Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Bertrand Russell 0 2650 42679255 42675618 2026-08-18T20:19:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679255 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Bertrand Russell | slika = Bertrand Russell in 1936.jpg | širina_slike = | opis = Portret Bertranda Russella | datum_rođenja = {{Birth date|1872|5|18|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|UK}} [[Trelleck]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]| | datum_smrti = {{nowrap|{{Death date and age|1970|2|2|1872|5|18|df=y}}}} | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}| | zanimanje = filozof, matematičar, logičar | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Englezi|Englez]] | žanr = [[proza]] | pokret = | znamenita_djela = <div> *''[[Principia Mathematica]]'' (znanstveni rad, [[1910]]-[[1913|13.]]) *"[[Why I Am Not a Christian]]" (esej, [[1927.]]) *''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (povijesno djelo, [[1945.]])</div> | nagrade = <div> *[[De Morganova medalja]] (1932) *[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950) *[[Nagrada Kalinga]] (1957) *[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)</div> | uticaj_od= | utica_na = | alma_mater = [[Trinity College, Cambridge]] | supružnik = [[Alys Pearsall Smith]] (razvod)<br />[[Dora Black]] (razvod)<br />[[Patricia Spence]] (razvod)<br />[[Edith Finch]] (njegova smrt) | potpis= Bertrand Russell signature.svg }} '''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]] – [[Penrhyndeudraeth]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]) bio je [[Engleska|engleski]]<ref>Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178</ref> [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[historija|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]].<ref name="stanford">Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ "Bertrand Russell"], 1. svibnja 2003.</ref> Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim sveučilištima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''"ludila hladnog rata"'', predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija. Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''"Principia mathematica"'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Raselov paradoks|Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa. == Biografija == === Porijeklo === [[Datoteka:John Russell Viscount Amberley.jpg|thumb|220px|[[John Russell, vikont Alderley|John Russell]], Bertrandov otac, izvršio je velik utjecaj na liberalne ideje svoga sina.]] Bertrand Russell je rođen [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]]. u Cleddon Hallu, [[Trellech]], [[Monmouthshire]] u liberalnoj aristokratskoj obitelji. [[John Russell, 1. grof Russell|John Russell]], djed s očeve strane, bio je sin [[John Russell, 6. knez Bedford|Johna Russella, 6. kneza Bedforda]], te je bio 2 puta zamoljen od strane [[Viktorija|kraljice Viktorije]] da formira britansku vladu, služeći, shodno s tim, kao premijer te zemlje 2 puta.<ref name="John R">{{cite web| last = Bloy| first = Marjie, [[Ph.D.]]| title = Lord John Russell (1792. - 1878.)| url=http://www.victorianweb.org/history/pms/russell.html| accessdate = 2007}}</ref> Russellovi su postali prominentna obitelj još puno prije Lorda Johna, već za vrijeme [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. Stekli su status jedne od najvažnijih [[vigovci|vigovskih]] obitelji, te su sudjelovali u svim važnijim događajima od [[Ukidanje samostana|ukidanja samostana]] [[1536]]. - [[1540]]., preko [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] [[1688]]., pa sve do [[Veliki reformni akt|Velikog reformnog akta]] iz [[1832]].<ref name="John R"/><ref name="peerage">Cokayne, G.E.; Vicary Gibbs, H.A. Doubleday, Geoffrey H. White, Duncan Warrand and Lord Howard de Walden, editors. The Complete Peerage of England, Scotland, Ireland, Great Britain and the United Kingdom, Extant, Extinct or Dormant, new ed. 13 volumes in 14. 1910–1959. Reprint in 6 volumes, Gloucester, UK: Alan Sutton Publishing, 2000.</ref> Russellova majka Katherine Louisa ([[1844]]. – [[1874]].) bila je kći [[Edward Stanley, 2. barun Stanley od Alderleyja|Edwarda Stanleyja, 2. baruna Stanleyja od Alderleyja]] i sestra [[Rosalind Howard]], kontese Carlisle.<ref name="Gallery"/> Oba su Russellova roditelja bila poprilično radikalna za svoje doba. Russellov otac, [[John Russell, vikont Alderley|vikont Alderley]], bio je [[ateizam|ateist]] i svjesno je pristao na aferu njegove supruge s biologom [[Douglas Spalding|Douglasom Spaldingom]], učiteljem njihove djece. Oboje su bili oštri pobornici kontracepcije, iako je u to vrijeme bila iznimno skandalozna.<ref name="calicut">{{cite web|last=Paul|first=Ashley|title=Bertrand Russell: The Man and His Ideas.|url=http://www.oocities.com/vu3ash/index.html|accessdate = 28. 10. 2007.}}</ref> Ateizam Johna Russella bio je evidentan kada je filozofa [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] pitao da bude Bertrandov sekularni [[kum]].<ref>Russell, Bertrand and Perkins, Ray (ed.) ''Yours faithfully, Bertrand Russell''. Open Court Publishing, 2001., str. 4.</ref> Iako je Mill umro samo godinu dana nakon Bertrandovog rođenja, njegovi su spisi imali velik utjecaj na njegov život. === Djetinjstvo i adolescencija === Russell je imao jednog brata, [[Frank Russell|Franka]] (koji je bio stariji čak 7 godina), i jednu sestru, Rachel (koja je bila starija 4 godine). U lipnju [[1874]]. majka mu umire od posljedica [[difterija|difterije]], a nedugo nakon nje umire i Rachel. U siječnju [[1876]]., nakon što se duže vrijeme borio s [[depersija|depresijom]], umire i Bertrandov otac, od posljedica [[bronhitis]]a. Frank i Bertrand tada odlaze kod svoje bake i djeda u [[Pembroke Lodge]], koji su od tada postali njihovi skrbnici. Njegov djed John umire [[1878]]., a sam Bertrand ga se uvijek sjećao kao dragog starca u kolicima. Kao posljedica toga, Russellova baka bila je dominatna ličnost tijekom njegova djetinjstva, ali i mladosti.<ref name="Gallery"/><ref name="calicut"/> Lady Russell je potjecala iz [[škoti|škotsje]] [[prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] obitelji, te je zbog toga i pokušala pobiti (doduše, i uspjela je) oporuku svog supruga prema kojoj su Frank i Bertrand trebali biti odgajani kao [[agnosticizam|agnostici]]. Unatoč religijskom konzervativizmu, Lady Russell je bila poprilično liberalna (prihvaćala je [[darvinizam]] i [[evolucija|teoriju evolucije]]), a njezin je odgoj imao poprilično vidljiv utjecaj na Russella po pitanju socijalne pravde i borbe za prinicpe. Čak je i njezin najdraži [[Biblija|biblijski]] citat postao njegovo geslo. No, sama atmosfera u Pembroke Lodgeu bila je poprilično formalna, obilježena molitvom i emocionalnom represijom. Frank je na ovo reagirao otvorenom pobunom, dok je mlađi Bertran naučio kako potisnuti svoje osjećaje. Russell je kao adolescent bio poprilično usamljen, te je često pomišljao na [[samoubistvo|suicid]]. U svojoj je autobiografiji napisao da su mu, tada, najvažnije stravi bile seks, religija i matematika, te da ga je jedino želja da što bolje prouči matematiku spriječila da počini suicid.<ref>''Russellova autobiografija'', str.38</ref> Bio je uglavnom obrazovan kod kuće, i to od strane niza učitelja.<ref name="nobel prize"/> Brat Frank ga je upoznao sa likom i djelom grčkom matematičara [[Euklid]]a, što je uvelike promijenilo njegov život.<ref name="calicut"/><ref name="Greeks">{{cite paper|author=Lenz, John R.|title=Bertrand Russell o Grci|date=date unknown|url=http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&context=russelljournal|format=PDF|accessdate=2007}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514113902/http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&context=russelljournal |date=2011-05-14 }}</ref> U ovom periodu Russell se upoznaje i sa djelom [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao: {{izdvojeni citat|Svo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.<ref>''Russellova autobiografija'', str.35</ref>}} === Sveučilišno doba i prvi brak === [[Datoteka:Portrait of Bertrand Russell in 1893.jpg|thumb|levo|200px|Russell nakon diplomiranja [[1893]].]] Godine [[1890]]., Russell je dobio stipendiju za studij matematike na Trinity koledžu u [[Cambridge]]u. Tu je Russell upoznao mlađeg [[George Edward Moore|Georgea Edwarda Moorea]] i [[Alfred North Whitehead|Alfreda Northa Whiteheada]], koji ga je preporučio takozvanim ''Apostolima iz Cambridgea''. Ubrzo je pokazao znatno znanje iz [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]], te je diplomirao [[1893]]., a post-diplomski studij završio je [[1895]]. godine.<ref name="Whitehead">{{cite web|url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Whitehead.html|title=Alfred North Whitehead|accessdate=2007|last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=E. F. Robertson|date=listopad 2003 |publisher=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland}}</ref><ref name="JSTOR">{{cite web|url=http://links.jstor.org/sici?sici=0035-9149%28199001%2944%3A1%3C51%3ABRME%3E2.0.CO%3B2-Z|title=Bertrand Russell's Mathematical Education|accessdate=2007|last=Griffin|first=Nicholas|coauthors=Albert C. Lewis|work=Notes and Records of the Royal Society of London, izdanje 44, br. 1.|pages=51-71}}</ref> Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle (1889)|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.<ref name="MarriagePt1">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 1".</ref> Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. 12.|13. prosinca]] [[1894]]. Njihov se brak počeo raspadati [[1901]]. godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921]].<ref name="MPt3">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 3".</ref> Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].<ref name="private">{{cite web|url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm|archivedate=2006-12-05|title=Love, logic & unbearable pity: The private Bertrand Russell|accessdate=2007|last=Kimball|first=Roger|work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992|publisher=The New Criterion|deadurl=yes}}</ref> === Rana karijera === Russell je književnu karijeru započeo [[1896]]. izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokratija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937]]. s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{cite web|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|title=London School of Economics|last=Simkin|first=John|accessdate=2007}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902]]. utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{cite book|last=Russell|first=Bertrand|editor=Ray Perkins|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.|year=2001|publisher=Open Court Publishing|location=Chicago|isbn=0-8126-9449-X|page=16|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16|accessdate=2007}}</ref> [[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']] Godine [[1905]]. piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908]]. Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910]]. izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911]]. upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'' [[1922]].<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref> === Prvi svjetski rat === [[Datoteka:Russell1907-2.jpg|thumb|left|220px|Russell 1907. godine]] Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam|pacifizmom]]. Godine [[1916]]. izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{cite book|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata|url=https://archive.org/details/bertrandrussellp0000vell_m7x7|last=Vellacott|first=Jo|isbn=0855274549|publisher=Harvester Press|location=Brighton|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918]]. === Međuratni period i drugi brak === U kolovozu [[1920]]. Russell odlazi u [[Ruska SFSR|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija (1917.)|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{cite web|title=Bertrand Russell (1872-1970)|publisher=Farlex, Inc.|url=http://russell.thefreelibrary.com/|accessdate=2007|archive-date=2008-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080512011010/http://russell.thefreelibrary.com/|url-status=dead}}</ref> Tamo je upoznao [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjina]] i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva. Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Narodna Republika Kina|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[upala pluća|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{cite web|title="Bertrand Russell je mrtav"|publisher=The New York Times|date=21. travnja 1921|accessdate=2007|format=PDF|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{cite book|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"|work=The Collected Papers of Bertrand Russell|volume=15|publisher=Routledge|year=2000|isbn=0415094119|last=Russell|first=Bertrand|editor=Richard A . Rempel|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press|pages=lxviii|nopp=true}}</ref> Kada se par, [[26. 8.|26. kolovoza]] [[1921]]., vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. 9.|27. rujna]] [[1921]]., samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. 11.|16. studenog]] [[1921]].) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. 12.|29. prosinca]] [[1923]].). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novecm kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].<ref>{{cite web|first=Ray|last=Monk|title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|date=rujan 2004 |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875|accessdate=2008|doi=10.1093/ref:odnb/35875}}</ref> Godine [[1927]]. osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932]]., a Dora je u njoj ostala sve do [[1943]]. godine.<ref name="Beacon">Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.</ref><ref name="Dora">{{cite web|title="Dora Russell"|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|date=2007|accessdate=2008}}</ref> Nakon smrti brata Franka [[1931]]., Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba. Uskoro je Russellov brak s Dorom postajao sve turbulentniji, a trenutak kraha došao je zbog sukoba oko dvoje djece koje je Dora imala s novinarom Griffinom Barryjem.<ref name="Dora"/> Razdvojili su se [[1932]]. i na koncu i razveli. Dana [[18. 1.|18. siječnja]] [[1936]]. Russell se oženio po treći put, ovaj put za studenticu na [[Oxford]]u, [[Patricia Spence|Patriciju Spence]], koja je bila guvernata njegove djece od ljeta [[1930]]. Russell je u ovom braku imao jednog sina, [[Conrad Sebastian Robert Russell|Conrada Sebastiana Roberta Russella]], koji će kasnije postati istaknuti povjerničar i jedna od najprominentnijh figura liberalno demokratske stranke.<ref name="Gallery"/> === Drugi svjetski rat === [[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|thumb|220px|Portret Bertranda Russella iz [[1916]]. godine|left]] Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940]]. dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York]]u, no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''"moralno nekompatibilnim"'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.<ref name="Denied">{{cite web|title="Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell"|author=Leberstein, Stephen|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/|publisher=Academe|date=November/December 2001|accessdate=17. 02. 2008.|archive-date=2008-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20081005124230/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/print|url-status=dead}}</ref> [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''"Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova..."'', nastao je upravo u njegovom otvorenom pismu podrške Russellu.<ref>[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.</ref> Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj "Bertrand Russell"]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.<ref name="professor">{{cite web|title="Bertrand Russell"|url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|year=2006.|accessdate=2008|archive-date=2008-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|url-status=dead}}</ref> === Kasniji život === Tijekom [[1940-e|1940-ih]] i [[1950-e|1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama. U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948]]. godine.<ref name="letters">{{cite book|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"|page=660|publisher=Routledge|author=Griffin, Nicholas (ed.)|year=2002|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest zapadne filozofije]]'' ([[1945]].) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života. U jednom govoru iz [[1948]].,<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednof filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com<!-- Bot generated title -->]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[nuklearno oružje|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi. Russell je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1949]]., prilikom proslave [[George VI.|kraljevog]] rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,<ref>{{LondonGazette|issue=38628|supp=yes|startpage=2796|date=3lipnja 1949|accessdate=2008}}</ref> a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="Gallery"/><ref name="nobel prize">[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html '''Nobelova nagrada za književnost 1950.''' - Bertrand Russell]</ref> Prlikom uručivanja prve, kralj [[George VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''"U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv."''<ref>Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) {{ISBN|0-500-13070-1}}</ref> Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''"Da, kao ni vaš [[edward VIII.|brat]]."'' Godine [[1952]]., Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968]]., kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom. Russell se [[15. 12.|15. prosinca]] [[1952]]., nedugo nakon razvoda, oženio po četvrti put, ovaj put s [[Edith Finch]]. Njih dvoje su se poznavali još od [[1925]]., a Edith je predavala [[engleski jezik]] na sveučilištima u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, dijeleći stan punih 20 godina sa Russellovom dobrom prijateljicom, Lucy Donnelly. Edith je s Bertrandom ostala sve do njegove smrti, a brak je, po svemu sudeći, bio poprilično sretan i blizak. Uskoro je Russellov sin John obolio od mentalne bolesti, što je uzrokovalo mnoge sukobe s Dorom, Russellovom bivšom suprugom i Johnovom majkom. Johnova supruga Susan je također bolovala od nekakve mentalne bolesti, zbog čega su Russell i Edith postali pravni skrbnici njihovih triju kćeri. Kasnije se ispostavilo da dvije od njih imaju [[shizofrenija|shizofreniju]]. === Politički aktivizam === [[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]] Russell je veći dio [[1950-e|1950-ih]] i [[1960-e|1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955]]. izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.<ref name="Manifesto">{{cite web|title="Russell-Einsteinov manifest"|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801154612/http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|deadurl=yes}}</ref> Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963]]. uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodijeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.<ref name="jerusalem prize">{{Cite web |title=Jerusalem International Book Fair |url=http://www.jerusalembookfair.com/main.html |access-date=2011-03-27 |archivedate=2008-01-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080122165019/http://www.jerusalembookfair.com/main.html |deadurl=yes }}</ref> Iste godine, čak 45 predlagadetelja predložilo ga je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], no ista je te godine dodijeljena [[Crveni križ|Crvenom križu]].<ref name="NobelNom">[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=7980 Nominacije za Nobela - Bertrand Russell]</ref> U listopadu [[1965]]., Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref name="Gallery">{{Cite web |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |title=Galerija Bertrand Russell |access-date=2009-06-09 |archive-date=2011-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |url-status=dead }}</ref> === Posljednje godine i smrt === Russell je [[1967]]., [[1968]]. i [[1969]]. izdao svoju trodjelnu autobiografiju. Dana [[23. 11.|23. studenog]] [[1969]]. Russell je pisao časopisu ''[[The Times]]'' naglašavajući da je priprema namještenih suđenja u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ''"izrazito alarmantna"''. Istog mjeseca šalje apel [[Ujedinjeni narodi|Generalnom tajniku UN-a]] [[U Thant]]u tražeći njegovu podršku oko osnivanja međunarodnog suda s ciljem istraživanja [[sjedinjene Američke Države|američkih]] ratnih zločina u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Sljedećeg je mjeseca poslao protestno pismu [[Aleksej Kosigin|Alekseju Kosiginu]] zbog izbacivanja [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] iz Društva pisaca. Dana [[31. 1.|31. siječnja]] [[1970]]., Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967]]. U izjavi je pisalo sljedeće: <blockquote>Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja "dana" drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.<ref>{{Cite book | author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray | authorlink= | title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor | date=2002 | publisher=Open Court | location=Chicago | isbn=0-8126-9450-3 | pages=}} </ref> :<br /><small>— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.</small></blockquote> Ovo je bio posljednji čin Russellovog političkog djelovanja. Javno je pročitan na Međunarodnoj konferenciji parlamentaraca u [[Kairo|Kairu]] [[3. 2.|3. veljače]] [[1970]]., dan nakon njegove smrti.<ref name="Palestine">{{Cite web |title=Russellov posljednji politički govor |url=http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |access-date=2011-03-27 |archivedate=2009-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091212143220/http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |deadurl=yes }}</ref> Russell je umro od [[gripa|influence]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]., u svome domu [[Plas Penrhyn]], u mjestu [[Penrhyndeudraeth]], [[Merionethshire]], [[Wales]]. Kremiran je u mjestu [[Colwyn Bay]] [[5. 2.|5. veljače]] [[1970]]. Kao što je i naglasio u oporuci, na pogrebu mu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja. Njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama. === Sistematizacija vlastitog života === {{Infokutija filozof | ime = Bertrand Russell | epoha = [[Filozofija 20. vijeka|XX. stoljeće]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | slika = Bertrand Russell smoking in 1936.jpg | širina_slike = 220px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[18. svibnja]] [[1872.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|Wales}} [[Trelleck]], [[Wales]] | datum_smrti = [[2. veljače]] [[1970.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|Wales}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales]] | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = matematičar, logičar, filozof, profesor | tradicija = [[Analitička filozofija]] | glavni_interesi = [[matematika]], [[logika]], [[povijest filozofije]], [[epistemologija]], [[etika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija religije]], [[filozofije znanosti]] | jezik = [[engleski jezik]] | značajne_ideje = <div> *[[Logički atomizam]] *[[Paradoks brijača]] *[[Russellov čajnik]] *[[Russellov paradoks]] *[[Metamatematika]] *[[Matematička ljepota]] *[[Egzistencijalna pogreška]]</div> | glavna_djela = <div> *"[[Why I Am Not a Christian]]" (1927) *''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (1945)</div> | nagrade = <div> *[[De Morganova medalja]] (1932) *[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950) *[[Nagrada Kalinga]] (1957) *[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)</div> | utjecaj_od = [[Euklid]] {{·}} [[Platon]] {{·}} [[Gottfried Leibniz]] {{·}} [[David Hume]] {{·}} [[Percy Bysshe Shelley]] {{·}} [[G.E. Moore]] {{·}} [[John Stuart Mill]] {{·}} [[Gottlob Frege]] {{·}} [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[George Santayana]] {{·}} [[Alfred North Whitehead]] {{·}} [[Thomas Paine]] {{·}} [[Giuseppe Peano]] | utjecaj_na = [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[A. J. Ayer]] {{·}} [[Rudolf Carnap]] {{·}} [[Kurt Gödel]] {{·}} [[Karl Popper]] {{·}} [[W. V. Quine]] {{·}} [[Noam Chomsky]] {{·}} [[J. L. Austin]] {{·}} [[Saul Kripke]] {{·}} [[Moritz Schlick]] {{·}} [[Alfred Tarski]] {{·}} [[Friedrich Waismann]] {{·}} [[Donald Davidson]] {{·}} [[A. S. Eddington]] {{·}} [[Alan Turing]] {{·}} [[Hannah Arendt]] {{·}} [[Jules Vuillemin]] {{·}} [[John McDowell]] {{·}} [[Satish Kumar]] {{·}} [[Gareth Evans]] {{·}} [[Roderick Chisholm]] {{·}} [[Narhar Ambadas Kurundkar]] {{·}} [[Ernest Gellner]] | citati = <div> *"''[[Russellov čajnik|Nitko ne može dokazati da između Zemlje i Marsa ne kruži porculanski čajnik u eliptičnoj orbiti, ali nitko ne misli da bi to bilo dovoljno za računati s time u praksi. Mislim da je kršćanski bog isto tako nevjerojatan.]]''" *"''Religija se temelji, primarno i uglavnom na strahu. Djelomično je to strava od nepoznatog, a djelomično želja osjećati da imate neku vrstu starijeg brata koji će stajati iza vas u svim neprilikama i opasnostima. Strah je temelj cijeloj stvari - strah od misterioznog, strah od poraza, strah od smrti. Strah je roditelj okrutnosti, te stoga nije ni čudno da su okrutnost i religija išle ruku pod ruku.''"</div> | potpis = Bertrand Russell signature.svg }} U svojoj 84. godini, Russel je u predgovor novog izdanja svoje autobiografije ubacio kratki odlomak od 5 paragrafa, naslovljen ''ZA ŠTO SAM ŽIVIO'', u kojem daje kratku sistematizaciju svog života.<ref>[http://www.humanities.mcmaster.ca/~bertrand/misc.html] Preuzeto 23. srpnja, 2009. Prolog autobiografiji napisan u srpnju 1956.</ref> <blockquote=Russell autobio>Tri strasti, jednostavne, ali iznimno snažne, vladale su mojim životom: želja za ljubavi, potraga za znanjem i neprobojno žaljenje za patnje čovječanstva. Ove su me strasti, kao velika krila, vodile ovamo i onamo, ćudnim putem, preko dubokog oceana boli, dosežući sam rub očaja. <br /> Želio sam ljubav, kao prvo, jer donosi ekstazu — ekstazu toliko moćnu da bih često žrtvovao cijeli svoj život za tih par sati užitka. Tražio sam ju, uostalom, jer oslobađa od samoće - te strašne samoće u kojoj nečija drhteća svijest gleda s ruba svijeta prema hladnom, beživotnom ponoru. Želio sam ju, na koncu, jer sam u savezu ljubavi vidio, u mističnoj minijaturi, viziju raja koju su svetci i pjesnici zamišljali. To sam želio i, iako se možda čini predobro za ljudski život, to sam, napokon, i pronašao. <br /> S jednakom sam strašću potraživao znanje. Želio sam razumjeti srca ljudi. Želio sam znati zašto zvijedze sjaje. I želio sam shvatiti pitagorejsku vještinu prema kojoj broj ima kontrolu iznad tijeka. Dio ovoga, ali ne previše, sam i uspio. <br /> Ljubav i znanje, koliko su mogle, nosile su me prema nebesima. No žaljenje me uvijek vratilo natrag na zemlju. Jeke bolnih uzvika odbijaju se u mom srcu. Gladna djeca, mučenici, bespomoćni starci koje njihova vlastita djeca mrze i cijeli svijet samoće, siromaštva i boli prave svinjariju od onoga što bi ljudski život trebao biti. Ja želim iskorijeniti zlo, ali ne mogu, te i ja sam patim. <br /> Ovo je bio moj život. Smatram da je vrijedan življenja i rado bih ga ponovo proživio kad bi mi se pružila prilika.'''</blockquote> === Titule i počasti === Russell je tijekom života nosio nekoliko titula i počasti: * od rođenja do [[1908]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell * od [[1908]]. do [[1931]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] * od [[1931]]. do [[1949]]. - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] * od [[1949]]. do smrti - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, OM, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] == Stavovi == === Stavovi o filozofiji === {{glavni|Stavovi o filozofiji Bertranda Russella}} Russell se danas uglavnom smatra jednim od utemeljitelja [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]. Velik utjecaj na njega je izvršio [[Gottfried Leibniz]], a tijekom života je pisao o svim filozofskim idejama osim o [[estetika|estetici]]. Najplodniji je bio na polju [[metafizika|metafizike]], [[Stavovi o filozofiji Bertranda Russella|filozofiji i logici matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[logika|logici]] i [[gnoseologija|epistemologiji]]. Kada je [[Brand Blanshard]] upitao Russella zašto nikada nije pisao o estetici, ovaj mu je odgovorio da je to zbog toga jer o njoj ništa ne zna, dodajući: ''"no, to nije dobar izgovor, jer prijatelji mi govore da me to nije spriječilo u pisanju o drugim temama."''<ref>Blanshard, u [[Paul Arthur Schilpp]], ed., ''Filozofija Branda Blansharda'', Open Court, 1980, str. 88, citirajući pismo koje je dobio od Russella.</ref> === Stavovi o društvu === {{glavni|Stavovi o društvu Bertranda Russella}} Politički i društveni [[aktivizam]] su bili sastavni dio Russellova života sve do njegove starosti, što daje dodatan značaj njegovom bogatom opusu. Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} {{wikicitat|Bertrand Russell}} * [http://pescanik.info/content/view/2149/164/ Bertrand Rasel, Zašto nisam hrišćanin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917113818/http://pescanik.info/content/view/2149/164/ |date=2012-09-17 }} {{Filozofija}} {{Suvremeni zapadni filozofi}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Izabran}} {{Životni vijek|1872|1970|Russell, Bertrand}} [[Kategorija:Britanski matematičari]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Britanski aktivisti]] [[Kategorija:Engleski matematičari]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Engleski filozofi]] [[Kategorija:Analitički filozofi]] [[Kategorija:Logičari]] [[Kategorija:Epistemologija]] [[Kategorija:Kritičari religije]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] [[Kategorija:Britanski ateisti]] q89o5fx39u1a4hjhe2vonownyfy010d Bruxelles 0 2884 42679586 42675679 2026-08-19T08:05:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679586 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Bruxelles<br /><small>Brussel</small> | ime_genitiv =Bruxellesa | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =2007 07 Belgium Brussels 06 (cropped).jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Pogled na stari dio grada s Kunstberga (Mont des Arts) | slika_zastava =Flag of the Brussels-Capital Region (1991–2015).svg | slika_zastava_veličina =70px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of Arms of Brussels.svg | slika_grb_veličina =40px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =51 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of the Brussels-Capital Region (1991–2015).svg|20px]] Regija glavnoga grada | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =osnovan | utemeljenje_datum =979. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =ministar | ime_vođe =Charles Picqué | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =161,4 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1 048 491 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =148 873 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =2 676 701 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =1000, 1020, 1050, 1120, 1130 | pozivni_broj =+32 2 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.bruxelles.be/artdet.cfm?id=4000 bruxelles.be] | bilješke = }} '''Bruxelles''' [[međunarodni fonetski alfabet|[bʁysɛl]]] ([[srpskohrvatski|srpskohrvatsko]] [[arhaizam|arhaično ime]] '''Bruselj'''; [[nizozemski jezik|nizozemski]] '''Brussel''': [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbrɵsəl]]], ''Brisel''), glavni grad [[Belgija|Belgije]]. Poznat je po Atomiumu, koji predstavlja glavnu gradsku znamenitost. U njemu se nalazi upravno središte [[Evropska unija|Europske Unije]]. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]] i [[Flandrija|regije]], kao i [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|regije glavnoga grada]]. Na međunarodnoj razini je grad jedan od sjedišta [[Evropska unija|Europske unije]] i mnogih njezinih institucija, [[NATO]]-a, [[Evropska Unija|Evropske unije]] i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Iako je povijesno nizozemski bio jezik grada, danas većina stanovnika Bruxellesa govori francuski kao materinski jezik. Oba ova jezika imaju službeni status u Briselskoj regiji. Sam naziv „Bruxelles“ tj. „Brussel“ se službeno gledajući može odnositi na [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Regiju glavnoga grada Bruxellesa]] ili na [[Grad Bruxelles]] koji je jedna od općina unutar te regije. U aglomerizacijskom području Bruxellesa koji uz regiju glavnoga grada uključuje i 103 okolne općine, živi oko 2,7 milijuna stanovnika.<ref name="BelMun2008">{{fr icon}}{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20090126165629/http://statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls Stanovništvo po općinama u Belgiji od 1. siječnja 2008.]</ref><ref name="BelMetr">{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20081029020131/http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf Belgijsko stanovništvo po aglomerizacijskim područjima]</ref> == Etimologija i izgovor == Naziv grada dolazi iz staronizozemske složenice ''Bruocsella'', gdje riječ „bruoc“ znači ''močvara'', a riječ „sella“ znači ''dom''. Tako da je doslovni prijevod imena grada „dom u močvari“. Ime grada se na nizozemskom jeziku izgovara {{audio|Nl-Brussel.ogg|[ˈbrʏsəl]}} (Brussel), a na francuskom {{audio|Fr-Bruxelles.ogg|[bʁyˈsɛl]}} (Bruxelles). U francuskom nazivu je potrebno zamijetiti da se slovo „x“ izgovara kao „ss“, što je jedna od rijeđih iznimki u izgovoru. Naime, današnja ortografija imena grada datira iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] kada je na tadašnjem francuskom jeziku dvostruko slovo „s“ bilo zamijenjeno križićem. Ovaj križić je kasnije postao slovo „x“, a na francuskom se to slovo počelo izgovarati „ks“ tek od 18. stoljeća. Postoji još nekoliko primjera ove iznimke u izgovoru, kao npr. [[Auxerre]] (izgovor: ''Ausserre'' /o'sɛʁ/). Kad bi se naziv grada modernizirao na današnji francuski, vjerojatno bi se pisao kao ''Brusselles''. Mnogi govornici francuskog, pogotovo oni koji nisu iz Belgije, nisu svjesni ove iznimke u izgovoru tako da slovo „x“ u imenu grada mnogi izgovaraju kao „ks“ ([bʀyˈksɛl]). U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] pisanom jeziku, najčešće se nailazi na francusku inačicu imena (''Bruxelles''), iako se izgovor često razlikuje po tome što se francuski glas ''u'' [y] izgovara kao slovo „i“ [i], što je česti oblik fonetizacije francuskog na hrvatski, budući da u hrvatskom ne postoji taj glas. Na [[nemački jezik|njemačkom]], koji je treći službeni jezik Belgije, ime ovog grada se piše ''Brüssel''. [[Engleski jezik|Engleski]] je često jedan od službenih jezika mnogih međunarodnih institucija u gradu, tako da se često nailazi i na englesku inačicu imena grada (''Brussels''). == Objašnjenje izraza == Naziv ''Bruxelles'' se danas najčešće koristi kako bi se opisala grad-regija čiji je službeni naziv [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]. Sama ta regija je podijeljena na 19 općina koje ''de iure'' nisu spojene, kao npr. [[London]]. Glavna općina u toj regiji je [[Grad Bruxelles]] koji se sastoji od strogog centra grada (''Pentagone'' ili ''Vijfhoek'') te njegovih urbanih proširenja, kao što je npr. sjeverna četvrt [[Laeken]]. 18 ostalih općina nalaze se oko središta grada, te zajedno tvore urbanu sredinu od preko milijun stanovnika i stotinjak četvrti. Sama grad-regija je jedna od [[Belgijske regije|tri savezne regije]] u Belgiji, uz [[Flandrija|Flandriju]] i [[Valonija|Valoniju]]. Izraz ''Bruxelles'' se izvan nacionalnih okvira često koristi kako bi se označile europske institucije, ponajviše [[Evropska komisija|Europska komisija]]. Prema belgijskom ustavu (čl. 194), Grad Bruxelles je glavni grad Belgije i sjedište belgijske savezne vlade. Neslužbeno se naziv grada koristi i kako bi se označilo urbano područje koje se proteže i izvan službenih granica Briselske regije. == Historija == === Osnutak grada === Prvo naselje koje će kasnije postati Bruxelles osnovano je kada je sv. Gaugerije izgradio kapelicu na otoku u rijeci [[Zenne|Senne]] (''Zenne'') oko [[580]]. godine.<ref>{{en icon}}[http://www.city-data.com/world-cities/Brussels-History.html Povijest Bruxellesa]</ref> Službeno se datum osnivanja grada smješta oko [[979]]. godine, kada je vojvoda Karlo Lotargijski premjestio relikvije sv. Gudule iz [[Moorsel]]a u kapelicu sv. Gaugerija koja se nalazila na adi koja će se kasnije zvati otok sv. Gaugerija. Car [[Oton II]]. daje Karlu, koji je bio sin francuskog kralja [[Luj IV., kralj Francuske|Luja IV.]], vojvodstvo Donje Lotargije, a on je na tom otoku izgradio prve stalne utvrde. Oko 1000. godine je Briselska grofovija dodana leuvenskom grofu Lambertu I. Godine 1047., u povelji Lamberta II. prvi put se spominje ime grada. === Srednjovjekovni Bruxelles === [[Datoteka:Saints-Michel-et-Gudule Luc Viatour.jpg|thumb|200px|Katedrala sv. Mihovila i Gudule]] Početkom 12. stoljeća, trgovina postaje važan faktor razvoja u zapadnoj Europi. Zbog svog položaja na rijeci Senne, Bruxelles postaje trgovačko središte. O razvoju grada u to vrijeme svjedoči izgradnja Katedrale sv. Mihovila i Gudule [[1225]]. godine. Okolne močvare su tada isušene, kako bi se napravilo mjesta budućem proširenju grada koji je tada brojio oko 30 tisuća stanovnika. U 11. stoljeću grad je dobio svoje prve zidine.<ref>{{nl icon}}[http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html Zo ontstond Brussel] Komisija Flamanske zajednice u Bruxellesu</ref> U tom razdoblju leuvenski grofovi postaju brabantske vojvode. Zbog ubrzanog širenja grada, između [[1356]]. i [[1383]]. podignute su druge briselske zidine. Danas su ove zidine zamijenjena mrežom cesta u središtu grada. U 15. stoljeću imenovan je prvi gradonačelnik i gradski vijećnici, koji su bili prvi predstavnici naroda. Godine [[1430]]., burgundijski vojvoda Filip Dobri nasljeđuje Brabant, te naređuje proširenje i produbljivanje rijeke Senne, kako bi se olakšala trgovina. Bruxelles tada postaje prijestolnica Burgundijske Nizozemske, te upravno i kulturno središte slavno po sakralnoj arhitekturi. Godine 1477., [[Marija Burgundska]] udaje se za [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana Austrijskog]]. Nakon njezine smrti, njezin muž i dinastija [[Habsburg]] postaju vlasnici [[Brabant]]a. Godine [[1488]]., u gradu izbija rat, a godinu nakon toga i epidemija [[kuga|kuge]]. Nakon Maksimilijanove smrti, njegova kćer [[Margareta od Austrije|Margareta]] postaje glavna guvernerica Nizozemske te 1507. premješta glavni grad u [[Mechelen]]. === Renesansa === [[Datoteka:Brussel 1555 Deventer.jpg|thumb|lijevo|Bruxelles 1555. godine]] Godine [[1515]]., nadvojvoda [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo Austrijski]], sin [[Filip I. Lijepi|Filipa Lijepog]], s 15 godina postaje vladar Burgundije, a sa 16 nasljeđuje prijestolje [[Španija|Španjolske]]. U to vrijeme počinje španjolska dominacija u čitavoj regiji. Car Karlo ponovno postavlja Bruxelles za glavni grad i povezuje Nizozemsku sa Austrijom. Bruxelles tada prvi put biva dvorski grad i uskoro postaje najmoćniji brabantski grad, pobjeđujući time svoje rivale [[Leuven]], [[Mechelen]] i [[Antwerpen]]. U to vrijeme Bruxelles postaje grad umjetnika i znanstvenika. Nakon abdikacije Karla V. [[1555]]. godine, na vlast dolazi [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] zbog čijeg režima u Nizozemskoj izbija [[Nizozemska revolucija|pobuna]]. U 17. stoljeću ponovno nastupa zlatno doba za grad. Bruxelles sudjeluje u [[Utrechtska unija|Utrechtskoj uniji]] [[1579]]., te postaje autonomna [[kalvinizam|kalvinistička]] republika od [[1577]]. do ožujka [[1585]]., kada ga ponovno zauzimaju Španjolci.<ref>{{fr icon}}[http://www.chez.com/eeu/PagesWeb/histoireprotestantismebelgique.htm Povijest protestantizma u Belgiji] i [http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm Povijest Kalvinističke republike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927082659/http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm |date=2007-09-27 }}.</ref> Nakon toga grad postaje sjedište španjolske, pa austrijske Nizozemske. Dana [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1695]]., francuska vojska pod zapovjedništvom [[François de Neufville de Villeroy|maršala Villeroya]] bombardira Bruxelles prema zapovijedi [[Luj XIV|Luja XIV.]] Ovo je bio najdestruktivniji događaj u cijeloj povijesti Bruxellesa u kojem je uništena trećina grada i [[Grand Place]]. Nakon obnove lice grada se znatno izmijenilo. Godine [[1731]]., u požaru je uništena palača Coudenberg (Koudenberg) koja je bila jedna od najpoznatijih palača u Europi. Francuska vojska maršala [[Maurice de Saxe|de Saxea]] godine 1746. započinje okupaciju grada koja traje do 1749. Te godine, nakon povratka Austrijanaca, lotarinski vojvoda Karlo Aleksandar se triumfalno vraća u Bruxelles. On se nalazio na položaju vrhovnog guvernera Nizozemske sve do svoje smrti [[1780]]. godine. U njegovo vrijeme izvršeni su značajni radovi u gradu. === Borba za nezavisnost === [[Datoteka:Wappers belgian revolution.jpg|thumb|250px|[[Gustave Wappers]]: Prikaz Belgijske revolucije]] Godine [[1789]]., izbija [[Brabantska revolucija]] protiv reformi [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] Nakon odlaska Austrijanaca proglašene su [[Ujedinjene Belgijske Države]] koje su trajale manje od godine dana, te je poslije ponovno uspostavljen austrijski režim. Za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ovo područje biva pripojeno Francuskoj. Bruxelles je u to vrijeme postao sjedište departmana [[Dyle (departman)|Dyle]], te je prvi put dobio demokratski birano općinsko vijeće. Francuska vlast doživljava svoj kraj [[Napoleon]]ovim porazom kod [[Waterloo]]a, koji se nalazi nedaleko od Bruxellesa. Prema [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] 1815., južna Nizozemska je spojena sa sjevernom u [[Ujedinjena Kraljevina Nizozemska|Ujedinjenu Kraljevinu Nizozemsku]] pod [[Willem I od Nizozemske|Willemom I]] Bruxelles je zajedno s [[Hag|Haagom]] proglašen glavnim gradom nove države. Zbog kulturnih i političkih razlika između dva dijela nove države, kao i zbog autoritarnog stila vladanja novog monarha, izbija nezadovoljstvo građana. U noći s 24. na 25. kolovoza [[1830]]. izbija [[Belgijska revolucija]]. Bruxelles je u to vrijeme imao oko 100.000 stanovnika. Revolucija je izbila u Bruxellesu, nakon opere [[La Muette de Portici]] u kazalištu La Monnaie, te se ubrzo proširila na sve dijelove zemlje. Dana [[21. 7.|21. srpnja]] [[1831]]., [[Leopold I od Belgije|Leopold I.]] je okrunjen za kralja nove [[Belgija|Kraljevine Belgije]]. === Moderna povijest === Kao glavni grad nove države, Bruxelles je privukao veliki broj stanovnika budući da je bio upravno i industrijsko središte zemlje. Tada u grad pristiže veliki broj francuskih izbjeglica i frankofonog stanovništva s juga zemlje. Budući da je francuski tada bio jezik dvora te poslovni jezik, grad polako postaje većinski frankofon. Godine 1834., osnovano je Slobodno belgijsko sveučilište, koje kasnije postaje Slobodno sveučilište u Bruxellesu. [[Datoteka:Solvay conference 1927.jpg|thumb|lijevo|Solvayska konferencija 1927. godine]] U novoj državi grad je dobio na međunarodnoj važnosti, tako da je [[1927]]. ugostio [[Solvayska konferencija|Solvaysku konferenciju]], te [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe]] 1935. i 1958. godine. U [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] grad je oštećen u njemačkom [[Luftwaffe|zračnom bombardiranju]]. Grad nakon rata opet doživljava procvat, pogotovo 1960-ih godina. U ovo vrijeme još više raste međunarodna važnost grada, te on praktički postaje glavni grad Europe. Godine [[1958]]., postaje sjedište [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], a [[1967]]. [[NATO]]-a. Danas je grad sjedište više od tisuću međunarodnih organizacija, te ovdje živi najveći broj diplomata nakon [[New York]]a. Dana 29. svibnja [[1985]]. događa se [[Heyselska tragedija]]. Nakon ustavne reforme 1970., osnovana je [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] koja stupa na snagu [[1989]]. i koja gradskom području osigurava veliku razinu samostalnosti. == Geografija == [[Datoteka:Brussels 4.35995E 50.84400N.jpg|thumb|lijevo|200px|Satelitska snimka šireg područja Bruxellesa]] [[Datoteka:Bruxelles Brussels-Capital Belgium Map.svg|thumb|200px|Grad Bruxelles unutar Briselske regije]] Bruxelles se nalazi u središtu Belgije, između flandrijske nizine i brabantske visoravni, na visini između 15 i 100 metara. Rijeka [[Zenne|Senne]] (''Zenne'') prolazi kroz grad od jugozapada prema sjeveroistoku, makar u središtu grada ona nije vidljiva, budući da je natkrivena u 19. i 20. stoljeću. Samo područje [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] sastoji se od strogog središta grada, te još nekoliko dijelova i četvrti koje su naknadno dodane gradu. Današnja područja općine Bruxelles su: Haren, Laken, Neder-Over-Heembeek, Pentagone/Vijfhoek, Quartier Louise/Louizawijk, Espace Nord/Noordwijk i Bruxelles-Nord-Est/Noord-Oostwijk. [[Briselska regija]] nalazi se u potpunosti okružena teritorijem [[Flandrija|Flamanske regije]]. Uz grad Bruxelles ona se sastoji od još [[Popis općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa|18 općina]]. Šire područje grada čak prelazi regionalne granice i obuhvaća i općine iz drugih belgijskih regija. === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-metrisch-deutsch-BruxellesUccle-Belgien-1961-1990.png|thumb|Klimatski dijagram za Bruxelles]] Bruxelles ima umjerenu oceansku vlažnu klimu, kao i cijeli zapadni dio Belgije, zahvaljujući blizini [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. Utjecaj na ovakvu klimu imaju i obližnja močvarna područja. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s 17,2 tj 17,0&nbsp;°C, dok je najhladniji mjesec siječanj s 2,5 [[celzijus|°C]]. Prosječna godišnja temperatura je 9,7&nbsp;°C. Prosječni broj sunčanih sati je 1585 godišnje. Najveća prosječna temperatura je u srpnju s 22,7&nbsp;°C, dok je minimum za taj mjesec 12,1&nbsp;°C. U siječnju je najviša prosječna temperatura 4,3&nbsp;°C, a najmanja −1,2&nbsp;°C. Prosječno (prema promatranjima u zadnjih sto godina) je godišnje kišno oko 200 dana.<ref>{{fr icon}}[http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 Belgijski meteorološki institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130604022305/http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 |date=2013-06-04 }}</ref> {| class="wikitable" style="font-size:90%;width:60%;border:0px;text-align:center;line-height:120%;" |+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20px]]&nbsp; '''Klima za Briselsku regiju''' (Izvor: [[Kraljevski meteorološki institut Belgije|IRM]]) ! style="background: #ff8888; color: #000080" height="17" |Mjesec ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Sij. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Velj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ožu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Tra. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Svi. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lip. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Srp. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Kol. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ruj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lis. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Stu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Pro. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Godišnji prosjek |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" |Temperatura (°C) <small>(prosjek)</small> | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 2,5 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,2 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 5,7 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 8,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 12,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 15,5 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,2 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,0 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 14,4 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 10,4 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 6,0 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,4 | style="background: #FFFFFF; color:#000000;" | 9,7 |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" height="16;" |Padaline <small>(prosjek u mm)</small> | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 67 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 54 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 73 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 57 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 70 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 75 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 63 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 59 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 71 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 76 | style="background: #FFFFFF; color: black;" | 821 |} == Uprava == [[Datoteka:Parlement Région Bruxelles.JPG|thumb|Briselski parlament]] [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] je jedna od tri [[belgijske regije]], uz [[Valonija|Valonsku]] i [[Flandrija|Flamansku regiju]]. Ova regija nalazi se i u Francuskoj i u Flamanskoj zajednici, tj. te zajednice imaju nadležnost nad svojim institucijama na tom području. Regija ima svoj parlament i vladu. Članovi vlade i parlamenta grupirani su na jezičnoj osnovi. Tako npr. u parlamentu sjedi 72 zastupnika kojima je materinski jezik francuski i 17 koji govore nizozemski. U vladi postoje dva ministra iz svake jezične skupine, te ministar-predsjednik koji se bira neovisno od materinskog jezika. I frankofoni i flamanski građani Bruxellesa imaju svoje vlastite političke i upravne institucije. To su Komisija francuske zajednice (''Commission communautaire française''), te Komisija flamanske zajednice (''Vlaamse Gemeenschapscommissie''). Za zajednička pitanja koja se ne tiču posebno frankofone ili flamanske zajednice postoji Zajednička komisija zajednica (''Commission Communautaire Commune-Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie''). [[Datoteka:Королевский дворец в Брюсселе (Palais Royal de Bruxelles, Koninklijk Paleis van Brussel) - panoramio.jpg|thumb|left|Kraljevska palača u Bruxellesu]] Briselska regija nije [[belgijske pokrajine|pokrajina]], niti pripada kojoj pokrajini. Ipak, upravno ima neke osobine pokrajine, kao npr. svog [[Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa|guvernera]]. [[Grad Bruxelles]], kao i sve općine u briselskoj regiji, ima svog načelnika tj. gradonačelnika (''bourgmestre'' ili ''burgemeester''). Njegova nadležnost seže samo u okvire općine i nije odgovoran za druge dijelove regije. Zbog svog statusa kao glavni grad države, ovdje se nalazi Kraljevska palača, te Belgijski savezni parlament. Bruxelles je sjedište [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]]. Sve glavne flamanske institucije nalaze se u Bruxellesu: Flamanski parlament, flamanska vlada i cjelokupna uprava. Sjedište valonske vlade ne nalazi se u ovom gradu nego u [[Namur]]u. == Međunarodna uloga == Od završetka [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Bruxelles je postao upravno središte mnogih međunarodnih organizacija. Vjerojatno najvažnije organizacije čije se glavne institucije nalaze u ovom gradu su [[Evropska unija|Europska unija]] (EU) i [[NATO|Organizacija Sjeverno-atlantskog sporazuma]]. Među ostalim važnim međunarodnim organizacijama tu su; [[Svjetska carinska organizacija]] i [[EUROCONTROL]], kao i mnoge međunarodne korporacije. Prema broju održavanje međunarodnih konferencija i konvencija, Bruxelles je u svjetskom vrhu. Zbog prisustva svih ovih institucija i organizacija, danas u Bruxellesu postoji veći broj veleposlanika i novinara nego primjerice u Washingtonu.<ref name={{en icon}}"E!Sarp">E!Sharp magazine, Jan-Feb 2007 issue: Article "A tale of two cities".</ref> === Europska unija === Bruxelles je praktički glavni grad [[Evropska unija|Europske unije]], budući da se u njemo nalaze veći dio [[institucije Evropske unije|institucija Europske unije]]. Iako EU službeno nema glavni grad, prema [[Ugovor iz Amsterdama|ugovoru iz Amsterdama]] Bruxelles je službeno sjedište [[Evropska komisija|Europske komisije]] (izvršne vlasti) i [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Europske unije]] (zakonodavno i izvršno tijelo).<ref name="ENA COMM SEAT">{{en icon}}[http://www.ena.lu?lang=2&doc=3102 European Navigator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930201316/http://www.ena.lu/?lang=2&doc=3102 |date=2007-09-30 }} Seat of the European Commission</ref><ref name="EC EiB">Publikacija Europske komisije: ''Europa u Bruxellesu'' 2007.</ref> Iako se službeno sjedište [[Evropski parlament|Europskog parlamenta]] nalazi u [[Strasbourg]]u, gdje se održavaju glasovanja, sastanci političkih i odbornih skupina održavaju se u Bruxellesu kao i određeni broj sjednica. Danas se oko tri četvrtine zasjedanja parlamenta odvija u Bruxellesu. [[Evropsko vijeće|Europsko vijeće]] također ima stalno sjedište u gradu.<ref name="Dragoman">{{cite web|last=Stark|first=Christine|authorlink=|title=Evolution of the European Council: The implications of a permanent seat|work=|publisher=Dragoman.org|date=|url=http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf|format=PDF|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030510121329/http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf|archivedate=2003-05-10|access-date=2009-09-02|deadurl=no}}</ref> Najveći dio zgrada Europske unije nalaze se u „Europskoj četvrti“. Samo Europska komisija u ovoj četvrti zauzima prostor od 865.000 m², što je četvrtina ukupne uredske površine u gradu. == Stanovništvo == Dana 1. svibnja 2008., u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Briselskoj regiji]] živjelo je 1.070.841 stanovnika. Na prostoru samog [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] 1. siječnja iste godine živjelo je 148.873 stanovnika. Godine 1991., 63,7% građana grada bili su Belgijanci rođeni u Belgiji. Danas se procjenjuje da više od pola stanovništva grada čine stranci.<ref name=standaard> {{cite journal |title=Van autochtoon naar allochtoon |quote=''Meer dan de helft van de Brusselse bevolking is van vreemde afkomst. In 1961 was dat slechts 7 procent.'' |journal=[[De Standaard]] (novine) online |language=nizozemski |url=http://www.standaard.be/Artikel/Detail.aspx?artikelId=641B1LAQ&word=brussel+bevolking }}</ref> Najveće skupine stranaca dolaze iz dvije frankofone zemlje: [[Francuska|Francuske]] i [[Maroko|Maroka]].<ref name=autogenerated1>{{fr_icon}} [http://www.bruxelles.irisnet.be/cmsmedia/fr/is_2007_population_tableaux.xls?uri=ff80818115f323cb0115f659b6880039 IS 2007 - Population (Tableaux)]</ref> Većina stanovnika grada ipak ima belgijsko državljanstvo (73,1%). 4,1% stanovnika ima francusko, 4,0% marokansko, a 6,8% državljanstvo neke zemlje koja nije članica EU. === Jezici === [[Datoteka:Languages spoken at home in the Brussels Capital Region (2006).svg|thumb|Jezici govoreni kod kuće u Briselskoj regiji (2006.)<ref name="rudi3">{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20080227044624/http://www.brusselsstudies.be/PDF/NL_51_BruS13NL.pdf ”Taalgebruik in Brussel en de plaats van het Nederlands. Enkele recente bevindingen”], Rudi Janssens, Brussels Studies, Nummer 13.</ref><br />{{legenda|#0084ff|samo francuski}}{{legenda|#11cbd9|francuski i nizozemski}}{{legenda|#7700bb|francuski i neki drugi jezik koji nije nizozemski}}{{legenda|#1abb45|samo nizozemski}}{{legenda|#d00000|ni francuski niti nizozemski}}]] Od osnivanja Kraljevine Belgije 1830., Bruxelles se transformirao iz grada u kojem se gotovo isključivo govorio [[holandski jezik|nizozemski]], u višejezični grad gdje je [[francuski jezik|francuski]] postao jezik većine stanovništva i ''[[lingua franca]]'' grada. Ovaj jezični prijelaz počeo se događati u 18. stoljeću, a ubrzao se stjecanjem neovisnosti Belgije.<ref name="service">{{cite web|language=francuski|url=http://www2.cfwb.be/franca/services/pg027.htm|title=Wallonie - Bruxelles, Le Service de la langue française|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070105023238/http://www.cfwb.be/franca/services/pg027.htm|deadurl=yes}}</ref><ref name="laval">{{cite web|language=francuski|url=http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm|title=Villes, identités et médias francophones: regards croisés Belgique, Suisse, Canada|publisher=Sveučilište u Lavalu, [[Quebec|Québec]]|access-date=2009-09-02|archivedate=2009-06-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090619145722/http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm|deadurl=yes}}</ref> [[Datoteka:Bruxelles Manneken Pis.jpg|thumb|left|190px|[[Manneken Pis]] viđen je kao simbol suživota francuske i flamanske zajednice grada.<ref>{{cite web|language=nizozemski|url=http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/|title=Manneken-Pis schrijft slecht Nederlands|publisher=Het Nieuwsblad|access-date=2009-09-02|archivedate=2008-04-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080428102325/http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/|deadurl=yes}}</ref>]] Za ovaj prijelaz na francuski u gradu nisu odgovorni samo frankofoni imigranti, nego i sami Flamanci koji su kroz nekoliko generacije prešli s nizozemskog na francuski. Glavni razlog za ovaj prelazak je bio niski društveni prestiž nizozemskog jezika u Belgiji u to vrijeme.<ref name="nlb">{{cite web |language=nizozemski|url=http://www.dbnl.org/tekst/toor004gesc01_01/toor004gesc01_01_0029.htm |title=Nederlands in België, Het Nederlands bedreigd en overlevend |author=G. Geerts |work=Geschiedenis van de Nederlandse taal |publisher=M.C. van den Toorn, W. Pijnenburg, J.A. van Leuvensteijn and J.M. van der Horst}}</ref> Od 1880. je sve više i više flamanskih građana postalo dvojezično, a nakon 1910. porastao je broj građana koji su govorili samo francuski. Tijekom 20. stoljeća je broj frankofonih građana prešao broj dvojezičnih flamanskih građana grada.<ref name="brio4">{{nl icon}}[http://www.briobrussel.be/assets/andere%20publicaties/btng-rbhc,%2021,%201990,%203-4,%20pp%20383-412.pdf "Thuis in gescheiden werelden" — De migratoire en sociale aspecten van verfransing te Brussel in het midden van de 19e eeuw"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015023229/http://www.briobrussel.be/assets/andere%20publicaties/btng-rbhc,%2021,%201990,%203-4,%20pp%20383-412.pdf |date=2018-10-15 }}, BTNG-RBHC, XXI, 1990, 3-4, str. 383-412, Machteld de Metsenaere, Eerst aanwezend assistent en docent Vrije Universiteit Brussel</ref> Zbog imigracije su i flamanske općine u okolici Bruxellesa u drugoj polovici 20. stoljeća postale dobrim dijelom frankofone.<ref name="monde">{{cite web|language=francuski|url=http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html|title=Bisbilles dans le Grand Bruxelles|publisher=[[Le Monde]]|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-11-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071123043735/http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html|deadurl=yes}}</ref> Ovaj fenomen je, zajedno s budućnosti Bruxellesa, jedna od najkontroverznijih tema u belgijskoj politici. Izvorni nizozemski dijalekt grada je briselski (''brussels'') koji je lokalni oblik brabantskog (oblik nizozemskog koji se govori u [[Brabant]]u). Ovaj dijalekt koji ima puno posuđenica iz francuskog se još uvijek koristi među manjim dijelom stanovnika, koji su danas najvećim dijelom dvojezični ili višejezični. Zbog povijesne uloge nizozemskog, flamanske stranke zahtijevaju potpunu dvojezičnost [[Briselska regija|gradske regije]] u svim pogledima. Također zahtijevaju odvojenost okruga [[Brussel-Halle-Vilvoorde]] od Regije glavnoga grada. S druge strane, frankofoni Belgijanci smatraju jezičnu granicu umjetnom<ref>{{cite web |language=francuski|url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=283113 |title=La Flandre ne prendra pas Bruxelles... |publisher=La Libre Belgique }}</ref> i traže proširenje dvojezične regije na najmanje šest općina s jezičnim olakšicama u Flandriji. Flamanski političari čvrsto odbijaju ove prijedloge.<ref name="question">{{cite web |language=francuski|url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=202792 |title=Une question: partir ou rester? |publisher=[[La Libre Belgique]]}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Basilica of the Sacred Heart.jpg|thumb|200px|Bazilika Svetog Srca]] Povijesno gledano, Bruxelles je izrazito [[katolička crkva|rimokatolički]] grad. Nekad vrlo značajnu [[protestantizam|protestantsku]] zajednicu protjerali su Španjolci za vrijeme [[kontrareformacija|protureformacije]] u 16. stoljeću. Danas većina stanovnika grada ne prakticira svoju religiju, te prema procjenama oko 10% građana redovito ide na mise. U Bruxellesu postoji velika [[islam|muslimanska]] zajednica koju sačinjavaju većinom građani turskog ili marokanskog podrijetla, te crnci iz frankofone Afrike. Priznate religijske manjine koje imaju mali broj pripadnika su [[protestantizam|protestanti]], [[Anglikanstvo|anglikanci]], [[pravoslavlje|pravoslavci]] i [[judaizam|židovi]]. Pripadnici priznatih religija uživaju financijsku potporu vlasti, također svaki učenik u dobi od 6 do 18 godina mora obvezno pohađati vjersku ili etičku nastavu dva sata tjedno. == Gospodarstvo == Bruxelles je vrlo značajno gospodarsko središte Belgije. Regija glavnoga grada Bruxellesa ima drugi po visini BDP po stanovniku u [[Evropska unija|Europskoj uniji]]<ref>{{de icon}}[http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:European_union_gdp_high_diagram_de.png BDP statistika]</ref>. Glavni gospodarski faktori su sektor usluga i ugostiteljstvo. U Bruxellesu postoji preko 2000 restorana (stanje 2007.). Zbog svog europskog i svjetskog međunarodnog položaja, ovdje sjedišta imaju brojna međunarodna poduzeća, kao i interesne skupine i lobisti. Uredi mnogih zemalja, kulturne institucije i veleposlanstva donose veliku kupovnu moć u grad. Vrlo važan čimbenik koji privlači nove stanovnike i turiste u grad su prestižna sveučilišta, te mnogi kongresi koji se ovdje održavaju. == Promet == [[Datoteka:Bruxelles-Midi 0005.jpg|thumb|Stajalište međunarodnih vlakova]] Briselska zračna luka nalazi se u obližnjoj općini [[Zaventem]] u Flandriji. Druga gradska zračna luka nalazi se blizu [[Charleroi]]a u Valoniji, oko 50&nbsp;km od grada. Bruxelles je međunarodno povezan s brzim vlakovima: s [[London]]om preko [[Eurostar]]a, kroz [[Eurotunel]]; s [[Amsterdam]]om, [[Pariz]]om i [[Köln]]om preko [[Thalys]]a; te s Kölnom i [[Frankfurt na Majni|Frankfurtom]] preko njemačkog [[ICE]]-a. Uz veliki broj manjih, tri glavna velika gradska kolodvora su: Sjeverni kolodvor Bruxelles, Glavni kolodvor Bruxelles i Južni kolodvor Bruxelles. === Javni prijevoz === [[Datoteka:Metro Brussels.svg|thumb|left|Mreža briselskog metroa]] [[Briselski metro]] proradio je 1976, ali su podzemne linije koje su poznate kao ''premetro'' pomoću tramvaja funkcionirale od 1968. godine. Grad je pokriven i velikom [[tramvaj]]skom i [[autobus]]nom mrežom. Sveukupno se gradski javni prijevoz sastoji od tri linije metroa (Linije 1A, 1B i 2), dvije linije premetroa, 18 tramvajskih linija i 50 autobusnih linija. Mrežom javnog prijevoza upravlja Poduzeće za međuopćinski prijevoz u Bruxellesu (STIB/MIVB). U planu je i izgradnja [[RER]]-a (''Réseau Express Régional/Gewestelijk ExpresNet''), regionalne željeznice koja bi povezivala područja u okolici grada. Od 2003., uveden je program dijeljenja automobila. Od 2006., postoji i sličan program s [[bicikl]]ima. === Cestovni prijevoz === [[Datoteka:Wetstraat.jpg|thumb|150px|Rue de la Loi/Wetstraat je jedna od glavnih gradskih ulica]] U srednjovjekovno vrijeme je grad bio na križištu puteva koji su išli pravcem sjever-jug (moderna Hoogstraat/Rue Haute) i istok-zapad (Gentsesteenweg/Chaussée de Gand-Grasmarkt/Rue du Marché aux Herbes-Naamsestraat/Rue de Namur). Ovi stari pravci koji su se granali od [[Grand Place]]a još i danas postoje, a nadopunjeni su širokim ulicama sagrađenim preko rijeke Senne, gradskih zidina i željezničke veze Sjever-Jug. Bruxelles je glavno sjecište nacionalnih cesta u zemlji, od kojih su najvažnije N1 ([[Breda]]), N2 ([[Maastricht]]), N3 ([[Aachen]]), N4 ([[Luxembourg]]) N5 ([[Reims]]), N6 ([[Maubeuge]]), N8 ([[Koksijde]]) i N9 ([[Ostende]])<ref>[http://www.autosnelwegen.net/frames.html?/nb.html Belgijske N ceste]</ref>. Što se tiče [[autoput|autocesta]], kroz grad prolaze [[E19]] (sjever-jug) i [[E40]] (istok-zapad), dok E411 ide prema jugoistoku. Briselska obilaznica ima oznaku R0 i obično se naziva ''ring'' na francuskom ili ''grote ring'' na nizozemskom. Južna strana obilaznice nikad nije dovršena, zbog negodovanja stanovništva. Središte grada (''Pentagone/Vijfhoek'') okružuje mali prsten (nizozemski: ''kleine ring'', francuski: ''petite ceinture'') koji je mreža cesta sa službenom oznakom R20. Ove ceste su izgrađene na mjestu gdje su se nalazile stare gradske zidine. === Brodski prijevoz === Briselska luka je s 7,5 milijuna tona prometa jedna od najvećih u Belgiji. Luka se nalazi na kanalu Bruxelles-Scheldt u sjeverozapadnom dijelu grada. Kanal Bruxelles-Charleroi spaja grad s Valonijom. == Kultura == [[Datoteka:Luc Viatour Bruxelles bourse.JPG|thumb|200px|Briselska burza]] Bruxelles ima bogatu kulturnu i umjetničku tradiciju. Ovdje je npr. studirao poznati belgijski surealist [[René Magritte]]. Grad slovi kao prijestolnica [[strip]]a. Neki od poznatijih stripova ovdje nastalih su [[Lucky Luke]], [[Tintin]], [[Cubitus]], [[Gaston Lagaffe]] i [[Marsupilami]]. Diljem grada mogu se na zidovima naći crteži poznatih likova iz stripova. Što se tiče vrijednih kulturnih ustanova tu su Briselsko kazalište, i La Monnaie kazalište i opera. Među mnogobrojnim muzejima tu su Kraljevski muzej umjetnosti, Vojni muzej i Muzej stripova. Briselska glazbena scena nudi sve od opere i koncertnih dvorana do glazbenih barova i techno klubova. Stadion kralja Baudouina, je najveći takav objekt u zemlji s kapacitetom od 50.000 sjedala. Ovaj stadion nalazi se na mjestu gdje se nalazio stadion Heysel na kojem se 1985. održala jedna od najvećih [[Heyselska tragedija|nesreća]] u povijesti europskog nogometa. === Arhitektura === Arhitektura u Bruxellesu je raznolika i sastoji se od srednjovjekovnih građevina na Grand Placeu do postmodernih zgrada institucija Europske unije. Vjerojatno najveća atrakcija grada je [[Grand Place]] (''Grote Markt'') koji se od 1988. nalazi na [[Svetska baština|UNESCOvom popisu svjetske baštine]], zajedno s gotičkom vijećnicom u središtu grada, katedralom sv. Mihovila i Gudule i dvorcem Laken. Druga važna turistička znamenitost je Kraljevska palača u Bruxellesu. [[Atomium]] je 103 metra visoka struktura koja je izgrađena za Svjetsku izložbu 1958. godine. Sastoji se od devet sfera koje su spojene cijevima, te tvori kristalnu strukturu. Arhitekt A. Waterkeyn posvetio je ovo djelo znanosti. Odmah kraj Atomiuma se nalazi park [[Mini-Europe]] gdje se nalaze makete poznatih europskih građevina. [[Datoteka:Cinquantenaire.jpg|thumb|left|Slavoluk u parku Cinquantenaire]] Simbol grada i poznata turistička atrakcija je brončana fontana [[Manneken Pis]]. Ostale poznate znamenitosti su ''Parc du Cinquantenaire'' ili ''Jubelpark'' sa slavolukom pobjede i obližnjim muzejima, Bazilika Svetog Srca, Briselska burza, Palača prave i zgrade institucija Europske unije u Europskoj četvrti. Grad je poznat po svojim flamanskim kućama. Također poznate su i građevine arhitekta [[Victor Horta|Victora Horte]] u [[Art nouveau|Art Nouveau]] stilu. U ovom stilu građene su i mnoge zgrade u novim gradskim predgrađima, pogotovo u mjestima [[Schaerbeek]], [[Etterbeek]], [[Ixelles]] i [[Saint-Gilles]]. Još neki primjeri bogate arhitekture grada su Palača Stoclet i Espace Léopold. === Gastronomija === [[Datoteka:Brussels waffle.jpg|thumb|250px|Briselski vafel]] Bruxelles je poznat po svojim [[vafel proizvod|vaflima]], [[čokolada|čokoladi]], [[pomfrit]]u, te mnogim vrstama [[pivo|piva]]. Gastronomska ponuda grada uključuje oko dvije tisuće restorana i veliki broj visoko kvalitetnih barova. Belgijska kuhinja smatra se među najboljim u Europi. Uz tradicionalne restorane, u gradu je i veliki broj gostionica, kafića i čajana. Vrlo su česte i popularne pivnice u kojima uz veliki izbor piva se nude i nacionalna jela. Belgijska kuhinja smatra se kombinacijom francuske kuhinje s flamanskom. Poznati specijaliteti su briselski vafel (gaufres) i [[dagnja|dagnje]] s pomfritom (moules frites). Grad je nadaleko poznat po proizvodnji čokolade i pralina, a neke od najpoznatijih proizvođača u gradu su Godiva, Neuhaus i Leonidas. Diljem grada, a posebno u turističkim zonama, postoji veliki broj friterija gdje se svježi, vrući vafli prodaju na ulici. Među mnogim vrstama belgijskog piva, ističe se poznato lambic pivo koje se proizvodi samo u okolici Bruxellesa. Jedno od najpopularnijih vrsta piva u gradu i ostatku zemlje je [[Kriek]], pivo s dodatkom trešnje koje se nudi u praktički svim barovima i restoranima. Ostale poznate vrste piva su Hoegaarden, Leffe, Duvel, Jupiler i Stella Artois. == Obrazovanje == [[Datoteka:ULB 20050712.jpg|thumb|191px|''Université libre de Bruxelles'']] U Bruxellesu postoji nekoliko [[univerzitet|sveučilišta]]. Slobodno sveučilište u Bruxellesu je zapravo podijeljeno na dva sveučilišta, jedno za francusku, a drugo za flamansku zajednicu. To su ''[[Slobodni univerzitet u Briselu (francuski)|Université libre de Bruxelles]]'' koje pohađa oko 20.000 studenata na tri kampusa u gradu (i dva izvan grada)<ref>{{cite web|title=Presentation of the Université libre de Bruxelles|publisher=Université Libre de Bruxelles|url=http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html|language= francuski}}</ref> i ''Vrije Universiteit Brussel'' kojeg pohađa oko 10.000 studenata.