1940.)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. oktobra 1992 | 13. oktobra 1992 | 11 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Simonenko]] {{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''2''' | [[Datoteka:Leonid Kuchma in 1995.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Leonid Kučma]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Леонід Кучма}}}}<br/>{{small|(1938.)}} | 13. oktobra 1992 | 22. septembra 1993 | 344 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Kučma]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 1 Звягільський Юхим Леонідович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Juhim Zvjagiljskij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юхим Звягільський}}}}<br/>{{small|(1933–2021)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. septembra 1993 | 16. juna 1994 | 267 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Zvjagiljskij]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''3''' | [[Datoteka:НДУ 2 Масол Віталій Андрійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitalij Masol]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віталій Масол}}}}<br/>{{small|(1928{{ndash}}2018)}} | 16. juna 1994 | 1. marta 1995 | 258 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] | [[Vlada Masol II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="10"| '''[[Leonid Kučma]]'''<br />{{small|(1994{{ndash}}2005)}} |- | '''4''' | [[Datoteka:НДУ 2 Марчук Євген Кирилович.jpg |frameless|upright=0.3]] | '''[[Jevgen Marčuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Євген Марчук}}}}<br/>{{small|(1941{{ndash}}2021)}} | 1. marta 1995 | 28. maja 1996 | 1 godina i 88 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Marčuk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | rowspan="2"| '''5''' | rowspan="2"| [[Datoteka:НДУ 3 Лазаренко Павло Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Pavlo Lazarenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Павло Лазаренко}}}}<br/>{{small|(1953)}} | rowspan="2"| 28. maja 1996 | rowspan="2"| 2. jula 1997 | rowspan="2"| 1 godina i 35 dana | rowspan="2"| [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="2"| {{mdash}} | [[Vlada Lazarenko I]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | [[Vlada Lazarenko II]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Василь Дурдинець.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vasilj Durdinec]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Василь Дурдинець}}}}<br/>{{small|(1937)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. jula 1997 | 30. jula 1997 | 28 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Durdinec]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''6''' | [[Datoteka:Ba457db9ef7084a504082a8aebbc4c50 cr.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valerij Pustovojtenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валерій Пустовойтенко}}}}<br/>{{small|(1947)}} | 30. jula 1997 | 22. decembra 1999 | 2 godine i 145 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] | [[Vlada Pustovojtenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Gromada (politička stranka)|Hromada]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''7''' | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped)(2).jpeg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Ющенко}}}}<br />{{small|(1954)}} | 22. decembra 1999 | 29. maja 2001 | 1 godina i 158 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | {{mdash}} | [[Vlada Juščenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''8''' | [[Datoteka:НДУ 5 Кінах Анатолій Кирилович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Anatolij Kinah]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Анатолій Кінах}}}}<br />{{small|(1954)}} | 29. maja 2001 | 21. novembra 2002 | 1 godina i 176 dana | [[Stranka industrijalaca i poduzetnika]] | {{mdash}} | [[Vlada Kinah]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]] |- | '''9''' | [[Datoteka:Yanukovych 2004-04-01.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Янукович}}}}<br/>{{small|(1950)}} | 21. novembra 2002 | 5. januara 2005 | 2 godine i 45 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] | [[Vlada Janukovič I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Za ujedinjenu Ukrajinu!]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]]) |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br />{{small|(1947)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 5. januara 2005 | 24. januara 2005 | 19 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Azarov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | '''10''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 24. januara 2005 | 8. septembra 2005 | 227 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Timošenko I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] | rowspan="4"| '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|(2005{{ndash}}2010)}} |- | '''11''' | [[Datoteka:НДУ 6 Єхануров Юрій Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Jurij Jehanurov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юрій Єхануров}}}}<br/>{{small|(1948)}} | 8. septembra 2005 | 4. augusta 2006 | 330 dana | [[Naša Ukrajina (stranka)|Naša Ukrajina]] | {{mdash}} | [[Vlada Jehanurov]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | '''12''' | [[Datoteka:Viktor Yanukovych 2007-01-15.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(1950.)}} | 4. augusta 2006 | 18. decembra 2007 | 1 godina i 136 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] | [[Vlada Janukovič II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Politička kriza u Ukrajini 2006.|Vlada nacionalnog jedinstva]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]]{{*}}[[Komunistička partija Ukrajine|KPU]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]){{efn|Blokovi "Julija Timošenko" i "Naša Ukrajina" napustili su vladu 6. aprila 2007.}} |- | '''13''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 18. decembra 2007 | 4. marta 2010 | 2 godine i 76 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] | [[Vlada Timošenko II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]]{{*}}[[Narodni pokret Ukrajine|RUH]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina|NUNS]] |- | style="background:#f2f2c3" | '''—''' | style="background:#f2f2c3" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | style="background:#f2f2c3" | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | style="background:#f2f2c3" | 4. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 11. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 7 dana | style="background:#f2f2c3" | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | style="background:#f2f2c3" | {{mdash}} | style="background:#f2f2c3" | [[Vlada Turčinova I]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="background:#f2f2c3" | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] | rowspan="5"| '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(2010{{ndash}}2014)}} |- | rowspan="2"| '''14''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br/>{{small|(1947)}} | rowspan="2"| 11. marta 2010 | rowspan="2"| 28. januara 2014 | rowspan="2"| 3 godine i 323 dana | rowspan="2"| [[Partija regiona]] | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|{{smaller|2012.}}]] | [[Vlada Azarov I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |PR{{*}}[[Blok Litvin]]{{*}}[[Snažna Ukrajina|SU]]{{*}}[[Tim Andrija Balohe|BAB]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | [[Second Azarov government|Azarov II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Ukrajino napred! (stranka)|UV]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Арбузов Сергій Геннадійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Arbuzov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Арбузов}}}}<br />{{small|(1976)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 28. januara 2014 | 22. februara 2014 | 25 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Arbuzov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. februara 2014 | 27. februara 2014 | 5 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Turčinov II]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | rowspan="2"| '''15''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Арсеній Петрович Яценюк (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Arsenij Jacenjuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Арсеній Яценюк}}}}<br />{{small|(1974)}} | rowspan="2"| 27. februara 2014 | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 2 godine i 47 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] <small>(feb./sept. 2014.)