<ref>{{cite web|title=About the University: Culture and History|publisher=Vrije Universiteit Brussel|url=http://www.vub.ac.be/english/home/about.html|language=engleski|access-date=2009-09-02|archive-date=2015-06-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616050829/http://www.vub.ac.be/english/home/about.html|dead-url=yes}}</ref>. Oba ova sveučilišta su nastala iz jedinstvenog sveučilišta nastalog 1834., a koje je podijeljeno nakon što su [[1970]]. Flamanska i Francuska zajednica dobile pravo upravljanja i organizacije visokog obrazovanja. Ostala sveučilišta u gradu su ''Facultés universitaires Saint-Louis'' s oko 2.000 studenata<ref>{{cite web|title=Institution: Historique|publisher=Facultés Universitaires Saint Louis|url=http://www.fusl.ac.be/fr/27.html|language=francuski|access-date=2009-09-02|archive-date=2007-12-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20071223141339/http://www.fusl.ac.be/fr/27.html|dead-url=yes}}</ref>, Katoličko sveučilište u Bruxellesu (''Katholieke Universiteit Brussel'')<ref>{{cite web|title=Katholieke Universiteit Brussel|publisher=Katholieke Universiteit Brussel|url=http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm|language=engleski|access-date=2009-09-02|archivedate=2001-11-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20011122210715/http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm|deadurl=yes}}</ref>, Kraljevska vojna akademija osnovana 1834., te dvije škole glume osnovane 1982. godine: Koninklijk Conservatorium i Conservatoire Royal.<ref>{{cite web|title=Petite histoire du Conservatoire royal de Bruxelles|publisher=Conservatoire Royal|url=http://www.conservatoire.be/historique.html|language= francuski}}</ref><ref>{{cite web|title=Koninklijk Conservatorium Brussel|publisher=[[Koninklijk Conservatorium (Brussel)|Koninklijk Conservatorium]]|url=http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&nr=1|language=engleski|access-date=2009-09-02|archive-date=2006-10-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20061013223138/http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&nr=1|dead-url=yes}}</ref> Neka druga sveučilišta imaju svoje kampuse u Bruxellesu, kao Université catholique de Louvain koje u gradu ima medicinski fakultet od 1973. godine.<ref>{{cite web|title=Povijest UCL u Bruxellesu|publisher=Université catholique de Louvain|url=http://www.uclouvain.be/47547.html|language=francuski|access-date=2009-09-02|archive-date=2007-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20071114142407/http://www.uclouvain.be/47547.html|dead-url=yes}}</ref> U gradu postoji i kampus Boston University Brusselsa koje ovdje postoji od 1972. godine. Zbog svoje međunarodne važnosti, ovdje postoje i mnoge međunarodne škole kao što je International School of Brussels. U gradu postoje četiri Europske škole za službenike koji rade u institucijama EU.<ref>{{cite web|title=Schola Europaea|language=francuski, engleski, njemački|url=http://www.eursc.eu/index.php?id=133|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-12-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071231041405/http://www.eursc.eu/index.php?id=133|deadurl=yes}}</ref> == Zbratimljeni gradovi == {|width="100%" |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Atlanta]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Zaprešić]], [[Hrvatska]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Berlin]], [[Nemačka|Njemačka]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Peking]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Makao]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Madrid]], [[Španija|Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Kijev]], [[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Breda]], [[Holandija|Nizozemska]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Prag]], [[Češka Republika|Češka]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Ljubljana]], [[Slovenija]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Casablanca]], [[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|20px]] [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Nador]], [[Maroko]] |} == Slavni stanovnici Bruxellesa == {|width="100%" |valign="top"| * [[Jean Absil]], belgijski skladatelj ([[1893]].-[[1974]].) * [[François d'Aguilon]] ([[1567]].-[[1617]].), matematičar i arhitekt. * [[Chantal Akerman]] ([[1950]].- ), redateljica * [[Jules Anspach]] ([[1829]].-[[1879]].), gradonačelnik * [[Plastic Bertrand]] ([[1958]].- ), pjevač * [[Jacques Brel]] ([[1929]].-[[1978]].), pjevač i glumac * [[Charles Buls]], gradonačelnik * [[Annie Cordy]] ([[1928]].- ), pjevačica i glumica * [[Lara Fabian]] ([[1970]].- ), pjevačica * [[Jacques Feyder]] ([[1885]].-[[1948]].), redatelj * [[Franquin]] ([[1924]].-[[1997]].), crtač stripova * [[Philippe Geluck]] ([[1954]].- ), crtač stripova * [[Raymond Gérôme]] ([[1920]].-[[2002]].), glumac * [[Michel de Ghelderode]] ([[1898]].-[[1962]].), dramaturg * [[Fernand Gravey]] ([[1905]].-[[1970]].), glumac * [[Hergé]] (''Georges Rémi'') ([[1907]].-[[1983]].), crtač stripova * [[Edgard Félix Pierre Jacobs]]([[1904]].-[[1987]].), crtač stripova * [[Victor Horta]] ([[1861]].-[[1947]].), arhitekt * [[Claude Levi-Strauss]] ([[1908]].-) antropolog |valign="top"| * [[Jacky Ickx]] ([[1945]].- ), vozač automobila * [[David Joris]] ([[1501]].-[[1556]].), anabaptist * [[Jean-Baptiste Madou]] ([[1796]].-[[1877]].), slikar * [[Maurane]] ([[1960]].- ), pjevačica * [[Amélie Nothomb]] ([[1967]].- ), spisateljica * [[Peyo]] ([[1928]].-[[1992]].), crtač stripova * [[Joseph Poelaert]] ([[1817]].-[[1879]].), arhitekt * [[Pierre Rapsat]] ([[1948]].-[[2002]].), pjevač * [[François Schuiten]] ([[1956]].- ), crtač stripova * [[Sestra Emmanuelle]] ([[1908]].-[[2008]].), humanistica * [[Léon-Joseph Suenens]] ([[1904]].-[[1996]].), kardinal * [[Toots Thielemans]] ([[1922]].- ), glazbenik * [[Jean-Philippe Toussaint]] ([[1957]].- ), pisac i redatelj * [[José van Dam]] ([[1940]].- ), pjevač * [[Jean-Claude Van Damme]] ([[1960]].- ), glumac * [[André Vésale]] ([[1514]].-[[1564]].), liječnik * [[Michel Weyland]] ([[1947]].- ), crtač i autor stripova * [[Yslaire]] ([[1957]].- ),crtač i autor stripova * [[Philippe Samyn]], arhitekt |} == Izvori == === Izvori === {{izvori|2}} === Bibliografija === * Paul de Saint-Hilaire, ''Bruxelles Mystérieux'', Bruxelles, Rossel, Editions, 1976, 159 str. * Georges Lebouc, ''Histoire insolite des rues de Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2007, 206 str. * Georges Lebouc, ''Des rues et des hommes à Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2008, 206 str. * Pierre Laconte, Carola Hein, ''Brussels: Perspectives on a European Capital'', Bruxelles, Editions Aliter, 2007. * Pierre Lacont], ''Bruxelles, La Belgique et l'Europe. Un urbanisme cosmopolite'', Lyon, Editions du Certu, 2007. * Christian Dessouroux, ''Espaces partagés, espaces disputés. Bruxelles, une capitale et ses habitants'', Ministarstvo Briselske regije 2008. {{Commonscat|Brussels|Bruxelles}} == Vanjske veze == * [http://www.brucity.be/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510075733/http://www.brucity.be/ |date=2012-05-10 }} {{fr icon}} {{nl icon}} * [http://www.brussels.com/ Vodič kroz Bruxelles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218103435/http://www.brussels.com/ |date=2008-12-18 }} {{en icon}} * [http://www.nieuwsblad.be/ Vijesti iz Bruxellesa] {{nl icon}} * [http://sporza.be/ Sporza iz Bruxellesa] {{nl icon}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Evropski gradovi kulture}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bruxelles| ]] [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] b5m9br2ubrve3zqwuupycqemapgoo38 Šablon:Australija i Okeanija 10 3148 42679537 9117 2026-08-19T00:37:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Okeanija]] 42679537 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Okeanija]] 2kub8ggi9toxyt0tvf1u9urcytteewn Falklandska Ostrva 0 5324 42679361 40948952 2026-08-19T00:09:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679361 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Falklandski Otoci 0 5325 42679363 40948957 2026-08-19T00:09:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679363 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklendska ostrva 0 5326 42679375 40948960 2026-08-19T00:11:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679375 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Foklandska ostrva 0 5866 42679367 40948951 2026-08-19T00:10:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679367 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklendska Ostrva 0 5919 42679374 40948956 2026-08-19T00:11:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679374 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Malvinski otoci 0 8466 42679401 40948959 2026-08-19T00:15:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679401 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Foklandska Ostrva 0 12610 42679366 40948948 2026-08-19T00:10:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679366 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Bizantska muzika 0 13095 42679306 42600321 2026-08-18T23:48:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 6 sources and tagging 7 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679306 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Vizantijsko pojanje |slika = Byzantion – Collegium musicae slavicae.jpg |godina = 2019. |regija = Evropa |id = 01508 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/byzantine-chant-01508 |država = {{flag|Kipar}}, {{flag|Grčka}} }} '''Bizantska muzika''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Βυζαντινή μουσική) originalno se sastojala od pjesama i himni komponovanih za dvorske i vjerske svečanosti u [[Bizantsko Carstvo|Bizantskom Carstvu]]. Nakon [[Pad Carigrada (1453)|pada Carigrada 1453.]] nastavljena je tradicijom bizantskog pojanja u [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] liturgiji. Danas su najpoznatiji [[Crkvena muzika|crkveni oblici]] bizantske muzike s obzirom na to da su mnoge pravoslavne zajednice usvojile to bizantsko nasljeđe. U tim zajednicama [[kantor]]i (vođe crkvenog hora) [[Monodija|monodično]] (jednoglasno) izvode crkvene pjesme iz tradicionalnih knjiga pojanja (poput [[stihira]] i [[irmologija]]).<ref>[https://vreme.com/kultura/eho-nebeske-pesme/ Pravoslavna duhovna muzika - Eho nebeske pesme, 2013. - vreme.com - Pristupljeno, 15.1.2025]</ref> Bizantska muzika nije nestala nakon pada [[Carigrad]]a. Nastavljena je pod [[Carigradska patrijaršija|Carigradskom patrijaršijom]], koja je poslije osmanskog osvajanja 1453. dobila [[Milet (Osmansko Carstvo)|administrativnu odgovornost]] nad svim pravoslavnim hrišćanima u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Tokom opadanja Osmanskog Carstva u 19. stoljeću, balkanske nacije proglasile su [[Autonomija (pravoslavlje)|autonomiju]] ili [[autokefalnost]] od Carigradske patrijaršije. Hrišćansko pojanje prakticirano u osmanskoj Bugarskoj, Srbiji i Grčkoj zasnovano je na historijskim korijenima bizantske umjetnosti. Istovremeno, crkvena muzika stvorena tokom osmanskog perioda smatra se „postvizantijskom”. Zbog toga se bizantska muzika odnosi na nekoliko pravoslavnih tradicija pojanja na području Mediterana i Kavkaza koje su se prakticirale u nedavnoj historiji, a neke se prakticiraju i danas. == Nematerijalna svjetska baština == Kao živa umjetnost koja postoji više od 2000 godina, bizantska muzika je značajna kulturna tradicija i sveobuhvatan muzički sistem koji čini dio zajedničke muzičke tradicije koja se razvijala u Vizantijskom carstvu. Ističući i muzički oplemenjujući liturgijske tekstove Grčke pravoslavne crkve, neraskidivo je povezan sa duhovnim životom i verskim bogosluženjem. Uglavnom je usmjerena na izvođenje crkvenog teksta. Prenošena slušno kroz generacije, njene glavne karakteristike su: * isključivo vokalna muzika * u suštini je monofona * napjevi su kodificirani u osmoglasni ili osmotonski sistem * pjevanje koristi različite stilove ritma kako bi naglasilo željene slogove određenih riječi<ref>[https://bebicamusiceducation.wordpress.com/vi-razred/3-%D0%B4%D1%83%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0-%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B5%D0%B3-%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0-%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D1%85%D1%80%D0%B8%D1%88/ Duhovna muzika srednjeg vijeka (ranohrišćanska muzika; vizantijsko pjevanje: gregorijanski koral)- bebicamusiceducation.wordpress.com - Pristupljeno, 15.1.2025]}}</ref> Iako je psaltička umjetnost oduvijek bila povezana s muškim glasom, žene pjevačice su uobičajene u ženskim manastirima i donekle učestvuju u parohijama. Osim što se prenosi u crkvi, vizantijsko pjevanje cvjeta zahvaljujući posvećenosti stručnjaka i nestručnjaka – uključujući muzičare, članove hora, kompozitore, muzikologe i učenjake – koji doprinose njegovom proučavanju, izvođenju i širenju. Vizantijsko pojanje dodano je 2019. na [[UNESCO]]-ovu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Kipra i Grčke, živa umjetnost koja postoji više od 2.000 godina i značajna kulturna tradicija i sveobuhvatni muzički sistem koji čini dio zajedničkih muzičkih tradicija što su se razvile u Vizantijskom Carstvu.<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Kipru - ich.unesco.org, Pristupljeno, 15.1.2025]{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 14. zasjedanju koje je održano od 9. do 14. decembra 2019. god. u [[Bogota|Bogoti]], [[Kolumbija]].<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/telling-tradition-of-nasreddin-hodja-molla-nesreddin-molla-ependi-apendi-afendi-kozhanasyr-anecdotes-01705 UNESCO Vizantijsko pojanje - 11.1.2025]{{en}}</ref> == Literatura == * {{Cite book |last=Kartomi |first=Margaret J. |title=On Concepts and Classifications of Musical Instruments |url=https://archive.org/details/onconceptsclassi0000kart |publisher=University of Chicago Press |date=1990 |isbn=978-0-226-42548-1 |location=Chicago, IL }} === Tropologija i oktoisi === *{{Cite web |url=https://berlpap.smb.museum/04510/ |title=Berlin, Staatliche Museen P. 21319 |work=Papyrus fragment of a Greek tropologion written in semi-cursive book script (6th century) |location = Egypt |ref=P21319 }} *{{cite web |title=Vienna, Österreichische Nationalbibliothek, Papyrus Vindobonensis G 19.934 |url=http://www.asbmh.pitt.edu/page12/Troelsgard.pdf |work=Fragment of a 6th-century tropologion }} *{{citation | title = Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 607 | work = Τροπολόγιον σῦν Θεῷ τῶν μηνῶν δυῶν μαρτίου καὶ ἀπριλλίου ["With God the tropologion of the two months March and April"] (9th century) | url = https://www.loc.gov/item/00271075224-ms/ | ref = ET-MSscGr607 }} *{{citation | title = Paris, Bibliothèque nationale, fonds grec, Ms. 360, ff.216r-237v | work = Βιβλίον ἁγιοπολίτης συγκροτημένον ἔκ τινων μουσικῶν μεθόδων ["The book of the Holy Polis (Jerusalem) unifying different musical methods", originally an introduction to a 12th-century tropologion] rebound in a compiled collection of basic grammar treatises and fragments with mathemataria and of a menologion (12th–15th centuries) | url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10723253d/f222.item | ref = F-PnGr360 }} *{{citation | title = Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 777 | work = Tropologion of the parakletike kanons, penitential chant, apostolic prosomoia and of ferial days and theotokia composed according to the kanon order (11th century) | url = https://www.loc.gov/item/00271075741-ms/ | ref = ET-MSscGr777 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_80&name=%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%20%20%28%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%8B%20%201-3%29,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9 |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 80 |work=Old Church Slavonic Paraklitik (Glas 1–3) with akrosticha in canon order (KaO) with znamennaya notation (about 1200) |ref=RUS-MdaF381N80 }} === Lekcionari i psaltiri === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271070081-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 7 |work=Prophetologion starting with Christmas and Epiphany and the cycle for the movable feasts and concluding with the menaion (10th century) |ref=ET-MSscGr7 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271070093-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 8 |work=Prophetologion in maiuscule script with ekphonetic notation and a list of ekphonetic neumes on the last page (10th century) |ref=ET-MSscGr8 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271078857-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. gr. 213 |work=Gospel Lectionary with pericopes assigned to the Divine Liturgies and other Offices of the Byzantine Church with ekphonetic notation added by presbyteros Eustathios on 30 January 967 |ref=ET-MSscGr213 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.351 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 351 |work=New Testament Lectionary (Liturgy and Orthros cycle) in uncial maiuscule script written in Constantinople with ekphonetic notation (10th century) |ref=V-CVbavVatGr351 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.756 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 756 |work=Commented Tetraevangelion of the Archimandritate SS. Salvatore of Messina (11th century) |ref=V-CVbavVatGr351 }} *{{Cite web |url=http://www.bl.uk/manuscripts/FullDisplay.aspx?ref=Add_MS_19352 |title=London, British Library, Add MS 19352 |work=Psalter with Odes (ff.192v-207v) written by Protopresbyteros Theodore for Michael, Abbot of the Stoudios Monastery (1066) |ref=GB-LblAdd19352 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2020-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120202434/http://www.bl.uk/manuscripts/FullDisplay.aspx?ref=Add_MS_19352 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.slav.3 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. slav. 3 |work=Aprakos lectionary beginning with Easter (Gospel of John) and a menologion (ff.112v-153v) in uncial Glagolitic script from Macedonia written by the end of the first Bulgarian Empire (11th century) |ref=V-CVbavVatSl3 }} === Menologija === *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.1613/ |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Cod. Vat. gr. 1613 |work=Illuminated Menologion with synaxaries made for Emperor Basil II (979–1004) |location=Constantinople |ref=V-CVbavVatGr1613 }} === Mineji === *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165146 |title=Moscow, Gosudarstvenniy istoričesky muzey (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 159 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for September with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin159 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165147 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 160 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for October with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin160 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/165148 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 161 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for November with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin161 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178177 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 162 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for December with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin162 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2023-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230402123757/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178177 |url-status=dead }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178178 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 163 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for January with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin163 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178179 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 164 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for February with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin164 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2024-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240212232208/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178179 |url-status=dead }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178180 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 165 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for April with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin165 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178181 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 166 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for May with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin166 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2024-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240212232202/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178181 |url-status=dead }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178183 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 167 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for June with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin167 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178184 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 168 |work=Old Church Slavonic Mineya služebnaya for August with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin168 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2024-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240719114517/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178184 |url-status=dead }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/177618 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 319 |work=Old Church Slavonic Fasten Triod služebnaya with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (12th century) |ref=RUS-Mim_Sin319 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178600 |title=Moscow, State Historical Museum (Государственный исторический музей), Ms. Voskr. Perg. 27 |work=Old Church Slavonic Flower Triod služebnaya with troparia, stichera, kondaks and akrosticha with znamennaya notation written at a scriptorium of Novgorod (about 1200) |ref=RUS-Mim_VosP27 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2024-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240212232200/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/178600 |url-status=dead }} === Stihire === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051372-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 67 |work=Incomplete Triodion, Pentekostarion and Oktoechos with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma67 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051359-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 74 |work=Incomplete Menaion (beginning with 24 October) with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma74 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051360-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. γ 72 |work=Incomplete Triodion (beginning with the Holy Week) and Pentekostarion with Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlgamma72 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076861-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1219 |work=Greek Sticherarion (only Menaion but without beginning and end) with Old Byzantine Chartres notation (11th century) |ref=SinaiGr1219 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076885-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1217 |work=Greek Sticherarion (only Menaion) with Old Byzantine Coislin notation (11th–12th century) |ref=SinaiGr1217 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_152&name=%D0%A1%D1%82%D0%B8%D1%85%D0%B0%D1%80%D1%8C%20%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D0%B5%D0%B9%D0%BD%D1%8B%D0%B9%20%28%D1%81%D0%B5%D0%BD%D1%82%D1%8F%D0%B1%D1%80%D1%8C%20-%20%D1%84%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C%29,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9 |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 152 |work=Old Church Slavonic Sticherarion (Menaion from 1 September until 2 February) with znamennaya notation (12th century) |ref=RUS-MdaF381N152 }} *{{Cite web |url=http://rgada.info/kueh/index2.php?str=381_1_147&name=%D0%A1%D1%82%D0%B8%D1%85%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%80%D1%8C%20%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BD%D1%8B%D0%B9%20%D0%B8%20%D1%86%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B9,%20%D0%BD%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9. |title=Moscow, Rossiysky Gosudarstvenny Archiv Drevnich Aktov (РГАДА), Fond 381 Ms. 147 |work=Old Church Slavonic Sticherarion (Fasten and Flower triod) with znamennaya notation (12th century) |ref=RUS-MdaF381N147 }} *{{cite web |title=Copenhagen, Det kongelige Bibliotek, Ms. NkS 4960, 4° |url=http://www5.kb.dk/manus/vmanus/2011/dec/ha/object73297/da/ |work=Complete Sticherarion with Menaion, Triodion, Pentekostarion, and Oktoechos with Middle Byzantine notation (14th century) |ref=NkS4960 }} === Irmologije === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271051116-ma/ |title=Athos, Monastery of the Great Lavra, Ms. β 32 |work=Incomplete Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Old Byzantine Chartres notation (11th century) |ref=GR-AOmlveta32 }} *{{Cite web |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b11004636g |title=Paris, Bibliothèque nationale, fonds Coislin, ms. 220 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Old Byzantine Coislin notation (11th century) |ref=F-PnCoislin220 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271074694-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 929 |work=Greek Heirmologion composed in ode order (OdO) with Old Byzantine Coislin notation (12th-century palimpest over pages of a former tropologion) |ref=SinaiGr929 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271075972-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1256 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO) with Middle Byzantine notation (1309) |ref=SinaiGr1256 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271075984-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1257 |work=Greek Heirmologion composed in canon order (KaO), Anthology of Orthros and Great Vesper with Middle Byzantine notation (1332) |ref=SinaiGr1257 }} === Obredi === *{{Cite web |url=https://digital.ub.uni-leipzig.de/object/viewid/0000013160 |title=Leipzig, Universitätsbibliothek, Rep. I 17, ff.21v-265v |work=Book of ceremonies κωνσταντίνου τοῦ φιλοχρίστου καὶ ἐν αὐτῶν αἰωνίων βασιλεῖ βασιλέως ὑιοῦ λέοντος τοῦ σοφωτιτά καὶ ἀ ὑμνής τοῦ βασιλεῦ συντάγμα τι καὶ βασιλείου σπουδῆς ὄντως ἄξιον ποίημα (late 10th century) |ref=D-LEuRepI17 }} === Kontakarija i asmatika === *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271074724-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 925 |work=Kontakarion organised as a menaion, triodion (at least in part), and pentekostarion (10th century) |ref=ET-MSscGr925 }} *{{Cite web |url=http://expositions.nlr.ru/ex_manus/kondakar/_Project/Dir.php |title=Saint-Petersburg, Rossiyskaya natsional'naya biblioteka, Ms. Q.п.I.32 |work=Nižegorodsky Kondakar' of the Blagoveščensky [Annunciation] Monastery, introduced, described and transcribed by Tatiana Shvets (about 1200) |ref=RUS-SPscQpI32 }} *{{Cite web |url=https://dlib.rsl.ru/viewer/01004637794 |title=Moscow, Russian State Library (Российская государственная библиотека), fond 304 Ms. 23 |work=Troitsky Kondakar' of the Trinity Lavra of Saint Sergius (about 1200) |ref=RUS-Mrg_304-023 }} *{{Cite web |url=http://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/177676 |title=Moscow, Gosudarstvenniy istoričesky muzey (Государственный исторический музей), Ms. Sin. 777 |work=Sinodal'ny Kondakar' (13th century) |ref=RUS-Mim_Sin777 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2024-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240212232133/https://catalog.shm.ru/entity/OBJECT/177676 |url-status=dead }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.1606 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Vat. gr. 1606 |work=Kontakarion-Psaltikon with Asmatikon (kontakia and hypakoai, allelouiaria, prokeimena, koinonika) with Middle Byzantine Round notation of the Archimandritate SS. Salvatore of Messina (13th century) |ref=V-CVbavVatgr1606 }} *{{Cite web |url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10723130v |title=Paris, Bibliothèque nationale de France, fonds grec, Ms. 397 |work=Incomplete Kontakarion (Prokeimena, Stichologia for Christmas and Theophany, Allelouiaria, Hypakoai anastasima, kontakia) in short psaltikon style with Middle Byzantine Round notation (late 13th c.) |ref=F-PnGr397 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076083-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1280 |work=Psaltikon (Prokeimena, Allelouiaria, Hypakoai, Anti-cherouvikon for the Liturgy of Presanctified Gifts) and Kontakarion (menaion with integrated movable cycle) with Middle Byzantine round notation written in a monastic context (about 1300) |ref=ET-MSscGr1280 }} *{{Cite web |url=https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.gr.345 |title=Rome, Biblioteca apostolica vaticana, Vat. gr. 345 |work=Kontakarion-Psaltikon (prokeimena, allelouiaria, hypakoai, kontakia) with Middle Byzantine Round notation (about 1300) |ref=V-CVbavVatgr345 }} *{{Cite web |url=https://www.loc.gov/item/00271076204-ms/ |title=Sinai, Saint Catherine's Monastery, Ms. Gr. 1314 |work=Psaltikon-Kontakarion (prokeimena, allelouiaria, kontakarion with integrated hypakoai, hypakoai anastasima, the complete Akathistos hymn, kontakia anastasima, stichera heothina, appendix with refrains of the allelouiaria in oktoechos order) written by monk Neophyte (mid 14th century) |ref=ET-MSscGr1314 }} === Akolutije i antropologije === *{{Cite web |title=Athens, National Library of Greece [Ethnike Vivliotheke tes Hellados], Ms. 2458 |work=Akolouthiai of the Hagia Sophia of Constantinople Ἀκολουθίαι συντεθειμέναι παρὰ τοῦ Μαϊστόρου κυροῦ Ἰωάννου τοῦ κουκουζέλη ἀπ᾽ ἀρχῆς τοῦ μεγάλου ἑσπερινοῦ μέχρι καὶ τῆς συμπληρόσεως τῆς θείας λειτουργίας (1336) |ref=GR-An2458 |url=https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3442 }}{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{Cite web |last1=Koukouzeles |first1=Ioannes |author-link=John Koukouzelis |last2=Korones |first2=Xenos |last3=Kladas |first3=Ioannes |url = http://data.onb.ac.at/rec/AL00237897 |title = Vienna, Österreichische Nationalbibliothek, Cod. theol. gr. 185 |work = Βιβλίον σὺν Θεῷ ἁγίῳ περιέχον τὴν ἄπασαν ἀκολουθίαν τῆς ἐκκλησιαστικῆς τάξεως συνταχθὲν παρὰ τοῦ μαΐστορος κυροῦ Ἰωάννου τοῦ Κουκουζέλη of Thessalonica (about 1400) |ref = A-WnTheolGr185 }} *{{Cite web |title=Athens, Εθνική Βιβλιοθήκη της Ελλάδος [Ethnike Vivliotheke tes Hellados], Ms. 2061 |work=Akolouthiai of the Hagia Sophia of Thessalonica (early 15th century) |ref=GR-An2061 |url=https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3361 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2019-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224062508/https://digitalcollections.nlg.gr/nlg-repo/dl/en/browse/3361 }} *{{Cite web |url=https://dlib.rsl.ru/viewer/01004712293# |title=Moscow, Russian State Library, fond 304 Ms. 407 |work=Antologiya with Irmolog in ode order, Voskresnik and Sanctoral beginning with Christmas cycle in Old Church Slavonic with sematic notation (1437) |ref=RUS-Mrg304-407 }} == Bibliografija == === Izdanja === *{{Cite web |url = https://www.igl.ku.dk/MMB/mmb-publications.html |title = Monumenta Musicae Byzantinae |date = 21 July 2021 |editor-last = Troelsgård |editor-first = Christian |publisher = University of Copenhagen, Saxo Institute, Dept. of Greek and Latin |ref = MMB }} *{{Cite book | last = Floros | first = Constantin | title = Das mittelbyzantinische Kontaktienrepertoire. Untersuchungen und kritische Edition | location = Hamburg | volume = 1–3 | date = 2015 | url = http://www.fbkultur.uni-hamburg.de/hm/forschung/publikationen/byzantinische-kontakien.html | ref = Flo2015 | access-date = 2015-02-05 | archive-date = 2015-02-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150205133829/http://www.fbkultur.uni-hamburg.de/hm/forschung/publikationen/byzantinische-kontakien.html | url-status = dead }} *{{cite book | publisher = Paludan | editor1-last = Raasted | editor1-first = Jørgen | title = The Hagiopolites: A Byzantine Treatise on Musical Theory | location = Copenhagen | series = Cahiers de l'Institut du Moyen-Âge grec et latin | volume = 45 | date = 1983 | url = http://cimagl.saxo.ku.dk/download/45/45Raasted1-99.pdf | ref = Raa1983 }} *{{Cite book | publisher = Dumbarton Oaks Research Library and Collection | isbn = 978-0-88402-232-9 | editor1 = John Thomas | editor2 = Angela Constantinides Hero | title = Byzantine Monastic Foundation Documents: A Complete Translation of the Surviving Founder's Typika and Testaments | location = Washington, D.C. | series = Dumbarton Oaks Studies | date = 2000 | url = https://archive.org/details/thomas-hero-byzantine-monastic-foundation-documents }} *{{Cite book | publisher = Языки славянских культур | isbn = 978-5-9551-0131-6 | editor-last = Uspenskiy | editor-first = Boris Aleksandrovič | title = Типографский Устав: Устав с кондакарем конца XI — начала XII века [Tipografsky Ustav: Ustav with Kondakar' end 11th-beginning 12th c. (vol. 1: facsimile, vol. 2: edition of the texts, vol. 3: monographic essays)] | location = Moscow | volume = 1–3 | series = Памятники славяно-русской письменности. Новая серия | date = 2006 | ref = TipografskyUstav }} *{{Cite book | publisher = Ivan Dujcev Centre for Slavo-Byzantine Studies (Heron Press) | isbn = 978-954-580-006-1 | editor-last = Myers | editor-first = Gregory | title = The Lavrsky-Troitsky Kondakar' | location = Sofia | volume = 4 | series = Monumenta Slavico-Byzantina Mediaevalia Europensia | date = 1994 | ref = Mye1994 }} *{{Cite book | publisher = Wilhelm Schmitz [Böhlau since 1990] | editor1-last = Dostál | editor1-first = Antonín | editor2-last = Rothe | editor2-first = Hans | editor3-last = Trapp | editor3-first = Erich | title = Der altrussische Kondakar' auf der Grundlage des Blagoveščenskij Nižegorodskij Kondakar' | location = Giessen [Köln, Weimar, Vienna] | volume = 3:2–7 | series = Bausteine zur Geschichte der Literatur bei den Slawen, Editionen | date = 1976–2004 | issn = 0170-3552 | ref = EdBlagKond }} *{{Cite book | publisher = European Art Centre (EUARCE) | editor-last = Voudouris | editor-first = Angelos L. | title = Κώδικες της Ορθοδόξου Βυζαντινής Εκκλησιαστικής Ασματωδίας [Codices of Orthodox ecclesiastic chant according to the school of Iakovos Nafpliotis, Archon Protopsaltes of the Ecumenical Patriarchate] | location = Athens | volume = 1–18 | date = 1996–1998 | url = https://search.lib.auth.gr/Search/Results?sort=callnumber-sort&lookfor=%CE%92%CE%BF%CF%85%CE%B4%CE%BF%CF%8D%CF%81%CE%B7%CF%82+%CE%86%CE%B3%CE%B3%CE%B5%CE%BB%CE%BF%CF%82%7E&type=AllFields | ref = EdNafpliotis }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} === Uvodi === *{{Cite encyclopedia | last1 = Levy| first1 = Kenneth | last2 = Troelsgård| first2 = Christian | editor-first1 = Christian | editor-last1 = Troelsgård | title = Byzantine chant | volume = 1 | encyclopedia = New Grove Music Online. Oxford Music Online | date = 2001 | doi = 10.1093/gmo/9781561592630.article.04494 | isbn = 9781561592630 }} *{{Cite encyclopedia | last1 = Velimirović| first1 = Miloš | last2 = Lozovaya| first2 = Irene | last3 = Myers| first3 = Gregory | last4 = De Carlo| first4 = Leonora | title = Russian and Slavonic church music | volume = 1 | encyclopedia = New Grove Music Online. Oxford Music Online | date = 2001 | doi = 10.1093/gmo/9781561592630.article.43458 }} *{{Cite book | edition = 2nd, revised and enlarged | publisher = Clarendon Press | last = Wellesz| first = Egon | title = A history of Byzantine music and hymnography | location = Oxford | date = 1980 | isbn = 978-0-19-816111-0 | url = https://archive.org/details/historyofbyzanti00egon }} *{{Cite encyclopedia | editor = [[Laurenz Lütteken]] | last = Hannick| first = Christian | title = Byzantinische Musik | language = de | encyclopedia = MGG Online | location = Kassel, Stuttgart, New York | date = 1995 | url = https://www.mgg-online.com/mgg/stable/12367 }} *{{Cite encyclopedia | editor = Laurenz Lütteken | last = Hannick| first = Christian | title = Altslawische Musik | language = de | encyclopedia = MGG Online | location = Kassel, Stuttgart, New York | date = 1994 | url = https://www.mgg-online.com/mgg/stable/11712 }} === Grčka i slavenska muzička paleografija === *{{Cite journal | issn = 1312-238X | volume = 2006 | issue = 3–4 | pages = 225–237 | last = Dimitrova| first = Mariana | title = Some Observations on the Slavic Sources for Theta Notation | journal = Scripta & e-Scripta | date = 2006 | url = https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=83427 | ref = Dim2006 }} *{{Cite book | last = Doneda| first = Annalisa | title = Computer Applications to Byzantine Chant: A Relational Database for the Koinonika of the Asmatikon | url = http://www.scribeserver.com/doneda/DBDoneda.pdf | date = 2 September 2011 | ref = Don2011 }} *{{Cite conference | volume = 9 | editor1=Olivier Legendre |editor2=Jean-Baptiste Lebigue | last = Engberg | first = Sysse G. | title = Les lectionnaires grecs | language = fr | book-title = Les manuscrits liturgiques, Cycle thématique de l'IRHT 2003–2004 | location = Paris, Orléans | series = Ædilis, Actes. Séminaires et tables rondes | date = 2005 | url = https://irht.hypotheses.org/612 | ref = Eng2005 }} *{{Cite book | publisher = Peter Lang | isbn = 9783631595534 | last1 = Floros| first1 = Constantin | last2 = Moran| first2 = Neil K. | title = The Origins of Russian Music: Introduction to the Kondakarian Notation | location = Frankfurt am Main etc. | date = 2009 | ref = Flo2009 }} *{{Cite book | publisher = Bärenreiter | last = Floros| first = Constantin | title = Universale Neumenkunde | language = de | location = Kassel-Wilhelmshöhe | date = 1970 | volume = 1, 3 | ref = Flo1970 }} *{{Cite journal | doi = 10.1017/S0961137100001406 | volume = 7 | issue = 1 | pages = 21–46 | last = Myers| first = Gregory | title = The medieval Russian Kondakar and the choirbook from Kastoria: a palaeographic study in Byzantine and Slavic musical relations | journal = Plainsong and Medieval Music | date = 1998 | s2cid = 163125078 | ref = Mye1998 | issn = 0961-1371}} *{{Cite journal | doi = 10.1515/byzs.1952.45.1.29 | issn = 0007-7704 | volume = 45 | issue = Jahresband | pages = 29–42 | last = Tillyard| first = Henry Julius Wetenhall | title = The Stages of the Early Byzantine Musical Notation | journal = Byzantinische Zeitschrift | date = 1952 | s2cid = 191659576 | ref = Til1952 }} *{{Cite journal | doi = 10.1515/byzs.1937.37.2.345 | issn = 0007-7704 | volume = 37 | issue = 2 | pages = 345–358 | last = Tillyard| first = Henry Julius Wetenhall | title = Byzantine Neumes: The Coislin Notation| journal = Byzantinische Zeitschrift | date = 1937 | s2cid = 191495338 | ref = Til1937 }} *{{Cite book | publisher = Levin & Munksgaard | volume = 1 | last = Tillyard| first = H. J. W. | title = Handbook of the Middle Byzantine Musical Notation | location = Copenhagen | series = Monumenta Musicae Byzantinae, Subsidia | date = 1935 | ref = Til1935 }} *{{Cite book | publisher = Museum Tusculanum Press | isbn = 9788763531580 | volume = 9 | last = Troelsgård| first = Christian | title = Byzantine Neumes : A New Introduction to the Middle Byzantine Musical Notation | location = Copenhagen | series = Monumenta Musicae Byzantinae, Subsidia | date = 2011 | ref = Tro2011 }} === Novi metod i pravoslavno pojanje osmanskog perioda === * {{Cite book | publisher = Michele Weis | last = Chrysanthos of Madytos | author-link = Chrysanthos of Madytos | title = Θεωρητικόν μέγα της μουσικής συνταχθέν μεν παρά Χρυσάνθου αρχιεπισκόπου Διρραχίου του εκ Μαδύτων εκδοθέν δε υπό Παναγιώτου Γ. Πελοπίδου Πελοποννησίου διά φιλοτίμου συνδρομής των ομογενών | location = Triest | year = 1832 | url = https://archive.org/details/theoretikonmegat00chry | ref = Chr1832 |editor-last = Pelopides |editor-first = Panagiotes G. }} *{{Cite web |location = Sofia |publisher = St. Cyril and St. Methodius National Library |url = http://www.wdl.org/en/item/10653/ |title = Copy of Chrysanthos' first book of the 'Mega Theoretikon' (Ms. Gr. 90) |editor = Vasileios Nikolaidis Vyzantios |date = 1825 |access-date = 2024-02-11 |archive-date = 2021-10-27 |archive-url = https://web.archive.org/web/20211027021249/https://www.wdl.org/en/item/10653/ |url-status = dead }} *{{Cite book | publisher = Axion Estin Foundation | isbn = 9780615342597 | translator-last = Romanou| translator-first = Katy G. | title = Great Theory of Music by Chrysanthos of Madytos | location = New Rochelle, New York | date = 2010 | ref = TranslationChrysanthos }} === Glosari === *Ολυμπία Τολίκα, [https://catalogue.nlg.gr/Record/b.125727 ''Επίτομο Εγκυκλοπαιδικό Λεξικό της Βυζαντινής Μουσικής''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329225334/https://catalogue.nlg.gr/Record/b.125727 |date=2019-03-29 }} [Olympia Tolika: ''Encyclopaedian Dictionary of Byzantine Music'']. Έκδ. Ευρωπαϊκό Κέντρο Τέχνης (EUARCE), Αθήνα 1993. == Vanjske veze == ;Historijski zapisi *{{Cite web |last1=Raktivan |first1=Panos M. |last2=Vafeiadis |first2=Viktor |publisher=Ecumenical Patriarchate of Constantinople, Association of Constantinopolitan Friends of Music in Athens |url=http://www.ec-patr.net/en/ |title=Byzantine music: Archon cantors of the Great Church of Christ }} ;Rekonstrukcije *{{Cite web |publisher=Ensemble Hagiopolites |url=https://www.youtube.com/watch?v=_splnlUsAvA |title=Allelouiarion Οἱ οὐρανοὶ διηγοῦνται δόξαν θεοῦ (Ps. 18:2) in echos protos according to the psaltikon of Grottaferrata (I-Fl Ashburn 64) |location=Venice |date=2 December 2011 |editor=Ioannis Arvanitis }} *{{Cite web |publisher=Romeiko Ensemble |url=https://www.youtube.com/watch?v=cdFOcK9y1aw |title=Concert with Akathistos hymn of the psaltikon in historical costumes |location=Jassy |date=6 October 2019 }} *{{Cite web |publisher=Greek Byzantine Choir |url=https://www.youtube.com/watch?v=Pey9U6GjM0g |title=CD dedicated to compositions of John Koukouzeles |editor=Chourmouzios the Archivist }} *{{Cite web |last=Chrysaphes|first=Manuel |publisher=Ensemble Psaltikon |url=https://www.youtube.com/watch?v=nUfrCSLgqzU |title=Christmas Kanon Μυστήριον ξένον |date=22 December 2011 |editor=Chourmouzios the Archivist }} ;Moderne varijante *{{Cite web |last=Spyrakis |first=Ioannis |url=http://www.g-culture.org/ioannis/tag/byzantine-music-notation/ |title=Electroacoustic & Acousmatic Music, Byzantine Music }} ;Uvodi u bizantsku muziku *{{Cite web | last = Stathes | first = Gregorios Th. | title = Introduction into Byzantine Church Music | location = Oxford | date = May 1970 | url = http://www.psaltiki.org/journal/1.1/stathes_bcm/bcm.html | access-date = 2024-02-11 | archive-date = 2020-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200225173108/http://www.psaltiki.org/journal/1.1/stathes_bcm/bcm.html }} *{{cite web |last1=Myers |first1=Gregory |title=An Introduction to Byzantine Chant and Notation (22') |website=[[YouTube]] |url=https://www.youtube.com/watch?v=EHOnBfNaSe4 }} *{{cite web |last1=Antonopoulos |first1=Spyros |title=An Introduction into Byzantine Chant |website=[[YouTube]] |url=https://www.youtube.com/watch?v=zozIhxE1mrw |date=21 April 2016 |location=Worcester, Massachusetts }} *{{cite web |last1=Conomos |first1=Dimitri |title=Lecture: Eastern Sacred Chant |url=https://vimeo.com/32671809 |date=24 November 2011 |location=Pembroke College, Mary Hyde Eccles Room |publisher=Oxford Orthodox Christian Student Society }} * [https://www.bl.uk/greek-manuscripts/articles/byzantine-music-and-musical-manuscripts Introduction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210412213928/https://www.bl.uk/greek-manuscripts/articles/byzantine-music-and-musical-manuscripts |date=2021-04-12 }} from [[The British Library]] ;Tutorijali za pravoslavno pojanje *{{cite web |title=Video introduction with modern solfège by Georgios Hatzichronoglou |url=http://www.asbmh.pitt.edu/HHronoglou/index.html |publisher=ASBMH |location=Vrilissia }} *{{Cite web |publisher=Institute for Research on Music and Acoustics (ΙΕΜΑ) |location=Athens |title=Byzantine Music System |url=http://www.musicportal.gr/byzantine_music_system/?lang=en }} *{{Cite web |location = Pittsburgh |last = Jones |first = Nicholas |publisher = Choir of Saint George Antiochian Orthodox Cathedral |url = http://www.byzantinechant.org/notation.html |title = Introduction into Chrysanthine Notation }} ;Ostalo *{{Cite web |url=https://analogion.com |title=Analogion and Psaltologion (Blog about Orthodox Chant and its Byzantine Heritage) }} * [http://www.asbmh.pitt.edu/page9/page9.html The American Society of Byzantine Music and Hymnology] * [https://www.newbyz.org/ New Byzantine Music Publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004042233/https://newbyz.org/ |date=2023-10-04 }} * [https://stanthonysmonastery.org/pages/the-divine-music-project The Divine Music Project] {{Authority control}} == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Byzantine music}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kipru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Istočnorimska muzika| ]] [[Kategorija:Grčka muzika]] [[Kategorija:Kršćanska muzika]] [[Kategorija:Istočnorimska umjetnost]] 273qncksuus2mfbujx1981ztu0qyq67 Науру 0 14107 42679482 40253 2026-08-19T00:28:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Naoero]] 42679482 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Naoero]] j2cgx1qnwb2a1i2ruv07k4ubxmfa2nw Wikipedija:Preusmjerenje 4 15191 42679163 42466533 2026-08-18T13:59:45Z Aca 108187 Ili je jedno ili drugo 42679163 wikitext text/x-wiki {{Smjernica}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada NE koristiti preusmjerenje == * Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjerenja (nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i druge greške), onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjerenja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjerenje valja koristiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjerenja biti će brisana. * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] 26i2380mij20n1w3wsr6kwujtc3e5ac 42679164 42679163 2026-08-18T14:03:17Z Aca 108187 42679164 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada NE koristiti preusmjerenje == * Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjerenja (nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i druge greške), onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjerenja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjerenje valja koristiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjerenja biti će brisana. * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] i8pslexe5nb08k5sdt44xk3e4qn197w 42679165 42679164 2026-08-18T14:03:29Z Aca 108187 42679165 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada NE koristiti preusmjerenje == * Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjerenja (nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i druge greške), onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjerenja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjerenje valja koristiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjerenja biti će brisana. * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] karu7rlekw6y3cigkh7jtk0u1cf53mi 42679166 42679165 2026-08-18T14:06:47Z Aca 108187 42679166 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica|WP:PREUSM}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada NE koristiti preusmjerenje == * Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjerenja (nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i druge greške), onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjerenja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjerenje valja koristiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjerenja biti će brisana. * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] ssszds7j9b7h748kibuh67saadjsna5 42679169 42679166 2026-08-18T14:08:52Z Aca 108187 /* Kada NE koristiti preusmjerenje */ 42679169 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica|WP:PREUSM}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada ne koristiti preusmjerenje == * Lako je upasti u zamku: ako za svaki pojam stavimo na sve moguće varijante naziva 5-6 preusmjerenja (nazivi bez dijakritičkih znakova, anglizmi i druge tuđice, pravopisne i druge greške), onda ćemo biti sigurni da će svatko lako pronaći stranicu. No previše preusmjerenja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"? Tako preusmjerenje valja koristiti u situacijama navedenim gore, a suvišna preusmjerenja biti će brisana. * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] 3ypolbxaqs8tdcxg0o6y0i3yttc9qi3 42679202 42679169 2026-08-18T17:31:50Z Aca 108187 /* Kada ne koristiti preusmjerenje */ pa ne baš 42679202 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica|WP:PREUSM}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (tastatura -> tipkovnica) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada ne koristiti preusmjerenje == * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] 4t60yie4apy8zgd5ajoh9xstc9y21bc 42679203 42679202 2026-08-18T17:33:46Z Aca 108187 /* Kada koristiti preusmjerenje */ bolji primer 42679203 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica|WP:PREUSM}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja zastarjele terminologije (LGBT -> LGBTQ) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada ne koristiti preusmjerenje == * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] 4lwipzo045018kix5o2idom7gusy4wl 42679205 42679203 2026-08-18T17:36:15Z Aca 108187 + 42679205 wikitext text/x-wiki {{Informativna stranica|WP:PREUSM}} '''Preusmjerenje''' ili '''preusmerenje''' ({{jez-en|redirect}}) stranica je na [[Wikipedija|Wikipediji]] koja automatski vodi na drugu stranicu. Preusmjerenja omogućavaju korisnicima da brzo dođu do željene stranice, obično članka ili odjeljka na istom, koristeći alternativne nazive, sinonime ili česte pravopisne varijante (vidi: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]). Ova stranica pruža osnovne informacije o pravilnoj upotrebi i kreiranju preusmjerenja na Wikipediji. == Kada koristiti preusmjerenje == * Kod kratica/skraćenica (kao gore SAD, ili FER -> Fakultet elektrotehnike i računarstva) * Kod imena koja se mogu pisati na više načina (Medvešćak i Medveščak) * Kod korištenja stranih riječi ako postoje srpskohrvatske inačice/varijante (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač) * Kod korištenja starije terminologije (LGBT -> LGBTQ) * Kod sinonima (Norma Jean Baker -> Marilyn Monroe) * Kod pojmova koji su srodni (burek sa sirom, burek sa mesom, sirnica -> burek) :-) * Kod korištenja pojmova u krivom rodu, vremenu, ili na bilo koji drugi način čestoj gramatičkoj pogrešci (Zabreg -> Zagreb) == Kada ne koristiti preusmjerenje == * Poveznice se mogu stavljati bilo na [[SAD]], bilo na [[Sjedinjene Američke Države]], no kao što niti jedan članak neće upućivati na samoga sebe, tako ne treba upućivati niti na svoje preusmjerenje (poveznica [[SAD]] na članku o Sjedinjenim Američkim Državama). ==Kako napraviti preusmjerenje== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjerenje članka u drugi članak. Bitno je naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta odn. članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjerenja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer na ovaj način uništavate nečije doprimose i trud uložen u taj članak. Znači stvorite novi članak primjerice tastatura i u njega upišete preusmjerenje na tipkovnica kako je niže opisano. U većini slučajeva preusmjerenje se vrši da se u članku koji želimo preusmjeriti napiše: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' * '''<nowiki>#PREUSMJERI [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati članke kao u ovom [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=Richard_Nixon primjeru], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjerenje jer postoji više načina pisanja imena predsjednika Richarda Nixona. Sve te stranice za preusmjerenje vode u članak imena Richard Nixon. Također je moguće i preusmjerenje članka u podnaslov drugog članka: * '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Preusmjeravanje treba razlikovati od [[Wikipedia:Premještanje članaka|premještanja članka]]. == Povezano == * {{tl|Meko preusmjerenje}} * {{tl|Prekat}} {{Pomoć}} [[Kategorija:Wikipedija]] pbqmdlzotwesgiwubyhnjkzs4ujzye6 Crkva sv. Križa (Nin) 0 15404 42679349 44231 2026-08-19T00:07:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svetog Križa u Ninu]] 42679349 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svetog Križa u Ninu]] ksz7ypay514ktyzd012bnanz8kmlt22 Folklandska ostrva 0 17799 42679370 40948958 2026-08-19T00:10:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679370 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Lista naselja u Srbiji 0 21773 42679567 42668312 2026-08-19T03:59:37Z ~2026-45471-87 384857 /* Šumadijski okrug */ 42679567 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak svih [[naseljeno mesto|naseljenih mesta]] na teritoriji [[Srbija|Republike Srbije]] sa stanjem 1. januara 2009. godine. U članku se nalaze i naselja koja su formirana novim ''Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije'' donetim 27. decembra 2007. godine, stara imena naselja, kao i mesta koja su izgubila status samostalnih naseljenih mesta. Kako po važećoj statistici u Srbiji postoje gradska i ostala naselja, gradska naselja su od ostalih naselja izdvojena tako što su '''podebljana (boldirana)'''. Sve promene u naseljenim mestima se odnose na period posle 1945. godine. Stari nazivi naselja na području Vojvodine nisu vođena izvorno jer nisu bila u duhu zvaničnog jezika države, pa je [[francuski jezik|francuski]] naziv za ''Charleville'' fonetski doveo do zvaničnog naziva Šarnevil (deo Banatskog Velikog Sela), ista situacija je i sa naseljima čiji su izvorni oblici na [[mađarski jezik|mađarskom]], [[rumunski jezik|rumunskom]], [[slovački jezik|slovačkom]] jeziku. Spisak naselja je dat po ISO 3166-2:RS standardu koji se definiše po administrativnim jedinicama (RS00-Grad Beograd, RS01-Severnobački upravni okrug...). == Naseljena mesta Grada Beograda == {{v. također|Beograd}} * '''[[Opština Barajevo|Gradska opština Barajevo]]''' : [[Arnajevo]], [[Bagrdan]], [[Barajevo]], [[Baćevac]], [[Beljina (Barajevo)|Beljina]], [[Boždarevac]], [[Veliki Borak]], [[Vranić (Barajevo)|Vranić]], [[Gaj]], [[Glumčevo Brdo]], [[Guncati]], [[Dražanovac]], [[Karaula]], [[Lipovica]], [[Lipovička šuma]], [[Lisović]], [[Manić]], [[Meljak (Barajevo)|Meljak]], [[Nenadovac]], [[Novo naselje]], [[Pajšuma]], [[Plandište]], [[Ravni Gaj]], [[Rašića Kraj]], [[Rožanci]], [[Srednji kraj]], [[Stara Lipovica]], [[Stražarija]], [[Taraiš]], [[Trebež]] i [[Šiljakovac]]. * '''[[Opština Voždovac|Gradska opština Voždovac]]''' (5): '''[[Beli Potok]]''' ([[Bubanj potok]]), '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata "naselja" [[Banjica]], [[Banjičko polje]], [[Braće Jerković I|Braće Jerković 1]], [[Braće Jerković II|Braće Jerković 2]], [[Braće Jerković III|Braće Jerković 3]], [[Činovnička kolonija]], [[Dušanovac]], [[Gornji Voždovac]], [[Konjarnik II|Konjarnik 1]], [[Marinkova Bara]], [[Medaković I|Medaković 1]], [[Medaković II|Medaković 2]], [[Naselje Veljko Vlahović]], [[Padina]], [[Stepin Lug|Naselje Stepa Stepanović, Stepin Lug]], [[Šumice]], [[Tranšped]], [[Jezero Trešnja|Trešnja]], [[Trošarina]], kao i do 1972. godine samostalna naseljena mesta [[Jajinci]], [[Kumodraž (selo)|Kumodraž]] i [[Rakovica (Beograd)|Rakovica]]), [[Zuce]], '''[[Pinosava]]''', [[Ripanj]] (obuhvata delove i naselja [[Bošnjaci (Voždovac)|Bošnjaci]] i [[Brđani (Voždovac)|Brđani]] koja su do 1977. bila samostalna naselja), a negde se na Voždovcu navode i sledeća "naselja" [[Čaršija]], [[Feroplast]], [[Gorani]], [[Lipar]], [[Karagača]], [[Orlovica]], [[Rasadnik]], [[Stepašinovac]], [[Stražarska kosa]], * '''[[Opština Vračar|Gradska opština Vračar]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' : [[Crveni Krst]], [[Cvetni Trg]], [[Čubura]], [[Englezovac]], [[Gradić Pejton]], [[Kalenić]], [[Krunski Venac]], [[Neimar]], [[Savinac]], [[Vukov Spomenik]]. * '''[[Opština Grocka|Gradska opština Grocka]]''' : [[Begaljica]], [[Boleč]], [[Brestovik]], [[Vinča (Grocka)|Vinča]], [[Vladine jaruge]], [[Vrčin]], '''[[Grocka]]''', [[Dražanj]], [[Živkovac]], [[Zavojice]], [[Zaklopača (Grocka)|Zaklopača]], [[Kaluđerica]], [[Kamendol]], [[Leštane]], [[Livadice]], [[Pudarci]], [[Ritopek]], [[Umčari]] i [[Šuplja Stena]]. * '''[[Opština Zvezdara|Gradska opština Zvezdara]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Mirijevo]], [[Mali Mokri Lug]] i [[Veliki Mokri Lug]] koja su do 1972. bila samostalna naselja.), [[Bulbulder]], [[Cvetanova ćuprija]], [[Cvetko]], [[Ćirilo i Metodije]], '''[[Denkova bašta]], [[Đeram]], [[Klenak]], [[Konjarnik II|Konjarnik 2]], [[Konjarnik III|Konjarnik 3]], [[Lipov Lad]], [[Novo Mirijevo]], [[Orlovsko naselje]], [[Padina]], [[Pašino brdo]] (Lekino brdo), [[Rudo]], [[Severni Bulevar]], [[Slavujev Potok]], [[Smederevski Đeram]], [[Staro Mirijevo]], [[Stepin Lug]], [[Stevan Sinđelić]], [[Učiteljsko naselje]], [[Vojvoda Mišić]], [[Vojvoda Putnik]], [[Vračarsko polje]], [[Vukov Spomenik]], [[Zeleno Brdo]], [[Zvezdara]]. * '''[[Opština Zemun|Gradska opština Zemun]]''' : [[Altina]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata u [[Batajnica|Batajnicu]] koja je do 1972. godine bila samostalno naselje), [[Busije]], [[Gardoš]], [[Goveđi Brod]], [[Gornja varoš]], [[Gornji grad]], [[Grmovac]], [[Zemun Polje]], [[Kalvarija]], [[Kamendin]], [[Muhar]], [[Naselje Zemunske kapije]], [[Nova Galenika]], [[Plavi Horizonti]], [[Pregrevica]], [[Retenzija]], [[Sutjeska]], [[Tošin bunar]], [[Ćukovac]] i [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]]. * '''[[Opština Lazarevac|Gradska opština Lazarevac]]''' : [[Arapovac (Lazarevac)|Arapovac]], [[Barzilovica]], [[Baroševac]], [[Bistrica (Lazarevac)|Bistrica]], [[Brajkovac (Lazarevac)|Brajkovac]], [[Burovo]], '''[[Veliki Crljeni]]''', [[Vrbovno]], [[Vreoci]], [[Dren (Lazarevac)|Dren]], [[Dudovica]], [[Županjac]], [[Zeoke (Lazarevac)|Zeoke]], [[Junkovac (Lazarevac)|Junkovac]], [[Kruševica (Lazarevac)|Kruševica]], '''[[Lazarevac]]''', [[Leskovac (Lazarevac)|Leskovac]], [[Lukavica (Lazarevac)|Lukavica]], [[Mali Crljeni]], [[Medoševac (Lazarevac)|Medoševac]], [[Mirosaljci (Lazarevac)|Mirosaljci]], [[Novi Medoševac (Lazarevac)|Novi Medoševac]], [[Orašac]], [[Petka (Lazarevac)|Petka]], [[Prkosava]], '''[[Rudovci]]''', [[Sakulja]], [[Sokolovo]], [[Stepojevac]], [[Strmovo (Lazarevac)|Strmovo]], [[Stubica (Lazarevac)|Stubica]], [[Trbušnica (Lazarevac)|Trbušnica]], [[Cvetovac]], [[Čibutkovica]], [[Šopić]] i [[Šušnjar (Lazarevac)|Šušnjar]]. * '''[[Opština Mladenovac|Gradska opština Mladenovac]]''' : [[Amerić]], [[Bataševac]], [[Beluće]], [[Beljevac]], [[Velika Ivanča]], [[Velika Krsna]], [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]], [[Vlaško Polje]], [[Granice (Mladenovac)|Granice]], [[Drenovača]], [[Dubona]], [[Jagnjilo (Mladenovac)|Jagnjilo]], [[Kovačevac (Mladenovac)|Kovačevac]], [[Koraćica]], [[Mala Vrbica (Mladenovac)|Mala Vrbica]], [[Markovac (Mladenovac)|Markovac]], [[Međulužje]], '''[[Mladenovac|Mladenovac (varoš)]]''', [[Mladenovac (selo)]], [[Prevlake]], [[Pružatovac]], [[Rabrovac]], [[Rajkovac (Mladenovac)|Rajkovac]], [[Senaja]], [[Crkvine (Mladenovac)|Crkvine]] i [[Šepšin]]. * '''[[Opština Novi Beograd|Gradska opština Novi Beograd]]''' : [[Bežanijska kosa]], [[Belvil]], [[Koreja]], [[Ledine]], [[Studentski grad]], [[Tošin bunar]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i [[Bežanija|Bežaniju]] koja je do 1972. bila samostalno naselje). * '''[[Opština Obrenovac|Gradska opština Obrenovac]]''' : [[Baljevac (Obrenovac)|Baljevac]], [[Barič (Obrenovac)|Barič]], [[Belo Polje (Obrenovac)|Belo Polje]], [[Borovi]], [[Brgulice]], [[Brović]], [[Veliko Polje]], [[Vukićevica]], [[Grabovac (Obrenovac)|Grabovac]], [[Draževac (Obrenovac)|Draževac]], [[Dren (Obrenovac)|Dren]], [[Dubrava]], [[Dudovi]], [[Zabran]], [[Zabrežje]], [[Zvečka]], [[Jasenak]], [[Konatice]], [[Krtinska]], [[Ljubinić]], [[Mala Moštanica]], [[Mislođin]], [[Muzička kolonija]], '''[[Obrenovac]]''', [[Orašac (Obrenovac)|Orašac]], [[Piroman]], [[Poljane (Obrenovac)|Poljane]], [[Ratari (Obrenovac)|Ratari]], [[Rvati (Obrenovac)|Rvati]], [[Rojkovac]], [[Skela (Obrenovac)|Skela]], [[Stubline]], [[Sunce]], [[Trnjaci]], [[Trstenica]], [[Urovci]], [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] i [[Šljivice]]. * '''[[Opština Palilula (Beograd)|Gradska opština Palilula]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Krnjača]] i [[Višnjica (Beograd)|Višnjica]] koja su do 1972. godine bila samostalna naseljena mesta), [[Ada Huja]], '''[[Borča]]''', [[Veliko Selo (Palilula)|Veliko Selo]], [[Viline Vode]], [[Višnjička Banja]], [[Dunavac]], [[Zbeg]], [[Kovilovo (Palilula)|Kovilovo]], [[Kotež]], [[Lešće]], [[Mali Zbeg]], '''[[Ovča]]''', [[Rospi Ćuprija]], [[Padinska Skela]] (obuhvata i naselja [[Besni Fok]], [[Crvenka (Palilula)|Crvenka]], [[Glogonjski Rit]], [[Jabučki Rit]], [[Preliv]], [[Profesorska kolonija]], [[Tovilište]], [[Vrbovski]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Slanci]], [[Ćalije]], [[Hadžipopovac]] i [[Široka Greda]]. * '''[[Opština Rakovica|Gradska opština Rakovica]]''' : [[Kanarevo brdo]], [[Miljakovac]], [[Miljakovački izvor]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Kneževac (Rakovica)|Kneževac]] i [[Resnik (Rakovica)|Resnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), kao i [[Kijevo (Beograd)|Kijevo]] koje je 1959. pripojeno Kneževcu, [[Košutnjak]], [[Labudovo brdo]], [[Skojevsko naselje]], [[Sunčani breg]] i [[Vidikovac]]. * '''[[Opština Savski Venac|Gradska opština Savski Venac]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata naselje [[Zeleni Venac]]), [[Jatagan mala]], [[Lisičji Potok]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Sopot|Gradska opština Sopot]]''' : [[Babe]], [[Guberevac (Sopot)|Guberevac]], [[Drlupa (Sopot)|Drlupa]], [[Dučina]], [[Đurinci]], [[Koraćica]], [[Mala Ivanča]], [[Mali Požarevac]], [[Nemenikuće]], [[Parcani]], [[Popović (Sopot)|Popović]], [[Ralja (Sopot)|Ralja]] (obuhvata i [[Grkovo]] koje je do 1986. bilo samostalno naselje), [[Rogača (Sopot)|Rogača]], [[Ropočevo]], [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]], [[Slatina (Sopot)|Slatina]], '''[[Sopot (Sopot)|Sopot]] ''' i [[Stojnik (Sopot)|Stojnik]]. * '''[[Opština Stari Grad (Beograd)|Gradska opština Stari Grad]]''' : '''[[Beograd]] - deo''', [[Gornji Dorćol]], [[Donji Dorćol]], [[Dorćol]], [[Kosančićev venac]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Surčin|Gradska opština Surčin]]''' : [[Bečmen]], [[Boljevci]], '''[[Dobanovci]]''', [[Jakovo]], [[Petrovčić]], [[Progar]], [[Radiofar]] i '''[[Surčin]]'''. * '''[[Opština Čukarica|Gradska opština Čukarica]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Žarkovo]] i [[Železnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Banovo brdo]], '''[[Bele Vode]]''', '''[[Velika Moštanica]], '''[[Golf]]''', [[Gorica]], [[Julino brdo]], [[Košutnjak]], [[Makiš]], '''[[Orlovača]]''', '''[[Ostružnica]]''', '''[[Pećani]]''', [[Pionirski grad]], [[Repište]], [[Rupčine]], '''[[Rucka]]''', [[Rušanj]], [[Sremčica]], [[Sunčana padina|Sunčana Padina]], [[Taraiš]], [[Filmski grad]], [[Careva Ćuprija]], [[Cerak]], [[Cerak Vinogradi]], [[Čukarička padina]] i '''[[Umka]]'''. == Naseljena mesta u Vojvodini == {{v. također|Vojvodina}} === Severnobački upravni okrug === {{v. također|Severnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Subotica]]''' : [[Aleksandrovo]], [[Bajmok]], [[Bački Vinogradi]] (do 1947. godine Kraljev Breg), [[Bačko Dušanovo]] (do 1978. godine Dušanovo), [[Bikovo]], [[Verušić]], [[Višnjevac]], [[Gornji Verušić]], [[Gornji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Donji Verušić]], [[Donji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Đurđin]], [[Kelebija]], [[Ljutovo]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Makova sedmica]], [[Mala Bosna]], [[Mali Bajmok]], [[Mišićevo]] (do 1978. deo Bajmoka), [[Novi Grad]], [[Novi Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Palić]]''', [[Prozivka]], [[Radijalac]], [[Stari Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Subotica]]''', [[Hajdukovo]] (do 1978. deo Palića), [[Crveno selo]], [[Čantavir]] i [[Šupljak]]. * '''[[Opština Bačka Topola]]''' : [[Bagremovo]] (stari naziv Brazilija), [[Bajša]], '''[[Bačka Topola]]''' (obuhvata i [[Kočićevo (Bačka Topola)|Kočićevo]], koje je prestalo da postoji kao samostalno naselje 1978. godine), [[Bački Sokolac]], [[Bogaraš]] (naselje je do 1978. godine bilo deo Gunaroša), [[Gornja Rogatica]], [[Gunaroš]] (do 1950. godine Molski Gunaroš), [[Zobnatica]], [[Kavilo]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Karađorđevo (Bačka Topola)|Karađorđevo]] (do 1950. Bačko Karađorđevo), [[Krivaja (Bačka Topola)|Krivaja]] (naselje stvoreno 1978. godine od delova Bačkog Sokoca, Gornje Rogatice i Tomislavaca), [[Mali Beograd]], [[Mićunovo]] (do 1947. godine Karaktur), [[Novo Orahovo]] (do 1948. godine Orahovo, pre toga naziv je bio Senćanski Gunaroš), [[Njegoševo]], [[Obornjača (Bačka Topola)|Obornjača]] (do 1991. godine deo Gunaroša, danas bez stanovnika), [[Tomislavci]] (1947-2007. godine naziv je bio Orešković, pre toga Oreškovićevo), [[Panonija]] (do 1978. godine deo Bajše), [[Pačir]], [[Pobeda (Bačka Topola)|Pobeda]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Svetićevo]], [[Srednji Salaš]] i [[Stara Moravica]]. * '''[[Opština Mali Iđoš]]''' : [[Lovćenac]] (stari naziv Sekić), [[Mali Iđoš]] (do 1948. Krivaja) i [[Feketić]] (obuhvata i [[Selište (Mali Iđoš)|Selište]], samostalno naselje do 1978. godine, koje se do 1947. godine zvalo Novo Selo). === Srednjobanatski upravni okrug === {{v. također|Srednjobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Zrenjanin]]''' : [[Aradac]] (do 1947. godine Slovački Aradac-Andrejevac), [[Bagljaš]], [[Banatski Despotovac]], [[Belo Blato]], [[Botoš]], [[Elemir]], [[Ečka]], '''[[Zrenjanin]]''' (obuhvata i nekadašnje samostalno naselje [[Mužlja|Mužlju]] od 1978. godine; do 1947. zvanični naziv je bio Petrovgrad, pre toga Veliki Bečkerek), [[Jankov Most]], [[Klek (Zrenjanin)|Klek]], [[Knićanin]], [[Lazarevo]]* Do 2005. obuhvatao i naseljeno mesto Zlaticu, koje je od tad samostalno, [[Lukino Selo]], [[Lukićevo]] (do 1947. godine Martinica), [[Mala Amerika]], [[Melenci]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mihajlovo]], [[Naselje Ruža Šulman]], [[Orlovat]], [[Perlez]], [[Stajićevo]], [[Taraš]], [[Tomaševac]], [[Farkaždin]] i [[Čenta]]. * '''[[Opština Žitište]]''' : [[Banatski Dvor]] (obuhvata i ukinuto naselje Banatski Dušanovac), [[Banatsko Višnjićevo]], [[Banatsko Karađorđevo]] (do 1950. Karađorđevo), '''[[Žitište]]''' (do 1947. godine Begej Sveti Đurađ), [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Novi Itebej]], [[Ravni Topolovac]] (do 1947. godine Katarina, 1947-1948. godine Topolovac), [[Srpski Itebej]], [[Torak]] (do 2001. godine zvanični naziv je bio Begejci; naselje nastalo od Velikog i Malog Toraka) 1947. godine), [[Torda]] (do 1947. godine Vujićevo), [[Hetin]] i [[Čestereg]]. * '''[[Opština Nova Crnja]]''' : [[Aleksandrovo (Nova Crnja)|Aleksandrovo]] (1948-1992.. godine zvanični naziv je bio Velike Livade, a do 1948. godine Banatsko Aleksandrovo), [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]], [[Molin]] (naselje raseljeno), [[Nova Crnja]], [[Radojevo]] (do 1947. godine Klarija), [[Srpska Crnja]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Bečej]]''' : [[Bočar]], [[Kumane (Novi Bečej)|Kumane]], '''[[Novi Bečej]]''' (do 1952. godine Vološinovo; obuhvata i ukinuto naselje Vranjevo) i [[Novo Miloševo]] (1947. spojena dva naselja: [[Karlovo (Srbija)|Karlovo]] i [[Beodra]]). * '''[[Opština Sečanj]]''' : [[Banatska Dubica]] (do 1950. godine Margitica), [[Boka]], [[Busenje]] (do 1947. godine Vladičino Selo), [[Jarkovac]], '''[[Jaša Tomić (Sečanj)|Jaša Tomić]]''', [[Konak (Sečanj)|Konak]], [[Krajišnik (Sečanj)|Krajišnik]] (stari naziv Šupljaja), [[Neuzina]] (nastalo spajanjem Srpske Nauzine i Hrvatske Neuzine), [[Sečanj]], [[Sutjeska (Sečanj)|Sutjeska]] (stari naziv Sarče) i [[Šurjan]]. === Severnobanatski upravni okrug === {{v. također|Severnobanatski upravni okrug}} * '''[[Opština Ada]]''' : '''[[Ada (grad)|Ada]]''', '''[[Mol (Ada)|Mol]]''', [[Sterijino]] (do 1959. godine Sterijino Selo), [[Obornjača]] i [[Utrine]] (do 1947. godine Nedićevo Naselje). * '''[[Opština Kanjiža]]''' : [[Adorjan]] (do 1978. godine Nadrljan), [[Velebit (Kanjiža)|Velebit]], [[Doline (Kanjiža)|Doline]], [[Zimonjić]], '''[[Kanjiža]]''', [[Male Pijace]], [[Mali Pesak]], [[Martonoš]], [[Novo Selo (Kanjiža)|Novo Selo]] (do 1978. godine deo Oroma), [[Orom]], [[Totovo Selo]] (do 1955. godine Bački Gaj), [[Trešnjevac]] (1948-1978. godine Senćanski Trešnjevac; do 1946. godine Uzunovićevo ) i [[Horgoš]]. * '''[[Opština Kikinda]]''' : [[Banatska Topola]], [[Banatsko Veliko Selo]] (nastalo 1948. godine spajanjem naselja Šarnevil, Soltur i Sveti Hubert), [[Bašaid]] (od 1978. obuhvata i nekada samostalno naselje [[Bikač]]), [[Iđoš]], '''[[Kikinda]]''' (do 1947. godine Velika Kikinda), [[Mokrin]], [[Nakovo]], [[Novi Kozarci]] (stari nazivi Majstort, do 1948. godine Kozarci; obuhvata i ukinuto naselje Hajfeld), [[Rusko Selo]], [[Sajan]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Kneževac]]''' : [[Banatsko Aranđelovo]], [[Đala]], [[Majdan (Novi Kneževac)|Majdan]], '''[[Novi Kneževac]]''', [[Podlokanj]], [[Rabe]], [[Siget (Novi Kneževac)|Siget]] (do 1978. deo Banatskog Aranđelova; novim ZOTORS iz 2007. godine zvanični naziv je Seget), [[Srpski Krstur]] (do 1991. zvanični naziv je bio Krstur) i [[Filić]] (do 1978. deo Novog Kneževca). Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije formirano je naseljeno mesto [[Obilićevo (Novi Kneževac)|Obilićevo]] od dela naselja Novi Kneževac, koje je do 1947. godine bilo samostalno naselje, pre nego što je ukinuto. * '''[[Opština Senta]]''' : [[Bogaraš]] (do 1978. godine deo Gornjeg Brega), [[Gornji Breg]], [[Kevi]], '''[[Senta]]''' i [[Tornjoš]]. Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano je naseljeno mesto [[Batka]] od dela naselja Senta). * '''[[Opština Čoka]]''' : [[Banatski Monoštor]], [[Vrbica (Čoka)|Vrbica]], [[Jazovo]], [[Ostojićevo (Čoka)|Ostojićevo]] (do 1947. godine Potijski Sveti Nikola), [[Padej]], [[Sanad]], [[Crna Bara (Čoka)|Crna Bara]] i '''[[Čoka]]'''. === Južnobanatski upravni okrug === {{v. također|Južnobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Pančevo]]''' : [[Banatski Brestovac]], [[Banatsko Novo Selo]], [[Glogonj]], [[Gornji grad]], [[Dolovo (Pančevo)|Dolovo]], [[Ivanovo (Pančevo)|Ivanovo]], [[Jabuka (Pančevo)|Jabuka]], [[Kotež]], '''[[Kačarevo]]''' (do 1947. godine Kraljevićevo), [[Mali London]], [[Milje]], [[Misa]], [[Nova Misa]], [[Omoljica]], '''[[Pančevo]]''' (obuhvata i [[Vojlovica|Vojlovicu]] koja je do 1978. bila samostalno naselje), [[Skrobara]], [[Sodara]], [[Stara Misa]], [[Stari Tamiš]], '''[[Starčevo]],''' [[Tesla]] i [[Topola]]. * '''[[Opština Alibunar]]''' : '''[[Alibunar]]''', '''[[Banatski Karlovac]]''' (1947-1949. godine Rankovićevo, 1949-1955. godine Banatsko Rankovićevo; obuhvata i ukinuto naselje Mali Lug-Vekerle), [[Vladimirovac]] (obuhvata i [[Novi Vladimirovac]] koji je do 1978. bio samostalno naselje), [[Devojački Bunar]], [[Dobrica]], [[Ilandža]], [[Janošik]] (do 1947. godine Slovački Aleksandrovac), [[Lokve (Alibunar)|Lokve]] (stari naziv Sveti Mihajlo), [[Nikolinci]], [[Novi Kozjak]] (do 1947. godine Ferdin) i [[Seleuš]]. * '''[[Opština Bela Crkva]]''' : [[Banatska Palanka]], [[Banatska Subotica]], '''[[Bela Crkva]]''', [[Vračev Gaj]], [[Grebenac]], [[Dobričevo]], [[Dupljaja]], [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]], [[Kajtasovo]] (stari naziv Kajtasovački Vinogradi, do 1947. godine Palfi), [[Kaluđerovo (Bela Crkva)|Kaluđerovo]], [[Kruščica (Bela Crkva)|Kruščica]], [[Kusić]], [[Crvena Crkva]] i [[Češko Selo]] (do 1947. godine Fabijan). * '''[[Opština Vršac]]''' : [[Vatin]], [[Veliko Središte]], [[Vlajkovac]], [[Vojvodinci]], '''[[Vršac]]''', [[Vršački Ritovi]] (do 1959. godine Vršac Salaši), [[Gudurica]], [[Zagajica]], [[Izbište]], [[Jablanka]], [[Kuštilj]], [[Mali Žam]], [[Malo Središte]], [[Markovac (Vršac)|Markovac]], [[Mesić (Vršac)|Mesić]], [[Orešac (Vršac)|Orešac]], [[Pavliš]], [[Parta]], [[Potporanj]], [[Ritiševo]], [[Sočica]], [[Straža]], [[Uljma]] i [[Šušara]]. * '''[[Opština Kovačica]]''' :'''[[Debeljača]]''', [[Idvor]], '''[[Kovačica]]''', [[Padina (Kovačica)|Padina]], [[Putnikovo]], [[Samoš]], [[Uzdin]] i [[Crepaja]]. * '''[[Opština Kovin]]''' : [[Bavanište]], [[Gaj (Kovin)|Gaj]], [[Deliblato]], [[Dubovac]], '''[[Kovin]]''', [[Malo Bavanište]], [[Mramorak]], [[Pločica]], [[Skorenovac]] i [[Šumarak]] (do 1947. godine Emanuilovac). * '''[[Opština Opovo]]''' : [[Baranda]], '''[[Opovo]]''', [[Sakule]] i [[Sefkerin]]. * '''[[Opština Plandište]]''' : [[Banatski Sokolac]], [[Barice (Plandište)|Barice]] (do 1947. godine Sveti Jovan), [[Velika Greda]], [[Veliki Gaj]], [[Dužine]] (stari naziv Sečenovo), [[Jermenovci]], [[Kupinik]] (do 1947. godine Aleksandrov Gaj), [[Laudonovac]] (do 1974. godine bio deo Plandišta, novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji naziv je Laudovac), [[Margita]], [[Markovićevo]] (do 1948. godine Kriva Bara), [[Miletićevo]], [[Plandište]] (stari naziv Mariolana), [[Stari Lec]] i [[Hajdučica]]. === Zapadnobački upravni okrug === {{v. također|Zapadnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Sombor]]''' : [[Aleksa Šantić (Sombor)|Aleksa Šantić]], [[Bački Breg]], [[Bački Monoštor]], [[Bezdan]], [[Bezdanski put]], [[Bilić]], [[Bukovac]], [[Gakovo]] (obuhvata i [[Kruševlje]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Gornja Varoš]], [[Gradina]], [[Doroslovo]], [[Žarkovac]], [[Žarkovo]], [[Josićko]], [[Josićki put]], [[Kljajićevo]] (do 1948. godine Krnjaja), [[Kljajićevski put]], [[Kozara]], [[Kolut]], [[Lenija]], [[Lugovo]], [[Matarići]], [[Milčić]], [[Mlake]], [[Nenadić]], [[Nova Selenča]], [[Obzir]], [[Radojevići]], [[Rančevo]], [[Rastina]], [[Riđica]], [[Rokovci]], [[Selenča]], [[Svetozar Miletić (Sombor)|Svetozar Miletić]], '''[[Sombor]]''', [[Stanišić (Sombor)|Stanišić]], [[Stapar]], [[Staparski put]], [[Stara Selenča]], [[Telečka]], [[Centrala]], [[Crvenka]], [[Čičovi]], [[Čonoplja]], [[Čonopljanski put]], [[Šaponje]], [[Šikara]], [[Šokara]] i [[Švrake]]. * '''[[Opština Apatin]]''' : '''[[Apatin]]''', [[Kupusina]], [[Prigrevica]] (do 1947. godine Prigrevica-Sveti Ivan), [[Ribarevo]], [[Romsko naselje]], [[Svilojevo]] i [[Sonta]] (obuhvata i [[Veliki Salaš]] koji je do 1978. bio samostalno naselje). * '''[[Opština Kula]]''' : [[Kruščić]] (do 1950. godine Veprovac), '''[[Kula (grad)|Kula]]''', [[Lipar]] (do 1947. godine Emušić, pre toga Sokolac Kulski), [[Nova Crvenka]], [[Ruski Krstur]], [[Sivac]] i '''[[Crvenka]]'''. * '''[[Opština Odžaci]]''' : [[Bački Brestovac]], [[Bački Gračac]] (do 1947. godine Filipovo), [[Bogojevo]], [[Deronje]], [[Karavukovo]], [[Lalić]], '''[[Odžaci]]''', [[Ratkovo]] (do 1948. godine Dubrava, pre toga Parabuć) i [[Srpski Miletić]]. === Južnobački upravni okrug === {{v. također|Južnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Novi Sad]]''': ** '''[[Gradska opština Novi Sad]]''' : [[Avijatičarsko naselje]], [[Adamovićevo naselje]], [[Adice]], [[Almaški kraj]], [[Banatić]], [[Bangladeš (Novi Sad)|Bangladeš]], [[Begeč]], [[Bronks]], [[Budisava]], [[Bulevar]], [[Veliki Rit]], [[Veternik]], [[Veternička rampa1|Veternička rampa]], [[Vidovdansko naselje]], [[Gornje Livade]], [[Gornji Kovilj]], [[Grbavica]], [[Depresija]], [[Detelinara]], [[Donji Kovilj]], [[Jugovićevo]], [[Kamenjar]], [[Kampus novosadskog univerziteta]], [[Kać]], [[Kisač]] (obuhvata i [[Tankosićevo]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Klisa]], [[Kovilj]], [[Lipov Gaj]], [[Mali Beograd]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mišin Salaš]], [[Nemanovci]], '''[[Novi Sad]]''' (u periodu od 1980 do 1989. godine današnje jedinstveno naselje Novi Sad je bilo podeljeno na Novi Sad-Stari Grad, Novi Sad-Liman, Novi Sad-Detelinara, Novi Sad-Podunavlje i Novi Sad-Slavija), [[Nova Detelinara]], [[Novo naselje]] (Bistrica), [[Pejićevi Salaši]], [[Pejton]], [[Pervazovo naselje]], [[Petrovdansko Naselje]], [[Podbara]], [[Ribarsko ostrvo]], [[Rimski Šančevi2|Rimski Šančevi]], [[Rotkvarija]] (Žitni trg), [[Rumenka]], [[Sajlovo1|Sajlovo]] (Donje Sajlovo), [[Sajmište]], [[Salajka]] (Slavija), [[Satelit]], [[Slana bara]], [[Stara Detelinara]], [[Stari Grad]] (Centar), [[Stepanovićevo]], [[Telep]], '''[[Futog]]''', [[Čenej]] i [[Šangaj]]. ** '''[[Gradska opština Petrovaradin]]''' : [[Alibegovac]], [[Artinjeva]], [[Bocke]], [[Bukovac (Novi Sad)|Bukovac]], [[Bukovački plato]], [[Vezirac]], [[Glavica]], [[Gornja Kamenica]], [[Grigovac]], [[Donja Kamenica]], [[Karagača]], [[Ledinci]], [[Mala Kamenica]], [[Mišeluk]], [[Novi Ledinci]], [[Novi Majur]], [[Paragovo]], [[Petrovaradinska tvrđava]], '''[[Petrovaradin]]''', [[Podgrađe Petrovaradina]], [[Popovica]], [[ Puckaroš]], [[Ribnjak]], [[Sadovi]], '''[[Sremska Kamenica]]''' , [[Stari Majur]], [[Staroiriški put]], [[Stari Ledinci]] (do 1999. godine deo Ledinaca), [[Tatarsko brdo]], [[Tekije]], [[Trandžament]], [[Čardak]], [[Širine]] i [[Široka Dolina]] . * '''[[Opština Bač]]''' : '''[[Bač]]''' (obuhvata i Mali Bač koji se do 1947. godine nazivao Tomićevo), [[Bačko Novo Selo]], [[Bođani]], [[Vajska]], [[Plavna (Bač)|Plavna]] i [[Selenča]]. * '''[[Opština Bačka Palanka]]''' : '''[[Bačka Palanka]]''', [[Brodarsko naselje]], [[Vizić]], [[Gajdobra]], [[Despotovo]] (do 1947. godine Despot Sveti Ivan, 1947-1948. godine Vasiljevo, 1948-1952. godine Novo Vasiljevo), [[Kaloš]], [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevo]] (do 1978. godine deo Mladenova), [[Mladenovo]] (do 1948. godine Bukin), [[Neštin]], [[Nova Gajdobra]], [[Obrovac (Bačka Palanka)|Obrovac]], [[Parage]], [[Pivnice]], [[Silbaš]], [[Sinaj]], [[Tovariševo]] i [[Čelarevo]] (do 1947. godine Čib). * '''[[Opština Bački Petrovac]]''' : '''[[Bački Petrovac]]''', [[Gložan]], [[Kulpin]] i [[Maglić (Vojvodina)|Maglić]] (do 1949. godine Bujkeš). * '''[[Opština Beočin]]''' : '''[[Beočin]]''', [[Bademova]], [[Banoštor]], [[Bocke]], [[Brazilija]], [[Grabovo (Beočin)|Grabovo]], [[Duga međa]], [[Koruška]], [[Kruševlje]], [[Lug (Beočin)|Lug]], [[Prljuša]], [[Rakovac (Beočin)|Rakovac]], [[Sviloš]], [[Susek]], [[Čerević]] i [[Šakotinac]]. * '''[[Opština Bečej]]''' : [[Bačko Gradište]], [[Bačko Petrovo Selo]], '''[[Bečej]]''' (do 1947. godine Stari Bečej, 1991-1992. godine zvaničan naziv je bio Stari Bečej; 1947. godine Bečeju pripojena naselja Pece-Šor i Poljanica), [[Mileševo (Bečej)|Mileševo]] i [[Radičević]] (do 1947. godine Novo Naselje broj 1, 1947-1948. godine Čikerija). * '''[[Opština Vrbas]]''' : [[Bačko Dobro Polje]] (do 1948. godine Dobro Polje), '''[[Vrbas]]''' (1983-1991. godine Titov Vrbas), [[Zmajevo]] (do 1947. godine Pašićevo), [[Kosančić (Vrbas)|Kosančić]] (do 1991. godine deo Savinog Sela), [[Kucura]], [[Ravno Selo]] (do 1947. godine Nove Šove, 1947-1948. godine Ravno) i [[Savino Selo]] (do 1947. godine Torža). * '''[[Opština Žabalj]]''' : [[Gospođinci]], [[Đurđevo (Žabalj)|Đurđevo]], [[Žabalj]] i [[Čurug]]. * '''[[Opština Srbobran]]''' : [[Nadalj]], '''[[Srbobran]]''' i [[Turija (Srbobran)|Turija]]. * '''[[Opština Sremski Karlovci]]''' : '''[[Sremski Karlovci]]'''. [[Dudara]], [[Đušilovo]], [[Zanoš]], [[Karaš]], [[Kraljev breg]], [[Krivac]], [[Kuvalovo]], [[Paragovo]], [[Popovica]], [[Pucavac]], [[Remetica]], [[Rovina]], [[Cerat]] i [[Ćušilovo]]. * '''[[Opština Temerin]]''' : '''[[Bački Jarak]]''', [[Sirig]] (od dela ovog naselja je novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano novo naselje [[Kamendin (Temerin)|Kamendin]]) i '''[[Temerin]]'''. * '''[[Opština Titel]]''' : [[Vilovo]], [[Gardinovci]], [[Lok]], [[Mošorin]], '''[[Titel]]''' i [[Šajkaš]]. === Sremski okrug === {{v. također|Sremski okrug}} * '''[[Grad Sremska Mitrovica]]''' : [[Bešenovački Prnjavor]] (do 1978. godine deo Bešenova), [[Bešenovo]], [[Blok B]], [[Bosut (Sremska Mitrovica)|Bosut]], [[Veliki Radinci]], [[Grgurevci]], [[Dekanske bašte]] (Dekanac), [[Divoš]], [[Đipša]] (ukinuto naselje jer je razoreno u ratu), [[Zasavica I]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom II čini jedinstveno naselje Zasavica) (Gornja Zasavica), [[Zasavica II]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom I čini jedinstveno naselje Zasavica), [[Jarak]], [[Kamenjar]], [[Kuzmin]], [[Laćarak]], [[Ležimir]], [[Mala Bosna]], [[Manđelos]], [[Martinci]], [[Matije Huđi]], '''[[Mačvanska Mitrovica]]''' (stari naziv Mala Mitrovica), [[MZ Sutjeska]], [[Naselje Severno od Planinske (Pičkovac)|Naselje Severno od Planinske]], [[Nikola Tesla]], [[Noćaj]], [[Orao]], [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnje]], [[Radenković]], [[Salaš Noćajski]], '''[[Sremska Mitrovica]]''', [[Sremska Rača]], [[Stara Bingula]], [[Stari most]], [[Hesna]], [[Centar]], [[Crvena česma]], [[Čalma]], [[Šašinci]] , [[Šišatovac]] i [[Šuljam]]. * '''[[Opština Inđija]]''' : [[Banstol]], [[Beli Breg]], [[Beška]], [[Gladnoš]], '''[[Inđija]]''', [[Jarkovci]], [[Keltsko naselje]], [[Krčedin]], [[Krčedinska ada]], [[Leje]], [[Ljukovo]], [[Maradik]], [[Novi Karlovci]], [[Novi Slankamen]], [[Slankamenački Vinogradi]] (do 1978. deo Novog Slankamena), [[Stari Slankamen]] i [[Čortanovci]]. * '''[[Opština Irig]]''' : [[Velika Remeta]] (do 1978. deo Krušedol Sela), [[Vrdnik]], [[Vrdnička kula]], [[Grgetek]] (do 1978. zvanični naziv je Grgeteg), [[Dobrodol]] (do 1978. deo Šatrinaca), '''[[Irig]]''', [[Jazak]] (Novim Zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine od dela ovog naselja formirano je naselje [[Jazak Prnjavor]]), [[Krušedol Prnjavor]] (do 1978. zvanični naziv je bio Krušedolski Prnjavor), [[Krušedol Selo]], [[Mala Remeta]], [[Neradin]], [[Rivica]] i [[Šatrinci]]. * '''[[Opština Pećinci]]''' : [[Ašanja]], [[Brestač]], [[Deč]], [[Donji Tovarnik]], [[Karlovčić]], [[Kupinovo]], [[Obrež (Pećinci)|Obrež]], [[Ogar]], [[Pećinci]], [[Popinci]], [[Prhovo]], [[Sibač]], [[Sremski Mihaljevci]] (do 1950. godine Mihaljevci), [[Subotište]] i [[Šimanovci]]. * '''[[Opština Ruma]]''' : [[Apoteka]], [[Borkovac]], [[Buđanovci]], [[Vašarište]], [[Vitojevci]], [[Voganj]] (Novim zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine formirano je novo naselje [[Marđelos]] od dela ovog naselja), [[Grabovci (Ruma)|Grabovci]], [[Dobrinci]], [[Donji Petrovci]], [[Žarkovac]], [[Igralište]], [[Jelenci]], [[Klenak (Ruma)|Klenak]], [[Kraljevci (Srbija)|Kraljevci]], [[Kudoš]], [[Mali Radinci]], [[Nikinci]], [[Pavlovci]], [[Platičevo]], [[Putinci]], '''[[Ruma]]''', [[Rupe]], [[Stejanovci]], [[Tivol]] i [[Hrtkovci]]. * '''[[Opština Stara Pazova]]''' : [[Banovci Dunav]], [[Belegiš]], [[Vojka]], [[Golubinci]], [[Krnješevci]], [[Nova Pazova]], [[Novi Banovci]], '''[[Stara Pazova]]''', [[Stari Banovci]] i [[Surduk]]. * '''[[Opština Šid]]''' : [[Adaševci]], [[Batrovci]], [[Bačinci]], [[Berkasovo]], [[Bikić Do]] (do 1975. godine deo Privine Glave), [[Bingula]], [[Vašica]] (stari naziv Mala Vašica), [[Višnjićevo]] (stari naziv Grk), [[Gibarac]], [[Erdevik]], [[Ilinci]], [[Jamena]], [[Kukujevci]], [[Ljuba]], [[Molovin]], [[Morović]], [[Privina Glava]], [[Sot]] i '''[[Šid]]'''. == Naseljena mesta Centralne Srbije == {{v. također|Centralna Srbija}} === Mačvanski okrug === {{v. također|Mačvanski okrug}} * '''[[Grad Loznica]]''' : [[Banja Koviljača]], [[Baščeluci]], [[Bradić]], [[Brezjak]], [[Brnjac]], [[Veliko Selo (Loznica)|Veliko Selo]], [[Vilin potok]], [[Voćnjak (Loznica)|Voćnjak]], [[Gornja Badanja]], [[Gornja Borina]], [[Gornja Koviljača]] (do 1979. deo Banje Koviljače), [[Gornja Sipulja]], [[Gornje Nedeljice]], [[Gornji Dobrić]], [[Grnčara]], [[Donja Badanja]], [[Donja Sipulja]], [[Donje Nedeljice]], [[Donji Dobrić]], [[Draginac (Loznica)|Draginac]], [[Zajača]], [[Jadranska Lešnica]] (do 1947. godine Jadarska Lešnica), [[Jarebice (Loznica)|Jarebice]], [[Jelav]], [[Joševa (Loznica)|Joševa]], [[Jugovići (Loznica)|Jugovići]], [[Kamenica (Loznica)|Kamenica]], [[Klupci]], [[Kozjak (Loznica)|Kozjak]], [[Korenita (Loznica)|Korenita]], [[Krajišnici (Loznica)|Krajišnici]], [[Lešnica]], [[Lipnica (Loznica)|Lipnica]], [[Lipnički Šor]], '''[[Loznica]] ''', [[Lozničko Polje]], [[Milina (Loznica)|Milina]], [[Novo Selo (Loznica)|Novo Selo]], [[Paskovac]], [[Ploča (Loznica)|Ploča]], [[Pomijača]], [[Ribarice]] (do 1991. godine Ribarica), [[Runjani]], [[Simino Brdo]], [[Slatina (Loznica)|Slatina]], [[Straža (Loznica)|Straža]], [[Stupnica (Loznica)|Stupnica]], [[Sunčana Reka]], [[Tekeriš]], [[Trbosilje (Loznica)|Trbosilje]], [[Trbušnica (Loznica)|Trbušnica]], [[Tršić (Loznica)|Tršić]], [[Filipovići]], [[Cikote (Loznica)|Cikote]], [[Čokešina]], [[Čotrići]] i [[Šurice]]. * '''[[Grad Šabac]]''' : [[Bela Reka]], [[Benska Bara]], [[Bogosavac]], [[Bojić]], [[Bukor]], [[Varna (Šabac)|Varna]], [[Volujac (Šabac)|Volujac]], [[Gornja Vranjska]], [[Grušić]], [[Dvorište (Šabac)|Dvorište]], [[Desić]], [[Dobrić (Šabac)|Dobrić]], [[Drenovac (Šabac)|Drenovac]], [[Duvanište]], [[Žabar]], [[Zablaće (Šabac)|Zablaće]], [[Zminjak]], [[Jevremovac]], [[Jelenča]], [[Klenak]], [[Korman (Šabac)|Korman]], [[Krivaja (Šabac)|Krivaja]], [[Letnjikovac]], [[Lipolist]], [[Majur (Šabac)|Majur]], [[Mala Vranjska]], [[Maovi]], [[Mačvanski Pričinović]], [[Metlić]], [[Miloševac (Šabac)|Miloševac]], [[Miokus]], [[Mišar]], [[Mrđenovac]], [[Nakučani (Šabac)|Nakučani]], [[Orašac (Šabac)|Orašac]], [[Orid]], [[Petkovica]], [[Petlovača]], [[Pocerski Dobrić]], [[Pocerski Metković]] (do 1979. godine Metković), [[Pocerski Pričinović]], [[Predvorica]], [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavor]], [[Radovašnica]], [[Ribari (Šabac)|Ribari]], [[Rumska]], [[Sinošević]], [[Skrađani]], [[Slatina (Šabac)|Slatina]], [[Slepčević]], [[Stari grad]], [[Tabanović (Šabac)|Tabanović]], [[Cerovac (Šabac)|Cerovac]], [[Culjković]], [[Čavić]], '''[[Šabac]]''', [[Ševarice]] i [[Štitar]]. * '''[[Opština Bogatić]]''' : [[Badovinci]], [[Banovo Polje]], [[Belotić (Bogatić)|Belotić]], [[Bogatić]]'''[[Bogatić]]''', [[Glogovac (Bogatić)|Glogovac]], [[Glušci]], [[Dublje]], [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], [[Metković (Bogatić)|Metković]], [[Očage]], [[Podine]], [[Salaš Crnobarski]], [[Sovljak (Bogatić)|Sovljak]], [[Uzveće]] i [[Crna Bara (Bogatić)|Crna Bara]]. * '''[[Opština Vladimirci]]''' : [[Belotić (Vladimirci)|Belotić]], [[Beljin]], [[Bobovik]], [[Vladimirci]]'''[[Vladimirci]]''' (nastalo spajanjem naselja [[Vladimirci Selo]] i [[Vladimirci Varošica]] 1955. godine), [[Vlasenica srbija|Vlasenica]], [[Vukošić]], [[Vučevica]], [[Gomilica]], [[Debrc]], [[Dragojevac (Vladimirci)|Dragojevac]], [[Zvezd]], [[Jazovnik]], [[Jalovik]], [[Kaona (Vladimirci)|Kaona]], [[Kozarica]], [[Krnić]], [[Krnule]], [[Kujavica]], [[Lojanice]], [[Matijevac]], [[Mesarci]], [[Mehovine]], [[Mrovska]], [[Novo Selo (Vladimirci)|Novo Selo]], [[Pejinović]], [[Provo (Vladimirci)|Provo]], [[Riđake]], [[Skupljen]], [[Suvo Selo]] i [[Trbušac]]. * '''[[Opština Koceljeva]]''' : [[Batalage]], [[Brdarica]], [[Bresnica (Koceljeva)|Bresnica]], [[Galović]], [[Goločelo (Koceljeva)|Goločelo]], [[Gradojević]], [[Donje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo Tamnavsko), [[Draginje]], [[Družetić]], [[Zukve]], [[Kamenica (Koceljeva)|Kamenica]], [[Koceljeva]]'''[[Koceljeva]]''' (do 1979. Koceljevo), [[Ljutice (Koceljeva)|Ljutice]], [[Mali Bošnjak]], [[Svileuva]], [[Subotica (Koceljeva)|Subotica]] i [[Ćukovine]] (po novom ZOTORS iz 2007. godine novi zvanični naziv je Đukovine). * '''[[Opština Krupanj]]''' : [[Banjevac]], [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], [[Bogoštica]], [[Brezovice (Krupanj)|Brezovice]], [[Brštica]], [[Vrbić]], [[Gornja mala]], [[Donje Brezovice]], [[Dvorska (Krupanj)|Dvorska]], [[Zavlaka]], [[Zeljići]], [[Kostajnik (Krupanj)|Kostajnik]], [[Krasava]], [[Kržava (Krupanj)|Kržava]], '''[[Krupanj]]''', [[Likodra]], [[Lipenović]], [[Mojković]], [[Planina (Krupanj)|Planina]], [[Ravnaja]], [[Sredojevići]], [[Stave]], [[Stolice]], [[Tolisavac]], [[Tomanj]], [[Cvetulja]], [[Cerova (Krupanj)|Cerova]] i [[Šljivova]]. * '''[[Opština Ljubovija]]''' : [[Berlovine]] (do 1979, godine deo [[Donja Bukovica (Ljubovija)|Donje Bukovice]] i [[Skrajnik]]a), [[Brđani]], [[Vrhpolje]], [[Gačići]], [[Gligorići]], [[Gornja Ljuboviđa]], [[Gornja Orovica]] (od 2007. godine Gornja Oraovica), [[Gornja Trešnjica]], [[Gornje Košlje]], [[Grabovica]], [[Gračanica (Ljubovija)|Gračanica]], [[Grčić]], [[Donja Ljuboviđa]], [[Donja Orovica]] (od 2007. godine Donja Oraovica), [[Donje Košlje]], [[Drabić]], [[Drlače]], [[Duboko (Ljubovija)|Duboko]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Leović]] (obuhvata i naselje [[Sarići]] koje je do 1979. godine bilo samostalno), [[Lonjin]], [[Ljubovija]]'''[[Ljubovija]]''', [[Mališići]], [[Orovička Planina]] (od 2007. godine Orlovička Planina), [[Podnemić]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Postenje (Ljubovija)|Postenje]], [[Rujevac (Ljubovija)|Rujevac]], [[Savković]], [[Selenac]], [[Sokolac (Ljubovija)|Sokolac]], [[Tornik (Ljubovija)|Tornik]], [[Trutinac]], [[Uzovnica]], [[Caparić]], [[Crnča (Ljubovija)|Crnča]] i [[Čitluk (Ljubovija)|Čitluk]]. * '''[[Opština Mali Zvornik]]''' : [[Amajić]], [[Brasina]], [[Budišić]], [[Velika Reka (Mali Zvornik)|Velika Reka]], [[Voljevci]], [[Donja Borina]], [[Donja Trešnjica]], [[Donje Naselje]], '''[[Mali Zvornik]]''', [[Radalj]], [[Sakar]], [[Culine]] i [[Čitluk (Mali Zvornik)|Čitluk]]. === Kolubarski okrug === {{v. također|Kolubarski okrug}} * '''[[Grad Valjevo]]''' : [[Babina Luka]], [[Balinović]], [[Bačevci (Valjevo)|Bačevci]], [[Belić (Valjevo)|Belić]], [[Beloševac]], [[Beomužević]], [[Blizonje]], [[Bobova]], [[Bogatić (Valjevo)|Bogatić]], [[Brangović]], [[Brankovina]], [[Brđani]], [[Brezovice (Valjevo)|Brezovice]] (od 2007. godine Brezovica), [[Bujačić]], '''[[Valjevo]]''' (obuhvata i ukinuta naselja [[Belo Polje (Valjevo)|Belo Polje]], [[Donja Grabovica]], [[Gradac (Valjevo)|Gradac]], [[Kličevac (Valjevo)|Kličevac]] i [[Popare]] koja su ukinuta 1971. godine, kao i urbane delove naselja Bujačić i Gorić od 1991. godine), [[Veselinovac]], [[Veselinovići]], [[Vlaščić]], [[Vragočanica]], [[Vujinovača]], [[Gola Glava]], [[Gorić]], [[Gornja Bukovica (Valjevo)|Gornja Bukovica]], [[Gornja Grabovica]], [[Gornje Leskovice]], [[Degurić]], [[Divci (Valjevo)|Divci]], [[Divčibare]] (naselje nastalo 1970. godine od delova naselja Bačevci i Krčmar), [[Donja Bukovica (Valjevo)|Donja Bukovica]], [[Donje Leskovice]], [[Dračić]], [[Dupljaj]], [[Žabari (Valjevo)|Žabari]], [[Zabrdica]], [[Zarube]], [[Zlatari (Brus)|Zlatarić]], [[Jazovik]], [[Jasenica (Valjevo)|Jasenica]], [[Jovanovići]], [[Jovanja]], [[Joševa (Valjevo)|Joševa]], [[Kamenica (Valjevo)|Kamenica]], [[Klanica]], [[Klinci (Valjevo)|Klinci]], [[Kolubara]], [[Kosančića venac]], [[Kotešica]], [[Kovačice]], [[Kozličić]], [[Kunice]], [[Lelić]], [[Loznica (Valjevo)|Loznica]], [[Lukavac (Valjevo)|Lukavac]], [[Majinović]], [[Mijači]], [[Miličinica]], [[Mlađevo]], [[Mrčić]], [[Naselje Oslobodioci Valjeva]], [[Naselje Sretena Dudića]], [[Novo Naselje]], [[Oglađenovac]], [[Osladić]], [[Paklje]], [[Paune]], [[Petnica (Valjevo)|Petnica]], [[Petrovići]], [[Poćuta]], [[Popučke]], [[Prijezdić]], [[Pričević]], [[Rabas]], [[Ravnje (Valjevo)|Ravnje]], [[Rađevo Selo]], [[Rebelj]], [[Rovni]], [[Sandalj]], [[Sedlari (Valjevo)|Sedlari]], [[Sitarice]], [[Sovač]], [[Stanina Reka]], [[Stapar (Valjevo)|Stapar]], [[Stari grad]], [[Stave]], [[Stražara]], [[Strmna Gora]], [[Stubo (Valjevo)|Stubo]], [[Suvodanje]], [[Sušica (Valjevo)|Sušica]] (do 1977. godine Sušice), [[Taor (Valjevo)|Taor]] (nastalo spajanjem naselja Gornji Taor i Donji Taor 1959. godine), [[Tešnjar]], [[Tubravić]] i [[Tupanci]]. * '''[[Opština Lajkovac]]''' : [[Bajevac]], [[Bogovađa]] (do 1992. godine Prnjavor), [[Vračević]] (naselje nastalo spajanjem naselja Gornji Vračević i Donji Vračević 1947. godine), [[Donji Lajkovac]], [[Jabučje (Lajkovac)|Jabučje]], '''[[Lajkovac (varoš)]]''' (do 1979. godine Lajkovac (varošica), [[Lajkovac (selo)]], [[Mali Borak]], [[Markova Crkva]], [[Mirkovići]], [[Nepričava]], [[Pepeljevac (Lajkovac)|Pepeljevac]], [[Petronijevići]], [[Pridvorica (Lajkovac)|Pridvorica]], [[Ratkovac (Lajkovac)|Ratkovac]], [[Rubribreza]], [[Skobalj (Lajkovac)|Skobalj]], [[Slovac]], [[Stepanje]], [[Strmovo (Lajkovac)|Strmovo]] i [[Ćelije (Lajkovac)|Ćelije]]. * '''[[Opština Ljig]]''' : [[Alempijevići]], [[Ba (Ljig)|Ba]], [[Babajić]] (do 1950. godine Babajić Selo), [[Belanovica]], [[Bošnjanović]], [[Brančić]], [[Veliševac]], [[Gukoš]] (do 1991. godine Gukoši), [[Dići]], [[Donji Banjani]], [[Živkovci]], [[Ivanovci]], [[Jajčić]], [[Kadina Luka]], [[Kalanjevci]], [[Kozelj]], [[Lalinci]], [[Latković]], [[Liplje (Ljig)|Liplje]], '''[[Ljig]]''' (od 1950. godine obuhvata naselje Babajić Varošica), [[Milavac]] (do 1979. godine deo Cvetanovca), [[Mirkovići]], [[Moravci]], [[Paležnica (Ljig)|Paležnica]], [[Poljanice (Ljig)|Poljanice]], [[Slavkovica]], [[Srejino brdo]], [[Cvetanovac]], [[Štavica]] i [[Šutci]]. * '''[[Opština Mionica]]''' : [[Berkovac]], [[Brežđe]], [[Bukovac (Mionica)|Bukovac]], [[Velika Marišta]] (do 1991. godine Veliko Marište), [[Virovac]], [[Vrtiglav]], [[Golubac (Mionica)|Golubac]], [[Gornji Lajkovac]], [[Gornji Mušić]], [[Gunjica]], [[Donji Mušić]], [[Dučić (Mionica)|Dučić]], [[Đurđevac (Mionica)|Đurđevac]], [[Klašnić]], [[Ključ (Mionica)|Ključ]], [[Komanice]], [[Krčmar]], [[Maljević]], '''[[Mionica|Mionica (varošica)]]''', [[Mionica (selo)]], [[Mratišić]], [[Nanomir]], [[Osečenica]], [[Paštrić]], [[Planinica (Mionica)|Planinica]], [[Popadić]], [[Radobić]] (do 1979. godine Radović), [[Rajković]], [[Rakari]], [[Robaje]], [[Sanković]], [[Struganik]], [[Tabanović (Mionica)|Tabanović]], [[Todorin Do]], [[Tolić]] i [[Šušeoka]]. * '''[[Opština Osečina]]''' : [[Bastav]], [[Belotić (Osečina)|Belotić]], [[Bratačić]], [[Gornje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo), [[Gunjaci (Osečina)|Gunjaci]], [[Dragijevica]], [[Dragodol]], [[Komirić]], [[Konjic (Osečina)|Konjic]], [[Konjuša (Osečina)|Konjuša]], [[Lopatanj]], [[Mirkovići]], [[Osečina (varošica)]]'''[[Osečina (varošica)]]''', [[Osečina (selo)]], [[Ostružanj]], [[Pecka (Osečina)|Pecka]], [[Plužac]], [[Sirdija]], [[Skadar (Osečina)|Skadar]], [[Tuđin (Osečina)|Tuđin]] i [[Carina (Osečina)|Carina]]. * '''[[Opština Ub]]''' : [[Banjani]], [[Bogdanovica]], [[Brgule]], [[Brezovica (Ub)|Brezovica]], [[Vrelo (Ub)|Vrelo]], [[Vrhovine (ub)|Vrhovine]], [[Vukona]], [[Gvozdenović (Ub)|Gvozdenović]], [[Gornje Radljevo]], [[Gunjevac]], [[Dokmir]], [[Zvizdar]], [[Joševa (Ub)|Joševa]], [[Kalenić]], [[Kalinovac]], [[Kožuar]] (od 2007. godine Kožur), [[Kršna Glava]], [[Liso Polje]], [[Lončanik]], [[Milorci]], [[Murgaš]], [[Novaci (Ub)|Novaci]], [[Paljuvi]], [[Pambukovica]], [[Radljevo]], [[Raduša (Ub)|Raduša]], [[Ruklada]], [[Slatina (Ub)|Slatina]], [[Sovljak (Ub)|Sovljak]], [[Stublenica]], [[Takovo (Ub)|Takovo]], [[Tvrdojevac]], [[Trlić]], [[Trnjaci (Ub)|Trnjaci]], [[Tulari]], '''[[Ub]]''', [[Crvena Jabuka (Ub)|Crvena Jabuka]], [[Čučuge]] i [[Šarbane]]. === Podunavski okrug === {{v. također|Podunavski okrug}} * '''[[Grad Smederevo]]''' : [[Badljevica]], [[Binovac]], [[Vodanj]], [[Vranovo]], [[Vrbovac (Smederevo)|Vrbovac]], [[Vučak (Smederevo)|Vučak]], [[Godomin]], [[Goranski Gaj]], [[Dobri Do (Smederevo)|Dobri Do]], [[Drugovac]], [[Jugovo]], [[Kovačićevo]] (Ćirilovac), [[Kolari]], [[Kulič]] (novo naselje od 2011. godine, izdvojeno iz Šalinca), [[Landol]], [[Leštar]], [[Lipe (Smederevo)|Lipe]], [[Lugavčina]], [[Lunjevac]], [[Mala Krsna]], [[Mali Krivak]], [[Malo Orašje]], [[Mihajlovac (Smederevo)|Mihajlovac]], [[Osipaonica]], [[Papazovac]], [[Petrijevo]], [[Plavinac]], [[Ravni Gaj]], [[Radinac]], [[Ralja (Smederevo)|Ralja]], [[Saraorci]], [[Seone]], [[Skobalj (Smederevo)|Skobalj]], '''[[Smederevo]]''', [[Suvodol]], [[Ubilci]], [[Udovice]], [[Carina]] i [[Šalinac]]. * '''[[Opština Velika Plana]]''' : '''[[Velika Plana]]''', [[Veliko Orašje]], [[Donja Livadica]], [[Krnjevo]], [[Kupusina (Velika Plana)|Kupusina]], [[Lozovik (Velika Plana)|Lozovik]], [[Markovac (Velika Plana)|Markovac]], [[Miloševac (Velika Plana)|Miloševac]], [[Novo Selo (Velika Plana)|Novo Selo]] (do 1946. godine Novi Adžibegovac), [[Radovanje]], [[Rakinac]], [[Staro Selo (Velika Plana)|Staro Selo]] i [[Trnovče (Velika Plana)|Trnovče]]. * '''[[Opština Smederevska Palanka]]''' : [[Azanja]] (obuhvata naselja [[Gucetina (Azanja)|Gucetina]], [[Stublina (Azanja)|Stublina]]), [[Baničina]], [[Bačinac]], [[Bašin]], [[Vlaški Do (Smederevska Palanka)|Vlaški Do]], [[Vodice (Smederevska Palanka)|Vodice]], [[Glibovac]], [[Golobok]], [[Grčac]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kamenac (Grčac)|Kamenac]] od 1979. godine), [[Kusadak]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kosovac (Smederevska Palanka)|Kosovac]] od 1979. godine), [[Mala Plana (Smederevska Palanka)|Mala Plana]], [[Mikulja]], [[Mramorac]], [[Počevica]], [[Pridvorice]], [[Ratari (Smederevska Palanka)|Ratari]], [[Selevac]], '''[[Smederevska Palanka]]''', [[Stojačak]] i [[Cerovac (Smederevska Palanka)|Cerovac]]. === Braničevski okrug === {{v. također|Braničevski okrug}} * '''[[Grad Požarevac]]''' : [[Bare (Požarevac)|Bare]], [[Batovac]], [[Beranje]], [[Bradarac (Požarevac)|Bradarac]], [[Bratinac]], [[Brežane]], [[Bubušinac]], [[Gornja Mala]], [[Dragovac (Požarevac)|Dragovac]], [[Drmno]], [[Dubravica]], [[Živica (Požarevac)|Živica]], [[Kanal]], [[Kasidol]], [[Klenovnik]], [[Kličevac]], [[Kostolac]] (do 1955. godine naziv Kostolac-Rudnik; naselje nastalo od naselja Kostolac-Grad i Kostolac-Selo), [[Lučica]], [[Maljurevac]], [[Nabrđe]], [[Ostrovo (Požarevac)|Ostrovo]], [[Petka (Požarevac)|Petka]], '''[[Požarevac]]''' (obuhvata i ukinuta naselja Zabela i Ljigatov Do), [[Poljana (Požarevac)|Poljana]], [[Popovac (Požarevac)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Lučice) [[Prugovo (Požarevac)|Prugovo]], [[Rečica (Požarevac)|Rečica]], [[Selo Kostolac]] (1955-1979. godine u sastavu Kostolca), [[Stari Kostolac]], [[Trnjane (Požarevac)|Trnjane]] i [[Ćirikovac]]. * '''[[Opština Veliko Gradište]]''' : [[Beli Bagrem]], [[Biskuplje]], '''[[Veliko Gradište]]''', [[Garevo]], [[Desine]], [[Doljašnica]], [[Đurakovo]], [[Zatonje]], [[Kamijevo]], [[Kisiljevo]] (od 2007. godine Kiseljevo), [[Kumane (Veliko Gradište)|Kumane]], [[Kurjače]], [[Kusiće]], [[Ljubinje (Veliko Gradište)|Ljubinje]], [[Majilovac]], [[Makce]], [[Ostrovo (Veliko Gradište)|Ostrovo]], [[Pečanica]], [[Požeženo]], [[Popovac (Veliko Gradište)|Popovac]], [[Ram (Veliko Gradište)|Ram]], [[Sirakovo (Veliko Gradište)|Sirakovo]], [[Srednjevo]], [[Topolovnik]], [[Tribrode]], [[Carevac]] i [[Češljeva Bara]]. * '''[[Opština Golubac]]''' : [[Barič (Golubac)|Barič]], [[Bikinje]], [[Braničevo (Golubac)|Braničevo]], [[Brnjica (Golubac)|Brnjica]], [[Vinci]], [[Vojilovo]], [[Golubac]]'''[[Golubac]]''', [[Dvorište (Golubac)|Dvorište]], [[Dobra (Golubac)|Dobra]], [[Donja Kruševica]], [[Dušmanić]], [[Žitkovica]], [[Klenje (Golubac)|Klenje]], [[Krivača (Golubac)|Krivača]], [[Kudreš]], [[Maleševo (Golubac)|Maleševo]], [[Miljević]], [[Mrčkovac]], [[Ponikve (Golubac)|Ponikve]], [[Radoševac (Golubac)|Radoševac]], [[Sladinac]], [[Snegotin]], [[Usije]] i [[Šuvajić]]. * ''' [[Opština Žabari]]''' : [[Aleksandrovac (Žabari)|Aleksandrovac]], [[Brzohode]], [[Viteževo]], [[Vlaški Do (Žabari)|Vlaški Do]], [[Žabari]]'''[[Žabari]]''', [[Kočetin]], [[Mirijevo]], [[Oreovica (Žabari)|Oreovica]], [[Polatna]], [[Porodin (Srbija)|Porodin]], [[Svinjarevo]], [[Sibnica (Žabari)|Sibnica]], [[Simićevo]] (do 1947. godine Rakinac Moravski), [[Tićevac]] i [[Četereže]]. * '''[[Opština Žagubica]]''' : [[Bliznak]], [[Breznica (Žagubica)|Breznica]], [[Vukovac]], [[Žagubica]]'''[[Žagubica]]''', [[Izvarica]] (od 2007. godine Novarica), [[Jošanica (Žagubica)|Jošanica]], [[Krepoljin]], [[Krupaja]], [[Laznica]], [[Lipe (Žagubica)|Lipe]] (1955-1979. godine u sastavu Laznice), [[Mali Kamen]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Suvog Dola), [[Medveđica]], [[Milanovac]], [[Milatovac (Žagubica)|Milatovac]], [[Osanica]], [[Ribare (Žagubica)|Ribare]], [[Selište (Žagubica)|Selište]], [[Sige]] i [[Suvi Do (Žagubica)|Suvi Do]]. * '''[[Opština Kučevo]]''' : [[Blagojev Kamen]], [[Brodica]], [[Bukovska]], [[Velika Bresnica]], [[Voluja]], [[Vuković]], [[Gložane (Kučevo)|Gložane]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Duboka (Kučevo)|Duboka]], [[Zelenik]], [[Kaona (Kučevo)|Kaona]], [[Kučajna (Kučevo)|Kučajna]], '''[[Kučevo]]''', [[Lješnica (Kučevo)|Lješnica]], [[Mala Bresnica]], [[Mišljenovac (Kučevo)|Mišljenovac]], [[Mustapić]], [[Neresnica]], [[Popovac (Kučevo)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Rabrovo]], [[Ravnište (Kučevo)|Ravnište]], [[Radenka]], [[Rakova Bara]], [[Sena (Kučevo)|Sena]], [[Srpce]], [[Stupinje]], [[Turija (Kučevo)|Turija]], [[Ceremošnja]], [[Cerovica (Kučevo)|Cerovica]] i [[Ševica]]. * '''[[Opština Malo Crniće]]''' : [[Aljudovo]], [[Batuša (Malo Crniće)|Batuša]], [[Boževac]], [[Veliko Selo (Malo Crniće)|Veliko Selo]], [[Veliko Crniće]], [[Vrbnica (Malo Crniće)|Vrbnica]], [[Zabrega (Malo Crniće)|Zabrega]], [[Kalište]], [[Kobilje (Malo Crniće)|Kobilje]], [[Kravlji Do]], [[Kula (Malo Crniće)|Kula]], [[Malo Gradište]], [[Malo Crniće]]'''[[Malo Crniće]]''', [[Salakovac]], [[Smoljinac]], [[Toponica (Malo Crniće)|Toponica]], [[Crljenac]], [[Šapine]] i [[Šljivovac (Malo Crniće)|Šljivovac]]. * '''[[Opština Petrovac na Mlavi]]''' : [[Bistrica (Petrovac)|Bistrica]], [[Bošnjak (Petrovac)|Bošnjak]], [[Burovac]], [[Busur]], [[Vezičevo]], [[Veliki Popovac]], [[Veliko Laole]], [[Vitovnica]], [[Vošanovac]], [[Dobrnje]], [[Drobež]], [[Dubočka]], [[Ždrelo]], [[Zabrđe (Petrovac)|Zabrđe]], [[Kamenovo]], [[Kladurovo]], [[Knežica]], [[Krvije]], [[Leskovac]], [[Lopušnik]], [[Malo Laole]], [[Manastirica]], [[Melnica (Petrovac)|Melnica]], [[Oreškovica]], [[Orljevo]], [[Pankovo]], '''[[Petrovac na Mlavi]]''' (do 2007. godine Petrovac), [[Ranovac]], [[Rašanac]], [[Stamnica]], [[Starčevo (Petrovac)|Starčevo]], [[Tabanovac]], [[Trnovče]], [[Ćovdin]] i [[Šetonje]]. === Šumadijski === * '''[[Grad Kragujevac]]''': ** '''[[Opština Aerodrom|Gradska opština Aerodrom]]''' : [[Desimirovac]], [[Donje Grbice]], [[Gornje Grbice]], [[Gornje Jarušice]], [[Jovanovac (Aerodrom)|Jovanovac]], [[Lužnice]], [[Sušica]], [[Uglješnica]] i [[Vinogradi]]. , '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuto naselje [[Petrovac (Aerodrom)|Petrovac]], kao i urbane delove naselja Opornica i Poskurice), [[Bozman]], [[Bresnica]], [[Denino Brdo]], [[Majnić]], [[Mala Vaga]], [[Mali Šenj]], [[Mironić]], [[Novi Milanovac]], [[Opornica]], [[Pajazitovo]], [[Poskurice]], [[Resnik (Aerodrom)|Resnik]], [[Gornje Jarušice]], [[Uglješnica]], [[Vinogradi]], [[Cvetojevac (Aerodrom)|Cvetojevac]], [[Cerovac (Aerodrom)|Cerovac]], [[Čumić]], [[Šumarice]] i [[Šljivovac (Aerodrom)|Šljivovac]]. ** '''[[Opština Pivara|Gradska opština Pivara]]''' : [[Baljkovac]], [[Bojanići]], [[Botunje]], [[Bresnica]], [[Bukorovac]], [[Filip Kljajić]], [[Lepenica]], [[Velika Sugubina]], [[Velike Pčelice]] (do 1965. godine Velika Pčelica), [[Gornja Sabanta]], [[Gornje Komarice]], [[Donja Sabanta]], [[Donje Komarice]], [[Dulene]], [[Jabučje (Pivara)|Jabučje]], [[Korman (Pivara)|Korman]], [[Medna]], '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuta naselja [[Beloševac (Pivara)|Beloševac]], [[Ždraljica (Kragujevac)|Ždraljica]], [[Ilićevo]] (do 1954. godine Mečkovac), [[Teferič]] i urbane delove Maršića i Trmbasa), [[Maršić]] i [[Trmbas]]. ** '''[[Opština Stanovo|Gradska opština Stanovo]]''' : [[Adžine Livade]], [[Bakonjići]], [[Blagojevići]], [[Varjačići]], [[Vinjište]], [[Goločelo (Stanovo)|Goločelo]], [[Grkovića mala]], [[Grošnica]], [[Divostin]], [[Donje Goločelo]], [[Donje Polje]], [[Drača]], [[Dragobraća]], [[Drenovac (Stanovo)|Drenovac]], [[Đuriselo]], [[Erdeč]], [[Livade]], [[Ristovići]], [[Zvezda]], [[Ćava]]. '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine ukinuta naselja [[Stanovo]], [[Staro Selo]], [[Male Pčelice]], [[Korićani (Stanovo)|Korićani]], i urbane delove naselja Erdeč i Grošnica), [[Kutlovo (Stanovo)|Kutlovo]], [[Novo Naselje]], [[Prekopeča]], [[Rogojevac]], [[Trešnjevak]], [[Novo Naselje]] i [[Veliko Polje]]. ** '''[[Opština Stari grad (Kragujevac)|Gradska opština Stari Grad]] (Stara Varoš)''' : [[Bagremar]], [[Bubanj]], [[Centar]], [[Erdoglija]], [[1.maj]], [[21.oktobar]], [[Erdoglija]], [[Mala vaga]], [[Stara Radnička Kolonija]], [[Palilula]], [[Vašarište]] i [[Sušica]] '''[[Kragujevac]] - deo'''. ** '''[[Opština Stragari|Gradska opština Stragari]]''' : [[Blaznava]], [[Brdo (Stragari)|Brdo]], [[Čumić]], [[Gaj (Stragari)|Gaj]], [[Glišov grob]], [[Guriševci]], [[Donja Šatornja]], [[Gornja Šatornja]], [[Donja Trešnjevica]], [[Jarmenovci]], [[Manojlovci]], [[Plaskovac]], [[Veliki Šenj]], [[Vlakča]], [[Dobrača]], [[Zlošnica]], [[Ilina voda]], [[Kamenica (Stragari)|Kamenica]], [[Koletina]], [[Kotraža (Stragari)|Kotraža]], [[Kutlovo]], [[Ljubičevac (Stragari)|Ljubičevac]], [[Ljubić]], [[Mala Vrbica (Stragari)|Mala Vrbica]], [[Masloševo]], [[Ramaća]], [[Raskršće]], [[Rogojevac]], [[Stragari]], [[Ugljarevac]] i [[Vidojevac]]. * '''[[Opština Aranđelovac]]''' : '''[[Aranđelovac]]''', [[Apostolovac]], [[Bajka]], [[Baljkovica]], [[Banja (Aranđelovac)|Banja]] (obuhvata naselje [[Zabrežje (Aranđelovac)|Zabrežje]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Blaznava]], [[Bosuta]], [[Brezovac]], [[Bukovik (Aranđelovac)|Bukovik]], [[Venčane]] (obuhvata naselje [[Kamenica (Aranđelovac)|Kamenica]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Vrbica (Aranđelovac)|Vrbica]], [[Vukosavci (Aranđelovac)|Vukosavci]], [[Garaši]], [[Gornja Trešnjevica]], [[Glavčići]], [[Darosava]] (1947-2002. godine Partizani), [[Divljakovac]], [[Dugi Rt]], [[Đikino brdo]], [[Zmajevac]], [[Ive]], [[Jazbine]], [[Jelovik (Aranđelovac)|Jelovik]], [[Kamenica]], [[Konik]], [[Kopljare]], [[Kosovo]], [[Kremeštak]], [[Kusanja]], [[Lisine]], [[Maglovac]], [[Misača]], [[Mramor]], [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]], [[Ornice]], [[Parlog]], [[Progoreoci]], [[Ranilović]], [[Reka]], [[Rujevac]], [[Savina Kosa]], [[Smojkovac]], [[Stojnik (Aranđelovac)|Stojnik]], [[Tulež]], [[Turija]], [[Cerovac]], [[Čardak]], [[Šindrovica]] i [[Šolopta]]. * '''[[Opština Batočina]]''' : [[Badnjevac (Batočina)|Badnjevac]], [[Batočina]] (nastala spajanjem naselja [[Batočina Selo]], [[Batočina Varošica]] i [[Turčin (Batočina)|Turčin]] 1979. godine), [[Brzan]], [[Gradac (Batočina)|Gradac]], [[Dobrovodica]], [[Đunis]], [[Žirovnica]], [[Kijevo (Batočina)|Kijevo]], [[Milatovac (Batočina)|Milatovac]] (obuhvata naselje [[Osoje (Batočina)|Osoje]] koje je bilo samostalno do 1955. godine), [[Nikšić (Batočina)|Nikšić]], [[Prnjavor (Batočina)|Prnjavor]], [[Solilo-Stara kafana]], [[Crni Kao (Batočina)|Crni Kao]], [[Šiljegovička mala]] i [[Štipci]]. * '''[[Opština Knić]]''' : [[Bajčetina]], [[Balosave (Knić)|Balosave]], [[Bare (Knić)|Bare]], [[Bečevica]], [[Borač (Knić)|Borač]], [[Brestovac (Knić)|Brestovac]], [[Brnjica (Knić)|Brnjica]], [[Bumbarevo Brdo]], [[Vrbeta]], [[Vučkovica (Knić)|Vučkovica]], [[Grabovac (Knić)|Grabovac]], [[Grivac]], [[Gruža]], [[Guberevac (Knić)|Guberevac]], [[Guncati (Knić)|Guncati]], [[Dragušica]], [[Dubrava (Knić)|Dubrava]], [[Žunje (Knić)|Žunje]], [[Zabojnica]], [[Kikojevac]], [[Kneževac (Knić)|Kneževac]], [[Knić]], [[Konjuša (Knić)|Konjuša]], [[Kusovac]], [[Leskovac (Knić)|Leskovac]], [[Lipnica (Knić)|Lipnica]], [[Ljubić (Knić)|Ljubić]], [[Ljuljaci]], [[Oplanić]], [[Pajsijević]], [[Pretoke]], [[Ravni Gaj]], [[Radmilović]], [[Rašković]], [[Sumorovac]], [[Toponica (Knić)|Toponica]] i [[Čestin (Knić)|Čestin]]. * '''[[Opština Lapovo]]''' : '''[[Lapovo (varošica)]]''' i [[Lapovo (selo)]]. * '''[[Opština Rača]]''' : [[Adrovac]], [[Borci (Rača)|Borci]] (do 1949. godine Guberevac), [[Bošnjane (Rača)|Bošnjane]], [[Veliko Krčmare]], [[Viševac]], [[Vojinovac]], [[Vučić]], [[Donja Rača]], [[Donje Jarušice]], [[Đurđevo (Rača)|Đurđevo]], [[Mali Miraševac]] (do 2007. godine deo Miraševca), [[Malo Krčmare]], [[Miraševac]], [[Popović (Rača)|Popović]], '''[[Rača]]''' (do 1959. godine Rača Kragujevačka), [[Saranovo]], [[Sepci]], [[Sipić]] i [[Trska]]. * '''[[Opština Topola]]''' : [[Belosavci]], [[Blaznava]], [[Božurnja]], [[Vinča (Topola)|Vinča]], [[Vlakča]], [[Vojkovci]], [[Gornja Trnava (Topola)|Gornja Trnava]], [[Gornja Šatornja]], [[Gorovič]], [[Guriševci]], [[Donja Trešnjevica]], [[Donja Trnava (Topola)|Donja Trnava]], [[Donja Šatornja]], [[Žabare (Topola)|Žabare]], [[Zagorica]], [[Zreočići]], [[Jarmenovci]], [[Jelenac]], [[Junkovac (Topola)|Junkovac]], [[Kloka]], [[Krćevac]], [[Lipovac (Topola)|Lipovac]], [[Ljubeselo]], [[Manojlovci]], [[Maskar]], [[Natalinci]], [[Oplenac]], [[Ovsište]], [[Pavlovac (Topola)|Pavlovac]], [[Plaskovac]], [[Rajkovac (Topola)|Rajkovac]], [[Svetlić]], [[Topola Kragujevačka]], '''[[Topola (grad)]]''', [[Topola (selo)]], [[Čivutsko groblje]] i [[Šume (Topola)|Šume]]. === Pomoravski okrug === {{v. također|Pomoravski okrug}} * '''[[Grad Jagodina]]''' : [[Bagrdan]] (1952-1979. godine jedinstveno naselje bilo podeljeno na naselja [[Bagrdan Selo]] i [[Bagrdan Varošica]]), [[Bagrdanski tesnac]], [[Belica (Jagodina)|Belica]], [[Bokovac]], [[Bresje (Jagodina)|Bresje]], [[Bukovče (Jagodina)|Bukovče]], [[Bunar (Jagodina)|Bunar]], [[Vašarište]], [[Vinorača]], [[Voljavče]], [[Vranovac]], [[Vrba (Jagodina)|Vrba]], [[Glavinci]], [[Glogovac (Jagodina)|Glogovac]], [[Gornje Štiplje]], [[Gornji Račnik]], [[Deonica]], [[Dobra Voda (Jagodina)|Dobra Voda]], [[Donje Štiplje]], [[Donji Račnik]], [[Dragocvet]], [[Dragoševac]], [[Dražmirovac]], [[Duboka (Jagodina)|Duboka]], [[Đurđevo brdo]], [[Ivkovački Prnjavor]], '''[[Jagodina]]''' (1946-1992. godine Svetozarevo), [[Jošanički Prnjavor]], [[Kalenovac]], [[Kovačevac (Jagodina)|Kovačevac]], [[Kolare]], [[Kolonija]], [[Končarevo]] (do 1949. godine Praćina), [[Kočino Selo]], [[Levač]], [[Lipar 2]], [[Lovci (Jagodina)|Lovci]], [[Lozovik (Jagodina)|Lozovik]], [[Lukar]], [[Majur (Jagodina)|Majur]] (do 1979. godine Gornji Majur), [[Mali Popović]], [[Medojevac]], [[Međureč]], [[Miloševo (Jagodina)|Miloševo]], [[Mišević]], [[Novo Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Rajkinac]], [[Rakitovo]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Jagodina)|Ribare]], [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]], [[Sarina međa]] (Sarina Međa), [[Siokovac]], [[Slatina (Jagodina)|Slatina]], [[Staro Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Staro Selo (Jagodina)|Staro Selo]], [[Strelište]], [[Strižilo]], [[Tabane]], [[Topola (Jagodina)|Topola]], [[Trnava (Jagodina)|Trnava]], [[Crvene livade]], [[Crnče (Jagodina)|Crnče]], [[Šantarovac]], [[Štipljanski put]], [[Šuljkovac]], [[Žagubice]] i [[Železnički most]]. * '''[[Opština Despotovac]]''' : [[Balajnac (Despotovac)|Balajnac]], [[Bare (Despotovac)|Bare]] (do 1959. godine Bare Rudnik), [[Beljajka]], [[Bogava]], [[Brestovo (Despotovac)|Brestovo]], [[Bukovac (Despotovac)|Bukovac]], [[Veliki Popović]], [[Vitance]], [[Vojnik (Despotovac)|Vojnik]] (do 1993. godine Despotovac Selo), [[Grabovica (Despotovac)|Grabovica]], [[Dvorište (Despotovac)|Dvorište]], '''[[Despotovac]]''' (do 1996. godine Despotovac Varošica), [[Židilje]], [[Zlatovo]], [[Jasenovo (Despotovac)|Jasenovo]], [[Jezero (Despotovac)|Jezero]], [[Jelovac (Despotovac)|Jelovac]], [[Lipovica (Despotovac)|Lipovica]], [[Lomnica (Despotovac)|Lomnica]], [[Makvište]], [[Medveđa (Despotovac)|Medveđa]], [[Miliva]], [[Panjevac (Despotovac)|Panjevac]], [[Plažane]], [[Popovnjak]], [[Ravna Reka (Despotovac)|Ravna Reka]], '''[[Resavica (mesto)|Resavica]]''', [[Resavica (selo)]], [[Senjski Rudnik]], [[Sladaja]], [[Stenjevac]], [[Strmosten]] i [[Trućevac]]. * '''[[Opština Paraćin]]''' : [[Bošnjane (Paraćin)|Bošnjane]], [[Buljane]], [[Busilovac]], [[Glavica (Paraćin)|Glavica]], [[Golubovac (Paraćin)|Golubovac]], [[Gornja Mutnica]], [[Gornje Vidovo]], [[Davidovac (Paraćin)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Donja Mutnica]], [[Donje Vidovo]], [[Drenovac (Paraćin)|Drenovac]], [[Zabrega (Paraćin)|Zabrega]], [[Zmič]], [[Izvor (Paraćin)|Izvor]], <!-- Karađorđevo brdo --> [[Klačevica]], [[Krežbinac]], [[Lebina]], [[Lešje]], [[Mirilovac]], '''[[Paraćin]]''', [[Plana (Paraćin)|Plana]], [[Popovac (Paraćin)|Popovac]], [[Potočac]], [[Ratare]], [[Raševica]], [[Svojnovo]], [[Sikirica]], [[Sinji Vir]], [[Sisevac]], [[Striža]], [[Stubica (Paraćin)|Stubica]], [[Tekija (Paraćin)|Tekija]], <!-- Tekijsko brdo --> [[Trešnjevica (Paraćin)|Trešnjevica]], [[Čepure]], [[Šavac]] i [[Šaludovac]]. * '''[[Opština Rekovac]]''' : [[Bare (Rekovac)|Bare]], [[Belušić]], [[Beočić]], [[Bogalinac]], [[Brajinovac]], [[Velika Kruševica (Rekovac)|Velika Kruševica]], [[Vukmanovac]], [[Dobroselica (Rekovac)|Dobroselica]], [[Dragovo]], [[Županjevac]], [[Kavadar]], [[Kalenićki Prnjavor]], [[Kaludra (Rekovac)|Kaludra]], [[Komorane (Rekovac)|Komorane]], [[Lepojević]], [[Lomnica (Rekovac)|Lomnica]], [[Loćika (Rekovac)|Loćika]], [[Maleševo (Rekovac)|Maleševo]] (do 1971. godine Mališevo), [[Motrić]], [[Nadrlje]], [[Oparić]], [[Prevešt]], [[Rabenovac]], [[Ratković]], [[Rekovac]], [[Sekurič]], [[Sibnica (Rekovac)|Sibnica]], [[Siljevica (Rekovac)|Siljevica]], [[Tečić]], [[Ursule (Rekovac)|Ursule]], [[Cikot]] i [[Šljivica]]. * '''[[Opština Svilajnac]]''' : [[Baćica]], [[Bobovo (Svilajnac)|Bobovo]], [[Bresje (Svilajnac)|Bresje]], [[Vojska]], [[Vračar]], [[Vrlane]], [[Gložane (Svilajnac)|Gložane]], [[Grabovac (Svilajnac)|Grabovac]], [[Dublje (Svilajnac)|Dublje]], [[Dubnica (Svilajnac)|Dubnica]], [[Đurinac (Svilajnac)|Đurinac]], [[Kupinovac]], [[Kušiljevo]], [[Lukovica (Svilajnac)|Lukovica]], [[Mačevac]], [[Proštinac]], [[Radošin]], [[Roanda]], [[Roćevac]], [[Sedlare]], [[Subotica (Svilajnac)|Subotica]], '''[[Svilajnac]]''', [[Troponje]] i [[Crkvenac]]. * '''[[Opština Ćuprija]]''' : [[Batinac]], [[Bigrenica]], [[Virine]], [[Vlaška (Ćuprija)|Vlaška]], [[Dvorica]], [[Ivankovac]], [[Isakovo]], [[Jovac (Ćuprija)|Jovac]], [[Kovanica]], [[Krušar]], [[Mijatovac]], [[Ostrikovac]], [[Paljane]], [[Senje]], [[Supska]] i '''[[Ćuprija]]'''. === Borski okrug === {{v. također|Borski okrug}} * '''[[Opština Bor]]''' : '''[[Banjsko Polje]], [[Bor (grad)|Bor]]''', [[Brestovac (Bor)|Brestovac]], [[Bučje (Bor)|Bučje]], [[Gornjane]], [[Donja Bela Reka (Bor)|Donja Bela Reka]], [[Zlot]], [[Krivelj]], [[Luka (Bor)|Luka]], [[Metovnica]], [[Oštrelj]], [[Slatina (Bor)|Slatina]], [[Suva reka]], [[Sunce]], [[Tanda]], [[Topla]] i [[Šarbanovac (Bor)|Šarbanovac]]. * '''[[Opština Kladovo]]''' : '''[[Brza Palanka]]''', [[Vajuga]], [[Velesnica]], [[Velika Vrbica]], [[Velika Kamenica]], [[Grabovica (Kladovo)|Grabovica]], [[Davidovac (Kladovo)|Davidovac]], '''[[Kladovo]]''', [[Kladušnica]], [[Korbovo]], [[Kostol]], [[Kupuzište]], [[Ljubičevac (Kladovo)|Ljubičevac]], [[Mala Vrbica (Kladovo)|Mala Vrbica]], [[Manastirica (Kladovo)|Manastirica]], [[Milutinovac]], [[Novi Sip]] (naselje formirano 1979. godine umesto potopljenog naselja Sip), [[Palestina]], [[Petrovo Selo (Kladovo)|Petrovo Selo]], [[Podvrška]], [[Reka (Kladovo)|Reka]], [[Rečica (Kladovo)|Rečica]], [[Rtkovo]] i [[Tekija (Kladovo)|Tekija]]. * '''[[Opština Majdanpek]]''': [[Boljetin]], [[Vlaole]], [[Golubinje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Šrbac]]), [[Debeli Lug]], '''[[Donji Milanovac]]''', [[Jasikovo]], [[Klokočevac]], [[Leskovo]], '''[[Majdanpek]]''', [[Miroč (Majdanpek)|Miroč]], [[Mosna]], [[Rudna Glava]], [[Topolnica (Majdanpek)|Topolnica]] i [[Crnajka]]. * '''[[Opština Negotin]]''' : [[Aleksandrovac (Negotin)|Aleksandrovac]] (u periodu od 1947. do 1993. godine nosio naziv Zlokuće), [[Braćevac]], [[Brestovac (Negotin)|Brestovac]], [[Bukovče (Negotin)|Bukovče]] (naselje ukinuto 1949. godine i sa naseljem Kobišnica formira novo zajedničko naselje Tolbuhinovo, ponovo samostalno naselje od 1952. godine), [[Veljkovo]], [[Vidrovac]], [[Vratna (Negotin)|Vratna]], [[Dupljane (Negotin)|Dupljane]], [[Dušanovac (Negotin)|Dušanovac]], [[Jabukovac (Negotin)|Jabukovac]], [[Jasenica (Negotin)|Jasenica]], [[Karbulovo]], [[Kobišnica]], [[Kovilovo (Negotin)|Kovilovo]], [[Mala Kamenica]], [[Malajnica]], [[Miloševo (Negotin)|Miloševo]], [[Mihajlovac (Negotin)|Mihajlovac]], [[Mokranje]], '''[[Negotin]]''', [[Plavna (Negotin)|Plavna]], [[Popovica]], [[Prahovo]], [[Radujevac (Negotin)|Radujevac]], [[Rajac (Negotin)|Rajac]], [[Rečka]], [[Rogljevo]], [[Samarinovac (Negotin)|Samarinovac]], [[Sikole]], [[Slatina (Negotin)|Slatina]], [[Smedovac]], [[Srbovo]], [[Tamnič]], [[Trnjane (Negotin)|Trnjane]], [[Urovica]], [[Crnomasnica]] (do 1947. godine Tomislavovo), [[Čubra]], [[Šarkamen]] i [[Štubik]]. === Zaječarski okrug === {{v. također|Zaječarski okrug}} * '''[[Grad Zaječar]]''' : [[Borovac (Zaječar)|Borovac]], [[Brusnik (Zaječar)|Brusnik]], [[Velika Jasikova]], [[Veliki Izvor]], [[Veliki Jasenovac]], [[Višnjar]], [[Vražogrnac]], [[Vratarnica]], [[Vrbica (Zaječar)|Vrbica]], [[Gamzigrad]], [[Glogovica (Zaječar)|Glogovica]], [[Gornja Bela Reka (Zaječar)|Gornja Bela Reka]], [[Gradskovo]], [[Grlište]], [[Grljan]], [[Dubočane]], [[Zagrađe (Zaječar)|Zagrađe]], '''[[Zaječar]]''', [[Zvezdan]], [[Jelašnica (Zaječar)|Jelašnica]], [[Klenovac]], [[Koprivnica (Zaječar)|Koprivnica]], [[Kotlujevac]], [[Kraljevica]], [[Lasovo]], [[Lenovac]], [[Leskovac (Zaječar)|Leskovac]], [[Lubnica]], [[Mala Jasikova]], [[Mali Izvor]], [[Mali Jasenovac]], [[Marinovac]], [[Metriš]], [[Nikoličevo]], [[Planinica (Zaječar)|Planinica]], [[Podliv]], [[Popova plaža]], [[Prlita]], [[Rgotina]], [[Salaš]], [[Selačka (Zaječar)|Selačka]], [[Tabakovac]] (od 2007. novi naziv je Tabanovac), [[Trnavac]], [[Halovo]], [[Čokonjar]], [[Šipikovo]] i [[Šljivar]]. * '''[[Opština Boljevac]]''' : [[Bačevica]], '''[[Bogovina]]''', '''[[Boljevac]]''' (do 1955. godine naziv naselja je Boljevac varošica), [[Boljevac Selo]] (1955-1979. godine u sastavu Boljevca), [[Valakonje]], [[Vrbovac (Boljevac)|Vrbovac]], [[Dobro Polje (Boljevac)|Dobro Polje]], [[Dobrujevac]], [[Ilino]], [[Jablanica (Boljevac)|Jablanica]], [[Krivi Vir]], [[Lukovo (Boljevac)|Lukovo]], [[Mali Izvor (Boljevac)|Mali Izvor]], [[Mirovo]], [[Osnić]], [[Podgorac (Boljevac)|Podgorac]], [[Rtanj (Boljevac)|Rtanj]] (do 1959. godine Rudnik Rtanj), [[Rujište (Boljevac)|Rujište]], [[Savinac (Boljevac)|Savinac]] i [[Sumrakovac]]. * '''[[Opština Knjaževac]]''' : [[Aldina Reka]], [[Aldinac]], [[Balanovac]], [[Balinac (Knjaževac)|Balinac]], [[Balta Berilovac]], [[Banjski Orešac]], [[Beli Potok (Knjaževac)|Beli Potok]], [[Berčinovac]], [[Božinovac]], [[Bulinovac]], [[Bučje (Knjaževac)|Bučje]], [[Valevac]] (od 2007. godine Balevac), [[Vasilj (Knjaževac)|Vasilj]], [[Vidovac]], [[Vina (Knjaževac)|Vina]], [[Vitkovac (Knjaževac)|Vitkovac]], [[Vlaško Polje]], [[Vrtovac]], [[Gabrovnica]], [[Glogovac (Knjaževac)|Glogovac]], [[Gornja Kamenica]], [[Gornja Sokolovica]], [[Gornje Zuniče]], [[Gradište (Knjaževac)|Gradište]], [[Grezna]], [[Debelica]], [[Dejanovac]], [[Donja Kamenica]], [[Donja Sokolovica]], [[Donje Zuniče]], [[Drvnik]], [[Drenovac (Knjaževac)|Drenovac]], [[Drečinovac]], [[Žlne]], [[Žukovac]], [[Zorunovac]], [[Zubetinac]], [[Inovo]], [[Jakovac]], [[Jalovik Izvor]], [[Janja (Knjaževac)|Janja]], [[Jelašnica (Knjaževac)|Jelašnica]], [[Kaličina]], [[Kalna (Knjaževac)|Kalna]], [[Kandalica]], '''[[Knjaževac]]''', [[Koželj]], [[Krenta]], [[Lepena]], [[Lokva (Knjaževac)|Lokva]], [[Manjinac]], [[Miljkovac (Knjaževac)|Miljkovac]], [[Minićevo]] (do 1945. godine Andrejevac, pre toga nazivi Kraljevo Selo i Novi Han), [[Mučibaba (Knjaževac)|Mučibaba]], [[Novo Korito]], [[Orešac (Knjaževac)|Orešac]], [[Ošljane]], [[Papratna]], [[Petruša]], [[Podvis]], [[Ponor (Knjaževac)|Ponor]], [[Potrkanje]], [[Pričevac]], [[Ravna]], [[Ravno Bučje (Knjaževac)|Ravno Bučje]], [[Radičevac]], [[Rgošte]], [[Repušnica]], [[Svrljiška Topla]], [[Skrobnica]], [[Slatina (Knjaževac)|Slatina]], [[Stanjinac]], [[Staro Korito]], [[Stogazovac]], [[Tatrasnica]], [[Trgovište (Knjaževac)|Trgovište]], [[Trnovac (Knjaževac)|Trnovac]], [[Ćuštica]] (do 2002. godine Čuštica), [[Crvenje]], [[Crni Vrh (Knjaževac)|Crni Vrh]], [[Šarbanovac (Knjaževac)|Šarbanovac]], [[Šesti Gabar]], [[Štipina]], [[Štitarac]], [[Štrbac]] i [[Šuman Topla]]. * '''[[Opština Sokobanja]]''' : [[Beli Potok (Sokobanja)|Beli Potok]], [[Blendija]], [[Bogdinac]], [[Vrbovac (Sokobanja)|Vrbovac]], [[Vrmdža]], [[Dugo Polje (Sokobanja)|Dugo Polje]], [[Žučkovac]], [[Jezero (Sokobanja)|Jezero]], [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]], [[Levovik]], [[Milušinac]], [[Mužinac]], [[Nikolinac]], [[Novo Selo (Sokobanja)|Novo Selo]], [[Poružnica]], [[Radenkovac]], [[Resnik (Sokobanja)|Resnik]], [[Rujevica (Sokobanja)|Rujevica]], [[Sesalac]], '''[[Sokobanja]]''' (do 1977. godine Soko Banja), [[Trgovište (Sokobanja)|Trgovište]], [[Trubarevac]], [[Carina]], [[Cerovica (Sokobanja)|Cerovica]], [[Čitluk (Sokobanja)|Čitluk]] i [[Šarbanovac (Sokobanja)|Šarbanovac]]. === Zlatiborski okrug === {{v. također|Zlatiborski okrug}} * '''[[Grad Užice]]''' : [[Ada]], [[Bela zemlja]], [[Bioska]], [[Bjelotići]] (od 2007. godine Bjelotić), [[Buar]], [[Vidikovac]], [[Vitasi]], [[Volujac (Užice)|Volujac]], [[Vrutci]] (obuhvata ukinuto naselje Ivojevići), [[Gluvaći]], [[Golubići]], [[Gorjani]], [[Gostinica]], [[Gubin Do]], [[Dobrodo]], [[Drvengrad]], [[Drežnik]], [[Drijetanj]], [[Duboko (Užice)|Duboko]], [[Žigalski vis]], [[Zaboj]], [[Zabučje]] (Brigadirsko naselje), [[Zaharići]], [[Zbojštica]], [[Zlakusa]], [[Jatare]], [[Jelova Gora]], [[Kadinjača]], [[Kamenica (Užice)|Kamenica]], [[Karan]], [[Kasalovina]], [[Kačer]], [[Keserovina]], [[Kovačnica]], [[Koštica]], [[Kotroman]] (od 2007. godine Kostoman), [[Krvavci]], [[Kremna (Užice)|Kremna]], [[Kršanje]], Krčagovo (novo naselje od 2007. godine; izdvojeno iz Užica) [[Lelići]], [[Lunovo Selo]], [[Ljubanje]], [[Ljubanjska Raskrsnica]], [[Mokra Gora]], [[Mramor]], [[Nikojevići]], [[Pandurica]], [[Panići]], [[Panjak]], [[Pear]], [[Petronijevići]], [[Ponikovica]], [[Potočanje]], [[Potpeće (Užice)|Potpeće]], [[Prevedene Vode]], [[Prljuša]], [[Ravni (Užice)|Ravni]], [[Raduša (Užice)|Raduša]], [[Rasadnik]], [[Ribaševina]], '''[[Sevojno]]''' (obuhvata ukinuto naselje Gaj Šerelj), [[Selakovići]], [[Senjak]], [[Skržuti]], [[Slanuša]], [[Spasovnjača]], [[Stapari]], [[Strmac (Užice)|Strmac]], [[Sušičko vrelo 1]], [[Sušičko vrelo 2]], [[Sušičko vrelo 3]], [[Šargan]], [[Tarabići]], [[Tatinac]], [[Trnava (Užice)|Trnava]], [[Tuk]], [[Turica]], [[Carina]], [[Cerovića brdo]], [[Čakovina]] i '''[[Užice]]''' (1946-1991. godine Titovo Užice); obuhvata i ukinuta naselja Pora i Gornja Pora). * '''[[Opština Arilje]]''' : '''[[Arilje]]''', [[Bjeluša]], [[Bogojevići]], [[Brekovo]], [[Vigošte]], [[Virovo]], [[Visoka (Arilje)|Visoka]] (obuhvata od 1979. godine ukinuto naselje [[Đedovac]]), [[Vrane]], [[Grdovići (Arilje)|Grdovići]], [[Grivska]], [[Divljaka]], [[Dobrače]], [[Dragojevac (Arilje)|Dragojevac]], [[Kruščica (Arilje)|Kruščica]], [[Latvica]], [[Mirosaljci (Arilje)|Mirosaljci]], [[Pogled]], [[Radobuđa]], [[Radoševo]] (do 1954. godine Čičkova), [[Severovo]], [[Stupčevići]], [[Tanovići]], [[Trešnjevica (Arilje)|Trešnjevica]] i [[Cerova (Arilje)|Cerova]]. * '''[[Opština Bajina Bašta]]''' : '''[[Bajina Bašta]]''', [[Bambaci]], [[Bačevci (Bajina Bašta)|Bačevci]] (od 2007. godine Bačevica), [[Barati]], [[Bare]], [[Beserovina]], [[Burmazi]], [[Bušine]], [[Vasići]], [[Veselinovići]], [[Višesava]], [[Vujetići]], [[Gaj]], [[Gaočići]] (ukinuto naselje usled potapanja izgradnjom HE Bajina Bašta 1989. godine), [[Gvozdac]], [[Glavačići]], [[Gornja Crvica]], [[Dobrotin (Bajina Bašta)|Dobrotin]], [[Donja Crvica]], [[Draksin]], [[Dub (Bajina Bašta)|Dub]], [[Đurići]], [[Živanovići]], [[Zaglavak]], [[Zaovine]] (od 2007. godine Zasovine), [[Zarožje]], [[Zaugline]], [[Zlodol]], [[Ivanovići]], [[Ilijaševići]], [[Jagodići]], [[Jagoštica]], [[Jakalj]], [[Jasikovice]], [[Jevtići]], [[Jelisavčići]], [[Jelovik (Bajina Bašta)|Jelovik]], [[Konjska Reka]], [[Koprivna]], [[Kosići]], [[Kostojevići]], [[Kotarci]], [[Lazarevići]], [[Lozice]], [[Lug (Bajina Bašta)|Lug]], [[Lještansko]], [[Mala Reka (Bajina Bašta)|Mala Reka]], [[Malinići]], [[Mandići]], [[Markovići]], [[Maćevine]], [[Milekići]], [[Mitrovac na Tari]], [[Obajgora]], [[Ovčinja]], [[Okletac]], [[Pepelj]], [[Perućac]], [[Pilica]], [[Podgrad]], [[Popovići]], [[Pridoli]], [[Prokići]], [[Ravan]], [[Rastište]], [[Rača (Bajina Bašta)|Rača]], [[Rogačica]], [[Rosulje]], [[Rujevac]], [[Sijerač]], [[Solotuša]], [[Strmovo (Bajina Bašta)|Strmovo]], [[Filipovo Brdo]], [[Cerje (Bajina Bašta)|Cerje]], [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]] i [[Čokići]]. * '''[[Opština Kosjerić]]''' : [[Bašići]], [[Bjeloperica]], [[Blagojevići]], [[Božići]], [[Borovac]], [[Brajkovići (Kosjerić)|Brajkovići]], [[Bukva]], [[Varda (selo)|Varda]], [[Veselinovići]], [[Vrakorci]], [[Vukajlovići]], [[Galovići]], [[Godečevo]], [[Godljevo]], [[Gornja Pološnica]], [[Gostoljublje]], [[Gradina]], [[Gradnik]], [[Despotovići]], [[Donja Pološnica]] (do 1955. godine Pološnica), [[Donja Ražana]], [[Drenovci (Kosjerić)|Drenovci]], [[Dubnica (Kosjerić)|Dubnica]], [[Dunjići]], [[Đurovići]], [[Zabava]], [[Zarići]], [[Ilići]], '''[[Kosjerić|Kosjerić (varoš)]]''' (do 1977. godine Kosjerić (varošica)), [[Kosjerić (selo)]], [[Makovište]], [[Marići]], [[Markovići]], [[Minići]], [[Mionica (Kosjerić)|Mionica]], [[Mrčići (Kosjerić)|Mrčići]], [[Mušići (Kosjerić)|Mušići]], [[Paramun]], [[Petrovići]], [[Podosoje]], [[Potočari]], [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]], [[Ražana]], [[Rebići]], [[Renova]], [[Rosići]], [[Ruda Bukva]], [[Samari]], [[Savići]], [[Seča Reka]], [[Skakavci (Kosjerić)|Skakavci]], [[Spasojevići]], [[Stankići]], [[Stojići]], [[Subjel]], [[Tomići]], [[Tubići]], [[Cikote (Kosjerić)|Cikote]], [[Crnokosa]], [[Šarovići]], [[Ševrljuge]] i [[Šepci]]. * '''[[Opština Nova Varoš]]''' : [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]], [[Amzići]], [[Bistrica (Nova Varoš)|Bistrica]], [[Božetići]], [[Brdo]], [[Bukovik (Nova Varoš)|Bukovik]], [[Burađa]], [[Vilovi]], [[Vraneša]], [[Vrelo]], [[Gornja Bela Reka (Nova Varoš)|Gornja Bela Reka]], [[Gornje Trudovo]] (do 1959. godine Jasenovačko Trudovo), [[Debelja]], [[Donja Bela Reka (Nova Varoš)|Donja Bela Reka]], [[Draglica]], [[Draževići]], [[Drmanovići]], [[Jasenovo (Nova Varoš)|Jasenovo]], [[Klak]], [[Kokin Brod]], [[Komarani]], [[Kućani]], [[Ljepojevići]], [[Mahla]], [[Miševići]], [[Negbina]], '''[[Nova Varoš]]''', [[Ojkovica]], [[Radijevići]], [[Radoinja]], [[Rutoši]], [[Seništa]], [[Tisovica (Nova Varoš)|Tisovica]], [[Trudovo]] (od 2007. godine Trulovo), [[Čelice]], [[Šaponja]] i [[Štitkovo]] (formirano novo naselje 2007. godine Tikva od dela naselja). * '''[[Opština Požega]]''' : [[Bakionica]], [[Vasovići]], [[Velika Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Visibaba]], [[Vranjani]], [[Glumač]], [[Godovik]], [[Gornja Dobrinja]], [[Gorobilje]], [[Gugalj]], [[Donja Dobrinja]], [[Dražinovići]], [[Duškovci]], [[Zaselje (Požega)|Zaselje]], [[Zdravčići]], [[Jelen Do]], [[Kalenići]], [[Lopaš (Požega)|Lopaš]], [[Loret]], [[Ljutice (Požega)|Ljutice]], [[Mađer]], [[Mala Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Milakovići]], [[Milićevo Selo]], [[Mršelji]], [[Otanj]], [[Papratište]], [[Pilatovići]], '''[[Požega]]''', [[Prijanovići]], [[Prilipac]], [[Radovci (Srbija)|Radovci]], [[Rasna]], [[Rečice]], [[Roge]], [[Rupeljevo]], [[Savinac]], [[Svračkovo]], [[Srednja Dobrinja]], [[Tabanovići]], [[Tvrdići]], [[Tometino Polje]], [[Tučkovo]], [[Uzići]] i [[Čestobrodica]]. * '''[[Opština Priboj]]''' : [[Banja (Priboj)|Banja]], [[Batkovići (Priboj)|Batkovići]], [[Brezna (Priboj)|Brezna]], [[Bučje (Priboj)|Bučje]], [[Dobrilovići]], [[Živinice (Priboj)|Živinice]], [[Zabrđe (Priboj)|Zabrđe]], [[Zabrnjica]], [[Zagradina]], [[Zaostro]], [[Zelenac]], [[Jelača]], [[Kalafati]], [[Kaluđerovići]], [[Kasidoli (Priboj)|Kasidoli]], [[Krajčinovići]], [[Kratovo (Priboj)|Kratovo]], [[Krnjača]], [[Kukurovići]], [[Luka]], [[Mažići]], [[Miliješ]], [[Plašće]], [[Požegrmac]] (od 2007. godine Požegrnac), '''[[Priboj]]''', [[Pribojska Goleša]], [[Pribojske Čelice]], [[Rača (Priboj)|Rača]], [[Ritošići]], [[Sastavci]], [[Sjeverin]], [[Sočice]], [[Strmac (Priboj)|Strmac]], [[Hercegovačka Goleša]], [[Crnugovići]], [[Crnuzi]] i [[Čitluk (Priboj)|Čitluk]]. * '''[[Opština Prijepolje]]''' : [[Aleksandrovac]], [[Aljinovići]], [[Babine]], [[Balići]], [[Bare (Prijepolje)|Bare]], [[Biskupići]], [[Bjelahova]] (do 1992. godine Bjelohova), [[Brajkovac (Prijepolje)|Brajkovac]], [[Brvine]], [[Brodarevo]], [[Bukovik (Prijepolje)|Bukovik]], [[Vinicka (Prijepolje)|Vinicka]], [[Vrbovo (Prijepolje)|Vrbovo]], [[Gvozd]], [[Gojakovići (Prijepolje)|Gojakovići]], [[Goločevina]], [[Gornje Babine]], [[Gornje Goračiće]], [[Gornji Stranjani]], [[Gostun]], [[Gračanica (Prijepolje)|Gračanica]], [[Grobnice]], [[Divci (Prijepolje)|Divci]], [[Donje Babine (Prijepolje)|Donje Babine]], [[Donji Stranjani]], [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]], [[Dušmanići]], [[Đurašići]], [[Žitin]], [[Zabrdnji Toci]], [[Zavinograđe]], [[Zalug]], [[Zastup]], [[Zvijezd]], [[Ivanje (Prijepolje)|Ivanje]], [[Ivezići]], [[Izbičanj]], [[Jabuka (Prijepolje)|Jabuka]], [[Junčevići]], [[Kamena Gora]], [[Karaula (Prijepolje)|Karaula]], [[Karoševina]], [[Kaćevo]], [[Kašice]], [[Kovačevac (Prijepolje)|Kovačevac]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Kolovrat]], [[Koprivna (Prijepolje)|Koprivna]], [[Kosatica]] (do 1959. godine podeljena na Gornju Kosaticu i Donju Kosaticu), [[Koševine]], [[Kruševo (Prijepolje)|Kruševo]], [[Kučin]], [[Lučice]], [[Ljiljci]], [[Mataruge (Prijepolje)|Mataruge]], [[Međani]], [[Mijani]], [[Mijoska]], [[Milakovići (Prijepolje)|Milakovići]], [[Mileševo (Prijepolje)|Mileševo]], [[Milošev Do]], [[Miocka]], [[Miljevići (Prijepolje)|Miljevići]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Mrčkovina]], [[Muškovina]], [[Nepek]], [[Oraovac (Prijepolje)|Oraovac]] (do 1991. godine Orahovac), [[Orašac (Prijepolje)|Orašac]], [[Osoje (Prijepolje)|Osoje]], [[Oštra Stijena]], [[Potkrš]], [[Potok (Prijepolje)|Potok]], [[Pravoševo]], [[Pranjci]], [[Prisoje]] '''[[Prijepolje]]''' (od 1972. godine obuhvata ukinuto naselje [[Kolovrat (Prijepolje)|Kolovrat]]), [[Raišnjevo]], [[Rasno (Prijepolje)|Rasno]], [[Ratajska]], [[Rijeka]], [[Sedobro]], [[Seljane]], [[Seljašnica]], [[Skokuće]], [[Slatina (Prijepolje)|Slatina]], [[Sopotnica (Prijepolje)|Sopotnica]], [[Suvodo]], [[Svičevići]], [[Taševo]], [[Hisardžik]], [[Hrta]], [[Crkveni Toci]], [[Čadinje]], [[Čauševići]], [[Ćetanica]] i [[Džurovo]]. * '''[[Opština Sjenica]]''' : [[Aliveroviće]] (do 1979. godine deo Rasna), [[Bagačiće]] (od 2007. godine Begačiće), [[Bare (Sjenica)|Bare]], [[Bačija]], [[Bioc]] (do 1979. godine deo Buđeva), [[Blato (Sjenica)|Blato]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Boguti (Sjenica)|Boguti]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Božov Potok]], [[Boljare (Sjenica)|Boljare]], [[Borišiće]] (do 1979. godine deo Bara), [[Boroviće (Sjenica)|Boroviće]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Breza (Sjenica)|Breza]] (do 1979. godine deo Raždaginje), [[Brnjica (Sjenica)|Brnjica]], [[Buđevo]], [[Vapa (Sjenica)|Vapa]], [[Veskoviće]] (1957-1979. godine deo Stupa), [[Visočka]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Višnjeva (Sjenica)|Višnjeva]], [[Višnjice]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Vrapci (Sjenica)|Vrapci]] (do 1979. godine deo Brnjice), [[Vrbnica (Sjenica)|Vrbnica]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Vrsjenice]] (do 1977. godine Vrsjenica), [[Goluban]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Gornje Lopiže]], [[Goševo (Sjenica)|Goševo]], [[Grabovica (Sjenica)|Grabovica]] (do 1979. godine deo Trijebina), [[Gradac (Sjenica)|Gradac]] (do 1979. godine deo Dragojlovića), [[Grgaje]] (do 1979. godine deo Bara), [[Doliće]], [[Donje Goračiće]], [[Donje Lopiže]], [[Dragojloviće]], [[Draževiće]], [[Družiniće]], [[Dubinje]], [[Dubnica (Sjenica)|Dubnica]], [[Duga Poljana (Sjenica)|Duga Poljana]], [[Dujke]], [[Dunišiće]], [[Žabren]], [[Žitniće]], [[Zabrđe (Sjenica)|Zabrđe]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Zaječiće]], [[Zahumsko]], [[Zečeva Polja]], [[Janturine]] (Janturina) (Jantorine), [[Jevik]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Jezero (Sjenica)|Jezero]] (do 1979. godine deo Višnjeva), [[Kalipolje]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Kamešnica (Sjenica)|Kamešnica]], [[Kanjevina]] (do 1979. godine deo Krstca), [[Karajukića Bunari]] (do 1979. godine deo Ugla), [[Kijevci]] (do 1977. godine Kijevce), [[Kladnica]], [[Kneževac (Sjenica)|Kneževac]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Koznik]] (do 1979. godine deo Šara), [[Kokošiće]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Krajinoviće]], [[Krivaja (Sjenica)|Krivaja]] (do 1979. godine deo Donjih Goračića), [[Krnja Jela (Sjenica)|Krnja Jela]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Krstac (Sjenica)|Krstac]], [[Krće]], [[Lijeva Reka]] (do 1979. godine deo Šara), [[Ljutaje]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Mašoviće]], [[Medare]] (do 1979. godine deo Sjenice), [[Međugor]] (do 1979. godine deo Raškovića), [[Milići (Sjenica)|Milići]] (do 1979. godine deo Šara), [[Papiće]] (do 1979. godine deo Ursula), [[Petrovo Polje]] (do 1979. godine deo Žabrena), [[Plana (Sjenica)|Plana]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Poda (Sjenica)|Poda]] (do 1979. godine deo Boljara), [[Ponorac (Sjenica)|Ponorac]], [[Pralja (Sjenica)|Pralja]], [[Raždaginja]], [[Rasno (Sjenica)|Rasno]], [[Raspoganče]] (do 1979. godine deo Stupa), [[Rastenoviće]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Raškoviće]], '''[[Sjenica]]''', [[Skradnik]] (do 1979. godine deo Gornjeg Lopiža), [[Strajiniće]] (do 1979. godine deo Uvca), [[Stup (Sjenica)|Stup]], [[Sugubine]], [[Sušica (Sjenica)|Sušica]] (1957-1979. godine deo Brnjice), [[Trešnjevica (Sjenica)|Trešnjevica]] (do 1979. godine deo Višnjeve), [[Trijebine]], [[Tuzinje]], [[Tutiće]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Uvac (Sjenica)|Uvac]], [[Ugao]], [[Ursule (Sjenica)|Ursule]], [[Ušak]] (do 1979. godine deo Donjeg Lopiža), [[Fijulj]] (do 1979. godine Fijulje), [[Caričina]], [[Cetanoviće]], [[Crvsko]] (do 1979. godine deo Goševa), [[Crčevo]] (do 1979. godine deo Šara), [[Čedovo]], [[Čipalje]] (do 1979. godine deo Bagačića, od 2007. godine Čipalj), [[Čitluk (Sjenica)|Čitluk]] (do 1979. godine deo Cetanovića), [[Šare]], [[Štavalj]] i [[Šušure]]. * '''[[Opština Čajetina]]''' : [[Alin Potok]], [[Aćimovići]], [[Babići]], [[Bacetići]], [[Bela Zemlja]], [[Bisići]], [[Bjeliš]], [[Božovići]], [[Borova Glava]], [[Branešci (Čajetina)|Branešci]] (1979-1991. godine Branešca), [[Braneško polje]], [[Bućići]], [[Velanci]], [[Vesovići]], [[Visovina]], [[Visoka]], [[Vodice]], [[Vojinovići]], [[Vrelo]], [[Gajevi]], [[Golija]], [[Golovo]] (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), [[Gornja Čajetina]], [[Gornje Rudine]], [[Gornji Branešci]], [[Gostilje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Vladaje]]), [[Vodice]], [[Dabići]], [[Dautovac]], [[Dedinci]], [[Dedići]], [[Dobroselica (Čajetina)|Dobroselica]], [[Draglica]], [[Drenova (Čajetina)|Drenova]], [[Đurkovac]], [[Željine]], [[Žunići]], '''[[Zlatibor (Čajetina)|Zlatibor]]''' (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), [[Zečevići]], [[Zova]], [[Zorzići]], [[Zrnjevići]], [[Glišovići]], [[Ivanovići]], [[Jablanica (Čajetina)|Jablanica]] (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja [[Gornja Jablanica]] i [[Donja Jablanica]]), [[Jankovići]], [[Jevrejsko brdo]], [[Jezero]], [[Kamalj]], [[Kraljeve Vode]], [[Kraljevi Konaci]], [[Kriva Reka (Čajetina)|Kriva Reka]] (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje [[Mešnik]]), [[Kućani]], [[Lazarevići]], [[Lazovići]], [[Mješnik]], [[Krnda]], [[Lokva]], [[Ljubiš]], [[Marići]], [[Mačkat]], [[Milovići]], [[Mitrići]], [[Mušvete]], [[Naselje 25.Maj]], [[Obudojevica]] (Obudovica), [[Omanica]], [[Očka Gora]], [[Perišići]], [[Petrovići]], [[Petronijevići]], [[Pećinari]], [[Popovina]], [[Potoci]], [[Prijane]], [[Prisoje]], [[Radovo]], [[Rakovica (Čajetina)|Rakovica]], [[Rasadnik]], [[Rasnica]], [[Ribnica]], [[Rožanstvo]], [[Rudine (Čajetina)|Rudine]], [[Rujno]], [[Savino Selo]], [[Savičići]], [[Sainovina]], [[Semegnjevo]], [[Sirogojno]] (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), [[Sloboda]], [[Smiljanića Zakosi]] (Smiljanski zakosi), [[Stopići]], [[Stublo]], [[Terzići]], [[Tornik]], [[Tripkova]], [[Trnava (Čajetina)|Trnava]], [[Utrobe]], [[Cerovići]], '''[[Čajetina]]''', [[Čičkova]], [[Čolovića brdo]], [[Čunkovi]], [[Ćaldov put]], [[Šainovac]], [[Šipovik]], [[Šljivovica (Čajetina)|Šljivovica]], [[Šukilovići]] i [[Šuljagići]]. === Moravički okrug === {{v. također|Moravički okrug}} * '''[[Grad Čačak]]''' : [[Atenica]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Baluga (Ljubićska)]] (do 1979. godine Baluga), [[Baluga (Trnavska)]] (do 1965. godine Baluga; 1965-1979. godine Baluga Zablaće), [[Banjica (Čačak)|Banjica]], [[Beljina (Čačak)|Beljina]] (1990-1996. godine pripojena Čačku), [[Bečanj]], [[Brezovica (Čačak)|Brezovica]], [[Bresnica (Čačak)|Bresnica]], [[Vapa (Čačak)|Vapa]], [[Vidova]], [[Vinara]], [[Viljuša]], [[Vranići]], [[Vrnčani (Čačak)|Vrnčani]], [[Vujetinci]], [[Goričani (Čačak)|Goričani]], [[Gornja Gorevnica]], [[Gornja Trepča (Čačak)|Gornja Trepča]], [[Donja Gorevnica]], [[Donja Trepča (Čačak)|Donja Trepča]], [[Žaočani]] (do 1979. godine Zaočani), [[Živanića put]], [[Zablaće (Čačak)|Zablaće]], [[Jančići]], [[Ježevica]], [[Jezdina]], [[Katrga]], [[Kačulice]], [[Konjevići (Čačak)|Konjevići]] (naselje pripojeno 1990. godine naselju Čačak, 1996. godine seoski deo naselja izdvojen iz Čačka u samostalno naselje), [[Košutnjak]], [[Kukići]], [[Kulinovci]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Lipnica (Čačak)|Lipnica]], [[Loznica (Čačak)|Loznica]], [[Ljubić (Čačak)|Ljubić]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Mala kolonija]], [[Međuvršje]], [[Milićevci]], [[Miokovci]], [[Mojsinje (Čačak)|Mojsinje]], [[Mrčajevci]], [[Mršinci]], [[Ovčar Banja]], [[Ostra]], [[Pakovraće]], [[Parmenac]], [[Petnica (Čačak)|Petnica]], [[Preljina]], [[Preljinska Baluga]], [[Premeća]], [[Pridvorica (Čačak)|Pridvorica]], [[Prijevor (Čačak)|Prijevor]], [[Prislonica]], [[Rajac (Čačak)|Rajac]], [[Rakova]], [[Riđage]], [[Rošci]], [[Slatina (Čačak)|Slatina]], [[Sokolići]], [[Stančići]], [[Topalovo brdo]], [[Trbušani]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Trnava (Čačak)|Trnava]] i '''[[Čačak]]'''. * '''[[Opština Gornji Milanovac]]''' : [[Belo Polje (Gornji Milanovac)|Belo Polje]], [[Beršići]] (od 2007. godine Berišići), [[Blata]], [[Bogdanica]], [[Boljkovci]], [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], [[Brđani (Gornji Milanovac)|Brđani]], [[Brezna (Gornji Milanovac)|Brezna]], [[Brezovica (Gornji Milanovac)|Brezovica]], [[Brusnica (Gornji Milanovac)|Brusnica]], [[Varnice]], [[Velereč]], [[Vraćevšnica]], [[Vrnčani (Gornji Milanovac)|Vrnčani]], [[Vujan]], [[Gojna Gora]], [[Gornja Vrbava]], [[Gornja Crnuća]], [[Gornji Banjani]], [[Gornji Branetići]], '''[[Gornji Milanovac]] ''', [[Grabovica (Gornji Milanovac)|Grabovica]], [[Gradovi]], [[Davidovica]], [[Donja Vrbava]], [[Donja Crnuća]], [[Donji Branetići]], [[Dragolj]], [[Drenova (Gornji Milanovac)|Drenova]], [[Družetići]], [[Zagrađe (Gornji Milanovac)|Zagrađe]], [[Zvezda]], [[Zlatarica]], [[Jablanica (Gornji Milanovac)|Jablanica]], [[Kalimanići (Gornji Milanovac)|Kalimanići]], [[Kamenica (Gornji Milanovac)|Kamenica]], [[Klatičevo]], [[Koštunići]], [[Kriva Reka (Gornji Milanovac)|Kriva Reka]], [[Leušići]], [[Lipovac (Gornji Milanovac)|Lipovac]], [[Lozanj]], [[Ločevci]], [[Lunjevica]], [[Ljevaja]], [[Ljutovnica]], [[Majdan (Gornji Milanovac)|Majdan]], [[Mali raj]], [[Mirkovići]], [[Miroč]], [[Mutanj]], [[Nakučani (Gornji Milanovac)|Nakučani]], [[Nevade]], [[Ozrem]], [[Polom (Gornji Milanovac)|Polom]], [[Pranjani]], [[Prnjavor (Gornji Milanovac)|Prnjavor]], [[Rajski Konaci]], [[Reljinci]], [[Roslova]], [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]], [[Ručići]], [[Savinac]], [[Svračkovci]], [[Semedraž]], [[Sinoševići]], [[Srezojevci]], [[Takovo]], [[Teočin]], [[Trudelj]], [[Ugrinovci (Gornji Milanovac)|Ugrinovci]], [[Cerova (Gornji Milanovac)|Cerova]], [[Šarani (Gornji Milanovac)|Šarani]] i [[Šilopaj]]. * '''[[Opština Ivanjica]]''' : [[Bedina Varoš]], [[Bele Vode]], [[Bogdanovići]], [[Božetići]], [[Bratljevo]], [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Brusnik (Ivanjica)|Brusnik]], [[Budoželja]], [[Bukovica (Ivanjica)|Bukovica]] (do 1992. godine deo Šuma), [[Burevići]], [[Vasiljevići (Ivanjica)|Vasiljevići]], [[Venac]], [[Vionica]], [[Vrmbaje]], [[Vulovići]], [[Vučak (Ivanjica)|Vučak]], [[Gleđica]], [[Gornji Milićevići]], [[Gradac (Ivanjica)|Gradac]], <!