</small> | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] | [[Vlada Jacenjuk I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Svoboda (politička stranka)|Svoboda]] | rowspan="3"| '''[[Petro Porošenko]]'''<br/>{{small|(2014{{ndash}}2019)}} |- | [[Narodni Front (Ukrajina)|Narodni Front]]<br/><small>(2014-2016)</small> | [[Vlada Jacenjuk II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Savez "Samopomoć" (politička stranka)|Savez Samopomoć]]{{*}}[[Radikalna stranka Oleha Ljaška|RPOL]]{{*}}[[Batkivščina]] |- | rowspan="2"| '''16''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Volodymyr Groysman 2016.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Volodimir Grojsman]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Володимир Гройсман}}}}<br />{{small|(1978)}} | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 29. augusta 2019 | rowspan="2"| 3 godine i 137 dana | rowspan="2"| [[Europska Solidarnost (Ukrajina)|Blok Petro Porošenko <br/>"Solidarnost"]] | rowspan="2"| {{mdash}} | rowspan="2"| [[Vlada Grojsman]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]] |- | rowspan="5"| '''[[Volodimir Zelenskij]]'''<br/>{{small|(2019{{ndash}}''danas'')}} |- | '''17''' | [[Datoteka:Oleksiy Honcharuk (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksij Gončaruk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олексій Гончарук}}}}<br />{{small|(1984)}} | 29. augusta 2019 | 4. marta 2020 | 213 dana | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] (SN) | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] | [[Vlada Gončaruk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]] |- | '''18''' | [[Datoteka:Book of Condolence (52366372626) (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Denis Šmigalj]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Денис Шмигаль}}}}<br />{{small|(1975)}} | 4. marta 2020 | 17. jula 2025 | 5 godina i 135 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Šmigalj]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''19''' | [[Datoteka:СВИРИДЕНКО Юлія Анатоліївна (cropped 3.4).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Sviridenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Свириденко}}}}<br/>{{small|(1985)}} | 17. jula 2025 | 16. jula 2026 | 364 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Sviridenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''20''' | [[Datoteka:Корецький Сергій.webp|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Koreckij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Корецький}}}}<br/>{{small|(1978)}} | 16. jula 2026 | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Koreckij]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |} ;Legenda :{{legend|#FFFFE0|Vršitelj dužnosti/nepriznata vlada}} Pojam "[[Koalicija|vladine koalicije]]" ponovno je uveden [[2014.]] vraćanjem ustavnih amandmana iz [[2004]]. Prije [[2004.]] (te između [[2010.]] i [[2014.]]) vlada se temeljila na "parlamentarnoj većini". ==Vremenska crta== {{#tag:timeline|ImageSize = width:1050 height:auto barincrement:13 PlotArea = top:10 bottom:150 right:130 left:20 AlignBars = late Colors = id:ind value:gray(0.8) legend: Nezavisni id:CDP value:rgb(0,0.3,0.6) legend: Ustavno-demokratska_stranka id:Oct value:rgb(0,0.32,0.612) legend: Savez_17._Oktobra id:Soviet value:rgb(1,0,0) legend: Komunistička_partija_Ukrajine_(CPSU) id:PDP value:rgb(0.53,0.8,0.4) legend: Narodna_demokratska_stranka id:PIE value:rgb(0.7,0.7,0.67) legend: Stranka_industrijalaca_i_poduzetnika id:PR value:blue legend: Partija_regiona id:BT value:rgb(0.7,0,0.7) legend: Sveukrajinski_savez_"Batkivščina" id:OU value:orange legend: Narodni_savez_"Naša_Ukrajina" id:PF value:rgb(0.9,0.8,0.3) legend: Narodni_Front id:PP value:rgb(0.7,0.1,0.1) legend: Blok_Petro_Porošenko id:SP value:green legend: Sluga_Naroda id:liteline value:gray(0.8) id:line value:rgb(0.3,0.3,0.3) id:bg value:white DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:31/12/{{#expr:{{#time:Y}}+1}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:6 start:1984 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1984 Legend = columns:1 left:110 top:107 columnwidth:220 Define $today = {{#time:d/m/Y|-3 hours}} TextData = pos:(20,107) textcolor:black fontsize:s text:"Politička pripadnost:" BarData = bar:Masol bar:Fokin bar:Simonenko bar:Kučma bar:Zvjagiljskij bar:Marčuk bar:Lazarenko bar:Durdinec bar:Pustovojtenko bar:Juščenko bar:Kinah bar:Janukovič bar:Azarov bar:Timošenko bar:Jehanurov bar:Turčinov bar:Arbuzov bar:Jacenjuk bar:Grojsman bar:Gončaruk bar:Šmigalj bar:Sviridenko bar:Koreckij PlotData= width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till bar:Masol from: 10/07/1987 till: 23/10/1990 color:Soviet from: 16/06/1994 till: 01/03/1995 color:Ind text:"[[Vitalij Masol]]" bar:Fokin from: 23/10/1990 till: 02/10/1992 color:Ind text:"[[Vitold Fokin]]" bar:Simonenko from: 02/10/1992 till: 13/10/1992 color:Ind text:"[[Valentin Simonenko]]" bar:Kučma from: 13/10/1992 till: 22/09/1993 color:Ind text:"[[Leonid Kučma]]" bar:Zvjagiljskij from: 22/09/1993 till: 16/06/1994 color:Ind text:"[[Juhim Zvjagiljskij]]" bar:Marčuk from: 01/03/1995 till: 28/05/1996 color:Ind text:"[[Jevgen Marčuk]]" bar:Lazarenko from: 28/05/1996 till: 02/07/1997 color:Ind text:"[[Pavlo Lazarenko]]" bar:Durdinec from: 02/07/1997 till: 30/07/1997 color:Ind text:"[[Vasilj Durdinec]]" bar:Pustovojtenko from: 30/07/1997 till: 22/12/1999 color:PDP text:"[[Valerij Pustovojtenko]]" bar:Juščenko from: 22/12/1999 till: 29/05/2001 color:PDP text:"[[Viktor Juščenko]]" bar:Kinah from: 29/05/2001 till: 21/11/2002 color:PIE text:"[[Anatolij Kinah]]" bar:Janukovič from: 21/11/2002 till: 05/01/2005 color:PR from: 04/08/2006 till: 18/12/2007 color:PR text:"[[Viktor Janukovič]]" bar:Azarov from: 05/01/2005 till: 24/01/2005 color:PR from: 11/03/2010 till: 28/01/2014 color:PR text:"[[Mikola Azarov]]" bar:Timošenko from: 24/01/2005 till: 08/09/2005 color:BT from: 18/12/2007 till: 04/03/2010 color:BT text:"[[Julija Timošenko]] bar:Jehanurov from: 08/09/2005 till: 04/08/2006 color:OU text:"[[Jurij Jehanurov]]" bar:Turčinov from: 04/03/2010 till: 11/03/2010 color:BT from: 22/02/2014 till: 27/02/2014 color:BT text:"[[Oleksandr Turčinov]]" bar:Arbuzov from: 28/01/2014 till: 22/02/2014 color:PR text:"[[Sergij Arbuzov]]" bar:Jacenjuk from: 27/02/2014 till: 10/09/2014 color:BT from: 10/09/2014 till: 14/04/2016 color:PF text:"[[Arsenij Jacenjuk]]" bar:Grojsman from: 14/04/2016 till: 29/08/2019 color:PP text:"[[Volodimir Grojsman]]" bar:Gončaruk from: 29/08/2019 till: 04/03/2020 color:SP text:"[[Oleksij Gončaruk]]" bar:Šmigalj from: 04/03/2020 till: 17/07/2025 color:Ind text:"[[Denis Šmigalj]]" bar:Sviridenko from: 17/07/2025 till: 16/07/2026 color:Ind text:"[[Julija Sviridenko]]" bar:Koreckij from: 16/07/2026 till: $today color:Ind text:"[[Sergij Koreckij]]" }} == Povezano == * [[Politika Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Predsjednik Ukrajine]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] hytof4ar0xuz7wscxjs3a7u0yw8es89 42677782 42677780 2026-08-15T23:35:50Z Inokosni organ 160059 42677782 wikitext text/x-wiki '''Prvi ministar [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odnosno '''Predsjednik Vlade Ukrajine''' ({{jez-uk|Прем'єр-міністр України}}) je čelnik ukrajinske vlade koji predsjeda Kabinetom ministara Ukrajine, najvišim tijelom [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u zemlji. Za razliku od [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]], koji se bira izravnim glasovanjem građana svakih pet godina, predsjednika Vlade imenuje predsjednik države nakon što parlament, [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]], potvrdi kandidata. Dužnost predsjednika Vlade je izvorno uvedena u [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskoj Narodnoj Republici]], koja je u početku bila parlamentarna republika bez šefa države, a kojom je kasnije upravljalo kolektivno tijelo – "Direktorij". Tijekom [[Sovjetski savez|sovjetskog]] razdoblja, dužnost šefa države je ''de facto'' obnašao prvi tajnik [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]], zbog čega je položaj predsjednika Vlade bio uglavnom ceremonijalan. == Lista prvih ministara == Sljedeća tablica navodi prve ministre [[Ukrajina|Republike Ukrajine]] od [[1991.]] godine do danas. {{Main|Ukrajina}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2"| {{Abbr|Br.