-- [[Dajića brdo]], --> [[Dajići]], [[Devići]], [[Deretin]], [[Dobri Do (Ivanjica)|Dobri Do]], [[Dubrava (Ivanjica)|Dubrava]], [[Đokovići]], [[Erčege]], [[Zarići]], [[Županja]], '''[[Ivanjica]]''', [[Javorska Ravna Gora]] (do 1959. godine Ravna Gora), [[Jasenište]], [[Jasik]], [[Jevac]], [[Jolovići]], [[Kaluševići]], [[Katići]], [[Klekova]], [[Klepane]], [[Kovilje]], [[Komadine]], [[Koritnik (Ivanjica)|Koritnik]], [[Kosovica]], [[Kumanica]], [[Kušići]], [[Lisa (Ivanjica)|Lisa]], [[Luke (Ivanjica)|Luke]], [[Malovići]], [[Mana]], [[Maskova]], [[Medovine]], [[Međurečje (Ivanjica)|Međurečje]], [[Milandža]], [[Milićevići]], [[Močioci (Ivanjica)|Močioci]], [[Opaljenik]], [[Osonica]], [[Ocokoljići]], [[Palež]], [[Preseka (Ivanjica)|Preseka]], [[Prilike]], [[Ravna Gora (Ivanjica)|Ravna Gora]], [[Radaljevo]] (od 2007. godine Radljevo), [[Rovine]], [[Rokci (Ivanjica)|Rokci]], [[Sveštica]], [[Sivčina]], [[Smiljevac (Ivanjica)|Smiljevac]], [[Srednja Reka]], [[Staro Selo]], [[Cerova]], [[Crnjevo]], [[Čečina (Ivanjica)|Čečina]], [[Šarenik]], [[Šljunkara]], [[Šolajići]] i [[Šume (Ivanjica)|Šume]]. * '''[[Opština Lučani]]''' : [[Beli Kamen (Lučani)|Beli Kamen]], [[Veles]], [[Viča (Lučani)|Viča]], [[Vlasteljice]], [[Vučkovica (Lučani)|Vučkovica]], [[Goračići]], [[Gornja Kravarica]], [[Gornji Dubac]], [[Grab (Lučani)|Grab]], [[Guberevci]], '''[[Guča (varošica)]]''', [[Guča (selo)]], [[Dljin]], [[Donja Kravarica]], [[Donji Dubac]], [[Dučalovići]], [[Đerać]], [[Živica (Lučani)|Živica]], [[Zeoke (Lučani)|Zeoke]], [[Ivanovo Brdo]], [[Kaona (Lučani)|Kaona]], [[Kotraža (Lučani)|Kotraža]], [[Krivača (Lučani)|Krivača]], [[Krstac (Lučani)|Krtac]], [[Livade]], [[Lis]], [[Lisice]], '''[[Lučani (varošica)]]''' (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani, kojem je 1955. godine pripojeno naselje Kolonija Lučani), [[Lučani (selo)]] (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani), [[Markovica]], [[Milatovići]], [[Negrišori]], [[Pantelići]], [[Planina]], [[Pod-Ovčar]], [[Puhovo (Lučani)|Puhovo]], [[Pšanik]], [[Rogača (Lučani)|Rogača]], [[Rtari]], [[Rti]], [[Sadljike]], [[Terzići]], [[Tijanje]] i [[Turica (Lučani)|Turica]]. === Raški okrug === {{v. također|Raški okrug}} * '''[[Grad Kraljevo]]''' : [[Adrani]], [[Bapsko Polje]], [[Bare (Kraljevo)|Bare]], [[Barutana]], [[Beranovac]], [[Bzovik]], [[Bogutovac]], [[Bojanići]], [[Borovo (Kraljevo)|Borovo]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Brezna (Kraljevo)|Brezna]], [[Brezova (Kraljevo)|Brezova]], [[Bresnik (Kraljevo)|Bresnik]], [[Bukovica (Kraljevo)|Bukovica]], [[Bunar]], [[Vitanovac (Kraljevo)|Vitanovac]], [[Vitkovac (Kraljevo)|Vitkovac]], [[Vrba (Kraljevo)|Vrba]], [[Vrdila]], [[Vrh (Kraljevo)|Vrh]], [[Gledić]], [[Godačica]], [[Gokčanica]], [[Grdica]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Dedevci]], [[Dolac (Kraljevo)|Dolac]], [[Dragosinjci]], [[Dražiniće]], [[Drakčići]], [[Drlupa (Kraljevo)|Drlupa]], [[Đakovo (Kraljevo)|Đakovo]], [[Žiča (Kraljevo)|Žiča]] (formirana 1990. godine od ukinutih naselja [[Gotovac]] i [[Kruševica (Kraljevo)|Kruševica]]; pre toga naselje Žiča pripojenu naselju Gotovac 1959. godine), [[Zaklopača (Kraljevo)|Zaklopača]], [[Zakuta]], [[Zamčanje]], [[Zasad]], [[Zimovnik]], [[Janići]], [[Jarčujak]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Kamenica (Kraljevo)|Kamenica]], [[Kamenjani]], [[Kovanluk (Kraljevo)|Kovanluk]], [[Kovači (Kraljevo)|Kovači]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Konarevo]], '''[[Kraljevo]]''' (do 1955. godine Rankovićevo), [[Lađevci (Kraljevo)|Lađevci]], [[Lazac]], [[Leševo]], [[Lozno]], [[Lopatnica]], [[Lučica]], [[Maglič]], [[Mataruge (Kraljevo)|Mataruge]] (od 2007. godine Mataruga), '''[[Mataruška Banja]]''', [[Međurečje (Kraljevo)|Međurečje]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Meljanica]], [[Metikoš]], [[Milavčići]], [[Milakovac]], [[Miliće]], [[Miločaj]], [[Milutinovići]], [[Mlanča]], [[Mrsać]], [[Musina Reka]], [[Obrva (Kraljevo)|Obrva]], [[Oplanići]], [[Orlja Glava]], [[Ornice]], [[Pekčanica]], [[Petropolje]], [[Pečenog]], [[Plana (Kraljevo)|Plana]], [[Polumir]], [[Ponore]], [[Popovići (Kraljevo)|Popovići]], [[Predole]], [[Progorelica]], [[Ravanica (Kraljevo)|Ravanica]], [[Ratina]], [[Reka (Kraljevo)|Reka]], '''[[Ribnica (Kraljevo)|Ribnica]]''' (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Romsko naselje 2]], [[Roćevići]], [[Rudno]], [[Rudnjak]], [[Savovo]], [[Samaila]], [[Sibnica (Kraljevo)|Sibnica]], [[Sinđelići]], [[Sirča]], [[Stanča]], [[Stubal (Kraljevo)|Stubal]], [[Tavnik]], [[Tadenje]], [[Tepeče]], [[Tolišnica]], [[Trgovište (Kraljevo)|Trgovište]], [[Ušće (Kraljevo)|Ušće]], [[Cvetke]], [[Cerje (Kraljevo)|Cerje]], [[Čibukovac]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Čukojevac]] i [[Šumarice]]. * '''[[Grad Novi Pazar]]''' : [[Aluloviće]] (od 1959. godine obuhvata i Budiće), [[Bajevica]] (obuhvata i Žirački Dolac od 1959. godine), [[Banja (Novi Pazar)|Banja]], [[Banovica]], [[Barakovci]] (Barakovac), [[Bare (Novi Pazar)|Bare]], [[Batnjik]], [[Bekova]] (od 1959. godine obuhvata Kalundru), [[Bele Vode (Novi Pazar)|Bele Vode]] (do 1959. godine obuhvata Banovicu, Čebinac), [[Blaževo]], [[Boturovina]], [[Brđani (Novi Pazar)|Brđani]] (od 1959. godine obuhvata Ujniče), [[Brestovo (Novi Pazar)|Brestovo]], [[Bukreš]], [[Varevo (Novi Pazar)|Varevo]], [[Vever]], [[Vidovo]], [[Vitkoviće]], [[Vojkoviće]], [[Vojniće]], [[Vražogrnci]], [[Vranovina]], [[Vučiniće]] (od 1959. godine obuhvata Gornje Tvrdoševo, Živaliće), [[Vučja Lokva]], [[Gazilar]], [[Golice]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Golo Brdo]], [[Gornja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Gornji Lug]], [[Gornji Selakovac]], [[Gornji Šutenovac]], [[Goševo (Novi Pazar)|Goševo]], [[Građanoviće]], [[Gračane]], [[Grubetiće]], [[Deževa]], [[Dojeviće]], [[Dojinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Đonlije, Kuline), [[Dedilovo (Novi Pazar)|Dedilovo]], [[Dolac (Novi Pazar)|Dolac]], [[Doljani]], [[Donji Lug]], [[Donji Selakovac]], [[Donji Šutenovac]], [[Dragočevo]], [[Dramiće]], [[Žunjeviće]], [[Zabrđe (Novi Pazar)|Zabrđe]], [[Zlatare]], [[Zmijinac]], [[Ivanča]], [[Izbice]] (od 1959. godine obuhvata Pljevljane), [[Jablanica (Novi Pazar)|Jablanica]], [[Jaklja]], [[Javor (Novi Pazar)|Javor]] (od 1959. godine obuhvata Niš), [[Jalija]], [[Janča]] (od 1959. godine obuhvata Troštice), [[Jova]] (od 1959. godine obuhvata Trstenik), [[Jusuf potok]], [[Kašalj]], [[Kovačevo]], [[Kožlje]], [[Koprivnica (Novi Pazar)|Koprivnica]], [[Kosuriće]], [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]], [[Kuzmičevo]], [[Leča]], [[Lopužnje]], [[Lug]], [[Lukare]], [[Lukarsko Goševo]] (od 1959. godine obuhvata Gornju Jošanicu, Gornje Goševo, do 1979. godine Lukarsko Gočevo), [[Lukocrevo]], [[Miščiće]], [[Mur]] (od 1959. godine obuhvata Zaguljaču, Šutenovac), [[Muhovo]] (od 1959. godine obuhvata Grab, Koznik, Krće), [[Negotinac]], '''[[Novi Pazar]]''' (od 1957. godine obuhvata Podbijelje), [[Odojeviće]], [[Okose]], [[Osaonica (Novi Pazar)|Osaonica]] (od 1959. godine obuhvata Bujca, Prisoje, Rogatac), [[Osoje (Novi Pazar)|Osoje]], [[Oholje]], [[Pavlje]] (do 1959. godine Gornje Pavlje), [[Paralovo (Novi Pazar)|Paralovo]], [[Parice]], [[Pasji Potok]], [[Pilareta]], [[Pljevljani]], [[Pobrđe (Novi Pazar)|Pobrđe]], [[Požega (Novi Pazar)|Požega]], [[Požežina]], [[Poila]], [[Polokce]], [[Pope (Novi Pazar)|Pope]], [[Postenje (Novi Pazar)|Postenje]], [[Potok]], [[Prćenova]], [[Pusta Tušimlja]] (do 1959. godine deo Tušimlje), [[Pustovlah]], [[Radaljica]] (od 1959. godine obuhvata Tvrđevo, Svilanovo), [[Rajetiće]], [[Rajkoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinovićka Trnava]] (od 1959. godine obuhvata Baletiće; do 1959. godine naziv je Trnava), [[Rakovac (Novi Pazar)|Rakovac]], [[Ras]], [[Rasadnik]], [[Rast]], [[Sebečevo]] (od 1959. godine obuhvata Bobovik, Roginje), [[Selakovac]], [[Sitniče]] (od 1959. godine obuhvata Jasenovik (Jasikovac) i Suvu Ćupriju), [[Skukovo]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Slatina (Novi Pazar)|Slatina]] (od 1959. godine obuhvata Crnoču, od 1957. godine Prvenoviće), [[Smilov Laz]], [[Srednja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Stradovo]], [[Sudsko Selo]], [[Svojbor]], [[Tenkovo]] (od 1959. godine obuhvata Guberevo), [[Trnava (Novi Pazar)|Trnava]], [[Trnavci]], [[Troštica]], [[Tunovo]], [[Ćeramidžinica]] (Ćeradžiminica), (od 1959. godine obuhvata Vitoš), [[Ćukovac]], [[Hadžet]], [[Hotkovo]], [[Cokoviće]], [[Čašić Dolac]], [[Čerkez mahala]], [[Šavci]], [[Šaronje (Novi Pazar)|Šaronje]] (od 1959. godine obuhvata Ljuljavac), [[Šestovo]], [[Štitare (Novi Pazar)|Štitare]] i [[Šutenovac]]. * '''[[Opština Vrnjačka Banja]]''' : [[Vraneši (Vrnjačka Banja)|Vraneši]], '''[[Vrnjačka Banja]]''', [[Vrnjci]], [[Vukušica]], [[Goč (Vrnjačka Banja)|Goč]], [[Gračac (Vrnjačka Banja)|Gračac]] (Kurilovo), [[Jezero]], [[Lipova]], [[Novo Selo (Vrnjačka Banja)|Novo Selo]], [[Otroci]], [[Podunavci]], [[Rsavci]], [[Ruđinci]], [[Slatinski venac]], [[Stanišinci]] (od 2007. godine Stanišnici) i [[Štulac (Vrnjačka Banja)|Štulac]]. * '''[[Opština Raška]]''' : [[Badanj (Raška)|Badanj]], '''[[Baljevac (Raška)|Baljevac]]''', [[Bela Stena]], [[Belo Polje (Raška)|Belo Polje]], [[Beljak]], [[Beoci]], [[Biljanovac]], [[Biniće]], [[Biočin]], [[Božići]], [[Boroviće (Raška)|Boroviće]], [[Boće]], [[Brvenik]], [[Brvenik Naselje]], [[Brvenica]], [[Varevo (Raška)|Varevo]], [[Varevski Potok]], [[Vlasovo]], [[Vojmilovići]], [[Vrtine]], [[Gnjilica]], [[Gornje Ivanje]], [[Gostiradiće]], [[Gostirađe]], [[Gradac (Raška)|Gradac]], [[Donje Ivanje]], [[Draganići]], [[Drake]], [[Žerađe]], [[Žutice]], [[Zarevo]], [[Ivanje]], '''[[Jošanička Banja]]''', [[Kaznoviće]], [[Karadak]], [[Kovači (Raška)|Kovači]], [[Kopaonik (Raška)|Kopaonik]], [[Korlaće]], [[Kotiljevac]], [[Kraviće]], [[Ladojeviće]], [[Kremiće]], [[Kruševica (Raška)|Kruševica]], [[Kurići]], [[Kućane]], [[Kučevski lug]], [[Livčine]], [[Lisina (Raška)|Lisina]], [[Lukovo (Raška)|Lukovo]], [[Milatkoviće]], [[Mure]] (Murovo brdo), [[Novo Selo (Raška)|Novo Selo]], [[Nosoljin]], [[Orahovo (Raška)|Orahovo]], [[Pavlica]], [[Panojeviće]] (do 1979. godine Ponojeviće), [[Piskanja]], [[Plavkovo]] (Tusniće), [[Plešin]] (Ladoviće), [[Pobrđe (Raška)|Pobrđe]], [[Pokrvenik (Raška)|Pokrvenik]], [[Pocesje]], [[Radošiće]], [[Rakovac (Raška)|Rakovac]], '''[[Raška (grad)|Raška]]''', [[Rvati (Raška)|Rvati]], [[Rijeka]], [[Rudnica (Raška)|Rudnica]] (Rojčiće), [[Sase]] (Sasi), [[Sebimilje]], [[Semeteš]], [[Supnje]], [[Tiodže]] (do 1977. godine Tioce), [[Treska]], [[Trnava (Raška)|Trnava]] (Tlačina), [[Crna Glava]] i [[Šipačina]]. * '''[[Opština Tutin]]''' : [[Arapoviće]], [[Baljen]] (1959-1979. godine deo Čarovine), [[Batrage]] (1959-1979. godine deo Zapadnog Mojstira), [[Baćica]], [[Biohane]] (1959-1979. godine deo Špiljana), [[Blaca]] (1959-1979. godine deo Gluhavice), [[Bovanj]] (1959-1979. godine deo Godova), [[Boroštica]], [[Braćak]], [[Bregovi (Tutin)|Bregovi]] (do 1979. godine deo Gnile), [[Brniševo]] (do 1979. godine deo Morana), [[Bujkoviće]], [[Velje Polje (Tutin)|Velje Polje]], [[Veseniće]], [[Vrapče]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Vrba (Tutin)|Vrba]] (1959-1979. godine deo Drage), [[Glogovik]], [[Gluhavica]], [[Gnila]] (do 1979. godine Gnjila), [[Godovo]], [[Gornji Crniš]] (do 1950. godine Crniš; od 1959. godine obuhvata i Donji Crniš), [[Gradac (Tutin)|Gradac]] (1959-1979. godine deo Leskove), [[Gujiće]] (do 1979. godine deo Arapovića, od 2007. godine Guiće), [[Gurdijelje]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Guceviće]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Devreč]], [[Delimeđe]], [[Detane]], [[Dobri Dub (Tutin)|Dobri Dub]], [[Dobrinje (Tutin)|Dobrinje]] (od 1954. godine obuhvata Vrujicu; do 1977. godine Dobrinja), [[Dolovo (Tutin)|Dolovo]], [[Draga]], [[Dubovo (Tutin)|Dubovo]], [[Dulebe]], [[Đerekare]], [[Ervenice]] (1959-1979. godine deo Dolova), [[Žirče]], [[Župa (Tutin)|Župa]], [[Žuče]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Zapadni Mojstir]], [[Izrok]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Istočni Mojstir]], [[Jablanica (Tutin)|Jablanica]] (1959-1979. godine deo Jezgrovića), [[Jarebice (Tutin)|Jarebice]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Jezgroviće]], [[Jeliće]], [[Južni Kočarnik]] (do 1950. godine Donji Kočarnik), [[Kajetina]], [[Kleče]], [[Kovači (Tutin)|Kovači]] (do 1979. godine Kovače), [[Koniče]], [[Kotiljevac]], [[Krona]], [[Leskova]], [[Lipica]], [[Lukavica (Tutin)|Lukavica]], [[Mala Ravan]], [[Melaje]], [[Mitrova]], [[Morani]], [[Naboje]], [[Nadumce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Nadumci]], [[Namga]], [[Noćaje]] (1959-1979. godine deo Namge), [[Oraše]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Orlje]], [[Ostrovica (Tutin)|Ostrovica]], [[Paljevo]], [[Piskopovce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Plenibabe]] (1959-1979. godine deo Dobrog Duba), [[Podgradac]], [[Pokrvenik (Tutin)|Pokrvenik]], [[Pope (Tutin)|Pope]], [[Popiće]] (do 1979. godine deo Ribarića, od 2007. godine Popići), [[Potreb]] (1959-1979. godine deo Delimeđa), [[Pružanj]], [[Raduhovce]], [[Raduša (Tutin)|Raduša]], [[Rakovo polje]], [[Ramoševo]] (1959-1979. godine deo Reževića), [[Reževiće]], [[Ribariće]], [[Rudnica (Tutin)|Rudnica]], [[Ruđa]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Saš]], [[Svračiće]], [[Severni Kočarnik]] (do 1950. godine Gornji Kočarnik, 1959-1979. godine deo Tutina), [[Smoluća]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Starčeviće]], [[Strumce]] (1959-1979. godine deo Starčevića), [[Suvi Do (Tutin)|Suvi Do]], [[Točilovo]] (1959-1979. godine deo Baćice), '''[[Tutin]]''', [[Ćulije]] (1959-1979. godine deo Istočnog Mojstira, od 2007. godine Đulije), [[Cikiljevac]], [[Crkvine (Tutin)|Crkvine]] (1959-1979. godine deo Raduhovaca), [[Čarovina]], [[Čmanjke]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Čukote]], [[Šaronje (Tutin)|Šaronje]], [[Šipče]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Škrijelje]] i [[Špiljani]]. === Rasinski okrug === {{v. također|Rasinski okrug}} * '''[[Grad Kruševac]]''' : [[Begovo Brdo]], [[Bela Voda (Kruševac)|Bela Voda]], [[Belasica]], [[Bivolje]] (1979. godine najveći deo naselja pripojen Kruševcu), [[Bovan (Kruševac)|Bovan]], [[Bojince]] (od 2007. godine Bojnice), [[Boljevac (Kruševac)|Boljevac]], [[Brajkovac (Kruševac)|Brajkovac]], [[Bukovica (Kruševac)|Bukovica]], [[Buci]], [[Burgići]], [[Velika Kruševica (Kruševac)|Velika Kruševica]], [[Velika Lomnica]], [[Veliki Kupci]], [[Veliki Šiljegovac]], [[Veliko Golovode]], [[Veliko Krušince]], [[Vitanovac (Kruševac)|Vitanovac]], [[Vratare]], [[Vučak (Kruševac)|Vučak]], [[Gavez]], [[Gaglovo]], [[Gari (Kruševac)|Gari]], [[Globare (Kruševac)|Globare]], [[Globoder]], [[Gornji Stepoš]], [[Grevci]], [[Grkljane]], [[Dvorane]], [[Dedina]], [[Dobromir]], [[Doljane (Kruševac)|Doljane]], [[Donji Stepoš]], [[Đunis]], [[Žabare (Kruševac)|Žabare]], [[Zdravinje (Kruševac)|Zdravinje]], [[Zebica (Kruševac)|Zebica]], [[Zubovac]], [[Jablanica (Kruševac)|Jablanica]], [[Jasika (Kruševac)|Jasika]], [[Jošje]], [[Kamenare]], [[Kaonik]], [[Kapidžija]], [[Kobilje (Kruševac)|Kobilje]], [[Komorane (Kruševac)|Komorane]], [[Konjuh]], [[Koševi]], [[Krvavica]], '''[[Kruševac]]''', [[Kukljin]], [[Lazarevac (Kruševac)|Lazarevac]], [[Lazarica]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Lipovac (Kruševac)|Lipovac]] (od 2007. godine Lipovan), [[Lovci (Kruševac)|Lovci]], [[Lukavac (Kruševac)|Lukavac]], [[Ljubava]], [[Majdevo]], [[Makrešane]], [[Mala Vrbnica (Kruševac)|Mala Vrbnica]], [[Mala Reka (Kruševac)|Mala Reka]], [[Mali Kupci]], [[Mali Šiljegovac]], [[Malo Golovode]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Malo Krušince]], [[Mačkovac (Kruševac)|Mačkovac]], [[Meševo]], [[Modrica]], [[Mudrakovac]], [[Naupare]] (do 1991. godine Naupare), [[Padež (Kruševac)|Padež]], [[Pakašnica]] (do 1957. godine Donja i Gornja Pakašnica), [[Panjevac]], [[Parunovac]], [[Pasjak (Kruševac)|Pasjak]], [[Pejton (Kruševac)|Pejton]], [[Pepeljevac (Kruševac)|Pepeljevac]], [[Petina]], [[Pozlata]], [[Poljaci]], [[Prnjavor 2]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Kruševac)|Ribare]], [[Ribarska Banja]] (1955-1979. godine deo Ribara), [[Rlica]], [[Rosica]], [[Sebečevac]], [[Sezemče]], [[Slatina (Kruševac)|Slatina]], [[Srndalje]], [[Srnje]], [[Stanci (Kruševac)|Stanci]], [[Suvaja (Kruševac)|Suvaja]], [[Sušica (Kruševac)|Sušica]], [[Tekija (Kruševac)|Tekija]], [[Trebotin]], [[Trmčare]], [[Ćelije (Kruševac)|Ćelije]], [[Cerova (Kruševac)|Cerova]], [[Crkvina (Kruševac)|Crkvina]], [[Čitluk (Kruševac)|Čitluk]], [[Šavrane]], [[Šanac]], [[Šašilovac]], [[Šogolj]] i [[Štitare (Kruševac)|Štitare]]. * '''[[Opština Aleksandrovac]]''' : '''[[Aleksandrovac]]''', [[Bzenice]] (do 1979. godine Bzenica), [[Bobote]], [[Boturići (Aleksandrovac)|Boturići]], [[Bratići]], [[Velika Vrbnica]], [[Velja Glava]], [[Venčac]], [[Vitkovo]], [[Vražogrnci]], [[Vranštica]], [[Vrbnica (Aleksandrovac)|Vrbnica]], [[Garevina]], [[Gornja Zleginja]], [[Gornje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje (Aleksandrovac)|Rataje]]), [[Gornji Vratari]], [[Gornji Stupanj]], [[Grčak]], [[Dašnica (Aleksandrovac)|Dašnica]], [[Dobroljupci]] (do 2007. godine Dobroljubci), [[Donja Zleginja]], [[Donje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje]]), [[Donji Vratari]], [[Donji Stupanj]], [[Drenča]], [[Jelakci]], [[Kožetin]], [[Koznica (Aleksandrovac)|Koznica]], [[Latkovac]], [[Laćisled]], [[Lesenovci]], [[Leskovica (Aleksandrovac)|Leskovica]], [[Ljubinci]], [[Mitrovo Polje]], [[Mrmoš]], [[Novaci (Aleksandrovac)|Novaci]], [[Panjevac (Aleksandrovac)|Panjevac]], [[Parčin]], [[Pleš]], [[Ploča (Aleksandrovac)|Ploča]], [[Popovci]], [[Puhovac]], [[Raklja]], [[Ržanica]], [[Rogavčina]], [[Rokci (Aleksandrovac)|Rokci]], [[Rudenice]], [[Stanjevo]], [[Starci]], [[Strmenica]], [[Stubal]], [[Subotica (Aleksandrovac)|Subotica]], [[Tržac]], [[Trnavci (Aleksandrovac)|Trnavci]], [[Tuleš]] i [[Šljivovo]]. * '''[[Opština Brus]]''' : [[Batote]], [[Belo Polje (Brus)|Belo Polje]], [[Blaževo]], [[Bogiše]], [[Bozoljin]], [[Boranci]], [[Botunja]], [[Brđani (Brus)|Brđani]], [[Brzeće]], '''[[Brus]]''', [[Budilovina]], [[Velika Grabovnica (Brus)|Velika Grabovnica]], [[Vitoše]], [[Vlajkovci]], [[Gornje Leviće]], [[Gornji Lipovac]], [[Gornji Stanulovići]], [[Grad (Brus)|Grad]], [[Gradac (Brus)|Gradac]], [[Graševci]], [[Domiševina]], [[Donje Leviće]], [[Donji Lipovac]], [[Donji Stanulovići]], [[Drenova (Brus)|Drenova]], [[Drtevci]], [[Dupci]], [[Đerekari]] (Đerekare), [[Đorđevići]], [[Žarevo]], [[Žilinci]], [[Žiljci]], [[Žunje (Brus)|Žunje]], [[Zlatari (Brus)|Zlatari]], [[Igroš]], [[Iričići]], [[Jelenje]], [[Kneževo (Brus)|Kneževo]], [[Kobilje (Brus)|Kobilje]], [[Kovizla]], [[Kovioci]], [[Kočine]], [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]] (od 1979. godine obuhvata i [[Mačkovac (Brus)|Mačkovac]]), [[Lepenac (Brus)|Lepenac]], [[Livađe]], [[Mala Vrbnica]], [[Mala Grabovnica (Brus)|Mala Grabovnica]], [[Milentija]], [[Osredci (Brus)|Osredci]], [[Paljevštica]], [[Pačići]], [[Ravni (Brus)|Ravni]], [[Ravnište (Brus)|Ravnište]], [[Radmanovo]], [[Radunje]], [[Razbojna]], [[Ribari (Brus)|Ribari]], [[Rupe]], [[Stanulovići]], [[Strojinci]], [[Sudimlja]] (do 1979. godine Sudimnja), [[Treska]], [[Trešnjice]], [[Tršanovci]], [[Čokotar]] i [[Šošiće]]. * '''[[Opština Varvarin]]''' : [[Bačina]], [[Bošnjane (Varvarin)|Bošnjane]], [[Varvarin]], [[Varvarin (selo)]], [[Gornji Katun]], [[Gornji Krčin]], [[Donji Katun]], [[Donji Krčin]], [[Zalogovac]], [[Izbenica]], [[Karanovac (Varvarin)|Karanovac]], [[Mala Kruševica]], [[Marenovo]], [[Maskare]], [[Obrež]], [[Orašje (Varvarin)|Orašje]], [[Pajkovac]], [[Parcane]], [[Suvaja (Varvarin)|Suvaja]], [[Toljevac]] i [[Cernica (Varvarin)|Cernica]]. * '''[[Opština Trstenik]]''' : [[Bogdanje]], [[Božurevac]], [[Brezovica (Trstenik)|Brezovica]], [[Bresno Polje]], [[Bučje (Trstenik)|Bučje]], [[Velika Drenova]], [[Veluće]], [[Golubovac (Trstenik)|Golubovac]], [[Gornja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Gornja Crnišava]], [[Gornji Dubič]], [[Gornji Ribnik (Trstenik)|Gornji Ribnik]], [[Grabovac (Trstenik)|Grabovac]], [[Donja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Donja Crnišava]], [[Donji Dubič]], [[Donji Ribnik (Trstenik)|Donji Ribnik]], [[Dublje (Trstenik)|Dublje]], [[Duboki potok]], [[Jasikovica]], [[Kamenjača]], [[Levići]] (od 2007. godine Levičje), [[Loboder]], [[Lozna (Trstenik)|Lozna]], [[Lopaš (Trstenik)|Lopaš]], [[Mala Drenova]], [[Mala Sugubina]], [[Medveđa (Trstenik)|Medveđa]], [[Mijajlovac]], [[Milutovac]], [[Okruglica (Trstenik)|Okruglica]], [[Osaonica (Trstenik)|Osaonica]], [[Odžaci (Trstenik)|Odžaci]], [[Pajsak]] (do 1979. godine Pasjak, do 1965. godine isto Pajsak), [[Pejovac]], [[Planinica (Trstenik)|Planinica]], [[Poljna]], [[Popina]], [[Počekovina]], [[Prnjavor (Trstenik)|Prnjavor]], [[Rajinac]], [[Riđevštica]], [[Riljac]], [[Rujišnik]], [[Selište (Trstenik)|Selište]], [[Stari Trstenik]], [[Stopanja]], [[Stragari (Trstenik)|Stragari]] (do 1977. godine Stragare), [[Stublca]], [[Tobolac]], '''[[Trstenik]]''', [[Ugljarevo]] i [[Čairi]] (do 1977. godine Čajiri). * '''[[Opština Ćićevac]]''' : [[Braljina (Ćićevac)|Braljina]], [[Grad Stalać]], [[Lučina]], [[Mojsinje (Ćićevac)|Mojsinje]], [[Mrzenica]], [[Pločnik (Ćićevac)|Pločnik]], [[Pojate]], [[Stalać]] (do 1953. godine Stalać Selo), [[Trubarevo]] i '''[[Ćićevac]]''' (od 1979. godine obuhvata i [[Stevanac]]; od Ćićevca odvojeni 2007. godine Ćićevac Grad i Radoševac kao nova naselja). === Nišavski okrug === {{v. također|Nišavski okrug}} * '''[[Grad Niš]]''': ** '''[[Opština Medijana|Gradska opština Medijana]]''' : [[Brzi Brod]], [[Bulevar Đinđića]], [[Bulevar Nemanjića]], [[Duvanište]], [[Kičevo]], [[Marger]], '''[[Medijana]]''','''[[Niš]] - deo''' , [[Stambol Kapija]], [[Trg Kralja Aleksandra]], [[Trošarina]] i [[Čair]]. ** '''[[Opština Niška Banja|Gradska opština Niška Banja]]''' : [[Bancarevo]], [[Gornja Studena]], [[Donja Studena]], [[Ženeva]], [[Jelašnica (Niška Banja)|Jelašnica]], [[Koritnjak]], [[Kunovica]], [[Lazarevo Selo]], [[Manastir (Niška Banja)|Manastir]], [[Nikola Tesla (Niška Banja)|Nikola Tesla]] (do 1979. godine deo Niške Banje), '''[[Niška Banja]]''', [[Ostrovica (Niška Banja)|Ostrovica]], [[Prva Kutina]], [[Prosek]], [[Ravni Do]], [[Radikina Bara]], [[Rautovo]], [[Sveta Petka]], [[Sićevo]] i [[Čukljenik (Niška Banja)|Čukljenik]]. ** '''[[Opština Palilula (Niš)|Gradska opština Palilula]]''' : [[9. maj]], [[Apelovac]], [[Berbatovo]], [[Bubanj]], [[Vukmanovo]], [[Gabrovac]], [[Gabrovačka reka]], [[Gornje Međurovo]], [[Deveti maj (Niš)|Deveti maj]] (do 1985. godine Novo Selo), [[Delijski Vis]], [[Donje Vlase]], [[Donje Međurovo]], [[Kalač Brdo]], [[Kovanluk]], [[Krušce]], [[Lalinac (Niš)|Lalinac]], [[Ledena Stena]], [[Mramor (Niš)|Mramor]], [[Mramorski Potok]], '''[[Niš]] - deo''', [[Palilula]]'''[[Palilula]]''', [[Pasi Poljana]], [[Rasadnik]], [[Staro Groblje]], [[Stočni trg]], [[Suvi Do (Niš)|Suvi Do]], [[Trošarina (Niš)|Trošarina]], [[Tutunović Podrum]], [[Crni Put]], [[Crvena Zvezda]] i [[Čokot (Niš)|Čokot]]. ** '''[[Opština Pantelej|Gradska opština Pantelej]]''' : [[Brenica]], [[Vrežina]], [[Vrelo (Niš)|Vrelo]], [[Gornja Vrežina]], [[Gornji Matejevac]], [[Donja Vrežina]], [[Donji Matejevac]], [[Durlan]], [[Jagodin Mala]], [[Jasenovik]], [[Kamenica (Niš)|Kamenica]], [[Knez Selo]], [[Beverli hils|Knjaževačka-jug]], [[Komren]], [[Malča]], '''[[Niš]] - deo''', [[Oreovac (Niš)|Oreovac]], [[Pantelej]]'''[[Pantelej]]''', [[Pasjača (Niš)|Pasjača]], [[Somborska]], [[Cerje (Niš)|Cerje]] i [[Čalije]]. ** '''[[Opština Crveni Krst|Gradska opština Crveni Krst]]''' : [[Beograd Mala]], [[Berčinac]], [[Naselje Branko Bjegović|Branko Bjegović]], [[Vele Polje]], [[Vrtište]], [[Gornja Toponica (Niš)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Niš)|Gornja Trnava]], [[Gornji Komren]], [[Donja Toponica (Niš)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Niš)|Donja Trnava]], [[Donji Komren]], [[Jagodin Mala]], [[Kravlje]], [[Leskovik (Niš)|Leskovik]], [[Medoševac (Niš)|Medoševac]], [[Mezgraja (Niš)|Mezgraja]], [[Miljkovac (Niš)|Miljkovac]], '''[[Niš]] - deo''', [[Naselje Ratko Jović]], [[Paligrace]], [[Paljina]], [[Popovac (Niš)|Popovac]], [[Rujnik]], [[Sečanica]], [[Supovac]], [[Šljaka]], [[Trupale]], [[Hum (Niš)|Hum]], [[Crveni Krst]] i [[Čamurlija]]. * '''[[Opština Aleksinac]]''' : '''[[Aleksinac]]''' (od 1955. godine obuhvata i naselje Konjska Poljana), [[Aleksinački Bujmir]] (do 1950. godine Bujmir), '''[[Aleksinački Rudnik]]''', [[Bankovac]], [[Beli Breg (Aleksinac)|Beli Breg]], [[Belja]], [[Bobovište (Aleksinac)|Bobovište]], [[Bovan (Aleksinac)|Bovan]], [[Bradarac (Aleksinac)|Bradarac]], [[Vakup]], [[Veliki Drenovac]], [[Vitkovac (Aleksinac)|Vitkovac]], [[Vrelo (Aleksinac)|Vrelo]], [[Vrćenovica]], [[Vukanja]], [[Vukašinovac]], [[Glogovica (Aleksinac)|Glogovica]], [[Golešnica]], [[Gornja Peščanica]], [[Gornje Suhotno]], [[Gornji Adrovac]], [[Gornji Krupac]], [[Gornji Ljubeš]], [[Gredetin]], [[Grejač (Aleksinac)|Grejač]], [[Dašnica (Aleksinac)|Dašnica]], [[Deligrad]], [[Dobrujevac (Aleksinac)|Dobrujevac]], [[Donja Peščanica]], [[Donje Suhotno]], [[Donji Adrovac]], [[Donji Krupac]], [[Donji Ljubeš]], [[Draževac (Aleksinac)|Draževac]], [[Žitkovac]], [[Jakovlje (Aleksinac)|Jakovlje]], [[Jasenje (Aleksinac)|Jasenje]], [[Kamenica (Aleksinac)|Kamenica]], [[Katun (Aleksinac)|Katun]], [[Koprivnica (Aleksinac)|Koprivnica]], [[Korman (Aleksinac)|Korman]], [[Kraljevo (Aleksinac)|Kraljevo]], [[Krušje (Aleksinac)|Krušje]], [[Kulina (Aleksinac)|Kulina]], [[Lipovac (Aleksinac)|Lipovac]], [[Loznac]], [[Loćika (Aleksinac)|Loćika]], [[Lužane (Aleksinac)|Lužane]], [[Ljupten]], [[Mali Drenovac]], [[Mozgovo]], [[Moravac]], [[Moravski Bujmir]], [[Nozrina]], [[Porodin (Aleksinac)|Porodin]], [[Prekonozi]], [[Prćilovica]], [[Prugovac]], [[Radevac (Aleksinac)|Radevce]], [[Rsovac]], [[Rutevac]], [[Srezovac]], [[Stanci (Aleksinac)|Stanci]], [[Stublina (Aleksinac)|Stublina]], [[Subotinac]], [[Tešica]], [[Trnjane (Aleksinac)|Trnjane]], [[Ćićina]], [[Crna Bara (Aleksinac)|Crna Bara]], [[Česta]], [[Čukurovac]] i [[Šurić]]. * '''[[Opština Gadžin Han]]''' : [[Veliki Vrtop]], [[Veliki Krčimir]], [[Vilandrica]], [[Gare (Gadžin Han)|Gare]], [[Gadžin Han]]'''[[Gadžin Han]]''', [[Gornje Vlase]], [[Gornje Dragovlje]], [[Gornji Barbeš]], [[Gornji Dušnik]], [[Grkinja]], [[Donje Dragovlje]], [[Donji Barbeš]], [[Donji Dušnik]], [[Duga Poljana (Gadžin Han)|Duga Poljana]], [[Dukat (Gadžin Han)|Dukat]], [[Zaplanjska Toponica]], [[Jagličje]], [[Kaletinac]], [[Koprivnica (Gadžin Han)|Koprovnica]], [[Krastavče]], [[Ličje]], [[Mali Vrtop]], [[Mali Krčimir]], [[Marina Kutina]], [[Miljkovac (Gadžin Han)|Miljkovac]], [[Novo Selo (Gadžin Han)|Novo Selo]], [[Ovsinjinac]], [[Ravna Dubrava]], [[Radikina Bara]], [[Semče]], [[Sopotnica (Gadžin Han)|Sopotnica]], [[Taskovići]], [[Toponica (Gadžin Han)|Toponica]], [[Ćelije (Gadžin Han)|Ćelije]], [[Čagrovac]] i [[Šebet]]. * '''[[Opština Doljevac]]''' : [[Belotinac]], [[Doljevac]]'''[[Doljevac]]''', [[Klisura (Doljevac)|Klisura]], [[Knežica (Doljevac)|Knežica]], [[Kočane (Doljevac)|Kočane]] (obuhvata Gornji Ribnjak i Donji Ribnjak), [[Malošište]], [[Mekiš]], [[Orljane]], [[Perutina]], [[Pukovac]], [[Rusna]], [[Ćurlina]], [[Čapljinac]], [[Čečina (Doljevac)|Čečina]], [[Šainovac (Doljevac)|Šajinovac]] i [[Šarlinac|Šarlince]] (do 1979. godine Šarlinac). * '''[[Opština Merošina]]''' : [[Azbresnica]], [[Aleksandrovo (Merošina)|Aleksandrovo]], [[Arbanasce]], [[Balajnac (Merošina)|Balajnac]] (do 1991. godine Balajinac), [[Baličevac]], [[Batušinac]], [[Biljeg]], [[Brest (Merošina)|Brest]], [[Bučić]], [[Gornja Rasovača]], [[Gradište (Merošina)|Gradište]], [[Devča]], [[Dešilovo]], [[Donja Rasovača]], [[Dudulajce]], [[Jovanovac (Merošina)|Jovanovac]] (do 1979. godine deo Azbresnice), [[Jug Bogdanovac]], [[Kovanluk (Merošina)|Kovanluk]], [[Kostadinovac]], [[Krajkovac]], [[Lepaja]], [[Merošina]]'''[[Merošina]]''', [[Mramorsko Brdo]], [[Oblačina]], [[Padina (Merošina)|Padina]] (do 1979. godine deo Krajkovca), [[Rožina]] i [[Čubura (Merošina)|Čubura]]. * '''[[Opština Ražanj]]''' : [[Braljina (Ražanj)|Braljina]], [[Varoš (Ražanj)|Varoš]], [[Vitoševac]], [[Grabovo (Ražanj)|Grabovo]], [[Lipovac (Ražanj)|Lipovac]], [[Mađere (Ražanj)|Mađere]], [[Maletina]], [[Maćija]], [[Novi Bračin]], [[Pardik]], [[Podgorac (Ražanj)|Podgorac]], [[Poslon]], [[Praskovče]], [[Pretrkovac]], '''[[Ražanj]]''', [[Rujište (Ražanj)|Rujište]], [[Skorica]], [[Smilovac]], [[Stari Bračin]], [[Cerovo (Ražanj)|Cerovo]], [[Crni Kao (Ražanj)|Crni Kao]], [[Čubura (Ražanj)|Čubura]] i [[Šetka]]. * '''[[Opština Svrljig]]''' : [[Beloinje]], [[Burdimo]], [[Bučum]], [[Varoš (Svrljig)|Varoš]], [[Vlahovo (Svrljig)|Vlahovo]], [[Galibabinac]], [[Gojmanovac]], [[Grbavče]], [[Gulijan]], [[Guševac]], [[Davidovac (Svrljig)|Davidovac]], [[Drajinac]], [[Đurinac (Svrljig)|Đurinac]], [[Željevo (Svrljig)|Željevo]], [[Izvor (Svrljig)|Izvor]], [[Kopajkošara]], [[Labukovo]], [[Lalinac (Svrljig)|Lalinac]], [[Lozan]], [[Lukavica]], [[Lukovo (Svrljig)|Lukovo]], [[Manojlica]], [[Merdželat]], [[Mečji Do]], [[Niševac]], [[Okolište (Svrljig)|Okolište]], [[Okruglica (Svrljig)|Okruglica]], [[Palilula (Svrljig)|Palilula]], [[Periš]], [[Pirkovac]], [[Plužina (Svrljig)|Plužina]], [[Popšica]], [[Prekonoga]], [[Radmirovac]], [[Ribare (Svrljig)|Ribare]], [[Rosulja]], [[Saraj]], '''[[Svrljig]]''', [[Slivje]], [[Tijovac (Svrljig)|Tijovac]], [[Trojica]], [[Crnoljevica]] i [[Šljivovik (Svrljig)|Šljivovik]]. === Toplički okrug === {{v. također|Toplički okrug}} * '''[[Opština Blace]]''' : [[Alabana]], [[Barbatovac]], '''[[Blace]]''', [[Brežani (Blace)|Brežani]], [[Više Selo]] (do 1977. godine Višeselo), [[Vrbovac (Blace)|Vrbovac]], [[Gornja Draguša]], [[Gornja Jošanica]], [[Gornje Grgure]], [[Gornje Svarče]], [[Donja Draguša]], [[Donja Jošanica]], [[Donja Rašica]] (do 1955. godine Džukela), [[Donje Grgure]], [[Donje Svarče]], [[Drešnica]], [[Đurevac]], [[Kačapor]], [[Kaševar]], [[Krivaja (Blace)|Krivaja]], [[Kutlovac (Blace)|Kutlovac]], [[Lazarevac (Blace)|Lazarevac]], [[Mala Draguša]], [[Međuhana]], [[Muzaće]], [[Popova]], [[Prebreza]], [[Pretežana]], [[Pretrešnja]], [[Pridvorica (Blace)|Pridvorica]], [[Rašica (Blace)|Rašica]], [[Sibnica (Blace)|Sibnica]], [[Stubal (Blace)|Stubal]], [[Suvaja (Blace)|Suvaja]], [[Suvi Do (Blace)|Suvi Do]], [[Sudimci (Blace)|Sudimci]], [[Trbunje]], [[Čungula]], [[Čučale]], [[Džepnica]] i [[Šiljomana]]. * '''[[Opština Žitorađa]]''' : [[Asanovac]], [[Badnjevac (Žitorađa)|Badnjevac]], [[Vlahovo (Žitorađa)|Vlahovo]], [[Voljčince]], [[Glašince]] (od 2007. godine Glašnice), [[Gornje Crnatovo]], [[Gornji Drenovac]], [[Grudaš]], [[Debeli Lug (Žitorađa)|Debeli Lug]], [[Donje Crnatovo]], [[Donji Drenovac]], [[Drenovac]], [[Držanovac]], [[Dubovo (Žitorađa)|Dubovo]], [[Đakus]], [[Žitorađa]], [[Zladovac]], [[Jasenica (Žitorađa)|Jasenica]], [[Kare (Žitorađa)|Kare]], [[Kožince]], [[Konjarnik (Žitorađa)|Konjarnik]], [[Lukomir (Žitorađa)|Lukomir]], [[Novo Momčilovo]], [[Pejkovac]], [[Podina]], [[Rečica (Žitorađa)|Rečica]], [[Samarinovac (Žitorađa)|Samarinovac]], [[Smrdić]] (od 2002. godine Izvor), [[Stara Božurna]], [[Staro Momčilovo]], [[Studenac]] i [[Toponica (Žitorađa)|Toponica]]. * '''[[Opština Kuršumlija]]''' : [[Babica]], [[Barlovo]], [[Baćoglava]], [[Belo Polje (Kuršumlija)|Belo Polje]], [[Bogujevac (Kuršumlija)|Bogujevac]], [[Vasiljevac]], [[Veliko Pupavce]], [[Visoka (Kuršumlija)|Visoka]], [[Vlahinja (Kuršumlija)|Vlahinja]], [[Vrelo (Kuršumlija)|Vrelo]], [[Vrševac]], [[Vukojevac]], [[Gornja Mikuljana]], [[Gornje Točane]], [[Grabovnica, Kuršumlija|Grabovnica]] (od 2007. godine Grbovnica), [[Dabinovac]], [[Dankoviće]], [[Degrmen]], [[Dedinac]], [[Dešiška]], [[Dobri Do (Kuršumlija)|Dobri Do]], [[Donja Mikuljana]], [[Donje Točane]], [[Dubrava (Kuršumlija)|Dubrava]], [[Đake]], [[Žalica]], [[Žegrova]], [[Žuč (Kuršumlija)|Žuč]], [[Zagrađe (Kuršumlija)|Zagrađe]], [[Zebica (Kuršumlija)|Zebica]] (do 1965. godine Zebice), [[Ivan Kula]], [[Igrište (Kuršumlija)|Igrište]], [[Kastrat (Kuršumlija)|Kastrat]], [[Konjuva]], [[Kosmača]], [[Krtok]], [[Krčmare]], [[Kupinovo (Kuršumlija)|Kupinovo]], '''[[Kuršumlija]]''', [[Kuršumlijska Banja]], [[Kutlovo (Kuršumlija)|Kutlovo]], [[Lukovo (Kuršumlija)|Lukovo]], [[Ljutova]], [[Ljuša (Kuršumlija)|Ljuša]], [[Magovo]], [[Mala Kosanica]], [[Maričiće]], [[Markoviće]], [[Matarova]], [[Mačja Stena]], [[Mačkovac (Kuršumlija)|Mačkovac]], [[Merdare (Kuršumlija)|Merdare]] (od 1959. godine obuhvata i Borovac), [[Merćez]], [[Mehane]], [[Mirnica]], [[Mrče]], [[Nevada (Kuršumlija)|Nevada]], [[Novo Selo (Kuršumlija)|Novo Selo]], [[Orlovac (Kuršumlija)|Orlovac]], [[Parada (Kuršumlija)|Parada]], [[Pačarađa]], [[Pavaštica|Pevaštica]] (do 1977. godine Pavaštica), [[Pepeljevac (Kuršumlija)|Pepeljevac]], [[Perunika (Kuršumlija)|Perunika]], [[Pločnik]], [[Pljakovo]], [[Prevetica]], [[Prekorađa]], [[Prolom]], [[Ravni Šort]], [[Rastelica]], [[Rača (Kuršumlija)|Rača]], [[Rudare (Kuršumlija)|Rudare]], [[Sagonjevo]], [[Samokovo]], [[Svinjište (Kuršumlija)|Svinjište]], [[Sekirača]], [[Selište (Kuršumlija)|Selište]], [[Selova]], [[Seoce (Kuršumlija)|Seoce]], [[Spance]], [[Tačevac]], [[Tijovac (Kuršumlija)|Tijovac]], [[Tmava]], [[Trebinje (Kuršumlija)|Trebinje]], [[Trećak]], [[Trmka (Kuršumlija)|Trmka]], [[Trn (Kuršumlija)|Trn]], [[Trpeza (Kuršumlija)|Trpeza]], [[Šatra]] i [[Štava]] (Željova, Kalimance, Mijačić, Parduse i Trešnjica nova naselja od 2007. godine). * '''[[Opština Prokuplje]]''' : [[Ajdanovac]], [[Arbanaška (Prokuplje)|Arbanaška]], [[Babin Potok (Prokuplje)|Babin Potok]], [[Babotinac]], [[Bajčince]], [[Balinovac]], [[Balčak]], [[Bace]], [[Bela Voda (Prokuplje)|Bela Voda]], [[Beli Kamen (Prokuplje)|Beli Kamen]], [[Belogoš]], [[Beloljin]] (od 2007. godine Belonjin), [[Berilje]], [[Bogujevac (Prokuplje)|Bogujevac]] (do 1979. godine Bogojevac), [[Bregovina]], [[Bresnik (Prokuplje)|Bresnik]], [[Bresničić]], [[Bublica]], [[Bukoloram|Bukuloram]] (do 1992. godine, i od 2007. godine Bukoloram), [[Bulatovac]], [[Bučince]], [[Bučić]], [[Velika Plana (Prokuplje)|Velika Plana]], [[Vidovača]], [[Viča (Prokuplje)|Viča]], [[Vlasovo]], [[Vodice (Prokuplje)|Vodice]], [[Glasovik]], [[Gojinovac]], [[Gornja Bejašnica]], [[Gornja Bresnica]], [[Gornja Konjuša]], [[Gornja Rečica]], [[Gornja Stražava]], [[Gornja Toponica (Prokuplje)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Prokuplje)|Gornja Trnava]], [[Gornje Kordince]], [[Gornji Statovac]], [[Grabovac (Prokuplje)|Grabovac]], [[Gubetin]], [[Dobrotić]], [[Donja Bejašnica]], [[Donja Bresnica]], [[Donja Draganja]], [[Donja Konjuša]], [[Donja Rečica]], [[Donja Stražava]], [[Donja Toponica (Prokuplje)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Prokuplje)|Donja Trnava]], [[Donje Kordince]], [[Donji Statovac]], [[Dragi Deo]], [[Drenovac (Prokuplje)|Drenovac]], [[Đurovac]] (do 1991. godine Đurevac), [[Đušnica]], [[Žitni Potok]], [[Zdravinje (Prokuplje)|Zdravinje]], [[Zlata (Prokuplje)|Zlata]], [[Jabukar]], [[Jabučevo]], [[Jovine Livade]], [[Jugovac (Prokuplje)|Jugovac]], [[Kaludra (Prokuplje)|Kaludra]], [[Klisurica (Prokuplje)|Klisurica]], [[Kožince]], [[Končić]], [[Kondželj]], [[Kostenica (Prokuplje)|Kostenica]], [[Krnji Grad]], [[Kruševica (Prokuplje)|Kruševica]], [[Mađere (Prokuplje)|Mađere]], [[Mala Guba]], [[Mala Plana (Prokuplje)|Mala Plana]], [[Mačina]], [[Merovac]], [[Mikulovac]], [[Miljkovica]], [[Mrljak]], [[Mršelj]], [[Nova Božurna]], [[Novi Đurovac]] (do 1991. godine Novi Đurevac), [[Novo Selo (Prokuplje)|Novo Selo]], [[Obrtince]], [[Pasjača (Prokuplje)|Pasjača]], [[Pašinac]], [[Pestiš]], [[Petrovac (Prokuplje)|Petrovac]], [[Piskalje]] (do 1979. godine Piskalj), [[Plehane kuće]] (Plehane), [[Pločnik (Prokuplje)|Pločnik]], [[Potočić]], [[Prekadin]], [[Prekašnica]], [[Prekopuce]], '''[[Prokuplje]]''' (od 1959. godine obuhvata i Pojate) i Simanovac), [[Rankova Reka]], [[Rastovnica]], [[Rgaje (Prokuplje)|Rgaje]], [[Reljinac]], [[Resinac]], [[Selište (Prokuplje)|Selište]], [[Smrdan (Prokuplje)|Smrdan]], [[Srednji Statovac]], [[Stari Đurovac]] (do 1991. godine Stari Đurevac), [[Staro Selo (Prokuplje)|Staro Selo]], [[Tovrljane]], [[Toponica]], [[Trnovi Laz]], [[Tulare (Prokuplje)|Tulare]], [[Ćukovac (Prokuplje)|Ćukovac]] (do 1979. godine Čukovac; od 2007. godine Đukovac), [[Carina]], [[Džigolj]], [[Ševiš]], [[Široke Njive]] i [[Šišmanovac]]. === Pirotski okrug === {{v. također|Pirotski okrug}} * '''[[Opština Babušnica]]''' : [[Aleksandrovac (Babušnica)|Aleksandrovac]], '''[[Babušnica]]''', [[Berduj]], [[Berin Izvor]], [[Bogdanovac (Babušnica)|Bogdanovac]], [[Bratiševac]], [[Brestov Dol]], [[Vava]], [[Valniš]], [[Veliko Bonjince]], [[Vojnici]], [[Vrelo (Babušnica)|Vrelo]], [[Vuči Del]], [[Gornje Krnjino]], [[Gornji Striževac]], [[Gorčinci]], [[Grnčar (Babušnica)|Grnčar]], [[Dol (Babušnica)|Dol]], [[Donje Krnjino]], [[Donji Striževac]], [[Draginac (Babušnica)|Draginac]], [[Dučevac]], [[Zavidince]], [[Zvonce]], [[Izvor (Babušnica)|Izvor]], [[Jasenov Del]], [[Kaluđerovo (Babušnica)|Kaluđerovo]], [[Kambelevci]], [[Kijevac (Babušnica)|Kijevac]], [[Leskovica (Babušnica)|Leskovica]], [[Linovo]], [[Ljuberađa]], [[Malo Bonjince]], [[Masurovci]], [[Mezgraja (Babušnica)|Mezgraja]], [[Modra Stena]], [[Našuškovica]], [[Ostatovica]], [[Preseka (Babušnica)|Preseka]], [[Provaljenik]], [[Radinjinci]], [[Radosinj]] (od 2007. godine Radosin), [[Radoševac (Babušnica)|Radoševac]], [[Rakita (Babušnica)|Rakita]], [[Rakov Dol]], [[Raljin]], [[Resnik (Babušnica)|Resnik]], [[Stol (Babušnica)|Stol]], [[Strelac]], [[Studena (Babušnica)|Studena]], [[Suračevo]], [[Crvena Jabuka (Babušnica)|Crvena Jabuka]] i [[Štrbovac]]. * '''[[Opština Bela Palanka]]''' : [[Babin Kal]], [[Bežište]], '''[[Bela Palanka]]''', [[Bukurovac]] (do 1979. godine Bukorovac, od 1979. godine obuhvata i [[Dol (Bela Palanka)|Dol]]), [[Veta]], [[Vitanovac (Bela Palanka)|Vitanovac]], [[Vrandol]], [[Vrgudinac]], [[Glogovac (Bela Palanka)|Glogovac]], [[Gornja Glama]], [[Gornja Koritnica]], [[Gornji Rinj]], [[Gradište (Bela Palanka)|Gradište]], [[Divljana]], [[Dolac (naselje)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Dolac (selo)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Donja Glama]], [[Donja Koritnica]], [[Donji Rinj]], [[Draževo]], [[Klenje (Bela Palanka)|Klenje]], [[Klisura (Bela Palanka)|Klisura]], [[Kozja]], [[Kosmovac]], [[Kremenica]], [[Krupac (Bela Palanka)|Krupac]], [[Lanište (Bela Palanka)|Lanište]], [[Leskovik (Bela Palanka)|Leskovik]], [[Ljubatovica]], [[Miranovac]], [[Miranovačka Kula]], [[Moklište]] (obuhvata i Dračje), [[Mokra]], [[Nova Mala]], [[Novo Selo (Bela Palanka)|Novo Selo]], [[Oreovac (Bela Palanka)|Oreovac]], [[Pajež]], [[Sinjac]] (od 1979. godine obuhvata naselje [[Trešnjanci]]), [[Tamnjanica]], [[Telovac]], [[Toponica (Bela Palanka)|Toponica]], [[Crvena Reka]], [[Crveni Breg (Bela Palanka)|Crveni Breg]], [[Crnče (Bela Palanka)|Crnče]], [[Čiflik]], [[Šljivovik (Bela Palanka)|Šljivovik]] i [[Špaj]]. * '''[[Opština Dimitrovgrad]]''' : [[Baljev Dol]], [[Banjski Dol]], [[Barje (Dimitrovgrad)|Barje]], [[Bačevo]], [[Beleš]] (do 1990. godine deo Lukavice), [[Bilo]], [[Braćevci]], [[Brebevnica]], [[Verzar]], [[Visočki Odorovci]] (do 1979. godine Odorovci), [[Vlkovija]], [[Vrapča]], [[Gojin Dol]], [[Gornja Nevlja]], [[Gornji Krivodol]], [[Gradina]], [[Gradinje (Dimitrovgrad)|Gradinje]], [[Grapa]], [[Gulenovci]], '''[[Dimitrovgrad]]''' (do 1950. godine Caribrod), [[Donja Nevlja]], [[Donji Krivodol]], [[Dragovita]], [[Željuša]], [[Izatovci]], [[Iskrovci]], [[Kamenica (Dimitrovgrad)|Kamenica]], [[Kusa Vrana]], [[Lukavica (Dimitrovgrad)|Lukavica]], [[Mazgoš]], [[Mojinci]], [[Paskašija]], [[Petačinci]] (od 2007. godine Petačnici), [[Petrlaš]], [[Planinica (Dimitrovgrad)|Planinica]], [[Poganovo]], [[Prača (Dimitrovgrad)|Prača]], [[Protopopinci]], [[Radejna]], [[Senokos (Dimitrovgrad)|Senokos]], [[Skrvenica]], [[Slivnica (Dimitrovgrad)|Slivnica]], [[Smilovci]] i [[Trnski Odorovci]] (do 1979. godine Trnsko Odorovce). * '''[[Opština Pirot]]''' : [[Bazovik]], [[Barje Čiflik]], [[Basara]], [[Bela (Pirot)|Bela]], [[Berilovac]], [[Berovica]], [[Blato (Pirot)|Blato]], [[Brlog (Pirot)|Brlog]], [[Velika Lukanja]], [[Veliki Jovanovac]], [[Veliki Suvodol]], [[Veliko Selo (Pirot)|Veliko Selo]], [[Visočka Ržana]], [[Vlasi (Pirot)|Vlasi]], [[Vojnegovac]], [[Vranište]], [[Gnjilan]], [[Gornja Držina]], [[Gostuša]], [[Gradašnica (Pirot)|Gradašnica]], [[Gradište (Pirot)|Gradište]], [[Dobri Do (Pirot)|Dobri Do]], [[Dojkinci]], [[Držina]], [[Đeram]], [[Zavoj]] (ukinuto 1979. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Zaskovci]], [[Izvor (Pirot)|Izvor]], [[Jalbotina]], [[Jelovica]], [[Kamik]], [[Koprivštica]], [[Kostur]], [[Krupac (Pirot)|Krupac]], [[Kumanovo (Pirot)|Kumanovo]], [[Mala Lukanja]] (naselje ukinuto 1986. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Mali Jovanovac]], [[Mali Suvodol]], [[Milojkovac]], [[Mirkovci (Pirot)|Mirkovci]], [[Nišor]], [[Novi Zavoj]] (formirano 1979. godine umesto naselja Zavoj), [[Novo Tigrovo naselje]], [[Obrenovac (Pirot)|Obrenovac]], [[Oreovica (Pirot)|Oreovica]], [[Orlja (Pirot)|Orlja]], [[Osmakova]], [[Pakleštica]], [[Pasjač]] (do 1965. godine Pasjača), [[Petrovac (Pirot)|Petrovac]], '''[[Pirot]]''', [[Planinica (Pirot)|Planinica]], [[Pokrevenik]], [[Poljska Ržana]], [[Ponor (Pirot)|Ponor]], [[Prisjan]], [[Ragodeš]], [[Rasnica]], [[Rogoz]], [[Rosomač]], [[Rsovci]], [[Rudinje]], [[Sinja Glava]], [[Slavinja]], [[Sopot (Pirot)|Sopot]], [[Srećkovac]], [[Staničenje]], [[Staro Tigrovo naselje]], [[Sukovo]], [[Tanasko Rajić]], [[Temska]], [[Topli Do (Pirot)|Topli Do]], [[Trnjana]], [[Cerev Del]], [[Cerova (Pirot)|Cerova]], [[Crvenčevo]], [[Crnoklište]], [[Činiglavci]] i [[Šugrin]]. === Jablanički okrug === {{v. također|Jablanički okrug}} * '''[[Grad Leskovac]]''' : [[Babičko]], [[Badince]], [[Barje (Leskovac)|Barje]], [[Belanovce (Leskovac)|Belanovce]], [[Beli Potok (Leskovac)|Beli Potok]], [[Bistrica (Leskovac)|Bistrica]], [[Bobište]], [[Bogojevce]], [[Bojišina]], [[Boćevica]], [[Bratmilovce]], [[Brejanovce]], [[Brestovac (Leskovac)|Brestovac]], [[Brza]], [[Bričevlje]], [[Bukova Glava]], [[Bunuški Čifluk]], [[Velika Biljanica]], [[Velika Grabovnica (Leskovac)|Velika Grabovnica]], [[Velika Kopašnica]], [[Velika Sejanica]], [[Veliko Trnjane]], [[Vilje Kolo]], [[Vina (Leskovac)|Vina]], [[Vinarce]], [[Vlase (Leskovac)|Vlase]], [[Vučje]], [[Gagince]], [[Golema Njiva]], [[Gorina]], [[Gornja Bunuša]], [[Gornja Jajina]], [[Gornja Kupinovica]], [[Gornja Lokošnica]], [[Gornja Slatina (Leskovac)|Gornja Slatina]], [[Gornje Krajince]], [[Gornje Sinkovce]], [[Gornje Stopanje]], [[Gornje Trnjane]], [[Gornji Bunibrod]], [[Gradašnica (Leskovac)|Gradašnica]], [[Grajevce]], [[Graovo]], [[Grdanica]], [[Grdelica (varoš)]], [[Grdelica (selo)]], [[Guberevac (Leskovac)|Guberevac]], [[Dedina Bara]], [[Dobrotin (Leskovac)|Dobrotin]], [[Donja Bunuša]], [[Donja Jajina]], [[Donja Kupinovica]], [[Donja Lokošnica]], [[Donja Slatina (Leskovac)|Donja Slatina]], [[Donje Brijanje]], [[Donje Krajince]], [[Donje Sinkovce]], [[Donje Stopanje]], [[Donje Trnjane]], [[Donji Bunibrod]], [[Draškovac (Leskovac)|Draškovac]], [[Drvodelja]], [[Drćevac]], [[Dubočica]], [[Dušanovo (Leskovac)|Dušanovo]], [[Žabljane]], [[Živkovo]], [[Žižavica]], [[Zagužane]], [[Zalužnje]], [[Zlokućane]], [[Zloćudovo]], [[Zoljevo]], [[Igrište (Leskovac)|Igrište]], [[Jarsenovo]], [[Jašunja]], [[Jelašnica (Leskovac)|Jelašnica]], [[Kaluđerce]], [[Karađorđevac]], [[Kaštavar]], [[Kovačeva Bara]], [[Kozare]], [[Koraćevac]], [[Krpejce]], [[Kukulovce]], [[Kumarevo (Leskovac)|Kumarevo]], [[Kutleš]], '''[[Leskovac]]''',<!-- [[Leskovačko Dedinje]] --> [[Lipovica (Leskovac)|Lipovica]], [[Ličin Dol]], [[Mala Biljanica]], [[Mala Grabovnica (Leskovac)|Mala Grabovnica]], [[Mala Kopašnica]], [[Manojlovce]], [[Međa (Leskovac)|Međa]], [[Melovo]], [[Milanovo (Leskovac)|Milanovo]], [[Miroševce]], [[Mrkovica]], [[Mrštane]], [[Murdža mala]], [[Navalin]], [[Nakrivanj]], [[Nesvrta (Leskovac)|Nesvrta]], [[Novo Selo (Leskovac)|Novo Selo]], [[Nomanica]], [[Oraovica (Grdelička)|Oraovica (kod Grdelice)]], [[Oraovica (Crkovnička)|Oraovica (kod Crkovnice)]], [[Orašac (Leskovac)|Orašac]], [[Oruglica]], [[Padež (Leskovac)|Padež]], [[Palikuća]], [[Palojce]], [[Petrovac (Leskovac)|Petrovac]], [[Pečenjevce]], [[Piskupovo]], [[Podvorce]], [[Podrimce]], [[Podrum]], [[Predejane (varoš)]], [[Predejane (selo)]], [[Presečina]], [[Priboj (Leskovac)|Priboj]], [[Ravni Del (Leskovac)|Ravni Del]], [[Radonjica]], [[Razgojna]], [[Rajno Polje]], [[Rudare (Leskovac)|Rudare]], [[Svirce (Leskovac)|Svirce]], [[Slavujevce]], [[Slatina (Leskovac)|Slatina]], [[Smrdan (Leskovac)|Smrdan]], [[Strojkovce]], [[Stupnica (Leskovac)|Stupnica]], [[Suševlje]], [[Todorovce]], [[Tulovo]], [[Tupalovce]], [[Turekovac]], [[Hisar (Leskovac)|Hisar]], [[Crveni Breg (Leskovac)|Crveni Breg]], [[Crkovnica]], [[Crcavac]], [[Čekmin]], [[Čifluk Razgojnski]], [[Čukljenik (Leskovac)|Čukljenik]], [[Šainovac]], [[Šarlince (Leskovac)|Šarlince]] i [[Šišince]]. * '''[[Opština Bojnik]]''' : [[Bojnik]]'''[[Bojnik]]''', [[Borince]], [[Brestovac (Bojnik)|Brestovac]], [[Vujanovo]], [[Gornje Brijanje]], [[Gornje Konjuvce]], [[Granica (Bojnik)|Granica]], [[Dobra Voda (Bojnik)|Dobra Voda]], [[Donje Konjuvce]], [[Dragovac (Bojnik)|Dragovac]], [[Dubrava (Bojnik)|Dubrava]], [[Đinđuša]], [[Zeletovo]], [[Zorovac]], [[Ivanje (Bojnik)|Ivanje]], [[Kamenica (Bojnik)|Kamenica]], [[Kacabać]], [[Kosančić (Bojnik)|Kosančić]], [[Lapotince]], [[Lozane]], [[Magaš]], [[Majkovac]], [[Mijajlica]], [[Mrveš]], [[Obilić (Bojnik)|Obilić]], [[Obražda]], [[Orane]], [[Plavce]], [[Pridvorica (Bojnik)|Pridvorica]], [[Rečica (Bojnik)|Rečica]], [[Savinac (Bojnik)|Savinac]], [[Slavnik]], [[Stubla (Bojnik)|Stubla]], [[Turjane]], [[Ćukovac (Bojnik)|Ćukovac]] i [[Crkvice]]. * '''[[Opština Vlasotince]]''' : [[Aleksine]], [[Bagrovit]], [[Batulovce]], [[Boljare (Vlasotince)|Boljare]], [[Borin Do]], [[Brezovica (Vlasotince)|Brezovica]], '''[[Vlasotince]]''', [[Gložane (Vlasotince)|Gložane]], [[Gornja Lomnica]], [[Gornja Lopušnja]], [[Gornji Dejan]], [[Gornji Orah]], [[Gornji Prisjan]], [[Gradište (Vlasotince)|Gradište]], [[Gunjetina]], [[Dadince]], [[Dobroviš]], [[Donja Lomnica]], [[Donja Lopušnja]], [[Donje Gare]], [[Donji Dejan]], [[Donji Prisjan]], [[Zlatićevo]], [[Ivje]], [[Javorje (Vlasotince)|Javorje]], [[Jakovljevo]], [[Jastrebac (Vlasotince)|Jastrebac]], [[Kozilo]], [[Komarica (Vlasotince)|Komarica]], [[Konopnica]], [[Kruševica (Vlasotince)|Kruševica]], [[Kukavica (Vlasotince)|Kukavica]], [[Ladovica]], [[Lipovica (Vlasotince)|Lipovica]], [[Manastirište]], [[Međak]], [[Orašje (Vlasotince)|Orašje]], [[Ostrc]], [[Pi]], [[Predanča]], [[Preslap]], [[Pržojne]], [[Prilepac]], [[Ravna Gora (Vlasotince)|Ravna Gora]], [[Ravni Del (Vlasotince)|Ravni Del]], [[Ravnište]], [[Samarnica]], [[Svođe]], [[Skrapež (Vlasotince)|Skrapež]], [[Sredor]], [[Stajkovce (Vlasotince)|Stajkovce]], [[Stranjevo]], [[Tegošnica]], [[Crna Bara (Vlasotince)|Crna Bara]], [[Crnatovo]] i [[Šišava]]. * '''[[Opština Lebane]]''' : [[Bačevina]], [[Bošnjace]], [[Buvce]], [[Veliko Vojlovce]], [[Geglja]], [[Goli Rid]], [[Gornje Vranovce]], [[Grgurovce]], [[Donje Vranovce]], [[Drvodelj]], [[Ždeglovo]], [[Klajić]], [[Konjino]], [[Krivača (Lebane)|Krivača]], [[Lalinovac]], '''[[Lebane]]''', [[Lipovica (Lebane)|Lipovica]], [[Lugare]], [[Malo Vojlovce]], [[Nova Topola (Lebane)|Nova Topola]], [[Novo Selo (Lebane)|Novo Selo]], [[Pertate]], [[Petrovac (Lebane)|Petrovac]], [[Popovce]], [[Poroštica (Lebane)|Poroštica]], [[Prekopčelica]], [[Radevce (Lebane)|Radevce]], [[Radinovac]], [[Rafuna]], [[Svinjarica]], [[Sekicol]], [[Slišane]], [[Togočevce]], [[Ćenovac]], [[Cekavica]], [[Šarce]], [[Šilovo (Lebane)|Šilovo]], [[Štulac (Lebane)|Štulac]] i [[Šumane]]. * '''[[Opština Medveđa]]''' : [[Bogunovac]], [[Borovac (Medveđa)|Borovac]], [[Varadin]], [[Velika Braina]], [[Vrapce]], [[Gazdare]], [[Gornja Lapaštica (Medveđa)|Gornja Lapaštica]], [[Gornji Bučumet]], [[Gornji Gajtan]], [[Grbavce]], [[Gubavce]], [[Gurgutovo]], [[Donja Lapaštica (Medveđa)|Donja Lapaštica]], [[Donji Bučumet]], [[Donji Gajtan]], [[Drence]], [[Đulekare]], [[Kapit]], [[Lece]], [[Mala Braina]], [[Marovac]], [[Maćedonce]], [[Maćedonce (Retkocersko)]], '''[[Medveđa]]''', [[Medevce]], [[Mrkonje]], [[Negosavlje]], [[Petrilje]], [[Poroštica (Medveđa)|Poroštica]], [[Pusto Šilovo]], [[Putinovo]] (do 2016. godine Hadžinci), [[Ravna Banja]], [[Retkocer]], [[Rujkovac]], [[Svirce (Medveđa)|Svirce]], [[Sijarina]], [[Sijarinska Banja]], [[Sponce]], [[Srednji Bučumet]], [[Stara Banja]], [[Stubla (Medveđa)|Stubla]], [[Tulare (Medveđa)|Tulare]], [[Tupale]], [[Crni Vrh (Medveđa)|Crni Vrh]] i [[Čokotin]]. * '''[[Opština Crna Trava]]''' : [[Bajinci (Crna Trava)|Bajinci]], [[Bankovci]], [[Bistrica (Crna Trava)|Bistrica]], [[Brod (Crna Trava)|Brod]], [[Vus]], [[Gornje Gare]], [[Gradska (Crna Trava)|Gradska]], [[Darkovce]], [[Dobro Polje (Crna Trava)|Dobro Polje]], [[Zlatance]], [[Jabukovik]], [[Jovanovce]], [[Kalna (Crna Trava)|Kalna]], [[Krivi Del]], [[Krstićevo]], [[Mlačište]], [[Obradovce]], [[Ostrozub (Crna Trava)|Ostrozub]], [[Pavličina]], [[Preslap]], [[Rajčetine]], [[Ruplje]], [[Sastav Reka]], '''[[Crna Trava]]''' i [[Čuka]]. === Pčinjski okrug === {{v. također|Pčinjski okrug}} * '''[[Grad Vranje]]''' : [[Aleksandrovac (Vranje)|Aleksandrovac]], [[Babina Poljana (Vranje)|Babina Poljana]], [[Balinovac]], [[Barbarušince]], [[Barelić]], [[Beli Breg (Vranje)|Beli Breg]], [[Bojin Del]], [[Bresnica (Vranje)|Bresnica]], [[Bujkovac]], [[Buljesovce]], [[Banuševac|Bunuševac]], [[Burdinci]], [[Buštranje (Vranje)|Buštranje]], [[Viševce]], [[Vlase (Vranje)|Vlase]], '''[[Vranje]]''', '''[[Vranjska Banja]]''', [[Vrtogoš]], [[Golemo Selo]], [[Gornja Otulja]], [[Gornja Čaršija]], [[Gornje Žapsko]], [[Gornje Punoševce]], [[Gornje Trebešinje]], [[Gornji Neradovac]], [[Gradnja (Vranje)|Gradnja]], [[Gumerište]], [[Davidovac (Vranje)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Dobrejance]], [[Donja Otulja]], [[Donje Vranje]], [[Donje Žapsko]], [[Donje Punoševce]], [[Donje Trebešinje]], [[Donji Neradovac]], [[Donji Pavlovac]], [[Dragobužde]], [[Drenovac (Vranje)|Drenovac]], [[Dubnica (Vranje)|Dubnica]], [[Duga Luka]], [[Dulan (Vranje)|Dulan]], [[Dupeljevo]], [[Đelinci]], [[Zlatokop]], [[Izumno]], [[Katun (Vranje)|Katun]], [[Klašnjice]], [[Klisurica (Vranje)|Klisurica]], [[Kopanjane]], [[Korbevac]], [[Korbul]], [[Koćura]], [[Kriva Feja]], [[Kruševa Glava]], [[Kumarevo (Vranje)|Kumarevo]], [[Kupinince]], [[Lalince]], [[Latifka]], [[Leva Reka]], [[Lepčince]], [[Ledena Stena]], [[Lipovac (Vranje)|Lipovac]], [[Lukovo (Vranje)|Lukovo]], [[Margance (Vranje)|Margance]], [[Mečkovac]], [[Mijakovce]], [[Mijovce]], [[Milanovo (Vranje)|Milanovo]], [[Milivojce]], [[Moštanica (Vranje)|Moštanica]], [[Nastavce]], [[Nesvrta (Vranje)|Nesvrta]], [[Nova Brezovica]], [[Oblička Sena]], [[Ogledna stanica]], [[Ostra Glava]], [[Odžinka]], [[Pavlovac (Vranje)|Pavlovac]], [[Palestina]], [[Panevlje]], [[Pljačkovica]], [[Prvonek]], [[Prevalac]], [[Preobraženje (Vranje)|Preobraženje]], [[Ranutovac]], [[Rataje (Vranje)|Rataje]], [[Raška]], [[Ribnice]], [[Ristovac]], [[Roždace]], [[Rudina]], [[Rusce (Vranje)|Rusce]], [[Saraina]], [[Sebevranje]], [[Sikirje]], [[Slivnica (Vranje)|Slivnica]], [[Smiljević]], [[Sobina]], [[Soderce]], [[Srednji Del]], [[Soderce]], [[Stance]], [[Stara Brezovica]], [[Stari Glog]], [[Strešak]], [[Stropsko]], [[Struganica]], [[Studena (Vranje)|Studena]], [[Suvi Dol]], [[Surdul]], [[Tekija]], [[Tesovište]], [[Tibužde]], [[Toplac]], [[Trstena (Vranje)|Trstena]], [[Tulbe]], [[Tumba (Vranje)|Tumba]], [[Ćukovac (Vranje)|Ćukovac]], [[Ćurkovica (Vranje)|Ćurkovica]], [[Urmanica]], [[Uševce]], [[Ciganski Rit]], [[Crni Vrh (Vranje)|Crni Vrh]], [[Crni Lug (Vranje)|Crni Lug]], [[Čerenac]], [[Čestelin]], [[Češalj]] i [[Šapranački rid]]. * '''[[Opština Bosilegrad]]''' : [[Barje (Bosilegrad)|Barje]], [[Belut]], [[Bistar]], '''[[Bosilegrad]]''', [[Brankovci]], [[Bresnica (Bosilegrad)|Bresnica]], [[Buceljevo]], [[Gložje]], [[Goleš]], [[Gornja Lisina]], [[Gornja Ljubata]], [[Gornja Ržana]], [[Gornje Tlamino]], [[Grujinci]], [[Doganica]], [[Donja Lisina]], [[Donja Ljubata]], [[Donja Ržana]], [[Donje Tlamino]], [[Dukat (Bosilegrad)|Dukat]], [[Žeravino]], [[Zli Dol]], [[Izvor (Bosilegrad)|Izvor]], [[Jarešnik]], [[Karamanica]], [[Milevci]], [[Mlekominci]], [[Musulj]], [[Nazarica]], [[Paralovo (Bosilegrad)|Paralovo]], [[Ploča (Bosilegrad)|Ploča]], [[Radičevci]], [[Rajčilovci]], [[Resen (Bosilegrad)|Resen]], [[Ribarci]], [[Rikačevo]] i [[Crnoštica]]. * '''[[Opština Bujanovac]]''' : [[Baraljevac]], [[Biljača (Bujanovac)|Biljača]], [[Bogdanovac (Bujanovac)|Bogdanovac]], [[Božinjevac]], [[Borovac (Bujanovac)|Borovac]], [[Bratoselce]], [[Breznica (Bujanovac)|Breznica]], [[Brnjare]], '''[[Bujanovac]]''', [[Buštranje (Bujanovac)|Buštranje]], [[Veliki Trnovac]], [[Vogance]], [[Vrban (Bujanovac)|Vrban]], [[Gornje Novo Selo]], [[Gramada (Bujanovac)|Gramada]], [[Dobrosin]], [[Donje Novo Selo (Bujanovac)|Donje Novo Selo]], [[Drežnica]], [[Đorđevac]], [[Žbevac]], [[Žuželjica]], [[Zarbince]], [[Jablanica (Bujanovac)|Jablanica]], [[Jastrebac (Bujanovac)|Jastrebac]], [[Kale]], [[Karadnik]], [[Klenike]], [[Klinovac]], [[Končulj]], [[Košarno]], [[Krševica]], [[Kuštica]], [[Levosoje]], [[Letovica]], [[Lopardince]], [[Lukarce]], [[Lučane (Bujanovac)|Lučane]], [[Ljiljance]], [[Mali Trnovac]], [[Muhovac]], [[Negovac]], [[Nesalce]], [[Oslare]], [[Pretina]], [[Pribovce]], [[Ravno Bučje (Bujanovac)|Ravno Bučje]], [[Rakovac (Bujanovac)|Rakovac]], [[Rusce (Bujanovac)|Rusce]], [[Samoljica]], [[Sveta Petka (Bujanovac)|Sveta Petka]], [[Sebrat]], [[Sejace]], [[Spančevac]], [[Srpska Kuća]], [[Starac (selo)|Starac]], [[Suharno]], [[Trejak]], [[Turija (Bujanovac)|Turija]], [[Uzovo]] i [[Čar]]. * '''[[Opština Vladičin Han]]''' : [[Balinovce]], [[Bačvište]], [[Belanovce (Vladičin Han)|Belanovce]], [[Beliševo]], [[Bigla (selo)|Bigla]], [[Bogoševo]], [[Brestovo (Vladičin Han)|Brestovo]], '''[[Vladičin Han]]''', [[Vrbovo (Vladičin Han)|Vrbovo]], [[Garinje]], [[Gornje Jabukovo]], [[Gramađe]], [[Dekutince]], [[Donje Jabukovo]], [[Dupljane (Vladičin Han)|Dupljane]], [[Žitorađe]], [[Zebince]], [[Jagnjilo (Vladičin Han)|Jagnjilo]], [[Jastrebac (Vladičin Han)|Jastrebac]], [[Jovac (Vladičin Han)|Jovac]], [[Kalimance]], [[Kacapun]], [[Koznica (Vladičin Han)|Koznica]], [[Kopitarce]], [[Kostomlatica]], [[Kržince]], [[Kukavica (Vladičin Han)|Kukavica]], [[Kunovo]], [[Lebet]], [[Lepenica (Vladičin Han)|Lepenica]], [[Letovište]], [[Ljutež]], [[Mazarać]], [[Malo Belo Polje]], [[Manajle]], [[Manjak]], [[Mrtvica (Vladičin Han)|Mrtvica]], [[Ostrovica (Vladičin Han)|Ostrovica]], [[Polom (Vladičin Han)|Polom]], [[Prekodolce]], [[Priboj (Vladičin Han)|Priboj]], [[Ravna Reka (Vladičin Han)|Ravna Reka]], [[Rdovo]], [[Repince]], [[Repište (Vladičin Han)|Repište]], [[Ružić (Srbija)|Ružić]], [[Solačka Sena]], [[Srneći Dol]], [[Stubal (Vladičin Han)|Stubal]], [[Suva Morava]], [[Tegovište]], [[Urvič (Vladičin Han)|Urvič]] i [[Džep]]. * '''[[Opština Preševo]]''' : [[Aliđerce]], [[Berčevac]], [[Bujić]], [[Bukarevac]], [[Bukovac (Preševo)|Bukovac]], [[Buštranje (Preševo)|Buštranje]], [[Golemi Dol]], [[Gornja Šušaja]], [[Gospođince]], [[Depce]], [[Donja Šušaja]], [[Žujince]], [[Ilince]], [[Kurbalija]], [[Ljanik]], [[Mađare (Preševo)|Mađare]], [[Miratovac]], [[Norča]], [[Oraovica]], [[Pečeno]], '''[[Preševo]]''', [[Rajince]], [[Ranatovce]], [[Reljan]], [[Svinjište (Preševo)|Svinjište]], [[Sefer]], [[Slavujevac]], [[Stanevce]], [[Strezovce]], [[Trnava (Preševo)|Trnava]], [[Cakanovac]], [[Cerevajka]], [[Crnotince]] i [[Čukarka]]. * '''[[Opština Surdulica]]''' : [[Alakince]], [[Bacijevce]], [[Belo Polje (Surdulica)|Belo Polje]], [[Binovce]], [[Bitvrđa]], [[Božica (Surdulica)|Božica]], [[Vlasina Okruglica]], [[Vlasina Rid]], [[Vlasina Stojkovićeva]], [[Vučadelce]], [[Gadžin han]], [[Gornja Koznica]], [[Gornje Romanovce]], [[Grandžina Mahala]] (Grandžina Reka), [[Groznatovci]], [[Danjino Selo]], [[Dikava]], [[Donje Romanovce]], [[Drajinci]], [[Dugi Del]], [[Dugojnica]], [[Zagužanje]], [[Jelašnica (Surdulica)|Jelašnica]], [[Kalabovce]], [[Kijevac (Surdulica)|Kijevac]], [[Klisura (Surdulica)|Klisura]], [[Kolunica]], [[Kostroševci]], [[Leskova Bara]], [[Masurica]], [[Mačkatica]], [[Novo Selo (Surdulica)|Novo Selo]], [[Palja]], [[Rđavica]], [[Stajkovce (Surdulica)|Stajkovce]], [[Strezimirovci]], [[Suvojnica]], '''[[Surdulica]]''', [[Suhi Dol (Surdulica)|Suhi Dol]], [[Topli Do (Surdulica)|Topli Do]], [[Topli Dol]], [[Troskač]] i [[Ćurkovica (Surdulica)|Ćurkovica]]. * '''[[Opština Trgovište]]''' : [[Babina Poljana (Trgovište)|Babina Poljana]], [[Barbace]], [[Vladovce]], [[Goločevac]], [[Gornovac]], [[Gornja Trnica]], [[Gornji Kozji Dol]], [[Gornji Stajevac]], [[Dejance]], [[Donja Trnica]], [[Donji Kozji Dol]], [[Donji Stajevac]], [[Dumbija]], [[Đerekarce]], [[Zladovce]], [[Kalovo]], [[Lesnica]], [[Mala Reka (Trgovište)|Mala Reka]], [[Margance (Trgovište)|Margance]], [[Mezdraja]], [[Novi Glog]], [[Novo Selo (Trgovište)|Novo Selo]], [[Petrovac (Trgovište)|Petrovac]], [[Prolesje]], [[Radovnica]], [[Rajčevce]], [[Surlica]], [[Trgovište (Trgovište)|'''Trgovište''']], [[Crveni Grad]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Crnovce]], [[Šajince]], [[Šaprance]], [[Široka Planina]] i [[Šumata Trnica]]. == Naseljena mesta na Kosovu i Metohiji == {{v. također|Kosovo i Metohija}} === Kosovski okrug === {{v. također|Kosovski okrug}} * '''[[Grad Priština]]''' : [[Ajvalija]], [[Ajkobila]], [[Badovac]], [[Balaban]], [[Bariljevo]], [[Besinje]], [[Businje]], [[Vrani Do]], [[Glogovica (Priština)|Glogovica]], [[Gornja Brnjica]], [[Gračanica (Priština)|Gračanica]], [[Graštica]], [[Dabiševac]], [[Devet Jugovića]], [[Donja Brnjica]], [[Dragovac (Priština)|Dragovac]], [[Drenovac (Priština)|Drenovac]], [[Zlatare (Priština)|Zlatare]], [[Kačikol]], [[Kojlovica]], [[Kolić]], [[Kukavica, Kosovo|Kukavica]], [[Laplje Selo]], [[Lebane (Priština)|Lebane]], [[Lukare (Priština)|Lukare]], [[Makovac]], [[Marevce (Priština)|Marevce]], [[Matičane]], [[Mramor (Priština)|Mramor]], [[Niševce]], [[Orlović]], [[Preoce]], '''[[Priština]]''', [[Propaštica]], [[Prugovac (Priština)|Prugovac]], [[Radoševac (Priština)|Radoševac]], [[Rimanište]], [[Sićevo (Priština)|Sićevo]], [[Slivova (Priština)|Slivovo]], [[Sofalija]], [[Sušica (Priština)|Sušica]], [[Ulpijana]], [[Teneš Do]], [[Trudna]], [[Čaglavica]], [[Šarban]] i [[Šaškovac]]. * '''[[Opština Glogovac]]''': [[Banjica (Glogovac)|Banjica]], [[Beriša]], [[Vasiljevo (Glogovac)|Vasiljevo]], [[Vrbovac (Glogovac)|Vrbovac]], [[Vučak (Glogovac)|Vučak]], [[Gladno Selo]], [[Globare (Glogovac)|Globare]], '''[[Glogovac]]''', [[Godance]], [[Gornja Koretica]], [[Gornja Fuštica]], [[Gornje Obrinje]], [[Gornji Žabelj|Gornji Zabelj]], [[Gradica]], [[Dobroševac]], [[Domanek (Glogovac)|Domanek]], [[Donja Koretica]], [[Donja Fuštica]], [[Donji Žabelj|Donji Zabelj]], [[Kišna Reka]], [[Komorane (Glogovac)|Komorane]], [[Krajkovo]], [[Lapušnik]], [[Likošane]], [[Negrovce]], [[Nekovce]], [[Novo Čikatovo]], [[Orlate]], [[Poklek]], [[Poluža (Glogovac)|Poluža]], [[Stankovce]], [[Staro Čikatovo]], [[Trdevac]], [[Trpeza (Glogovac)|Trpeza]], [[Trstenik (Glogovac)|Trstenik]], [[Štrbulovo]] i [[Štutica]]. * '''[[Opština Kačanik]]''': [[Banjica (Kačanik)|Banjica]], [[Belograce]], [[Bičevac]], [[Bob (Kačanik)|Bob]], [[Vata (Kačanik)|Vata]], [[Vrtomica]] ([[Vrtolnica]]), [[Gabrica]], [[Gajre]], [[Globočica (Kačanik)|Globočica]], [[Gorance]], [[Gornja Grlica]], [[Dimce]], [[Doganović]], [[Drenoglava]] ([[Drenova Glava]]), [[Drobnjak (Kačanik)|Drobnjak]], [[Dubrava (Kačanik)|Dubrava]], [[Dura]], [[Đurđev Dol]], [[Eleza]], [[Elez Han]], [[Ivaja]], '''[[Kačanik]]''', [[Kovačevac (Kačanik)|Kovačevac]], [[Korbulić]], [[Kotlina (Kačanik)|Kotlina]], [[Krivenik]], [[Lanište (Kačanik)|Lanište]], [[Nećavce]], [[Nika (Kačanik)|Nika]], [[Nikovce]], [[Palivodenica]], [[Pustenik]], [[Režance]], [[Reka (Kačanik)|Reka]], [[Runjevo]], [[Semanje]], [[Sečište]], [[Slatina (Kačanik)|Slatina]], [[Sopotnica (Kačanik)|Sopotnica]], [[Stagovo]], [[Stari Kačanik]], [[Straža (Kačanik)|Straža]] i [[Čardak]]. * '''[[Opština Kosovo Polje]]''': [[Ariljača]], [[Batuse]], [[Bresje (Kosovo Polje)|Bresje]], [[Velika Slatina]], [[Veliki Belaćevac]], [[Vragolija]], [[Gornje Dobrevo]], [[Dobri Dub (Kosovo Polje)|Dobri Dub]], [[Donje Dobrevo]], [[Donji Grabovac]], [[Ence]], '''[[Kosovo Polje]]''', [[Kuzmin (Kosovo Polje)|Kuzmin]], [[Mala Slatina]], [[Mali Belaćevac]], [[Nakarade]], [[Pomazatin]] i [[Ugljare (Kosovo Polje)|Ugljare]]. * '''[[Opština Lipljan]]''': [[Androvac]], [[Bandulić]], [[Banjica (Lipljan)|Banjica]], [[Brus (Lipljan)|Brus]], [[Bujance]], [[Bukovica (Lipljan)|Bukovica]], [[Varigovce]], [[Velika Dobranja]], [[Veliki Alaš]], [[Veliko Ribare]], [[Vogačica]], [[Vrelo (Lipljan)|Vrelo]], [[Vrševce (Lipljan)|Vrševce]], [[Glavica (Lipljan)|Glavica]], [[Glanica]], [[Glogovce (Lipljan)|Glogovce]], [[Goleško Vrelo]], [[Gornja Gušterica]], [[Gornje Gadimlje]], [[Guvno Selo]], [[Divljaka]], [[Dobrotin (Lipljan)|Dobrotin]], [[Donja Gušterica]], [[Donje Gadimlje]], [[Zlokućane (Lipljan)|Zlokućane]], [[Janjevo]], [[Klečka]], [[Konjsko (Lipljan)|Konjsko]], [[Konjuh (Lipljan)|Konjuh]], [[Krajište]], [[Krajmirovce]], [[Laletić]], [[Lepina]], [[Livađe (Lipljan)|Livađe]], '''[[Lipljan]]''', [[Lipovica (Lipjani)|Lipovica]], [[Lug (Lipljan)|Lug]], [[Lugadžija]], [[Magura]], [[Mala Dobranja]], [[Mali Alaš]], [[Malo Gracko]], [[Malo Ribare]], [[Marevce (Lipljan)|Marevce]], [[Medveci (Lipjani)|Medvece]], [[Mirena]], [[Muhadžer Babuš]], [[Novo Rujce]], [[Oklap]], [[Okosnica]], [[Plitković]], [[Poturovce]], [[Rabovce]], [[Radevo]], [[Rusinovce]], [[Sedlare (Lipljan)|Sedlare]], [[Skulanevo]], [[Slovinje]], [[Smoluša]], [[Staro Gracko]], [[Staro Rujce]], [[Suvi Do (Lipljan)|Suvi Do]], [[Teća]], [[Topličane (Lipljan)|Topličane]], [[Torina]], [[Trbovce]], [[Crni breg|Crni Breg]], [[Čelopek (Lipljan)|Čelopek]], [[Čučuljaga]] i [[Šišarka (Lipljan)|Šišarka]]. * '''[[Opština Obilić]]''': [[Ade (Obilić)|Ade]], [[Babin Most]], [[Bakšija]], [[Breznica (Obilić)|Breznica]], [[Gornji Grabovac]],[[Kruševac (Obilić)|Kruševac]], [[Lazarevo (Obilić)|Lazarevo]], [[Leskovčić]], [[Mazgit]], [[Miloševo (Obilić)|Miloševo]], '''[[Obilić]]''', [[Plemetina]], [[Raskovo]], [[Rudnik Kosovo]], [[Sibovac (Obilić)|Sibovac]], [[Hamidija (Obilić)|Hamidija]], [[Crkvena Vodica]] i [[Šipitula]]. * '''[[Opština Podujevo]]''': [[Alabak]], [[Bajčina]], [[Balovac]], [[Baraina]], [[Batlava (Podujevo)|Batlava]], [[Belo Polje (Podujevo)|Belo Polje]], [[Blato (Podujevo)|Blato]], [[Bradaš (Podujevo)|Bradaš]], [[Braina]], [[Brevnik]], [[Brece]], [[Burince (Podujevo)|Burince]], [[Velika Reka (Podujevo)|Velika Reka]], [[Glavnik]], [[Godišnjak]], [[Gornja Dubnica]], [[Gornja Lapaštica (Podujevo)|Gornja Lapaštica]], [[Gornja Pakaštica]], [[Gornje Ljupče]], [[Gornji Sibovac]], [[Grdovac]], [[Dvorište (Podujevo)|Dvorište]], [[Dobri Do (Podujevo)|Dobri Do]], [[Dobratini (Podujeva)|Dobrotin]], [[Donja Dubnica (Podujevo)|Donja Dubnica]], [[Donja Lapaštica (Podujevo)|Donja