|Broj}} ! rowspan="2"| Slika ! rowspan="2"| Ime<br/>{{small|(Rođenje{{ndash}}smrt)}} ! colspan="3"| Mandat ! rowspan="2"| Politička stranka ! rowspan="2"| Izabran ! rowspan="2"| Vlada(e) ! rowspan="2"| Sastav vlade ! rowspan="2"| [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik]] |- ! Stupio na dužnost ! Napustio dužnost ! Vrijeme na dužnosti |- | '''1''' | [[Datoteka:НДУ 1 Фокін Вітольд Павлович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitold Fokin]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Вітольд Фокін}}}}<br/>{{small|(1932–2025)}} | 18. aprila 1991 | 2. oktobra 1992 | 1 godina i 167 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Fokin]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="4"| '''[[Leonid Kravčuk|Leonid<br />Kravčuk]]'''<br/>{{small|(1991{{ndash}}1994)}} |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 2 Симоненко Валентин Костянтинович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valentin Simonenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валентин Симоненко}}}}<br/>{{small|(1940.)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. oktobra 1992 | 13. oktobra 1992 | 11 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Simonenko]] {{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''2''' | [[Datoteka:Leonid Kuchma in 1995.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Leonid Kučma]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Леонід Кучма}}}}<br/>{{small|(1938.)}} | 13. oktobra 1992 | 22. septembra 1993 | 344 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Kučma]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 1 Звягільський Юхим Леонідович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Juhim Zvjagiljskij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юхим Звягільський}}}}<br/>{{small|(1933–2021)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. septembra 1993 | 16. juna 1994 | 267 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Zvjagiljskij]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''3''' | [[Datoteka:НДУ 2 Масол Віталій Андрійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitalij Masol]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віталій Масол}}}}<br/>{{small|(1928{{ndash}}2018)}} | 16. juna 1994 | 1. marta 1995 | 258 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] | [[Vlada Masol II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="10"| '''[[Leonid Kučma]]'''<br />{{small|(1994{{ndash}}2005)}} |- | '''4''' | [[Datoteka:НДУ 2 Марчук Євген Кирилович.jpg |frameless|upright=0.3]] | '''[[Jevgen Marčuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Євген Марчук}}}}<br/>{{small|(1941{{ndash}}2021)}} | 1. marta 1995 | 28. maja 1996 | 1 godina i 88 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Marčuk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | rowspan="2"| '''5''' | rowspan="2"| [[Datoteka:НДУ 3 Лазаренко Павло Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Pavlo Lazarenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Павло Лазаренко}}}}<br/>{{small|(1953)}} | rowspan="2"| 28. maja 1996 | rowspan="2"| 2. jula 1997 | rowspan="2"| 1 godina i 35 dana | rowspan="2"| [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="2"| {{mdash}} | [[Vlada Lazarenko I]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | [[Vlada Lazarenko II]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Василь Дурдинець.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vasilj Durdinec]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Василь Дурдинець}}}}<br/>{{small|(1937)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. jula 1997 | 30. jula 1997 | 28 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Durdinec]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''6''' | [[Datoteka:Ba457db9ef7084a504082a8aebbc4c50 cr.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valerij Pustovojtenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валерій Пустовойтенко}}}}<br/>{{small|(1947)}} | 30. jula 1997 | 22. decembra 1999 | 2 godine i 145 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] | [[Vlada Pustovojtenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Gromada (politička stranka)|Hromada]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''7''' | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped)(2).jpeg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Ющенко}}}}<br />{{small|(1954)}} | 22. decembra 1999 | 29. maja 2001 | 1 godina i 158 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | {{mdash}} | [[Vlada Juščenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''8''' | [[Datoteka:НДУ 5 Кінах Анатолій Кирилович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Anatolij Kinah]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Анатолій Кінах}}}}<br />{{small|(1954)}} | 29. maja 2001 | 21. novembra 2002 | 1 godina i 176 dana | [[Stranka industrijalaca i poduzetnika]] | {{mdash}} | [[Vlada Kinah]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]] |- | '''9''' | [[Datoteka:Yanukovych 2004-04-01.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Янукович}}}}<br/>{{small|(1950)}} | 21. novembra 2002 | 5. januara 2005 | 2 godine i 45 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] | [[Vlada Janukovič I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Za ujedinjenu Ukrajinu!]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]]) |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br />{{small|(1947)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 5. januara 2005 | 24. januara 2005 | 19 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Azarov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | '''10''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 24. januara 2005 | 8. septembra 2005 | 227 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Timošenko I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] | rowspan="4"| '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|(2005{{ndash}}2010)}} |- | '''11''' | [[Datoteka:НДУ 6 Єхануров Юрій Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Jurij Jehanurov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юрій Єхануров}}}}<br/>{{small|(1948)}} | 8. septembra 2005 | 4. augusta 2006 | 330 dana | [[Naša Ukrajina (stranka)|Naša Ukrajina]] | {{mdash}} | [[Vlada Jehanurov]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | '''12''' | [[Datoteka:Viktor Yanukovych 2007-01-15.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(1950.)}} | 4. augusta 2006 | 18. decembra 2007 | 1 godina i 136 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] | [[Vlada Janukovič II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Politička kriza u Ukrajini 2006.|Vlada nacionalnog jedinstva]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]]{{*}}[[Komunistička partija Ukrajine|KPU]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]){{efn|Blokovi "Julija Timošenko" i "Naša Ukrajina" napustili su vladu 6. aprila 2007.}} |- | '''13''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 18. decembra 2007 | 4. marta 2010 | 2 godine i 76 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] | [[Vlada Timošenko II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]]{{*}}[[Narodni pokret Ukrajine|RUH]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina|NUNS]] |- | style="background:#f2f2c3" | '''—''' | style="background:#f2f2c3" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | style="background:#f2f2c3" | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | style="background:#f2f2c3" | 4. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 11. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 7 dana | style="background:#f2f2c3" | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | style="background:#f2f2c3" | {{mdash}} | style="background:#f2f2c3" | [[Vlada Turčinova I]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="background:#f2f2c3" | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] | rowspan="5"| '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(2010{{ndash}}2014)}} |- | rowspan="2"| '''14''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br/>{{small|(1947)}} | rowspan="2"| 11. marta 2010 | rowspan="2"| 28. januara 2014 | rowspan="2"| 3 godine i 323 dana | rowspan="2"| [[Partija regiona]] | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|{{smaller|2012.}}]] | [[Vlada Azarov I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |PR{{*}}[[Blok Litvin]]{{*}}[[Snažna Ukrajina|SU]]{{*}}[[Tim Andrija Balohe|BAB]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | [[Second Azarov government|Azarov II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Ukrajino napred! (stranka)|UV]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Арбузов Сергій Геннадійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Arbuzov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Арбузов}}}}<br />{{small|(1976)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 28. januara 2014 | 22. februara 2014 | 25 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Arbuzov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. februara 2014 | 27. februara 2014 | 5 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Turčinov II]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | rowspan="2"| '''15''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Арсеній Петрович Яценюк (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Arsenij Jacenjuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Арсеній Яценюк}}}}<br />{{small|(1974)}} | rowspan="2"| 27. februara 2014 | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 2 godine i 47 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] <small>(feb./sept. 2014.)</small> | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] | [[Vlada Jacenjuk I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Svoboda (politička stranka)|Svoboda]] | rowspan="3"| '''[[Petro Porošenko]]'''<br/>{{small|(2014{{ndash}}2019)}} |- | [[Narodni Front (Ukrajina)|Narodni Front]]<br/><small>(2014-2016)</small> | [[Vlada Jacenjuk II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Savez "Samopomoć" (politička stranka)|Savez Samopomoć]]{{*}}[[Radikalna stranka Oleha Ljaška|RPOL]]{{*}}[[Batkivščina]] |- | rowspan="2"| '''16''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Volodymyr Groysman 2016.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Volodimir Grojsman]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Володимир Гройсман}}}}<br />{{small|(1978)}} | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 29. augusta 2019 | rowspan="2"| 3 godine i 137 dana | rowspan="2"| [[Europska Solidarnost (Ukrajina)|Blok Petro Porošenko <br/>"Solidarnost"]] | rowspan="2"| {{mdash}} | rowspan="2"| [[Vlada Grojsman]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]] |- | rowspan="5"| '''[[Volodimir Zelenskij]]'''<br/>{{small|(2019{{ndash}}''danas'')}} |- | '''17''' | [[Datoteka:Oleksiy Honcharuk (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksij Gončaruk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олексій Гончарук}}}}<br />{{small|(1984)}} | 29. augusta 2019 | 4. marta 2020 | 213 dana | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] (SN) | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] | [[Vlada Gončaruk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]] |- | '''18''' | [[Datoteka:Book of Condolence (52366372626) (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Denis Šmigalj]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Денис Шмигаль}}}}<br />{{small|(1975)}} | 4. marta 2020 | 17. jula 2025 | 5 godina i 135 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Šmigalj]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''19''' | [[Datoteka:СВИРИДЕНКО Юлія Анатоліївна (cropped 3.4).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Sviridenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Свириденко}}}}<br/>{{small|(1985)}} | 17. jula 2025 | 16. jula 2026 | 364 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Sviridenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''20''' | [[Datoteka:Корецький Сергій.webp|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Koreckij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Корецький}}}}<br/>{{small|(1978)}} | 16. jula 2026 | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Koreckij]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |} ;Legenda :{{legend|#FFFFE0|Vršitelj dužnosti/nepriznata vlada}} Pojam "[[Koalicija|vladine koalicije]]" ponovno je uveden [[2014.]] vraćanjem ustavnih amandmana iz [[2004]]. Prije [[2004.]] (te između [[2010.]] i [[2014.]]) vlada se temeljila na "parlamentarnoj većini". ==Vremenska crta== {{#tag:timeline|ImageSize = width:1050 height:auto barincrement:13 PlotArea = top:10 bottom:150 right:130 left:20 AlignBars = late Colors = id:ind value:gray(0.8) legend: Nezavisni id:CDP value:rgb(0,0.3,0.6) legend: Ustavno-demokratska_stranka id:Oct value:rgb(0,0.32,0.612) legend: Savez_17._Oktobra id:Soviet value:rgb(1,0,0) legend: Komunistička_partija_Ukrajine_(CPSU) id:PDP value:rgb(0.53,0.8,0.4) legend: Narodna_demokratska_stranka id:PIE value:rgb(0.7,0.7,0.67) legend: Stranka_industrijalaca_i_poduzetnika id:PR value:blue legend: Partija_regiona id:BT value:rgb(0.7,0,0.7) legend: Sveukrajinski_savez_"Batkivščina" id:OU value:orange legend: Narodni_savez_"Naša_Ukrajina" id:PF value:rgb(0.9,0.8,0.3) legend: Narodni_Front id:PP value:rgb(0.7,0.1,0.1) legend: Blok_Petro_Porošenko id:SP value:green legend: Sluga_Naroda id:liteline value:gray(0.8) id:line value:rgb(0.3,0.3,0.3) id:bg value:white DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:31/12/{{#expr:{{#time:Y}}+1}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:6 start:1984 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1984 Legend = columns:1 left:110 top:107 columnwidth:220 Define $today = {{#time:d/m/Y|-3 hours}} TextData = pos:(20,107) textcolor:black fontsize:s text:"Politička pripadnost:" BarData = bar:Masol bar:Fokin bar:Simonenko bar:Kučma bar:Zvjagiljskij bar:Marčuk bar:Lazarenko bar:Durdinec bar:Pustovojtenko bar:Juščenko bar:Kinah bar:Janukovič bar:Azarov bar:Timošenko bar:Jehanurov bar:Turčinov bar:Arbuzov bar:Jacenjuk bar:Grojsman bar:Gončaruk bar:Šmigalj bar:Sviridenko bar:Koreckij PlotData= width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till bar:Masol from: 10/07/1987 till: 23/10/1990 color:Soviet from: 16/06/1994 till: 01/03/1995 color:Ind text:"[[Vitalij Masol]]" bar:Fokin from: 23/10/1990 till: 02/10/1992 color:Ind text:"[[Vitold Fokin]]" bar:Simonenko from: 02/10/1992 till: 13/10/1992 color:Ind text:"[[Valentin Simonenko]]" bar:Kučma from: 13/10/1992 till: 22/09/1993 color:Ind text:"[[Leonid Kučma]]" bar:Zvjagiljskij from: 22/09/1993 till: 16/06/1994 color:Ind text:"[[Juhim Zvjagiljskij]]" bar:Marčuk from: 01/03/1995 till: 28/05/1996 color:Ind text:"[[Jevgen Marčuk]]" bar:Lazarenko from: 28/05/1996 till: 02/07/1997 color:Ind text:"[[Pavlo Lazarenko]]" bar:Durdinec from: 02/07/1997 till: 30/07/1997 color:Ind text:"[[Vasilj Durdinec]]" bar:Pustovojtenko