Lapaštica]], [[Donja Pakaštica]], [[Donje Ljupče]], [[Donji Sibovac]], [[Duz]], [[Dumoš]], [[Žitinje (Podujeva)|Žitinje]], [[Zakut]], [[Kaljatica]], [[Kačibeg]], [[Kisela Banja]], [[Konjuševac]], [[Krpimej]], [[Kruševica (Podujevo)|Kruševica]], [[Ladovac]], [[Lauša (Podujeva)|Lauša]], [[Letance]], [[Livadica]], [[Lug (Podujevo)|Lug]], [[Lužane (Podujevo)|Lužane]], [[Mazap]], [[Majance]], [[Medregovac]], [[Merdare (Podujevo)|Merdare]], [[Metohija (Podujevo)|Metohija]], [[Mirovac]], [[Murgula]], [[Obrandža]], [[Orlane]], [[Palatna]], [[Penduha]], [[Perane]], '''[[Podujevo]]''', [[Popovo (Podujevo)|Popovo]], [[Potok (Podujevo)|Potok]], [[Prepolac]], [[Radujevac (Podujevo)|Radujevac]], [[Rakinica]], [[Revuće]], [[Repa, Kosovo|Repa]], [[Rečica (Podujevo)|Rečica]], [[Svetlje]], [[Siljevica (Podujevo)|Siljevica]], [[Slatina (Podujevo)|Slatina]], [[Surdula]], [[Surkiš]], [[Trnava (Podujevo)|Trnava]], [[Trnavica]], [[Turučica]], [[Hrtica]], [[Šajkovac]], [[Šakovica]] i [[Štedim (Podujevo)|Štedim]]. * '''[[Opština Uroševac]]''': [[Babljak (Uroševac)|Babljak]], [[Balić]], [[Biba]], [[Burnik]], [[Varoš Selo]], [[Gatnje]], [[Gornje Nerodimlje]], [[Grebno]], [[Grlica (Uroševac)|Grlica]], [[Doganjevo]], [[Donje Nerodimlje]], [[Dramnjak]], [[Zaskok]], [[Zlatare (Uroševac)|Zlatare]], [[Jezerce]], [[Jerli Prelez]], [[Jerli Talinovac]], [[Kamena Glava]], [[Kosin]], [[Košare (Uroševac)|Košare]], [[Laškobare]], [[Manastirce]], [[Mirosavlje]], [[Muhadžer Prelez]], [[Muhadžer Talinovac]], [[Muhovce]], [[Nekodim]], [[Novi Miraš]], [[Papaz (Uroševac)|Papaz]], [[Plešina]], [[Pojatište]], [[Raka]], [[Rahovica]], [[Sazlija (Uroševac)|Sazlija]], [[Svrčina]], [[Slivovo (Uroševac)|Slivovo]], [[Sojevo]], [[Softović]], [[Srpski Babuš]], [[Stari Miraš]], [[Staro Selo (Uroševac)|Staro Selo]], [[Stojković]], [[Tankosić]], [[Trn (Uroševac)|Trn]], '''[[Uroševac]]''' i [[Crnilo (Uroševac)|Crnilo]]. * '''[[Opština Štimlje]]''': [[Belince (Štimlje)|Belince]], [[Vojinovce]], [[Gornje Godance]], [[Davidovce]], [[Devetak (Štimlje)|Devetak]], [[Donje Godance]], [[Duga (Štimlje)|Duga]], [[Đurkovce]], [[Zborce]], [[Karačica]], [[Lanište (Štimlje)|Lanište]], [[Malopoljce]], [[Mužičane]], [[Petraštica]], [[Petrović (Štimlje)|Petrović]], [[Petrovo (Štimlje)|Petrovo]], [[Rance]], [[Račak]], [[Rašince]], [[Topilo]], [[Crnoljevo]] i '''[[Štimlje]]'''. * '''[[Opština Štrpce]]''': [[Berevce]], [[Brezovica (Štrpce)|Brezovica]], [[Brod (Štrpce)|Brod]], [[Viča (Štrpce)|Viča]], [[Vrbeštica]], [[Gornja Bitinja]], [[Gotovuša (Štrpce)|Gotovuša]], [[Donja Bitinja]], [[Drajkovce]], [[Ižance]], [[Jažince]], [[Koštanjevo]], [[Sevce, Štrpce|Sevce]], [[Sušiće]], [[Firaja (Štrpce)|Firaja]] i '''[[Štrpce]]'''. === Pećki okrug === {{v. također|Pećki okrug}} * '''[[Opština Dečani]]''': [[Babaloć]], [[Belaje]], [[Beleg]], [[Vokša]], [[Glođane (Dečani)|Glođane]], [[Gornja Luka]], [[Gornji Ratiš]], [[Gornji Streoc]], [[Gornji Crnobreg]], [[Gramočelj]], [[Dašinovac]], '''[[Dečane]]''', [[Donja Luka]], [[Donji Ratiš]], [[Donji Streoc]], [[Donji Crnobreg]], [[Drenovac (Dečani)|Drenovac]], [[Dubovik (Dečani)|Dubovik]], [[Dubrava (Dečani)|Dubrava]], [[Đocaj]], [[Istinić]], [[Jasić]], [[Junik]], [[Kodralija (Dečani)|Kodralija]], [[Loćane]], [[Ljubuša (Dečani)|Ljubuša]], [[Ljumbarda]], [[Maznik]], [[Mali Vranovac]], [[Papić]], [[Papraćane]], [[Pobrđe (Dečani)|Pobrđe]], [[Požar (Dečani)|Požar]], [[Prekoluka]], [[Prilep (Dečani)|Prilep]], [[Rastavica]], [[Rznić]], [[Slup (Dečani)|Slup]], [[Huljaj]] i [[Šaptelj]]. * '''[[Opština Đakovica]]''': [[Babaj Boks]], [[Bardonić]], [[Bardosan]], [[Batuša (Đakovica)|Batuša]], [[Berjak]], [[Bec]], [[Bistražin]], [[Brekovac]], [[Brovina]], [[Vogovo]], [[Vranić (Đakovica)|Vranić]], [[Goden]], [[Gornje Novo Selo]], [[Grgoc]], [[Grčina]], [[Guska, Kosovo|Guska]], [[Dalašaj]], [[Damjane]], [[Deva (Đakovica)|Deva]], [[Doblibare]], [[Dobrić (Đakovica)|Dobrić]], [[Dobroš]], [[Dolj]], [[Donje Novo Selo (Đakovica)|Donje Novo Selo]], [[Donji Biteš]], [[Dužnje]], [[Dujak]], '''[[Đakovica]]''', [[Ereč]], [[Žabelj]], [[Ždrelo (Đakovica)|Ždrelo]], [[Žub]], [[Zulfaj]], [[Jablanica (Đakovica)|Jablanica]], [[Janoš (Đakovica)|Janoš]], [[Jahoc]], [[Kodralija (Đakovica)|Kodralija]], [[Korenica, Kosovo|Korenica]], [[Košare (Đakovica)|Košare]], [[Kraljane]], [[Kusar]], [[Kuševac]], [[Lipovac (Đakovica)|Lipovac]], [[Lugađija (Đakovica)|Lugađija]], [[Ljugbunar]], [[Marmule]], [[Meja Orize]], [[Meja]], [[Moglica]], [[Molić]], [[Morina]], [[Nec]], [[Nivokaz]], [[Osek Paša]], [[Osek Hilja]], [[Paljabarda]], [[Pacaj]], [[Petrušan]], [[Pljančor]], [[Ponoševac]], [[Popovac (Đakovica)|Popovac]], [[Radonjić (Đakovica)|Radonjić]], [[Rakovina]], [[Rakoc]], [[Ramoc]], [[Racaj]], [[Rača (Đakovica)|Rača]], [[Raškoc]], [[Ripaj Madanaj]], [[Rogovo]], [[Skivjane]], [[Smać (Đakovica)|Smać]], [[Smonica]], [[Sopot (Đakovica)|Sopot]], [[Stubla (Đakovica)|Stubla]], [[Trakanić]], [[Ćerim]], [[Ujz]], [[Firaja (Đakovica)|Firaja]], [[Firza]], [[Crmljane]], [[Šeremet]] i [[Šišman]]. * '''[[Opština Istok]]''': '''[[Banja (Istok)|Banja]]''', [[Banjica (Istok)|Banjica]], [[Begov Lukavac]], [[Belica (Istok)|Belica]], [[Belo Polje (Istok)|Belo Polje]], [[Verić]], [[Vrelo (Istok)|Vrelo]], [[Dobruša]], [[Donji Dragoljevac]], [[Donji Istok]], [[Dragoljevac]], [[Drenje]], [[Dubrava (Istok)|Dubrava]], [[Đurakovac]], [[Žakovo]], [[Žač]], [[Zablaće (Istok)|Zablaće]], '''[[Istok (grad)|Istok]]''', [[Kaličane]], [[Kašica]], [[Kovrage]], [[Koš (Istok)|Koš]], [[Krnjina]], [[Lugovo]], [[Ljubovo]], [[Ljubožda]], [[Malo Dubovo]], [[Mojstir (Istok)|Mojstir]], [[Muževine]], [[Novi Verić]], [[Opraške]], [[Orno Brdo]], [[Osojane]], [[Poljane (Istok)|Poljane]], [[Prekale]], [[Prigoda]], [[Rakoš]], [[Sinaje]], [[Srbobran (Istok)|Srbobran]], [[Starodvorane]], [[Studenica (Istok)|Studenica]], [[Suvi Lukavac]], [[Suvo Grlo (Istok)|Suvo Grlo]], [[Sušica (Istok)|Sušica]], [[Tomance (Istok)|Tomance]], [[Trbuhovac]], [[Tučep]], [[Ukča]], [[Crkolez]], [[Crni Lug (Istok)|Crni Lug]], [[Crnce]] i [[Šaljinovica]]. * '''[[Opština Klina]]''': [[Balince (Klina)|Balince]], [[Berkovo]], [[Biča]], [[Bobovac (Klina)|Bobovac]], [[Bokšić]], [[Budisavci]], [[Veliki Đurđevik]], [[Veliko Kruševo]], [[Vidanje]], [[Vlaški Drenovac]], [[Volujak (Klina)|Volujak]], [[Vrmnica]], [[Golubovac (Klina)|Golubovac]], [[Gornji Petrič]], [[Grabanica]], [[Grabac (Klina)|Grabac]], [[Grebnik]], [[Deič]], [[Dobra Voda (Klina)|Dobra Voda]], [[Dobri Dol (Klina)|Dobri Dol]], [[Dolac (Klina)|Dolac]], [[Dolovo (Klina)|Dolovo]], [[Donji Petrič]], [[Drenovac (Klina)|Drenovac]], [[Drenovčić]], [[Drsnik]], [[Dugonjive]], [[Duš]], [[Dušević]], [[Zabrđe (Klina)|Zabrđe]], [[Zajmovo]], [[Zlokućane (Klina)|Zlokućane]], [[Iglarevo]], [[Jagoda (Peć)|Jagoda]], [[Jelovac (Klina)|Jelovac]], [[Jošanica (Klina)|Jošanica]], [[Kijevo (Klina)|Kijevo]], '''[[Klina]]''', [[Klinavac]], [[Kpuz]], [[Krnjince]], [[Leskovac (Klina)|Leskovac]], [[Lozica]], [[Mali Đurđevik]], [[Malo Kruševo]], [[Mlečane]], [[Naglavci]], [[Pločice]], [[Pograđe]], [[Prčevo]], [[Radulovac]], [[Renovac]], [[Resnik (Klina)|Resnik]], [[Rudice (Klina)|Rudice]], [[Svrhe]], [[Sićevo (Klina)|Sićevo]], [[Skorošnik]], [[Stup (Klina)|Stup]], [[Cerovik]], [[Crni Lug (Klina)|Crni Lug]], [[Čabić]], [[Českovo]], [[Čupevo (Klina)|Čupevo]] i [[Štupelj]]. * '''[[Opština Peć]]''': [[Alagina Reka]], [[Babiće (Peć)|Babiće]], [[Barane]], [[Belo Polje (Peć)|Belo Polje]], [[Blagaje]], [[Boge]], [[Brežanik]], [[Brestovik (Peć)|Brestovik]], [[Brolić]], [[Bučane]], [[Velika Jablanica]], [[Veliki Štupelj]], [[Vitomirica]], [[Vragovac]], [[Vranovac (Peć)|Vranovac]], [[Glavičica]], [[Glođane (Peć)|Glođane]], [[Goraždevac]], [[Grabovac (Peć)|Grabovac]], [[Dobri Do (Peć)|Dobri Do]], [[Drelje]], [[Dubovo (Peć)|Dubovo]], [[Dubočak]], [[Duganjive]], [[Zagrmlje]], [[Zahać]], [[Zlopek]], [[Jablanica (Peć)|Jablanica]], [[Jošanica (Peć)|Jošanica]], [[Klinčina]], [[Kosurić]], [[Kotradić]], [[Košutane]], [[Krstovac]], [[Kruševac (Peć)|Kruševac]], [[Kućište (Peć)|Kućište]], [[Labljane (Peć)|Labljane]], [[Laz Belopać]], [[Lipa (Peć)|Lipa]], [[Lođa (Peć)|Lođa]], [[Ložane]], [[Lugađija (Peć)|Lugađija]], [[Ljevoša]], [[Lješane]], [[Ljubenić]], [[Ljutoglava]], [[Mala Jablanica]], [[Mali Štupelj]], [[Maljeviće]], [[Milanovac (Peć)|Milanovac]], [[Nabrđe (Peć)|Nabrđe]], [[Naklo (Peć)|Naklo]], [[Nepolje]], [[Novi Raušić]], [[Novo Selo (Peć)|Novo Selo]], [[Ozrim]], [[Osoje (Peć)|Osoje]], [[Pašino Selo]], [[Pepiće]], '''[[Peć (grad)|Peć]]''', [[Pištane]], [[Plavljane]], [[Počešće]], [[Radavac]], [[Raušić]], [[Rašić]], [[Romune]], [[Rosulje (Peć)|Rosulje]], [[Ruhot]], [[Svrke (Peć)|Svrke]], [[Siga (Peć)|Siga]], [[Trebović]], [[Trstenik (Peć)|Trstenik]], [[Turjak (Peć)|Turjak]], [[Ćuška]], [[Hadžovići]], [[Crni Vrh (Peć)|Crni Vrh]], [[Čelopek (Peć)|Čelopek]], [[Čungur]] i [[Škrelje]]. === Prizrenski okrug === {{v. također|Prizrenski okrug}} * '''[[Opština Gora]]''': [[Bačka (Gora)|Bačka]], [[Brod (Gora)|Brod]], [[Vranište (Gora)|Vranište]], [[Globočica (Gora)|Globočica]], [[Gornja Rapča]], [[Gornji Krstac]], [[Dikance]], [[Donja Rapča]], [[Donji Krstac]], '''[[Dragaš]]''', [[Zli Potok]], [[Kruševo (Gora)|Kruševo]], [[Kukuljane]], [[Leštane (Gora)|Leštane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], [[Radeša]] i [[Rastelica (Gora)|Rastelica]]. * '''[[Opština Orahovac]]''': [[Bela Crkva (Orahovac)|Bela Crkva]], [[Bratotin]], [[Brestovac (Orahovac)|Brestovac]], [[Brnjača]], [[Bublje]], [[Velika Kruša]], [[Velika Hoča]], [[Vranjak (Orahovac)|Vranjak]], [[Gedže]], [[Goračevo]], [[Gorić (Orahovac)|Gorić]], [[Gornje Potočane]], [[Danjane]], [[Dobri Dol (Orahovac)|Dobri Dol]], [[Domanek (Orahovac)|Domanek]], [[Donje Potočane]], [[Dragobilje]], [[Drenovac (Orahovac)|Drenovac]], [[Zatrić]], [[Zočište]], [[Zrze (Orahovac)|Zrze]], [[Jančište]], [[Jović]], [[Koznik (Orahovac)|Koznik]], [[Kramovik]], [[Labučevo]], [[Ljubižda (Orahovac)|Ljubižda]], [[Mađare (Orahovac)|Mađare]], [[Mala Hoča]], [[Mališevo]], [[Milanović]], [[Miruša]], [[Moralija]], [[Mrasor]], [[Našpale]], [[Nogavac]], [[Opteruša]], '''[[Orahovac]]''', [[Ostrozub (Orahovac)|Ostrozub]], [[Pagaruša]], [[Petković]], [[Poluža (Orahovac)|Poluža]], [[Ponorac (Orahovac)|Ponorac]], [[Pusto Selo]], [[Radoste]], [[Ratkovac (Orahovac)|Ratkovac]], [[Retimlje]], [[Sanovac]], [[Saroš]], [[Sopnić]], [[Turjak (Orahovac)|Turjak]], [[Celina]], [[Crnovrana]], [[Čiflak (Orahovac)|Čiflak]] i [[Čupevo (Orahovac)|Čupevo]]. * '''[[Opština Prizren]]''': [[Atmađa]], [[Belobrod]], [[Biluša]], [[Bljač]], [[Brezna (Prizren)|Brezna]], [[Brodosavce]], [[Brut (Prizren)|Brut]], [[Buzec]], [[Buča]], [[Veleža]], [[Vlašnja]], [[Vrbičane]], [[Vrbnica (Prizren)|Vrbnica]], [[Gornja Srbica]], [[Gornje Ljubinje]], [[Gornje Selo (Prizren)|Gornje Selo]], [[Gorožup]], [[Graždanik]], [[Grnčare]], [[Dedaj]], [[Dobrušte]], [[Dojnice]], [[Donja Srbica]], [[Donje Ljubinje]], [[Drajčići]], [[Dušanovo (Prizren)|Dušanovo]], [[Đonaj]], [[Živinjane]], [[Žur]], [[Zaplužje]], [[Zgatar]], [[Zjum Opoljski]], [[Zjum Has]], [[Zojić]], [[Zrze (Prizren)|Zrze]], [[Jablanica (Prizren)|Jablanica]], [[Ješkovo]], [[Kabaš (Prizren)|Kabaš]], [[Kabaš Has]], [[Kapra]], [[Karašinđerđ]], [[Kobanja]], [[Kojuš]], [[Koriša]], [[Kosovce]], [[Krajk]], [[Kuklibeg]], [[Kukovce]], [[Kušnin]], [[Kuštendil]], [[Landovica]], [[Lez]], [[Leskovac (Prizren)|Leskovac]], [[Lokvica]], [[Ljubižda (Prizren)|Ljubižda]], [[Ljubižda Has]], [[Ljubičevo]], [[Ljukinaj]], [[Ljutoglav]], [[Mazrek]], [[Mala Kruša]], [[Mamuša]], [[Manastirica (Prizren)|Manastirica]], [[Medvece (Prizren)|Medvece]], [[Miljaj]], [[Muradem]], [[Mušnikovo]], [[Našec]], [[Nebregošte]], [[Nova Šumadija]], [[Novake]], [[Novo Selo (Prizren)|Novo Selo]], [[Petrovo Selo (Prizren)|Petrovo Selo]], [[Pirane]], [[Plava (Prizren)|Plava]], [[Plajnik]], [[Planeja]], [[Planjane]], [[Poslište]], [[Pousko]], '''[[Prizren]]''', [[Randubrava]], [[Rence]], [[Rečane (Prizren)|Rečane]], [[Romaja]], [[Skorobište]], [[Smać (Prizren)|Smać]], [[Sredska]], [[Stružje]], [[Trepetinca]], [[Tupec]], [[Hoča Zagradska]], [[Caparce]], [[Šajinovac (Prizren)|Šajinovac]], [[Škoza]] i [[Špinadija]]. * '''[[Opština Suva Reka]]''': [[Banja (Suva Reka)|Banja]], [[Belanica]], [[Blace (Suva Reka)|Blace]], [[Budakovo]], [[Bukoš (Suva Reka)|Bukoš]], [[Vranić (Suva Reka)|Vranić]], [[Vrševce (Suva Reka)|Vrševce]], [[Geljance]], [[Gornja Krušica]], [[Grejkovce]], [[Grejčevce]], [[Guncat]], [[Dvorane (Suva Reka)|Dvorane]], [[Delovce]], [[Dobrodeljane]], [[Donja Krušica]], [[Dubrava (Suva Reka)|Dubrava]], [[Dulje]], [[Đinovce]], [[Javor (Suva Reka)|Javor]], [[Kostrce]], [[Kravoserija]], [[Ladrovac]], [[Ladrović]], [[Lešane (Suva Reka)|Lešane]], [[Lužnica (Suva Reka)|Lužnica]], [[Mačitevo]], [[Movljane]], [[Mušutište]], [[Neprebište]], [[Nišor (Suva Reka)|Nišor]], [[Papaz (Suva Reka)|Papaz]], [[Pećane]], [[Popovljane]], [[Raštane]], [[Rečane (Suva Reka)|Rečane]], [[Savrovo]], [[Samodraža]], [[Selogražde]], [[Semetište]], [[Senik]], [[Slapužane]], [[Sopina]], [[Stara Vučina]], [[Studenčane]], '''[[Suva Reka]]''', [[Topličane (Suva Reka)|Topličane]], [[Trnje]], [[Tumičina]] i [[Čajdrak]]. === Kosovskomitrovački okrug === {{v. također|Kosovskomitrovački okrug}} * '''[[Opština Vučitrn]]''': [[Balince (Vučitrn)|Balince]], [[Banjska (Vučitrn)|Banjska]], [[Benčuk]], [[Bečić]], [[Bivoljak]], [[Bošljane]], [[Brusnik (Vučitrn)|Brusnik]], [[Bukoš (Vučitrn)|Bukoš]], [[Velika Reka (Vučitrn)|Velika Reka]], [[Vesekovce]], [[Viljance]], [[Vrnica]], '''[[Vučitrn]]''', [[Galica]], [[Glavotina]], [[Gojbulja]], [[Gornja Dubnica (Vučitrn)|Gornja Dubnica]], [[Gornja Sudimlja]], [[Gornje Stanovce]], [[Gornji Svračak]], [[Grace]], [[Gumnište (Vučitrn)|Gumnište]], [[Dobra Luka]], [[Doljak]], [[Donja Dubnica (Vučitrn)|Donja Dubnica]], [[Donja Sudimlja]], [[Donje Stanovce]], [[Donji Svračak]], [[Drvare]], [[Dubovac (Vučitrn)|Dubovac]], [[Žilivoda]], [[Zagorje (Vučitrn)|Zagorje]], [[Jezero (Vučitrn)|Jezero]], [[Karače]], [[Kolo (Vučitrn)|Kolo]], [[Kunovik]], [[Kurilovo]], [[Lug Dubnica]], [[Mavrić]], [[Mijalić]], [[Miroče]] (do 1975. godine Mirače), [[Nevoljane]], [[Nedakovac]], [[Novo Selo Begovo]], [[Novo Selo Mađunsko]] (do 1975. godine Novo Selo), [[Okraštica]], [[Ošljane (Vučitrn)|Ošljane]], [[Pantina]], [[Pasoma]], [[Pestovo]], [[Prilužje]], [[Resnik (Vučitrn)|Resnik]], [[Ropica]], [[Samodreža]], [[Skočna]], [[Skrovna]], [[Slakovce]] (1975-1991. godine Slavkovce), [[Slatina (Vučitrn)|Slatina]], [[Smrekovnica]], [[Strovce]], [[Taradža]], [[Trlabuć]], [[Hercegovo]], [[Cecelija]], [[Šalce]], [[Šljivovica (Vučitrn)|Šljivovica]] i [[Štitarica (Vučitrn)|Štitarica]]. * '''[[Opština Zvečan]]''': [[Banov Do]], [[Banjska (Zvečan)|Banjska]], [[Banjska Reka]], [[Banjski Suvi Do]], [[Boljetin (Zvečan)|Boljetin]], [[Bresnica (Zvečan)|Bresnica]], [[Valač]], [[Veliko Rudare]], [[Vilište]], [[Grabovac (Zvečan)|Grabovac]], [[Grižani]], [[Doljane (Zvečan)|Doljane]], [[Žaža]], [[Žerovnica]], [[Žitkovac (Zvečan)|Žitkovac]], '''[[Zvečan]]''', [[Izvori (Zvečan)|Izvori]], [[Jankov Potok]], [[Joševik]], [[Kamenica (Zvečan)|Kamenica]], [[Korilje]], [[Kula (Zvečan)|Kula]], [[Lipa (Zvečan)|Lipa]], [[Lipovica (Zvečan)|Lipovica]], [[Lovac (Zvečan)|Lovac]], [[Lozište]], [[Lokva (Zvečan)|Lokva]], [[Mali Zvečan]], [[Malo Rudare]], [[Matica]], [[Meki Do]] (od 2007. godine Keći Do), [[Oraovica (Zvečan)|Oraovica]], [[Rudine (Zvečan)|Rudine]], [[Sendo]] i [[Srbovac]]. * '''[[Opština Zubin Potok]]''': [[Babiće (Zubin Potok)|Babiće]], [[Babudovica]], [[Banja (Zubin Potok)|Banja]] (do 1975. godine Banje), [[Bojnoviće]], [[Brnjak]], [[Bube]], [[Burlate]], [[Velika Kaludra]], [[Veliko Štuoce]], [[Velji Breg]], [[Vitakovo]], [[Vojmisliće]], [[Vrba (Zubin Potok)|Vrba]], [[Vukojeviće]], [[Vukosavljeviće]], [[Gazivode (Zubin Potok)|Gazivode]], [[Gornje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Gornji Jasenovik]], [[Gornji Strmac]], [[Dobroševina]], [[Donje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Donji Jasenovik]], [[Dragalica]] (do 1980. godine Dragalice, od 2007. godine Vragalica), [[Drainoviće]] (od 2007. godine Drajinoviće), [[Dren (Zubin Potok)|Dren]], [[Žarevi]], [[Zagrađe (Zubin Potok)|Zagrađe]] (do 1975. godine deo Burlata), [[Zagulje]], [[Zečeviće]], [[Zubin Potok]], [[Zupče]], [[Jabuka (Zubin Potok)|Jabuka]], [[Jagnjenica]], [[Junake]] (do 1980. godine Junaci), [[Kijevce]] (do 1975. godine deo Zečevića), [[Klečke]] (do 1975. godine deo Banja), [[Kobilja Glava (Zubin Potok)|Kobilja Glava]], [[Kovače]], [[Kozarevo]], [[Kopiloviće]] (do 1987. godine deo Međeđeg Potoka), [[Krligate]] (1975-1983. godine Krljigate), [[Ledenik]] (do 1975. godine deo Češanovića), [[Lučka Reka]], [[Mala Kaludra]], [[Međeđi Potok]], [[Oklace]], [[Padine]], [[Paruci]], [[Prevlak]], [[Prelez]] (od 2007. godine Prelaz), [[Preseka (Zubin Potok)|Preseka]], [[Pridvorica (Zubin Potok)|Pridvorica]], [[Rančiće]] (1975-1987. godine Raičiće), [[Rezala (Zubin Potok)|Rezala]], [[Rujište (Zubin Potok)|Rujište]], [[Tušiće]], [[Ugljare (Zubin Potok)|Ugljare]], [[Crepulja]], [[Čabra]], [[Čečevo]], [[Češanoviće]] (do 1975. godine Češenoviće), [[Čitluk (Zubin Potok)|Čitluk]], [[Šipovo (Zubin Potok)|Šipovo]] (do 1975. godine Šipova) i [[Štuoce]] (do 1975. godine deo Veljeg Brega). * '''[[Opština Kosovska Mitrovica]]''': [[Bajgora]], [[Bare (Kosovska Mitrovica)|Bare]], [[Bataire]], [[Bošnjačka Mahala]], [[Brabonjić]] (do 1975. godine Brabonić), [[Vaganica]], [[Veliki Kičić]], [[Vidomirić]], [[Vidušić]], [[Vlahinje]] (do 1975. godine Vlahinja), [[Vrbnica (Kosovska Mitrovica)|Vrbnica]], [[Gornje Vinarce]], [[Gornje Žabare]], [[Gornje Rašane]], [[Gornji Suvi Do]], [[Gušavac]] (do 1980. godine Guševac), [[Dedinje (Kosovska Mitrovica)|Dedinje]], [[Donje Vinarce]], [[Donje Žabare]], [[Donje Rašane]], [[Donji Suvi Do]], [[Zabrđe (Kosovska Mitrovica)|Zabrđe]], [[Zasela]] (do 1975. godine Zaselja), [[Zijača]], [[Kačandol]] (do 1978. godine Kačan Dol), [[Kovačica (Kosovska Mitrovica)|Kovačica]], [[Kopriva (Kosovska Mitrovica)|Kopriva]], '''[[Kosovska Mitrovica]]''' (1981-1991. godine Titova Mitrovica), [[Košutovo (Kosovska Mitrovica)|Košutovo]], [[Kutlovac (Kosovska Mitrovica)|Kutlovac]], [[Lisica (Kosovska Mitrovica)|Lisica]] (do 1965. godine Lisca), [[Ljušta]], [[Mađare (Kosovska Mitrovica)|Mađare]] (do 1992. godine Mađera, od 2007. godine Mađera), [[Mažić]], [[Malo Kičiće]], [[Meljenica]], [[Ovčare (Kosovska Mitrovica)|Ovčare]], [[Orahovo (Kosovska Mitrovica)|Orahovo]], [[Pirče]], [[Prvi Tunel]], [[Reka (Kosovska Mitrovica)|Reka]], [[Ržana]], [[Svinjare]], [[Seljance]], [[Stari Trg (rudarsko naselje)]] (do 1975. godine Rudarsko Naselje), [[Stari Trg (selo)]] (do 1975. godine Stari Trg), [[Strana]], [[Suvi Do]], [[Tri solitera]], [[Trstena (Kosovska Mitrovica)|Trstena]], [[Šipolje]] i [[Šupkovac]]. * '''[[Opština Leposavić]]''': [[Babibna Dolina]], [[Bare (Leposavić)|Bare]], [[Begluk]], [[Belo Brdo (Leposavić)|Belo Brdo]], [[Beluće (Leposavić)|Beluće]], [[Berberište]], [[Bistrica (Leposavić)|Bistrica]], [[Borova (Leposavić)|Borova]], [[Borčane]], [[Branovići]], [[Brzance]], [[Veliki Lug]], [[Vitanoviće]], [[Vračevo]], [[Vrba]], [[Vrujci]], [[Vuča (Leposavić)|Vuča]], [[Galačnik]], [[Gnježdane]], [[Gornje Jarinje]] (Gornje Jerinje), [[Gornje Trebiće]], [[Gornji Krnjin]], [[Grablje]], [[Graničane]], [[Grkaje]], [[Guvnište]], [[Gulije]], [[Desetak]], [[Dobrava (Leposavić)|Dobrava]], [[Dolac]], [[Dolima]], [[Donje Isevo]] (do 1975. godine Isevo), [[Donje Jarinje]] (Donje Jerinje), [[Donje Žigolje]] (Kamen), [[Donje Trebiće]], [[Donji Krnjin]], [[Dren (Leposavić)|Dren]], [[Drenova]], [[Duboka (Leposavić)|Duboka]], [[Živodere]], [[Žigolje]], [[Žuta Prlina]], [[Zabrđe (Leposavić)|Zabrđe]], [[Zavada]], [[Zavrata]], [[Zaselje]], [[Zemanica]], [[Zrnosek]], [[Ibarsko Postenje]] (do 1975. godine Postenje), [[Jarinje]], [[Jevtiće]], [[Jevtićka Mala]], [[Jezero]], [[Jelakce]], [[Jošanica (Leposavić)|Jošanica]], [[Kajkovo]], [[Kaljin]], [[Kamen]], [[Kamenica (Leposavić)|Kamenica]], [[Kijevčiće]], [[Klik]], [[Koporiće]] (do 1965. godine Kopuriće), [[Kostin Potok]], [[Košutica (Leposavić)|Košutica]] (do 1975. godine deo Jarinja), [[Košutovo (Leposavić)|Košutovo]], [[Kratina]], [[Krsoljin Potok]], [[Krstište]], [[Krš Mala]], [[Kruševlje]], [[Kruševo (Leposavić)|Kruševo]], [[Kruščica (Leposavić)|Kruščica]], [[Kukavica]], [[Kurelje]], [[Kutnje]], [[Lazine]] (do 1980. godine Lazina), '''[[Leposavić]]''', '''[[Lešak]]''', [[Lozno (Leposavić)|Lozno]], [[Majdevo (Leposavić)|Majdevo]], [[Maljići]], [[Mala]], [[Manase]], [[Mekiniće]] (do 1975. godine Mekinjić), [[Mikulina]], [[Milojev Potok]], [[Miokoviće]], [[Mioliće]] (do 1975. godine Miolić), [[Mošnica (Leposavić)|Mošnica]], [[Ornice]], [[Ostraće]], [[Parlin Potok]], [[Plakaonica]], [[Planinica (Leposavić)|Planinica]], [[Popovce (Leposavić)|Popovce]], [[Potkomlje]] (do 1975. godine Potkomnje), [[Potok Mala]], [[Pridvorica (Leposavić)|Pridvorica]], [[Ravnište]], [[Rikovo]], [[Rvatska]], [[Rodelj]], [[Rucmance]], [[Seoce (Leposavić)|Seoce]], [[Simičište]], [[Slanište]], [[Slatina (Leposavić)|Slatina]], [[Sočanica (Leposavić)|Sočanica]], [[Stara Bačija]], [[Stara Kuća]], [[Strmac]], [[Tvrđan]] (do 1975. godine Tvrđane), [[Trebiće]], [[Trikose]], [[Ćirkoviće]] (do 1975. godine Ćirkovići), [[Ulije]], [[Ceranja]], [[Crveni]], [[Crnatovo (Leposavić)|Crnatovo]], [[Crnac]], [[Čitlučani]], [[Šaljska Bistrica]] i [[Šarpelj]]. * '''[[Opština Srbica]]''': [[Baks (Srbica)|Baks]], [[Banja (Srbica)|Banja]], [[Broćna]], [[Vitak]], [[Voćnjak (Srbica)|Voćnjak]], [[Gornja Klina]], [[Gornje Prekaze]], [[Gornji Obilić]], [[Donja Klina]], [[Donje Obrinje]], [[Donje Prekaze]], [[Donji Obilić]], [[Doševac]], [[Izbica]], [[Kladernica]], [[Kožica]], [[Kostrc]], [[Kotore]], [[Krasalić]], [[Krasmirovac]], [[Kruševac (Srbica)|Kruševac]], [[Kućica]], [[Lauša (Srbica)|Lauša]], [[Leočina]], [[Likovac (Srbica)|Likovac]], [[Ljubovac]], [[Makrmalj]], [[Marina]], [[Mikušnica]], [[Murga]], [[Novo Selo (Srbica)|Novo Selo]], [[Ovčarevo]], [[Padalište]], [[Plužina (Srbica)|Plužina]], [[Poljance]] (formirano 1975. godine od naselja [[Staro Poljance]] i [[Novo Poljance]]), [[Prelovac]], [[Radiševo]], [[Rakitnica (Srbica)|Rakitnica]], [[Rezala (Srbica)|Rezala]], [[Rudnik (Srbica)|Rudnik]], [[Simići]], [[Srbica]], [[Srednja Klina]], [[Suvo Grlo (Srbica)|Suvo Grlo]], [[Tica]], [[Trnavce]], [[Turićevac]], [[Tušilje]], [[Ćirez]] (do 1975. godine Čirez), [[Čitak]] i [[Čubrelj]] (Kraljica ukinuto naselje 1975. godine). === Kosovskopomoravski okrug === {{v. također|Kosovskopomoravski okrug}} * '''[[Opština Vitina]]''': [[Balance]], [[Begunce]], [[Binač]], [[Buzovik]], [[Veliki Goden]] (do 1955. godine Goden), '''[[Vitina]]''', [[Vrban (Vitina)|Vrban]], [[Vrbovac (Vitina)|Vrbovac]], [[Vrnavokolo]] (do 1975. godine Vrnaokolo), [[Vrnez]], [[Gornja Budrika]] (do 1975. godine Gornja Budriga), [[Gornja Slatina (Vitina)|Gornja Slatina]], [[Gornja Stubla]], [[Grmovo]], [[Grnčar (Vitina)|Grnčar]] (do 1975. godine Grnčare), [[Gušica]], [[Debelde]], [[Devaja]], [[Donja Slatina (Vitina)|Donja Slatina]], [[Donja Stubla]], [[Donje Ramnjane]], [[Drobeš]], [[Đelekare]], [[Žitinje (Vitina)|Žitinje]], [[Jerli Sadovina]], [[Kabaš (Vitina)|Kabaš]], [[Klokot]], [[Letnica (Vitina)|Letnica]], [[Ljubište]], [[Mijak]], [[Mogila (Vitina)|Mogila]], [[Novo Selo (Vitina)|Novo Selo]], [[Podgorce]], [[Požaranje]] (do 1975. godine Požeranje), [[Ravnište (Vitina)|Ravnište]], [[Radivojce]], [[Ribnik (Vitina)|Ribnik]], [[Smira]], [[Trpeza (Vitina)|Trpeza]], [[Trstenik (Vitina)|Trstenik]], [[Čerkez Sadovina]], [[Čiflak (Vitina)|Čiflak]] i [[Šašare]]. * '''[[Opština Gnjilane]]''': [[Bilince]] (do 1975. godine Bilinca), [[Brasaljce]] (do 1959. godine podeljeno na Gornje i Donje Brasaljce), [[Bukovik (Gnjilane)|Bukovik]], [[Burince (Gnjilane)|Burince]], [[Velekince]], [[Vladovo]], [[Vlaštica]], [[Vrapčić]], [[Vrbica (Gnjilane)|Vrbica]], [[Gadiš]], '''[[Gnjilane]]''', [[Gornje Kusce]], [[Gornje Slakovce]], [[Gornji Livoč]], [[Gornji Makreš]], [[Gumnište (Gnjilane)|Gumnište]], [[Dobrčane]], [[Donja Budriga]], [[Donje Slakovce]], [[Donji Livoč]], [[Donji Makreš]], [[Draganac]], [[Dunavo]], [[Žegovac (Gnjilane)|Žegovac]], [[Žegovačka Vrbica]], [[Žegra]], [[Inatovce]], [[Kišno Polje]], [[Kmetovce]], [[Koretište]], [[Kravarica]], [[Lipovica (Gnjilane)|Lipovica]], [[Lovce]], [[Mali Goden]], [[Mališevo (Gnjilane)|Mališevo]], [[Mozgovo (Gnjilane)|Mozgovo]], [[Mučibaba (Gnjilane)|Mučibaba]], [[Nosalje]], [[Paralovo (Gnjilane)|Paralovo]], [[Parteš]], [[Pasjak (Gnjilane)|Pasjak]], [[Pasjane]], [[Pidić]], [[Podgrađe (Gnjilane)|Podgrađe]], [[Poneš]], [[Prilepnica]], [[Sapar]], [[Slubica]], [[Stanišor]], [[Stančić]] (1975-1991. godine Staničić), [[Straža (Gnjilane)|Straža]], [[Stublina (Gnjilane)|Stublina]], [[Ugljare (Gnjilane)|Ugljare]], [[Cernica (Gnjilane)|Cernica]], [[Čelik (Gnjilane)|Čelik]], [[Šilovo (Gnjilane)|Šilovo]] i [[Šurlane]]. * '''[[Opština Kosovska Kamenica]]''': [[Ajnovce]], [[Berivojce]], [[Blato (Kosovska Kamenica)|Blato]], [[Boževce]], [[Boljevce]], [[Bosce]], [[Bratilovce]], [[Busovata]], [[Bušince]] (1975-1991. godine Vušince), [[Vaganeš]], [[Veliko Ropotovo]], [[Veljeglava]] (do 1975. godine Velja Glava; 2007. godine podeljena na Gornju Veljeglavu i Donju Veljeglavu), [[Vrućevce]], [[Glogovce (Kosovska Kamenica)|Glogovce]], [[Gmince]], [[Gogolovce]], [[Gornja Šipašnica]], [[Gornje Karačevo]], [[Gornje Korminjane]], [[Građenik]], [[Grizime]] (do 1978. godine Grizine), [[Daždince]], [[Dajkovce]], [[Desivojce]], [[Domorovce]], [[Donja Šipašnica]], [[Donje Karačevo]], [[Donje Korminjane]], [[Drenovce]], [[Đuriševce]], [[Žuja]], [[Zajčevce]] (do 1975. godine Zajčevac), [[Kololeč]], [[Koprivnica (Kosovska Kamenica)|Koprivnica]], [[Koretin]], '''[[Kosovska Kamenica]]''' (do 1952. godine Kamenica), [[Kostadince]], [[Krajnidel]] (do 1980. godine Krajni Del), [[Kremenata]], [[Kriljevo]], [[Lisocka]] (1980-1992. godine Lisacka, od 2007. godine ponovo Lisacka), [[Ljajčić]], [[Lještar]], [[Malo Ropotovo]], [[Marovce]], [[Mešina]], [[Miganovce]], [[Močare]], [[Mučivrce]], [[Novo Selo (Kosovska Kamenica)|Novo Selo]], [[Ogošte]], [[Odanovce]], [[Odevce]], [[Oraovica (Kosovska Kamenica)|Oraovica]], [[Pančelo]], [[Petrovce]], [[Polička]], [[Rajanovce]], [[Ranilug]], [[Robovac]], [[Rogačica (Kosovska Kamenica)|Rogačica]], [[Svirce (Kosovska Kamenica)|Svirce]], [[Sedlare (Kosovska Kamenica)|Sedlare]], [[Strezovce (Kosovska Kamenica)|Strezovce]], [[Strelica]], [[Tirince]], [[Tomance (Kosovska Kamenica)|Tomance]], [[Toponica (Kosovska Kamenica)|Toponica]], [[Trstena (Kosovska Kamenica)|Trstena]], [[Tuđevce]], [[Firićeja]] (do 1975. godine Firićeje), [[Carevce]], [[Čarakovce]] i [[Šaić]] (do 1980. godine Šajić, od 2007. godine ponovo Šajić). * '''[[Opština Novo Brdo]]''': [[Bostane]], [[Zebince (Novo Brdo)|Zebince]], [[Izvor (Novo Brdo)|Izvor]], [[Jasenovik (Novo Brdo)|Jasenovik]], [[Klobukar]], [[Labljane (Novo Brdo)|Labljane]], [[Mali Kamen]], [[Manišince]], [[Novo Brdo]], [[Prekovce]], [[Trnićevce]] i [[Ćeranovica]]. == Povezano == * [[Administrativna podela Srbije]] * [[Statistički regioni Srbije]] * [[Okruzi Srbije]] * [[Teritorijalna organizacija Srbije]] * [[Popis gradova u Srbiji|Spisak gradova u Srbiji]] [[Kategorija:Naselja u Srbiji| ]] [[Kategorija:Liste|Naselja u Srbiji]] k8dfg6fpfl5tre3deiypfnaq1qnxtez 42679570 42679567 2026-08-19T04:30:26Z ~2026-45471-87 384857 /* Jablanički okrug */ 42679570 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak svih [[naseljeno mesto|naseljenih mesta]] na teritoriji [[Srbija|Republike Srbije]] sa stanjem 1. januara 2009. godine. U članku se nalaze i naselja koja su formirana novim ''Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije'' donetim 27. decembra 2007. godine, stara imena naselja, kao i mesta koja su izgubila status samostalnih naseljenih mesta. Kako po važećoj statistici u Srbiji postoje gradska i ostala naselja, gradska naselja su od ostalih naselja izdvojena tako što su '''podebljana (boldirana)'''. Sve promene u naseljenim mestima se odnose na period posle 1945. godine. Stari nazivi naselja na području Vojvodine nisu vođena izvorno jer nisu bila u duhu zvaničnog jezika države, pa je [[francuski jezik|francuski]] naziv za ''Charleville'' fonetski doveo do zvaničnog naziva Šarnevil (deo Banatskog Velikog Sela), ista situacija je i sa naseljima čiji su izvorni oblici na [[mađarski jezik|mađarskom]], [[rumunski jezik|rumunskom]], [[slovački jezik|slovačkom]] jeziku. Spisak naselja je dat po ISO 3166-2:RS standardu koji se definiše po administrativnim jedinicama (RS00-Grad Beograd, RS01-Severnobački upravni okrug...). == Naseljena mesta Grada Beograda == {{v. također|Beograd}} * '''[[Opština Barajevo|Gradska opština Barajevo]]''' : [[Arnajevo]], [[Bagrdan]], [[Barajevo]], [[Baćevac]], [[Beljina (Barajevo)|Beljina]], [[Boždarevac]], [[Veliki Borak]], [[Vranić (Barajevo)|Vranić]], [[Gaj]], [[Glumčevo Brdo]], [[Guncati]], [[Dražanovac]], [[Karaula]], [[Lipovica]], [[Lipovička šuma]], [[Lisović]], [[Manić]], [[Meljak (Barajevo)|Meljak]], [[Nenadovac]], [[Novo naselje]], [[Pajšuma]], [[Plandište]], [[Ravni Gaj]], [[Rašića Kraj]], [[Rožanci]], [[Srednji kraj]], [[Stara Lipovica]], [[Stražarija]], [[Taraiš]], [[Trebež]] i [[Šiljakovac]]. * '''[[Opština Voždovac|Gradska opština Voždovac]]''' (5): '''[[Beli Potok]]''' ([[Bubanj potok]]), '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata "naselja" [[Banjica]], [[Banjičko polje]], [[Braće Jerković I|Braće Jerković 1]], [[Braće Jerković II|Braće Jerković 2]], [[Braće Jerković III|Braće Jerković 3]], [[Činovnička kolonija]], [[Dušanovac]], [[Gornji Voždovac]], [[Konjarnik II|Konjarnik 1]], [[Marinkova Bara]], [[Medaković I|Medaković 1]], [[Medaković II|Medaković 2]], [[Naselje Veljko Vlahović]], [[Padina]], [[Stepin Lug|Naselje Stepa Stepanović, Stepin Lug]], [[Šumice]], [[Tranšped]], [[Jezero Trešnja|Trešnja]], [[Trošarina]], kao i do 1972. godine samostalna naseljena mesta [[Jajinci]], [[Kumodraž (selo)|Kumodraž]] i [[Rakovica (Beograd)|Rakovica]]), [[Zuce]], '''[[Pinosava]]''', [[Ripanj]] (obuhvata delove i naselja [[Bošnjaci (Voždovac)|Bošnjaci]] i [[Brđani (Voždovac)|Brđani]] koja su do 1977. bila samostalna naselja), a negde se na Voždovcu navode i sledeća "naselja" [[Čaršija]], [[Feroplast]], [[Gorani]], [[Lipar]], [[Karagača]], [[Orlovica]], [[Rasadnik]], [[Stepašinovac]], [[Stražarska kosa]], * '''[[Opština Vračar|Gradska opština Vračar]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' : [[Crveni Krst]], [[Cvetni Trg]], [[Čubura]], [[Englezovac]], [[Gradić Pejton]], [[Kalenić]], [[Krunski Venac]], [[Neimar]], [[Savinac]], [[Vukov Spomenik]]. * '''[[Opština Grocka|Gradska opština Grocka]]''' : [[Begaljica]], [[Boleč]], [[Brestovik]], [[Vinča (Grocka)|Vinča]], [[Vladine jaruge]], [[Vrčin]], '''[[Grocka]]''', [[Dražanj]], [[Živkovac]], [[Zavojice]], [[Zaklopača (Grocka)|Zaklopača]], [[Kaluđerica]], [[Kamendol]], [[Leštane]], [[Livadice]], [[Pudarci]], [[Ritopek]], [[Umčari]] i [[Šuplja Stena]]. * '''[[Opština Zvezdara|Gradska opština Zvezdara]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Mirijevo]], [[Mali Mokri Lug]] i [[Veliki Mokri Lug]] koja su do 1972. bila samostalna naselja.), [[Bulbulder]], [[Cvetanova ćuprija]], [[Cvetko]], [[Ćirilo i Metodije]], '''[[Denkova bašta]], [[Đeram]], [[Klenak]], [[Konjarnik II|Konjarnik 2]], [[Konjarnik III|Konjarnik 3]], [[Lipov Lad]], [[Novo Mirijevo]], [[Orlovsko naselje]], [[Padina]], [[Pašino brdo]] (Lekino brdo), [[Rudo]], [[Severni Bulevar]], [[Slavujev Potok]], [[Smederevski Đeram]], [[Staro Mirijevo]], [[Stepin Lug]], [[Stevan Sinđelić]], [[Učiteljsko naselje]], [[Vojvoda Mišić]], [[Vojvoda Putnik]], [[Vračarsko polje]], [[Vukov Spomenik]], [[Zeleno Brdo]], [[Zvezdara]]. * '''[[Opština Zemun|Gradska opština Zemun]]''' : [[Altina]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata u [[Batajnica|Batajnicu]] koja je do 1972. godine bila samostalno naselje), [[Busije]], [[Gardoš]], [[Goveđi Brod]], [[Gornja varoš]], [[Gornji grad]], [[Grmovac]], [[Zemun Polje]], [[Kalvarija]], [[Kamendin]], [[Muhar]], [[Naselje Zemunske kapije]], [[Nova Galenika]], [[Plavi Horizonti]], [[Pregrevica]], [[Retenzija]], [[Sutjeska]], [[Tošin bunar]], [[Ćukovac]] i [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]]. * '''[[Opština Lazarevac|Gradska opština Lazarevac]]''' : [[Arapovac (Lazarevac)|Arapovac]], [[Barzilovica]], [[Baroševac]], [[Bistrica (Lazarevac)|Bistrica]], [[Brajkovac (Lazarevac)|Brajkovac]], [[Burovo]], '''[[Veliki Crljeni]]''', [[Vrbovno]], [[Vreoci]], [[Dren (Lazarevac)|Dren]], [[Dudovica]], [[Županjac]], [[Zeoke (Lazarevac)|Zeoke]], [[Junkovac (Lazarevac)|Junkovac]], [[Kruševica (Lazarevac)|Kruševica]], '''[[Lazarevac]]''', [[Leskovac (Lazarevac)|Leskovac]], [[Lukavica (Lazarevac)|Lukavica]], [[Mali Crljeni]], [[Medoševac (Lazarevac)|Medoševac]], [[Mirosaljci (Lazarevac)|Mirosaljci]], [[Novi Medoševac (Lazarevac)|Novi Medoševac]], [[Orašac]], [[Petka (Lazarevac)|Petka]], [[Prkosava]], '''[[Rudovci]]''', [[Sakulja]], [[Sokolovo]], [[Stepojevac]], [[Strmovo (Lazarevac)|Strmovo]], [[Stubica (Lazarevac)|Stubica]], [[Trbušnica (Lazarevac)|Trbušnica]], [[Cvetovac]], [[Čibutkovica]], [[Šopić]] i [[Šušnjar (Lazarevac)|Šušnjar]]. * '''[[Opština Mladenovac|Gradska opština Mladenovac]]''' : [[Amerić]], [[Bataševac]], [[Beluće]], [[Beljevac]], [[Velika Ivanča]], [[Velika Krsna]], [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]], [[Vlaško Polje]], [[Granice (Mladenovac)|Granice]], [[Drenovača]], [[Dubona]], [[Jagnjilo (Mladenovac)|Jagnjilo]], [[Kovačevac (Mladenovac)|Kovačevac]], [[Koraćica]], [[Mala Vrbica (Mladenovac)|Mala Vrbica]], [[Markovac (Mladenovac)|Markovac]], [[Međulužje]], '''[[Mladenovac|Mladenovac (varoš)]]''', [[Mladenovac (selo)]], [[Prevlake]], [[Pružatovac]], [[Rabrovac]], [[Rajkovac (Mladenovac)|Rajkovac]], [[Senaja]], [[Crkvine (Mladenovac)|Crkvine]] i [[Šepšin]]. * '''[[Opština Novi Beograd|Gradska opština Novi Beograd]]''' : [[Bežanijska kosa]], [[Belvil]], [[Koreja]], [[Ledine]], [[Studentski grad]], [[Tošin bunar]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i [[Bežanija|Bežaniju]] koja je do 1972. bila samostalno naselje). * '''[[Opština Obrenovac|Gradska opština Obrenovac]]''' : [[Baljevac (Obrenovac)|Baljevac]], [[Barič (Obrenovac)|Barič]], [[Belo Polje (Obrenovac)|Belo Polje]], [[Borovi]], [[Brgulice]], [[Brović]], [[Veliko Polje]], [[Vukićevica]], [[Grabovac (Obrenovac)|Grabovac]], [[Draževac (Obrenovac)|Draževac]], [[Dren (Obrenovac)|Dren]], [[Dubrava]], [[Dudovi]], [[Zabran]], [[Zabrežje]], [[Zvečka]], [[Jasenak]], [[Konatice]], [[Krtinska]], [[Ljubinić]], [[Mala Moštanica]], [[Mislođin]], [[Muzička kolonija]], '''[[Obrenovac]]''', [[Orašac (Obrenovac)|Orašac]], [[Piroman]], [[Poljane (Obrenovac)|Poljane]], [[Ratari (Obrenovac)|Ratari]], [[Rvati (Obrenovac)|Rvati]], [[Rojkovac]], [[Skela (Obrenovac)|Skela]], [[Stubline]], [[Sunce]], [[Trnjaci]], [[Trstenica]], [[Urovci]], [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] i [[Šljivice]]. * '''[[Opština Palilula (Beograd)|Gradska opština Palilula]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Krnjača]] i [[Višnjica (Beograd)|Višnjica]] koja su do 1972. godine bila samostalna naseljena mesta), [[Ada Huja]], '''[[Borča]]''', [[Veliko Selo (Palilula)|Veliko Selo]], [[Viline Vode]], [[Višnjička Banja]], [[Dunavac]], [[Zbeg]], [[Kovilovo (Palilula)|Kovilovo]], [[Kotež]], [[Lešće]], [[Mali Zbeg]], '''[[Ovča]]''', [[Rospi Ćuprija]], [[Padinska Skela]] (obuhvata i naselja [[Besni Fok]], [[Crvenka (Palilula)|Crvenka]], [[Glogonjski Rit]], [[Jabučki Rit]], [[Preliv]], [[Profesorska kolonija]], [[Tovilište]], [[Vrbovski]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Slanci]], [[Ćalije]], [[Hadžipopovac]] i [[Široka Greda]]. * '''[[Opština Rakovica|Gradska opština Rakovica]]''' : [[Kanarevo brdo]], [[Miljakovac]], [[Miljakovački izvor]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Kneževac (Rakovica)|Kneževac]] i [[Resnik (Rakovica)|Resnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), kao i [[Kijevo (Beograd)|Kijevo]] koje je 1959. pripojeno Kneževcu, [[Košutnjak]], [[Labudovo brdo]], [[Skojevsko naselje]], [[Sunčani breg]] i [[Vidikovac]]. * '''[[Opština Savski Venac|Gradska opština Savski Venac]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata naselje [[Zeleni Venac]]), [[Jatagan mala]], [[Lisičji Potok]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Sopot|Gradska opština Sopot]]''' : [[Babe]], [[Guberevac (Sopot)|Guberevac]], [[Drlupa (Sopot)|Drlupa]], [[Dučina]], [[Đurinci]], [[Koraćica]], [[Mala Ivanča]], [[Mali Požarevac]], [[Nemenikuće]], [[Parcani]], [[Popović (Sopot)|Popović]], [[Ralja (Sopot)|Ralja]] (obuhvata i [[Grkovo]] koje je do 1986. bilo samostalno naselje), [[Rogača (Sopot)|Rogača]], [[Ropočevo]], [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]], [[Slatina (Sopot)|Slatina]], '''[[Sopot (Sopot)|Sopot]] ''' i [[Stojnik (Sopot)|Stojnik]]. * '''[[Opština Stari Grad (Beograd)|Gradska opština Stari Grad]]''' : '''[[Beograd]] - deo''', [[Gornji Dorćol]], [[Donji Dorćol]], [[Dorćol]], [[Kosančićev venac]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Surčin|Gradska opština Surčin]]''' : [[Bečmen]], [[Boljevci]], '''[[Dobanovci]]''', [[Jakovo]], [[Petrovčić]], [[Progar]], [[Radiofar]] i '''[[Surčin]]'''. * '''[[Opština Čukarica|Gradska opština Čukarica]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Žarkovo]] i [[Železnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Banovo brdo]], '''[[Bele Vode]]''', '''[[Velika Moštanica]], '''[[Golf]]''', [[Gorica]], [[Julino brdo]], [[Košutnjak]], [[Makiš]], '''[[Orlovača]]''', '''[[Ostružnica]]''', '''[[Pećani]]''', [[Pionirski grad]], [[Repište]], [[Rupčine]], '''[[Rucka]]''', [[Rušanj]], [[Sremčica]], [[Sunčana padina|Sunčana Padina]], [[Taraiš]], [[Filmski grad]], [[Careva Ćuprija]], [[Cerak]], [[Cerak Vinogradi]], [[Čukarička padina]] i '''[[Umka]]'''. == Naseljena mesta u Vojvodini == {{v. također|Vojvodina}} === Severnobački upravni okrug === {{v. također|Severnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Subotica]]''' : [[Aleksandrovo]], [[Bajmok]], [[Bački Vinogradi]] (do 1947. godine Kraljev Breg), [[Bačko Dušanovo]] (do 1978. godine Dušanovo), [[Bikovo]], [[Verušić]], [[Višnjevac]], [[Gornji Verušić]], [[Gornji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Donji Verušić]], [[Donji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Đurđin]], [[Kelebija]], [[Ljutovo]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Makova sedmica]], [[Mala Bosna]], [[Mali Bajmok]], [[Mišićevo]] (do 1978. deo Bajmoka), [[Novi Grad]], [[Novi Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Palić]]''', [[Prozivka]], [[Radijalac]], [[Stari Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Subotica]]''', [[Hajdukovo]] (do 1978. deo Palića), [[Crveno selo]], [[Čantavir]] i [[Šupljak]]. * '''[[Opština Bačka Topola]]''' : [[Bagremovo]] (stari naziv Brazilija), [[Bajša]], '''[[Bačka Topola]]''' (obuhvata i [[Kočićevo (Bačka Topola)|Kočićevo]], koje je prestalo da postoji kao samostalno naselje 1978. godine), [[Bački Sokolac]], [[Bogaraš]] (naselje je do 1978. godine bilo deo Gunaroša), [[Gornja Rogatica]], [[Gunaroš]] (do 1950. godine Molski Gunaroš), [[Zobnatica]], [[Kavilo]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Karađorđevo (Bačka Topola)|Karađorđevo]] (do 1950. Bačko Karađorđevo), [[Krivaja (Bačka Topola)|Krivaja]] (naselje stvoreno 1978. godine od delova Bačkog Sokoca, Gornje Rogatice i Tomislavaca), [[Mali Beograd]], [[Mićunovo]] (do 1947. godine Karaktur), [[Novo Orahovo]] (do 1948. godine Orahovo, pre toga naziv je bio Senćanski Gunaroš), [[Njegoševo]], [[Obornjača (Bačka Topola)|Obornjača]] (do 1991. godine deo Gunaroša, danas bez stanovnika), [[Tomislavci]] (1947-2007. godine naziv je bio Orešković, pre toga Oreškovićevo), [[Panonija]] (do 1978. godine deo Bajše), [[Pačir]], [[Pobeda (Bačka Topola)|Pobeda]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Svetićevo]], [[Srednji Salaš]] i [[Stara Moravica]]. * '''[[Opština Mali Iđoš]]''' : [[Lovćenac]] (stari naziv Sekić), [[Mali Iđoš]] (do 1948. Krivaja) i [[Feketić]] (obuhvata i [[Selište (Mali Iđoš)|Selište]], samostalno naselje do 1978. godine, koje se do 1947. godine zvalo Novo Selo). === Srednjobanatski upravni okrug === {{v. također|Srednjobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Zrenjanin]]''' : [[Aradac]] (do 1947. godine Slovački Aradac-Andrejevac), [[Bagljaš]], [[Banatski Despotovac]], [[Belo Blato]], [[Botoš]], [[Elemir]], [[Ečka]], '''[[Zrenjanin]]''' (obuhvata i nekadašnje samostalno naselje [[Mužlja|Mužlju]] od 1978. godine; do 1947. zvanični naziv je bio Petrovgrad, pre toga Veliki Bečkerek), [[Jankov Most]], [[Klek (Zrenjanin)|Klek]], [[Knićanin]], [[Lazarevo]]* Do 2005. obuhvatao i naseljeno mesto Zlaticu, koje je od tad samostalno, [[Lukino Selo]], [[Lukićevo]] (do 1947. godine Martinica), [[Mala Amerika]], [[Melenci]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mihajlovo]], [[Naselje Ruža Šulman]], [[Orlovat]], [[Perlez]], [[Stajićevo]], [[Taraš]], [[Tomaševac]], [[Farkaždin]] i [[Čenta]]. * '''[[Opština Žitište]]''' : [[Banatski Dvor]] (obuhvata i ukinuto naselje Banatski Dušanovac), [[Banatsko Višnjićevo]], [[Banatsko Karađorđevo]] (do 1950. Karađorđevo), '''[[Žitište]]''' (do 1947. godine Begej Sveti Đurađ), [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Novi Itebej]], [[Ravni Topolovac]] (do 1947. godine Katarina, 1947-1948. godine Topolovac), [[Srpski Itebej]], [[Torak]] (do 2001. godine zvanični naziv je bio Begejci; naselje nastalo od Velikog i Malog Toraka) 1947. godine), [[Torda]] (do 1947. godine Vujićevo), [[Hetin]] i [[Čestereg]]. * '''[[Opština Nova Crnja]]''' : [[Aleksandrovo (Nova Crnja)|Aleksandrovo]] (1948-1992.. godine zvanični naziv je bio Velike Livade, a do 1948. godine Banatsko Aleksandrovo), [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]], [[Molin]] (naselje raseljeno), [[Nova Crnja]], [[Radojevo]] (do 1947. godine Klarija), [[Srpska Crnja]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Bečej]]''' : [[Bočar]], [[Kumane (Novi Bečej)|Kumane]], '''[[Novi Bečej]]''' (do 1952. godine Vološinovo; obuhvata i ukinuto naselje Vranjevo) i [[Novo Miloševo]] (1947. spojena dva naselja: [[Karlovo (Srbija)|Karlovo]] i [[Beodra]]). * '''[[Opština Sečanj]]''' : [[Banatska Dubica]] (do 1950. godine Margitica), [[Boka]], [[Busenje]] (do 1947. godine Vladičino Selo), [[Jarkovac]], '''[[Jaša Tomić (Sečanj)|Jaša Tomić]]''', [[Konak (Sečanj)|Konak]], [[Krajišnik (Sečanj)|Krajišnik]] (stari naziv Šupljaja), [[Neuzina]] (nastalo spajanjem Srpske Nauzine i Hrvatske Neuzine), [[Sečanj]], [[Sutjeska (Sečanj)|Sutjeska]] (stari naziv Sarče) i [[Šurjan]]. === Severnobanatski upravni okrug === {{v. također|Severnobanatski upravni okrug}} * '''[[Opština Ada]]''' : '''[[Ada (grad)|Ada]]''', '''[[Mol (Ada)|Mol]]''', [[Sterijino]] (do 1959. godine Sterijino Selo), [[Obornjača]] i [[Utrine]] (do 1947. godine Nedićevo Naselje). * '''[[Opština Kanjiža]]''' : [[Adorjan]] (do 1978. godine Nadrljan), [[Velebit (Kanjiža)|Velebit]], [[Doline (Kanjiža)|Doline]], [[Zimonjić]], '''[[Kanjiža]]''', [[Male Pijace]], [[Mali Pesak]], [[Martonoš]], [[Novo Selo (Kanjiža)|Novo Selo]] (do 1978. godine deo Oroma), [[Orom]], [[Totovo Selo]] (do 1955. godine Bački Gaj), [[Trešnjevac]] (1948-1978. godine Senćanski Trešnjevac; do 1946. godine Uzunovićevo ) i [[Horgoš]]. * '''[[Opština Kikinda]]''' : [[Banatska Topola]], [[Banatsko Veliko Selo]] (nastalo 1948. godine spajanjem naselja Šarnevil, Soltur i Sveti Hubert), [[Bašaid]] (od 1978. obuhvata i nekada samostalno naselje [[Bikač]]), [[Iđoš]], '''[[Kikinda]]''' (do 1947. godine Velika Kikinda), [[Mokrin]], [[Nakovo]], [[Novi Kozarci]] (stari nazivi Majstort, do 1948. godine Kozarci; obuhvata i ukinuto naselje Hajfeld), [[Rusko Selo]], [[Sajan]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Kneževac]]''' : [[Banatsko Aranđelovo]], [[Đala]], [[Majdan (Novi Kneževac)|Majdan]], '''[[Novi Kneževac]]''', [[Podlokanj]], [[Rabe]], [[Siget (Novi Kneževac)|Siget]] (do 1978. deo Banatskog Aranđelova; novim ZOTORS iz 2007. godine zvanični naziv je Seget), [[Srpski Krstur]] (do 1991. zvanični naziv je bio Krstur) i [[Filić]] (do 1978. deo Novog Kneževca). Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije formirano je naseljeno mesto [[Obilićevo (Novi Kneževac)|Obilićevo]] od dela naselja Novi Kneževac, koje je do 1947. godine bilo samostalno naselje, pre nego što je ukinuto. * '''[[Opština Senta]]''' : [[Bogaraš]] (do 1978. godine deo Gornjeg Brega), [[Gornji Breg]], [[Kevi]], '''[[Senta]]''' i [[Tornjoš]]. Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano je naseljeno mesto [[Batka]] od dela naselja Senta). * '''[[Opština Čoka]]''' : [[Banatski Monoštor]], [[Vrbica (Čoka)|Vrbica]], [[Jazovo]], [[Ostojićevo (Čoka)|Ostojićevo]] (do 1947. godine Potijski Sveti Nikola), [[Padej]], [[Sanad]], [[Crna Bara (Čoka)|Crna Bara]] i '''[[Čoka]]'''. === Južnobanatski upravni okrug === {{v. također|Južnobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Pančevo]]''' : [[Banatski Brestovac]], [[Banatsko Novo Selo]], [[Glogonj]], [[Gornji grad]], [[Dolovo (Pančevo)|Dolovo]], [[Ivanovo (Pančevo)|Ivanovo]], [[Jabuka (Pančevo)|Jabuka]], [[Kotež]], '''[[Kačarevo]]''' (do 1947. godine Kraljevićevo), [[Mali London]], [[Milje]], [[Misa]], [[Nova Misa]], [[Omoljica]], '''[[Pančevo]]''' (obuhvata i [[Vojlovica|Vojlovicu]] koja je do 1978. bila samostalno naselje), [[Skrobara]], [[Sodara]], [[Stara Misa]], [[Stari Tamiš]], '''[[Starčevo]],''' [[Tesla]] i [[Topola]]. * '''[[Opština Alibunar]]''' : '''[[Alibunar]]''', '''[[Banatski Karlovac]]''' (1947-1949. godine Rankovićevo, 1949-1955. godine Banatsko Rankovićevo; obuhvata i ukinuto naselje Mali Lug-Vekerle), [[Vladimirovac]] (obuhvata i [[Novi Vladimirovac]] koji je do 1978. bio samostalno naselje), [[Devojački Bunar]], [[Dobrica]], [[Ilandža]], [[Janošik]] (do 1947. godine Slovački Aleksandrovac), [[Lokve (Alibunar)|Lokve]] (stari naziv Sveti Mihajlo), [[Nikolinci]], [[Novi Kozjak]] (do 1947. godine Ferdin) i [[Seleuš]]. * '''[[Opština Bela Crkva]]''' : [[Banatska Palanka]], [[Banatska Subotica]], '''[[Bela Crkva]]''', [[Vračev Gaj]], [[Grebenac]], [[Dobričevo]], [[Dupljaja]], [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]], [[Kajtasovo]] (stari naziv Kajtasovački Vinogradi, do 1947. godine Palfi), [[Kaluđerovo (Bela Crkva)|Kaluđerovo]], [[Kruščica (Bela Crkva)|Kruščica]], [[Kusić]], [[Crvena Crkva]] i [[Češko Selo]] (do 1947. godine Fabijan). * '''[[Opština Vršac]]''' : [[Vatin]], [[Veliko Središte]], [[Vlajkovac]], [[Vojvodinci]], '''[[Vršac]]''', [[Vršački Ritovi]] (do 1959. godine Vršac Salaši), [[Gudurica]], [[Zagajica]], [[Izbište]], [[Jablanka]], [[Kuštilj]], [[Mali Žam]], [[Malo Središte]], [[Markovac (Vršac)|Markovac]], [[Mesić (Vršac)|Mesić]], [[Orešac (Vršac)|Orešac]], [[Pavliš]], [[Parta]], [[Potporanj]], [[Ritiševo]], [[Sočica]], [[Straža]], [[Uljma]] i [[Šušara]]. * '''[[Opština Kovačica]]''' :'''[[Debeljača]]''', [[Idvor]], '''[[Kovačica]]''', [[Padina (Kovačica)|Padina]], [[Putnikovo]], [[Samoš]], [[Uzdin]] i [[Crepaja]]. * '''[[Opština Kovin]]''' : [[Bavanište]], [[Gaj (Kovin)|Gaj]], [[Deliblato]], [[Dubovac]], '''[[Kovin]]''', [[Malo Bavanište]], [[Mramorak]], [[Pločica]], [[Skorenovac]] i [[Šumarak]] (do 1947. godine Emanuilovac). * '''[[Opština Opovo]]''' : [[Baranda]], '''[[Opovo]]''', [[Sakule]] i [[Sefkerin]]. * '''[[Opština Plandište]]''' : [[Banatski Sokolac]], [[Barice (Plandište)|Barice]] (do 1947. godine Sveti Jovan), [[Velika Greda]], [[Veliki Gaj]], [[Dužine]] (stari naziv Sečenovo), [[Jermenovci]], [[Kupinik]] (do 1947. godine Aleksandrov Gaj), [[Laudonovac]] (do 1974. godine bio deo Plandišta, novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji naziv je Laudovac), [[Margita]], [[Markovićevo]] (do 1948. godine Kriva Bara), [[Miletićevo]], [[Plandište]] (stari naziv Mariolana), [[Stari Lec]] i [[Hajdučica]]. === Zapadnobački upravni okrug === {{v. također|Zapadnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Sombor]]''' : [[Aleksa Šantić (Sombor)|Aleksa Šantić]], [[Bački Breg]], [[Bački Monoštor]], [[Bezdan]], [[Bezdanski put]], [[Bilić]], [[Bukovac]], [[Gakovo]] (obuhvata i [[Kruševlje]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Gornja Varoš]], [[Gradina]], [[Doroslovo]], [[Žarkovac]], [[Žarkovo]], [[Josićko]], [[Josićki put]], [[Kljajićevo]] (do 1948. godine Krnjaja), [[Kljajićevski put]], [[Kozara]], [[Kolut]], [[Lenija]], [[Lugovo]], [[Matarići]], [[Milčić]], [[Mlake]], [[Nenadić]], [[Nova Selenča]], [[Obzir]], [[Radojevići]], [[Rančevo]], [[Rastina]], [[Riđica]], [[Rokovci]], [[Selenča]], [[Svetozar Miletić (Sombor)|Svetozar Miletić]], '''[[Sombor]]''', [[Stanišić (Sombor)|Stanišić]], [[Stapar]], [[Staparski put]], [[Stara Selenča]], [[Telečka]], [[Centrala]], [[Crvenka]], [[Čičovi]], [[Čonoplja]], [[Čonopljanski put]], [[Šaponje]], [[Šikara]], [[Šokara]] i [[Švrake]]. * '''[[Opština Apatin]]''' : '''[[Apatin]]''', [[Kupusina]], [[Prigrevica]] (do 1947. godine Prigrevica-Sveti Ivan), [[Ribarevo]], [[Romsko naselje]], [[Svilojevo]] i [[Sonta]] (obuhvata i [[Veliki Salaš]] koji je do 1978. bio samostalno naselje). * '''[[Opština Kula]]''' : [[Kruščić]] (do 1950. godine Veprovac), '''[[Kula (grad)|Kula]]''', [[Lipar]] (do 1947. godine Emušić, pre toga Sokolac Kulski), [[Nova Crvenka]], [[Ruski Krstur]], [[Sivac]] i '''[[Crvenka]]'''. * '''[[Opština Odžaci]]''' : [[Bački Brestovac]], [[Bački Gračac]] (do 1947. godine Filipovo), [[Bogojevo]], [[Deronje]], [[Karavukovo]], [[Lalić]], '''[[Odžaci]]''', [[Ratkovo]] (do 1948. godine Dubrava, pre toga Parabuć) i [[Srpski Miletić]]. === Južnobački upravni okrug === {{v. također|Južnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Novi Sad]]''': ** '''[[Gradska opština Novi Sad]]''' : [[Avijatičarsko naselje]], [[Adamovićevo naselje]], [[Adice]], [[Almaški kraj]], [[Banatić]], [[Bangladeš (Novi Sad)|Bangladeš]], [[Begeč]], [[Bronks]], [[Budisava]], [[Bulevar]], [[Veliki Rit]], [[Veternik]], [[Veternička rampa1|Veternička rampa]], [[Vidovdansko naselje]], [[Gornje Livade]], [[Gornji Kovilj]], [[Grbavica]], [[Depresija]], [[Detelinara]], [[Donji Kovilj]], [[Jugovićevo]], [[Kamenjar]], [[Kampus novosadskog univerziteta]], [[Kać]], [[Kisač]] (obuhvata i [[Tankosićevo]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Klisa]], [[Kovilj]], [[Lipov Gaj]], [[Mali Beograd]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mišin Salaš]], [[Nemanovci]], '''[[Novi Sad]]''' (u periodu od 1980 do 1989. godine današnje jedinstveno naselje Novi Sad je bilo podeljeno na Novi Sad-Stari Grad, Novi Sad-Liman, Novi Sad-Detelinara, Novi Sad-Podunavlje i Novi Sad-Slavija), [[Nova Detelinara]], [[Novo naselje]] (Bistrica), [[Pejićevi Salaši]], [[Pejton]], [[Pervazovo naselje]], [[Petrovdansko Naselje]], [[Podbara]], [[Ribarsko ostrvo]], [[Rimski Šančevi2|Rimski Šančevi]], [[Rotkvarija]] (Žitni trg), [[Rumenka]], [[Sajlovo1|Sajlovo]] (Donje Sajlovo), [[Sajmište]], [[Salajka]] (Slavija), [[Satelit]], [[Slana bara]], [[Stara Detelinara]], [[Stari Grad]] (Centar), [[Stepanovićevo]], [[Telep]], '''[[Futog]]''', [[Čenej]] i [[Šangaj]]. ** '''[[Gradska opština Petrovaradin]]''' : [[Alibegovac]], [[Artinjeva]], [[Bocke]], [[Bukovac (Novi Sad)|Bukovac]], [[Bukovački plato]], [[Vezirac]], [[Glavica]], [[Gornja Kamenica]], [[Grigovac]], [[Donja Kamenica]], [[Karagača]], [[Ledinci]], [[Mala Kamenica]], [[Mišeluk]], [[Novi Ledinci]], [[Novi Majur]], [[Paragovo]], [[Petrovaradinska tvrđava]], '''[[Petrovaradin]]''', [[Podgrađe Petrovaradina]], [[Popovica]], [[ Puckaroš]], [[Ribnjak]], [[Sadovi]], '''[[Sremska Kamenica]]''' , [[Stari Majur]], [[Staroiriški put]], [[Stari Ledinci]] (do 1999. godine deo Ledinaca), [[Tatarsko brdo]], [[Tekije]], [[Trandžament]], [[Čardak]], [[Širine]] i [[Široka Dolina]] . * '''[[Opština Bač]]''' : '''[[Bač]]''' (obuhvata i Mali Bač koji se do 1947. godine nazivao Tomićevo), [[Bačko Novo Selo]], [[Bođani]], [[Vajska]], [[Plavna (Bač)|Plavna]] i [[Selenča]]. * '''[[Opština Bačka Palanka]]''' : '''[[Bačka Palanka]]''', [[Brodarsko naselje]], [[Vizić]], [[Gajdobra]], [[Despotovo]] (do 1947. godine Despot Sveti Ivan, 1947-1948. godine Vasiljevo, 1948-1952. godine Novo Vasiljevo), [[Kaloš]], [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevo]] (do 1978. godine deo Mladenova), [[Mladenovo]] (do 1948. godine Bukin), [[Neštin]], [[Nova Gajdobra]], [[Obrovac (Bačka Palanka)|Obrovac]], [[Parage]], [[Pivnice]], [[Silbaš]], [[Sinaj]], [[Tovariševo]] i [[Čelarevo]] (do 1947. godine Čib). * '''[[Opština Bački Petrovac]]''' : '''[[Bački Petrovac]]''', [[Gložan]], [[Kulpin]] i [[Maglić (Vojvodina)|Maglić]] (do 1949. godine Bujkeš). * '''[[Opština Beočin]]''' : '''[[Beočin]]''', [[Bademova]], [[Banoštor]], [[Bocke]], [[Brazilija]], [[Grabovo (Beočin)|Grabovo]], [[Duga međa]], [[Koruška]], [[Kruševlje]], [[Lug (Beočin)|Lug]], [[Prljuša]], [[Rakovac (Beočin)|Rakovac]], [[Sviloš]], [[Susek]], [[Čerević]] i [[Šakotinac]]. * '''[[Opština Bečej]]''' : [[Bačko Gradište]], [[Bačko Petrovo Selo]], '''[[Bečej]]''' (do 1947. godine Stari Bečej, 1991-1992. godine zvaničan naziv je bio Stari Bečej; 1947. godine Bečeju pripojena naselja Pece-Šor i Poljanica), [[Mileševo (Bečej)|Mileševo]] i [[Radičević]] (do 1947. godine Novo Naselje broj 1, 1947-1948. godine Čikerija). * '''[[Opština Vrbas]]''' : [[Bačko Dobro Polje]] (do 1948. godine Dobro Polje), '''[[Vrbas]]''' (1983-1991. godine Titov Vrbas), [[Zmajevo]] (do 1947. godine Pašićevo), [[Kosančić (Vrbas)|Kosančić]] (do 1991. godine deo Savinog Sela), [[Kucura]], [[Ravno Selo]] (do 1947. godine Nove Šove, 1947-1948. godine Ravno) i [[Savino Selo]] (do 1947. godine Torža). * '''[[Opština Žabalj]]''' : [[Gospođinci]], [[Đurđevo (Žabalj)|Đurđevo]], [[Žabalj]] i [[Čurug]]. * '''[[Opština Srbobran]]''' : [[Nadalj]], '''[[Srbobran]]''' i [[Turija (Srbobran)|Turija]]. * '''[[Opština Sremski Karlovci]]''' : '''[[Sremski Karlovci]]'''. [[Dudara]], [[Đušilovo]], [[Zanoš]], [[Karaš]], [[Kraljev breg]], [[Krivac]], [[Kuvalovo]], [[Paragovo]], [[Popovica]], [[Pucavac]], [[Remetica]], [[Rovina]], [[Cerat]] i [[Ćušilovo]]. * '''[[Opština Temerin]]''' : '''[[Bački Jarak]]''', [[Sirig]] (od dela ovog naselja je novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano novo naselje [[Kamendin (Temerin)|Kamendin]]) i '''[[Temerin]]'''. * '''[[Opština Titel]]''' : [[Vilovo]], [[Gardinovci]], [[Lok]], [[Mošorin]], '''[[Titel]]''' i [[Šajkaš]]. === Sremski okrug === {{v. također|Sremski okrug}} * '''[[Grad Sremska Mitrovica]]''' : [[Bešenovački Prnjavor]] (do 1978. godine deo Bešenova), [[Bešenovo]], [[Blok B]], [[Bosut (Sremska Mitrovica)|Bosut]], [[Veliki Radinci]], [[Grgurevci]], [[Dekanske bašte]] (Dekanac), [[Divoš]], [[Đipša]] (ukinuto naselje jer je razoreno u ratu), [[Zasavica I]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom II čini jedinstveno naselje Zasavica) (Gornja Zasavica), [[Zasavica II]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom I čini jedinstveno naselje Zasavica), [[Jarak]], [[Kamenjar]], [[Kuzmin]], [[Laćarak]], [[Ležimir]], [[Mala Bosna]], [[Manđelos]], [[Martinci]], [[Matije Huđi]], '''[[Mačvanska Mitrovica]]''' (stari naziv Mala Mitrovica), [[MZ Sutjeska]], [[Naselje Severno od Planinske (Pičkovac)|Naselje Severno od Planinske]], [[Nikola Tesla]], [[Noćaj]], [[Orao]], [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnje]], [[Radenković]], [[Salaš Noćajski]], '''[[Sremska Mitrovica]]''', [[Sremska Rača]], [[Stara Bingula]], [[Stari most]], [[Hesna]], [[Centar]], [[Crvena česma]], [[Čalma]], [[Šašinci]] , [[Šišatovac]] i [[Šuljam]]. * '''[[Opština Inđija]]''' : [[Banstol]], [[Beli Breg]], [[Beška]], [[Gladnoš]], '''[[Inđija]]''', [[Jarkovci]], [[Keltsko naselje]], [[Krčedin]], [[Krčedinska ada]], [[Leje]], [[Ljukovo]], [[Maradik]], [[Novi Karlovci]], [[Novi Slankamen]], [[Slankamenački Vinogradi]] (do 1978. deo Novog Slankamena), [[Stari Slankamen]] i [[Čortanovci]]. * '''[[Opština Irig]]''' : [[Velika Remeta]] (do 1978. deo Krušedol Sela), [[Vrdnik]], [[Vrdnička kula]], [[Grgetek]] (do 1978. zvanični naziv je Grgeteg), [[Dobrodol]] (do 1978. deo Šatrinaca), '''[[Irig]]''', [[Jazak]] (Novim Zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine od dela ovog naselja formirano je naselje [[Jazak Prnjavor]]), [[Krušedol Prnjavor]] (do 1978. zvanični naziv je bio Krušedolski Prnjavor), [[Krušedol Selo]], [[Mala Remeta]], [[Neradin]], [[Rivica]] i [[Šatrinci]]. * '''[[Opština Pećinci]]''' : [[Ašanja]], [[Brestač]], [[Deč]], [[Donji Tovarnik]], [[Karlovčić]], [[Kupinovo]], [[Obrež (Pećinci)|Obrež]], [[Ogar]], [[Pećinci]], [[Popinci]], [[Prhovo]], [[Sibač]], [[Sremski Mihaljevci]] (do 1950. godine Mihaljevci), [[Subotište]] i [[Šimanovci]]. * '''[[Opština Ruma]]''' : [[Apoteka]], [[Borkovac]], [[Buđanovci]], [[Vašarište]], [[Vitojevci]], [[Voganj]] (Novim zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine formirano je novo naselje [[Marđelos]] od dela ovog naselja), [[Grabovci (Ruma)|Grabovci]], [[Dobrinci]], [[Donji Petrovci]], [[Žarkovac]], [[Igralište]], [[Jelenci]], [[Klenak (Ruma)|Klenak]], [[Kraljevci (Srbija)|Kraljevci]], [[Kudoš]], [[Mali Radinci]], [[Nikinci]], [[Pavlovci]], [[Platičevo]], [[Putinci]], '''[[Ruma]]''', [[Rupe]], [[Stejanovci]], [[Tivol]] i [[Hrtkovci]]. * '''[[Opština Stara Pazova]]''' : [[Banovci Dunav]], [[Belegiš]], [[Vojka]], [[Golubinci]], [[Krnješevci]], [[Nova Pazova]], [[Novi Banovci]], '''[[Stara Pazova]]''', [[Stari Banovci]] i [[Surduk]]. * '''[[Opština Šid]]''' : [[Adaševci]], [[Batrovci]], [[Bačinci]], [[Berkasovo]], [[Bikić Do]] (do 1975. godine deo Privine Glave), [[Bingula]], [[Vašica]] (stari naziv Mala Vašica), [[Višnjićevo]] (stari naziv Grk), [[Gibarac]], [[Erdevik]], [[Ilinci]], [[Jamena]], [[Kukujevci]], [[Ljuba]], [[Molovin]], [[Morović]], [[Privina Glava]], [[Sot]] i '''[[Šid]]'''. == Naseljena mesta Centralne Srbije == {{v. također|Centralna Srbija}} === Mačvanski okrug === {{v. također|Mačvanski okrug}} * '''[[Grad Loznica]]''' : [[Banja Koviljača]], [[Baščeluci]], [[Bradić]], [[Brezjak]], [[Brnjac]], [[Veliko Selo (Loznica)|Veliko Selo]], [[Vilin potok]], [[Voćnjak (Loznica)|Voćnjak]], [[Gornja Badanja]], [[Gornja Borina]], [[Gornja Koviljača]] (do 1979. deo Banje Koviljače), [[Gornja Sipulja]], [[Gornje Nedeljice]], [[Gornji Dobrić]], [[Grnčara]], [[Donja Badanja]], [[Donja Sipulja]], [[Donje Nedeljice]], [[Donji Dobrić]], [[Draginac (Loznica)|Draginac]], [[Zajača]], [[Jadranska Lešnica]] (do 1947. godine Jadarska Lešnica), [[Jarebice (Loznica)|Jarebice]], [[Jelav]], [[Joševa (Loznica)|Joševa]], [[Jugovići (Loznica)|Jugovići]], [[Kamenica (Loznica)|Kamenica]], [[Klupci]], [[Kozjak (Loznica)|Kozjak]], [[Korenita (Loznica)|Korenita]], [[Krajišnici (Loznica)|Krajišnici]], [[Lešnica]], [[Lipnica (Loznica)|Lipnica]], [[Lipnički Šor]], '''[[Loznica]] ''', [[Lozničko Polje]], [[Milina (Loznica)|Milina]], [[Novo Selo (Loznica)|Novo Selo]], [[Paskovac]], [[Ploča (Loznica)|Ploča]], [[Pomijača]], [[Ribarice]] (do 1991. godine Ribarica), [[Runjani]], [[Simino Brdo]], [[Slatina (Loznica)|Slatina]], [[Straža (Loznica)|Straža]], [[Stupnica (Loznica)|Stupnica]], [[Sunčana Reka]], [[Tekeriš]], [[Trbosilje (Loznica)|Trbosilje]], [[Trbušnica (Loznica)|Trbušnica]], [[Tršić (Loznica)|Tršić]], [[Filipovići]], [[Cikote (Loznica)|Cikote]], [[Čokešina]], [[Čotrići]] i [[Šurice]]. * '''[[Grad Šabac]]''' : [[Bela Reka]], [[Benska Bara]], [[Bogosavac]], [[Bojić]], [[Bukor]], [[Varna (Šabac)|Varna]], [[Volujac (Šabac)|Volujac]], [[Gornja Vranjska]], [[Grušić]], [[Dvorište (Šabac)|Dvorište]], [[Desić]], [[Dobrić (Šabac)|Dobrić]], [[Drenovac (Šabac)|Drenovac]], [[Duvanište]], [[Žabar]], [[Zablaće (Šabac)|Zablaće]], [[Zminjak]], [[Jevremovac]], [[Jelenča]], [[Klenak]], [[Korman (Šabac)|Korman]], [[Krivaja (Šabac)|Krivaja]], [[Letnjikovac]], [[Lipolist]], [[Majur (Šabac)|Majur]], [[Mala Vranjska]], [[Maovi]], [[Mačvanski Pričinović]], [[Metlić]], [[Miloševac (Šabac)|Miloševac]], [[Miokus]], [[Mišar]], [[Mrđenovac]], [[Nakučani (Šabac)|Nakučani]], [[Orašac (Šabac)|Orašac]], [[Orid]], [[Petkovica]], [[Petlovača]], [[Pocerski Dobrić]], [[Pocerski Metković]] (do 1979. godine Metković), [[Pocerski Pričinović]], [[Predvorica]], [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavor]], [[Radovašnica]], [[Ribari (Šabac)|Ribari]], [[Rumska]], [[Sinošević]], [[Skrađani]], [[Slatina (Šabac)|Slatina]], [[Slepčević]], [[Stari grad]], [[Tabanović (Šabac)|Tabanović]], [[Cerovac (Šabac)|Cerovac]], [[Culjković]], [[Čavić]], '''[[Šabac]]''', [[Ševarice]] i [[Štitar]]. * '''[[Opština Bogatić]]''' : [[Badovinci]], [[Banovo Polje]], [[Belotić (Bogatić)|Belotić]], [[Bogatić]]'''[[Bogatić]]''', [[Glogovac (Bogatić)|Glogovac]], [[Glušci]], [[Dublje]], [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], [[Metković (Bogatić)|Metković]], [[Očage]], [[Podine]], [[Salaš Crnobarski]], [[Sovljak (Bogatić)|Sovljak]], [[Uzveće]] i [[Crna Bara (Bogatić)|Crna Bara]]. * '''[[Opština Vladimirci]]''' : [[Belotić (Vladimirci)|Belotić]], [[Beljin]], [[Bobovik]], [[Vladimirci]]'''[[Vladimirci]]''' (nastalo spajanjem naselja [[Vladimirci Selo]] i [[Vladimirci Varošica]] 1955. godine), [[Vlasenica srbija|Vlasenica]], [[Vukošić]], [[Vučevica]], [[Gomilica]], [[Debrc]], [[Dragojevac (Vladimirci)|Dragojevac]], [[Zvezd]], [[Jazovnik]], [[Jalovik]], [[Kaona (Vladimirci)|Kaona]], [[Kozarica]], [[Krnić]], [[Krnule]], [[Kujavica]], [[Lojanice]], [[Matijevac]], [[Mesarci]], [[Mehovine]], [[Mrovska]], [[Novo Selo (Vladimirci)|Novo Selo]], [[Pejinović]], [[Provo (Vladimirci)|Provo]], [[Riđake]], [[Skupljen]], [[Suvo Selo]] i [[Trbušac]]. * '''[[Opština Koceljeva]]''' : [[Batalage]], [[Brdarica]], [[Bresnica (Koceljeva)|Bresnica]], [[Galović]], [[Goločelo (Koceljeva)|Goločelo]], [[Gradojević]], [[Donje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo Tamnavsko), [[Draginje]], [[Družetić]], [[Zukve]], [[Kamenica (Koceljeva)|Kamenica]], [[Koceljeva]]'''[[Koceljeva]]''' (do 1979. Koceljevo), [[Ljutice (Koceljeva)|Ljutice]], [[Mali Bošnjak]], [[Svileuva]], [[Subotica (Koceljeva)|Subotica]] i [[Ćukovine]] (po novom ZOTORS iz 2007. godine novi zvanični naziv je Đukovine). * '''[[Opština Krupanj]]''' : [[Banjevac]], [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], [[Bogoštica]], [[Brezovice (Krupanj)|Brezovice]], [[Brštica]], [[Vrbić]], [[Gornja mala]], [[Donje Brezovice]], [[Dvorska (Krupanj)|Dvorska]], [[Zavlaka]], [[Zeljići]], [[Kostajnik (Krupanj)|Kostajnik]], [[Krasava]], [[Kržava (Krupanj)|Kržava]], '''[[Krupanj]]''', [[Likodra]], [[Lipenović]], [[Mojković]], [[Planina (Krupanj)|Planina]], [[Ravnaja]], [[Sredojevići]], [[Stave]], [[Stolice]], [[Tolisavac]], [[Tomanj]], [[Cvetulja]], [[Cerova (Krupanj)|Cerova]] i [[Šljivova]]. * '''[[Opština Ljubovija]]''' : [[Berlovine]] (do 1979, godine deo [[Donja Bukovica (Ljubovija)|Donje Bukovice]] i [[Skrajnik]]a), [[Brđani]], [[Vrhpolje]], [[Gačići]], [[Gligorići]], [[Gornja Ljuboviđa]], [[Gornja Orovica]] (od 2007. godine Gornja Oraovica), [[Gornja Trešnjica]], [[Gornje Košlje]], [[Grabovica]], [[Gračanica (Ljubovija)|Gračanica]], [[Grčić]], [[Donja Ljuboviđa]], [[Donja Orovica]] (od 2007. godine Donja Oraovica), [[Donje Košlje]], [[Drabić]], [[Drlače]], [[Duboko (Ljubovija)|Duboko]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Leović]] (obuhvata i naselje [[Sarići]] koje je do 1979. godine bilo samostalno), [[Lonjin]], [[Ljubovija]]'''[[Ljubovija]]''', [[Mališići]], [[Orovička Planina]] (od 2007. godine Orlovička Planina), [[Podnemić]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Postenje (Ljubovija)|Postenje]], [[Rujevac (Ljubovija)|Rujevac]], [[Savković]], [[Selenac]], [[Sokolac (Ljubovija)|Sokolac]], [[Tornik (Ljubovija)|Tornik]], [[Trutinac]], [[Uzovnica]], [[Caparić]], [[Crnča (Ljubovija)|Crnča]] i [[Čitluk (Ljubovija)|Čitluk]]. * '''[[Opština Mali Zvornik]]''' : [[Amajić]], [[Brasina]], [[Budišić]], [[Velika Reka (Mali Zvornik)|Velika Reka]], [[Voljevci]], [[Donja Borina]], [[Donja Trešnjica]], [[Donje Naselje]], '''[[Mali Zvornik]]''', [[Radalj]], [[Sakar]], [[Culine]] i [[Čitluk (Mali Zvornik)|Čitluk]]. === Kolubarski okrug === {{v. također|Kolubarski okrug}} * '''[[Grad Valjevo]]''' : [[Babina Luka]], [[Balinović]], [[Bačevci (Valjevo)|Bačevci]], [[Belić (Valjevo)|Belić]], [[Beloševac]], [[Beomužević]], [[Blizonje]], [[Bobova]], [[Bogatić (Valjevo)|Bogatić]], [[Brangović]], [[Brankovina]], [[Brđani]], [[Brezovice (Valjevo)|Brezovice]] (od 2007. godine Brezovica), [[Bujačić]], '''[[Valjevo]]''' (obuhvata i ukinuta naselja [[Belo Polje (Valjevo)|Belo Polje]], [[Donja Grabovica]], [[Gradac (Valjevo)|Gradac]], [[Kličevac (Valjevo)|Kličevac]] i [[Popare]] koja su ukinuta 1971. godine, kao i urbane delove naselja Bujačić i Gorić od 1991. godine), [[Veselinovac]], [[Veselinovići]], [[Vlaščić]], [[Vragočanica]], [[Vujinovača]], [[Gola Glava]], [[Gorić]], [[Gornja Bukovica (Valjevo)|Gornja Bukovica]], [[Gornja Grabovica]], [[Gornje Leskovice]], [[Degurić]], [[Divci (Valjevo)|Divci]], [[Divčibare]] (naselje nastalo 1970. godine od delova naselja Bačevci i Krčmar), [[Donja Bukovica (Valjevo)|Donja Bukovica]], [[Donje Leskovice]], [[Dračić]], [[Dupljaj]], [[Žabari (Valjevo)|Žabari]], [[Zabrdica]], [[Zarube]], [[Zlatari (Brus)|Zlatarić]], [[Jazovik]], [[Jasenica (Valjevo)|Jasenica]], [[Jovanovići]], [[Jovanja]], [[Joševa (Valjevo)|Joševa]], [[Kamenica (Valjevo)|Kamenica]], [[Klanica]], [[Klinci (Valjevo)|Klinci]], [[Kolubara]], [[Kosančića venac]], [[Kotešica]], [[Kovačice]], [[Kozličić]], [[Kunice]], [[Lelić]], [[Loznica (Valjevo)|Loznica]], [[Lukavac (Valjevo)|Lukavac]], [[Majinović]], [[Mijači]], [[Miličinica]], [[Mlađevo]], [[Mrčić]], [[Naselje Oslobodioci Valjeva]], [[Naselje Sretena Dudića]], [[Novo Naselje]], [[Oglađenovac]], [[Osladić]], [[Paklje]], [[Paune]], [[Petnica (Valjevo)|Petnica]], [[Petrovići]], [[Poćuta]], [[Popučke]], [[Prijezdić]], [[Pričević]], [[Rabas]], [[Ravnje (Valjevo)|Ravnje]], [[Rađevo Selo]], [[Rebelj]], [[Rovni]], [[Sandalj]], [[Sedlari (Valjevo)|Sedlari]], [[Sitarice]], [[Sovač]], [[Stanina Reka]], [[Stapar (Valjevo)|Stapar]], [[Stari grad]], [[Stave]], [[Stražara]], [[Strmna Gora]], [[Stubo (Valjevo)|Stubo]], [[Suvodanje]], [[Sušica (Valjevo)|Sušica]] (do 1977. godine Sušice), [[Taor (Valjevo)|Taor]] (nastalo spajanjem naselja Gornji Taor i Donji Taor 1959. godine), [[Tešnjar]], [[Tubravić]] i [[Tupanci]]. * '''[[Opština Lajkovac]]''' : [[Bajevac]], [[Bogovađa]] (do 1992. godine Prnjavor), [[Vračević]] (naselje nastalo spajanjem naselja Gornji Vračević i Donji Vračević 1947. godine), [[Donji Lajkovac]], [[Jabučje (Lajkovac)|Jabučje]], '''[[Lajkovac (varoš)]]''' (do 1979. godine Lajkovac (varošica), [[Lajkovac (selo)]], [[Mali Borak]], [[Markova Crkva]], [[Mirkovići]], [[Nepričava]], [[Pepeljevac (Lajkovac)|Pepeljevac]], [[Petronijevići]], [[Pridvorica (Lajkovac)|Pridvorica]], [[Ratkovac (Lajkovac)|Ratkovac]], [[Rubribreza]], [[Skobalj (Lajkovac)|Skobalj]], [[Slovac]], [[Stepanje]], [[Strmovo (Lajkovac)|Strmovo]] i [[Ćelije (Lajkovac)|Ćelije]]. * '''[[Opština Ljig]]''' : [[Alempijevići]], [[Ba (Ljig)|Ba]], [[Babajić]] (do 1950. godine Babajić Selo), [[Belanovica]], [[Bošnjanović]], [[Brančić]], [[Veliševac]], [[Gukoš]] (do 1991. godine Gukoši), [[Dići]], [[Donji Banjani]], [[Živkovci]], [[Ivanovci]], [[Jajčić]], [[Kadina Luka]], [[Kalanjevci]], [[Kozelj]], [[Lalinci]], [[Latković]], [[Liplje (Ljig)|Liplje]], '''[[Ljig]]''' (od 1950. godine obuhvata naselje Babajić Varošica), [[Milavac]] (do 1979. godine deo Cvetanovca), [[Mirkovići]], [[Moravci]], [[Paležnica (Ljig)|Paležnica]], [[Poljanice (Ljig)|Poljanice]], [[Slavkovica]], [[Srejino brdo]], [[Cvetanovac]], [[Štavica]] i [[Šutci]]. * '''[[Opština Mionica]]''' : [[Berkovac]], [[Brežđe]], [[Bukovac (Mionica)|Bukovac]], [[Velika Marišta]] (do 1991. godine Veliko Marište), [[Virovac]], [[Vrtiglav]], [[Golubac (Mionica)|Golubac]], [[Gornji Lajkovac]], [[Gornji Mušić]], [[Gunjica]], [[Donji Mušić]], [[Dučić (Mionica)|Dučić]], [[Đurđevac (Mionica)|Đurđevac]], [[Klašnić]], [[Ključ (Mionica)|Ključ]], [[Komanice]], [[Krčmar]], [[Maljević]], '''[[Mionica|Mionica (varošica)]]''', [[Mionica (selo)]], [[Mratišić]], [[Nanomir]], [[Osečenica]], [[Paštrić]], [[Planinica (Mionica)|Planinica]], [[Popadić]], [[Radobić]] (do 1979. godine Radović), [[Rajković]], [[Rakari]], [[Robaje]], [[Sanković]], [[Struganik]], [[Tabanović (Mionica)|Tabanović]], [[Todorin Do]], [[Tolić]] i [[Šušeoka]]. * '''[[Opština Osečina]]''' : [[Bastav]], [[Belotić (Osečina)|Belotić]], [[Bratačić]], [[Gornje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo), [[Gunjaci (Osečina)|Gunjaci]], [[Dragijevica]], [[Dragodol]], [[Komirić]], [[Konjic (Osečina)|Konjic]], [[Konjuša (Osečina)|Konjuša]], [[Lopatanj]], [[Mirkovići]], [[Osečina (varošica)]]'''[[Osečina (varošica)]]''', [[Osečina (selo)]], [[Ostružanj]], [[Pecka (Osečina)|Pecka]], [[Plužac]], [[Sirdija]], [[Skadar (Osečina)|Skadar]], [[Tuđin (Osečina)|Tuđin]] i [[Carina (Osečina)|Carina]]. * '''[[Opština Ub]]''' : [[Banjani]], [[Bogdanovica]], [[Brgule]], [[Brezovica (Ub)|Brezovica]], [[Vrelo (Ub)|Vrelo]], [[Vrhovine (ub)|Vrhovine]], [[Vukona]], [[Gvozdenović (Ub)|Gvozdenović]], [[Gornje Radljevo]], [[Gunjevac]], [[Dokmir]], [[Zvizdar]], [[Joševa (Ub)|Joševa]], [[Kalenić]], [[Kalinovac]], [[Kožuar]] (od 2007. godine Kožur), [[Kršna Glava]], [[Liso Polje]], [[Lončanik]], [[Milorci]], [[Murgaš]], [[Novaci (Ub)|Novaci]], [[Paljuvi]], [[Pambukovica]], [[Radljevo]], [[Raduša (Ub)|Raduša]], [[Ruklada]], [[Slatina (Ub)|Slatina]], [[Sovljak (Ub)|Sovljak]], [[Stublenica]], [[Takovo (Ub)|Takovo]], [[Tvrdojevac]], [[Trlić]], [[Trnjaci (Ub)|Trnjaci]], [[Tulari]], '''[[Ub]]''', [[Crvena Jabuka (Ub)|Crvena Jabuka]], [[Čučuge]] i [[Šarbane]]. === Podunavski okrug === {{v. također|Podunavski okrug}} * '''[[Grad Smederevo]]''' : [[Badljevica]], [[Binovac]], [[Vodanj]], [[Vranovo]], [[Vrbovac (Smederevo)|Vrbovac]], [[Vučak (Smederevo)|Vučak]], [[Godomin]], [[Goranski Gaj]], [[Dobri Do (Smederevo)|Dobri Do]], [[Drugovac]], [[Jugovo]], [[Kovačićevo]] (Ćirilovac), [[Kolari]], [[Kulič]] (novo naselje od 2011. godine, izdvojeno iz Šalinca), [[Landol]], [[Leštar]], [[Lipe (Smederevo)|Lipe]], [[Lugavčina]], [[Lunjevac]], [[Mala Krsna]], [[Mali Krivak]], [[Malo Orašje]], [[Mihajlovac (Smederevo)|Mihajlovac]], [[Osipaonica]], [[Papazovac]], [[Petrijevo]], [[Plavinac]], [[Ravni Gaj]], [[Radinac]], [[Ralja (Smederevo)|Ralja]], [[Saraorci]], [[Seone]], [[Skobalj (Smederevo)|Skobalj]], '''[[Smederevo]]''', [[Suvodol]], [[Ubilci]], [[Udovice]], [[Carina]] i [[Šalinac]]. * '''[[Opština Velika Plana]]''' : '''[[Velika Plana]]''', [[Veliko Orašje]], [[Donja Livadica]], [[Krnjevo]], [[Kupusina (Velika Plana)|Kupusina]], [[Lozovik (Velika Plana)|Lozovik]], [[Markovac (Velika Plana)|Markovac]], [[Miloševac (Velika Plana)|Miloševac]], [[Novo Selo (Velika Plana)|Novo Selo]] (do 1946. godine Novi Adžibegovac), [[Radovanje]], [[Rakinac]], [[Staro Selo (Velika Plana)|Staro Selo]] i [[Trnovče (Velika Plana)|Trnovče]]. * '''[[Opština Smederevska Palanka]]''' : [[Azanja]] (obuhvata naselja [[Gucetina (Azanja)|Gucetina]], [[Stublina (Azanja)|Stublina]]), [[Baničina]], [[Bačinac]], [[Bašin]], [[Vlaški Do (Smederevska Palanka)|Vlaški Do]], [[Vodice (Smederevska Palanka)|Vodice]], [[Glibovac]], [[Golobok]], [[Grčac]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kamenac (Grčac)|Kamenac]] od 1979. godine), [[Kusadak]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kosovac (Smederevska Palanka)|Kosovac]] od 1979. godine), [[Mala Plana (Smederevska Palanka)|Mala Plana]], [[Mikulja]], [[Mramorac]], [[Počevica]], [[Pridvorice]], [[Ratari (Smederevska Palanka)|Ratari]], [[Selevac]], '''[[Smederevska Palanka]]''', [[Stojačak]] i [[Cerovac (Smederevska Palanka)|Cerovac]]. === Braničevski okrug === {{v. također|Braničevski okrug}} * '''[[Grad Požarevac]]''' : [[Bare (Požarevac)|Bare]], [[Batovac]], [[Beranje]], [[Bradarac (Požarevac)|Bradarac]], [[Bratinac]], [[Brežane]], [[Bubušinac]], [[Gornja Mala]], [[Dragovac (Požarevac)|Dragovac]], [[Drmno]], [[Dubravica]], [[Živica (Požarevac)|Živica]], [[Kanal]], [[Kasidol]], [[Klenovnik]], [[Kličevac]], [[Kostolac]] (do 1955. godine naziv Kostolac-Rudnik; naselje nastalo od naselja Kostolac-Grad i Kostolac-Selo), [[Lučica]], [[Maljurevac]], [[Nabrđe]], [[Ostrovo (Požarevac)|Ostrovo]], [[Petka (Požarevac)|Petka]], '''[[Požarevac]]''' (obuhvata i ukinuta naselja Zabela i Ljigatov Do), [[Poljana (Požarevac)|Poljana]], [[Popovac (Požarevac)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Lučice) [[Prugovo (Požarevac)|Prugovo]], [[Rečica (Požarevac)|Rečica]], [[Selo Kostolac]] (1955-1979. godine u sastavu Kostolca), [[Stari Kostolac]], [[Trnjane (Požarevac)|Trnjane]] i [[Ćirikovac]]. * '''[[Opština Veliko Gradište]]''' : [[Beli Bagrem]], [[Biskuplje]], '''[[Veliko Gradište]]''', [[Garevo]], [[Desine]], [[Doljašnica]], [[Đurakovo]], [[Zatonje]], [[Kamijevo]], [[Kisiljevo]] (od 2007. godine Kiseljevo), [[Kumane (Veliko Gradište)|Kumane]], [[Kurjače]], [[Kusiće]], [[Ljubinje (Veliko Gradište)|Ljubinje]], [[Majilovac]], [[Makce]], [[Ostrovo (Veliko Gradište)|Ostrovo]], [[Pečanica]], [[Požeženo]], [[Popovac (Veliko Gradište)|Popovac]], [[Ram (Veliko Gradište)|Ram]], [[Sirakovo (Veliko Gradište)|Sirakovo]], [[Srednjevo]], [[Topolovnik]], [[Tribrode]], [[Carevac]] i [[Češljeva Bara]]. * '''[[Opština Golubac]]''' : [[Barič (Golubac)|Barič]], [[Bikinje]], [[Braničevo (Golubac)|Braničevo]], [[Brnjica (Golubac)|Brnjica]], [[Vinci]], [[Vojilovo]], [[Golubac]]'''[[Golubac]]''', [[Dvorište (Golubac)|Dvorište]], [[Dobra (Golubac)|Dobra]], [[Donja Kruševica]], [[Dušmanić]], [[Žitkovica]], [[Klenje (Golubac)|Klenje]], [[Krivača (Golubac)|Krivača]], [[Kudreš]], [[Maleševo (Golubac)|Maleševo]], [[Miljević]], [[Mrčkovac]], [[Ponikve (Golubac)|Ponikve]], [[Radoševac (Golubac)|Radoševac]], [[Sladinac]], [[Snegotin]], [[Usije]] i [[Šuvajić]]. * ''' [[Opština Žabari]]''' : [[Aleksandrovac (Žabari)|Aleksandrovac]], [[Brzohode]], [[Viteževo]], [[Vlaški Do (Žabari)|Vlaški Do]], [[Žabari]]'''[[Žabari]]''', [[Kočetin]], [[Mirijevo]], [[Oreovica (Žabari)|Oreovica]], [[Polatna]], [[Porodin (Srbija)|Porodin]], [[Svinjarevo]], [[Sibnica (Žabari)|Sibnica]], [[Simićevo]] (do 1947. godine Rakinac Moravski), [[Tićevac]] i [[Četereže]]. * '''[[Opština Žagubica]]''' : [[Bliznak]], [[Breznica (Žagubica)|Breznica]], [[Vukovac]], [[Žagubica]]'''[[Žagubica]]''', [[Izvarica]] (od 2007. godine Novarica), [[Jošanica (Žagubica)|Jošanica]], [[Krepoljin]], [[Krupaja]], [[Laznica]], [[Lipe (Žagubica)|Lipe]] (1955-1979. godine u sastavu Laznice), [[Mali Kamen]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Suvog Dola), [[Medveđica]], [[Milanovac]], [[Milatovac (Žagubica)|Milatovac]], [[Osanica]], [[Ribare (Žagubica)|Ribare]], [[Selište (Žagubica)|Selište]], [[Sige]] i [[Suvi Do (Žagubica)|Suvi Do]]. * '''[[Opština Kučevo]]''' : [[Blagojev Kamen]], [[Brodica]], [[Bukovska]], [[Velika Bresnica]], [[Voluja]], [[Vuković]], [[Gložane (Kučevo)|Gložane]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Duboka (Kučevo)|Duboka]], [[Zelenik]], [[Kaona (Kučevo)|Kaona]], [[Kučajna (Kučevo)|Kučajna]], '''[[Kučevo]]''', [[Lješnica (Kučevo)|Lješnica]], [[Mala Bresnica]], [[Mišljenovac (Kučevo)|Mišljenovac]], [[Mustapić]], [[Neresnica]], [[Popovac (Kučevo)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Rabrovo]], [[Ravnište (Kučevo)|Ravnište]], [[Radenka]], [[Rakova Bara]], [[Sena (Kučevo)|Sena]], [[Srpce]], [[Stupinje]], [[Turija (Kučevo)|Turija]], [[Ceremošnja]], [[Cerovica (Kučevo)|Cerovica]] i [[Ševica]]. * '''[[Opština Malo Crniće]]''' : [[Aljudovo]], [[Batuša (Malo Crniće)|Batuša]], [[Boževac]], [[Veliko Selo (Malo Crniće)|Veliko Selo]], [[Veliko Crniće]], [[Vrbnica (Malo Crniće)|Vrbnica]], [[Zabrega (Malo Crniće)|Zabrega]], [[Kalište]], [[Kobilje (Malo Crniće)|Kobilje]], [[Kravlji Do]], [[Kula (Malo Crniće)|Kula]], [[Malo Gradište]], [[Malo Crniće]]'''[[Malo Crniće]]''', [[Salakovac]], [[Smoljinac]], [[Toponica (Malo Crniće)|Toponica]], [[Crljenac]], [[Šapine]] i [[Šljivovac (Malo Crniće)|Šljivovac]]. * '''[[Opština Petrovac na Mlavi]]''' : [[Bistrica (Petrovac)|Bistrica]], [[Bošnjak (Petrovac)|Bošnjak]], [[Burovac]], [[Busur]], [[Vezičevo]], [[Veliki Popovac]], [[Veliko Laole]], [[Vitovnica]], [[Vošanovac]], [[Dobrnje]], [[Drobež]], [[Dubočka]], [[Ždrelo]], [[Zabrđe (Petrovac)|Zabrđe]], [[Kamenovo]], [[Kladurovo]], [[Knežica]], [[Krvije]], [[Leskovac]], [[Lopušnik]], [[Malo Laole]], [[Manastirica]], [[Melnica (Petrovac)|Melnica]], [[Oreškovica]], [[Orljevo]], [[Pankovo]], '''[[Petrovac na Mlavi]]''' (do 2007. godine Petrovac), [[Ranovac]], [[Rašanac]], [[Stamnica]], [[Starčevo (Petrovac)|Starčevo]], [[Tabanovac]], [[Trnovče]], [[Ćovdin]] i [[Šetonje]]. === Šumadijski === * '''[[Grad Kragujevac]]''': ** '''[[Opština Aerodrom|Gradska opština Aerodrom]]''' : [[Desimirovac]], [[Donje Grbice]], [[Gornje Grbice]], [[Gornje Jarušice]], [[Jovanovac (Aerodrom)|Jovanovac]], [[Lužnice]], [[Sušica]], [[Uglješnica]] i [[Vinogradi]]. , '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuto naselje [[Petrovac (Aerodrom)|Petrovac]], kao i urbane delove naselja Opornica i Poskurice), [[Bozman]], [[Bresnica]], [[Denino Brdo]], [[Majnić]], [[Mala Vaga]], [[Mali Šenj]], [[Mironić]], [[Novi Milanovac]], [[Opornica]], [[Pajazitovo]], [[Poskurice]], [[Resnik (Aerodrom)|Resnik]], [[Gornje Jarušice]], [[Uglješnica]], [[Vinogradi]], [[Cvetojevac (Aerodrom)|Cvetojevac]], [[Cerovac (Aerodrom)|Cerovac]], [[Čumić]], [[Šumarice]] i [[Šljivovac (Aerodrom)|Šljivovac]]. ** '''[[Opština Pivara|Gradska opština Pivara]]''' : [[Baljkovac]], [[Bojanići]], [[Botunje]], [[Bresnica]], [[Bukorovac]], [[Filip Kljajić]], [[Lepenica]], [[Velika Sugubina]], [[Velike Pčelice]] (do 1965. godine Velika Pčelica), [[Gornja Sabanta]], [[Gornje Komarice]], [[Donja Sabanta]], [[Donje Komarice]], [[Dulene]], [[Jabučje (Pivara)|Jabučje]], [[Korman (Pivara)|Korman]], [[Medna]], '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuta naselja [[Beloševac (Pivara)|Beloševac]], [[Ždraljica (Kragujevac)|Ždraljica]], [[Ilićevo]] (do 1954. godine Mečkovac), [[Teferič]] i urbane delove Maršića i Trmbasa), [[Maršić]] i [[Trmbas]]. ** '''[[Opština Stanovo|Gradska opština Stanovo]]''' : [[Adžine Livade]], [[Bakonjići]], [[Blagojevići]], [[Varjačići]], [[Vinjište]], [[Goločelo (Stanovo)|Goločelo]], [[Grkovića mala]], [[Grošnica]], [[Divostin]], [[Donje Goločelo]], [[Donje Polje]], [[Drača]], [[Dragobraća]], [[Drenovac (Stanovo)|Drenovac]], [[Đuriselo]], [[Erdeč]], [[Livade]], [[Ristovići]], [[Zvezda]], [[Ćava]]. '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine ukinuta naselja [[Stanovo]], [[Staro Selo]], [[Male Pčelice]], [[Korićani (Stanovo)|Korićani]], i urbane delove naselja Erdeč i Grošnica), [[Kutlovo (Stanovo)|Kutlovo]], [[Novo Naselje]], [[Prekopeča]], [[Rogojevac]], [[Trešnjevak]], [[Novo Naselje]] i [[Veliko Polje]]. ** '''[[Opština Stari grad (Kragujevac)|Gradska opština Stari Grad]] (Stara Varoš)''' : [[Bagremar]], [[Bubanj]], [[Centar]], [[Erdoglija]], [[1.maj]], [[21.oktobar]], [[Erdoglija]], [[Mala vaga]], [[Stara Radnička Kolonija]], [[Palilula]], [[Vašarište]] i [[Sušica]] '''[[Kragujevac]] - deo'''. ** '''[[Opština Stragari|Gradska opština Stragari]]''' : [[Blaznava]], [[Brdo (Stragari)|Brdo]], [[Čumić]], [[Gaj (Stragari)|Gaj]], [[Glišov grob]], [[Guriševci]], [[Donja Šatornja]], [[Gornja Šatornja]], [[Donja Trešnjevica]], [[Jarmenovci]], [[Manojlovci]], [[Plaskovac]], [[Veliki Šenj]], [[Vlakča]], [[Dobrača]], [[Zlošnica]], [[Ilina voda]], [[Kamenica (Stragari)|Kamenica]], [[Koletina]], [[Kotraža (Stragari)|Kotraža]], [[Kutlovo]], [[Ljubičevac (Stragari)|Ljubičevac]], [[Ljubić]], [[Mala Vrbica (Stragari)|Mala Vrbica]], [[Masloševo]], [[Ramaća]], [[Raskršće]], [[Rogojevac]], [[Stragari]], [[Ugljarevac]] i [[Vidojevac]]. * '''[[Opština Aranđelovac]]''' : '''[[Aranđelovac]]''', [[Apostolovac]], [[Bajka]], [[Baljkovica]], [[Banja (Aranđelovac)|Banja]] (obuhvata naselje [[Zabrežje (Aranđelovac)|Zabrežje]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Blaznava]], [[Bosuta]], [[Brezovac]], [[Bukovik (Aranđelovac)|Bukovik]], [[Venčane]] (obuhvata naselje [[Kamenica (Aranđelovac)|Kamenica]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Vrbica (Aranđelovac)|Vrbica]], [[Vukosavci (Aranđelovac)|Vukosavci]], [[Garaši]], [[Gornja Trešnjevica]], [[Glavčići]], [[Darosava]] (1947-2002. godine Partizani), [[Divljakovac]], [[Dugi Rt]], [[Đikino brdo]], [[Zmajevac]], [[Ive]], [[Jazbine]], [[Jelovik (Aranđelovac)|Jelovik]], [[Kamenica]], [[Konik]], [[Kopljare]], [[Kosovo]], [[Kremeštak]], [[Kusanja]], [[Lisine]], [[Maglovac]], [[Misača]], [[Mramor]], [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]], [[Ornice]], [[Parlog]], [[Progoreoci]], [[Ranilović]], [[Reka]], [[Rujevac]], [[Savina Kosa]], [[Smojkovac]], [[Stojnik (Aranđelovac)|Stojnik]], [[Tulež]], [[Turija]], [[Cerovac]], [[Čardak]], [[Šindrovica]] i [[Šolopta]]. * '''[[Opština Batočina]]''' : [[Badnjevac (Batočina)|Badnjevac]], [[Batočina]] (nastala spajanjem naselja [[Batočina Selo]], [[Batočina Varošica]] i [[Turčin (Batočina)|Turčin]] 1979. godine), [[Brzan]], [[Gradac (Batočina)|Gradac]], [[Dobrovodica]], [[Đunis]], [[Žirovnica]], [[Kijevo (Batočina)|Kijevo]], [[Milatovac (Batočina)|Milatovac]] (obuhvata naselje [[Osoje (Batočina)|Osoje]] koje je bilo samostalno do 1955. godine), [[Nikšić (Batočina)|Nikšić]], [[Prnjavor (Batočina)|Prnjavor]], [[Solilo-Stara kafana]], [[Crni Kao (Batočina)|Crni Kao]], [[Šiljegovička mala]] i [[Štipci]]. * '''[[Opština Knić]]''' : [[Bajčetina]], [[Balosave (Knić)|Balosave]], [[Bare (Knić)|Bare]], [[Bečevica]], [[Borač (Knić)|Borač]], [[Brestovac (Knić)|Brestovac]], [[Brnjica (Knić)|Brnjica]], [[Bumbarevo Brdo]], [[Vrbeta]], [[Vučkovica (Knić)|Vučkovica]], [[Grabovac (Knić)|Grabovac]], [[Grivac]], [[Gruža]], [[Guberevac (Knić)|Guberevac]], [[Guncati (Knić)|Guncati]], [[Dragušica]], [[Dubrava (Knić)|Dubrava]], [[Žunje (Knić)|Žunje]], [[Zabojnica]], [[Kikojevac]], [[Kneževac (Knić)|Kneževac]], [[Knić]], [[Konjuša (Knić)|Konjuša]], [[Kusovac]], [[Leskovac (Knić)|Leskovac]], [[Lipnica (Knić)|Lipnica]], [[Ljubić (Knić)|Ljubić]], [[Ljuljaci]], [[Oplanić]], [[Pajsijević]], [[Pretoke]], [[Ravni Gaj]], [[Radmilović]], [[Rašković]], [[Sumorovac]], [[Toponica (Knić)|Toponica]] i [[Čestin (Knić)|Čestin]]. * '''[[Opština Lapovo]]''' : '''[[Lapovo (varošica)]]''' i [[Lapovo (selo)]]. * '''[[Opština Rača]]''' : [[Adrovac]], [[Borci (Rača)|Borci]] (do 1949. godine Guberevac), [[Bošnjane (Rača)|Bošnjane]], [[Veliko Krčmare]], [[Viševac]], [[Vojinovac]], [[Vučić]], [[Donja Rača]], [[Donje Jarušice]], [[Đurđevo (Rača)|Đurđevo]], [[Mali Miraševac]] (do 2007. godine deo Miraševca), [[Malo Krčmare]], [[Miraševac]], [[Popović (Rača)|Popović]], '''[[Rača]]''' (do 1959. godine Rača Kragujevačka), [[Saranovo]], [[Sepci]], [[Sipić]] i [[Trska]]. * '''[[Opština Topola]]''' : [[Belosavci]], [[Blaznava]], [[Božurnja]], [[Vinča (Topola)|Vinča]], [[Vlakča]], [[Vojkovci]], [[Gornja Trnava (Topola)|Gornja Trnava]], [[Gornja Šatornja]], [[Gorovič]], [[Guriševci]], [[Donja Trešnjevica]], [[Donja Trnava (Topola)|Donja Trnava]], [[Donja Šatornja]], [[Žabare (Topola)|Žabare]], [[Zagorica]], [[Zreočići]], [[Jarmenovci]], [[Jelenac]], [[Junkovac (Topola)|Junkovac]], [[Kloka]], [[Krćevac]], [[Lipovac (Topola)|Lipovac]], [[Ljubeselo]], [[Manojlovci]], [[Maskar]], [[Natalinci]], [[Oplenac]], [[Ovsište]], [[Pavlovac (Topola)|Pavlovac]], [[Plaskovac]], [[Rajkovac (Topola)|Rajkovac]], [[Svetlić]], [[Topola Kragujevačka]], '''[[Topola (grad)]]''', [[Topola (selo)]], [[Čivutsko groblje]] i [[Šume (Topola)|Šume]]. === Pomoravski okrug === {{v. također|Pomoravski okrug}} * '''[[Grad Jagodina]]''' : [[Bagrdan]] (1952-1979. godine jedinstveno naselje bilo podeljeno na naselja [[Bagrdan Selo]] i [[Bagrdan Varošica]]), [[Bagrdanski tesnac]], [[Belica (Jagodina)|Belica]], [[Bokovac]], [[Bresje (Jagodina)|Bresje]], [[Bukovče (Jagodina)|Bukovče]], [[Bunar (Jagodina)|Bunar]], [[Vašarište]], [[Vinorača]], [[Voljavče]], [[Vranovac]], [[Vrba (Jagodina)|Vrba]], [[Glavinci]], [[Glogovac (Jagodina)|Glogovac]], [[Gornje Štiplje]], [[Gornji Račnik]], [[Deonica]], [[Dobra Voda (Jagodina)|Dobra Voda]], [[Donje Štiplje]], [[Donji Račnik]], [[Dragocvet]], [[Dragoševac]], [[Dražmirovac]], [[Duboka (Jagodina)|Duboka]], [[Đurđevo brdo]], [[Ivkovački Prnjavor]], '''[[Jagodina]]''' (1946-1992. godine Svetozarevo), [[Jošanički Prnjavor]], [[Kalenovac]], [[Kovačevac (Jagodina)|Kovačevac]], [[Kolare]], [[Kolonija]], [[Končarevo]] (do 1949. godine Praćina), [[Kočino Selo]], [[Levač]], [[Lipar 2]], [[Lovci (Jagodina)|Lovci]], [[Lozovik (Jagodina)|Lozovik]], [[Lukar]], [[Majur (Jagodina)|Majur]] (do 1979. godine Gornji Majur), [[Mali Popović]], [[Medojevac]], [[Međureč]], [[Miloševo (Jagodina)|Miloševo]], [[Mišević]], [[Novo Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Rajkinac]], [[Rakitovo]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Jagodina)|Ribare]], [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]], [[Sarina međa]] (Sarina Međa), [[Siokovac]], [[Slatina (Jagodina)|Slatina]], [[Staro Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Staro Selo (Jagodina)|Staro Selo]], [[Strelište]], [[Strižilo]], [[Tabane]], [[Topola (Jagodina)|Topola]], [[Trnava (Jagodina)|Trnava]], [[Crvene livade]], [[Crnče (Jagodina)|Crnče]], [[Šantarovac]], [[Štipljanski put]], [[Šuljkovac]], [[Žagubice]] i [[Železnički most]]. * '''[[Opština Despotovac]]''' : [[Balajnac (Despotovac)|Balajnac]], [[Bare (Despotovac)|Bare]] (do 1959. godine Bare Rudnik), [[Beljajka]], [[Bogava]], [[Brestovo (Despotovac)|Brestovo]], [[Bukovac (Despotovac)|Bukovac]], [[Veliki Popović]], [[Vitance]], [[Vojnik (Despotovac)|Vojnik]] (do 1993. godine Despotovac Selo), [[Grabovica (Despotovac)|Grabovica]], [[Dvorište (Despotovac)|Dvorište]], '''[[Despotovac]]''' (do 1996. godine Despotovac Varošica), [[Židilje]], [[Zlatovo]], [[Jasenovo (Despotovac)|Jasenovo]], [[Jezero (Despotovac)|Jezero]], [[Jelovac (Despotovac)|Jelovac]], [[Lipovica (Despotovac)|Lipovica]], [[Lomnica (Despotovac)|Lomnica]], [[Makvište]], [[Medveđa (Despotovac)|Medveđa]], [[Miliva]], [[Panjevac (Despotovac)|Panjevac]], [[Plažane]], [[Popovnjak]], [[Ravna Reka (Despotovac)|Ravna Reka]], '''[[Resavica (mesto)|Resavica]]''', [[Resavica (selo)]], [[Senjski Rudnik]], [[Sladaja]], [[Stenjevac]], [[Strmosten]] i [[Trućevac]]. * '''[[Opština Paraćin]]''' : [[Bošnjane (Paraćin)|Bošnjane]], [[Buljane]], [[Busilovac]], [[Glavica (Paraćin)|Glavica]], [[Golubovac (Paraćin)|Golubovac]], [[Gornja Mutnica]], [[Gornje Vidovo]], [[Davidovac (Paraćin)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Donja Mutnica]], [[Donje Vidovo]], [[Drenovac (Paraćin)|Drenovac]], [[Zabrega (Paraćin)|Zabrega]], [[Zmič]], [[Izvor (Paraćin)|Izvor]], <!-- Karađorđevo brdo --> [[Klačevica]], [[Krežbinac]], [[Lebina]], [[Lešje]], [[Mirilovac]], '''[[Paraćin]]''', [[Plana (Paraćin)|Plana]], [[Popovac (Paraćin)|Popovac]], [[Potočac]], [[Ratare]], [[Raševica]], [[Svojnovo]], [[Sikirica]], [[Sinji Vir]], [[Sisevac]], [[Striža]], [[Stubica (Paraćin)|Stubica]], [[Tekija (Paraćin)|Tekija]], <!-- Tekijsko brdo --> [[Trešnjevica (Paraćin)|Trešnjevica]], [[Čepure]], [[Šavac]] i [[Šaludovac]]. * '''[[Opština Rekovac]]''' : [[Bare (Rekovac)|Bare]], [[Belušić]], [[Beočić]], [[Bogalinac]], [[Brajinovac]], [[Velika Kruševica (Rekovac)|Velika Kruševica]], [[Vukmanovac]], [[Dobroselica (Rekovac)|Dobroselica]], [[Dragovo]], [[Županjevac]], [[Kavadar]], [[Kalenićki Prnjavor]], [[Kaludra (Rekovac)|Kaludra]], [[Komorane (Rekovac)|Komorane]], [[Lepojević]], [[Lomnica (Rekovac)|Lomnica]], [[Loćika (Rekovac)|Loćika]], [[Maleševo (Rekovac)|Maleševo]] (do 1971. godine Mališevo), [[Motrić]], [[Nadrlje]], [[Oparić]], [[Prevešt]], [[Rabenovac]], [[Ratković]], [[Rekovac]], [[Sekurič]], [[Sibnica (Rekovac)|Sibnica]], [[Siljevica (Rekovac)|Siljevica]], [[Tečić]], [[Ursule (Rekovac)|Ursule]], [[Cikot]] i [[Šljivica]]. * '''[[Opština Svilajnac]]''' : [[Baćica]], [[Bobovo (Svilajnac)|Bobovo]], [[Bresje (Svilajnac)|Bresje]], [[Vojska]], [[Vračar]], [[Vrlane]], [[Gložane (Svilajnac)|Gložane]], [[Grabovac (Svilajnac)|Grabovac]], [[Dublje (Svilajnac)|Dublje]], [[Dubnica (Svilajnac)|Dubnica]], [[Đurinac (Svilajnac)|Đurinac]], [[Kupinovac]], [[Kušiljevo]], [[Lukovica (Svilajnac)|Lukovica]], [[Mačevac]], [[Proštinac]], [[Radošin]], [[Roanda]], [[Roćevac]], [[Sedlare]], [[Subotica (Svilajnac)|Subotica]], '''[[Svilajnac]]''', [[Troponje]] i [[Crkvenac]]. * '''[[Opština Ćuprija]]''' : [[Batinac]], [[Bigrenica]], [[Virine]], [[Vlaška (Ćuprija)|Vlaška]], [[Dvorica]], [[Ivankovac]], [[Isakovo]], [[Jovac (Ćuprija)|Jovac]], [[Kovanica]], [[Krušar]], [[Mijatovac]], [[Ostrikovac]], [[Paljane]], [[Senje]], [[Supska]] i '''[[Ćuprija]]'''. === Borski okrug === {{v. također|Borski okrug}} * '''[[Opština Bor]]''' : '''[[Banjsko Polje]], [[Bor (grad)|Bor]]''', [[Brestovac (Bor)|Brestovac]], [[Bučje (Bor)|Bučje]], [[Gornjane]], [[Donja Bela Reka (Bor)|Donja Bela Reka]], [[Zlot]], [[Krivelj]], [[Luka (Bor)|Luka]], [[Metovnica]], [[Oštrelj]], [[Slatina (Bor)|Slatina]], [[Suva reka]], [[Sunce]], [[Tanda]], [[Topla]] i [[Šarbanovac (Bor)|Šarbanovac]]. * '''[[Opština Kladovo]]''' : '''[[Brza Palanka]]''', [[Vajuga]], [[Velesnica]], [[Velika Vrbica]], [[Velika Kamenica]], [[Grabovica (Kladovo)|Grabovica]], [[Davidovac (Kladovo)|Davidovac]], '''[[Kladovo]]''', [[Kladušnica]], [[Korbovo]], [[Kostol]], [[Kupuzište]], [[Ljubičevac (Kladovo)|Ljubičevac]], [[Mala Vrbica (Kladovo)|Mala Vrbica]], [[Manastirica (Kladovo)|Manastirica]], [[Milutinovac]], [[Novi Sip]] (naselje formirano 1979. godine umesto potopljenog naselja Sip), [[Palestina]], [[Petrovo Selo (Kladovo)|Petrovo Selo]], [[Podvrška]], [[Reka (Kladovo)|Reka]], [[Rečica (Kladovo)|Rečica]], [[Rtkovo]] i [[Tekija (Kladovo)|Tekija]]. * '''[[Opština Majdanpek]]''': [[Boljetin]], [[Vlaole]], [[Golubinje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Šrbac]]), [[Debeli Lug]], '''[[Donji Milanovac]]''', [[Jasikovo]], [[Klokočevac]], [[Leskovo]], '''[[Majdanpek]]''', [[Miroč (Majdanpek)|Miroč]], [[Mosna]], [[Rudna Glava]], [[Topolnica (Majdanpek)|Topolnica]] i [[Crnajka]]. * '''[[Opština Negotin]]''' : [[Aleksandrovac (Negotin)|Aleksandrovac]] (u periodu od 1947. do 1993. godine nosio naziv Zlokuće), [[Braćevac]], [[Brestovac (Negotin)|Brestovac]], [[Bukovče (Negotin)|Bukovče]] (naselje ukinuto 1949. godine i sa naseljem Kobišnica formira novo zajedničko naselje Tolbuhinovo, ponovo samostalno naselje od 1952. godine), [[Veljkovo]], [[Vidrovac]], [[Vratna (Negotin)|Vratna]], [[Dupljane (Negotin)|Dupljane]], [[Dušanovac (Negotin)|Dušanovac]], [[Jabukovac (Negotin)|Jabukovac]], [[Jasenica (Negotin)|Jasenica]], [[Karbulovo]], [[Kobišnica]], [[Kovilovo (Negotin)|Kovilovo]], [[Mala Kamenica]], [[Malajnica]], [[Miloševo (Negotin)|Miloševo]], [[Mihajlovac (Negotin)|Mihajlovac]], [[Mokranje]], '''[[Negotin]]''', [[Plavna (Negotin)|Plavna]], [[Popovica]], [[Prahovo]], [[Radujevac (Negotin)|Radujevac]], [[Rajac (Negotin)|Rajac]], [[Rečka]], [[Rogljevo]], [[Samarinovac (Negotin)|Samarinovac]], [[Sikole]], [[Slatina (Negotin)|Slatina]], [[Smedovac]], [[Srbovo]], [[Tamnič]], [[Trnjane (Negotin)|Trnjane]], [[Urovica]], [[Crnomasnica]] (do 1947. godine Tomislavovo), [[Čubra]], [[Šarkamen]] i [[Štubik]]. === Zaječarski okrug === {{v. također|Zaječarski okrug}} * '''[[Grad Zaječar]]''' : [[Borovac (Zaječar)|Borovac]], [[Brusnik (Zaječar)|Brusnik]], [[Velika Jasikova]], [[Veliki Izvor]], [[Veliki Jasenovac]], [[Višnjar]], [[Vražogrnac]], [[Vratarnica]], [[Vrbica (Zaječar)|Vrbica]], [[Gamzigrad]], [[Glogovica (Zaječar)|Glogovica]], [[Gornja Bela Reka (Zaječar)|Gornja Bela Reka]], [[Gradskovo]], [[Grlište]], [[Grljan]], [[Dubočane]], [[Zagrađe (Zaječar)|Zagrađe]], '''[[Zaječar]]''', [[Zvezdan]], [[Jelašnica (Zaječar)|Jelašnica]], [[Klenovac]], [[Koprivnica (Zaječar)|Koprivnica]], [[Kotlujevac]], [[Kraljevica]], [[Lasovo]], [[Lenovac]], [[Leskovac (Zaječar)|Leskovac]], [[Lubnica]], [[Mala Jasikova]], [[Mali Izvor]], [[Mali Jasenovac]], [[Marinovac]], [[Metriš]], [[Nikoličevo]], [[Planinica (Zaječar)|Planinica]], [[Podliv]], [[Popova plaža]], [[Prlita]], [[Rgotina]], [[Salaš]], [[Selačka (Zaječar)|Selačka]], [[Tabakovac]] (od 2007. novi naziv je Tabanovac), [[Trnavac]], [[Halovo]], [[Čokonjar]], [[Šipikovo]] i [[Šljivar]]. * '''[[Opština Boljevac]]''' : [[Bačevica]], '''[[Bogovina]]''', '''[[Boljevac]]''' (do 1955. godine naziv naselja je Boljevac varošica), [[Boljevac Selo]] (1955-1979. godine u sastavu Boljevca), [[Valakonje]], [[Vrbovac (Boljevac)|Vrbovac]], [[Dobro Polje (Boljevac)|Dobro Polje]], [[Dobrujevac]], [[Ilino]], [[Jablanica (Boljevac)|Jablanica]], [[Krivi Vir]], [[Lukovo (Boljevac)|Lukovo]], [[Mali Izvor (Boljevac)|Mali Izvor]], [[Mirovo]], [[Osnić]], [[Podgorac (Boljevac)|Podgorac]], [[Rtanj (Boljevac)|Rtanj]] (do 1959. godine Rudnik Rtanj), [[Rujište (Boljevac)|Rujište]], [[Savinac (Boljevac)|Savinac]] i [[Sumrakovac]]. * '''[[Opština Knjaževac]]''' : [[Aldina Reka]], [[Aldinac]], [[Balanovac]], [[Balinac (Knjaževac)|Balinac]], [[Balta Berilovac]], [[Banjski Orešac]], [[Beli Potok (Knjaževac)|Beli Potok]], [[Berčinovac]], [[Božinovac]], [[Bulinovac]], [[Bučje (Knjaževac)|Bučje]], [[Valevac]] (od 2007. godine Balevac), [[Vasilj (Knjaževac)|Vasilj]], [[Vidovac]], [[Vina (Knjaževac)|Vina]], [[Vitkovac (Knjaževac)|Vitkovac]], [[Vlaško Polje]], [[Vrtovac]], [[Gabrovnica]], [[Glogovac (Knjaževac)|Glogovac]], [[Gornja Kamenica]], [[Gornja Sokolovica]], [[Gornje Zuniče]], [[Gradište (Knjaževac)|Gradište]], [[Grezna]], [[Debelica]], [[Dejanovac]], [[Donja Kamenica]], [[Donja Sokolovica]], [[Donje Zuniče]], [[Drvnik]], [[Drenovac (Knjaževac)|Drenovac]], [[Drečinovac]], [[Žlne]], [[Žukovac]], [[Zorunovac]], [[Zubetinac]], [[Inovo]], [[Jakovac]], [[Jalovik Izvor]], [[Janja (Knjaževac)|Janja]], [[Jelašnica (Knjaževac)|Jelašnica]], [[Kaličina]], [[Kalna (Knjaževac)|Kalna]], [[Kandalica]], '''[[Knjaževac]]''', [[Koželj]], [[Krenta]], [[Lepena]], [[Lokva (Knjaževac)|Lokva]], [[Manjinac]], [[Miljkovac (Knjaževac)|Miljkovac]], [[Minićevo]] (do 1945. godine Andrejevac, pre toga nazivi Kraljevo Selo i Novi Han), [[Mučibaba (Knjaževac)|Mučibaba]], [[Novo Korito]], [[Orešac (Knjaževac)|Orešac]], [[Ošljane]], [[Papratna]], [[Petruša]], [[Podvis]], [[Ponor (Knjaževac)|Ponor]], [[Potrkanje]], [[Pričevac]], [[Ravna]], [[Ravno Bučje (Knjaževac)|Ravno Bučje]], [[Radičevac]], [[Rgošte]], [[Repušnica]], [[Svrljiška Topla]], [[Skrobnica]], [[Slatina (Knjaževac)|Slatina]], [[Stanjinac]], [[Staro Korito]], [[Stogazovac]], [[Tatrasnica]], [[Trgovište (Knjaževac)|Trgovište]], [[Trnovac (Knjaževac)|Trnovac]], [[Ćuštica]] (do 2002. godine Čuštica), [[Crvenje]], [[Crni Vrh (Knjaževac)|Crni Vrh]], [[Šarbanovac (Knjaževac)|Šarbanovac]], [[Šesti Gabar]], [[Štipina]], [[Štitarac]], [[Štrbac]] i [[Šuman Topla]]. * '''[[Opština Sokobanja]]''' : [[Beli Potok (Sokobanja)|Beli Potok]], [[Blendija]], [[Bogdinac]], [[Vrbovac (Sokobanja)|Vrbovac]], [[Vrmdža]], [[Dugo Polje (Sokobanja)|Dugo Polje]], [[Žučkovac]], [[Jezero (Sokobanja)|Jezero]], [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]], [[Levovik]], [[Milušinac]], [[Mužinac]], [[Nikolinac]], [[Novo Selo (Sokobanja)|Novo Selo]], [[Poružnica]], [[Radenkovac]], [[Resnik (Sokobanja)|Resnik]], [[Rujevica (Sokobanja)|Rujevica]], [[Sesalac]], '''[[Sokobanja]]''' (do 1977. godine Soko Banja), [[Trgovište (Sokobanja)|Trgovište]], [[Trubarevac]], [[Carina]], [[Cerovica (Sokobanja)|Cerovica]], [[Čitluk (Sokobanja)|Čitluk]] i [[Šarbanovac (Sokobanja)|Šarbanovac]]. === Zlatiborski okrug === {{v. također|Zlatiborski okrug}} * '''[[Grad Užice]]''' : [[Ada]], [[Bela zemlja]], [[Bioska]], [[Bjelotići]] (od 2007. godine Bjelotić), [[Buar]], [[Vidikovac]], [[Vitasi]], [[Volujac (Užice)|Volujac]], [[Vrutci]] (obuhvata ukinuto naselje Ivojevići), [[Gluvaći]], [[Golubići]], [[Gorjani]], [[Gostinica]], [[Gubin Do]], [[Dobrodo]], [[Drvengrad]], [[Drežnik]], [[Drijetanj]], [[Duboko (Užice)|Duboko]], [[Žigalski vis]], [[Zaboj]], [[Zabučje]] (Brigadirsko naselje), [[Zaharići]], [[Zbojštica]], [[Zlakusa]], [[Jatare]], [[Jelova Gora]], [[Kadinjača]], [[Kamenica (Užice)|Kamenica]], [[Karan]], [[Kasalovina]], [[Kačer]], [[Keserovina]], [[Kovačnica]], [[Koštica]], [[Kotroman]] (od 2007. godine Kostoman), [[Krvavci]], [[Kremna (Užice)|Kremna]], [[Kršanje]], Krčagovo (novo naselje od 2007. godine; izdvojeno iz Užica) [[Lelići]], [[Lunovo Selo]], [[Ljubanje]], [[Ljubanjska Raskrsnica]], [[Mokra Gora]], [[Mramor]], [[Nikojevići]], [[Pandurica]], [[Panići]], [[Panjak]], [[Pear]], [[Petronijevići]], [[Ponikovica]], [[Potočanje]], [[Potpeće (Užice)|Potpeće]], [[Prevedene Vode]], [[Prljuša]], [[Ravni (Užice)|Ravni]], [[Raduša (Užice)|Raduša]], [[Rasadnik]], [[Ribaševina]], '''[[Sevojno]]''' (obuhvata ukinuto naselje Gaj Šerelj), [[Selakovići]], [[Senjak]], [[Skržuti]], [[Slanuša]], [[Spasovnjača]], [[Stapari]], [[Strmac (Užice)|Strmac]], [[Sušičko vrelo 1]], [[Sušičko vrelo 2]], [[Sušičko vrelo 3]], [[Šargan]], [[Tarabići]], [[Tatinac]], [[Trnava (Užice)|Trnava]], [[Tuk]], [[Turica]], [[Carina]], [[Cerovića brdo]], [[Čakovina]] i '''[[Užice]]''' (1946-1991. godine Titovo Užice); obuhvata i ukinuta naselja Pora i Gornja Pora). * '''[[Opština Arilje]]''' : '''[[Arilje]]''', [[Bjeluša]], [[Bogojevići]], [[Brekovo]], [[Vigošte]], [[Virovo]], [[Visoka (Arilje)|Visoka]] (obuhvata od 1979. godine ukinuto naselje [[Đedovac]]), [[Vrane]], [[Grdovići (Arilje)|Grdovići]], [[Grivska]], [[Divljaka]], [[Dobrače]], [[Dragojevac (Arilje)|Dragojevac]], [[Kruščica (Arilje)|Kruščica]], [[Latvica]], [[Mirosaljci (Arilje)|Mirosaljci]], [[Pogled]], [[Radobuđa]], [[Radoševo]] (do 1954. godine Čičkova), [[Severovo]], [[Stupčevići]], [[Tanovići]], [[Trešnjevica (Arilje)|Trešnjevica]] i [[Cerova (Arilje)|Cerova]]. * '''[[Opština Bajina Bašta]]''' : '''[[Bajina Bašta]]''', [[Bambaci]], [[Bačevci (Bajina Bašta)|Bačevci]] (od 2007. godine Bačevica), [[Barati]], [[Bare]], [[Beserovina]], [[Burmazi]], [[Bušine]], [[Vasići]], [[Veselinovići]], [[Višesava]], [[Vujetići]], [[Gaj]], [[Gaočići]] (ukinuto naselje usled potapanja izgradnjom HE Bajina Bašta 1989. godine), [[Gvozdac]], [[Glavačići]], [[Gornja Crvica]], [[Dobrotin (Bajina Bašta)|Dobrotin]], [[Donja Crvica]], [[Draksin]], [[Dub (Bajina Bašta)|Dub]], [[Đurići]], [[Živanovići]], [[Zaglavak]], [[Zaovine]] (od 2007. godine Zasovine), [[Zarožje]], [[Zaugline]], [[Zlodol]], [[Ivanovići]], [[Ilijaševići]], [[Jagodići]], [[Jagoštica]], [[Jakalj]], [[Jasikovice]], [[Jevtići]], [[Jelisavčići]], [[Jelovik (Bajina Bašta)|Jelovik]], [[Konjska Reka]], [[Koprivna]], [[Kosići]], [[Kostojevići]], [[Kotarci]], [[Lazarevići]], [[Lozice]], [[Lug (Bajina Bašta)|Lug]], [[Lještansko]], [[Mala Reka (Bajina Bašta)|Mala Reka]], [[Malinići]], [[Mandići]], [[Markovići]], [[Maćevine]], [[Milekići]], [[Mitrovac na Tari]], [[Obajgora]], [[Ovčinja]], [[Okletac]], [[Pepelj]], [[Perućac]], [[Pilica]], [[Podgrad]], [[Popovići]], [[Pridoli]], [[Prokići]], [[Ravan]], [[Rastište]], [[Rača (Bajina Bašta)|Rača]], [[Rogačica]], [[Rosulje]], [[Rujevac]], [[Sijerač]], [[Solotuša]], [[Strmovo (Bajina Bašta)|Strmovo]], [[Filipovo Brdo]], [[Cerje (Bajina Bašta)|Cerje]], [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]] i [[Čokići]]. * '''[[Opština Kosjerić]]''' : [[Bašići]], [[Bjeloperica]], [[Blagojevići]], [[Božići]], [[Borovac]], [[Brajkovići (Kosjerić)|Brajkovići]], [[Bukva]], [[Varda (selo)|Varda]], [[Veselinovići]], [[Vrakorci]], [[Vukajlovići]], [[Galovići]], [[Godečevo]], [[Godljevo]], [[Gornja Pološnica]], [[Gostoljublje]], [[Gradina]], [[Gradnik]], [[Despotovići]], [[Donja Pološnica]] (do 1955. godine Pološnica), [[Donja Ražana]], [[Drenovci (Kosjerić)|Drenovci]], [[Dubnica (Kosjerić)|Dubnica]], [[Dunjići]], [[Đurovići]], [[Zabava]], [[Zarići]], [[Ilići]], '''[[Kosjerić|Kosjerić (varoš)]]''' (do 1977. godine Kosjerić (varošica)), [[Kosjerić (selo)]], [[Makovište]], [[Marići]], [[Markovići]], [[Minići]], [[Mionica (Kosjerić)|Mionica]], [[Mrčići (Kosjerić)|Mrčići]], [[Mušići (Kosjerić)|Mušići]], [[Paramun]], [[Petrovići]], [[Podosoje]], [[Potočari]], [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]], [[Ražana]], [[Rebići]], [[Renova]], [[Rosići]], [[Ruda Bukva]], [[Samari]], [[Savići]], [[Seča Reka]], [[Skakavci (Kosjerić)|Skakavci]], [[Spasojevići]], [[Stankići]], [[Stojići]], [[Subjel]], [[Tomići]], [[Tubići]], [[Cikote (Kosjerić)|Cikote]], [[Crnokosa]], [[Šarovići]], [[Ševrljuge]] i [[Šepci]]. * '''[[Opština Nova Varoš]]''' : [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]], [[Amzići]], [[Bistrica (Nova Varoš)|Bistrica]], [[Božetići]], [[Brdo]], [[Bukovik (Nova Varoš)|Bukovik]], [[Burađa]], [[Vilovi]], [[Vraneša]], [[Vrelo]], [[Gornja Bela Reka (Nova Varoš)|Gornja Bela Reka]], [[Gornje Trudovo]] (do 1959. godine Jasenovačko Trudovo), [[Debelja]], [[Donja Bela Reka (Nova Varoš)|Donja Bela Reka]], [[Draglica]], [[Draževići]], [[Drmanovići]], [[Jasenovo (Nova Varoš)|Jasenovo]], [[Klak]], [[Kokin Brod]], [[Komarani]], [[Kućani]], [[Ljepojevići]], [[Mahla]], [[Miševići]], [[Negbina]], '''[[Nova Varoš]]''', [[Ojkovica]], [[Radijevići]], [[Radoinja]], [[Rutoši]], [[Seništa]], [[Tisovica (Nova Varoš)|Tisovica]], [[Trudovo]] (od 2007. godine Trulovo), [[Čelice]], [[Šaponja]] i [[Štitkovo]] (formirano novo naselje 2007. godine Tikva od dela naselja). * '''[[Opština Požega]]''' : [[Bakionica]], [[Vasovići]], [[Velika Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Visibaba]], [[Vranjani]], [[Glumač]], [[Godovik]], [[Gornja Dobrinja]], [[Gorobilje]], [[Gugalj]], [[Donja Dobrinja]], [[Dražinovići]], [[Duškovci]], [[Zaselje (Požega)|Zaselje]], [[Zdravčići]], [[Jelen Do]], [[Kalenići]], [[Lopaš (Požega)|Lopaš]], [[Loret]], [[Ljutice (Požega)|Ljutice]], [[Mađer]], [[Mala Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Milakovići]], [[Milićevo Selo]], [[Mršelji]], [[Otanj]], [[Papratište]], [[Pilatovići]], '''[[Požega]]''', [[Prijanovići]], [[Prilipac]], [[Radovci (Srbija)|Radovci]], [[Rasna]], [[Rečice]], [[Roge]], [[Rupeljevo]], [[Savinac]], [[Svračkovo]], [[Srednja Dobrinja]], [[Tabanovići]], [[Tvrdići]], [[Tometino Polje]], [[Tučkovo]], [[Uzići]] i [[Čestobrodica]]. * '''[[Opština Priboj]]''' : [[Banja (Priboj)|Banja]], [[Batkovići (Priboj)|Batkovići]], [[Brezna (Priboj)|Brezna]], [[Bučje (Priboj)|Bučje]], [[Dobrilovići]], [[Živinice (Priboj)|Živinice]], [[Zabrđe (Priboj)|Zabrđe]], [[Zabrnjica]], [[Zagradina]], [[Zaostro]], [[Zelenac]], [[Jelača]], [[Kalafati]], [[Kaluđerovići]], [[Kasidoli (Priboj)|Kasidoli]], [[Krajčinovići]], [[Kratovo (Priboj)|Kratovo]], [[Krnjača]], [[Kukurovići]], [[Luka]], [[Mažići]], [[Miliješ]], [[Plašće]], [[Požegrmac]] (od 2007. godine Požegrnac), '''[[Priboj]]''', [[Pribojska Goleša]], [[Pribojske Čelice]], [[Rača (Priboj)|Rača]], [[Ritošići]], [[Sastavci]], [[Sjeverin]], [[Sočice]], [[Strmac (Priboj)|Strmac]], [[Hercegovačka Goleša]], [[Crnugovići]], [[Crnuzi]] i [[Čitluk (Priboj)|Čitluk]]. * '''[[Opština Prijepolje]]''' : [[Aleksandrovac]], [[Aljinovići]], [[Babine]], [[Balići]], [[Bare (Prijepolje)|Bare]], [[Biskupići]], [[Bjelahova]] (do 1992. godine Bjelohova), [[Brajkovac (Prijepolje)|Brajkovac]], [[Brvine]], [[Brodarevo]], [[Bukovik (Prijepolje)|Bukovik]], [[Vinicka (Prijepolje)|Vinicka]], [[Vrbovo (Prijepolje)|Vrbovo]], [[Gvozd]], [[Gojakovići (Prijepolje)|Gojakovići]], [[Goločevina]], [[Gornje Babine]], [[Gornje Goračiće]], [[Gornji Stranjani]], [[Gostun]], [[Gračanica (Prijepolje)|Gračanica]], [[Grobnice]], [[Divci (Prijepolje)|Divci]], [[Donje Babine (Prijepolje)|Donje Babine]], [[Donji Stranjani]], [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]], [[Dušmanići]], [[Đurašići]], [[Žitin]], [[Zabrdnji Toci]], [[Zavinograđe]], [[Zalug]], [[Zastup]], [[Zvijezd]], [[Ivanje (Prijepolje)|Ivanje]], [[Ivezići]], [[Izbičanj]], [[Jabuka (Prijepolje)|Jabuka]], [[Junčevići]], [[Kamena Gora]], [[Karaula (Prijepolje)|Karaula]], [[Karoševina]], [[Kaćevo]], [[Kašice]], [[Kovačevac (Prijepolje)|Kovačevac]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Kolovrat]], [[Koprivna (Prijepolje)|Koprivna]], [[Kosatica]] (do 1959. godine podeljena na Gornju Kosaticu i Donju Kosaticu), [[Koševine]], [[Kruševo (Prijepolje)|Kruševo]], [[Kučin]], [[Lučice]], [[Ljiljci]], [[Mataruge (Prijepolje)|Mataruge]], [[Međani]], [[Mijani]], [[Mijoska]], [[Milakovići (Prijepolje)|Milakovići]], [[Mileševo (Prijepolje)|Mileševo]], [[Milošev Do]], [[Miocka]], [[Miljevići (Prijepolje)|Miljevići]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Mrčkovina]], [[Muškovina]], [[Nepek]], [[Oraovac (Prijepolje)|Oraovac]] (do 1991. godine Orahovac), [[Orašac (Prijepolje)|Orašac]], [[Osoje (Prijepolje)|Osoje]], [[Oštra Stijena]], [[Potkrš]], [[Potok (Prijepolje)|Potok]], [[Pravoševo]], [[Pranjci]], [[Prisoje]] '''[[Prijepolje]]''' (od 1972. godine obuhvata ukinuto naselje [[Kolovrat (Prijepolje)|Kolovrat]]), [[Raišnjevo]], [[Rasno (Prijepolje)|Rasno]], [[Ratajska]], [[Rijeka]], [[Sedobro]], [[Seljane]], [[Seljašnica]], [[Skokuće]], [[Slatina (Prijepolje)|Slatina]], [[Sopotnica (Prijepolje)|Sopotnica]], [[Suvodo]], [[Svičevići]], [[Taševo]], [[Hisardžik]], [[Hrta]], [[Crkveni Toci]], [[Čadinje]], [[Čauševići]], [[Ćetanica]] i [[Džurovo]]. * '''[[Opština Sjenica]]''' : [[Aliveroviće]] (do 1979. godine deo Rasna), [[Bagačiće]] (od 2007. godine Begačiće), [[Bare (Sjenica)|Bare]], [[Bačija]], [[Bioc]] (do 1979. godine deo Buđeva), [[Blato (Sjenica)|Blato]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Boguti (Sjenica)|Boguti]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Božov Potok]], [[Boljare (Sjenica)|Boljare]], [[Borišiće]] (do 1979. godine deo Bara), [[Boroviće (Sjenica)|Boroviće]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Breza (Sjenica)|Breza]] (do 1979. godine deo Raždaginje), [[Brnjica (Sjenica)|Brnjica]], [[Buđevo]], [[Vapa (Sjenica)|Vapa]], [[Veskoviće]] (1957-1979. godine deo Stupa), [[Visočka]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Višnjeva (Sjenica)|Višnjeva]], [[Višnjice]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Vrapci (Sjenica)|Vrapci]] (do 1979. godine deo Brnjice), [[Vrbnica (Sjenica)|Vrbnica]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Vrsjenice]] (do 1977. godine Vrsjenica), [[Goluban]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Gornje Lopiže]], [[Goševo (Sjenica)|Goševo]], [[Grabovica (Sjenica)|Grabovica]] (do 1979. godine deo Trijebina), [[Gradac (Sjenica)|Gradac]] (do 1979. godine deo Dragojlovića), [[Grgaje]] (do 1979. godine deo Bara), [[Doliće]], [[Donje Goračiće]], [[Donje Lopiže]], [[Dragojloviće]], [[Draževiće]], [[Družiniće]], [[Dubinje]], [[Dubnica (Sjenica)|Dubnica]], [[Duga Poljana (Sjenica)|Duga Poljana]], [[Dujke]], [[Dunišiće]], [[Žabren]], [[Žitniće]], [[Zabrđe (Sjenica)|Zabrđe]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Zaječiće]], [[Zahumsko]], [[Zečeva Polja]], [[Janturine]] (Janturina) (Jantorine), [[Jevik]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Jezero (Sjenica)|Jezero]] (do 1979. godine deo Višnjeva), [[Kalipolje]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Kamešnica (Sjenica)|Kamešnica]], [[Kanjevina]] (do 1979. godine deo Krstca), [[Karajukića Bunari]] (do 1979. godine deo Ugla), [[Kijevci]] (do 1977. godine Kijevce), [[Kladnica]], [[Kneževac (Sjenica)|Kneževac]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Koznik]] (do 1979. godine deo Šara), [[Kokošiće]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Krajinoviće]], [[Krivaja (Sjenica)|Krivaja]] (do 1979. godine deo Donjih Goračića), [[Krnja Jela (Sjenica)|Krnja Jela]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Krstac (Sjenica)|Krstac]], [[Krće]], [[Lijeva Reka]] (do 1979. godine deo Šara), [[Ljutaje]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Mašoviće]], [[Medare]] (do 1979. godine deo Sjenice), [[Međugor]] (do 1979. godine deo Raškovića), [[Milići (Sjenica)|Milići]] (do 1979. godine deo Šara), [[Papiće]] (do 1979. godine deo Ursula), [[Petrovo Polje]] (do 1979. godine deo Žabrena), [[Plana (Sjenica)|Plana]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Poda (Sjenica)|Poda]] (do 1979. godine deo Boljara), [[Ponorac (Sjenica)|Ponorac]], [[Pralja (Sjenica)|Pralja]], [[Raždaginja]], [[Rasno (Sjenica)|Rasno]], [[Raspoganče]] (do 1979. godine deo Stupa), [[Rastenoviće]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Raškoviće]], '''[[Sjenica]]''', [[Skradnik]] (do 1979. godine deo Gornjeg Lopiža), [[Strajiniće]] (do 1979. godine deo Uvca), [[Stup (Sjenica)|Stup]], [[Sugubine]], [[Sušica (Sjenica)|Sušica]] (1957-1979. godine deo Brnjice), [[Trešnjevica (Sjenica)|Trešnjevica]] (do 1979. godine deo Višnjeve), [[Trijebine]], [[Tuzinje]], [[Tutiće]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Uvac (Sjenica)|Uvac]], [[Ugao]], [[Ursule (Sjenica)|Ursule]], [[Ušak]] (do 1979. godine deo Donjeg Lopiža), [[Fijulj]] (do 1979. godine Fijulje), [[Caričina]], [[Cetanoviće]], [[Crvsko]] (do 1979. godine deo Goševa), [[Crčevo]] (do 1979. godine deo Šara), [[Čedovo]], [[Čipalje]] (do 1979. godine deo Bagačića, od 2007. godine Čipalj), [[Čitluk (Sjenica)|Čitluk]] (do 1979. godine deo Cetanovića), [[Šare]], [[Štavalj]] i [[Šušure]]. * '''[[Opština Čajetina]]''' : [[Alin Potok]], [[Aćimovići]], [[Babići]], [[Bacetići]], [[Bela Zemlja]], [[Bisići]], [[Bjeliš]], [[Božovići]], [[Borova Glava]], [[Branešci (Čajetina)|Branešci]] (1979-1991. godine Branešca), [[Braneško polje]], [[Bućići]], [[Velanci]], [[Vesovići]], [[Visovina]], [[Visoka]], [[Vodice]], [[Vojinovići]], [[Vrelo]], [[Gajevi]], [[Golija]], [[Golovo]] (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), [[Gornja Čajetina]], [[Gornje Rudine]], [[Gornji Branešci]], [[Gostilje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Vladaje]]), [[Vodice]], [[Dabići]], [[Dautovac]], [[Dedinci]], [[Dedići]], [[Dobroselica (Čajetina)|Dobroselica]], [[Draglica]], [[Drenova (Čajetina)|Drenova]], [[Đurkovac]], [[Željine]], [[Žunići]], '''[[Zlatibor (Čajetina)|Zlatibor]]''' (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), [[Zečevići]], [[Zova]], [[Zorzići]], [[Zrnjevići]], [[Glišovići]], [[Ivanovići]], [[Jablanica (Čajetina)|Jablanica]] (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja [[Gornja Jablanica]] i [[Donja Jablanica]]), [[Jankovići]], [[Jevrejsko brdo]], [[Jezero]], [[Kamalj]], [[Kraljeve Vode]], [[Kraljevi Konaci]], [[Kriva Reka (Čajetina)|Kriva Reka]] (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje [[Mešnik]]), [[Kućani]], [[Lazarevići]], [[Lazovići]], [[Mješnik]], [[Krnda]], [[Lokva]], [[Ljubiš]], [[Marići]], [[Mačkat]], [[Milovići]], [[Mitrići]], [[Mušvete]], [[Naselje 25.Maj]], [[Obudojevica]] (Obudovica), [[Omanica]], [[Očka Gora]], [[Perišići]], [[Petrovići]], [[Petronijevići]], [[Pećinari]], [[Popovina]], [[Potoci]], [[Prijane]], [[Prisoje]], [[Radovo]], [[Rakovica (Čajetina)|Rakovica]], [[Rasadnik]], [[Rasnica]], [[Ribnica]], [[Rožanstvo]], [[Rudine (Čajetina)|Rudine]], [[Rujno]], [[Savino Selo]], [[Savičići]], [[Sainovina]], [[Semegnjevo]], [[Sirogojno]] (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), [[Sloboda]], [[Smiljanića Zakosi]] (Smiljanski zakosi), [[Stopići]], [[Stublo]], [[Terzići]], [[Tornik]], [[Tripkova]], [[Trnava (Čajetina)|Trnava]], [[Utrobe]], [[Cerovići]], '''[[Čajetina]]''', [[Čičkova]], [[Čolovića brdo]], [[Čunkovi]], [[Ćaldov put]], [[Šainovac]], [[Šipovik]], [[Šljivovica (Čajetina)|Šljivovica]], [[Šukilovići]] i [[Šuljagići]]. === Moravički okrug === {{v. također|Moravički okrug}} * '''[[Grad Čačak]]''' : [[Atenica]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Baluga (Ljubićska)]] (do 1979. godine Baluga), [[Baluga (Trnavska)]] (do 1965. godine Baluga; 1965-1979. godine Baluga Zablaće), [[Banjica (Čačak)|Banjica]], [[Beljina (Čačak)|Beljina]] (1990-1996. godine pripojena Čačku), [[Bečanj]], [[Brezovica (Čačak)|Brezovica]], [[Bresnica (Čačak)|Bresnica]], [[Vapa (Čačak)|Vapa]], [[Vidova]], [[Vinara]], [[Viljuša]], [[Vranići]], [[Vrnčani (Čačak)|Vrnčani]], [[Vujetinci]], [[Goričani (Čačak)|Goričani]], [[Gornja Gorevnica]], [[Gornja Trepča (Čačak)|Gornja Trepča]], [[Donja Gorevnica]], [[Donja Trepča (Čačak)|Donja Trepča]], [[Žaočani]] (do 1979. godine Zaočani), [[Živanića put]], [[Zablaće (Čačak)|Zablaće]], [[Jančići]], [[Ježevica]], [[Jezdina]], [[Katrga]], [[Kačulice]], [[Konjevići (Čačak)|Konjevići]] (naselje pripojeno 1990. godine naselju Čačak, 1996. godine seoski deo naselja izdvojen iz Čačka u samostalno naselje), [[Košutnjak]], [[Kukići]], [[Kulinovci]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Lipnica (Čačak)|Lipnica]], [[Loznica (Čačak)|Loznica]], [[Ljubić (Čačak)|Ljubić]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Mala kolonija]], [[Međuvršje]], [[Milićevci]], [[Miokovci]], [[Mojsinje (Čačak)|Mojsinje]], [[Mrčajevci]], [[Mršinci]], [[Ovčar Banja]], [[Ostra]], [[Pakovraće]], [[Parmenac]], [[Petnica (Čačak)|Petnica]], [[Preljina]], [[Preljinska Baluga]], [[Premeća]], [[Pridvorica (Čačak)|Pridvorica]], [[Prijevor (Čačak)|Prijevor]], [[Prislonica]], [[Rajac (Čačak)|Rajac]], [[Rakova]], [[Riđage]], [[Rošci]], [[Slatina (Čačak)|Slatina]], [[Sokolići]], [[Stančići]], [[Topalovo brdo]], [[Trbušani]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Trnava (Čačak)|Trnava]] i '''[[Čačak]]'''. * '''[[Opština Gornji Milanovac]]''' : [[Belo Polje (Gornji Milanovac)|Belo Polje]], [[Beršići]] (od 2007. godine Berišići), [[Blata]], [[Bogdanica]], [[Boljkovci]], [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], [[Brđani (Gornji Milanovac)|Brđani]], [[Brezna (Gornji Milanovac)|Brezna]], [[Brezovica (Gornji Milanovac)|Brezovica]], [[Brusnica (Gornji Milanovac)|Brusnica]], [[Varnice]], [[Velereč]], [[Vraćevšnica]], [[Vrnčani (Gornji Milanovac)|Vrnčani]], [[Vujan]], [[Gojna Gora]], [[Gornja Vrbava]], [[Gornja Crnuća]], [[Gornji Banjani]], [[Gornji Branetići]], '''[[Gornji Milanovac]] ''', [[Grabovica (Gornji Milanovac)|Grabovica]], [[Gradovi]], [[Davidovica]], [[Donja Vrbava]], [[Donja Crnuća]], [[Donji Branetići]], [[Dragolj]], [[Drenova (Gornji Milanovac)|Drenova]], [[Družetići]], [[Zagrađe (Gornji Milanovac)|Zagrađe]], [[Zvezda]], [[Zlatarica]], [[Jablanica (Gornji Milanovac)|Jablanica]], [[Kalimanići (Gornji Milanovac)|Kalimanići]], [[Kamenica (Gornji Milanovac)|Kamenica]], [[Klatičevo]], [[Koštunići]], [[Kriva Reka (Gornji Milanovac)|Kriva Reka]], [[Leušići]], [[Lipovac (Gornji Milanovac)|Lipovac]], [[Lozanj]], [[Ločevci]], [[Lunjevica]], [[Ljevaja]], [[Ljutovnica]], [[Majdan (Gornji Milanovac)|Majdan]], [[Mali raj]], [[Mirkovići]], [[Miroč]], [[Mutanj]], [[Nakučani (Gornji Milanovac)|Nakučani]], [[Nevade]], [[Ozrem]], [[Polom (Gornji Milanovac)|Polom]], [[Pranjani]], [[Prnjavor (Gornji Milanovac)|Prnjavor]], [[Rajski Konaci]], [[Reljinci]], [[Roslova]], [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]], [[Ručići]], [[Savinac]], [[Svračkovci]], [[Semedraž]], [[Sinoševići]], [[Srezojevci]], [[Takovo]], [[Teočin]], [[Trudelj]], [[Ugrinovci (Gornji Milanovac)|Ugrinovci]], [[Cerova (Gornji Milanovac)|Cerova]], [[Šarani (Gornji Milanovac)|Šarani]] i [[Šilopaj]]. * '''[[Opština Ivanjica]]''' : [[Bedina Varoš]], [[Bele Vode]], [[Bogdanovići]], [[Božetići]], [[Bratljevo]], [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Brusnik (Ivanjica)|Brusnik]], [[Budoželja]], [[Bukovica (Ivanjica)|Bukovica]] (do 1992. godine deo Šuma), [[Burevići]], [[Vasiljevići (Ivanjica)|Vasiljevići]], [[Venac]], [[Vionica]], [[Vrmbaje]], [[Vulovići]], [[Vučak (Ivanjica)|Vučak]], [[Gleđica]], [[Gornji Milićevići]], [[Gradac (Ivanjica)|Gradac]], <!-- [[Dajića brdo]], --> [[Dajići]], [[Devići]], [[Deretin]], [[Dobri Do (Ivanjica)|Dobri Do]], [[Dubrava (Ivanjica)|Dubrava]], [[Đokovići]], [[Erčege]], [[Zarići]], [[Županja]], '''[[Ivanjica]]''', [[Javorska Ravna Gora]] (do 1959. godine Ravna Gora), [[Jasenište]], [[Jasik]], [[Jevac]], [[Jolovići]], [[Kaluševići]], [[Katići]], [[Klekova]], [[Klepane]], [[Kovilje]], [[Komadine]], [[Koritnik (Ivanjica)|Koritnik]], [[Kosovica]], [[Kumanica]], [[Kušići]], [[Lisa (Ivanjica)|Lisa]], [[Luke (Ivanjica)|Luke]], [[Malovići]], [[Mana]], [[Maskova]], [[Medovine]], [[Međurečje (Ivanjica)|Međurečje]], [[Milandža]], [[Milićevići]], [[Močioci (Ivanjica)|Močioci]], [[Opaljenik]], [[Osonica]], [[Ocokoljići]], [[Palež]], [[Preseka (Ivanjica)|Preseka]], [[Prilike]], [[Ravna Gora (Ivanjica)|Ravna Gora]], [[Radaljevo]] (od 2007. godine Radljevo), [[Rovine]], [[Rokci (Ivanjica)|Rokci]], [[Sveštica]], [[Sivčina]], [[Smiljevac (Ivanjica)|Smiljevac]], [[Srednja Reka]], [[Staro Selo]], [[Cerova]], [[Crnjevo]], [[Čečina (Ivanjica)|Čečina]], [[Šarenik]], [[Šljunkara]], [[Šolajići]] i [[Šume (Ivanjica)|Šume]]. * '''[[Opština Lučani]]''' : [[Beli Kamen (Lučani)|Beli Kamen]], [[Veles]], [[Viča (Lučani)|Viča]], [[Vlasteljice]], [[Vučkovica (Lučani)|Vučkovica]], [[Goračići]], [[Gornja Kravarica]], [[Gornji Dubac]], [[Grab (Lučani)|Grab]], [[Guberevci]], '''[[Guča (varošica)]]''', [[Guča (selo)]], [[Dljin]], [[Donja Kravarica]], [[Donji Dubac]], [[Dučalovići]], [[Đerać]], [[Živica (Lučani)|Živica]], [[Zeoke (Lučani)|Zeoke]], [[Ivanovo Brdo]], [[Kaona (Lučani)|Kaona]], [[Kotraža (Lučani)|Kotraža]], [[Krivača (Lučani)|Krivača]], [[Krstac (Lučani)|Krtac]], [[Livade]], [[Lis]], [[Lisice]], '''[[Lučani (varošica)]]''' (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani, kojem je 1955. godine pripojeno naselje Kolonija Lučani), [[Lučani (selo)]] (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani), [[Markovica]], [[Milatovići]], [[Negrišori]], [[Pantelići]], [[Planina]], [[Pod-Ovčar]], [[Puhovo (Lučani)|Puhovo]], [[Pšanik]], [[Rogača (Lučani)|Rogača]], [[Rtari]], [[Rti]], [[Sadljike]], [[Terzići]], [[Tijanje]] i [[Turica (Lučani)|Turica]]. === Raški okrug === {{v. također|Raški okrug}} * '''[[Grad Kraljevo]]''' : [[Adrani]], [[Bapsko Polje]], [[Bare (Kraljevo)|Bare]], [[Barutana]], [[Beranovac]], [[Bzovik]], [[Bogutovac]], [[Bojanići]], [[Borovo (Kraljevo)|Borovo]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Brezna (Kraljevo)|Brezna]], [[Brezova (Kraljevo)|Brezova]], [[Bresnik (Kraljevo)|Bresnik]], [[Bukovica (Kraljevo)|Bukovica]], [[Bunar]], [[Vitanovac (Kraljevo)|Vitanovac]], [[Vitkovac (Kraljevo)|Vitkovac]], [[Vrba (Kraljevo)|Vrba]], [[Vrdila]], [[Vrh (Kraljevo)|Vrh]], [[Gledić]], [[Godačica]], [[Gokčanica]], [[Grdica]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Dedevci]], [[Dolac (Kraljevo)|Dolac]], [[Dragosinjci]], [[Dražiniće]], [[Drakčići]], [[Drlupa (Kraljevo)|Drlupa]], [[Đakovo (Kraljevo)|Đakovo]], [[Žiča (Kraljevo)|Žiča]] (formirana 1990. godine od ukinutih naselja [[Gotovac]] i [[Kruševica (Kraljevo)|Kruševica]]; pre toga naselje Žiča pripojenu naselju Gotovac 1959. godine), [[Zaklopača (Kraljevo)|Zaklopača]], [[Zakuta]], [[Zamčanje]], [[Zasad]], [[Zimovnik]], [[Janići]], [[Jarčujak]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Kamenica (Kraljevo)|Kamenica]], [[Kamenjani]], [[Kovanluk (Kraljevo)|Kovanluk]], [[Kovači (Kraljevo)|Kovači]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Konarevo]], '''[[Kraljevo]]''' (do 1955. godine Rankovićevo), [[Lađevci (Kraljevo)|Lađevci]], [[Lazac]], [[Leševo]], [[Lozno]], [[Lopatnica]], [[Lučica]], [[Maglič]], [[Mataruge (Kraljevo)|Mataruge]] (od 2007. godine Mataruga), '''[[Mataruška Banja]]''', [[Međurečje (Kraljevo)|Međurečje]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Meljanica]], [[Metikoš]], [[Milavčići]], [[Milakovac]], [[Miliće]], [[Miločaj]], [[Milutinovići]], [[Mlanča]], [[Mrsać]], [[Musina Reka]], [[Obrva (Kraljevo)|Obrva]], [[Oplanići]], [[Orlja Glava]], [[Ornice]], [[Pekčanica]], [[Petropolje]], [[Pečenog]], [[Plana (Kraljevo)|Plana]], [[Polumir]], [[Ponore]], [[Popovići (Kraljevo)|Popovići]], [[Predole]], [[Progorelica]], [[Ravanica (Kraljevo)|Ravanica]], [[Ratina]], [[Reka (Kraljevo)|Reka]], '''[[Ribnica (Kraljevo)|Ribnica]]''' (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Romsko naselje 2]], [[Roćevići]], [[Rudno]], [[Rudnjak]], [[Savovo]], [[Samaila]], [[Sibnica (Kraljevo)|Sibnica]], [[Sinđelići]], [[Sirča]], [[Stanča]], [[Stubal (Kraljevo)|Stubal]], [[Tavnik]], [[Tadenje]], [[Tepeče]], [[Tolišnica]], [[Trgovište (Kraljevo)|Trgovište]], [[Ušće (Kraljevo)|Ušće]], [[Cvetke]], [[Cerje (Kraljevo)|Cerje]], [[Čibukovac]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Čukojevac]] i [[Šumarice]]. * '''[[Grad Novi Pazar]]''' : [[Aluloviće]] (od 1959. godine obuhvata i Budiće), [[Bajevica]] (obuhvata i Žirački Dolac od 1959. godine), [[Banja (Novi Pazar)|Banja]], [[Banovica]], [[Barakovci]] (Barakovac), [[Bare (Novi Pazar)|Bare]], [[Batnjik]], [[Bekova]] (od 1959. godine obuhvata Kalundru), [[Bele Vode (Novi Pazar)|Bele Vode]] (do 1959. godine obuhvata Banovicu, Čebinac), [[Blaževo]], [[Boturovina]], [[Brđani (Novi Pazar)|Brđani]] (od 1959. godine obuhvata Ujniče), [[Brestovo (Novi Pazar)|Brestovo]], [[Bukreš]], [[Varevo (Novi Pazar)|Varevo]], [[Vever]], [[Vidovo]], [[Vitkoviće]], [[Vojkoviće]], [[Vojniće]], [[Vražogrnci]], [[Vranovina]], [[Vučiniće]] (od 1959. godine obuhvata Gornje Tvrdoševo, Živaliće), [[Vučja Lokva]], [[Gazilar]], [[Golice]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Golo Brdo]], [[Gornja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Gornji Lug]], [[Gornji Selakovac]], [[Gornji Šutenovac]], [[Goševo (Novi Pazar)|Goševo]], [[Građanoviće]], [[Gračane]], [[Grubetiće]], [[Deževa]], [[Dojeviće]], [[Dojinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Đonlije, Kuline), [[Dedilovo (Novi Pazar)|Dedilovo]], [[Dolac (Novi Pazar)|Dolac]], [[Doljani]], [[Donji Lug]], [[Donji Selakovac]], [[Donji Šutenovac]], [[Dragočevo]], [[Dramiće]], [[Žunjeviće]], [[Zabrđe (Novi Pazar)|Zabrđe]], [[Zlatare]], [[Zmijinac]], [[Ivanča]], [[Izbice]] (od 1959. godine obuhvata Pljevljane), [[Jablanica (Novi Pazar)|Jablanica]], [[Jaklja]], [[Javor (Novi Pazar)|Javor]] (od 1959. godine obuhvata Niš), [[Jalija]], [[Janča]] (od 1959. godine obuhvata Troštice), [[Jova]] (od 1959. godine obuhvata Trstenik), [[Jusuf potok]], [[Kašalj]], [[Kovačevo]], [[Kožlje]], [[Koprivnica (Novi Pazar)|Koprivnica]], [[Kosuriće]], [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]], [[Kuzmičevo]], [[Leča]], [[Lopužnje]], [[Lug]], [[Lukare]], [[Lukarsko Goševo]] (od 1959. godine obuhvata Gornju Jošanicu, Gornje Goševo, do 1979. godine Lukarsko Gočevo), [[Lukocrevo]], [[Miščiće]], [[Mur]] (od 1959. godine obuhvata Zaguljaču, Šutenovac), [[Muhovo]] (od 1959. godine obuhvata Grab, Koznik, Krće), [[Negotinac]], '''[[Novi Pazar]]''' (od 1957. godine obuhvata Podbijelje), [[Odojeviće]], [[Okose]], [[Osaonica (Novi Pazar)|Osaonica]] (od 1959. godine obuhvata Bujca, Prisoje, Rogatac), [[Osoje (Novi Pazar)|Osoje]], [[Oholje]], [[Pavlje]] (do 1959. godine Gornje Pavlje), [[Paralovo (Novi Pazar)|Paralovo]], [[Parice]], [[Pasji Potok]], [[Pilareta]], [[Pljevljani]], [[Pobrđe (Novi Pazar)|Pobrđe]], [[Požega (Novi Pazar)|Požega]], [[Požežina]], [[Poila]], [[Polokce]], [[Pope (Novi Pazar)|Pope]], [[Postenje (Novi Pazar)|Postenje]], [[Potok]], [[Prćenova]], [[Pusta Tušimlja]] (do 1959. godine deo Tušimlje), [[Pustovlah]], [[Radaljica]] (od 1959. godine obuhvata Tvrđevo, Svilanovo), [[Rajetiće]], [[Rajkoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinovićka Trnava]] (od 1959. godine obuhvata Baletiće; do 1959. godine naziv je Trnava), [[Rakovac (Novi Pazar)|Rakovac]], [[Ras]], [[Rasadnik]], [[Rast]], [[Sebečevo]] (od 1959. godine obuhvata Bobovik, Roginje), [[Selakovac]], [[Sitniče]] (od 1959. godine obuhvata Jasenovik (Jasikovac) i Suvu Ćupriju), [[Skukovo]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Slatina (Novi Pazar)|Slatina]] (od 1959. godine obuhvata Crnoču, od 1957. godine Prvenoviće), [[Smilov Laz]], [[Srednja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Stradovo]], [[Sudsko Selo]], [[Svojbor]], [[Tenkovo]] (od 1959. godine obuhvata Guberevo), [[Trnava (Novi Pazar)|Trnava]], [[Trnavci]], [[Troštica]], [[Tunovo]], [[Ćeramidžinica]] (Ćeradžiminica), (od 1959. godine obuhvata Vitoš), [[Ćukovac]], [[Hadžet]], [[Hotkovo]], [[Cokoviće]], [[Čašić Dolac]], [[Čerkez mahala]], [[Šavci]], [[Šaronje (Novi Pazar)|Šaronje]] (od 1959. godine obuhvata Ljuljavac), [[Šestovo]], [[Štitare (Novi Pazar)|Štitare]] i [[Šutenovac]]. * '''[[Opština Vrnjačka Banja]]''' : [[Vraneši (Vrnjačka Banja)|Vraneši]], '''[[Vrnjačka Banja]]''', [[Vrnjci]], [[Vukušica]], [[Goč (Vrnjačka Banja)|Goč]], [[Gračac (Vrnjačka Banja)|Gračac]] (Kurilovo), [[Jezero]], [[Lipova]], [[Novo Selo (Vrnjačka Banja)|Novo Selo]], [[Otroci]], [[Podunavci]], [[Rsavci]], [[Ruđinci]], [[Slatinski venac]], [[Stanišinci]] (od 2007. godine Stanišnici) i [[Štulac (Vrnjačka Banja)|Štulac]]. * '''[[Opština Raška]]''' : [[Badanj (Raška)|Badanj]], '''[[Baljevac (Raška)|Baljevac]]''', [[Bela Stena]], [[Belo Polje (Raška)|Belo Polje]], [[Beljak]], [[Beoci]], [[Biljanovac]], [[Biniće]], [[Biočin]], [[Božići]], [[Boroviće (Raška)|Boroviće]], [[Boće]], [[Brvenik]], [[Brvenik Naselje]], [[Brvenica]], [[Varevo (Raška)|Varevo]], [[Varevski Potok]], [[Vlasovo]], [[Vojmilovići]], [[Vrtine]], [[Gnjilica]], [[Gornje Ivanje]], [[Gostiradiće]], [[Gostirađe]], [[Gradac (Raška)|Gradac]], [[Donje Ivanje]], [[Draganići]], [[Drake]], [[Žerađe]], [[Žutice]], [[Zarevo]], [[Ivanje]], '''[[Jošanička Banja]]''', [[Kaznoviće]], [[Karadak]], [[Kovači (Raška)|Kovači]], [[Kopaonik (Raška)|Kopaonik]], [[Korlaće]], [[Kotiljevac]], [[Kraviće]], [[Ladojeviće]], [[Kremiće]], [[Kruševica (Raška)|Kruševica]], [[Kurići]], [[Kućane]], [[Kučevski lug]], [[Livčine]], [[Lisina (Raška)|Lisina]], [[Lukovo (Raška)|Lukovo]], [[Milatkoviće]], [[Mure]] (Murovo brdo), [[Novo Selo (Raška)|Novo Selo]], [[Nosoljin]], [[Orahovo (Raška)|Orahovo]], [[Pavlica]], [[Panojeviće]] (do 1979. godine Ponojeviće), [[Piskanja]], [[Plavkovo]] (Tusniće), [[Plešin]] (Ladoviće), [[Pobrđe (Raška)|Pobrđe]], [[Pokrvenik (Raška)|Pokrvenik]], [[Pocesje]], [[Radošiće]], [[Rakovac (Raška)|Rakovac]], '''[[Raška (grad)|Raška]]''', [[Rvati (Raška)|Rvati]], [[Rijeka]], [[Rudnica (Raška)|Rudnica]] (Rojčiće), [[Sase]] (Sasi), [[Sebimilje]], [[Semeteš]], [[Supnje]], [[Tiodže]] (do 1977. godine Tioce), [[Treska]], [[Trnava (Raška)|Trnava]] (Tlačina), [[Crna Glava]] i [[Šipačina]]. * '''[[Opština Tutin]]''' : [[Arapoviće]], [[Baljen]] (1959-1979. godine deo Čarovine), [[Batrage]] (1959-1979. godine deo Zapadnog Mojstira), [[Baćica]], [[Biohane]] (1959-1979. godine deo Špiljana), [[Blaca]] (1959-1979. godine deo Gluhavice), [[Bovanj]] (1959-1979. godine deo Godova), [[Boroštica]], [[Braćak]], [[Bregovi (Tutin)|Bregovi]] (do 1979. godine deo Gnile), [[Brniševo]] (do 1979. godine deo Morana), [[Bujkoviće]], [[Velje Polje (Tutin)|Velje Polje]], [[Veseniće]], [[Vrapče]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Vrba (Tutin)|Vrba]] (1959-1979. godine deo Drage), [[Glogovik]], [[Gluhavica]], [[Gnila]] (do 1979. godine Gnjila), [[Godovo]], [[Gornji Crniš]] (do 1950. godine Crniš; od 1959. godine obuhvata i Donji Crniš), [[Gradac (Tutin)|Gradac]] (1959-1979. godine deo Leskove), [[Gujiće]] (do 1979. godine deo Arapovića, od 2007. godine Guiće), [[Gurdijelje]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Guceviće]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Devreč]], [[Delimeđe]], [[Detane]], [[Dobri Dub (Tutin)|Dobri Dub]], [[Dobrinje (Tutin)|Dobrinje]] (od 1954. godine obuhvata Vrujicu; do 1977. godine Dobrinja), [[Dolovo (Tutin)|Dolovo]], [[Draga]], [[Dubovo (Tutin)|Dubovo]], [[Dulebe]], [[Đerekare]], [[Ervenice]] (1959-1979. godine deo Dolova), [[Žirče]], [[Župa (Tutin)|Župa]], [[Žuče]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Zapadni Mojstir]], [[Izrok]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Istočni Mojstir]], [[Jablanica (Tutin)|Jablanica]] (1959-1979. godine deo Jezgrovića), [[Jarebice (Tutin)|Jarebice]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Jezgroviće]], [[Jeliće]], [[Južni Kočarnik]] (do 1950. godine Donji Kočarnik), [[Kajetina]], [[Kleče]], [[Kovači (Tutin)|Kovači]] (do 1979. godine Kovače), [[Koniče]], [[Kotiljevac]], [[Krona]], [[Leskova]], [[Lipica]], [[Lukavica (Tutin)|Lukavica]], [[Mala Ravan]], [[Melaje]], [[Mitrova]], [[Morani]], [[Naboje]], [[Nadumce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Nadumci]], [[Namga]], [[Noćaje]] (1959-1979. godine deo Namge), [[Oraše]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Orlje]], [[Ostrovica (Tutin)|Ostrovica]], [[Paljevo]], [[Piskopovce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Plenibabe]] (1959-1979. godine deo Dobrog Duba), [[Podgradac]], [[Pokrvenik (Tutin)|Pokrvenik]], [[Pope (Tutin)|Pope]], [[Popiće]] (do 1979. godine deo Ribarića, od 2007. godine Popići), [[Potreb]] (1959-1979. godine deo Delimeđa), [[Pružanj]], [[Raduhovce]], [[Raduša (Tutin)|Raduša]], [[Rakovo polje]], [[Ramoševo]] (1959-1979. godine deo Reževića), [[Reževiće]], [[Ribariće]], [[Rudnica (Tutin)|Rudnica]], [[Ruđa]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Saš]], [[Svračiće]], [[Severni Kočarnik]] (do 1950. godine Gornji Kočarnik, 1959-1979. godine deo Tutina), [[Smoluća]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Starčeviće]], [[Strumce]] (1959-1979. godine deo Starčevića), [[Suvi Do (Tutin)|Suvi Do]], [[Točilovo]] (1959-1979. godine deo Baćice), '''[[Tutin]]''', [[Ćulije]] (1959-1979. godine deo Istočnog Mojstira, od 2007. godine Đulije), [[Cikiljevac]], [[Crkvine (Tutin)|Crkvine]] (1959-1979. godine deo Raduhovaca), [[Čarovina]], [[Čmanjke]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Čukote]], [[Šaronje (Tutin)|Šaronje]], [[Šipče]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Škrijelje]] i [[Špiljani]]. === Rasinski okrug === {{v. također|Rasinski okrug}} * '''[[Grad Kruševac]]''' : [[Begovo Brdo]], [[Bela Voda (Kruševac)|Bela Voda]], [[Belasica]], [[Bivolje]] (1979. godine najveći deo naselja pripojen Kruševcu), [[Bovan (Kruševac)|Bovan]], [[Bojince]] (od 2007. godine Bojnice), [[Boljevac (Kruševac)|Boljevac]], [[Brajkovac (Kruševac)|Brajkovac]], [[Bukovica (Kruševac)|Bukovica]], [[Buci]], [[Burgići]], [[Velika Kruševica (Kruševac)|Velika Kruševica]], [[Velika Lomnica]], [[Veliki Kupci]], [[Veliki Šiljegovac]], [[Veliko Golovode]], [[Veliko Krušince]], [[Vitanovac (Kruševac)|Vitanovac]], [[Vratare]], [[Vučak (Kruševac)|Vučak]], [[Gavez]], [[Gaglovo]], [[Gari (Kruševac)|Gari]], [[Globare (Kruševac)|Globare]], [[Globoder]], [[Gornji Stepoš]], [[Grevci]], [[Grkljane]], [[Dvorane]], [[Dedina]], [[Dobromir]], [[Doljane (Kruševac)|Doljane]], [[Donji Stepoš]], [[Đunis]], [[Žabare (Kruševac)|Žabare]], [[Zdravinje (Kruševac)|Zdravinje]], [[Zebica (Kruševac)|Zebica]], [[Zubovac]], [[Jablanica (Kruševac)|Jablanica]], [[Jasika (Kruševac)|Jasika]], [[Jošje]], [[Kamenare]], [[Kaonik]], [[Kapidžija]], [[Kobilje (Kruševac)|Kobilje]], [[Komorane (Kruševac)|Komorane]], [[Konjuh]], [[Koševi]], [[Krvavica]], '''[[Kruševac]]''', [[Kukljin]], [[Lazarevac (Kruševac)|Lazarevac]], [[Lazarica]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Lipovac (Kruševac)|Lipovac]] (od 2007. godine Lipovan), [[Lovci (Kruševac)|Lovci]], [[Lukavac (Kruševac)|Lukavac]], [[Ljubava]], [[Majdevo]], [[Makrešane]], [[Mala Vrbnica (Kruševac)|Mala Vrbnica]], [[Mala Reka (Kruševac)|Mala Reka]], [[Mali Kupci]], [[Mali Šiljegovac]], [[Malo Golovode]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Malo Krušince]], [[Mačkovac (Kruševac)|Mačkovac]], [[Meševo]], [[Modrica]], [[Mudrakovac]], [[Naupare]] (do 1991. godine Naupare), [[Padež (Kruševac)|Padež]], [[Pakašnica]] (do 1957. godine Donja i Gornja Pakašnica), [[Panjevac]], [[Parunovac]], [[Pasjak (Kruševac)|Pasjak]], [[Pejton (Kruševac)|Pejton]], [[Pepeljevac (Kruševac)|Pepeljevac]], [[Petina]], [[Pozlata]], [[Poljaci]], [[Prnjavor 2]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Kruševac)|Ribare]], [[Ribarska Banja]] (1955-1979. godine deo Ribara), [[Rlica]], [[Rosica]], [[Sebečevac]], [[Sezemče]], [[Slatina (Kruševac)|Slatina]], [[Srndalje]], [[Srnje]], [[Stanci (Kruševac)|Stanci]], [[Suvaja (Kruševac)|Suvaja]], [[Sušica (Kruševac)|Sušica]], [[Tekija (Kruševac)|Tekija]], [[Trebotin]], [[Trmčare]], [[Ćelije (Kruševac)|Ćelije]], [[Cerova (Kruševac)|Cerova]], [[Crkvina (Kruševac)|Crkvina]], [[Čitluk (Kruševac)|Čitluk]], [[Šavrane]], [[Šanac]], [[Šašilovac]], [[Šogolj]] i [[Štitare (Kruševac)|Štitare]]. * '''[[Opština Aleksandrovac]]''' : '''[[Aleksandrovac]]''', [[Bzenice]] (do 1979. godine Bzenica), [[Bobote]], [[Boturići (Aleksandrovac)|Boturići]], [[Bratići]], [[Velika Vrbnica]], [[Velja Glava]], [[Venčac]], [[Vitkovo]], [[Vražogrnci]], [[Vranštica]], [[Vrbnica (Aleksandrovac)|Vrbnica]], [[Garevina]], [[Gornja Zleginja]], [[Gornje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje (Aleksandrovac)|Rataje]]), [[Gornji Vratari]], [[Gornji Stupanj]], [[Grčak]], [[Dašnica (Aleksandrovac)|Dašnica]], [[Dobroljupci]] (do 2007. godine Dobroljubci), [[Donja Zleginja]], [[Donje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje]]), [[Donji Vratari]], [[Donji Stupanj]], [[Drenča]], [[Jelakci]], [[Kožetin]], [[Koznica (Aleksandrovac)|Koznica]], [[Latkovac]], [[Laćisled]], [[Lesenovci]], [[Leskovica (Aleksandrovac)|Leskovica]], [[Ljubinci]], [[Mitrovo Polje]], [[Mrmoš]], [[Novaci (Aleksandrovac)|Novaci]], [[Panjevac (Aleksandrovac)|Panjevac]], [[Parčin]], [[Pleš]], [[Ploča (Aleksandrovac)|Ploča]], [[Popovci]], [[Puhovac]], [[Raklja]], [[Ržanica]], [[Rogavčina]], [[Rokci (Aleksandrovac)|Rokci]], [[Rudenice]], [[Stanjevo]], [[Starci]], [[Strmenica]], [[Stubal]], [[Subotica (Aleksandrovac)|Subotica]], [[Tržac]], [[Trnavci (Aleksandrovac)|Trnavci]], [[Tuleš]] i [[Šljivovo]]. * '''[[Opština Brus]]''' : [[Batote]], [[Belo Polje (Brus)|Belo Polje]], [[Blaževo]], [[Bogiše]], [[Bozoljin]], [[Boranci]], [[Botunja]], [[Brđani (Brus)|Brđani]], [[Brzeće]], '''[[Brus]]''', [[Budilovina]], [[Velika Grabovnica (Brus)|Velika Grabovnica]], [[Vitoše]], [[Vlajkovci]], [[Gornje Leviće]], [[Gornji Lipovac]], [[Gornji Stanulovići]], [[Grad (Brus)|Grad]], [[Gradac (Brus)|Gradac]], [[Graševci]], [[Domiševina]], [[Donje Leviće]], [[Donji Lipovac]], [[Donji Stanulovići]], [[Drenova (Brus)|Drenova]], [[Drtevci]], [[Dupci]], [[Đerekari]] (Đerekare), [[Đorđevići]], [[Žarevo]], [[Žilinci]], [[Žiljci]], [[Žunje (Brus)|Žunje]], [[Zlatari (Brus)|Zlatari]], [[Igroš]], [[Iričići]], [[Jelenje]], [[Kneževo (Brus)|Kneževo]], [[Kobilje (Brus)|Kobilje]], [[Kovizla]], [[Kovioci]], [[Kočine]], [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]] (od 1979. godine obuhvata i [[Mačkovac (Brus)|Mačkovac]]), [[Lepenac (Brus)|Lepenac]], [[Livađe]], [[Mala Vrbnica]], [[Mala Grabovnica (Brus)|Mala Grabovnica]], [[Milentija]], [[Osredci (Brus)|Osredci]], [[Paljevštica]], [[Pačići]], [[Ravni (Brus)|Ravni]], [[Ravnište (Brus)|Ravnište]], [[Radmanovo]], [[Radunje]], [[Razbojna]], [[Ribari (Brus)|Ribari]], [[Rupe]], [[Stanulovići]], [[Strojinci]], [[Sudimlja]] (do 1979. godine Sudimnja), [[Treska]], [[Trešnjice]], [[Tršanovci]], [[Čokotar]] i [[Šošiće]]. * '''[[Opština Varvarin]]''' : [[Bačina]], [[Bošnjane (Varvarin)|Bošnjane]], [[Varvarin]], [[Varvarin (selo)]], [[Gornji Katun]], [[Gornji Krčin]], [[Donji Katun]], [[Donji Krčin]], [[Zalogovac]], [[Izbenica]], [[Karanovac (Varvarin)|Karanovac]], [[Mala Kruševica]], [[Marenovo]], [[Maskare]], [[Obrež]], [[Orašje (Varvarin)|Orašje]], [[Pajkovac]], [[Parcane]], [[Suvaja (Varvarin)|Suvaja]], [[Toljevac]] i [[Cernica (Varvarin)|Cernica]]. * '''[[Opština Trstenik]]''' : [[Bogdanje]], [[Božurevac]], [[Brezovica (Trstenik)|Brezovica]], [[Bresno Polje]], [[Bučje (Trstenik)|Bučje]], [[Velika Drenova]], [[Veluće]], [[Golubovac (Trstenik)|Golubovac]], [[Gornja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Gornja Crnišava]], [[Gornji Dubič]], [[Gornji Ribnik (Trstenik)|Gornji Ribnik]], [[Grabovac (Trstenik)|Grabovac]], [[Donja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Donja Crnišava]], [[Donji Dubič]], [[Donji Ribnik (Trstenik)|Donji Ribnik]], [[Dublje (Trstenik)|Dublje]], [[Duboki potok]], [[Jasikovica]], [[Kamenjača]], [[Levići]] (od 2007. godine Levičje), [[Loboder]], [[Lozna (Trstenik)|Lozna]], [[Lopaš (Trstenik)|Lopaš]], [[Mala Drenova]], [[Mala Sugubina]], [[Medveđa (Trstenik)|Medveđa]], [[Mijajlovac]], [[Milutovac]], [[Okruglica (Trstenik)|Okruglica]], [[Osaonica (Trstenik)|Osaonica]], [[Odžaci (Trstenik)|Odžaci]], [[Pajsak]] (do 1979. godine Pasjak, do 1965. godine isto Pajsak), [[Pejovac]], [[Planinica (Trstenik)|Planinica]], [[Poljna]], [[Popina]], [[Počekovina]], [[Prnjavor (Trstenik)|Prnjavor]], [[Rajinac]], [[Riđevštica]], [[Riljac]], [[Rujišnik]], [[Selište (Trstenik)|Selište]], [[Stari Trstenik]], [[Stopanja]], [[Stragari (Trstenik)|Stragari]] (do 1977. godine Stragare), [[Stublca]], [[Tobolac]], '''[[Trstenik]]''', [[Ugljarevo]] i [[Čairi]] (do 1977. godine Čajiri). * '''[[Opština Ćićevac]]''' : [[Braljina (Ćićevac)|Braljina]], [[Grad Stalać]], [[Lučina]], [[Mojsinje (Ćićevac)|Mojsinje]], [[Mrzenica]], [[Pločnik (Ćićevac)|Pločnik]], [[Pojate]], [[Stalać]] (do 1953. godine Stalać Selo), [[Trubarevo]] i '''[[Ćićevac]]''' (od 1979. godine obuhvata i [[Stevanac]]; od Ćićevca odvojeni 2007. godine Ćićevac Grad i Radoševac kao nova naselja). === Nišavski okrug === {{v. također|Nišavski okrug}} * '''[[Grad Niš]]''': ** '''[[Opština Medijana|Gradska opština Medijana]]''' : [[Brzi Brod]], [[Bulevar Đinđića]], [[Bulevar Nemanjića]], [[Duvanište]], [[Kičevo]], [[Marger]], '''[[Medijana]]''','''[[Niš]] - deo''' , [[Stambol Kapija]], [[Trg Kralja Aleksandra]], [[Trošarina]] i [[Čair]]. ** '''[[Opština Niška Banja|Gradska opština Niška Banja]]''' : [[Bancarevo]], [[Gornja Studena]], [[Donja Studena]], [[Ženeva]], [[Jelašnica (Niška Banja)|Jelašnica]], [[Koritnjak]], [[Kunovica]], [[Lazarevo Selo]], [[Manastir (Niška Banja)|Manastir]], [[Nikola Tesla (Niška Banja)|Nikola Tesla]] (do 1979. godine deo Niške Banje), '''[[Niška Banja]]''', [[Ostrovica (Niška Banja)|Ostrovica]], [[Prva Kutina]], [[Prosek]], [[Ravni Do]], [[Radikina Bara]], [[Rautovo]], [[Sveta Petka]], [[Sićevo]] i [[Čukljenik (Niška Banja)|Čukljenik]]. ** '''[[Opština Palilula (Niš)|Gradska opština Palilula]]''' : [[9. maj]], [[Apelovac]], [[Berbatovo]], [[Bubanj]], [[Vukmanovo]], [[Gabrovac]], [[Gabrovačka reka]], [[Gornje