from: 30/07/1997 till: 22/12/1999 color:PDP text:"[[Valerij Pustovojtenko]]" bar:Juščenko from: 22/12/1999 till: 29/05/2001 color:PDP text:"[[Viktor Juščenko]]" bar:Kinah from: 29/05/2001 till: 21/11/2002 color:PIE text:"[[Anatolij Kinah]]" bar:Janukovič from: 21/11/2002 till: 05/01/2005 color:PR from: 04/08/2006 till: 18/12/2007 color:PR text:"[[Viktor Janukovič]]" bar:Azarov from: 05/01/2005 till: 24/01/2005 color:PR from: 11/03/2010 till: 28/01/2014 color:PR text:"[[Mikola Azarov]]" bar:Timošenko from: 24/01/2005 till: 08/09/2005 color:BT from: 18/12/2007 till: 04/03/2010 color:BT text:"[[Julija Timošenko]] bar:Jehanurov from: 08/09/2005 till: 04/08/2006 color:OU text:"[[Jurij Jehanurov]]" bar:Turčinov from: 04/03/2010 till: 11/03/2010 color:BT from: 22/02/2014 till: 27/02/2014 color:BT text:"[[Oleksandr Turčinov]]" bar:Arbuzov from: 28/01/2014 till: 22/02/2014 color:PR text:"[[Sergij Arbuzov]]" bar:Jacenjuk from: 27/02/2014 till: 10/09/2014 color:BT from: 10/09/2014 till: 14/04/2016 color:PF text:"[[Arsenij Jacenjuk]]" bar:Grojsman from: 14/04/2016 till: 29/08/2019 color:PP text:"[[Volodimir Grojsman]]" bar:Gončaruk from: 29/08/2019 till: 04/03/2020 color:SP text:"[[Oleksij Gončaruk]]" bar:Šmigalj from: 04/03/2020 till: 17/07/2025 color:Ind text:"[[Denis Šmigalj]]" bar:Sviridenko from: 17/07/2025 till: 16/07/2026 color:Ind text:"[[Julija Sviridenko]]" bar:Koreckij from: 16/07/2026 till: $today color:Ind text:"[[Sergij Koreckij]]" }} == Povezano == * [[Politika Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Predsjednik Ukrajine]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine]] lm16ba1a5ot3mi144k3bk7hj7qtk21g 42677793 42677782 2026-08-15T23:48:03Z Inokosni organ 160059 42677793 wikitext text/x-wiki '''Prvi ministar [[Ukrajina|Ukrajine]]''' odnosno '''Predsjednik Vlade Ukrajine''' ({{jez-uk|Прем'єр-міністр України}}) je čelnik ukrajinske vlade koji predsjeda Kabinetom ministara Ukrajine, najvišim tijelom [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u zemlji. Za razliku od [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]], koji se bira izravnim glasovanjem građana svakih pet godina, predsjednika Vlade imenuje predsjednik države nakon što parlament, [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]], potvrdi kandidata. Dužnost predsjednika Vlade je izvorno uvedena u [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskoj Narodnoj Republici]], koja je u početku bila parlamentarna republika bez šefa države, a kojom je kasnije upravljalo kolektivno tijelo – "Direktorij". Tijekom [[Sovjetski savez|sovjetskog]] razdoblja, dužnost šefa države je ''de facto'' obnašao prvi tajnik [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]], zbog čega je položaj predsjednika Vlade bio uglavnom ceremonijalan. == Lista prvih ministara == Sljedeća tablica navodi prve ministre [[Ukrajina|Republike Ukrajine]] od [[1991.]] godine do danas. {{Main|Ukrajina}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2"| {{Abbr|Br.|Broj}} ! rowspan="2"| Slika ! rowspan="2"| Ime<br/>{{small|(Rođenje{{ndash}}smrt)}} ! colspan="3"| Mandat ! rowspan="2"| Politička stranka ! rowspan="2"| Izabran ! rowspan="2"| Vlada(e) ! rowspan="2"| Sastav vlade ! rowspan="2"| [[Predsjednik Ukrajine|Predsjednik]] |- ! Stupio na dužnost ! Napustio dužnost ! Vrijeme na dužnosti |- | '''1''' | [[Datoteka:НДУ 1 Фокін Вітольд Павлович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitold Fokin]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Вітольд Фокін}}}}<br/>{{small|(1932–2025)}} | 18. aprila 1991 | 2. oktobra 1992 | 1 godina i 167 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Fokin]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="4"| '''[[Leonid Kravčuk|Leonid<br />Kravčuk]]'''<br/>{{small|(1991{{ndash}}1994)}} |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 2 Симоненко Валентин Костянтинович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valentin Simonenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валентин Симоненко}}}}<br/>{{small|(1940.)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. oktobra 1992 | 13. oktobra 1992 | 11 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Simonenko]] {{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''2''' | [[Datoteka:Leonid Kuchma in 1995.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Leonid Kučma]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Леонід Кучма}}}}<br/>{{small|(1938.)}} | 13. oktobra 1992 | 22. septembra 1993 | 344 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Kučma]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:НДУ 1 Звягільський Юхим Леонідович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Juhim Zvjagiljskij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юхим Звягільський}}}}<br/>{{small|(1933–2021)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. septembra 1993 | 16. juna 1994 | 267 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Zvjagiljskij]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''3''' | [[Datoteka:НДУ 2 Масол Віталій Андрійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vitalij Masol]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віталій Масол}}}}<br/>{{small|(1928{{ndash}}2018)}} | 16. juna 1994 | 1. marta 1995 | 258 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1994.|1994.]] | [[Vlada Masol II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="10"| '''[[Leonid Kučma]]'''<br />{{small|(1994{{ndash}}2005)}} |- | '''4''' | [[Datoteka:НДУ 2 Марчук Євген Кирилович.jpg |frameless|upright=0.3]] | '''[[Jevgen Marčuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Євген Марчук}}}}<br/>{{small|(1941{{ndash}}2021)}} | 1. marta 1995 | 28. maja 1996 | 1 godina i 88 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Marčuk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | rowspan="2"| '''5''' | rowspan="2"| [[Datoteka:НДУ 3 Лазаренко Павло Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Pavlo Lazarenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Павло Лазаренко}}}}<br/>{{small|(1953)}} | rowspan="2"| 28. maja 1996 | rowspan="2"| 2. jula 1997 | rowspan="2"| 1 godina i 35 dana | rowspan="2"| [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | rowspan="2"| {{mdash}} | [[Vlada Lazarenko I]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | [[Vlada Lazarenko II]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Василь Дурдинець.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Vasilj Durdinec]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Василь Дурдинець}}}}<br/>{{small|(1937)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 2. jula 1997 | 30. jula 1997 | 28 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Durdinec]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Privremena vlada]] |- | '''6''' | [[Datoteka:Ba457db9ef7084a504082a8aebbc4c50 cr.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Valerij Pustovojtenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Валерій Пустовойтенко}}}}<br/>{{small|(1947)}} | 30. jula 1997 | 22. decembra 1999 | 2 godine i 145 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 1998.|1998.]] | [[Vlada Pustovojtenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Gromada (politička stranka)|Hromada]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''7''' | [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped)(2).jpeg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Ющенко}}}}<br />{{small|(1954)}} | 22. decembra 1999 | 29. maja 2001 | 1 godina i 158 dana | [[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|Narodno-demokratska stranka]] | {{mdash}} | [[Vlada Juščenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]] |- | '''8''' | [[Datoteka:НДУ 5 Кінах Анатолій Кирилович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Anatolij Kinah]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Анатолій Кінах}}}}<br />{{small|(1954)}} | 29. maja 2001 | 21. novembra 2002 | 1 godina i 176 dana | [[Stranka industrijalaca i poduzetnika]] | {{mdash}} | [[Vlada Kinah]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Batkivščina]]{{*}}[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]] |- | '''9''' | [[Datoteka:Yanukovych 2004-04-01.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Віктор Янукович}}}}<br/>{{small|(1950)}} | 21. novembra 2002 | 5. januara 2005 | 2 godine i 45 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2002.|2002.]] | [[Vlada Janukovič I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Za ujedinjenu Ukrajinu!]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Narodno-demokratska stranka (Ukrajina)|NDP]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Radnička Ukrajina|RU]]) |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br />{{small|(1947)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 5. januara 2005 | 24. januara 2005 | 19 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Azarov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | '''10''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 24. januara 2005 | 8. septembra 2005 | 227 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Timošenko I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Stranka industrijalaca i poduzetnika|PPPU]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] | rowspan="4"| '''[[Viktor Juščenko]]'''<br/>{{small|(2005{{ndash}}2010)}} |- | '''11''' | [[Datoteka:НДУ 6 Єхануров Юрій Іванович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Jurij Jehanurov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юрій Єхануров}}}}<br/>{{small|(1948)}} | 8. septembra 2005 | 4. augusta 2006 | 330 dana | [[Naša Ukrajina (stranka)|Naša Ukrajina]] | {{mdash}} | [[Vlada Jehanurov]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | '''12''' | [[Datoteka:Viktor Yanukovych 2007-01-15.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(1950.)}} | 4. augusta 2006 | 18. decembra 2007 | 1 godina i 136 dana | [[Partija regiona]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2006.|2006.]] | [[Vlada Janukovič II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Politička kriza u Ukrajini 2006.|Vlada nacionalnog jedinstva]]<br />([[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]]{{*}}[[Komunistička partija Ukrajine|KPU]]{{*}}[[Blok Julija Timošenko]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]){{efn|Blokovi "Julija Timošenko" i "Naša Ukrajina" napustili su vladu 6. aprila 2007.}} |- | '''13''' | [[Datoteka:НДУ 5 Тимошенко Юлія Володимирівна.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Timošenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Тимошенко}}}}<br/>{{small|(1960)}} | 18. decembra 2007 | 4. marta 2010 | 2 godine i 76 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2007.|2007.]] | [[Vlada Timošenko II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina]]{{*}}[[Stranka reforme i poredka|PRP]]{{*}}[[Narodni pokret Ukrajine|RUH]]{{*}}[[Blok Naša Ukrajina|NUNS]] |- | style="background:#f2f2c3" | '''—''' | style="background:#f2f2c3" | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | style="background:#f2f2c3" | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | style="background:#f2f2c3" | 4. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 11. marta 2010 | style="background:#f2f2c3" | 7 dana | style="background:#f2f2c3" | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | style="background:#f2f2c3" | {{mdash}} | style="background:#f2f2c3" | [[Vlada Turčinova I]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | style="background:#f2f2c3" | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] | rowspan="5"| '''[[Viktor Janukovič]]'''<br/>{{small|(2010{{ndash}}2014)}} |- | rowspan="2"| '''14''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Mykola Azarov 2012.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Mikola Azarov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Микола Азаров}}}}<br/>{{small|(1947)}} | rowspan="2"| 11. marta 2010 | rowspan="2"| 28. januara 2014 | rowspan="2"| 3 godine i 323 dana | rowspan="2"| [[Partija regiona]] | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2012.|{{smaller|2012.}}]] | [[Vlada Azarov I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |PR{{*}}[[Blok Litvin]]{{*}}[[Snažna Ukrajina|SU]]{{*}}[[Tim Andrija Balohe|BAB]]{{*}}[[Socijalistička partija Ukrajine|SPU]] |- | [[Second Azarov government|Azarov II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center; height:60px" |[[Partija regiona|PR]]{{*}}[[Ukrajino napred! (stranka)|UV]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Арбузов Сергій Геннадійович.jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Arbuzov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Арбузов}}}}<br />{{small|(1976)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 28. januara 2014 | 22. februara 2014 | 25 dana | [[Partija regiona]] | {{mdash}} | [[Vlada Arbuzov]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- style="background:#f2f2c3" | '''—''' | [[Datoteka:Oleksandr Turchynov March 2014 (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksandr Turčinov]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олександр Турчинов}}}}<br />{{small|(1964)<br />''vršitelj dužnosti''}} | 22. februara 2014 | 27. februara 2014 | 5 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] | {{mdash}} | [[Vlada Turčinov II]]<br/>{{small|(''privremena'')}} | [[Privremena vlada|<small>Privremena vlada</small>]] |- | rowspan="2"| '''15''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Арсеній Петрович Яценюк (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Arsenij Jacenjuk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Арсеній Яценюк}}}}<br />{{small|(1974)}} | rowspan="2"| 27. februara 2014 | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 2 godine i 47 dana | [[Batkivščina|Sveukrajinski savez "Batkivščina"]] <small>(feb./sept. 2014.)</small> | rowspan="2"| [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2014.|2014.]] | [[Vlada Jacenjuk I]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Batkivščina]]{{*}}[[Svoboda (politička stranka)|Svoboda]] | rowspan="3"| '''[[Petro Porošenko]]'''<br/>{{small|(2014{{ndash}}2019)}} |- | [[Narodni Front (Ukrajina)|Narodni Front]]<br/><small>(2014-2016)</small> | [[Vlada Jacenjuk II]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]]{{*}}[[Savez "Samopomoć" (politička stranka)|Savez Samopomoć]]{{*}}[[Radikalna stranka Oleha Ljaška|RPOL]]{{*}}[[Batkivščina]] |- | rowspan="2"| '''16''' | rowspan="2"| [[Datoteka:Volodymyr Groysman 2016.jpg|frameless|upright=0.3]] | rowspan="2"| '''[[Volodimir Grojsman]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Володимир Гройсман}}}}<br />{{small|(1978)}} | rowspan="2"| 14. aprila 2016 | rowspan="2"| 29. augusta 2019 | rowspan="2"| 3 godine i 137 dana | rowspan="2"| [[Europska Solidarnost (Ukrajina)|Blok Petro Porošenko <br/>"Solidarnost"]] | rowspan="2"| {{mdash}} | rowspan="2"| [[Vlada Grojsman]] | rowspan="2" style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Europska Solidarnost (Ukrajina)|"Solidarnost"]]{{*}}[[Narodni Front (Ukrajina)|NF]] |- | rowspan="5"| '''[[Volodimir Zelenskij]]'''<br/>{{small|(2019{{ndash}}''danas'')}} |- | '''17''' | [[Datoteka:Oleksiy Honcharuk (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Oleksij Gončaruk]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Олексій Гончарук}}}}<br />{{small|(1984)}} | 29. augusta 2019 | 4. marta 2020 | 213 dana | [[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] (SN) | [[Parlamentarni izbori u Ukrajini 2019.|2019.]] | [[Vlada Gončaruk]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]] |- | '''18''' | [[Datoteka:Book of Condolence (52366372626) (cropped).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Denis Šmigalj]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Денис Шмигаль}}}}<br />{{small|(1975)}} | 4. marta 2020 | 17. jula 2025 | 5 godina i 135 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Šmigalj]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''19''' | [[Datoteka:СВИРИДЕНКО Юлія Анатоліївна (cropped 3.4).jpg|frameless|upright=0.3]] | '''[[Julija Sviridenko]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Юлія Свириденко}}}}<br/>{{small|(1985)}} | 17. jula 2025 | 16. jula 2026 | 364 dana | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Sviridenko]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |- | '''20''' | [[Datoteka:Корецький Сергій.webp|frameless|upright=0.3]] | '''[[Sergij Koreckij]]'''<br/>{{small|{{lang|uk|Сергій Корецький}}}}<br/>{{small|(1978)}} | 16. jula 2026 | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | {{smaller|(''na dužnosti'')}} | [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | {{mdash}} | [[Vlada Koreckij]] | style="font-size:85%; font-weight:normal; line-height:normal; text-align:center" |[[Sluga naroda (politička stranka)|SN]]{{*}}[[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] |} ;Legenda :{{legend|#FFFFE0|Vršitelj dužnosti/nepriznata vlada}} Pojam "[[Koalicija|vladine koalicije]]" ponovno je uveden [[2014.]] vraćanjem ustavnih amandmana iz [[2004]]. Prije [[2004.]] (te između [[2010.]] i [[2014.]]) vlada se temeljila na "parlamentarnoj većini". ==Vremenska crta== {{#tag:timeline|ImageSize = width:1050 height:auto barincrement:13 PlotArea = top:10 bottom:150 right:130 left:20 AlignBars = late Colors = id:ind value:gray(0.8) legend: Nezavisni id:CDP value:rgb(0,0.3,0.6) legend: Ustavno-demokratska_stranka id:Oct value:rgb(0,0.32,0.612) legend: Savez_17._Oktobra id:Soviet value:rgb(1,0,0) legend: Komunistička_partija_Ukrajine_(CPSU) id:PDP value:rgb(0.53,0.8,0.4) legend: Narodna_demokratska_stranka id:PIE value:rgb(0.7,0.7,0.67) legend: Stranka_industrijalaca_i_poduzetnika id:PR value:blue legend: Partija_regiona id:BT value:rgb(0.7,0,0.7) legend: Sveukrajinski_savez_"Batkivščina" id:OU value:orange legend: Narodni_savez_"Naša_Ukrajina" id:PF value:rgb(0.9,0.8,0.3) legend: Narodni_Front id:PP value:rgb(0.7,0.1,0.1) legend: Blok_Petro_Porošenko id:SP value:green legend: Sluga_Naroda id:liteline value:gray(0.8) id:line value:rgb(0.3,0.3,0.3) id:bg value:white DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1984 till:31/12/{{#expr:{{#time:Y}}+1}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:6 start:1984 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1984 Legend = columns:1 left:110 top:107 columnwidth:220 Define $today = {{#time:d/m/Y|-3 hours}} TextData = pos:(20,107) textcolor:black fontsize:s text:"Politička pripadnost:" BarData = bar:Masol bar:Fokin bar:Simonenko bar:Kučma bar:Zvjagiljskij bar:Marčuk bar:Lazarenko bar:Durdinec bar:Pustovojtenko bar:Juščenko bar:Kinah bar:Janukovič bar:Azarov bar:Timošenko bar:Jehanurov bar:Turčinov bar:Arbuzov bar:Jacenjuk bar:Grojsman bar:Gončaruk bar:Šmigalj bar:Sviridenko bar:Koreckij PlotData= width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till bar:Masol from: 10/07/1987 till: 23/10/1990 color:Soviet from: 16/06/1994 till: 01/03/1995 color:Ind text:"[[Vitalij Masol]]" bar:Fokin from: 23/10/1990 till: 02/10/1992 color:Ind text:"[[Vitold Fokin]]" bar:Simonenko from: 02/10/1992 till: 13/10/1992 color:Ind text:"[[Valentin Simonenko]]" bar:Kučma from: 13/10/1992 till: 22/09/1993 color:Ind text:"[[Leonid Kučma]]" bar:Zvjagiljskij from: 22/09/1993 till: 16/06/1994 color:Ind text:"[[Juhim Zvjagiljskij]]" bar:Marčuk from: 01/03/1995 till: 28/05/1996 color:Ind text:"[[Jevgen Marčuk]]" bar:Lazarenko from: 28/05/1996 till: 02/07/1997 color:Ind text:"[[Pavlo Lazarenko]]" bar:Durdinec from: 02/07/1997 till: 30/07/1997 color:Ind text:"[[Vasilj Durdinec]]" bar:Pustovojtenko from: 30/07/1997 till: 22/12/1999 color:PDP text:"[[Valerij Pustovojtenko]]" bar:Juščenko from: 22/12/1999 till: 29/05/2001 color:PDP text:"[[Viktor Juščenko]]" bar:Kinah from: 29/05/2001 till: 21/11/2002 color:PIE text:"[[Anatolij Kinah]]" bar:Janukovič from: 21/11/2002 till: 05/01/2005 color:PR from: 04/08/2006 till: 18/12/2007 color:PR text:"[[Viktor Janukovič]]" bar:Azarov from: 05/01/2005 till: 24/01/2005 color:PR from: 11/03/2010 till: 28/01/2014 color:PR text:"[[Mikola Azarov]]" bar:Timošenko from: 24/01/2005 till: 08/09/2005 color:BT from: 18/12/2007 till: 04/03/2010 color:BT text:"[[Julija Timošenko]] bar:Jehanurov from: 08/09/2005 till: 04/08/2006 color:OU text:"[[Jurij Jehanurov]]" bar:Turčinov from: 04/03/2010 till: 11/03/2010 color:BT from: 22/02/2014 till: 27/02/2014 color:BT text:"[[Oleksandr Turčinov]]" bar:Arbuzov from: 28/01/2014 till: 22/02/2014 color:PR text:"[[Sergij Arbuzov]]" bar:Jacenjuk from: 27/02/2014 till: 10/09/2014 color:BT from: 10/09/2014 till: 14/04/2016 color:PF text:"[[Arsenij Jacenjuk]]" bar:Grojsman from: 14/04/2016 till: 29/08/2019 color:PP text:"[[Volodimir Grojsman]]" bar:Gončaruk from: 29/08/2019 till: 04/03/2020 color:SP text:"[[Oleksij Gončaruk]]" bar:Šmigalj from: 04/03/2020 till: 17/07/2025 color:Ind text:"[[Denis Šmigalj]]" bar:Sviridenko from: 17/07/2025 till: 16/07/2026 color:Ind text:"[[Julija Sviridenko]]" bar:Koreckij from: 16/07/2026 till: $today color:Ind text:"[[Sergij Koreckij]]" }} == Povezano == * [[Politika Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Predsjednik Ukrajine]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Premijeri Ukrajine|#]] 7n5r6r3n4xx5kdmv8lvcvr6toe2smjx 8 4724404 42677804 2026-08-16T01:23:12Z Aca 108187 preuzeto sa [[:ru:MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js|Wikipedije na ruskom jeziku]]; pogledajte tamošnju stranicu za pripisivanje 42677804 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'wikif|ikacija', 'unutr|arnje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'izv|ori', 'dop|una', 'pojašnj|enje', 'ažur|iranje', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'wikif|ikacija', 'unutr|arnje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'izv|ori', 'dop|una', 'pojašnj|enje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 2px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } tv5g4xu5kw84jcxb2dr1z6kfnk3s0mn 42677816 42677804 2026-08-16T02:12:08Z Aca 108187 bolje 42677816 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 2px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } pb9d13cii5qoqxi3ffsx9491vmp8i4p 42677821 42677816 2026-08-16T02:51:42Z Aca 108187 test 42677821 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $groups.find( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 2px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; // Obrađivač se registruje odmah, čak i ako VisualEditor još nije učitan. mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { var target = window.ve && ve.init && ve.init.target; if ( !target || !target.saveDialog || $( '.ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons' ).length ) { return; } initSummaryButtons( target.getSurface().getMode() ); } ); // Klasični uređivač izvornog koda if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' || $( '#wpSummaryWidget' ).next( '.summaryButtons' ).length ) { return; } initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } 65eiimtj8wpdm1qtmq87y3yniwkrl7d 42677822 42677821 2026-08-16T02:55:45Z Aca 108187 rv 42677822 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 2px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } pb9d13cii5qoqxi3ffsx9491vmp8i4p 42677832 42677822 2026-08-16T03:39:33Z Aca 108187 razmak 42677832 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 4px;\ margin-bottom: 4px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } 431j0xxr8ur87bitb3yimqjhyoj7sx6 42677833 42677832 2026-08-16T03:42:10Z Aca 108187 + 42677833 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'kat|egorizacija', 'za bris|anje', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 4px;\ margin-bottom: 4px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } f5lcb3wkuly6kjb4276csbl5o52l2gn 42677834 42677833 2026-08-16T03:50:40Z Aca 108187 bolji redosled 42677834 javascript text/javascript // Kod s Wikipedije na ruskom jeziku: // https://ru.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Gadget-summaryButtons.js function initSummaryButtons( mode ) { function insertSummary( txt ) { if ( typeof txt !== 'string' ) { txt = this.title; } if ( typeof summaryItemsSeparator === 'undefined' ) { window.summaryItemsSeparator = ','; } var val = $summary.val(); var regExp = new RegExp( '(^|[,;.?!/]) ?' + mw.util.escapeRegExp( txt ) ); if ( regExp.test( val ) ) { return; } if ( /[^,; \/]$/.test( val ) ) { val += summaryItemsSeparator; } if ( /[^ ]$/.test( val ) ) { val += ' '; } $summary.val( val + txt ).focus().change(); } mode = mode || 'classic'; window.insertSummary = insertSummary; if ( typeof summaryButtons === 'undefined' ) { window.summaryButtons = { hideDefaultButtons: false }; } var veSaveDialog, $summaryWrapper, $summary; if ( mode === 'classic' ) { $summaryWrapper = $( '#wpSummaryWidget' ); $summary = $( '#wpSummary' ); } else { veSaveDialog = ve.init.target.saveDialog; $summaryWrapper = veSaveDialog.editSummaryInput.$element; $summary = veSaveDialog.editSummaryInput.$input; } var $summaryButtons = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons' ) .insertAfter( $summaryWrapper ); var $groups = $( '<div>' ) .addClass( 'summaryButtons-groups' ) .appendTo( $summaryButtons ); window.addSumButton = window.addSummaryButton = function ( label, text, group ) { group = group || 'custom'; // podrazumijevana grupa za korisničku dugmad var $group = $( '.summaryButtons-group-' + group ); if ( !$group.length ) { $group = $( '<div>' ) .addClass( 'mw-ui-button-group summaryButtons-group summaryButtons-group-' + group ) .appendTo( $groups ); } $( '<button>' ) .attr( 'type', 'button' ) .attr( 'title', text ) .addClass( 'mw-ui-button summaryButtons-button' ) .html( label ) .click( insertSummary ) .appendTo( $group ); }; var buttons = mode !== 'visual' ? // Dugmad za uređivač izvornog koda [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'kat|egorizacija', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'za bris|anje', 'pit|anje', 'odg|ovor', 'kom|entar', 'zaht|jev', 'zatv|aranje' ] : // Dugmad za vizualni uređivač, bez dugmadi za rasprave (vizualni uređivač // nije namijenjen za upotrebu na stranicama za razgovor) [ 'unutar|nje veze', 'format|iranje', 'kat|egorizacija', 'stil|ske ispravke', 'lekt|ura', 'pravop|is', 'interp|unkcija', 'ilustr|iranje', 'ref|erenciranje', 'neref|erencirano', 'dop|una', 'pojaš|njenje', 'ažur|iranje', 'za bris|anje' ]; if ( !summaryButtons.hideDefaultButtons ) { $.each( buttons, function ( i, s ) { addSummaryButton( s.replace( /\|.*/, '' ), s.replace( /\|/, '' ), 'default' ); } ); } $( '<a>' ) .attr( 'href', 'https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Spravice/Dugmad_za_sažetak_izmjene' ) .attr( 'target', '_blank' ) .attr( 'title', 'Više informacija o dugmadi za sažetak izmjene' ) .attr( 'tabindex', '-1' ) .addClass( 'mw-ui-button mw-ui-quiet summaryButtons-info-link' ) .text( '?' ) .appendTo( $summaryButtons ); // Ovi stilovi nalaze se ovdje, a ne na zasebnoj CSS stranici, jer bi na stranicama // bez dugmadi izazivali neželjene posljedice, a nije moguće pratiti gdje se CSS učitava. mw.util.addCSS( '\ .mw-editform #wpSummaryWidget {\ margin-bottom: 0;\ }\ \ .mw-editform .editCheckboxes {\ margin-top: .85714em;\ }\ ' ); if ( mode !== 'classic' && !additionalCSS ) { additionalCSS = mw.util.addCSS( '\ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .summaryButtons {\ margin-top: 4px;\ margin-bottom: 4px;\ }\ \ .ve-ui-mwSaveDialog-savePanel .ve-ui-mwSaveDialog-options {\ border-top: 1px solid #c8ccd1;\ border-radius: 2px;\ }\ ' ); veSaveDialog.updateSize(); } mw.hook( 'summaryButtons' ).fire(); } var additionalCSS; if ( window.ve && ve.init && ve.init.target && ve.init.target.active || $( '.ve-loading' ).length ) { mw.hook( 've.saveDialog.stateChanged' ).add( function () { if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || $( '.summaryButtons' ).length ) return; initSummaryButtons( ve.init.target.getSurface().getMode() ); } ); } else if ( [ 'edit', 'submit' ].indexOf( mw.config.get( 'wgAction' ) ) !== -1 ) { $( function () { var frm = document.getElementById( 'editform' ); if ( !mw.config.get( 'wgArticleId' ) || !frm || $( frm.wpSection ).val() === 'new' ) return; initSummaryButtons( 'classic' ); } ); } 427o7zi9r760htfegya33juem777iyd 3 4724405 42677842 2026-08-16T06:11:05Z S.Marchenko 365656 S.Marchenko premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:Dmitrij1996]] na [[Razgovor s korisnikom:Alfred248]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Dmitrij1996|Dmitrij1996]]" u "[[Special:CentralAuth/Alfred248|Alfred248]]" 42677842 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Alfred248]] igb5c1gaizvdlqahiusk6nsny9kjabq 2 4724406 42677844 2026-08-16T06:11:05Z S.Marchenko 365656 S.Marchenko premješta stranicu [[Korisnik:Dmitrij1996]] na [[Korisnik:Alfred248]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Dmitrij1996|Dmitrij1996]]" u "[[Special:CentralAuth/Alfred248|Alfred248]]" 42677844 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Alfred248]] 1jrswjufawzh0cng6xpbtsk15nytzk1 0 4724407 42677870 2026-08-16T11:02:58Z Inokosni organ 160059 n/č 42677870 wikitext text/x-wiki '''Predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine''' ({{jez-uk|Голова Верховної Ради України}}) je čelnik [[Vrhovna Rada Ukrajine|Vrhovne rade]], [[Ukrajina|ukrajinskoga]] [[Jednodomni sistem|jednodomnog]] [[parlament]]a. Predsjednik vodi rad parlamenta i upravlja njegovim postupcima. Predsjednici se biraju javnim glasovanjem iz redova zastupnika u parlamentu. Dužnost predsjednika postoji od donošenja [[Ustav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike (1937)|Ustava SSR Ukrajine]] iz [[30. januara]] [[1937]] (usp. [[Ustav SSSR]], [[1936]]). Prvi obnašatelj te dužnosti bio je [[Mihajlo Burmistenko]] (1902-1941), imenovan istog 30. januara. Ta je dužnost zamijenila dotadašnju funkciju predsjednika Centralnog izvršnog odbora (1917-1937). Uz predsjednika, Vrhovnom radom je od [[1937.]] do [[1996.]] upravljao i njezin Prezidij, koji je brojao oko dvadeset članova. Od [[1927.]] dužnost predsjednika Vrhovne rade obnašalo je 18 osoba. Do stjecanja neovisnosti Ukrajine [[1991.]] godine, ta se dužnost nazivala predsjednik Vrhovnog sovjeta Ukrajinske SSR. Prema članku 88. današnjeg [[Ustav Ukrajine|Ustava Ukrajine]], predsjednik Vrhovne rade ovlašten je: * predsjedati sjednicama parlamenta; * organizirati rad Vrhovne rade i koordinirati njezine aktivnosti; * potpisivati ​​i proglašavati akte koje je donijela Vrhovna rada; * predstavljati parlament u odnosima s drugim tijelima državne vlasti Ukrajine te s tijelima vlasti drugih država; * organizirati rad parlamentarne službe. Predsjednik je također ovlašten sazivati ​​posebne sjednice parlamenta, proglašavati zakone na koje je predsjednik države stavio veto (ali samo nakon što Vrhovna rada dvotrećinskom većinom glasova nadglasa taj veto) te sudjelovati na sjednicama Vijeća za državnu sigurnost i obranu. Predsjednik i njegovi zamjenici nemaju pravo predvoditi zastupničke frakcije. Predsjednik Vrhovne rade prvi je u redu nasljeđivanja dužnosti [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika države]], s ograničenim ovlastima, tijekom provođenja novih predsjedničkih izbora. Dok obnaša dužnost vršitelja dužnosti predsjednika, predsjedniku Vrhovne rade zabranjeno je poduzimati sljedeće radnje: * raspuštanje parlamenta; * imenovanje ili predlaganje kandidata za vladine dužnosti radi parlamentarnog odobrenja; * dodjeljivanje vojnih činova ili državnih odlikovanja; * ostvarivanje prava na pomilovanje. Ne postoje izričite odredbe o nasljeđivanju predsjedničke dužnosti za slučaj da su upražnjena mjesta i predsjednika i predsjedatelja. Ipak, u slučaju upražnjenosti mjesta predsjedatelja Vrhovne rade, tu dužnost preuzimaju njegovi zamjenici. Tijekom sovjetskog razdoblja postojala je još jedna dužnost – predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta Ukrajinske SSR – koji je bio ''de jure'' šef države, dok je ''de facto'' šef države bio prvi tajnik [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]]. {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Ukrajine]] b591p2wvuym3oge01oydrway6unf0oh