Međurovo]], [[Deveti maj (Niš)|Deveti maj]] (do 1985. godine Novo Selo), [[Delijski Vis]], [[Donje Vlase]], [[Donje Međurovo]], [[Kalač Brdo]], [[Kovanluk]], [[Krušce]], [[Lalinac (Niš)|Lalinac]], [[Ledena Stena]], [[Mramor (Niš)|Mramor]], [[Mramorski Potok]], '''[[Niš]] - deo''', [[Palilula]]'''[[Palilula]]''', [[Pasi Poljana]], [[Rasadnik]], [[Staro Groblje]], [[Stočni trg]], [[Suvi Do (Niš)|Suvi Do]], [[Trošarina (Niš)|Trošarina]], [[Tutunović Podrum]], [[Crni Put]], [[Crvena Zvezda]] i [[Čokot (Niš)|Čokot]]. ** '''[[Opština Pantelej|Gradska opština Pantelej]]''' : [[Brenica]], [[Vrežina]], [[Vrelo (Niš)|Vrelo]], [[Gornja Vrežina]], [[Gornji Matejevac]], [[Donja Vrežina]], [[Donji Matejevac]], [[Durlan]], [[Jagodin Mala]], [[Jasenovik]], [[Kamenica (Niš)|Kamenica]], [[Knez Selo]], [[Beverli hils|Knjaževačka-jug]], [[Komren]], [[Malča]], '''[[Niš]] - deo''', [[Oreovac (Niš)|Oreovac]], [[Pantelej]]'''[[Pantelej]]''', [[Pasjača (Niš)|Pasjača]], [[Somborska]], [[Cerje (Niš)|Cerje]] i [[Čalije]]. ** '''[[Opština Crveni Krst|Gradska opština Crveni Krst]]''' : [[Beograd Mala]], [[Berčinac]], [[Naselje Branko Bjegović|Branko Bjegović]], [[Vele Polje]], [[Vrtište]], [[Gornja Toponica (Niš)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Niš)|Gornja Trnava]], [[Gornji Komren]], [[Donja Toponica (Niš)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Niš)|Donja Trnava]], [[Donji Komren]], [[Jagodin Mala]], [[Kravlje]], [[Leskovik (Niš)|Leskovik]], [[Medoševac (Niš)|Medoševac]], [[Mezgraja (Niš)|Mezgraja]], [[Miljkovac (Niš)|Miljkovac]], '''[[Niš]] - deo''', [[Naselje Ratko Jović]], [[Paligrace]], [[Paljina]], [[Popovac (Niš)|Popovac]], [[Rujnik]], [[Sečanica]], [[Supovac]], [[Šljaka]], [[Trupale]], [[Hum (Niš)|Hum]], [[Crveni Krst]] i [[Čamurlija]]. * '''[[Opština Aleksinac]]''' : '''[[Aleksinac]]''' (od 1955. godine obuhvata i naselje Konjska Poljana), [[Aleksinački Bujmir]] (do 1950. godine Bujmir), '''[[Aleksinački Rudnik]]''', [[Bankovac]], [[Beli Breg (Aleksinac)|Beli Breg]], [[Belja]], [[Bobovište (Aleksinac)|Bobovište]], [[Bovan (Aleksinac)|Bovan]], [[Bradarac (Aleksinac)|Bradarac]], [[Vakup]], [[Veliki Drenovac]], [[Vitkovac (Aleksinac)|Vitkovac]], [[Vrelo (Aleksinac)|Vrelo]], [[Vrćenovica]], [[Vukanja]], [[Vukašinovac]], [[Glogovica (Aleksinac)|Glogovica]], [[Golešnica]], [[Gornja Peščanica]], [[Gornje Suhotno]], [[Gornji Adrovac]], [[Gornji Krupac]], [[Gornji Ljubeš]], [[Gredetin]], [[Grejač (Aleksinac)|Grejač]], [[Dašnica (Aleksinac)|Dašnica]], [[Deligrad]], [[Dobrujevac (Aleksinac)|Dobrujevac]], [[Donja Peščanica]], [[Donje Suhotno]], [[Donji Adrovac]], [[Donji Krupac]], [[Donji Ljubeš]], [[Draževac (Aleksinac)|Draževac]], [[Žitkovac]], [[Jakovlje (Aleksinac)|Jakovlje]], [[Jasenje (Aleksinac)|Jasenje]], [[Kamenica (Aleksinac)|Kamenica]], [[Katun (Aleksinac)|Katun]], [[Koprivnica (Aleksinac)|Koprivnica]], [[Korman (Aleksinac)|Korman]], [[Kraljevo (Aleksinac)|Kraljevo]], [[Krušje (Aleksinac)|Krušje]], [[Kulina (Aleksinac)|Kulina]], [[Lipovac (Aleksinac)|Lipovac]], [[Loznac]], [[Loćika (Aleksinac)|Loćika]], [[Lužane (Aleksinac)|Lužane]], [[Ljupten]], [[Mali Drenovac]], [[Mozgovo]], [[Moravac]], [[Moravski Bujmir]], [[Nozrina]], [[Porodin (Aleksinac)|Porodin]], [[Prekonozi]], [[Prćilovica]], [[Prugovac]], [[Radevac (Aleksinac)|Radevce]], [[Rsovac]], [[Rutevac]], [[Srezovac]], [[Stanci (Aleksinac)|Stanci]], [[Stublina (Aleksinac)|Stublina]], [[Subotinac]], [[Tešica]], [[Trnjane (Aleksinac)|Trnjane]], [[Ćićina]], [[Crna Bara (Aleksinac)|Crna Bara]], [[Česta]], [[Čukurovac]] i [[Šurić]]. * '''[[Opština Gadžin Han]]''' : [[Veliki Vrtop]], [[Veliki Krčimir]], [[Vilandrica]], [[Gare (Gadžin Han)|Gare]], [[Gadžin Han]]'''[[Gadžin Han]]''', [[Gornje Vlase]], [[Gornje Dragovlje]], [[Gornji Barbeš]], [[Gornji Dušnik]], [[Grkinja]], [[Donje Dragovlje]], [[Donji Barbeš]], [[Donji Dušnik]], [[Duga Poljana (Gadžin Han)|Duga Poljana]], [[Dukat (Gadžin Han)|Dukat]], [[Zaplanjska Toponica]], [[Jagličje]], [[Kaletinac]], [[Koprivnica (Gadžin Han)|Koprovnica]], [[Krastavče]], [[Ličje]], [[Mali Vrtop]], [[Mali Krčimir]], [[Marina Kutina]], [[Miljkovac (Gadžin Han)|Miljkovac]], [[Novo Selo (Gadžin Han)|Novo Selo]], [[Ovsinjinac]], [[Ravna Dubrava]], [[Radikina Bara]], [[Semče]], [[Sopotnica (Gadžin Han)|Sopotnica]], [[Taskovići]], [[Toponica (Gadžin Han)|Toponica]], [[Ćelije (Gadžin Han)|Ćelije]], [[Čagrovac]] i [[Šebet]]. * '''[[Opština Doljevac]]''' : [[Belotinac]], [[Doljevac]]'''[[Doljevac]]''', [[Klisura (Doljevac)|Klisura]], [[Knežica (Doljevac)|Knežica]], [[Kočane (Doljevac)|Kočane]] (obuhvata Gornji Ribnjak i Donji Ribnjak), [[Malošište]], [[Mekiš]], [[Orljane]], [[Perutina]], [[Pukovac]], [[Rusna]], [[Ćurlina]], [[Čapljinac]], [[Čečina (Doljevac)|Čečina]], [[Šainovac (Doljevac)|Šajinovac]] i [[Šarlinac|Šarlince]] (do 1979. godine Šarlinac). * '''[[Opština Merošina]]''' : [[Azbresnica]], [[Aleksandrovo (Merošina)|Aleksandrovo]], [[Arbanasce]], [[Balajnac (Merošina)|Balajnac]] (do 1991. godine Balajinac), [[Baličevac]], [[Batušinac]], [[Biljeg]], [[Brest (Merošina)|Brest]], [[Bučić]], [[Gornja Rasovača]], [[Gradište (Merošina)|Gradište]], [[Devča]], [[Dešilovo]], [[Donja Rasovača]], [[Dudulajce]], [[Jovanovac (Merošina)|Jovanovac]] (do 1979. godine deo Azbresnice), [[Jug Bogdanovac]], [[Kovanluk (Merošina)|Kovanluk]], [[Kostadinovac]], [[Krajkovac]], [[Lepaja]], [[Merošina]]'''[[Merošina]]''', [[Mramorsko Brdo]], [[Oblačina]], [[Padina (Merošina)|Padina]] (do 1979. godine deo Krajkovca), [[Rožina]] i [[Čubura (Merošina)|Čubura]]. * '''[[Opština Ražanj]]''' : [[Braljina (Ražanj)|Braljina]], [[Varoš (Ražanj)|Varoš]], [[Vitoševac]], [[Grabovo (Ražanj)|Grabovo]], [[Lipovac (Ražanj)|Lipovac]], [[Mađere (Ražanj)|Mađere]], [[Maletina]], [[Maćija]], [[Novi Bračin]], [[Pardik]], [[Podgorac (Ražanj)|Podgorac]], [[Poslon]], [[Praskovče]], [[Pretrkovac]], '''[[Ražanj]]''', [[Rujište (Ražanj)|Rujište]], [[Skorica]], [[Smilovac]], [[Stari Bračin]], [[Cerovo (Ražanj)|Cerovo]], [[Crni Kao (Ražanj)|Crni Kao]], [[Čubura (Ražanj)|Čubura]] i [[Šetka]]. * '''[[Opština Svrljig]]''' : [[Beloinje]], [[Burdimo]], [[Bučum]], [[Varoš (Svrljig)|Varoš]], [[Vlahovo (Svrljig)|Vlahovo]], [[Galibabinac]], [[Gojmanovac]], [[Grbavče]], [[Gulijan]], [[Guševac]], [[Davidovac (Svrljig)|Davidovac]], [[Drajinac]], [[Đurinac (Svrljig)|Đurinac]], [[Željevo (Svrljig)|Željevo]], [[Izvor (Svrljig)|Izvor]], [[Kopajkošara]], [[Labukovo]], [[Lalinac (Svrljig)|Lalinac]], [[Lozan]], [[Lukavica]], [[Lukovo (Svrljig)|Lukovo]], [[Manojlica]], [[Merdželat]], [[Mečji Do]], [[Niševac]], [[Okolište (Svrljig)|Okolište]], [[Okruglica (Svrljig)|Okruglica]], [[Palilula (Svrljig)|Palilula]], [[Periš]], [[Pirkovac]], [[Plužina (Svrljig)|Plužina]], [[Popšica]], [[Prekonoga]], [[Radmirovac]], [[Ribare (Svrljig)|Ribare]], [[Rosulja]], [[Saraj]], '''[[Svrljig]]''', [[Slivje]], [[Tijovac (Svrljig)|Tijovac]], [[Trojica]], [[Crnoljevica]] i [[Šljivovik (Svrljig)|Šljivovik]]. === Toplički okrug === {{v. također|Toplički okrug}} * '''[[Opština Blace]]''' : [[Alabana]], [[Barbatovac]], '''[[Blace]]''', [[Brežani (Blace)|Brežani]], [[Više Selo]] (do 1977. godine Višeselo), [[Vrbovac (Blace)|Vrbovac]], [[Gornja Draguša]], [[Gornja Jošanica]], [[Gornje Grgure]], [[Gornje Svarče]], [[Donja Draguša]], [[Donja Jošanica]], [[Donja Rašica]] (do 1955. godine Džukela), [[Donje Grgure]], [[Donje Svarče]], [[Drešnica]], [[Đurevac]], [[Kačapor]], [[Kaševar]], [[Krivaja (Blace)|Krivaja]], [[Kutlovac (Blace)|Kutlovac]], [[Lazarevac (Blace)|Lazarevac]], [[Mala Draguša]], [[Međuhana]], [[Muzaće]], [[Popova]], [[Prebreza]], [[Pretežana]], [[Pretrešnja]], [[Pridvorica (Blace)|Pridvorica]], [[Rašica (Blace)|Rašica]], [[Sibnica (Blace)|Sibnica]], [[Stubal (Blace)|Stubal]], [[Suvaja (Blace)|Suvaja]], [[Suvi Do (Blace)|Suvi Do]], [[Sudimci (Blace)|Sudimci]], [[Trbunje]], [[Čungula]], [[Čučale]], [[Džepnica]] i [[Šiljomana]]. * '''[[Opština Žitorađa]]''' : [[Asanovac]], [[Badnjevac (Žitorađa)|Badnjevac]], [[Vlahovo (Žitorađa)|Vlahovo]], [[Voljčince]], [[Glašince]] (od 2007. godine Glašnice), [[Gornje Crnatovo]], [[Gornji Drenovac]], [[Grudaš]], [[Debeli Lug (Žitorađa)|Debeli Lug]], [[Donje Crnatovo]], [[Donji Drenovac]], [[Drenovac]], [[Držanovac]], [[Dubovo (Žitorađa)|Dubovo]], [[Đakus]], [[Žitorađa]], [[Zladovac]], [[Jasenica (Žitorađa)|Jasenica]], [[Kare (Žitorađa)|Kare]], [[Kožince]], [[Konjarnik (Žitorađa)|Konjarnik]], [[Lukomir (Žitorađa)|Lukomir]], [[Novo Momčilovo]], [[Pejkovac]], [[Podina]], [[Rečica (Žitorađa)|Rečica]], [[Samarinovac (Žitorađa)|Samarinovac]], [[Smrdić]] (od 2002. godine Izvor), [[Stara Božurna]], [[Staro Momčilovo]], [[Studenac]] i [[Toponica (Žitorađa)|Toponica]]. * '''[[Opština Kuršumlija]]''' : [[Babica]], [[Barlovo]], [[Baćoglava]], [[Belo Polje (Kuršumlija)|Belo Polje]], [[Bogujevac (Kuršumlija)|Bogujevac]], [[Vasiljevac]], [[Veliko Pupavce]], [[Visoka (Kuršumlija)|Visoka]], [[Vlahinja (Kuršumlija)|Vlahinja]], [[Vrelo (Kuršumlija)|Vrelo]], [[Vrševac]], [[Vukojevac]], [[Gornja Mikuljana]], [[Gornje Točane]], [[Grabovnica, Kuršumlija|Grabovnica]] (od 2007. godine Grbovnica), [[Dabinovac]], [[Dankoviće]], [[Degrmen]], [[Dedinac]], [[Dešiška]], [[Dobri Do (Kuršumlija)|Dobri Do]], [[Donja Mikuljana]], [[Donje Točane]], [[Dubrava (Kuršumlija)|Dubrava]], [[Đake]], [[Žalica]], [[Žegrova]], [[Žuč (Kuršumlija)|Žuč]], [[Zagrađe (Kuršumlija)|Zagrađe]], [[Zebica (Kuršumlija)|Zebica]] (do 1965. godine Zebice), [[Ivan Kula]], [[Igrište (Kuršumlija)|Igrište]], [[Kastrat (Kuršumlija)|Kastrat]], [[Konjuva]], [[Kosmača]], [[Krtok]], [[Krčmare]], [[Kupinovo (Kuršumlija)|Kupinovo]], '''[[Kuršumlija]]''', [[Kuršumlijska Banja]], [[Kutlovo (Kuršumlija)|Kutlovo]], [[Lukovo (Kuršumlija)|Lukovo]], [[Ljutova]], [[Ljuša (Kuršumlija)|Ljuša]], [[Magovo]], [[Mala Kosanica]], [[Maričiće]], [[Markoviće]], [[Matarova]], [[Mačja Stena]], [[Mačkovac (Kuršumlija)|Mačkovac]], [[Merdare (Kuršumlija)|Merdare]] (od 1959. godine obuhvata i Borovac), [[Merćez]], [[Mehane]], [[Mirnica]], [[Mrče]], [[Nevada (Kuršumlija)|Nevada]], [[Novo Selo (Kuršumlija)|Novo Selo]], [[Orlovac (Kuršumlija)|Orlovac]], [[Parada (Kuršumlija)|Parada]], [[Pačarađa]], [[Pavaštica|Pevaštica]] (do 1977. godine Pavaštica), [[Pepeljevac (Kuršumlija)|Pepeljevac]], [[Perunika (Kuršumlija)|Perunika]], [[Pločnik]], [[Pljakovo]], [[Prevetica]], [[Prekorađa]], [[Prolom]], [[Ravni Šort]], [[Rastelica]], [[Rača (Kuršumlija)|Rača]], [[Rudare (Kuršumlija)|Rudare]], [[Sagonjevo]], [[Samokovo]], [[Svinjište (Kuršumlija)|Svinjište]], [[Sekirača]], [[Selište (Kuršumlija)|Selište]], [[Selova]], [[Seoce (Kuršumlija)|Seoce]], [[Spance]], [[Tačevac]], [[Tijovac (Kuršumlija)|Tijovac]], [[Tmava]], [[Trebinje (Kuršumlija)|Trebinje]], [[Trećak]], [[Trmka (Kuršumlija)|Trmka]], [[Trn (Kuršumlija)|Trn]], [[Trpeza (Kuršumlija)|Trpeza]], [[Šatra]] i [[Štava]] (Željova, Kalimance, Mijačić, Parduse i Trešnjica nova naselja od 2007. godine). * '''[[Opština Prokuplje]]''' : [[Ajdanovac]], [[Arbanaška (Prokuplje)|Arbanaška]], [[Babin Potok (Prokuplje)|Babin Potok]], [[Babotinac]], [[Bajčince]], [[Balinovac]], [[Balčak]], [[Bace]], [[Bela Voda (Prokuplje)|Bela Voda]], [[Beli Kamen (Prokuplje)|Beli Kamen]], [[Belogoš]], [[Beloljin]] (od 2007. godine Belonjin), [[Berilje]], [[Bogujevac (Prokuplje)|Bogujevac]] (do 1979. godine Bogojevac), [[Bregovina]], [[Bresnik (Prokuplje)|Bresnik]], [[Bresničić]], [[Bublica]], [[Bukoloram|Bukuloram]] (do 1992. godine, i od 2007. godine Bukoloram), [[Bulatovac]], [[Bučince]], [[Bučić]], [[Velika Plana (Prokuplje)|Velika Plana]], [[Vidovača]], [[Viča (Prokuplje)|Viča]], [[Vlasovo]], [[Vodice (Prokuplje)|Vodice]], [[Glasovik]], [[Gojinovac]], [[Gornja Bejašnica]], [[Gornja Bresnica]], [[Gornja Konjuša]], [[Gornja Rečica]], [[Gornja Stražava]], [[Gornja Toponica (Prokuplje)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Prokuplje)|Gornja Trnava]], [[Gornje Kordince]], [[Gornji Statovac]], [[Grabovac (Prokuplje)|Grabovac]], [[Gubetin]], [[Dobrotić]], [[Donja Bejašnica]], [[Donja Bresnica]], [[Donja Draganja]], [[Donja Konjuša]], [[Donja Rečica]], [[Donja Stražava]], [[Donja Toponica (Prokuplje)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Prokuplje)|Donja Trnava]], [[Donje Kordince]], [[Donji Statovac]], [[Dragi Deo]], [[Drenovac (Prokuplje)|Drenovac]], [[Đurovac]] (do 1991. godine Đurevac), [[Đušnica]], [[Žitni Potok]], [[Zdravinje (Prokuplje)|Zdravinje]], [[Zlata (Prokuplje)|Zlata]], [[Jabukar]], [[Jabučevo]], [[Jovine Livade]], [[Jugovac (Prokuplje)|Jugovac]], [[Kaludra (Prokuplje)|Kaludra]], [[Klisurica (Prokuplje)|Klisurica]], [[Kožince]], [[Končić]], [[Kondželj]], [[Kostenica (Prokuplje)|Kostenica]], [[Krnji Grad]], [[Kruševica (Prokuplje)|Kruševica]], [[Mađere (Prokuplje)|Mađere]], [[Mala Guba]], [[Mala Plana (Prokuplje)|Mala Plana]], [[Mačina]], [[Merovac]], [[Mikulovac]], [[Miljkovica]], [[Mrljak]], [[Mršelj]], [[Nova Božurna]], [[Novi Đurovac]] (do 1991. godine Novi Đurevac), [[Novo Selo (Prokuplje)|Novo Selo]], [[Obrtince]], [[Pasjača (Prokuplje)|Pasjača]], [[Pašinac]], [[Pestiš]], [[Petrovac (Prokuplje)|Petrovac]], [[Piskalje]] (do 1979. godine Piskalj), [[Plehane kuće]] (Plehane), [[Pločnik (Prokuplje)|Pločnik]], [[Potočić]], [[Prekadin]], [[Prekašnica]], [[Prekopuce]], '''[[Prokuplje]]''' (od 1959. godine obuhvata i Pojate) i Simanovac), [[Rankova Reka]], [[Rastovnica]], [[Rgaje (Prokuplje)|Rgaje]], [[Reljinac]], [[Resinac]], [[Selište (Prokuplje)|Selište]], [[Smrdan (Prokuplje)|Smrdan]], [[Srednji Statovac]], [[Stari Đurovac]] (do 1991. godine Stari Đurevac), [[Staro Selo (Prokuplje)|Staro Selo]], [[Tovrljane]], [[Toponica]], [[Trnovi Laz]], [[Tulare (Prokuplje)|Tulare]], [[Ćukovac (Prokuplje)|Ćukovac]] (do 1979. godine Čukovac; od 2007. godine Đukovac), [[Carina]], [[Džigolj]], [[Ševiš]], [[Široke Njive]] i [[Šišmanovac]]. === Pirotski okrug === {{v. također|Pirotski okrug}} * '''[[Opština Babušnica]]''' : [[Aleksandrovac (Babušnica)|Aleksandrovac]], '''[[Babušnica]]''', [[Berduj]], [[Berin Izvor]], [[Bogdanovac (Babušnica)|Bogdanovac]], [[Bratiševac]], [[Brestov Dol]], [[Vava]], [[Valniš]], [[Veliko Bonjince]], [[Vojnici]], [[Vrelo (Babušnica)|Vrelo]], [[Vuči Del]], [[Gornje Krnjino]], [[Gornji Striževac]], [[Gorčinci]], [[Grnčar (Babušnica)|Grnčar]], [[Dol (Babušnica)|Dol]], [[Donje Krnjino]], [[Donji Striževac]], [[Draginac (Babušnica)|Draginac]], [[Dučevac]], [[Zavidince]], [[Zvonce]], [[Izvor (Babušnica)|Izvor]], [[Jasenov Del]], [[Kaluđerovo (Babušnica)|Kaluđerovo]], [[Kambelevci]], [[Kijevac (Babušnica)|Kijevac]], [[Leskovica (Babušnica)|Leskovica]], [[Linovo]], [[Ljuberađa]], [[Malo Bonjince]], [[Masurovci]], [[Mezgraja (Babušnica)|Mezgraja]], [[Modra Stena]], [[Našuškovica]], [[Ostatovica]], [[Preseka (Babušnica)|Preseka]], [[Provaljenik]], [[Radinjinci]], [[Radosinj]] (od 2007. godine Radosin), [[Radoševac (Babušnica)|Radoševac]], [[Rakita (Babušnica)|Rakita]], [[Rakov Dol]], [[Raljin]], [[Resnik (Babušnica)|Resnik]], [[Stol (Babušnica)|Stol]], [[Strelac]], [[Studena (Babušnica)|Studena]], [[Suračevo]], [[Crvena Jabuka (Babušnica)|Crvena Jabuka]] i [[Štrbovac]]. * '''[[Opština Bela Palanka]]''' : [[Babin Kal]], [[Bežište]], '''[[Bela Palanka]]''', [[Bukurovac]] (do 1979. godine Bukorovac, od 1979. godine obuhvata i [[Dol (Bela Palanka)|Dol]]), [[Veta]], [[Vitanovac (Bela Palanka)|Vitanovac]], [[Vrandol]], [[Vrgudinac]], [[Glogovac (Bela Palanka)|Glogovac]], [[Gornja Glama]], [[Gornja Koritnica]], [[Gornji Rinj]], [[Gradište (Bela Palanka)|Gradište]], [[Divljana]], [[Dolac (naselje)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Dolac (selo)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Donja Glama]], [[Donja Koritnica]], [[Donji Rinj]], [[Draževo]], [[Klenje (Bela Palanka)|Klenje]], [[Klisura (Bela Palanka)|Klisura]], [[Kozja]], [[Kosmovac]], [[Kremenica]], [[Krupac (Bela Palanka)|Krupac]], [[Lanište (Bela Palanka)|Lanište]], [[Leskovik (Bela Palanka)|Leskovik]], [[Ljubatovica]], [[Miranovac]], [[Miranovačka Kula]], [[Moklište]] (obuhvata i Dračje), [[Mokra]], [[Nova Mala]], [[Novo Selo (Bela Palanka)|Novo Selo]], [[Oreovac (Bela Palanka)|Oreovac]], [[Pajež]], [[Sinjac]] (od 1979. godine obuhvata naselje [[Trešnjanci]]), [[Tamnjanica]], [[Telovac]], [[Toponica (Bela Palanka)|Toponica]], [[Crvena Reka]], [[Crveni Breg (Bela Palanka)|Crveni Breg]], [[Crnče (Bela Palanka)|Crnče]], [[Čiflik]], [[Šljivovik (Bela Palanka)|Šljivovik]] i [[Špaj]]. * '''[[Opština Dimitrovgrad]]''' : [[Baljev Dol]], [[Banjski Dol]], [[Barje (Dimitrovgrad)|Barje]], [[Bačevo]], [[Beleš]] (do 1990. godine deo Lukavice), [[Bilo]], [[Braćevci]], [[Brebevnica]], [[Verzar]], [[Visočki Odorovci]] (do 1979. godine Odorovci), [[Vlkovija]], [[Vrapča]], [[Gojin Dol]], [[Gornja Nevlja]], [[Gornji Krivodol]], [[Gradina]], [[Gradinje (Dimitrovgrad)|Gradinje]], [[Grapa]], [[Gulenovci]], '''[[Dimitrovgrad]]''' (do 1950. godine Caribrod), [[Donja Nevlja]], [[Donji Krivodol]], [[Dragovita]], [[Željuša]], [[Izatovci]], [[Iskrovci]], [[Kamenica (Dimitrovgrad)|Kamenica]], [[Kusa Vrana]], [[Lukavica (Dimitrovgrad)|Lukavica]], [[Mazgoš]], [[Mojinci]], [[Paskašija]], [[Petačinci]] (od 2007. godine Petačnici), [[Petrlaš]], [[Planinica (Dimitrovgrad)|Planinica]], [[Poganovo]], [[Prača (Dimitrovgrad)|Prača]], [[Protopopinci]], [[Radejna]], [[Senokos (Dimitrovgrad)|Senokos]], [[Skrvenica]], [[Slivnica (Dimitrovgrad)|Slivnica]], [[Smilovci]] i [[Trnski Odorovci]] (do 1979. godine Trnsko Odorovce). * '''[[Opština Pirot]]''' : [[Bazovik]], [[Barje Čiflik]], [[Basara]], [[Bela (Pirot)|Bela]], [[Berilovac]], [[Berovica]], [[Blato (Pirot)|Blato]], [[Brlog (Pirot)|Brlog]], [[Velika Lukanja]], [[Veliki Jovanovac]], [[Veliki Suvodol]], [[Veliko Selo (Pirot)|Veliko Selo]], [[Visočka Ržana]], [[Vlasi (Pirot)|Vlasi]], [[Vojnegovac]], [[Vranište]], [[Gnjilan]], [[Gornja Držina]], [[Gostuša]], [[Gradašnica (Pirot)|Gradašnica]], [[Gradište (Pirot)|Gradište]], [[Dobri Do (Pirot)|Dobri Do]], [[Dojkinci]], [[Držina]], [[Đeram]], [[Zavoj]] (ukinuto 1979. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Zaskovci]], [[Izvor (Pirot)|Izvor]], [[Jalbotina]], [[Jelovica]], [[Kamik]], [[Koprivštica]], [[Kostur]], [[Krupac (Pirot)|Krupac]], [[Kumanovo (Pirot)|Kumanovo]], [[Mala Lukanja]] (naselje ukinuto 1986. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Mali Jovanovac]], [[Mali Suvodol]], [[Milojkovac]], [[Mirkovci (Pirot)|Mirkovci]], [[Nišor]], [[Novi Zavoj]] (formirano 1979. godine umesto naselja Zavoj), [[Novo Tigrovo naselje]], [[Obrenovac (Pirot)|Obrenovac]], [[Oreovica (Pirot)|Oreovica]], [[Orlja (Pirot)|Orlja]], [[Osmakova]], [[Pakleštica]], [[Pasjač]] (do 1965. godine Pasjača), [[Petrovac (Pirot)|Petrovac]], '''[[Pirot]]''', [[Planinica (Pirot)|Planinica]], [[Pokrevenik]], [[Poljska Ržana]], [[Ponor (Pirot)|Ponor]], [[Prisjan]], [[Ragodeš]], [[Rasnica]], [[Rogoz]], [[Rosomač]], [[Rsovci]], [[Rudinje]], [[Sinja Glava]], [[Slavinja]], [[Sopot (Pirot)|Sopot]], [[Srećkovac]], [[Staničenje]], [[Staro Tigrovo naselje]], [[Sukovo]], [[Tanasko Rajić]], [[Temska]], [[Topli Do (Pirot)|Topli Do]], [[Trnjana]], [[Cerev Del]], [[Cerova (Pirot)|Cerova]], [[Crvenčevo]], [[Crnoklište]], [[Činiglavci]] i [[Šugrin]]. === Jablanički okrug === {{v. također|Jablanički okrug}} * '''[[Grad Leskovac]]''' : [[Babičko]], [[Badince]], [[Barje (Leskovac)|Barje]], [[Belanovce (Leskovac)|Belanovce]], [[Beli Potok (Leskovac)|Beli Potok]], [[Bistrica (Leskovac)|Bistrica]], [[Bobište]], [[Bogojevce]], [[Bojišina]], [[Boćevica]], [[Bratmilovce]], [[Brejanovce]], [[Brestovac (Leskovac)|Brestovac]], [[Brza]], [[Bričevlje]], [[Bukova Glava]], [[Bunuški Čifluk]], [[Velika Biljanica]], [[Velika Grabovnica (Leskovac)|Velika Grabovnica]], [[Velika Kopašnica]], [[Velika Sejanica]], [[Veliko Trnjane]], [[Vilje Kolo]], [[Vina (Leskovac)|Vina]], [[Vinarce]], [[Vlase (Leskovac)|Vlase]], [[Vučje]], [[Gagince]], [[Golema Njiva]], [[Gorina]], [[Gornja Bunuša]], [[Gornja Jajina]], [[Gornja Kupinovica]], [[Gornja Lokošnica]], [[Gornja Slatina (Leskovac)|Gornja Slatina]], [[Gornje Krajince]], [[Gornje Sinkovce]], [[Gornje Stopanje]], [[Gornje Trnjane]], [[Gornji Bunibrod]], [[Gradašnica (Leskovac)|Gradašnica]], [[Grajevce]], [[Graovo]], [[Grdanica]], [[Grdelica (varoš)]], [[Grdelica (selo)]], [[Guberevac (Leskovac)|Guberevac]], [[Dedina Bara]], [[Dobrotin (Leskovac)|Dobrotin]], [[Donja Bunuša]], [[Donja Jajina]], [[Donja Kupinovica]], [[Donja Lokošnica]], [[Donja Slatina (Leskovac)|Donja Slatina]], [[Donje Brijanje]], [[Donje Krajince]], [[Donje Sinkovce]], [[Donje Stopanje]], [[Donje Trnjane]], [[Donji Bunibrod]], [[Draškovac (Leskovac)|Draškovac]], [[Drvodelja]], [[Drćevac]], [[Dubočica]], [[Dušanovo (Leskovac)|Dušanovo]], [[Žabljane]], [[Živkovo]], [[Žižavica]], [[Zagužane]], [[Zalužnje]], [[Zlokućane]], [[Zloćudovo]], [[Zoljevo]], [[Igrište (Leskovac)|Igrište]], [[Jarsenovo]], [[Jašunja]], [[Jelašnica (Leskovac)|Jelašnica]], [[Kaluđerce]], [[Karađorđevac]], [[Kaštavar]], [[Kovačeva Bara]], [[Kozare]], [[Koraćevac]], [[Krpejce]], [[Kukulovce]], [[Kumarevo (Leskovac)|Kumarevo]], [[Kutleš]], '''[[Leskovac]]''',<!-- [[Leskovačko Dedinje]] --> [[Lipovica (Leskovac)|Lipovica]], [[Ličin Dol]], [[Mala Biljanica]], [[Mala Grabovnica (Leskovac)|Mala Grabovnica]], [[Mala Kopašnica]], [[Manojlovce]], [[Međa (Leskovac)|Međa]], [[Melovo]], [[Milanovo (Leskovac)|Milanovo]], [[Miroševce]], [[Mrkovica]], [[Mrštane]], [[Navalin]], [[Nakrivanj]], [[Nesvrta (Leskovac)|Nesvrta]], [[Novo Selo (Leskovac)|Novo Selo]], [[Nomanica]], [[Oraovica (Grdelička)|Oraovica (kod Grdelice)]], [[Oraovica (Crkovnička)|Oraovica (kod Crkovnice)]], [[Orašac (Leskovac)|Orašac]], [[Oruglica]], [[Padež (Leskovac)|Padež]], [[Palikuća]], [[Palojce]], [[Petrovac (Leskovac)|Petrovac]], [[Pečenjevce]], [[Piskupovo]], [[Podvorce]], [[Podrimce]], [[Podrum]], [[Predejane (varoš)]], [[Predejane (selo)]], [[Presečina]], [[Priboj (Leskovac)|Priboj]], [[Ravni Del (Leskovac)|Ravni Del]], [[Radonjica]], [[Razgojna]], [[Rajno Polje]], [[Rudare (Leskovac)|Rudare]], [[Svirce (Leskovac)|Svirce]], [[Slavujevce]], [[Slatina (Leskovac)|Slatina]], [[Smrdan (Leskovac)|Smrdan]], [[Strojkovce]], [[Stupnica (Leskovac)|Stupnica]], [[Suševlje]], [[Todorovce]], [[Tulovo]], [[Tupalovce]], [[Turekovac]], [[Hisar (Leskovac)|Hisar]], [[Crveni Breg (Leskovac)|Crveni Breg]], [[Crkovnica]], [[Crcavac]], [[Čekmin]], [[Čifluk Razgojnski]], [[Čukljenik (Leskovac)|Čukljenik]], [[Šainovac]], [[Šarlince (Leskovac)|Šarlince]] i [[Šišince]]. * '''[[Opština Bojnik]]''' : '''[[Bojnik]]''', [[Borince]], [[Brestovac (Bojnik)|Brestovac]], [[Vujanovo]], [[Gornje Brijanje]], [[Gornje Konjuvce]], [[Granica (Bojnik)|Granica]], [[Dobra Voda (Bojnik)|Dobra Voda]], [[Donje Konjuvce]], [[Dragovac (Bojnik)|Dragovac]], [[Dubrava (Bojnik)|Dubrava]], [[Đinđuša]], [[Zeletovo]], [[Zorovac]], [[Ivanje (Bojnik)|Ivanje]], [[Kamenica (Bojnik)|Kamenica]], [[Kacabać]], [[Kosančić (Bojnik)|Kosančić]], [[Lapotince]], [[Lozane]], [[Magaš]], [[Majkovac]], [[Mijajlica]], [[Mrveš]], [[Obilić (Bojnik)|Obilić]], [[Obražda]], [[Orane]], [[Plavce]], [[Pridvorica (Bojnik)|Pridvorica]], [[Rečica (Bojnik)|Rečica]], [[Savinac (Bojnik)|Savinac]], [[Slavnik]], [[Stubla (Bojnik)|Stubla]], [[Turjane]], [[Ćukovac (Bojnik)|Ćukovac]] i [[Crkvice]]. * '''[[Opština Vlasotince]]''' : [[Aleksine]], [[Batulovce]], [[Boljare (Vlasotince)|Boljare]], [[Borin Do]], [[Brezovica (Vlasotince)|Brezovica]], '''[[Vlasotince]]''', [[Gložane (Vlasotince)|Gložane]], [[Gornja Lomnica]], [[Gornja Lopušnja]], [[Gornji Dejan]], [[Gornji Orah]], [[Gornji Prisjan]], [[Gradište (Vlasotince)|Gradište]], [[Gunjetina]], [[Dadince]], [[Dobroviš]], [[Donja Lomnica]], [[Donja Lopušnja]], [[Donje Gare]], [[Donji Dejan]], [[Donji Prisjan]], [[Zlatićevo]], [[Javorje (Vlasotince)|Javorje]], [[Jakovljevo]], [[Jastrebac (Vlasotince)|Jastrebac]], [[Kozilo]], [[Komarica (Vlasotince)|Komarica]], [[Konopnica]], [[Kruševica (Vlasotince)|Kruševica]], [[Kukavica (Vlasotince)|Kukavica]], [[Ladovica]], [[Lipovica (Vlasotince)|Lipovica]], [[Manastirište]], [[Orašje (Vlasotince)|Orašje]], [[Ostrc]], [[Predanča]], [[Preslap]], [[Pržojne]], [[Prilepac]], [[Ravna Gora (Vlasotince)|Ravna Gora]], [[Ravni Del (Vlasotince)|Ravni Del]], [[Ravnište]], [[Samarnica]], [[Svođe]], [[Skrapež (Vlasotince)|Skrapež]], [[Sredor]], [[Stajkovce (Vlasotince)|Stajkovce]], [[Stranjevo]], [[Tegošnica]], [[Crna Bara (Vlasotince)|Crna Bara]], [[Crnatovo]] i [[Šišava]]. * '''[[Opština Lebane]]''' : [[Bačevina]], [[Bošnjace]], [[Buvce]], [[Veliko Vojlovce]], [[Geglja]], [[Goli Rid]], [[Gornje Vranovce]], [[Grgurovce]], [[Donje Vranovce]], [[Drvodelj]], [[Ždeglovo]], [[Klajić]], [[Konjino]], [[Krivača (Lebane)|Krivača]], [[Lalinovac]], '''[[Lebane]]''', [[Lipovica (Lebane)|Lipovica]], [[Lugare]], [[Malo Vojlovce]], [[Nova Topola (Lebane)|Nova Topola]], [[Novo Selo (Lebane)|Novo Selo]], [[Pertate]], [[Petrovac (Lebane)|Petrovac]], [[Popovce]], [[Poroštica (Lebane)|Poroštica]], [[Prekopčelica]], [[Radevce (Lebane)|Radevce]], [[Radinovac]], [[Rafuna]], [[Svinjarica]], [[Sekicol]], [[Slišane]], [[Togočevce]], [[Ćenovac]], [[Cekavica]], [[Šarce]], [[Šilovo (Lebane)|Šilovo]], [[Štulac (Lebane)|Štulac]] i [[Šumane]]. * '''[[Opština Medveđa]]''' : [[Bogunovac]], [[Borovac (Medveđa)|Borovac]], [[Varadin]], [[Velika Braina]], [[Vrapce]], [[Gazdare]], [[Gornja Lapaštica (Medveđa)|Gornja Lapaštica]], [[Gornji Bučumet]], [[Gornji Gajtan]], [[Grbavce]], [[Gubavce]], [[Gurgutovo]], [[Donja Lapaštica (Medveđa)|Donja Lapaštica]], [[Donji Bučumet]], [[Donji Gajtan]], [[Drence]], [[Đulekare]], [[Kapit]], [[Lece]], [[Mala Braina]], [[Marovac]], [[Maćedonce]], [[Maćedonce (Retkocersko)]], '''[[Medveđa]]''', [[Medevce]], [[Mrkonje]], [[Negosavlje]], [[Petrilje]], [[Poroštica (Medveđa)|Poroštica]], [[Pusto Šilovo]], [[Putinovo]] (do 2016. godine Hadžinci), [[Ravna Banja]], [[Retkocer]], [[Rujkovac]], [[Svirce (Medveđa)|Svirce]], [[Sijarina]], [[Sijarinska Banja]], [[Sponce]], [[Srednji Bučumet]], [[Stara Banja]], [[Stubla (Medveđa)|Stubla]], [[Tulare (Medveđa)|Tulare]], [[Tupale]], [[Crni Vrh (Medveđa)|Crni Vrh]] i [[Čokotin]]. * '''[[Opština Crna Trava]]''' : [[Bajinci (Crna Trava)|Bajinci]], [[Bankovci]], [[Bistrica (Crna Trava)|Bistrica]], [[Brod (Crna Trava)|Brod]], [[Vus]], [[Gornje Gare]], [[Gradska (Crna Trava)|Gradska]], [[Darkovce]], [[Dobro Polje (Crna Trava)|Dobro Polje]], [[Zlatance]], [[Jabukovik]], [[Jovanovce]], [[Kalna (Crna Trava)|Kalna]], [[Krivi Del]], [[Krstićevo]], [[Mlačište]], [[Obradovce]], [[Ostrozub (Crna Trava)|Ostrozub]], [[Pavličina]], [[Preslap]], [[Rajčetine]], [[Ruplje]], [[Sastav Reka]], '''[[Crna Trava]]''' i [[Čuka]]. === Pčinjski okrug === {{v. također|Pčinjski okrug}} * '''[[Grad Vranje]]''' : [[Aleksandrovac (Vranje)|Aleksandrovac]], [[Babina Poljana (Vranje)|Babina Poljana]], [[Balinovac]], [[Barbarušince]], [[Barelić]], [[Beli Breg (Vranje)|Beli Breg]], [[Bojin Del]], [[Bresnica (Vranje)|Bresnica]], [[Bujkovac]], [[Buljesovce]], [[Banuševac|Bunuševac]], [[Burdinci]], [[Buštranje (Vranje)|Buštranje]], [[Viševce]], [[Vlase (Vranje)|Vlase]], '''[[Vranje]]''', '''[[Vranjska Banja]]''', [[Vrtogoš]], [[Golemo Selo]], [[Gornja Otulja]], [[Gornja Čaršija]], [[Gornje Žapsko]], [[Gornje Punoševce]], [[Gornje Trebešinje]], [[Gornji Neradovac]], [[Gradnja (Vranje)|Gradnja]], [[Gumerište]], [[Davidovac (Vranje)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Dobrejance]], [[Donja Otulja]], [[Donje Vranje]], [[Donje Žapsko]], [[Donje Punoševce]], [[Donje Trebešinje]], [[Donji Neradovac]], [[Donji Pavlovac]], [[Dragobužde]], [[Drenovac (Vranje)|Drenovac]], [[Dubnica (Vranje)|Dubnica]], [[Duga Luka]], [[Dulan (Vranje)|Dulan]], [[Dupeljevo]], [[Đelinci]], [[Zlatokop]], [[Izumno]], [[Katun (Vranje)|Katun]], [[Klašnjice]], [[Klisurica (Vranje)|Klisurica]], [[Kopanjane]], [[Korbevac]], [[Korbul]], [[Koćura]], [[Kriva Feja]], [[Kruševa Glava]], [[Kumarevo (Vranje)|Kumarevo]], [[Kupinince]], [[Lalince]], [[Latifka]], [[Leva Reka]], [[Lepčince]], [[Ledena Stena]], [[Lipovac (Vranje)|Lipovac]], [[Lukovo (Vranje)|Lukovo]], [[Margance (Vranje)|Margance]], [[Mečkovac]], [[Mijakovce]], [[Mijovce]], [[Milanovo (Vranje)|Milanovo]], [[Milivojce]], [[Moštanica (Vranje)|Moštanica]], [[Nastavce]], [[Nesvrta (Vranje)|Nesvrta]], [[Nova Brezovica]], [[Oblička Sena]], [[Ogledna stanica]], [[Ostra Glava]], [[Odžinka]], [[Pavlovac (Vranje)|Pavlovac]], [[Palestina]], [[Panevlje]], [[Pljačkovica]], [[Prvonek]], [[Prevalac]], [[Preobraženje (Vranje)|Preobraženje]], [[Ranutovac]], [[Rataje (Vranje)|Rataje]], [[Raška]], [[Ribnice]], [[Ristovac]], [[Roždace]], [[Rudina]], [[Rusce (Vranje)|Rusce]], [[Saraina]], [[Sebevranje]], [[Sikirje]], [[Slivnica (Vranje)|Slivnica]], [[Smiljević]], [[Sobina]], [[Soderce]], [[Srednji Del]], [[Soderce]], [[Stance]], [[Stara Brezovica]], [[Stari Glog]], [[Strešak]], [[Stropsko]], [[Struganica]], [[Studena (Vranje)|Studena]], [[Suvi Dol]], [[Surdul]], [[Tekija]], [[Tesovište]], [[Tibužde]], [[Toplac]], [[Trstena (Vranje)|Trstena]], [[Tulbe]], [[Tumba (Vranje)|Tumba]], [[Ćukovac (Vranje)|Ćukovac]], [[Ćurkovica (Vranje)|Ćurkovica]], [[Urmanica]], [[Uševce]], [[Ciganski Rit]], [[Crni Vrh (Vranje)|Crni Vrh]], [[Crni Lug (Vranje)|Crni Lug]], [[Čerenac]], [[Čestelin]], [[Češalj]] i [[Šapranački rid]]. * '''[[Opština Bosilegrad]]''' : [[Barje (Bosilegrad)|Barje]], [[Belut]], [[Bistar]], '''[[Bosilegrad]]''', [[Brankovci]], [[Bresnica (Bosilegrad)|Bresnica]], [[Buceljevo]], [[Gložje]], [[Goleš]], [[Gornja Lisina]], [[Gornja Ljubata]], [[Gornja Ržana]], [[Gornje Tlamino]], [[Grujinci]], [[Doganica]], [[Donja Lisina]], [[Donja Ljubata]], [[Donja Ržana]], [[Donje Tlamino]], [[Dukat (Bosilegrad)|Dukat]], [[Žeravino]], [[Zli Dol]], [[Izvor (Bosilegrad)|Izvor]], [[Jarešnik]], [[Karamanica]], [[Milevci]], [[Mlekominci]], [[Musulj]], [[Nazarica]], [[Paralovo (Bosilegrad)|Paralovo]], [[Ploča (Bosilegrad)|Ploča]], [[Radičevci]], [[Rajčilovci]], [[Resen (Bosilegrad)|Resen]], [[Ribarci]], [[Rikačevo]] i [[Crnoštica]]. * '''[[Opština Bujanovac]]''' : [[Baraljevac]], [[Biljača (Bujanovac)|Biljača]], [[Bogdanovac (Bujanovac)|Bogdanovac]], [[Božinjevac]], [[Borovac (Bujanovac)|Borovac]], [[Bratoselce]], [[Breznica (Bujanovac)|Breznica]], [[Brnjare]], '''[[Bujanovac]]''', [[Buštranje (Bujanovac)|Buštranje]], [[Veliki Trnovac]], [[Vogance]], [[Vrban (Bujanovac)|Vrban]], [[Gornje Novo Selo]], [[Gramada (Bujanovac)|Gramada]], [[Dobrosin]], [[Donje Novo Selo (Bujanovac)|Donje Novo Selo]], [[Drežnica]], [[Đorđevac]], [[Žbevac]], [[Žuželjica]], [[Zarbince]], [[Jablanica (Bujanovac)|Jablanica]], [[Jastrebac (Bujanovac)|Jastrebac]], [[Kale]], [[Karadnik]], [[Klenike]], [[Klinovac]], [[Končulj]], [[Košarno]], [[Krševica]], [[Kuštica]], [[Levosoje]], [[Letovica]], [[Lopardince]], [[Lukarce]], [[Lučane (Bujanovac)|Lučane]], [[Ljiljance]], [[Mali Trnovac]], [[Muhovac]], [[Negovac]], [[Nesalce]], [[Oslare]], [[Pretina]], [[Pribovce]], [[Ravno Bučje (Bujanovac)|Ravno Bučje]], [[Rakovac (Bujanovac)|Rakovac]], [[Rusce (Bujanovac)|Rusce]], [[Samoljica]], [[Sveta Petka (Bujanovac)|Sveta Petka]], [[Sebrat]], [[Sejace]], [[Spančevac]], [[Srpska Kuća]], [[Starac (selo)|Starac]], [[Suharno]], [[Trejak]], [[Turija (Bujanovac)|Turija]], [[Uzovo]] i [[Čar]]. * '''[[Opština Vladičin Han]]''' : [[Balinovce]], [[Bačvište]], [[Belanovce (Vladičin Han)|Belanovce]], [[Beliševo]], [[Bigla (selo)|Bigla]], [[Bogoševo]], [[Brestovo (Vladičin Han)|Brestovo]], '''[[Vladičin Han]]''', [[Vrbovo (Vladičin Han)|Vrbovo]], [[Garinje]], [[Gornje Jabukovo]], [[Gramađe]], [[Dekutince]], [[Donje Jabukovo]], [[Dupljane (Vladičin Han)|Dupljane]], [[Žitorađe]], [[Zebince]], [[Jagnjilo (Vladičin Han)|Jagnjilo]], [[Jastrebac (Vladičin Han)|Jastrebac]], [[Jovac (Vladičin Han)|Jovac]], [[Kalimance]], [[Kacapun]], [[Koznica (Vladičin Han)|Koznica]], [[Kopitarce]], [[Kostomlatica]], [[Kržince]], [[Kukavica (Vladičin Han)|Kukavica]], [[Kunovo]], [[Lebet]], [[Lepenica (Vladičin Han)|Lepenica]], [[Letovište]], [[Ljutež]], [[Mazarać]], [[Malo Belo Polje]], [[Manajle]], [[Manjak]], [[Mrtvica (Vladičin Han)|Mrtvica]], [[Ostrovica (Vladičin Han)|Ostrovica]], [[Polom (Vladičin Han)|Polom]], [[Prekodolce]], [[Priboj (Vladičin Han)|Priboj]], [[Ravna Reka (Vladičin Han)|Ravna Reka]], [[Rdovo]], [[Repince]], [[Repište (Vladičin Han)|Repište]], [[Ružić (Srbija)|Ružić]], [[Solačka Sena]], [[Srneći Dol]], [[Stubal (Vladičin Han)|Stubal]], [[Suva Morava]], [[Tegovište]], [[Urvič (Vladičin Han)|Urvič]] i [[Džep]]. * '''[[Opština Preševo]]''' : [[Aliđerce]], [[Berčevac]], [[Bujić]], [[Bukarevac]], [[Bukovac (Preševo)|Bukovac]], [[Buštranje (Preševo)|Buštranje]], [[Golemi Dol]], [[Gornja Šušaja]], [[Gospođince]], [[Depce]], [[Donja Šušaja]], [[Žujince]], [[Ilince]], [[Kurbalija]], [[Ljanik]], [[Mađare (Preševo)|Mađare]], [[Miratovac]], [[Norča]], [[Oraovica]], [[Pečeno]], '''[[Preševo]]''', [[Rajince]], [[Ranatovce]], [[Reljan]], [[Svinjište (Preševo)|Svinjište]], [[Sefer]], [[Slavujevac]], [[Stanevce]], [[Strezovce]], [[Trnava (Preševo)|Trnava]], [[Cakanovac]], [[Cerevajka]], [[Crnotince]] i [[Čukarka]]. * '''[[Opština Surdulica]]''' : [[Alakince]], [[Bacijevce]], [[Belo Polje (Surdulica)|Belo Polje]], [[Binovce]], [[Bitvrđa]], [[Božica (Surdulica)|Božica]], [[Vlasina Okruglica]], [[Vlasina Rid]], [[Vlasina Stojkovićeva]], [[Vučadelce]], [[Gadžin han]], [[Gornja Koznica]], [[Gornje Romanovce]], [[Grandžina Mahala]] (Grandžina Reka), [[Groznatovci]], [[Danjino Selo]], [[Dikava]], [[Donje Romanovce]], [[Drajinci]], [[Dugi Del]], [[Dugojnica]], [[Zagužanje]], [[Jelašnica (Surdulica)|Jelašnica]], [[Kalabovce]], [[Kijevac (Surdulica)|Kijevac]], [[Klisura (Surdulica)|Klisura]], [[Kolunica]], [[Kostroševci]], [[Leskova Bara]], [[Masurica]], [[Mačkatica]], [[Novo Selo (Surdulica)|Novo Selo]], [[Palja]], [[Rđavica]], [[Stajkovce (Surdulica)|Stajkovce]], [[Strezimirovci]], [[Suvojnica]], '''[[Surdulica]]''', [[Suhi Dol (Surdulica)|Suhi Dol]], [[Topli Do (Surdulica)|Topli Do]], [[Topli Dol]], [[Troskač]] i [[Ćurkovica (Surdulica)|Ćurkovica]]. * '''[[Opština Trgovište]]''' : [[Babina Poljana (Trgovište)|Babina Poljana]], [[Barbace]], [[Vladovce]], [[Goločevac]], [[Gornovac]], [[Gornja Trnica]], [[Gornji Kozji Dol]], [[Gornji Stajevac]], [[Dejance]], [[Donja Trnica]], [[Donji Kozji Dol]], [[Donji Stajevac]], [[Dumbija]], [[Đerekarce]], [[Zladovce]], [[Kalovo]], [[Lesnica]], [[Mala Reka (Trgovište)|Mala Reka]], [[Margance (Trgovište)|Margance]], [[Mezdraja]], [[Novi Glog]], [[Novo Selo (Trgovište)|Novo Selo]], [[Petrovac (Trgovište)|Petrovac]], [[Prolesje]], [[Radovnica]], [[Rajčevce]], [[Surlica]], [[Trgovište (Trgovište)|'''Trgovište''']], [[Crveni Grad]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Crnovce]], [[Šajince]], [[Šaprance]], [[Široka Planina]] i [[Šumata Trnica]]. == Naseljena mesta na Kosovu i Metohiji == {{v. također|Kosovo i Metohija}} === Kosovski okrug === {{v. također|Kosovski okrug}} * '''[[Grad Priština]]''' : [[Ajvalija]], [[Ajkobila]], [[Badovac]], [[Balaban]], [[Bariljevo]], [[Besinje]], [[Businje]], [[Vrani Do]], [[Glogovica (Priština)|Glogovica]], [[Gornja Brnjica]], [[Gračanica (Priština)|Gračanica]], [[Graštica]], [[Dabiševac]], [[Devet Jugovića]], [[Donja Brnjica]], [[Dragovac (Priština)|Dragovac]], [[Drenovac (Priština)|Drenovac]], [[Zlatare (Priština)|Zlatare]], [[Kačikol]], [[Kojlovica]], [[Kolić]], [[Kukavica, Kosovo|Kukavica]], [[Laplje Selo]], [[Lebane (Priština)|Lebane]], [[Lukare (Priština)|Lukare]], [[Makovac]], [[Marevce (Priština)|Marevce]], [[Matičane]], [[Mramor (Priština)|Mramor]], [[Niševce]], [[Orlović]], [[Preoce]], '''[[Priština]]''', [[Propaštica]], [[Prugovac (Priština)|Prugovac]], [[Radoševac (Priština)|Radoševac]], [[Rimanište]], [[Sićevo (Priština)|Sićevo]], [[Slivova (Priština)|Slivovo]], [[Sofalija]], [[Sušica (Priština)|Sušica]], [[Ulpijana]], [[Teneš Do]], [[Trudna]], [[Čaglavica]], [[Šarban]] i [[Šaškovac]]. * '''[[Opština Glogovac]]''': [[Banjica (Glogovac)|Banjica]], [[Beriša]], [[Vasiljevo (Glogovac)|Vasiljevo]], [[Vrbovac (Glogovac)|Vrbovac]], [[Vučak (Glogovac)|Vučak]], [[Gladno Selo]], [[Globare (Glogovac)|Globare]], '''[[Glogovac]]''', [[Godance]], [[Gornja Koretica]], [[Gornja Fuštica]], [[Gornje Obrinje]], [[Gornji Žabelj|Gornji Zabelj]], [[Gradica]], [[Dobroševac]], [[Domanek (Glogovac)|Domanek]], [[Donja Koretica]], [[Donja Fuštica]], [[Donji Žabelj|Donji Zabelj]], [[Kišna Reka]], [[Komorane (Glogovac)|Komorane]], [[Krajkovo]], [[Lapušnik]], [[Likošane]], [[Negrovce]], [[Nekovce]], [[Novo Čikatovo]], [[Orlate]], [[Poklek]], [[Poluža (Glogovac)|Poluža]], [[Stankovce]], [[Staro Čikatovo]], [[Trdevac]], [[Trpeza (Glogovac)|Trpeza]], [[Trstenik (Glogovac)|Trstenik]], [[Štrbulovo]] i [[Štutica]]. * '''[[Opština Kačanik]]''': [[Banjica (Kačanik)|Banjica]], [[Belograce]], [[Bičevac]], [[Bob (Kačanik)|Bob]], [[Vata (Kačanik)|Vata]], [[Vrtomica]] ([[Vrtolnica]]), [[Gabrica]], [[Gajre]], [[Globočica (Kačanik)|Globočica]], [[Gorance]], [[Gornja Grlica]], [[Dimce]], [[Doganović]], [[Drenoglava]] ([[Drenova Glava]]), [[Drobnjak (Kačanik)|Drobnjak]], [[Dubrava (Kačanik)|Dubrava]], [[Dura]], [[Đurđev Dol]], [[Eleza]], [[Elez Han]], [[Ivaja]], '''[[Kačanik]]''', [[Kovačevac (Kačanik)|Kovačevac]], [[Korbulić]], [[Kotlina (Kačanik)|Kotlina]], [[Krivenik]], [[Lanište (Kačanik)|Lanište]], [[Nećavce]], [[Nika (Kačanik)|Nika]], [[Nikovce]], [[Palivodenica]], [[Pustenik]], [[Režance]], [[Reka (Kačanik)|Reka]], [[Runjevo]], [[Semanje]], [[Sečište]], [[Slatina (Kačanik)|Slatina]], [[Sopotnica (Kačanik)|Sopotnica]], [[Stagovo]], [[Stari Kačanik]], [[Straža (Kačanik)|Straža]] i [[Čardak]]. * '''[[Opština Kosovo Polje]]''': [[Ariljača]], [[Batuse]], [[Bresje (Kosovo Polje)|Bresje]], [[Velika Slatina]], [[Veliki Belaćevac]], [[Vragolija]], [[Gornje Dobrevo]], [[Dobri Dub (Kosovo Polje)|Dobri Dub]], [[Donje Dobrevo]], [[Donji Grabovac]], [[Ence]], '''[[Kosovo Polje]]''', [[Kuzmin (Kosovo Polje)|Kuzmin]], [[Mala Slatina]], [[Mali Belaćevac]], [[Nakarade]], [[Pomazatin]] i [[Ugljare (Kosovo Polje)|Ugljare]]. * '''[[Opština Lipljan]]''': [[Androvac]], [[Bandulić]], [[Banjica (Lipljan)|Banjica]], [[Brus (Lipljan)|Brus]], [[Bujance]], [[Bukovica (Lipljan)|Bukovica]], [[Varigovce]], [[Velika Dobranja]], [[Veliki Alaš]], [[Veliko Ribare]], [[Vogačica]], [[Vrelo (Lipljan)|Vrelo]], [[Vrševce (Lipljan)|Vrševce]], [[Glavica (Lipljan)|Glavica]], [[Glanica]], [[Glogovce (Lipljan)|Glogovce]], [[Goleško Vrelo]], [[Gornja Gušterica]], [[Gornje Gadimlje]], [[Guvno Selo]], [[Divljaka]], [[Dobrotin (Lipljan)|Dobrotin]], [[Donja Gušterica]], [[Donje Gadimlje]], [[Zlokućane (Lipljan)|Zlokućane]], [[Janjevo]], [[Klečka]], [[Konjsko (Lipljan)|Konjsko]], [[Konjuh (Lipljan)|Konjuh]], [[Krajište]], [[Krajmirovce]], [[Laletić]], [[Lepina]], [[Livađe (Lipljan)|Livađe]], '''[[Lipljan]]''', [[Lipovica (Lipjani)|Lipovica]], [[Lug (Lipljan)|Lug]], [[Lugadžija]], [[Magura]], [[Mala Dobranja]], [[Mali Alaš]], [[Malo Gracko]], [[Malo Ribare]], [[Marevce (Lipljan)|Marevce]], [[Medveci (Lipjani)|Medvece]], [[Mirena]], [[Muhadžer Babuš]], [[Novo Rujce]], [[Oklap]], [[Okosnica]], [[Plitković]], [[Poturovce]], [[Rabovce]], [[Radevo]], [[Rusinovce]], [[Sedlare (Lipljan)|Sedlare]], [[Skulanevo]], [[Slovinje]], [[Smoluša]], [[Staro Gracko]], [[Staro Rujce]], [[Suvi Do (Lipljan)|Suvi Do]], [[Teća]], [[Topličane (Lipljan)|Topličane]], [[Torina]], [[Trbovce]], [[Crni breg|Crni Breg]], [[Čelopek (Lipljan)|Čelopek]], [[Čučuljaga]] i [[Šišarka (Lipljan)|Šišarka]]. * '''[[Opština Obilić]]''': [[Ade (Obilić)|Ade]], [[Babin Most]], [[Bakšija]], [[Breznica (Obilić)|Breznica]], [[Gornji Grabovac]],[[Kruševac (Obilić)|Kruševac]], [[Lazarevo (Obilić)|Lazarevo]], [[Leskovčić]], [[Mazgit]], [[Miloševo (Obilić)|Miloševo]], '''[[Obilić]]''', [[Plemetina]], [[Raskovo]], [[Rudnik Kosovo]], [[Sibovac (Obilić)|Sibovac]], [[Hamidija (Obilić)|Hamidija]], [[Crkvena Vodica]] i [[Šipitula]]. * '''[[Opština Podujevo]]''': [[Alabak]], [[Bajčina]], [[Balovac]], [[Baraina]], [[Batlava (Podujevo)|Batlava]], [[Belo Polje (Podujevo)|Belo Polje]], [[Blato (Podujevo)|Blato]], [[Bradaš (Podujevo)|Bradaš]], [[Braina]], [[Brevnik]], [[Brece]], [[Burince (Podujevo)|Burince]], [[Velika Reka (Podujevo)|Velika Reka]], [[Glavnik]], [[Godišnjak]], [[Gornja Dubnica]], [[Gornja Lapaštica (Podujevo)|Gornja Lapaštica]], [[Gornja Pakaštica]], [[Gornje Ljupče]], [[Gornji Sibovac]], [[Grdovac]], [[Dvorište (Podujevo)|Dvorište]], [[Dobri Do (Podujevo)|Dobri Do]], [[Dobratini (Podujeva)|Dobrotin]], [[Donja Dubnica (Podujevo)|Donja Dubnica]], [[Donja Lapaštica (Podujevo)|Donja Lapaštica]], [[Donja Pakaštica]], [[Donje Ljupče]], [[Donji Sibovac]], [[Duz]], [[Dumoš]], [[Žitinje (Podujeva)|Žitinje]], [[Zakut]], [[Kaljatica]], [[Kačibeg]], [[Kisela Banja]], [[Konjuševac]], [[Krpimej]], [[Kruševica (Podujevo)|Kruševica]], [[Ladovac]], [[Lauša (Podujeva)|Lauša]], [[Letance]], [[Livadica]], [[Lug (Podujevo)|Lug]], [[Lužane (Podujevo)|Lužane]], [[Mazap]], [[Majance]], [[Medregovac]], [[Merdare (Podujevo)|Merdare]], [[Metohija (Podujevo)|Metohija]], [[Mirovac]], [[Murgula]], [[Obrandža]], [[Orlane]], [[Palatna]], [[Penduha]], [[Perane]], '''[[Podujevo]]''', [[Popovo (Podujevo)|Popovo]], [[Potok (Podujevo)|Potok]], [[Prepolac]], [[Radujevac (Podujevo)|Radujevac]], [[Rakinica]], [[Revuće]], [[Repa, Kosovo|Repa]], [[Rečica (Podujevo)|Rečica]], [[Svetlje]], [[Siljevica (Podujevo)|Siljevica]], [[Slatina (Podujevo)|Slatina]], [[Surdula]], [[Surkiš]], [[Trnava (Podujevo)|Trnava]], [[Trnavica]], [[Turučica]], [[Hrtica]], [[Šajkovac]], [[Šakovica]] i [[Štedim (Podujevo)|Štedim]]. * '''[[Opština Uroševac]]''': [[Babljak (Uroševac)|Babljak]], [[Balić]], [[Biba]], [[Burnik]], [[Varoš Selo]], [[Gatnje]], [[Gornje Nerodimlje]], [[Grebno]], [[Grlica (Uroševac)|Grlica]], [[Doganjevo]], [[Donje Nerodimlje]], [[Dramnjak]], [[Zaskok]], [[Zlatare (Uroševac)|Zlatare]], [[Jezerce]], [[Jerli Prelez]], [[Jerli Talinovac]], [[Kamena Glava]], [[Kosin]], [[Košare (Uroševac)|Košare]], [[Laškobare]], [[Manastirce]], [[Mirosavlje]], [[Muhadžer Prelez]], [[Muhadžer Talinovac]], [[Muhovce]], [[Nekodim]], [[Novi Miraš]], [[Papaz (Uroševac)|Papaz]], [[Plešina]], [[Pojatište]], [[Raka]], [[Rahovica]], [[Sazlija (Uroševac)|Sazlija]], [[Svrčina]], [[Slivovo (Uroševac)|Slivovo]], [[Sojevo]], [[Softović]], [[Srpski Babuš]], [[Stari Miraš]], [[Staro Selo (Uroševac)|Staro Selo]], [[Stojković]], [[Tankosić]], [[Trn (Uroševac)|Trn]], '''[[Uroševac]]''' i [[Crnilo (Uroševac)|Crnilo]]. * '''[[Opština Štimlje]]''': [[Belince (Štimlje)|Belince]], [[Vojinovce]], [[Gornje Godance]], [[Davidovce]], [[Devetak (Štimlje)|Devetak]], [[Donje Godance]], [[Duga (Štimlje)|Duga]], [[Đurkovce]], [[Zborce]], [[Karačica]], [[Lanište (Štimlje)|Lanište]], [[Malopoljce]], [[Mužičane]], [[Petraštica]], [[Petrović (Štimlje)|Petrović]], [[Petrovo (Štimlje)|Petrovo]], [[Rance]], [[Račak]], [[Rašince]], [[Topilo]], [[Crnoljevo]] i '''[[Štimlje]]'''. * '''[[Opština Štrpce]]''': [[Berevce]], [[Brezovica (Štrpce)|Brezovica]], [[Brod (Štrpce)|Brod]], [[Viča (Štrpce)|Viča]], [[Vrbeštica]], [[Gornja Bitinja]], [[Gotovuša (Štrpce)|Gotovuša]], [[Donja Bitinja]], [[Drajkovce]], [[Ižance]], [[Jažince]], [[Koštanjevo]], [[Sevce, Štrpce|Sevce]], [[Sušiće]], [[Firaja (Štrpce)|Firaja]] i '''[[Štrpce]]'''. === Pećki okrug === {{v. također|Pećki okrug}} * '''[[Opština Dečani]]''': [[Babaloć]], [[Belaje]], [[Beleg]], [[Vokša]], [[Glođane (Dečani)|Glođane]], [[Gornja Luka]], [[Gornji Ratiš]], [[Gornji Streoc]], [[Gornji Crnobreg]], [[Gramočelj]], [[Dašinovac]], '''[[Dečane]]''', [[Donja Luka]], [[Donji Ratiš]], [[Donji Streoc]], [[Donji Crnobreg]], [[Drenovac (Dečani)|Drenovac]], [[Dubovik (Dečani)|Dubovik]], [[Dubrava (Dečani)|Dubrava]], [[Đocaj]], [[Istinić]], [[Jasić]], [[Junik]], [[Kodralija (Dečani)|Kodralija]], [[Loćane]], [[Ljubuša (Dečani)|Ljubuša]], [[Ljumbarda]], [[Maznik]], [[Mali Vranovac]], [[Papić]], [[Papraćane]], [[Pobrđe (Dečani)|Pobrđe]], [[Požar (Dečani)|Požar]], [[Prekoluka]], [[Prilep (Dečani)|Prilep]], [[Rastavica]], [[Rznić]], [[Slup (Dečani)|Slup]], [[Huljaj]] i [[Šaptelj]]. * '''[[Opština Đakovica]]''': [[Babaj Boks]], [[Bardonić]], [[Bardosan]], [[Batuša (Đakovica)|Batuša]], [[Berjak]], [[Bec]], [[Bistražin]], [[Brekovac]], [[Brovina]], [[Vogovo]], [[Vranić (Đakovica)|Vranić]], [[Goden]], [[Gornje Novo Selo]], [[Grgoc]], [[Grčina]], [[Guska, Kosovo|Guska]], [[Dalašaj]], [[Damjane]], [[Deva (Đakovica)|Deva]], [[Doblibare]], [[Dobrić (Đakovica)|Dobrić]], [[Dobroš]], [[Dolj]], [[Donje Novo Selo (Đakovica)|Donje Novo Selo]], [[Donji Biteš]], [[Dužnje]], [[Dujak]], '''[[Đakovica]]''', [[Ereč]], [[Žabelj]], [[Ždrelo (Đakovica)|Ždrelo]], [[Žub]], [[Zulfaj]], [[Jablanica (Đakovica)|Jablanica]], [[Janoš (Đakovica)|Janoš]], [[Jahoc]], [[Kodralija (Đakovica)|Kodralija]], [[Korenica, Kosovo|Korenica]], [[Košare (Đakovica)|Košare]], [[Kraljane]], [[Kusar]], [[Kuševac]], [[Lipovac (Đakovica)|Lipovac]], [[Lugađija (Đakovica)|Lugađija]], [[Ljugbunar]], [[Marmule]], [[Meja Orize]], [[Meja]], [[Moglica]], [[Molić]], [[Morina]], [[Nec]], [[Nivokaz]], [[Osek Paša]], [[Osek Hilja]], [[Paljabarda]], [[Pacaj]], [[Petrušan]], [[Pljančor]], [[Ponoševac]], [[Popovac (Đakovica)|Popovac]], [[Radonjić (Đakovica)|Radonjić]], [[Rakovina]], [[Rakoc]], [[Ramoc]], [[Racaj]], [[Rača (Đakovica)|Rača]], [[Raškoc]], [[Ripaj Madanaj]], [[Rogovo]], [[Skivjane]], [[Smać (Đakovica)|Smać]], [[Smonica]], [[Sopot (Đakovica)|Sopot]], [[Stubla (Đakovica)|Stubla]], [[Trakanić]], [[Ćerim]], [[Ujz]], [[Firaja (Đakovica)|Firaja]], [[Firza]], [[Crmljane]], [[Šeremet]] i [[Šišman]]. * '''[[Opština Istok]]''': '''[[Banja (Istok)|Banja]]''', [[Banjica (Istok)|Banjica]], [[Begov Lukavac]], [[Belica (Istok)|Belica]], [[Belo Polje (Istok)|Belo Polje]], [[Verić]], [[Vrelo (Istok)|Vrelo]], [[Dobruša]], [[Donji Dragoljevac]], [[Donji Istok]], [[Dragoljevac]], [[Drenje]], [[Dubrava (Istok)|Dubrava]], [[Đurakovac]], [[Žakovo]], [[Žač]], [[Zablaće (Istok)|Zablaće]], '''[[Istok (grad)|Istok]]''', [[Kaličane]], [[Kašica]], [[Kovrage]], [[Koš (Istok)|Koš]], [[Krnjina]], [[Lugovo]], [[Ljubovo]], [[Ljubožda]], [[Malo Dubovo]], [[Mojstir (Istok)|Mojstir]], [[Muževine]], [[Novi Verić]], [[Opraške]], [[Orno Brdo]], [[Osojane]], [[Poljane (Istok)|Poljane]], [[Prekale]], [[Prigoda]], [[Rakoš]], [[Sinaje]], [[Srbobran (Istok)|Srbobran]], [[Starodvorane]], [[Studenica (Istok)|Studenica]], [[Suvi Lukavac]], [[Suvo Grlo (Istok)|Suvo Grlo]], [[Sušica (Istok)|Sušica]], [[Tomance (Istok)|Tomance]], [[Trbuhovac]], [[Tučep]], [[Ukča]], [[Crkolez]], [[Crni Lug (Istok)|Crni Lug]], [[Crnce]] i [[Šaljinovica]]. * '''[[Opština Klina]]''': [[Balince (Klina)|Balince]], [[Berkovo]], [[Biča]], [[Bobovac (Klina)|Bobovac]], [[Bokšić]], [[Budisavci]], [[Veliki Đurđevik]], [[Veliko Kruševo]], [[Vidanje]], [[Vlaški Drenovac]], [[Volujak (Klina)|Volujak]], [[Vrmnica]], [[Golubovac (Klina)|Golubovac]], [[Gornji Petrič]], [[Grabanica]], [[Grabac (Klina)|Grabac]], [[Grebnik]], [[Deič]], [[Dobra Voda (Klina)|Dobra Voda]], [[Dobri Dol (Klina)|Dobri Dol]], [[Dolac (Klina)|Dolac]], [[Dolovo (Klina)|Dolovo]], [[Donji Petrič]], [[Drenovac (Klina)|Drenovac]], [[Drenovčić]], [[Drsnik]], [[Dugonjive]], [[Duš]], [[Dušević]], [[Zabrđe (Klina)|Zabrđe]], [[Zajmovo]], [[Zlokućane (Klina)|Zlokućane]], [[Iglarevo]], [[Jagoda (Peć)|Jagoda]], [[Jelovac (Klina)|Jelovac]], [[Jošanica (Klina)|Jošanica]], [[Kijevo (Klina)|Kijevo]], '''[[Klina]]''', [[Klinavac]], [[Kpuz]], [[Krnjince]], [[Leskovac (Klina)|Leskovac]], [[Lozica]], [[Mali Đurđevik]], [[Malo Kruševo]], [[Mlečane]], [[Naglavci]], [[Pločice]], [[Pograđe]], [[Prčevo]], [[Radulovac]], [[Renovac]], [[Resnik (Klina)|Resnik]], [[Rudice (Klina)|Rudice]], [[Svrhe]], [[Sićevo (Klina)|Sićevo]], [[Skorošnik]], [[Stup (Klina)|Stup]], [[Cerovik]], [[Crni Lug (Klina)|Crni Lug]], [[Čabić]], [[Českovo]], [[Čupevo (Klina)|Čupevo]] i [[Štupelj]]. * '''[[Opština Peć]]''': [[Alagina Reka]], [[Babiće (Peć)|Babiće]], [[Barane]], [[Belo Polje (Peć)|Belo Polje]], [[Blagaje]], [[Boge]], [[Brežanik]], [[Brestovik (Peć)|Brestovik]], [[Brolić]], [[Bučane]], [[Velika Jablanica]], [[Veliki Štupelj]], [[Vitomirica]], [[Vragovac]], [[Vranovac (Peć)|Vranovac]], [[Glavičica]], [[Glođane (Peć)|Glođane]], [[Goraždevac]], [[Grabovac (Peć)|Grabovac]], [[Dobri Do (Peć)|Dobri Do]], [[Drelje]], [[Dubovo (Peć)|Dubovo]], [[Dubočak]], [[Duganjive]], [[Zagrmlje]], [[Zahać]], [[Zlopek]], [[Jablanica (Peć)|Jablanica]], [[Jošanica (Peć)|Jošanica]], [[Klinčina]], [[Kosurić]], [[Kotradić]], [[Košutane]], [[Krstovac]], [[Kruševac (Peć)|Kruševac]], [[Kućište (Peć)|Kućište]], [[Labljane (Peć)|Labljane]], [[Laz Belopać]], [[Lipa (Peć)|Lipa]], [[Lođa (Peć)|Lođa]], [[Ložane]], [[Lugađija (Peć)|Lugađija]], [[Ljevoša]], [[Lješane]], [[Ljubenić]], [[Ljutoglava]], [[Mala Jablanica]], [[Mali Štupelj]], [[Maljeviće]], [[Milanovac (Peć)|Milanovac]], [[Nabrđe (Peć)|Nabrđe]], [[Naklo (Peć)|Naklo]], [[Nepolje]], [[Novi Raušić]], [[Novo Selo (Peć)|Novo Selo]], [[Ozrim]], [[Osoje (Peć)|Osoje]], [[Pašino Selo]], [[Pepiće]], '''[[Peć (grad)|Peć]]''', [[Pištane]], [[Plavljane]], [[Počešće]], [[Radavac]], [[Raušić]], [[Rašić]], [[Romune]], [[Rosulje (Peć)|Rosulje]], [[Ruhot]], [[Svrke (Peć)|Svrke]], [[Siga (Peć)|Siga]], [[Trebović]], [[Trstenik (Peć)|Trstenik]], [[Turjak (Peć)|Turjak]], [[Ćuška]], [[Hadžovići]], [[Crni Vrh (Peć)|Crni Vrh]], [[Čelopek (Peć)|Čelopek]], [[Čungur]] i [[Škrelje]]. === Prizrenski okrug === {{v. također|Prizrenski okrug}} * '''[[Opština Gora]]''': [[Bačka (Gora)|Bačka]], [[Brod (Gora)|Brod]], [[Vranište (Gora)|Vranište]], [[Globočica (Gora)|Globočica]], [[Gornja Rapča]], [[Gornji Krstac]], [[Dikance]], [[Donja Rapča]], [[Donji Krstac]], '''[[Dragaš]]''', [[Zli Potok]], [[Kruševo (Gora)|Kruševo]], [[Kukuljane]], [[Leštane (Gora)|Leštane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], [[Radeša]] i [[Rastelica (Gora)|Rastelica]]. * '''[[Opština Orahovac]]''': [[Bela Crkva (Orahovac)|Bela Crkva]], [[Bratotin]], [[Brestovac (Orahovac)|Brestovac]], [[Brnjača]], [[Bublje]], [[Velika Kruša]], [[Velika Hoča]], [[Vranjak (Orahovac)|Vranjak]], [[Gedže]], [[Goračevo]], [[Gorić (Orahovac)|Gorić]], [[Gornje Potočane]], [[Danjane]], [[Dobri Dol (Orahovac)|Dobri Dol]], [[Domanek (Orahovac)|Domanek]], [[Donje Potočane]], [[Dragobilje]], [[Drenovac (Orahovac)|Drenovac]], [[Zatrić]], [[Zočište]], [[Zrze (Orahovac)|Zrze]], [[Jančište]], [[Jović]], [[Koznik (Orahovac)|Koznik]], [[Kramovik]], [[Labučevo]], [[Ljubižda (Orahovac)|Ljubižda]], [[Mađare (Orahovac)|Mađare]], [[Mala Hoča]], [[Mališevo]], [[Milanović]], [[Miruša]], [[Moralija]], [[Mrasor]], [[Našpale]], [[Nogavac]], [[Opteruša]], '''[[Orahovac]]''', [[Ostrozub (Orahovac)|Ostrozub]], [[Pagaruša]], [[Petković]], [[Poluža (Orahovac)|Poluža]], [[Ponorac (Orahovac)|Ponorac]], [[Pusto Selo]], [[Radoste]], [[Ratkovac (Orahovac)|Ratkovac]], [[Retimlje]], [[Sanovac]], [[Saroš]], [[Sopnić]], [[Turjak (Orahovac)|Turjak]], [[Celina]], [[Crnovrana]], [[Čiflak (Orahovac)|Čiflak]] i [[Čupevo (Orahovac)|Čupevo]]. * '''[[Opština Prizren]]''': [[Atmađa]], [[Belobrod]], [[Biluša]], [[Bljač]], [[Brezna (Prizren)|Brezna]], [[Brodosavce]], [[Brut (Prizren)|Brut]], [[Buzec]], [[Buča]], [[Veleža]], [[Vlašnja]], [[Vrbičane]], [[Vrbnica (Prizren)|Vrbnica]], [[Gornja Srbica]], [[Gornje Ljubinje]], [[Gornje Selo (Prizren)|Gornje Selo]], [[Gorožup]], [[Graždanik]], [[Grnčare]], [[Dedaj]], [[Dobrušte]], [[Dojnice]], [[Donja Srbica]], [[Donje Ljubinje]], [[Drajčići]], [[Dušanovo (Prizren)|Dušanovo]], [[Đonaj]], [[Živinjane]], [[Žur]], [[Zaplužje]], [[Zgatar]], [[Zjum Opoljski]], [[Zjum Has]], [[Zojić]], [[Zrze (Prizren)|Zrze]], [[Jablanica (Prizren)|Jablanica]], [[Ješkovo]], [[Kabaš (Prizren)|Kabaš]], [[Kabaš Has]], [[Kapra]], [[Karašinđerđ]], [[Kobanja]], [[Kojuš]], [[Koriša]], [[Kosovce]], [[Krajk]], [[Kuklibeg]], [[Kukovce]], [[Kušnin]], [[Kuštendil]], [[Landovica]], [[Lez]], [[Leskovac (Prizren)|Leskovac]], [[Lokvica]], [[Ljubižda (Prizren)|Ljubižda]], [[Ljubižda Has]], [[Ljubičevo]], [[Ljukinaj]], [[Ljutoglav]], [[Mazrek]], [[Mala Kruša]], [[Mamuša]], [[Manastirica (Prizren)|Manastirica]], [[Medvece (Prizren)|Medvece]], [[Miljaj]], [[Muradem]], [[Mušnikovo]], [[Našec]], [[Nebregošte]], [[Nova Šumadija]], [[Novake]], [[Novo Selo (Prizren)|Novo Selo]], [[Petrovo Selo (Prizren)|Petrovo Selo]], [[Pirane]], [[Plava (Prizren)|Plava]], [[Plajnik]], [[Planeja]], [[Planjane]], [[Poslište]], [[Pousko]], '''[[Prizren]]''', [[Randubrava]], [[Rence]], [[Rečane (Prizren)|Rečane]], [[Romaja]], [[Skorobište]], [[Smać (Prizren)|Smać]], [[Sredska]], [[Stružje]], [[Trepetinca]], [[Tupec]], [[Hoča Zagradska]], [[Caparce]], [[Šajinovac (Prizren)|Šajinovac]], [[Škoza]] i [[Špinadija]]. * '''[[Opština Suva Reka]]''': [[Banja (Suva Reka)|Banja]], [[Belanica]], [[Blace (Suva Reka)|Blace]], [[Budakovo]], [[Bukoš (Suva Reka)|Bukoš]], [[Vranić (Suva Reka)|Vranić]], [[Vrševce (Suva Reka)|Vrševce]], [[Geljance]], [[Gornja Krušica]], [[Grejkovce]], [[Grejčevce]], [[Guncat]], [[Dvorane (Suva Reka)|Dvorane]], [[Delovce]], [[Dobrodeljane]], [[Donja Krušica]], [[Dubrava (Suva Reka)|Dubrava]], [[Dulje]], [[Đinovce]], [[Javor (Suva Reka)|Javor]], [[Kostrce]], [[Kravoserija]], [[Ladrovac]], [[Ladrović]], [[Lešane (Suva Reka)|Lešane]], [[Lužnica (Suva Reka)|Lužnica]], [[Mačitevo]], [[Movljane]], [[Mušutište]], [[Neprebište]], [[Nišor (Suva Reka)|Nišor]], [[Papaz (Suva Reka)|Papaz]], [[Pećane]], [[Popovljane]], [[Raštane]], [[Rečane (Suva Reka)|Rečane]], [[Savrovo]], [[Samodraža]], [[Selogražde]], [[Semetište]], [[Senik]], [[Slapužane]], [[Sopina]], [[Stara Vučina]], [[Studenčane]], '''[[Suva Reka]]''', [[Topličane (Suva Reka)|Topličane]], [[Trnje]], [[Tumičina]] i [[Čajdrak]]. === Kosovskomitrovački okrug === {{v. također|Kosovskomitrovački okrug}} * '''[[Opština Vučitrn]]''': [[Balince (Vučitrn)|Balince]], [[Banjska (Vučitrn)|Banjska]], [[Benčuk]], [[Bečić]], [[Bivoljak]], [[Bošljane]], [[Brusnik (Vučitrn)|Brusnik]], [[Bukoš (Vučitrn)|Bukoš]], [[Velika Reka (Vučitrn)|Velika Reka]], [[Vesekovce]], [[Viljance]], [[Vrnica]], '''[[Vučitrn]]''', [[Galica]], [[Glavotina]], [[Gojbulja]], [[Gornja Dubnica (Vučitrn)|Gornja Dubnica]], [[Gornja Sudimlja]], [[Gornje Stanovce]], [[Gornji Svračak]], [[Grace]], [[Gumnište (Vučitrn)|Gumnište]], [[Dobra Luka]], [[Doljak]], [[Donja Dubnica (Vučitrn)|Donja Dubnica]], [[Donja Sudimlja]], [[Donje Stanovce]], [[Donji Svračak]], [[Drvare]], [[Dubovac (Vučitrn)|Dubovac]], [[Žilivoda]], [[Zagorje (Vučitrn)|Zagorje]], [[Jezero (Vučitrn)|Jezero]], [[Karače]], [[Kolo (Vučitrn)|Kolo]], [[Kunovik]], [[Kurilovo]], [[Lug Dubnica]], [[Mavrić]], [[Mijalić]], [[Miroče]] (do 1975. godine Mirače), [[Nevoljane]], [[Nedakovac]], [[Novo Selo Begovo]], [[Novo Selo Mađunsko]] (do 1975. godine Novo Selo), [[Okraštica]], [[Ošljane (Vučitrn)|Ošljane]], [[Pantina]], [[Pasoma]], [[Pestovo]], [[Prilužje]], [[Resnik (Vučitrn)|Resnik]], [[Ropica]], [[Samodreža]], [[Skočna]], [[Skrovna]], [[Slakovce]] (1975-1991. godine Slavkovce), [[Slatina (Vučitrn)|Slatina]], [[Smrekovnica]], [[Strovce]], [[Taradža]], [[Trlabuć]], [[Hercegovo]], [[Cecelija]], [[Šalce]], [[Šljivovica (Vučitrn)|Šljivovica]] i [[Štitarica (Vučitrn)|Štitarica]]. * '''[[Opština Zvečan]]''': [[Banov Do]], [[Banjska (Zvečan)|Banjska]], [[Banjska Reka]], [[Banjski Suvi Do]], [[Boljetin (Zvečan)|Boljetin]], [[Bresnica (Zvečan)|Bresnica]], [[Valač]], [[Veliko Rudare]], [[Vilište]], [[Grabovac (Zvečan)|Grabovac]], [[Grižani]], [[Doljane (Zvečan)|Doljane]], [[Žaža]], [[Žerovnica]], [[Žitkovac (Zvečan)|Žitkovac]], '''[[Zvečan]]''', [[Izvori (Zvečan)|Izvori]], [[Jankov Potok]], [[Joševik]], [[Kamenica (Zvečan)|Kamenica]], [[Korilje]], [[Kula (Zvečan)|Kula]], [[Lipa (Zvečan)|Lipa]], [[Lipovica (Zvečan)|Lipovica]], [[Lovac (Zvečan)|Lovac]], [[Lozište]], [[Lokva (Zvečan)|Lokva]], [[Mali Zvečan]], [[Malo Rudare]], [[Matica]], [[Meki Do]] (od 2007. godine Keći Do), [[Oraovica (Zvečan)|Oraovica]], [[Rudine (Zvečan)|Rudine]], [[Sendo]] i [[Srbovac]]. * '''[[Opština Zubin Potok]]''': [[Babiće (Zubin Potok)|Babiće]], [[Babudovica]], [[Banja (Zubin Potok)|Banja]] (do 1975. godine Banje), [[Bojnoviće]], [[Brnjak]], [[Bube]], [[Burlate]], [[Velika Kaludra]], [[Veliko Štuoce]], [[Velji Breg]], [[Vitakovo]], [[Vojmisliće]], [[Vrba (Zubin Potok)|Vrba]], [[Vukojeviće]], [[Vukosavljeviće]], [[Gazivode (Zubin Potok)|Gazivode]], [[Gornje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Gornji Jasenovik]], [[Gornji Strmac]], [[Dobroševina]], [[Donje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Donji Jasenovik]], [[Dragalica]] (do 1980. godine Dragalice, od 2007. godine Vragalica), [[Drainoviće]] (od 2007. godine Drajinoviće), [[Dren (Zubin Potok)|Dren]], [[Žarevi]], [[Zagrađe (Zubin Potok)|Zagrađe]] (do 1975. godine deo Burlata), [[Zagulje]], [[Zečeviće]], [[Zubin Potok]], [[Zupče]], [[Jabuka (Zubin Potok)|Jabuka]], [[Jagnjenica]], [[Junake]] (do 1980. godine Junaci), [[Kijevce]] (do 1975. godine deo Zečevića), [[Klečke]] (do 1975. godine deo Banja), [[Kobilja Glava (Zubin Potok)|Kobilja Glava]], [[Kovače]], [[Kozarevo]], [[Kopiloviće]] (do 1987. godine deo Međeđeg Potoka), [[Krligate]] (1975-1983. godine Krljigate), [[Ledenik]] (do 1975. godine deo Češanovića), [[Lučka Reka]], [[Mala Kaludra]], [[Međeđi Potok]], [[Oklace]], [[Padine]], [[Paruci]], [[Prevlak]], [[Prelez]] (od 2007. godine Prelaz), [[Preseka (Zubin Potok)|Preseka]], [[Pridvorica (Zubin Potok)|Pridvorica]], [[Rančiće]] (1975-1987. godine Raičiće), [[Rezala (Zubin Potok)|Rezala]], [[Rujište (Zubin Potok)|Rujište]], [[Tušiće]], [[Ugljare (Zubin Potok)|Ugljare]], [[Crepulja]], [[Čabra]], [[Čečevo]], [[Češanoviće]] (do 1975. godine Češenoviće), [[Čitluk (Zubin Potok)|Čitluk]], [[Šipovo (Zubin Potok)|Šipovo]] (do 1975. godine Šipova) i [[Štuoce]] (do 1975. godine deo Veljeg Brega). * '''[[Opština Kosovska Mitrovica]]''': [[Bajgora]], [[Bare (Kosovska Mitrovica)|Bare]], [[Bataire]], [[Bošnjačka Mahala]], [[Brabonjić]] (do 1975. godine Brabonić), [[Vaganica]], [[Veliki Kičić]], [[Vidomirić]], [[Vidušić]], [[Vlahinje]] (do 1975. godine Vlahinja), [[Vrbnica (Kosovska Mitrovica)|Vrbnica]], [[Gornje Vinarce]], [[Gornje Žabare]], [[Gornje Rašane]], [[Gornji Suvi Do]], [[Gušavac]] (do 1980. godine Guševac), [[Dedinje (Kosovska Mitrovica)|Dedinje]], [[Donje Vinarce]], [[Donje Žabare]], [[Donje Rašane]], [[Donji Suvi Do]], [[Zabrđe (Kosovska Mitrovica)|Zabrđe]], [[Zasela]] (do 1975. godine Zaselja), [[Zijača]], [[Kačandol]] (do 1978. godine Kačan Dol), [[Kovačica (Kosovska Mitrovica)|Kovačica]], [[Kopriva (Kosovska Mitrovica)|Kopriva]], '''[[Kosovska Mitrovica]]''' (1981-1991. godine Titova Mitrovica), [[Košutovo (Kosovska Mitrovica)|Košutovo]], [[Kutlovac (Kosovska Mitrovica)|Kutlovac]], [[Lisica (Kosovska Mitrovica)|Lisica]] (do 1965. godine Lisca), [[Ljušta]], [[Mađare (Kosovska Mitrovica)|Mađare]] (do 1992. godine Mađera, od 2007. godine Mađera), [[Mažić]], [[Malo Kičiće]], [[Meljenica]], [[Ovčare (Kosovska Mitrovica)|Ovčare]], [[Orahovo (Kosovska Mitrovica)|Orahovo]], [[Pirče]], [[Prvi Tunel]], [[Reka (Kosovska Mitrovica)|Reka]], [[Ržana]], [[Svinjare]], [[Seljance]], [[Stari Trg (rudarsko naselje)]] (do 1975. godine Rudarsko Naselje), [[Stari Trg (selo)]] (do 1975. godine Stari Trg), [[Strana]], [[Suvi Do]], [[Tri solitera]], [[Trstena (Kosovska Mitrovica)|Trstena]], [[Šipolje]] i [[Šupkovac]]. * '''[[Opština Leposavić]]''': [[Babibna Dolina]], [[Bare (Leposavić)|Bare]], [[Begluk]], [[Belo Brdo (Leposavić)|Belo Brdo]], [[Beluće (Leposavić)|Beluće]], [[Berberište]], [[Bistrica (Leposavić)|Bistrica]], [[Borova (Leposavić)|Borova]], [[Borčane]], [[Branovići]], [[Brzance]], [[Veliki Lug]], [[Vitanoviće]], [[Vračevo]], [[Vrba]], [[Vrujci]], [[Vuča (Leposavić)|Vuča]], [[Galačnik]], [[Gnježdane]], [[Gornje Jarinje]] (Gornje Jerinje), [[Gornje Trebiće]], [[Gornji Krnjin]], [[Grablje]], [[Graničane]], [[Grkaje]], [[Guvnište]], [[Gulije]], [[Desetak]], [[Dobrava (Leposavić)|Dobrava]], [[Dolac]], [[Dolima]], [[Donje Isevo]] (do 1975. godine Isevo), [[Donje Jarinje]] (Donje Jerinje), [[Donje Žigolje]] (Kamen), [[Donje Trebiće]], [[Donji Krnjin]], [[Dren (Leposavić)|Dren]], [[Drenova]], [[Duboka (Leposavić)|Duboka]], [[Živodere]], [[Žigolje]], [[Žuta Prlina]], [[Zabrđe (Leposavić)|Zabrđe]], [[Zavada]], [[Zavrata]], [[Zaselje]], [[Zemanica]], [[Zrnosek]], [[Ibarsko Postenje]] (do 1975. godine Postenje), [[Jarinje]], [[Jevtiće]], [[Jevtićka Mala]], [[Jezero]], [[Jelakce]], [[Jošanica (Leposavić)|Jošanica]], [[Kajkovo]], [[Kaljin]], [[Kamen]], [[Kamenica (Leposavić)|Kamenica]], [[Kijevčiće]], [[Klik]], [[Koporiće]] (do 1965. godine Kopuriće), [[Kostin Potok]], [[Košutica (Leposavić)|Košutica]] (do 1975. godine deo Jarinja), [[Košutovo (Leposavić)|Košutovo]], [[Kratina]], [[Krsoljin Potok]], [[Krstište]], [[Krš Mala]], [[Kruševlje]], [[Kruševo (Leposavić)|Kruševo]], [[Kruščica (Leposavić)|Kruščica]], [[Kukavica]], [[Kurelje]], [[Kutnje]], [[Lazine]] (do 1980. godine Lazina), '''[[Leposavić]]''', '''[[Lešak]]''', [[Lozno (Leposavić)|Lozno]], [[Majdevo (Leposavić)|Majdevo]], [[Maljići]], [[Mala]], [[Manase]], [[Mekiniće]] (do 1975. godine Mekinjić), [[Mikulina]], [[Milojev Potok]], [[Miokoviće]], [[Mioliće]] (do 1975. godine Miolić), [[Mošnica (Leposavić)|Mošnica]], [[Ornice]], [[Ostraće]], [[Parlin Potok]], [[Plakaonica]], [[Planinica (Leposavić)|Planinica]], [[Popovce (Leposavić)|Popovce]], [[Potkomlje]] (do 1975. godine Potkomnje), [[Potok Mala]], [[Pridvorica (Leposavić)|Pridvorica]], [[Ravnište]], [[Rikovo]], [[Rvatska]], [[Rodelj]], [[Rucmance]], [[Seoce (Leposavić)|Seoce]], [[Simičište]], [[Slanište]], [[Slatina (Leposavić)|Slatina]], [[Sočanica (Leposavić)|Sočanica]], [[Stara Bačija]], [[Stara Kuća]], [[Strmac]], [[Tvrđan]] (do 1975. godine Tvrđane), [[Trebiće]], [[Trikose]], [[Ćirkoviće]] (do 1975. godine Ćirkovići), [[Ulije]], [[Ceranja]], [[Crveni]], [[Crnatovo (Leposavić)|Crnatovo]], [[Crnac]], [[Čitlučani]], [[Šaljska Bistrica]] i [[Šarpelj]]. * '''[[Opština Srbica]]''': [[Baks (Srbica)|Baks]], [[Banja (Srbica)|Banja]], [[Broćna]], [[Vitak]], [[Voćnjak (Srbica)|Voćnjak]], [[Gornja Klina]], [[Gornje Prekaze]], [[Gornji Obilić]], [[Donja Klina]], [[Donje Obrinje]], [[Donje Prekaze]], [[Donji Obilić]], [[Doševac]], [[Izbica]], [[Kladernica]], [[Kožica]], [[Kostrc]], [[Kotore]], [[Krasalić]], [[Krasmirovac]], [[Kruševac (Srbica)|Kruševac]], [[Kućica]], [[Lauša (Srbica)|Lauša]], [[Leočina]], [[Likovac (Srbica)|Likovac]], [[Ljubovac]], [[Makrmalj]], [[Marina]], [[Mikušnica]], [[Murga]], [[Novo Selo (Srbica)|Novo Selo]], [[Ovčarevo]], [[Padalište]], [[Plužina (Srbica)|Plužina]], [[Poljance]] (formirano 1975. godine od naselja [[Staro Poljance]] i [[Novo Poljance]]), [[Prelovac]], [[Radiševo]], [[Rakitnica (Srbica)|Rakitnica]], [[Rezala (Srbica)|Rezala]], [[Rudnik (Srbica)|Rudnik]], [[Simići]], [[Srbica]], [[Srednja Klina]], [[Suvo Grlo (Srbica)|Suvo Grlo]], [[Tica]], [[Trnavce]], [[Turićevac]], [[Tušilje]], [[Ćirez]] (do 1975. godine Čirez), [[Čitak]] i [[Čubrelj]] (Kraljica ukinuto naselje 1975. godine). === Kosovskopomoravski okrug === {{v. također|Kosovskopomoravski okrug}} * '''[[Opština Vitina]]''': [[Balance]], [[Begunce]], [[Binač]], [[Buzovik]], [[Veliki Goden]] (do 1955. godine Goden), '''[[Vitina]]''', [[Vrban (Vitina)|Vrban]], [[Vrbovac (Vitina)|Vrbovac]], [[Vrnavokolo]] (do 1975. godine Vrnaokolo), [[Vrnez]], [[Gornja Budrika]] (do 1975. godine Gornja Budriga), [[Gornja Slatina (Vitina)|Gornja Slatina]], [[Gornja Stubla]], [[Grmovo]], [[Grnčar (Vitina)|Grnčar]] (do 1975. godine Grnčare), [[Gušica]], [[Debelde]], [[Devaja]], [[Donja Slatina (Vitina)|Donja Slatina]], [[Donja Stubla]], [[Donje Ramnjane]], [[Drobeš]], [[Đelekare]], [[Žitinje (Vitina)|Žitinje]], [[Jerli Sadovina]], [[Kabaš (Vitina)|Kabaš]], [[Klokot]], [[Letnica (Vitina)|Letnica]], [[Ljubište]], [[Mijak]], [[Mogila (Vitina)|Mogila]], [[Novo Selo (Vitina)|Novo Selo]], [[Podgorce]], [[Požaranje]] (do 1975. godine Požeranje), [[Ravnište (Vitina)|Ravnište]], [[Radivojce]], [[Ribnik (Vitina)|Ribnik]], [[Smira]], [[Trpeza (Vitina)|Trpeza]], [[Trstenik (Vitina)|Trstenik]], [[Čerkez Sadovina]], [[Čiflak (Vitina)|Čiflak]] i [[Šašare]]. * '''[[Opština Gnjilane]]''': [[Bilince]] (do 1975. godine Bilinca), [[Brasaljce]] (do 1959. godine podeljeno na Gornje i Donje Brasaljce), [[Bukovik (Gnjilane)|Bukovik]], [[Burince (Gnjilane)|Burince]], [[Velekince]], [[Vladovo]], [[Vlaštica]], [[Vrapčić]], [[Vrbica (Gnjilane)|Vrbica]], [[Gadiš]], '''[[Gnjilane]]''', [[Gornje Kusce]], [[Gornje Slakovce]], [[Gornji Livoč]], [[Gornji Makreš]], [[Gumnište (Gnjilane)|Gumnište]], [[Dobrčane]], [[Donja Budriga]], [[Donje Slakovce]], [[Donji Livoč]], [[Donji Makreš]], [[Draganac]], [[Dunavo]], [[Žegovac (Gnjilane)|Žegovac]], [[Žegovačka Vrbica]], [[Žegra]], [[Inatovce]], [[Kišno Polje]], [[Kmetovce]], [[Koretište]], [[Kravarica]], [[Lipovica (Gnjilane)|Lipovica]], [[Lovce]], [[Mali Goden]], [[Mališevo (Gnjilane)|Mališevo]], [[Mozgovo (Gnjilane)|Mozgovo]], [[Mučibaba (Gnjilane)|Mučibaba]], [[Nosalje]], [[Paralovo (Gnjilane)|Paralovo]], [[Parteš]], [[Pasjak (Gnjilane)|Pasjak]], [[Pasjane]], [[Pidić]], [[Podgrađe (Gnjilane)|Podgrađe]], [[Poneš]], [[Prilepnica]], [[Sapar]], [[Slubica]], [[Stanišor]], [[Stančić]] (1975-1991. godine Staničić), [[Straža (Gnjilane)|Straža]], [[Stublina (Gnjilane)|Stublina]], [[Ugljare (Gnjilane)|Ugljare]], [[Cernica (Gnjilane)|Cernica]], [[Čelik (Gnjilane)|Čelik]], [[Šilovo (Gnjilane)|Šilovo]] i [[Šurlane]]. * '''[[Opština Kosovska Kamenica]]''': [[Ajnovce]], [[Berivojce]], [[Blato (Kosovska Kamenica)|Blato]], [[Boževce]], [[Boljevce]], [[Bosce]], [[Bratilovce]], [[Busovata]], [[Bušince]] (1975-1991. godine Vušince), [[Vaganeš]], [[Veliko Ropotovo]], [[Veljeglava]] (do 1975. godine Velja Glava; 2007. godine podeljena na Gornju Veljeglavu i Donju Veljeglavu), [[Vrućevce]], [[Glogovce (Kosovska Kamenica)|Glogovce]], [[Gmince]], [[Gogolovce]], [[Gornja Šipašnica]], [[Gornje Karačevo]], [[Gornje Korminjane]], [[Građenik]], [[Grizime]] (do 1978. godine Grizine), [[Daždince]], [[Dajkovce]], [[Desivojce]], [[Domorovce]], [[Donja Šipašnica]], [[Donje Karačevo]], [[Donje Korminjane]], [[Drenovce]], [[Đuriševce]], [[Žuja]], [[Zajčevce]] (do 1975. godine Zajčevac), [[Kololeč]], [[Koprivnica (Kosovska Kamenica)|Koprivnica]], [[Koretin]], '''[[Kosovska Kamenica]]''' (do 1952. godine Kamenica), [[Kostadince]], [[Krajnidel]] (do 1980. godine Krajni Del), [[Kremenata]], [[Kriljevo]], [[Lisocka]] (1980-1992. godine Lisacka, od 2007. godine ponovo Lisacka), [[Ljajčić]], [[Lještar]], [[Malo Ropotovo]], [[Marovce]], [[Mešina]], [[Miganovce]], [[Močare]], [[Mučivrce]], [[Novo Selo (Kosovska Kamenica)|Novo Selo]], [[Ogošte]], [[Odanovce]], [[Odevce]], [[Oraovica (Kosovska Kamenica)|Oraovica]], [[Pančelo]], [[Petrovce]], [[Polička]], [[Rajanovce]], [[Ranilug]], [[Robovac]], [[Rogačica (Kosovska Kamenica)|Rogačica]], [[Svirce (Kosovska Kamenica)|Svirce]], [[Sedlare (Kosovska Kamenica)|Sedlare]], [[Strezovce (Kosovska Kamenica)|Strezovce]], [[Strelica]], [[Tirince]], [[Tomance (Kosovska Kamenica)|Tomance]], [[Toponica (Kosovska Kamenica)|Toponica]], [[Trstena (Kosovska Kamenica)|Trstena]], [[Tuđevce]], [[Firićeja]] (do 1975. godine Firićeje), [[Carevce]], [[Čarakovce]] i [[Šaić]] (do 1980. godine Šajić, od 2007. godine ponovo Šajić). * '''[[Opština Novo Brdo]]''': [[Bostane]], [[Zebince (Novo Brdo)|Zebince]], [[Izvor (Novo Brdo)|Izvor]], [[Jasenovik (Novo Brdo)|Jasenovik]], [[Klobukar]], [[Labljane (Novo Brdo)|Labljane]], [[Mali Kamen]], [[Manišince]], [[Novo Brdo]], [[Prekovce]], [[Trnićevce]] i [[Ćeranovica]]. == Povezano == * [[Administrativna podela Srbije]] * [[Statistički regioni Srbije]] * [[Okruzi Srbije]] * [[Teritorijalna organizacija Srbije]] * [[Popis gradova u Srbiji|Spisak gradova u Srbiji]] [[Kategorija:Naselja u Srbiji| ]] [[Kategorija:Liste|Naselja u Srbiji]] cd9ho9cul7mr76up0v1ppclp9elvhlb 42679571 42679570 2026-08-19T04:40:39Z ~2026-45471-87 384857 /* Toplički okrug */ 42679571 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak svih [[naseljeno mesto|naseljenih mesta]] na teritoriji [[Srbija|Republike Srbije]] sa stanjem 1. januara 2009. godine. U članku se nalaze i naselja koja su formirana novim ''Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije'' donetim 27. decembra 2007. godine, stara imena naselja, kao i mesta koja su izgubila status samostalnih naseljenih mesta. Kako po važećoj statistici u Srbiji postoje gradska i ostala naselja, gradska naselja su od ostalih naselja izdvojena tako što su '''podebljana (boldirana)'''. Sve promene u naseljenim mestima se odnose na period posle 1945. godine. Stari nazivi naselja na području Vojvodine nisu vođena izvorno jer nisu bila u duhu zvaničnog jezika države, pa je [[francuski jezik|francuski]] naziv za ''Charleville'' fonetski doveo do zvaničnog naziva Šarnevil (deo Banatskog Velikog Sela), ista situacija je i sa naseljima čiji su izvorni oblici na [[mađarski jezik|mađarskom]], [[rumunski jezik|rumunskom]], [[slovački jezik|slovačkom]] jeziku. Spisak naselja je dat po ISO 3166-2:RS standardu koji se definiše po administrativnim jedinicama (RS00-Grad Beograd, RS01-Severnobački upravni okrug...). == Naseljena mesta Grada Beograda == {{v. također|Beograd}} * '''[[Opština Barajevo|Gradska opština Barajevo]]''' : [[Arnajevo]], [[Bagrdan]], [[Barajevo]], [[Baćevac]], [[Beljina (Barajevo)|Beljina]], [[Boždarevac]], [[Veliki Borak]], [[Vranić (Barajevo)|Vranić]], [[Gaj]], [[Glumčevo Brdo]], [[Guncati]], [[Dražanovac]], [[Karaula]], [[Lipovica]], [[Lipovička šuma]], [[Lisović]], [[Manić]], [[Meljak (Barajevo)|Meljak]], [[Nenadovac]], [[Novo naselje]], [[Pajšuma]], [[Plandište]], [[Ravni Gaj]], [[Rašića Kraj]], [[Rožanci]], [[Srednji kraj]], [[Stara Lipovica]], [[Stražarija]], [[Taraiš]], [[Trebež]] i [[Šiljakovac]]. * '''[[Opština Voždovac|Gradska opština Voždovac]]''' (5): '''[[Beli Potok]]''' ([[Bubanj potok]]), '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata "naselja" [[Banjica]], [[Banjičko polje]], [[Braće Jerković I|Braće Jerković 1]], [[Braće Jerković II|Braće Jerković 2]], [[Braće Jerković III|Braće Jerković 3]], [[Činovnička kolonija]], [[Dušanovac]], [[Gornji Voždovac]], [[Konjarnik II|Konjarnik 1]], [[Marinkova Bara]], [[Medaković I|Medaković 1]], [[Medaković II|Medaković 2]], [[Naselje Veljko Vlahović]], [[Padina]], [[Stepin Lug|Naselje Stepa Stepanović, Stepin Lug]], [[Šumice]], [[Tranšped]], [[Jezero Trešnja|Trešnja]], [[Trošarina]], kao i do 1972. godine samostalna naseljena mesta [[Jajinci]], [[Kumodraž (selo)|Kumodraž]] i [[Rakovica (Beograd)|Rakovica]]), [[Zuce]], '''[[Pinosava]]''', [[Ripanj]] (obuhvata delove i naselja [[Bošnjaci (Voždovac)|Bošnjaci]] i [[Brđani (Voždovac)|Brđani]] koja su do 1977. bila samostalna naselja), a negde se na Voždovcu navode i sledeća "naselja" [[Čaršija]], [[Feroplast]], [[Gorani]], [[Lipar]], [[Karagača]], [[Orlovica]], [[Rasadnik]], [[Stepašinovac]], [[Stražarska kosa]], * '''[[Opština Vračar|Gradska opština Vračar]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' : [[Crveni Krst]], [[Cvetni Trg]], [[Čubura]], [[Englezovac]], [[Gradić Pejton]], [[Kalenić]], [[Krunski Venac]], [[Neimar]], [[Savinac]], [[Vukov Spomenik]]. * '''[[Opština Grocka|Gradska opština Grocka]]''' : [[Begaljica]], [[Boleč]], [[Brestovik]], [[Vinča (Grocka)|Vinča]], [[Vladine jaruge]], [[Vrčin]], '''[[Grocka]]''', [[Dražanj]], [[Živkovac]], [[Zavojice]], [[Zaklopača (Grocka)|Zaklopača]], [[Kaluđerica]], [[Kamendol]], [[Leštane]], [[Livadice]], [[Pudarci]], [[Ritopek]], [[Umčari]] i [[Šuplja Stena]]. * '''[[Opština Zvezdara|Gradska opština Zvezdara]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Mirijevo]], [[Mali Mokri Lug]] i [[Veliki Mokri Lug]] koja su do 1972. bila samostalna naselja.), [[Bulbulder]], [[Cvetanova ćuprija]], [[Cvetko]], [[Ćirilo i Metodije]], '''[[Denkova bašta]], [[Đeram]], [[Klenak]], [[Konjarnik II|Konjarnik 2]], [[Konjarnik III|Konjarnik 3]], [[Lipov Lad]], [[Novo Mirijevo]], [[Orlovsko naselje]], [[Padina]], [[Pašino brdo]] (Lekino brdo), [[Rudo]], [[Severni Bulevar]], [[Slavujev Potok]], [[Smederevski Đeram]], [[Staro Mirijevo]], [[Stepin Lug]], [[Stevan Sinđelić]], [[Učiteljsko naselje]], [[Vojvoda Mišić]], [[Vojvoda Putnik]], [[Vračarsko polje]], [[Vukov Spomenik]], [[Zeleno Brdo]], [[Zvezdara]]. * '''[[Opština Zemun|Gradska opština Zemun]]''' : [[Altina]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata u [[Batajnica|Batajnicu]] koja je do 1972. godine bila samostalno naselje), [[Busije]], [[Gardoš]], [[Goveđi Brod]], [[Gornja varoš]], [[Gornji grad]], [[Grmovac]], [[Zemun Polje]], [[Kalvarija]], [[Kamendin]], [[Muhar]], [[Naselje Zemunske kapije]], [[Nova Galenika]], [[Plavi Horizonti]], [[Pregrevica]], [[Retenzija]], [[Sutjeska]], [[Tošin bunar]], [[Ćukovac]] i [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]]. * '''[[Opština Lazarevac|Gradska opština Lazarevac]]''' : [[Arapovac (Lazarevac)|Arapovac]], [[Barzilovica]], [[Baroševac]], [[Bistrica (Lazarevac)|Bistrica]], [[Brajkovac (Lazarevac)|Brajkovac]], [[Burovo]], '''[[Veliki Crljeni]]''', [[Vrbovno]], [[Vreoci]], [[Dren (Lazarevac)|Dren]], [[Dudovica]], [[Županjac]], [[Zeoke (Lazarevac)|Zeoke]], [[Junkovac (Lazarevac)|Junkovac]], [[Kruševica (Lazarevac)|Kruševica]], '''[[Lazarevac]]''', [[Leskovac (Lazarevac)|Leskovac]], [[Lukavica (Lazarevac)|Lukavica]], [[Mali Crljeni]], [[Medoševac (Lazarevac)|Medoševac]], [[Mirosaljci (Lazarevac)|Mirosaljci]], [[Novi Medoševac (Lazarevac)|Novi Medoševac]], [[Orašac]], [[Petka (Lazarevac)|Petka]], [[Prkosava]], '''[[Rudovci]]''', [[Sakulja]], [[Sokolovo]], [[Stepojevac]], [[Strmovo (Lazarevac)|Strmovo]], [[Stubica (Lazarevac)|Stubica]], [[Trbušnica (Lazarevac)|Trbušnica]], [[Cvetovac]], [[Čibutkovica]], [[Šopić]] i [[Šušnjar (Lazarevac)|Šušnjar]]. * '''[[Opština Mladenovac|Gradska opština Mladenovac]]''' : [[Amerić]], [[Bataševac]], [[Beluće]], [[Beljevac]], [[Velika Ivanča]], [[Velika Krsna]], [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]], [[Vlaško Polje]], [[Granice (Mladenovac)|Granice]], [[Drenovača]], [[Dubona]], [[Jagnjilo (Mladenovac)|Jagnjilo]], [[Kovačevac (Mladenovac)|Kovačevac]], [[Koraćica]], [[Mala Vrbica (Mladenovac)|Mala Vrbica]], [[Markovac (Mladenovac)|Markovac]], [[Međulužje]], '''[[Mladenovac|Mladenovac (varoš)]]''', [[Mladenovac (selo)]], [[Prevlake]], [[Pružatovac]], [[Rabrovac]], [[Rajkovac (Mladenovac)|Rajkovac]], [[Senaja]], [[Crkvine (Mladenovac)|Crkvine]] i [[Šepšin]]. * '''[[Opština Novi Beograd|Gradska opština Novi Beograd]]''' : [[Bežanijska kosa]], [[Belvil]], [[Koreja]], [[Ledine]], [[Studentski grad]], [[Tošin bunar]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i [[Bežanija|Bežaniju]] koja je do 1972. bila samostalno naselje). * '''[[Opština Obrenovac|Gradska opština Obrenovac]]''' : [[Baljevac (Obrenovac)|Baljevac]], [[Barič (Obrenovac)|Barič]], [[Belo Polje (Obrenovac)|Belo Polje]], [[Borovi]], [[Brgulice]], [[Brović]], [[Veliko Polje]], [[Vukićevica]], [[Grabovac (Obrenovac)|Grabovac]], [[Draževac (Obrenovac)|Draževac]], [[Dren (Obrenovac)|Dren]], [[Dubrava]], [[Dudovi]], [[Zabran]], [[Zabrežje]], [[Zvečka]], [[Jasenak]], [[Konatice]], [[Krtinska]], [[Ljubinić]], [[Mala Moštanica]], [[Mislođin]], [[Muzička kolonija]], '''[[Obrenovac]]''', [[Orašac (Obrenovac)|Orašac]], [[Piroman]], [[Poljane (Obrenovac)|Poljane]], [[Ratari (Obrenovac)|Ratari]], [[Rvati (Obrenovac)|Rvati]], [[Rojkovac]], [[Skela (Obrenovac)|Skela]], [[Stubline]], [[Sunce]], [[Trnjaci]], [[Trstenica]], [[Urovci]], [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] i [[Šljivice]]. * '''[[Opština Palilula (Beograd)|Gradska opština Palilula]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Krnjača]] i [[Višnjica (Beograd)|Višnjica]] koja su do 1972. godine bila samostalna naseljena mesta), [[Ada Huja]], '''[[Borča]]''', [[Veliko Selo (Palilula)|Veliko Selo]], [[Viline Vode]], [[Višnjička Banja]], [[Dunavac]], [[Zbeg]], [[Kovilovo (Palilula)|Kovilovo]], [[Kotež]], [[Lešće]], [[Mali Zbeg]], '''[[Ovča]]''', [[Rospi Ćuprija]], [[Padinska Skela]] (obuhvata i naselja [[Besni Fok]], [[Crvenka (Palilula)|Crvenka]], [[Glogonjski Rit]], [[Jabučki Rit]], [[Preliv]], [[Profesorska kolonija]], [[Tovilište]], [[Vrbovski]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Slanci]], [[Ćalije]], [[Hadžipopovac]] i [[Široka Greda]]. * '''[[Opština Rakovica|Gradska opština Rakovica]]''' : [[Kanarevo brdo]], [[Miljakovac]], [[Miljakovački izvor]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Kneževac (Rakovica)|Kneževac]] i [[Resnik (Rakovica)|Resnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), kao i [[Kijevo (Beograd)|Kijevo]] koje je 1959. pripojeno Kneževcu, [[Košutnjak]], [[Labudovo brdo]], [[Skojevsko naselje]], [[Sunčani breg]] i [[Vidikovac]]. * '''[[Opština Savski Venac|Gradska opština Savski Venac]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata naselje [[Zeleni Venac]]), [[Jatagan mala]], [[Lisičji Potok]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Sopot|Gradska opština Sopot]]''' : [[Babe]], [[Guberevac (Sopot)|Guberevac]], [[Drlupa (Sopot)|Drlupa]], [[Dučina]], [[Đurinci]], [[Koraćica]], [[Mala Ivanča]], [[Mali Požarevac]], [[Nemenikuće]], [[Parcani]], [[Popović (Sopot)|Popović]], [[Ralja (Sopot)|Ralja]] (obuhvata i [[Grkovo]] koje je do 1986. bilo samostalno naselje), [[Rogača (Sopot)|Rogača]], [[Ropočevo]], [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]], [[Slatina (Sopot)|Slatina]], '''[[Sopot (Sopot)|Sopot]] ''' i [[Stojnik (Sopot)|Stojnik]]. * '''[[Opština Stari Grad (Beograd)|Gradska opština Stari Grad]]''' : '''[[Beograd]] - deo''', [[Gornji Dorćol]], [[Donji Dorćol]], [[Dorćol]], [[Kosančićev venac]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Surčin|Gradska opština Surčin]]''' : [[Bečmen]], [[Boljevci]], '''[[Dobanovci]]''', [[Jakovo]], [[Petrovčić]], [[Progar]], [[Radiofar]] i '''[[Surčin]]'''. * '''[[Opština Čukarica|Gradska opština Čukarica]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Žarkovo]] i [[Železnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Banovo brdo]], '''[[Bele Vode]]''', '''[[Velika Moštanica]], '''[[Golf]]''', [[Gorica]], [[Julino brdo]], [[Košutnjak]], [[Makiš]], '''[[Orlovača]]''', '''[[Ostružnica]]''', '''[[Pećani]]''', [[Pionirski grad]], [[Repište]], [[Rupčine]], '''[[Rucka]]''', [[Rušanj]], [[Sremčica]], [[Sunčana padina|Sunčana Padina]], [[Taraiš]], [[Filmski grad]], [[Careva Ćuprija]], [[Cerak]], [[Cerak Vinogradi]], [[Čukarička padina]] i '''[[Umka]]'''. == Naseljena mesta u Vojvodini == {{v. također|Vojvodina}} === Severnobački upravni okrug === {{v. također|Severnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Subotica]]''' : [[Aleksandrovo]], [[Bajmok]], [[Bački Vinogradi]] (do 1947. godine Kraljev Breg), [[Bačko Dušanovo]] (do 1978. godine Dušanovo), [[Bikovo]], [[Verušić]], [[Višnjevac]], [[Gornji Verušić]], [[Gornji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Donji Verušić]], [[Donji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Đurđin]], [[Kelebija]], [[Ljutovo]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Makova sedmica]], [[Mala Bosna]], [[Mali Bajmok]], [[Mišićevo]] (do 1978. deo Bajmoka), [[Novi Grad]], [[Novi Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Palić]]''', [[Prozivka]], [[Radijalac]], [[Stari Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Subotica]]''', [[Hajdukovo]] (do 1978. deo Palića), [[Crveno selo]], [[Čantavir]] i [[Šupljak]]. * '''[[Opština Bačka Topola]]''' : [[Bagremovo]] (stari naziv Brazilija), [[Bajša]], '''[[Bačka Topola]]''' (obuhvata i [[Kočićevo (Bačka Topola)|Kočićevo]], koje je prestalo da postoji kao samostalno naselje 1978. godine), [[Bački Sokolac]], [[Bogaraš]] (naselje je do 1978. godine bilo deo Gunaroša), [[Gornja Rogatica]], [[Gunaroš]] (do 1950. godine Molski Gunaroš), [[Zobnatica]], [[Kavilo]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Karađorđevo (Bačka Topola)|Karađorđevo]] (do 1950. Bačko Karađorđevo), [[Krivaja (Bačka Topola)|Krivaja]] (naselje stvoreno 1978. godine od delova Bačkog Sokoca, Gornje Rogatice i Tomislavaca), [[Mali Beograd]], [[Mićunovo]] (do 1947. godine Karaktur), [[Novo Orahovo]] (do 1948. godine Orahovo, pre toga naziv je bio Senćanski Gunaroš), [[Njegoševo]], [[Obornjača (Bačka Topola)|Obornjača]] (do 1991. godine deo Gunaroša, danas bez stanovnika), [[Tomislavci]] (1947-2007. godine naziv je bio Orešković, pre toga Oreškovićevo), [[Panonija]] (do 1978. godine deo Bajše), [[Pačir]], [[Pobeda (Bačka Topola)|Pobeda]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Svetićevo]], [[Srednji Salaš]] i [[Stara Moravica]]. * '''[[Opština Mali Iđoš]]''' : [[Lovćenac]] (stari naziv Sekić), [[Mali Iđoš]] (do 1948. Krivaja) i [[Feketić]] (obuhvata i [[Selište (Mali Iđoš)|Selište]], samostalno naselje do 1978. godine, koje se do 1947. godine zvalo Novo Selo). === Srednjobanatski upravni okrug === {{v. također|Srednjobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Zrenjanin]]''' : [[Aradac]] (do 1947. godine Slovački Aradac-Andrejevac), [[Bagljaš]], [[Banatski Despotovac]], [[Belo Blato]], [[Botoš]], [[Elemir]], [[Ečka]], '''[[Zrenjanin]]''' (obuhvata i nekadašnje samostalno naselje [[Mužlja|Mužlju]] od 1978. godine; do 1947. zvanični naziv je bio Petrovgrad, pre toga Veliki Bečkerek), [[Jankov Most]], [[Klek (Zrenjanin)|Klek]], [[Knićanin]], [[Lazarevo]]* Do 2005. obuhvatao i naseljeno mesto Zlaticu, koje je od tad samostalno, [[Lukino Selo]], [[Lukićevo]] (do 1947. godine Martinica), [[Mala Amerika]], [[Melenci]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mihajlovo]], [[Naselje Ruža Šulman]], [[Orlovat]], [[Perlez]], [[Stajićevo]], [[Taraš]], [[Tomaševac]], [[Farkaždin]] i [[Čenta]]. * '''[[Opština Žitište]]''' : [[Banatski Dvor]] (obuhvata i ukinuto naselje Banatski Dušanovac), [[Banatsko Višnjićevo]], [[Banatsko Karađorđevo]] (do 1950. Karađorđevo), '''[[Žitište]]''' (do 1947. godine Begej Sveti Đurađ), [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Novi Itebej]], [[Ravni Topolovac]] (do 1947. godine Katarina, 1947-1948. godine Topolovac), [[Srpski Itebej]], [[Torak]] (do 2001. godine zvanični naziv je bio Begejci; naselje nastalo od Velikog i Malog Toraka) 1947. godine), [[Torda]] (do 1947. godine Vujićevo), [[Hetin]] i [[Čestereg]]. * '''[[Opština Nova Crnja]]''' : [[Aleksandrovo (Nova Crnja)|Aleksandrovo]] (1948-1992.. godine zvanični naziv je bio Velike Livade, a do 1948. godine Banatsko Aleksandrovo), [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]], [[Molin]] (naselje raseljeno), [[Nova Crnja]], [[Radojevo]] (do 1947. godine Klarija), [[Srpska Crnja]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Bečej]]''' : [[Bočar]], [[Kumane (Novi Bečej)|Kumane]], '''[[Novi Bečej]]''' (do 1952. godine Vološinovo; obuhvata i ukinuto naselje Vranjevo) i [[Novo Miloševo]] (1947. spojena dva naselja: [[Karlovo (Srbija)|Karlovo]] i [[Beodra]]). * '''[[Opština Sečanj]]''' : [[Banatska Dubica]] (do 1950. godine Margitica), [[Boka]], [[Busenje]] (do 1947. godine Vladičino Selo), [[Jarkovac]], '''[[Jaša Tomić (Sečanj)|Jaša Tomić]]''', [[Konak (Sečanj)|Konak]], [[Krajišnik (Sečanj)|Krajišnik]] (stari naziv Šupljaja), [[Neuzina]] (nastalo spajanjem Srpske Nauzine i Hrvatske Neuzine), [[Sečanj]], [[Sutjeska (Sečanj)|Sutjeska]] (stari naziv Sarče) i [[Šurjan]]. === Severnobanatski upravni okrug === {{v. također|Severnobanatski upravni okrug}} * '''[[Opština Ada]]''' : '''[[Ada (grad)|Ada]]''', '''[[Mol (Ada)|Mol]]''', [[Sterijino]] (do 1959. godine Sterijino Selo), [[Obornjača]] i [[Utrine]] (do 1947. godine Nedićevo Naselje). * '''[[Opština Kanjiža]]''' : [[Adorjan]] (do 1978. godine Nadrljan), [[Velebit (Kanjiža)|Velebit]], [[Doline (Kanjiža)|Doline]], [[Zimonjić]], '''[[Kanjiža]]''', [[Male Pijace]], [[Mali Pesak]], [[Martonoš]], [[Novo Selo (Kanjiža)|Novo Selo]] (do 1978. godine deo Oroma), [[Orom]], [[Totovo Selo]] (do 1955. godine Bački Gaj), [[Trešnjevac]] (1948-1978. godine Senćanski Trešnjevac; do 1946. godine Uzunovićevo ) i [[Horgoš]]. * '''[[Opština Kikinda]]''' : [[Banatska Topola]], [[Banatsko Veliko Selo]] (nastalo 1948. godine spajanjem naselja Šarnevil, Soltur i Sveti Hubert), [[Bašaid]] (od 1978. obuhvata i nekada samostalno naselje [[Bikač]]), [[Iđoš]], '''[[Kikinda]]''' (do 1947. godine Velika Kikinda), [[Mokrin]], [[Nakovo]], [[Novi Kozarci]] (stari nazivi Majstort, do 1948. godine Kozarci; obuhvata i ukinuto naselje Hajfeld), [[Rusko Selo]], [[Sajan]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Kneževac]]''' : [[Banatsko Aranđelovo]], [[Đala]], [[Majdan (Novi Kneževac)|Majdan]], '''[[Novi Kneževac]]''', [[Podlokanj]], [[Rabe]], [[Siget (Novi Kneževac)|Siget]] (do 1978. deo Banatskog Aranđelova; novim ZOTORS iz 2007. godine zvanični naziv je Seget), [[Srpski Krstur]] (do 1991. zvanični naziv je bio Krstur) i [[Filić]] (do 1978. deo Novog Kneževca). Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije formirano je naseljeno mesto [[Obilićevo (Novi Kneževac)|Obilićevo]] od dela naselja Novi Kneževac, koje je do 1947. godine bilo samostalno naselje, pre nego što je ukinuto. * '''[[Opština Senta]]''' : [[Bogaraš]] (do 1978. godine deo Gornjeg Brega), [[Gornji Breg]], [[Kevi]], '''[[Senta]]''' i [[Tornjoš]]. Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano je naseljeno mesto [[Batka]] od dela naselja Senta). * '''[[Opština Čoka]]''' : [[Banatski Monoštor]], [[Vrbica (Čoka)|Vrbica]], [[Jazovo]], [[Ostojićevo (Čoka)|Ostojićevo]] (do 1947. godine Potijski Sveti Nikola), [[Padej]], [[Sanad]], [[Crna Bara (Čoka)|Crna Bara]] i '''[[Čoka]]'''. === Južnobanatski upravni okrug === {{v. također|Južnobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Pančevo]]''' : [[Banatski Brestovac]], [[Banatsko Novo Selo]], [[Glogonj]], [[Gornji grad]], [[Dolovo (Pančevo)|Dolovo]], [[Ivanovo (Pančevo)|Ivanovo]], [[Jabuka (Pančevo)|Jabuka]], [[Kotež]], '''[[Kačarevo]]''' (do 1947. godine Kraljevićevo), [[Mali London]], [[Milje]], [[Misa]], [[Nova Misa]], [[Omoljica]], '''[[Pančevo]]''' (obuhvata i [[Vojlovica|Vojlovicu]] koja je do 1978. bila samostalno naselje), [[Skrobara]], [[Sodara]], [[Stara Misa]], [[Stari Tamiš]], '''[[Starčevo]],''' [[Tesla]] i [[Topola]]. * '''[[Opština Alibunar]]''' : '''[[Alibunar]]''', '''[[Banatski Karlovac]]''' (1947-1949. godine Rankovićevo, 1949-1955. godine Banatsko Rankovićevo; obuhvata i ukinuto naselje Mali Lug-Vekerle), [[Vladimirovac]] (obuhvata i [[Novi Vladimirovac]] koji je do 1978. bio samostalno naselje), [[Devojački Bunar]], [[Dobrica]], [[Ilandža]], [[Janošik]] (do 1947. godine Slovački Aleksandrovac), [[Lokve (Alibunar)|Lokve]] (stari naziv Sveti Mihajlo), [[Nikolinci]], [[Novi Kozjak]] (do 1947. godine Ferdin) i [[Seleuš]]. * '''[[Opština Bela Crkva]]''' : [[Banatska Palanka]], [[Banatska Subotica]], '''[[Bela Crkva]]''', [[Vračev Gaj]], [[Grebenac]], [[Dobričevo]], [[Dupljaja]], [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]], [[Kajtasovo]] (stari naziv Kajtasovački Vinogradi, do 1947. godine Palfi), [[Kaluđerovo (Bela Crkva)|Kaluđerovo]], [[Kruščica (Bela Crkva)|Kruščica]], [[Kusić]], [[Crvena Crkva]] i [[Češko Selo]] (do 1947. godine Fabijan). * '''[[Opština Vršac]]''' : [[Vatin]], [[Veliko Središte]], [[Vlajkovac]], [[Vojvodinci]], '''[[Vršac]]''', [[Vršački Ritovi]] (do 1959. godine Vršac Salaši), [[Gudurica]], [[Zagajica]], [[Izbište]], [[Jablanka]], [[Kuštilj]], [[Mali Žam]], [[Malo Središte]], [[Markovac (Vršac)|Markovac]], [[Mesić (Vršac)|Mesić]], [[Orešac (Vršac)|Orešac]], [[Pavliš]], [[Parta]], [[Potporanj]], [[Ritiševo]], [[Sočica]], [[Straža]], [[Uljma]] i [[Šušara]]. * '''[[Opština Kovačica]]''' :'''[[Debeljača]]''', [[Idvor]], '''[[Kovačica]]''', [[Padina (Kovačica)|Padina]], [[Putnikovo]], [[Samoš]], [[Uzdin]] i [[Crepaja]]. * '''[[Opština Kovin]]''' : [[Bavanište]], [[Gaj (Kovin)|Gaj]], [[Deliblato]], [[Dubovac]], '''[[Kovin]]''', [[Malo Bavanište]], [[Mramorak]], [[Pločica]], [[Skorenovac]] i [[Šumarak]] (do 1947. godine Emanuilovac). * '''[[Opština Opovo]]''' : [[Baranda]], '''[[Opovo]]''', [[Sakule]] i [[Sefkerin]]. * '''[[Opština Plandište]]''' : [[Banatski Sokolac]], [[Barice (Plandište)|Barice]] (do 1947. godine Sveti Jovan), [[Velika Greda]], [[Veliki Gaj]], [[Dužine]] (stari naziv Sečenovo), [[Jermenovci]], [[Kupinik]] (do 1947. godine Aleksandrov Gaj), [[Laudonovac]] (do 1974. godine bio deo Plandišta, novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji naziv je Laudovac), [[Margita]], [[Markovićevo]] (do 1948. godine Kriva Bara), [[Miletićevo]], [[Plandište]] (stari naziv Mariolana), [[Stari Lec]] i [[Hajdučica]]. === Zapadnobački upravni okrug === {{v. također|Zapadnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Sombor]]''' : [[Aleksa Šantić (Sombor)|Aleksa Šantić]], [[Bački Breg]], [[Bački Monoštor]], [[Bezdan]], [[Bezdanski put]], [[Bilić]], [[Bukovac]], [[Gakovo]] (obuhvata i [[Kruševlje]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Gornja Varoš]], [[Gradina]], [[Doroslovo]], [[Žarkovac]], [[Žarkovo]], [[Josićko]], [[Josićki put]], [[Kljajićevo]] (do 1948. godine Krnjaja), [[Kljajićevski put]], [[Kozara]], [[Kolut]], [[Lenija]], [[Lugovo]], [[Matarići]], [[Milčić]], [[Mlake]], [[Nenadić]], [[Nova Selenča]], [[Obzir]], [[Radojevići]], [[Rančevo]], [[Rastina]], [[Riđica]], [[Rokovci]], [[Selenča]], [[Svetozar Miletić (Sombor)|Svetozar Miletić]], '''[[Sombor]]''', [[Stanišić (Sombor)|Stanišić]], [[Stapar]], [[Staparski put]], [[Stara Selenča]], [[Telečka]], [[Centrala]], [[Crvenka]], [[Čičovi]], [[Čonoplja]], [[Čonopljanski put]], [[Šaponje]], [[Šikara]], [[Šokara]] i [[Švrake]]. * '''[[Opština Apatin]]''' : '''[[Apatin]]''', [[Kupusina]], [[Prigrevica]] (do 1947. godine Prigrevica-Sveti Ivan), [[Ribarevo]], [[Romsko naselje]], [[Svilojevo]] i [[Sonta]] (obuhvata i [[Veliki Salaš]] koji je do 1978. bio samostalno naselje). * '''[[Opština Kula]]''' : [[Kruščić]] (do 1950. godine Veprovac), '''[[Kula (grad)|Kula]]''', [[Lipar]] (do 1947. godine Emušić, pre toga Sokolac Kulski), [[Nova Crvenka]], [[Ruski Krstur]], [[Sivac]] i '''[[Crvenka]]'''. * '''[[Opština Odžaci]]''' : [[Bački Brestovac]], [[Bački Gračac]] (do 1947. godine Filipovo), [[Bogojevo]], [[Deronje]], [[Karavukovo]], [[Lalić]], '''[[Odžaci]]''', [[Ratkovo]] (do 1948. godine Dubrava, pre toga Parabuć) i [[Srpski Miletić]]. === Južnobački upravni okrug === {{v. također|Južnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Novi Sad]]''': ** '''[[Gradska opština Novi Sad]]''' : [[Avijatičarsko naselje]], [[Adamovićevo naselje]], [[Adice]], [[Almaški kraj]], [[Banatić]], [[Bangladeš (Novi Sad)|Bangladeš]], [[Begeč]], [[Bronks]], [[Budisava]], [[Bulevar]], [[Veliki Rit]], [[Veternik]], [[Veternička rampa1|Veternička rampa]], [[Vidovdansko naselje]], [[Gornje Livade]], [[Gornji Kovilj]], [[Grbavica]], [[Depresija]], [[Detelinara]], [[Donji Kovilj]], [[Jugovićevo]], [[Kamenjar]], [[Kampus novosadskog univerziteta]], [[Kać]], [[Kisač]] (obuhvata i [[Tankosićevo]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Klisa]], [[Kovilj]], [[Lipov Gaj]], [[Mali Beograd]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mišin Salaš]], [[Nemanovci]], '''[[Novi Sad]]''' (u periodu od 1980 do 1989. godine današnje jedinstveno naselje Novi Sad je bilo podeljeno na Novi Sad-Stari Grad, Novi Sad-Liman, Novi Sad-Detelinara, Novi Sad-Podunavlje i Novi Sad-Slavija), [[Nova Detelinara]], [[Novo naselje]] (Bistrica), [[Pejićevi Salaši]], [[Pejton]], [[Pervazovo naselje]], [[Petrovdansko Naselje]], [[Podbara]], [[Ribarsko ostrvo]], [[Rimski Šančevi2|Rimski Šančevi]], [[Rotkvarija]] (Žitni trg), [[Rumenka]], [[Sajlovo1|Sajlovo]] (Donje Sajlovo), [[Sajmište]], [[Salajka]] (Slavija), [[Satelit]], [[Slana bara]], [[Stara Detelinara]], [[Stari Grad]] (Centar), [[Stepanovićevo]], [[Telep]], '''[[Futog]]''', [[Čenej]] i [[Šangaj]]. ** '''[[Gradska opština Petrovaradin]]''' : [[Alibegovac]], [[Artinjeva]], [[Bocke]], [[Bukovac (Novi Sad)|Bukovac]], [[Bukovački plato]], [[Vezirac]], [[Glavica]], [[Gornja Kamenica]], [[Grigovac]], [[Donja Kamenica]], [[Karagača]], [[Ledinci]], [[Mala Kamenica]], [[Mišeluk]], [[Novi Ledinci]], [[Novi Majur]], [[Paragovo]], [[Petrovaradinska tvrđava]], '''[[Petrovaradin]]''', [[Podgrađe Petrovaradina]], [[Popovica]], [[ Puckaroš]], [[Ribnjak]], [[Sadovi]], '''[[Sremska Kamenica]]''' , [[Stari Majur]], [[Staroiriški put]], [[Stari Ledinci]] (do 1999. godine deo Ledinaca), [[Tatarsko brdo]], [[Tekije]], [[Trandžament]], [[Čardak]], [[Širine]] i [[Široka Dolina]] . * '''[[Opština Bač]]''' : '''[[Bač]]''' (obuhvata i Mali Bač koji se do 1947. godine nazivao Tomićevo), [[Bačko Novo Selo]], [[Bođani]], [[Vajska]], [[Plavna (Bač)|Plavna]] i [[Selenča]]. * '''[[Opština Bačka Palanka]]''' : '''[[Bačka Palanka]]''', [[Brodarsko naselje]], [[Vizić]], [[Gajdobra]], [[Despotovo]] (do 1947. godine Despot Sveti Ivan, 1947-1948. godine Vasiljevo, 1948-1952. godine Novo Vasiljevo), [[Kaloš]], [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevo]] (do 1978. godine deo Mladenova), [[Mladenovo]] (do 1948. godine Bukin), [[Neštin]], [[Nova Gajdobra]], [[Obrovac (Bačka Palanka)|Obrovac]], [[Parage]], [[Pivnice]], [[Silbaš]], [[Sinaj]], [[Tovariševo]] i [[Čelarevo]] (do 1947. godine Čib). * '''[[Opština Bački Petrovac]]''' : '''[[Bački Petrovac]]''', [[Gložan]], [[Kulpin]] i [[Maglić (Vojvodina)|Maglić]] (do 1949. godine Bujkeš). * '''[[Opština Beočin]]''' : '''[[Beočin]]''', [[Bademova]], [[Banoštor]], [[Bocke]], [[Brazilija]], [[Grabovo (Beočin)|Grabovo]], [[Duga međa]], [[Koruška]], [[Kruševlje]], [[Lug (Beočin)|Lug]], [[Prljuša]], [[Rakovac (Beočin)|Rakovac]], [[Sviloš]], [[Susek]], [[Čerević]] i [[Šakotinac]]. * '''[[Opština Bečej]]''' : [[Bačko Gradište]], [[Bačko Petrovo Selo]], '''[[Bečej]]''' (do 1947. godine Stari Bečej, 1991-1992. godine zvaničan naziv je bio Stari Bečej; 1947. godine Bečeju pripojena naselja Pece-Šor i Poljanica), [[Mileševo (Bečej)|Mileševo]] i [[Radičević]] (do 1947. godine Novo Naselje broj 1, 1947-1948. godine Čikerija). * '''[[Opština Vrbas]]''' : [[Bačko Dobro Polje]] (do 1948. godine Dobro Polje), '''[[Vrbas]]''' (1983-1991. godine Titov Vrbas), [[Zmajevo]] (do 1947. godine Pašićevo), [[Kosančić (Vrbas)|Kosančić]] (do 1991. godine deo Savinog Sela), [[Kucura]], [[Ravno Selo]] (do 1947. godine Nove Šove, 1947-1948. godine Ravno) i [[Savino Selo]] (do 1947. godine Torža). * '''[[Opština Žabalj]]''' : [[Gospođinci]], [[Đurđevo (Žabalj)|Đurđevo]], [[Žabalj]] i [[Čurug]]. * '''[[Opština Srbobran]]''' : [[Nadalj]], '''[[Srbobran]]''' i [[Turija (Srbobran)|Turija]]. * '''[[Opština Sremski Karlovci]]''' : '''[[Sremski Karlovci]]'''. [[Dudara]], [[Đušilovo]], [[Zanoš]], [[Karaš]], [[Kraljev breg]], [[Krivac]], [[Kuvalovo]], [[Paragovo]], [[Popovica]], [[Pucavac]], [[Remetica]], [[Rovina]], [[Cerat]] i [[Ćušilovo]]. * '''[[Opština Temerin]]''' : '''[[Bački Jarak]]''', [[Sirig]] (od dela ovog naselja je novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano novo naselje [[Kamendin (Temerin)|Kamendin]]) i '''[[Temerin]]'''. * '''[[Opština Titel]]''' : [[Vilovo]], [[Gardinovci]], [[Lok]], [[Mošorin]], '''[[Titel]]''' i [[Šajkaš]]. === Sremski okrug === {{v. također|Sremski okrug}} * '''[[Grad Sremska Mitrovica]]''' : [[Bešenovački Prnjavor]] (do 1978. godine deo Bešenova), [[Bešenovo]], [[Blok B]], [[Bosut (Sremska Mitrovica)|Bosut]], [[Veliki Radinci]], [[Grgurevci]], [[Dekanske bašte]] (Dekanac), [[Divoš]], [[Đipša]] (ukinuto naselje jer je razoreno u ratu), [[Zasavica I]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom II čini jedinstveno naselje Zasavica) (Gornja Zasavica), [[Zasavica II]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom I čini jedinstveno naselje Zasavica), [[Jarak]], [[Kamenjar]], [[Kuzmin]], [[Laćarak]], [[Ležimir]], [[Mala Bosna]], [[Manđelos]], [[Martinci]], [[Matije Huđi]], '''[[Mačvanska Mitrovica]]''' (stari naziv Mala Mitrovica), [[MZ Sutjeska]], [[Naselje Severno od Planinske (Pičkovac)|Naselje Severno od Planinske]], [[Nikola Tesla]], [[Noćaj]], [[Orao]], [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnje]], [[Radenković]], [[Salaš Noćajski]], '''[[Sremska Mitrovica]]''', [[Sremska Rača]], [[Stara Bingula]], [[Stari most]], [[Hesna]], [[Centar]], [[Crvena česma]], [[Čalma]], [[Šašinci]] , [[Šišatovac]] i [[Šuljam]]. * '''[[Opština Inđija]]''' : [[Banstol]], [[Beli Breg]], [[Beška]], [[Gladnoš]], '''[[Inđija]]''', [[Jarkovci]], [[Keltsko naselje]], [[Krčedin]], [[Krčedinska ada]], [[Leje]], [[Ljukovo]], [[Maradik]], [[Novi Karlovci]], [[Novi Slankamen]], [[Slankamenački Vinogradi]] (do 1978. deo Novog Slankamena), [[Stari Slankamen]] i [[Čortanovci]]. * '''[[Opština Irig]]''' : [[Velika Remeta]] (do 1978. deo Krušedol Sela), [[Vrdnik]], [[Vrdnička kula]], [[Grgetek]] (do 1978. zvanični naziv je Grgeteg), [[Dobrodol]] (do 1978. deo Šatrinaca), '''[[Irig]]''', [[Jazak]] (Novim Zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine od dela ovog naselja formirano je naselje [[Jazak Prnjavor]]), [[Krušedol Prnjavor]] (do 1978. zvanični naziv je bio Krušedolski Prnjavor), [[Krušedol Selo]], [[Mala Remeta]], [[Neradin]], [[Rivica]] i [[Šatrinci]]. * '''[[Opština Pećinci]]''' : [[Ašanja]], [[Brestač]], [[Deč]], [[Donji Tovarnik]], [[Karlovčić]], [[Kupinovo]], [[Obrež (Pećinci)|Obrež]], [[Ogar]], [[Pećinci]], [[Popinci]], [[Prhovo]], [[Sibač]], [[Sremski Mihaljevci]] (do 1950. godine Mihaljevci), [[Subotište]] i [[Šimanovci]]. * '''[[Opština Ruma]]''' : [[Apoteka]], [[Borkovac]], [[Buđanovci]], [[Vašarište]], [[Vitojevci]], [[Voganj]] (Novim zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine formirano je novo naselje [[Marđelos]] od dela ovog naselja), [[Grabovci (Ruma)|Grabovci]], [[Dobrinci]], [[Donji Petrovci]], [[Žarkovac]], [[Igralište]], [[Jelenci]], [[Klenak (Ruma)|Klenak]], [[Kraljevci (Srbija)|Kraljevci]], [[Kudoš]], [[Mali Radinci]], [[Nikinci]], [[Pavlovci]], [[Platičevo]], [[Putinci]], '''[[Ruma]]''', [[Rupe]], [[Stejanovci]], [[Tivol]] i [[Hrtkovci]]. * '''[[Opština Stara Pazova]]''' : [[Banovci Dunav]], [[Belegiš]], [[Vojka]], [[Golubinci]], [[Krnješevci]], [[Nova Pazova]], [[Novi Banovci]], '''[[Stara Pazova]]''', [[Stari Banovci]] i [[Surduk]]. * '''[[Opština Šid]]''' : [[Adaševci]], [[Batrovci]], [[Bačinci]], [[Berkasovo]], [[Bikić Do]] (do 1975. godine deo Privine Glave), [[Bingula]], [[Vašica]] (stari naziv Mala Vašica), [[Višnjićevo]] (stari naziv Grk), [[Gibarac]], [[Erdevik]], [[Ilinci]], [[Jamena]], [[Kukujevci]], [[Ljuba]], [[Molovin]], [[Morović]], [[Privina Glava]], [[Sot]] i '''[[Šid]]'''. == Naseljena mesta Centralne Srbije == {{v. također|Centralna Srbija}} === Mačvanski okrug === {{v. također|Mačvanski okrug}} * '''[[Grad Loznica]]''' : [[Banja Koviljača]], [[Baščeluci]], [[Bradić]], [[Brezjak]], [[Brnjac]], [[Veliko Selo (Loznica)|Veliko Selo]], [[Vilin potok]], [[Voćnjak (Loznica)|Voćnjak]], [[Gornja Badanja]], [[Gornja Borina]], [[Gornja Koviljača]] (do 1979. deo Banje Koviljače), [[Gornja Sipulja]], [[Gornje Nedeljice]], [[Gornji Dobrić]], [[Grnčara]], [[Donja Badanja]], [[Donja Sipulja]], [[Donje Nedeljice]], [[Donji Dobrić]], [[Draginac (Loznica)|Draginac]], [[Zajača]], [[Jadranska Lešnica]] (do 1947. godine Jadarska Lešnica), [[Jarebice (Loznica)|Jarebice]], [[Jelav]], [[Joševa (Loznica)|Joševa]], [[Jugovići (Loznica)|Jugovići]], [[Kamenica (Loznica)|Kamenica]], [[Klupci]], [[Kozjak (Loznica)|Kozjak]], [[Korenita (Loznica)|Korenita]], [[Krajišnici (Loznica)|Krajišnici]], [[Lešnica]], [[Lipnica (Loznica)|Lipnica]], [[Lipnički Šor]], '''[[Loznica]] ''', [[Lozničko Polje]], [[Milina (Loznica)|Milina]], [[Novo Selo (Loznica)|Novo Selo]], [[Paskovac]], [[Ploča (Loznica)|Ploča]], [[Pomijača]], [[Ribarice]] (do 1991. godine Ribarica), [[Runjani]], [[Simino Brdo]], [[Slatina (Loznica)|Slatina]], [[Straža (Loznica)|Straža]], [[Stupnica (Loznica)|Stupnica]], [[Sunčana Reka]], [[Tekeriš]], [[Trbosilje (Loznica)|Trbosilje]], [[Trbušnica (Loznica)|Trbušnica]], [[Tršić (Loznica)|Tršić]], [[Filipovići]], [[Cikote (Loznica)|Cikote]], [[Čokešina]], [[Čotrići]] i [[Šurice]]. * '''[[Grad Šabac]]''' : [[Bela Reka]], [[Benska Bara]], [[Bogosavac]], [[Bojić]], [[Bukor]], [[Varna (Šabac)|Varna]], [[Volujac (Šabac)|Volujac]], [[Gornja Vranjska]], [[Grušić]], [[Dvorište (Šabac)|Dvorište]], [[Desić]], [[Dobrić (Šabac)|Dobrić]], [[Drenovac (Šabac)|Drenovac]], [[Duvanište]], [[Žabar]], [[Zablaće (Šabac)|Zablaće]], [[Zminjak]], [[Jevremovac]], [[Jelenča]], [[Klenak]], [[Korman (Šabac)|Korman]], [[Krivaja (Šabac)|Krivaja]], [[Letnjikovac]], [[Lipolist]], [[Majur (Šabac)|Majur]], [[Mala Vranjska]], [[Maovi]], [[Mačvanski Pričinović]], [[Metlić]], [[Miloševac (Šabac)|Miloševac]], [[Miokus]], [[Mišar]], [[Mrđenovac]], [[Nakučani (Šabac)|Nakučani]], [[Orašac (Šabac)|Orašac]], [[Orid]], [[Petkovica]], [[Petlovača]], [[Pocerski Dobrić]], [[Pocerski Metković]] (do 1979. godine Metković), [[Pocerski Pričinović]], [[Predvorica]], [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavor]], [[Radovašnica]], [[Ribari (Šabac)|Ribari]], [[Rumska]], [[Sinošević]], [[Skrađani]], [[Slatina (Šabac)|Slatina]], [[Slepčević]], [[Stari grad]], [[Tabanović (Šabac)|Tabanović]], [[Cerovac (Šabac)|Cerovac]], [[Culjković]], [[Čavić]], '''[[Šabac]]''', [[Ševarice]] i [[Štitar]]. * '''[[Opština Bogatić]]''' : [[Badovinci]], [[Banovo Polje]], [[Belotić (Bogatić)|Belotić]], [[Bogatić]]'''[[Bogatić]]''', [[Glogovac (Bogatić)|Glogovac]], [[Glušci]], [[Dublje]], [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], [[Metković (Bogatić)|Metković]], [[Očage]], [[Podine]], [[Salaš Crnobarski]], [[Sovljak (Bogatić)|Sovljak]], [[Uzveće]] i [[Crna Bara (Bogatić)|Crna Bara]]. * '''[[Opština Vladimirci]]''' : [[Belotić (Vladimirci)|Belotić]], [[Beljin]], [[Bobovik]], [[Vladimirci]]'''[[Vladimirci]]''' (nastalo spajanjem naselja [[Vladimirci Selo]] i [[Vladimirci Varošica]] 1955. godine), [[Vlasenica srbija|Vlasenica]], [[Vukošić]], [[Vučevica]], [[Gomilica]], [[Debrc]], [[Dragojevac (Vladimirci)|Dragojevac]], [[Zvezd]], [[Jazovnik]], [[Jalovik]], [[Kaona (Vladimirci)|Kaona]], [[Kozarica]], [[Krnić]], [[Krnule]], [[Kujavica]], [[Lojanice]], [[Matijevac]], [[Mesarci]], [[Mehovine]], [[Mrovska]], [[Novo Selo (Vladimirci)|Novo Selo]], [[Pejinović]], [[Provo (Vladimirci)|Provo]], [[Riđake]], [[Skupljen]], [[Suvo Selo]] i [[Trbušac]]. * '''[[Opština Koceljeva]]''' : [[Batalage]], [[Brdarica]], [[Bresnica (Koceljeva)|Bresnica]], [[Galović]], [[Goločelo (Koceljeva)|Goločelo]], [[Gradojević]], [[Donje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo Tamnavsko), [[Draginje]], [[Družetić]], [[Zukve]], [[Kamenica (Koceljeva)|Kamenica]], [[Koceljeva]]'''[[Koceljeva]]''' (do 1979. Koceljevo), [[Ljutice (Koceljeva)|Ljutice]], [[Mali Bošnjak]], [[Svileuva]], [[Subotica (Koceljeva)|Subotica]] i [[Ćukovine]] (po novom ZOTORS iz 2007. godine novi zvanični naziv je Đukovine). * '''[[Opština Krupanj]]''' : [[Banjevac]], [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], [[Bogoštica]], [[Brezovice (Krupanj)|Brezovice]], [[Brštica]], [[Vrbić]], [[Gornja mala]], [[Donje Brezovice]], [[Dvorska (Krupanj)|Dvorska]], [[Zavlaka]], [[Zeljići]], [[Kostajnik (Krupanj)|Kostajnik]], [[Krasava]], [[Kržava (Krupanj)|Kržava]], '''[[Krupanj]]''', [[Likodra]], [[Lipenović]], [[Mojković]], [[Planina (Krupanj)|Planina]], [[Ravnaja]], [[Sredojevići]], [[Stave]], [[Stolice]], [[Tolisavac]], [[Tomanj]], [[Cvetulja]], [[Cerova (Krupanj)|Cerova]] i [[Šljivova]]. * '''[[Opština Ljubovija]]''' : [[Berlovine]] (do 1979, godine deo [[Donja Bukovica (Ljubovija)|Donje Bukovice]] i [[Skrajnik]]a), [[Brđani]], [[Vrhpolje]], [[Gačići]], [[Gligorići]], [[Gornja Ljuboviđa]], [[Gornja Orovica]] (od 2007. godine Gornja Oraovica), [[Gornja Trešnjica]], [[Gornje Košlje]], [[Grabovica]], [[Gračanica (Ljubovija)|Gračanica]], [[Grčić]], [[Donja Ljuboviđa]], [[Donja Orovica]] (od 2007. godine Donja Oraovica), [[Donje Košlje]], [[Drabić]], [[Drlače]], [[Duboko (Ljubovija)|Duboko]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Leović]] (obuhvata i naselje [[Sarići]] koje je do 1979. godine bilo samostalno), [[Lonjin]], [[Ljubovija]]'''[[Ljubovija]]''', [[Mališići]], [[Orovička Planina]] (od 2007. godine Orlovička Planina), [[Podnemić]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Postenje (Ljubovija)|Postenje]], [[Rujevac (Ljubovija)|Rujevac]], [[Savković]], [[Selenac]], [[Sokolac (Ljubovija)|Sokolac]], [[Tornik (Ljubovija)|Tornik]], [[Trutinac]], [[Uzovnica]], [[Caparić]], [[Crnča (Ljubovija)|Crnča]] i [[Čitluk (Ljubovija)|Čitluk]]. * '''[[Opština Mali Zvornik]]''' : [[Amajić]], [[Brasina]], [[Budišić]], [[Velika Reka (Mali Zvornik)|Velika Reka]], [[Voljevci]], [[Donja Borina]], [[Donja Trešnjica]], [[Donje Naselje]], '''[[Mali Zvornik]]''', [[Radalj]], [[Sakar]], [[Culine]] i [[Čitluk (Mali Zvornik)|Čitluk]]. === Kolubarski okrug === {{v. također|Kolubarski okrug}} * '''[[Grad Valjevo]]''' : [[Babina Luka]], [[Balinović]], [[Bačevci (Valjevo)|Bačevci]], [[Belić (Valjevo)|Belić]], [[Beloševac]], [[Beomužević]], [[Blizonje]], [[Bobova]], [[Bogatić (Valjevo)|Bogatić]], [[Brangović]], [[Brankovina]], [[Brđani]], [[Brezovice (Valjevo)|Brezovice]] (od 2007. godine Brezovica), [[Bujačić]], '''[[Valjevo]]''' (obuhvata i ukinuta naselja [[Belo Polje (Valjevo)|Belo Polje]], [[Donja Grabovica]], [[Gradac (Valjevo)|Gradac]], [[Kličevac (Valjevo)|Kličevac]] i [[Popare]] koja su ukinuta 1971. godine, kao i urbane delove naselja Bujačić i Gorić od 1991. godine), [[Veselinovac]], [[Veselinovići]], [[Vlaščić]], [[Vragočanica]], [[Vujinovača]], [[Gola Glava]], [[Gorić]], [[Gornja Bukovica (Valjevo)|Gornja Bukovica]], [[Gornja Grabovica]], [[Gornje Leskovice]], [[Degurić]], [[Divci (Valjevo)|Divci]], [[Divčibare]] (naselje nastalo 1970. godine od delova naselja Bačevci i Krčmar), [[Donja Bukovica (Valjevo)|Donja Bukovica]], [[Donje Leskovice]], [[Dračić]], [[Dupljaj]], [[Žabari (Valjevo)|Žabari]], [[Zabrdica]], [[Zarube]], [[Zlatari (Brus)|Zlatarić]], [[Jazovik]], [[Jasenica (Valjevo)|Jasenica]], [[Jovanovići]], [[Jovanja]], [[Joševa (Valjevo)|Joševa]], [[Kamenica (Valjevo)|Kamenica]], [[Klanica]], [[Klinci (Valjevo)|Klinci]], [[Kolubara]], [[Kosančića venac]], [[Kotešica]], [[Kovačice]], [[Kozličić]], [[Kunice]], [[Lelić]], [[Loznica (Valjevo)|Loznica]], [[Lukavac (Valjevo)|Lukavac]], [[Majinović]], [[Mijači]], [[Miličinica]], [[Mlađevo]], [[Mrčić]], [[Naselje Oslobodioci Valjeva]], [[Naselje Sretena Dudića]], [[Novo Naselje]], [[Oglađenovac]], [[Osladić]], [[Paklje]], [[Paune]], [[Petnica (Valjevo)|Petnica]], [[Petrovići]], [[Poćuta]], [[Popučke]], [[Prijezdić]], [[Pričević]], [[Rabas]], [[Ravnje (Valjevo)|Ravnje]], [[Rađevo Selo]], [[Rebelj]], [[Rovni]], [[Sandalj]], [[Sedlari (Valjevo)|Sedlari]], [[Sitarice]], [[Sovač]], [[Stanina Reka]], [[Stapar (Valjevo)|Stapar]], [[Stari grad]], [[Stave]], [[Stražara]], [[Strmna Gora]], [[Stubo (Valjevo)|Stubo]], [[Suvodanje]], [[Sušica (Valjevo)|Sušica]] (do 1977. godine Sušice), [[Taor (Valjevo)|Taor]] (nastalo spajanjem naselja Gornji Taor i Donji Taor 1959. godine), [[Tešnjar]], [[Tubravić]] i [[Tupanci]]. * '''[[Opština Lajkovac]]''' : [[Bajevac]], [[Bogovađa]] (do 1992. godine Prnjavor), [[Vračević]] (naselje nastalo spajanjem naselja Gornji Vračević i Donji Vračević 1947. godine), [[Donji Lajkovac]], [[Jabučje (Lajkovac)|Jabučje]], '''[[Lajkovac (varoš)]]''' (do 1979. godine Lajkovac (varošica), [[Lajkovac (selo)]], [[Mali Borak]], [[Markova Crkva]], [[Mirkovići]], [[Nepričava]], [[Pepeljevac (Lajkovac)|Pepeljevac]], [[Petronijevići]], [[Pridvorica (Lajkovac)|Pridvorica]], [[Ratkovac (Lajkovac)|Ratkovac]], [[Rubribreza]], [[Skobalj (Lajkovac)|Skobalj]], [[Slovac]], [[Stepanje]], [[Strmovo (Lajkovac)|Strmovo]] i [[Ćelije (Lajkovac)|Ćelije]]. * '''[[Opština Ljig]]''' : [[Alempijevići]], [[Ba (Ljig)|Ba]], [[Babajić]] (do 1950. godine Babajić Selo), [[Belanovica]], [[Bošnjanović]], [[Brančić]], [[Veliševac]], [[Gukoš]] (do 1991. godine Gukoši), [[Dići]], [[Donji Banjani]], [[Živkovci]], [[Ivanovci]], [[Jajčić]], [[Kadina Luka]], [[Kalanjevci]], [[Kozelj]], [[Lalinci]], [[Latković]], [[Liplje (Ljig)|Liplje]], '''[[Ljig]]''' (od 1950. godine obuhvata naselje Babajić Varošica), [[Milavac]] (do 1979. godine deo Cvetanovca), [[Mirkovići]], [[Moravci]], [[Paležnica (Ljig)|Paležnica]], [[Poljanice (Ljig)|Poljanice]], [[Slavkovica]], [[Srejino brdo]], [[Cvetanovac]], [[Štavica]] i [[Šutci]]. * '''[[Opština Mionica]]''' : [[Berkovac]], [[Brežđe]], [[Bukovac (Mionica)|Bukovac]], [[Velika Marišta]] (do 1991. godine Veliko Marište), [[Virovac]], [[Vrtiglav]], [[Golubac (Mionica)|Golubac]], [[Gornji Lajkovac]], [[Gornji Mušić]], [[Gunjica]], [[Donji Mušić]], [[Dučić (Mionica)|Dučić]], [[Đurđevac (Mionica)|Đurđevac]], [[Klašnić]], [[Ključ (Mionica)|Ključ]], [[Komanice]], [[Krčmar]], [[Maljević]], '''[[Mionica|Mionica (varošica)]]''', [[Mionica (selo)]], [[Mratišić]], [[Nanomir]], [[Osečenica]], [[Paštrić]], [[Planinica (Mionica)|Planinica]], [[Popadić]], [[Radobić]] (do 1979. godine Radović), [[Rajković]], [[Rakari]], [[Robaje]], [[Sanković]], [[Struganik]], [[Tabanović (Mionica)|Tabanović]], [[Todorin Do]], [[Tolić]] i [[Šušeoka]]. * '''[[Opština Osečina]]''' : [[Bastav]], [[Belotić (Osečina)|Belotić]], [[Bratačić]], [[Gornje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo), [[Gunjaci (Osečina)|Gunjaci]], [[Dragijevica]], [[Dragodol]], [[Komirić]], [[Konjic (Osečina)|Konjic]], [[Konjuša (Osečina)|Konjuša]], [[Lopatanj]], [[Mirkovići]], [[Osečina (varošica)]]'''[[Osečina (varošica)]]''', [[Osečina (selo)]], [[Ostružanj]], [[Pecka (Osečina)|Pecka]], [[Plužac]], [[Sirdija]], [[Skadar (Osečina)|Skadar]], [[Tuđin (Osečina)|Tuđin]] i [[Carina (Osečina)|Carina]]. * '''[[Opština Ub]]''' : [[Banjani]], [[Bogdanovica]], [[Brgule]], [[Brezovica (Ub)|Brezovica]], [[Vrelo (Ub)|Vrelo]], [[Vrhovine (ub)|Vrhovine]], [[Vukona]], [[Gvozdenović (Ub)|Gvozdenović]], [[Gornje Radljevo]], [[Gunjevac]], [[Dokmir]], [[Zvizdar]], [[Joševa (Ub)|Joševa]], [[Kalenić]], [[Kalinovac]], [[Kožuar]] (od 2007. godine Kožur), [[Kršna Glava]], [[Liso Polje]], [[Lončanik]], [[Milorci]], [[Murgaš]], [[Novaci (Ub)|Novaci]], [[Paljuvi]], [[Pambukovica]], [[Radljevo]], [[Raduša (Ub)|Raduša]], [[Ruklada]], [[Slatina (Ub)|Slatina]], [[Sovljak (Ub)|Sovljak]], [[Stublenica]], [[Takovo (Ub)|Takovo]], [[Tvrdojevac]], [[Trlić]], [[Trnjaci (Ub)|Trnjaci]], [[Tulari]], '''[[Ub]]''', [[Crvena Jabuka (Ub)|Crvena Jabuka]], [[Čučuge]] i [[Šarbane]]. === Podunavski okrug === {{v. također|Podunavski okrug}} * '''[[Grad Smederevo]]''' : [[Badljevica]], [[Binovac]], [[Vodanj]], [[Vranovo]], [[Vrbovac (Smederevo)|Vrbovac]], [[Vučak (Smederevo)|Vučak]], [[Godomin]], [[Goranski Gaj]], [[Dobri Do (Smederevo)|Dobri Do]], [[Drugovac]], [[Jugovo]], [[Kovačićevo]] (Ćirilovac), [[Kolari]], [[Kulič]] (novo naselje od 2011. godine, izdvojeno iz Šalinca), [[Landol]], [[Leštar]], [[Lipe (Smederevo)|Lipe]], [[Lugavčina]], [[Lunjevac]], [[Mala Krsna]], [[Mali Krivak]], [[Malo Orašje]], [[Mihajlovac (Smederevo)|Mihajlovac]], [[Osipaonica]], [[Papazovac]], [[Petrijevo]], [[Plavinac]], [[Ravni Gaj]], [[Radinac]], [[Ralja (Smederevo)|Ralja]], [[Saraorci]], [[Seone]], [[Skobalj (Smederevo)|Skobalj]], '''[[Smederevo]]''', [[Suvodol]], [[Ubilci]], [[Udovice]], [[Carina]] i [[Šalinac]]. * '''[[Opština Velika Plana]]''' : '''[[Velika Plana]]''', [[Veliko Orašje]], [[Donja Livadica]], [[Krnjevo]], [[Kupusina (Velika Plana)|Kupusina]], [[Lozovik (Velika Plana)|Lozovik]], [[Markovac (Velika Plana)|Markovac]], [[Miloševac (Velika Plana)|Miloševac]], [[Novo Selo (Velika Plana)|Novo Selo]] (do 1946. godine Novi Adžibegovac), [[Radovanje]], [[Rakinac]], [[Staro Selo (Velika Plana)|Staro Selo]] i [[Trnovče (Velika Plana)|Trnovče]]. * '''[[Opština Smederevska Palanka]]''' : [[Azanja]] (obuhvata naselja [[Gucetina (Azanja)|Gucetina]], [[Stublina (Azanja)|Stublina]]), [[Baničina]], [[Bačinac]], [[Bašin]], [[Vlaški Do (Smederevska Palanka)|Vlaški Do]], [[Vodice (Smederevska Palanka)|Vodice]], [[Glibovac]], [[Golobok]], [[Grčac]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kamenac (Grčac)|Kamenac]] od 1979. godine), [[Kusadak]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kosovac (Smederevska Palanka)|Kosovac]] od 1979. godine), [[Mala Plana (Smederevska Palanka)|Mala Plana]], [[Mikulja]], [[Mramorac]], [[Počevica]], [[Pridvorice]], [[Ratari (Smederevska Palanka)|Ratari]], [[Selevac]], '''[[Smederevska Palanka]]''', [[Stojačak]] i [[Cerovac (Smederevska Palanka)|Cerovac]]. === Braničevski okrug === {{v. također|Braničevski okrug}} * '''[[Grad Požarevac]]''' : [[Bare (Požarevac)|Bare]], [[Batovac]], [[Beranje]], [[Bradarac (Požarevac)|Bradarac]], [[Bratinac]], [[Brežane]], [[Bubušinac]], [[Gornja Mala]], [[Dragovac (Požarevac)|Dragovac]], [[Drmno]], [[Dubravica]], [[Živica (Požarevac)|Živica]], [[Kanal]], [[Kasidol]], [[Klenovnik]], [[Kličevac]], [[Kostolac]] (do 1955. godine naziv Kostolac-Rudnik; naselje nastalo od naselja Kostolac-Grad i Kostolac-Selo), [[Lučica]], [[Maljurevac]], [[Nabrđe]], [[Ostrovo (Požarevac)|Ostrovo]], [[Petka (Požarevac)|Petka]], '''[[Požarevac]]''' (obuhvata i ukinuta naselja Zabela i Ljigatov Do), [[Poljana (Požarevac)|Poljana]], [[Popovac (Požarevac)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Lučice) [[Prugovo (Požarevac)|Prugovo]], [[Rečica (Požarevac)|Rečica]], [[Selo Kostolac]] (1955-1979. godine u sastavu Kostolca), [[Stari Kostolac]], [[Trnjane (Požarevac)|Trnjane]] i [[Ćirikovac]]. * '''[[Opština Veliko Gradište]]''' : [[Beli Bagrem]], [[Biskuplje]], '''[[Veliko Gradište]]''', [[Garevo]], [[Desine]], [[Doljašnica]], [[Đurakovo]], [[Zatonje]], [[Kamijevo]], [[Kisiljevo]] (od 2007. godine Kiseljevo), [[Kumane (Veliko Gradište)|Kumane]], [[Kurjače]], [[Kusiće]], [[Ljubinje (Veliko Gradište)|Ljubinje]], [[Majilovac]], [[Makce]], [[Ostrovo (Veliko Gradište)|Ostrovo]], [[Pečanica]], [[Požeženo]], [[Popovac (Veliko Gradište)|Popovac]], [[Ram (Veliko Gradište)|Ram]], [[Sirakovo (Veliko Gradište)|Sirakovo]], [[Srednjevo]], [[Topolovnik]], [[Tribrode]], [[Carevac]] i [[Češljeva Bara]]. * '''[[Opština Golubac]]''' : [[Barič (Golubac)|Barič]], [[Bikinje]], [[Braničevo (Golubac)|Braničevo]], [[Brnjica (Golubac)|Brnjica]], [[Vinci]], [[Vojilovo]], [[Golubac]]'''[[Golubac]]''', [[Dvorište (Golubac)|Dvorište]], [[Dobra (Golubac)|Dobra]], [[Donja Kruševica]], [[Dušmanić]], [[Žitkovica]], [[Klenje (Golubac)|Klenje]], [[Krivača (Golubac)|Krivača]], [[Kudreš]], [[Maleševo (Golubac)|Maleševo]], [[Miljević]], [[Mrčkovac]], [[Ponikve (Golubac)|Ponikve]], [[Radoševac (Golubac)|Radoševac]], [[Sladinac]], [[Snegotin]], [[Usije]] i [[Šuvajić]]. * ''' [[Opština Žabari]]''' : [[Aleksandrovac (Žabari)|Aleksandrovac]], [[Brzohode]], [[Viteževo]], [[Vlaški Do (Žabari)|Vlaški Do]], [[Žabari]]'''[[Žabari]]''', [[Kočetin]], [[Mirijevo]], [[Oreovica (Žabari)|Oreovica]], [[Polatna]], [[Porodin (Srbija)|Porodin]], [[Svinjarevo]], [[Sibnica (Žabari)|Sibnica]], [[Simićevo]] (do 1947. godine Rakinac Moravski), [[Tićevac]] i [[Četereže]]. * '''[[Opština Žagubica]]''' : [[Bliznak]], [[Breznica (Žagubica)|Breznica]], [[Vukovac]], [[Žagubica]]'''[[Žagubica]]''', [[Izvarica]] (od 2007. godine Novarica), [[Jošanica (Žagubica)|Jošanica]], [[Krepoljin]], [[Krupaja]], [[Laznica]], [[Lipe (Žagubica)|Lipe]] (1955-1979. godine u sastavu Laznice), [[Mali Kamen]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Suvog Dola), [[Medveđica]], [[Milanovac]], [[Milatovac (Žagubica)|Milatovac]], [[Osanica]], [[Ribare (Žagubica)|Ribare]], [[Selište (Žagubica)|Selište]], [[Sige]] i [[Suvi Do (Žagubica)|Suvi Do]]. * '''[[Opština Kučevo]]''' : [[Blagojev Kamen]], [[Brodica]], [[Bukovska]], [[Velika Bresnica]], [[Voluja]], [[Vuković]], [[Gložane (Kučevo)|Gložane]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Duboka (Kučevo)|Duboka]], [[Zelenik]], [[Kaona (Kučevo)|Kaona]], [[Kučajna (Kučevo)|Kučajna]], '''[[Kučevo]]''', [[Lješnica (Kučevo)|Lješnica]], [[Mala Bresnica]], [[Mišljenovac (Kučevo)|Mišljenovac]], [[Mustapić]], [[Neresnica]], [[Popovac (Kučevo)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Rabrovo]], [[Ravnište (Kučevo)|Ravnište]], [[Radenka]], [[Rakova Bara]], [[Sena (Kučevo)|Sena]], [[Srpce]], [[Stupinje]], [[Turija (Kučevo)|Turija]], [[Ceremošnja]], [[Cerovica (Kučevo)|Cerovica]] i [[Ševica]]. * '''[[Opština Malo Crniće]]''' : [[Aljudovo]], [[Batuša (Malo Crniće)|Batuša]], [[Boževac]], [[Veliko Selo (Malo Crniće)|Veliko Selo]], [[Veliko Crniće]], [[Vrbnica (Malo Crniće)|Vrbnica]], [[Zabrega (Malo Crniće)|Zabrega]], [[Kalište]], [[Kobilje (Malo Crniće)|Kobilje]], [[Kravlji Do]], [[Kula (Malo Crniće)|Kula]], [[Malo Gradište]], [[Malo Crniće]]'''[[Malo Crniće]]''', [[Salakovac]], [[Smoljinac]], [[Toponica (Malo Crniće)|Toponica]], [[Crljenac]], [[Šapine]] i [[Šljivovac (Malo Crniće)|Šljivovac]]. * '''[[Opština Petrovac na Mlavi]]''' : [[Bistrica (Petrovac)|Bistrica]], [[Bošnjak (Petrovac)|Bošnjak]], [[Burovac]], [[Busur]], [[Vezičevo]], [[Veliki Popovac]], [[Veliko Laole]], [[Vitovnica]], [[Vošanovac]], [[Dobrnje]], [[Drobež]], [[Dubočka]], [[Ždrelo]], [[Zabrđe (Petrovac)|Zabrđe]], [[Kamenovo]], [[Kladurovo]], [[Knežica]], [[Krvije]], [[Leskovac]], [[Lopušnik]], [[Malo Laole]], [[Manastirica]], [[Melnica (Petrovac)|Melnica]], [[Oreškovica]], [[Orljevo]], [[Pankovo]], '''[[Petrovac na Mlavi]]''' (do 2007. godine Petrovac), [[Ranovac]], [[Rašanac]], [[Stamnica]], [[Starčevo (Petrovac)|Starčevo]], [[Tabanovac]], [[Trnovče]], [[Ćovdin]] i [[Šetonje]]. === Šumadijski === * '''[[Grad Kragujevac]]''': ** '''[[Opština Aerodrom|Gradska opština Aerodrom]]''' : [[Desimirovac]], [[Donje Grbice]], [[Gornje Grbice]], [[Gornje Jarušice]], [[Jovanovac (Aerodrom)|Jovanovac]], [[Lužnice]], [[Sušica]], [[Uglješnica]] i [[Vinogradi]]. , '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuto naselje [[Petrovac (Aerodrom)|Petrovac]], kao i urbane delove naselja Opornica i Poskurice), [[Bozman]], [[Bresnica]], [[Denino Brdo]], [[Majnić]], [[Mala Vaga]], [[Mali Šenj]], [[Mironić]], [[Novi Milanovac]], [[Opornica]], [[Pajazitovo]], [[Poskurice]], [[Resnik (Aerodrom)|Resnik]], [[Gornje Jarušice]], [[Uglješnica]], [[Vinogradi]], [[Cvetojevac (Aerodrom)|Cvetojevac]], [[Cerovac (Aerodrom)|Cerovac]], [[Čumić]], [[Šumarice]] i [[Šljivovac (Aerodrom)|Šljivovac]]. ** '''[[Opština Pivara|Gradska opština Pivara]]''' : [[Baljkovac]], [[Bojanići]], [[Botunje]], [[Bresnica]], [[Bukorovac]], [[Filip Kljajić]], [[Lepenica]], [[Velika Sugubina]], [[Velike Pčelice]] (do 1965. godine Velika Pčelica), [[Gornja Sabanta]], [[Gornje Komarice]], [[Donja Sabanta]], [[Donje Komarice]], [[Dulene]], [[Jabučje (Pivara)|Jabučje]], [[Korman (Pivara)|Korman]], [[Medna]], '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuta naselja [[Beloševac (Pivara)|Beloševac]], [[Ždraljica (Kragujevac)|Ždraljica]], [[Ilićevo]] (do 1954. godine Mečkovac), [[Teferič]] i urbane delove Maršića i Trmbasa), [[Maršić]] i [[Trmbas]]. ** '''[[Opština Stanovo|Gradska opština Stanovo]]''' : [[Adžine Livade]], [[Bakonjići]], [[Blagojevići]], [[Varjačići]], [[Vinjište]], [[Goločelo (Stanovo)|Goločelo]], [[Grkovića mala]], [[Grošnica]], [[Divostin]], [[Donje Goločelo]], [[Donje Polje]], [[Drača]], [[Dragobraća]], [[Drenovac (Stanovo)|Drenovac]], [[Đuriselo]], [[Erdeč]], [[Livade]], [[Ristovići]], [[Zvezda]], [[Ćava]]. '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine ukinuta naselja [[Stanovo]], [[Staro Selo]], [[Male Pčelice]], [[Korićani (Stanovo)|Korićani]], i urbane delove naselja Erdeč i Grošnica), [[Kutlovo (Stanovo)|Kutlovo]], [[Novo Naselje]], [[Prekopeča]], [[Rogojevac]], [[Trešnjevak]], [[Novo Naselje]] i [[Veliko Polje]]. ** '''[[Opština Stari grad (Kragujevac)|Gradska opština Stari Grad]] (Stara Varoš)''' : [[Bagremar]], [[Bubanj]], [[Centar]], [[Erdoglija]], [[1.maj]], [[21.oktobar]], [[Erdoglija]], [[Mala vaga]], [[Stara Radnička Kolonija]], [[Palilula]], [[Vašarište]] i [[Sušica]] '''[[Kragujevac]] - deo'''. ** '''[[Opština Stragari|Gradska opština Stragari]]''' : [[Blaznava]], [[Brdo (Stragari)|Brdo]], [[Čumić]], [[Gaj (Stragari)|Gaj]], [[Glišov grob]], [[Guriševci]], [[Donja Šatornja]], [[Gornja Šatornja]], [[Donja Trešnjevica]], [[Jarmenovci]], [[Manojlovci]], [[Plaskovac]], [[Veliki Šenj]], [[Vlakča]], [[Dobrača]], [[Zlošnica]], [[Ilina voda]], [[Kamenica (Stragari)|Kamenica]], [[Koletina]], [[Kotraža (Stragari)|Kotraža]], [[Kutlovo]], [[Ljubičevac (Stragari)|Ljubičevac]], [[Ljubić]], [[Mala Vrbica (Stragari)|Mala Vrbica]], [[Masloševo]], [[Ramaća]], [[Raskršće]], [[Rogojevac]], [[Stragari]], [[Ugljarevac]] i [[Vidojevac]]. * '''[[Opština Aranđelovac]]''' : '''[[Aranđelovac]]''', [[Apostolovac]], [[Bajka]], [[Baljkovica]], [[Banja (Aranđelovac)|Banja]] (obuhvata naselje [[Zabrežje (Aranđelovac)|Zabrežje]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Blaznava]], [[Bosuta]], [[Brezovac]], [[Bukovik (Aranđelovac)|Bukovik]], [[Venčane]] (obuhvata naselje [[Kamenica (Aranđelovac)|Kamenica]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Vrbica (Aranđelovac)|Vrbica]], [[Vukosavci (Aranđelovac)|Vukosavci]], [[Garaši]], [[Gornja Trešnjevica]], [[Glavčići]], [[Darosava]] (1947-2002. godine Partizani), [[Divljakovac]], [[Dugi Rt]], [[Đikino brdo]], [[Zmajevac]], [[Ive]], [[Jazbine]], [[Jelovik (Aranđelovac)|Jelovik]], [[Kamenica]], [[Konik]], [[Kopljare]], [[Kosovo]], [[Kremeštak]], [[Kusanja]], [[Lisine]], [[Maglovac]], [[Misača]], [[Mramor]], [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]], [[Ornice]], [[Parlog]], [[Progoreoci]], [[Ranilović]], [[Reka]], [[Rujevac]], [[Savina Kosa]], [[Smojkovac]], [[Stojnik (Aranđelovac)|Stojnik]], [[Tulež]], [[Turija]], [[Cerovac]], [[Čardak]], [[Šindrovica]] i [[Šolopta]]. * '''[[Opština Batočina]]''' : [[Badnjevac (Batočina)|Badnjevac]], [[Batočina]] (nastala spajanjem naselja [[Batočina Selo]], [[Batočina Varošica]] i [[Turčin (Batočina)|Turčin]] 1979. godine), [[Brzan]], [[Gradac (Batočina)|Gradac]], [[Dobrovodica]], [[Đunis]], [[Žirovnica]], [[Kijevo (Batočina)|Kijevo]], [[Milatovac (Batočina)|Milatovac]] (obuhvata naselje [[Osoje (Batočina)|Osoje]] koje je bilo samostalno do 1955. godine), [[Nikšić (Batočina)|Nikšić]], [[Prnjavor (Batočina)|Prnjavor]], [[Solilo-Stara kafana]], [[Crni Kao (Batočina)|Crni Kao]], [[Šiljegovička mala]] i [[Štipci]]. * '''[[Opština Knić]]''' : [[Bajčetina]], [[Balosave (Knić)|Balosave]], [[Bare (Knić)|Bare]], [[Bečevica]], [[Borač (Knić)|Borač]], [[Brestovac (Knić)|Brestovac]], [[Brnjica (Knić)|Brnjica]], [[Bumbarevo Brdo]], [[Vrbeta]], [[Vučkovica (Knić)|Vučkovica]], [[Grabovac (Knić)|Grabovac]], [[Grivac]], [[Gruža]], [[Guberevac (Knić)|Guberevac]], [[Guncati (Knić)|Guncati]], [[Dragušica]], [[Dubrava (Knić)|Dubrava]], [[Žunje (Knić)|Žunje]], [[Zabojnica]], [[Kikojevac]], [[Kneževac (Knić)|Kneževac]], [[Knić]], [[Konjuša (Knić)|Konjuša]], [[Kusovac]], [[Leskovac (Knić)|Leskovac]], [[Lipnica (Knić)|Lipnica]], [[Ljubić (Knić)|Ljubić]], [[Ljuljaci]], [[Oplanić]], [[Pajsijević]], [[Pretoke]], [[Ravni Gaj]], [[Radmilović]], [[Rašković]], [[Sumorovac]], [[Toponica (Knić)|Toponica]] i [[Čestin (Knić)|Čestin]]. * '''[[Opština Lapovo]]''' : '''[[Lapovo (varošica)]]''' i [[Lapovo (selo)]]. * '''[[Opština Rača]]''' : [[Adrovac]], [[Borci (Rača)|Borci]] (do 1949. godine Guberevac), [[Bošnjane (Rača)|Bošnjane]], [[Veliko Krčmare]], [[Viševac]], [[Vojinovac]], [[Vučić]], [[Donja Rača]], [[Donje Jarušice]], [[Đurđevo (Rača)|Đurđevo]], [[Mali Miraševac]] (do 2007. godine deo Miraševca), [[Malo Krčmare]], [[Miraševac]], [[Popović (Rača)|Popović]], '''[[Rača]]''' (do 1959. godine Rača Kragujevačka), [[Saranovo]], [[Sepci]], [[Sipić]] i [[Trska]]. * '''[[Opština Topola]]''' : [[Belosavci]], [[Blaznava]], [[Božurnja]], [[Vinča (Topola)|Vinča]], [[Vlakča]], [[Vojkovci]], [[Gornja Trnava (Topola)|Gornja Trnava]], [[Gornja Šatornja]], [[Gorovič]], [[Guriševci]], [[Donja Trešnjevica]], [[Donja Trnava (Topola)|Donja Trnava]], [[Donja Šatornja]], [[Žabare (Topola)|Žabare]], [[Zagorica]], [[Zreočići]], [[Jarmenovci]], [[Jelenac]], [[Junkovac (Topola)|Junkovac]], [[Kloka]], [[Krćevac]], [[Lipovac (Topola)|Lipovac]], [[Ljubeselo]], [[Manojlovci]], [[Maskar]], [[Natalinci]], [[Oplenac]], [[Ovsište]], [[Pavlovac (Topola)|Pavlovac]], [[Plaskovac]], [[Rajkovac (Topola)|Rajkovac]], [[Svetlić]], [[Topola Kragujevačka]], '''[[Topola (grad)]]''', [[Topola (selo)]], [[Čivutsko groblje]] i [[Šume (Topola)|Šume]]. === Pomoravski okrug === {{v. također|Pomoravski okrug}} * '''[[Grad Jagodina]]''' : [[Bagrdan]] (1952-1979. godine jedinstveno naselje bilo podeljeno na naselja [[Bagrdan Selo]] i [[Bagrdan Varošica]]), [[Bagrdanski tesnac]], [[Belica (Jagodina)|Belica]], [[Bokovac]], [[Bresje (Jagodina)|Bresje]], [[Bukovče (Jagodina)|Bukovče]], [[Bunar (Jagodina)|Bunar]], [[Vašarište]], [[Vinorača]], [[Voljavče]], [[Vranovac]], [[Vrba (Jagodina)|Vrba]], [[Glavinci]], [[Glogovac (Jagodina)|Glogovac]], [[Gornje Štiplje]], [[Gornji Račnik]], [[Deonica]], [[Dobra Voda (Jagodina)|Dobra Voda]], [[Donje Štiplje]], [[Donji Račnik]], [[Dragocvet]], [[Dragoševac]], [[Dražmirovac]], [[Duboka (Jagodina)|Duboka]], [[Đurđevo brdo]], [[Ivkovački Prnjavor]], '''[[Jagodina]]''' (1946-1992. godine Svetozarevo), [[Jošanički Prnjavor]], [[Kalenovac]], [[Kovačevac (Jagodina)|Kovačevac]], [[Kolare]], [[Kolonija]], [[Končarevo]] (do 1949. godine Praćina), [[Kočino Selo]], [[Levač]], [[Lipar 2]], [[Lovci (Jagodina)|Lovci]], [[Lozovik (Jagodina)|Lozovik]], [[Lukar]], [[Majur (Jagodina)|Majur]] (do 1979. godine Gornji Majur), [[Mali Popović]], [[Medojevac]], [[Međureč]], [[Miloševo (Jagodina)|Miloševo]], [[Mišević]], [[Novo Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Rajkinac]], [[Rakitovo]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Jagodina)|Ribare]], [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]], [[Sarina međa]] (Sarina Međa), [[Siokovac]], [[Slatina (Jagodina)|Slatina]], [[Staro Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Staro Selo (Jagodina)|Staro Selo]], [[Strelište]], [[Strižilo]], [[Tabane]], [[Topola (Jagodina)|Topola]], [[Trnava (Jagodina)|Trnava]], [[Crvene livade]], [[Crnče (Jagodina)|Crnče]], [[Šantarovac]], [[Štipljanski put]], [[Šuljkovac]], [[Žagubice]] i [[Železnički most]]. * '''[[Opština Despotovac]]''' : [[Balajnac (Despotovac)|Balajnac]], [[Bare (Despotovac)|Bare]] (do 1959. godine Bare Rudnik), [[Beljajka]], [[Bogava]], [[Brestovo (Despotovac)|Brestovo]], [[Bukovac (Despotovac)|Bukovac]], [[Veliki Popović]], [[Vitance]], [[Vojnik (Despotovac)|Vojnik]] (do 1993. godine Despotovac Selo), [[Grabovica (Despotovac)|Grabovica]], [[Dvorište (Despotovac)|Dvorište]], '''[[Despotovac]]''' (do 1996. godine Despotovac Varošica), [[Židilje]], [[Zlatovo]], [[Jasenovo (Despotovac)|Jasenovo]], [[Jezero (Despotovac)|Jezero]], [[Jelovac (Despotovac)|Jelovac]], [[Lipovica (Despotovac)|Lipovica]], [[Lomnica (Despotovac)|Lomnica]], [[Makvište]], [[Medveđa (Despotovac)|Medveđa]], [[Miliva]], [[Panjevac (Despotovac)|Panjevac]], [[Plažane]], [[Popovnjak]], [[Ravna Reka (Despotovac)|Ravna Reka]], '''[[Resavica (mesto)|Resavica]]''', [[Resavica (selo)]], [[Senjski Rudnik]], [[Sladaja]], [[Stenjevac]], [[Strmosten]] i [[Trućevac]]. * '''[[Opština Paraćin]]''' : [[Bošnjane (Paraćin)|Bošnjane]], [[Buljane]], [[Busilovac]], [[Glavica (Paraćin)|Glavica]], [[Golubovac (Paraćin)|Golubovac]], [[Gornja Mutnica]], [[Gornje Vidovo]], [[Davidovac (Paraćin)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Donja Mutnica]], [[Donje Vidovo]], [[Drenovac (Paraćin)|Drenovac]], [[Zabrega (Paraćin)|Zabrega]], [[Zmič]], [[Izvor (Paraćin)|Izvor]], <!-- Karađorđevo brdo --> [[Klačevica]], [[Krežbinac]], [[Lebina]], [[Lešje]], [[Mirilovac]], '''[[Paraćin]]''', [[Plana (Paraćin)|Plana]], [[Popovac (Paraćin)|Popovac]], [[Potočac]], [[Ratare]], [[Raševica]], [[Svojnovo]], [[Sikirica]], [[Sinji Vir]], [[Sisevac]], [[Striža]], [[Stubica (Paraćin)|Stubica]], [[Tekija (Paraćin)|Tekija]], <!-- Tekijsko brdo --> [[Trešnjevica (Paraćin)|Trešnjevica]], [[Čepure]], [[Šavac]] i [[Šaludovac]]. * '''[[Opština Rekovac]]''' : [[Bare (Rekovac)|Bare]], [[Belušić]], [[Beočić]], [[Bogalinac]], [[Brajinovac]], [[Velika Kruševica (Rekovac)|Velika Kruševica]], [[Vukmanovac]], [[Dobroselica (Rekovac)|Dobroselica]], [[Dragovo]], [[Županjevac]], [[Kavadar]], [[Kalenićki Prnjavor]], [[Kaludra (Rekovac)|Kaludra]], [[Komorane (Rekovac)|Komorane]], [[Lepojević]], [[Lomnica (Rekovac)|Lomnica]], [[Loćika (Rekovac)|Loćika]], [[Maleševo (Rekovac)|Maleševo]] (do 1971. godine Mališevo), [[Motrić]], [[Nadrlje]], [[Oparić]], [[Prevešt]], [[Rabenovac]], [[Ratković]], [[Rekovac]], [[Sekurič]], [[Sibnica (Rekovac)|Sibnica]], [[Siljevica (Rekovac)|Siljevica]], [[Tečić]], [[Ursule (Rekovac)|Ursule]], [[Cikot]] i [[Šljivica]]. * '''[[Opština Svilajnac]]''' : [[Baćica]], [[Bobovo (Svilajnac)|Bobovo]], [[Bresje (Svilajnac)|Bresje]], [[Vojska]], [[Vračar]], [[Vrlane]], [[Gložane (Svilajnac)|Gložane]], [[Grabovac (Svilajnac)|Grabovac]], [[Dublje (Svilajnac)|Dublje]], [[Dubnica (Svilajnac)|Dubnica]], [[Đurinac (Svilajnac)|Đurinac]], [[Kupinovac]], [[Kušiljevo]], [[Lukovica (Svilajnac)|Lukovica]], [[Mačevac]], [[Proštinac]], [[Radošin]], [[Roanda]], [[Roćevac]], [[Sedlare]], [[Subotica (Svilajnac)|Subotica]], '''[[Svilajnac]]''', [[Troponje]] i [[Crkvenac]]. * '''[[Opština Ćuprija]]''' : [[Batinac]], [[Bigrenica]], [[Virine]], [[Vlaška (Ćuprija)|Vlaška]], [[Dvorica]], [[Ivankovac]], [[Isakovo]], [[Jovac (Ćuprija)|Jovac]], [[Kovanica]], [[Krušar]], [[Mijatovac]], [[Ostrikovac]], [[Paljane]], [[Senje]], [[Supska]] i '''[[Ćuprija]]'''. === Borski okrug === {{v. također|Borski okrug}} * '''[[Opština Bor]]''' : '''[[Banjsko Polje]], [[Bor (grad)|Bor]]''', [[Brestovac (Bor)|Brestovac]], [[Bučje (Bor)|Bučje]], [[Gornjane]], [[Donja Bela Reka (Bor)|Donja Bela Reka]], [[Zlot]], [[Krivelj]], [[Luka (Bor)|Luka]], [[Metovnica]], [[Oštrelj]], [[Slatina (Bor)|Slatina]], [[Suva reka]], [[Sunce]], [[Tanda]], [[Topla]] i [[Šarbanovac (Bor)|Šarbanovac]]. * '''[[Opština Kladovo]]''' : '''[[Brza Palanka]]''', [[Vajuga]], [[Velesnica]], [[Velika Vrbica]], [[Velika Kamenica]], [[Grabovica (Kladovo)|Grabovica]], [[Davidovac (Kladovo)|Davidovac]], '''[[Kladovo]]''', [[Kladušnica]], [[Korbovo]], [[Kostol]], [[Kupuzište]], [[Ljubičevac (Kladovo)|Ljubičevac]], [[Mala Vrbica (Kladovo)|Mala Vrbica]], [[Manastirica (Kladovo)|Manastirica]], [[Milutinovac]], [[Novi Sip]] (naselje formirano 1979. godine umesto potopljenog naselja Sip), [[Palestina]], [[Petrovo Selo (Kladovo)|Petrovo Selo]], [[Podvrška]], [[Reka (Kladovo)|Reka]], [[Rečica (Kladovo)|Rečica]], [[Rtkovo]] i [[Tekija (Kladovo)|Tekija]]. * '''[[Opština Majdanpek]]''': [[Boljetin]], [[Vlaole]], [[Golubinje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Šrbac]]), [[Debeli Lug]], '''[[Donji Milanovac]]''', [[Jasikovo]], [[Klokočevac]], [[Leskovo]], '''[[Majdanpek]]''', [[Miroč (Majdanpek)|Miroč]], [[Mosna]], [[Rudna Glava]], [[Topolnica (Majdanpek)|Topolnica]] i [[Crnajka]]. * '''[[Opština Negotin]]''' : [[Aleksandrovac (Negotin)|Aleksandrovac]] (u periodu od 1947. do 1993. godine nosio naziv Zlokuće), [[Braćevac]], [[Brestovac (Negotin)|Brestovac]], [[Bukovče (Negotin)|Bukovče]] (naselje ukinuto 1949. godine i sa naseljem Kobišnica formira novo zajedničko naselje Tolbuhinovo, ponovo samostalno naselje od 1952. godine), [[Veljkovo]], [[Vidrovac]], [[Vratna (Negotin)|Vratna]], [[Dupljane (Negotin)|Dupljane]], [[Dušanovac (Negotin)|Dušanovac]], [[Jabukovac (Negotin)|Jabukovac]], [[Jasenica (Negotin)|Jasenica]], [[Karbulovo]], [[Kobišnica]], [[Kovilovo (Negotin)|Kovilovo]], [[Mala Kamenica]], [[Malajnica]], [[Miloševo (Negotin)|Miloševo]], [[Mihajlovac (Negotin)|Mihajlovac]], [[Mokranje]], '''[[Negotin]]''', [[Plavna (Negotin)|Plavna]], [[Popovica]], [[Prahovo]], [[Radujevac (Negotin)|Radujevac]], [[Rajac (Negotin)|Rajac]], [[Rečka]], [[Rogljevo]], [[Samarinovac (Negotin)|Samarinovac]], [[Sikole]], [[Slatina (Negotin)|Slatina]], [[Smedovac]], [[Srbovo]], [[Tamnič]], [[Trnjane (Negotin)|Trnjane]], [[Urovica]], [[Crnomasnica]] (do 1947. godine Tomislavovo), [[Čubra]], [[Šarkamen]] i [[Štubik]]. === Zaječarski okrug === {{v. također|Zaječarski okrug}} * '''[[Grad Zaječar]]''' : [[Borovac (Zaječar)|Borovac]], [[Brusnik (Zaječar)|Brusnik]], [[Velika Jasikova]], [[Veliki Izvor]], [[Veliki Jasenovac]], [[Višnjar]], [[Vražogrnac]], [[Vratarnica]], [[Vrbica (Zaječar)|Vrbica]], [[Gamzigrad]], [[Glogovica (Zaječar)|Glogovica]], [[Gornja Bela Reka (Zaječar)|Gornja Bela Reka]], [[Gradskovo]], [[Grlište]], [[Grljan]], [[Dubočane]], [[Zagrađe (Zaječar)|Zagrađe]], '''[[Zaječar]]''', [[Zvezdan]], [[Jelašnica (Zaječar)|Jelašnica]], [[Klenovac]], [[Koprivnica (Zaječar)|Koprivnica]], [[Kotlujevac]], [[Kraljevica]], [[Lasovo]], [[Lenovac]], [[Leskovac (Zaječar)|Leskovac]], [[Lubnica]], [[Mala Jasikova]], [[Mali Izvor]], [[Mali Jasenovac]], [[Marinovac]], [[Metriš]], [[Nikoličevo]], [[Planinica (Zaječar)|Planinica]], [[Podliv]], [[Popova plaža]], [[Prlita]], [[Rgotina]], [[Salaš]], [[Selačka (Zaječar)|Selačka]], [[Tabakovac]] (od 2007. novi naziv je Tabanovac), [[Trnavac]], [[Halovo]], [[Čokonjar]], [[Šipikovo]] i [[Šljivar]]. * '''[[Opština Boljevac]]''' : [[Bačevica]], '''[[Bogovina]]''', '''[[Boljevac]]''' (do 1955. godine naziv naselja je Boljevac varošica), [[Boljevac Selo]] (1955-1979. godine u sastavu Boljevca), [[Valakonje]], [[Vrbovac (Boljevac)|Vrbovac]], [[Dobro Polje (Boljevac)|Dobro Polje]], [[Dobrujevac]], [[Ilino]], [[Jablanica (Boljevac)|Jablanica]], [[Krivi Vir]], [[Lukovo (Boljevac)|Lukovo]], [[Mali Izvor (Boljevac)|Mali Izvor]], [[Mirovo]], [[Osnić]], [[Podgorac (Boljevac)|Podgorac]], [[Rtanj (Boljevac)|Rtanj]] (do 1959. godine Rudnik Rtanj), [[Rujište (Boljevac)|Rujište]], [[Savinac (Boljevac)|Savinac]] i [[Sumrakovac]]. * '''[[Opština Knjaževac]]''' : [[Aldina Reka]], [[Aldinac]], [[Balanovac]], [[Balinac (Knjaževac)|Balinac]], [[Balta Berilovac]], [[Banjski Orešac]], [[Beli Potok (Knjaževac)|Beli Potok]], [[Berčinovac]], [[Božinovac]], [[Bulinovac]], [[Bučje (Knjaževac)|Bučje]], [[Valevac]] (od 2007. godine Balevac), [[Vasilj (Knjaževac)|Vasilj]], [[Vidovac]], [[Vina (Knjaževac)|Vina]], [[Vitkovac (Knjaževac)|Vitkovac]], [[Vlaško Polje]], [[Vrtovac]], [[Gabrovnica]], [[Glogovac (Knjaževac)|Glogovac]], [[Gornja Kamenica]], [[Gornja Sokolovica]], [[Gornje Zuniče]], [[Gradište (Knjaževac)|Gradište]], [[Grezna]], [[Debelica]], [[Dejanovac]], [[Donja Kamenica]], [[Donja Sokolovica]], [[Donje Zuniče]], [[Drvnik]], [[Drenovac (Knjaževac)|Drenovac]], [[Drečinovac]], [[Žlne]], [[Žukovac]], [[Zorunovac]], [[Zubetinac]], [[Inovo]], [[Jakovac]], [[Jalovik Izvor]], [[Janja (Knjaževac)|Janja]], [[Jelašnica (Knjaževac)|Jelašnica]], [[Kaličina]], [[Kalna (Knjaževac)|Kalna]], [[Kandalica]], '''[[Knjaževac]]''', [[Koželj]], [[Krenta]], [[Lepena]], [[Lokva (Knjaževac)|Lokva]], [[Manjinac]], [[Miljkovac (Knjaževac)|Miljkovac]], [[Minićevo]] (do 1945. godine Andrejevac, pre toga nazivi Kraljevo Selo i Novi Han), [[Mučibaba (Knjaževac)|Mučibaba]], [[Novo Korito]], [[Orešac (Knjaževac)|Orešac]], [[Ošljane]], [[Papratna]], [[Petruša]], [[Podvis]], [[Ponor (Knjaževac)|Ponor]], [[Potrkanje]], [[Pričevac]], [[Ravna]], [[Ravno Bučje (Knjaževac)|Ravno Bučje]], [[Radičevac]], [[Rgošte]], [[Repušnica]], [[Svrljiška Topla]], [[Skrobnica]], [[Slatina (Knjaževac)|Slatina]], [[Stanjinac]], [[Staro Korito]], [[Stogazovac]], [[Tatrasnica]], [[Trgovište (Knjaževac)|Trgovište]], [[Trnovac (Knjaževac)|Trnovac]], [[Ćuštica]] (do 2002. godine Čuštica), [[Crvenje]], [[Crni Vrh (Knjaževac)|Crni Vrh]], [[Šarbanovac (Knjaževac)|Šarbanovac]], [[Šesti Gabar]], [[Štipina]], [[Štitarac]], [[Štrbac]] i [[Šuman Topla]]. * '''[[Opština Sokobanja]]''' : [[Beli Potok (Sokobanja)|Beli Potok]], [[Blendija]], [[Bogdinac]], [[Vrbovac (Sokobanja)|Vrbovac]], [[Vrmdža]], [[Dugo Polje (Sokobanja)|Dugo Polje]], [[Žučkovac]], [[Jezero (Sokobanja)|Jezero]], [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]], [[Levovik]], [[Milušinac]], [[Mužinac]], [[Nikolinac]], [[Novo Selo (Sokobanja)|Novo Selo]], [[Poružnica]], [[Radenkovac]], [[Resnik (Sokobanja)|Resnik]], [[Rujevica (Sokobanja)|Rujevica]], [[Sesalac]], '''[[Sokobanja]]''' (do 1977. godine Soko Banja), [[Trgovište (Sokobanja)|Trgovište]], [[Trubarevac]], [[Carina]], [[Cerovica (Sokobanja)|Cerovica]], [[Čitluk (Sokobanja)|Čitluk]] i [[Šarbanovac (Sokobanja)|Šarbanovac]]. === Zlatiborski okrug === {{v. također|Zlatiborski okrug}} * '''[[Grad Užice]]''' : [[Ada]], [[Bela zemlja]], [[Bioska]], [[Bjelotići]] (od 2007. godine Bjelotić), [[Buar]], [[Vidikovac]], [[Vitasi]], [[Volujac (Užice)|Volujac]], [[Vrutci]] (obuhvata ukinuto naselje Ivojevići), [[Gluvaći]], [[Golubići]], [[Gorjani]], [[Gostinica]], [[Gubin Do]], [[Dobrodo]], [[Drvengrad]], [[Drežnik]], [[Drijetanj]], [[Duboko (Užice)|Duboko]], [[Žigalski vis]], [[Zaboj]], [[Zabučje]] (Brigadirsko naselje), [[Zaharići]], [[Zbojštica]], [[Zlakusa]], [[Jatare]], [[Jelova Gora]], [[Kadinjača]], [[Kamenica (Užice)|Kamenica]], [[Karan]], [[Kasalovina]], [[Kačer]], [[Keserovina]], [[Kovačnica]], [[Koštica]], [[Kotroman]] (od 2007. godine Kostoman), [[Krvavci]], [[Kremna (Užice)|Kremna]], [[Kršanje]], Krčagovo (novo naselje od 2007. godine; izdvojeno iz Užica) [[Lelići]], [[Lunovo Selo]], [[Ljubanje]], [[Ljubanjska Raskrsnica]], [[Mokra Gora]], [[Mramor]], [[Nikojevići]], [[Pandurica]], [[Panići]], [[Panjak]], [[Pear]], [[Petronijevići]], [[Ponikovica]], [[Potočanje]], [[Potpeće (Užice)|Potpeće]], [[Prevedene Vode]], [[Prljuša]], [[Ravni (Užice)|Ravni]], [[Raduša (Užice)|Raduša]], [[Rasadnik]], [[Ribaševina]], '''[[Sevojno]]''' (obuhvata ukinuto naselje Gaj Šerelj), [[Selakovići]], [[Senjak]], [[Skržuti]], [[Slanuša]], [[Spasovnjača]], [[Stapari]], [[Strmac (Užice)|Strmac]], [[Sušičko vrelo 1]], [[Sušičko vrelo 2]], [[Sušičko vrelo 3]], [[Šargan]], [[Tarabići]], [[Tatinac]], [[Trnava (Užice)|Trnava]], [[Tuk]], [[Turica]], [[Carina]], [[Cerovića brdo]], [[Čakovina]] i '''[[Užice]]''' (1946-1991. godine Titovo Užice); obuhvata i ukinuta naselja Pora i Gornja Pora). * '''[[Opština Arilje]]''' : '''[[Arilje]]''', [[Bjeluša]], [[Bogojevići]], [[Brekovo]], [[Vigošte]], [[Virovo]], [[Visoka (Arilje)|Visoka]] (obuhvata od 1979. godine ukinuto naselje [[Đedovac]]), [[Vrane]], [[Grdovići (Arilje)|Grdovići]], [[Grivska]], [[Divljaka]], [[Dobrače]], [[Dragojevac (Arilje)|Dragojevac]], [[Kruščica (Arilje)|Kruščica]], [[Latvica]], [[Mirosaljci (Arilje)|Mirosaljci]], [[Pogled]], [[Radobuđa]], [[Radoševo]] (do 1954. godine Čičkova), [[Severovo]], [[Stupčevići]], [[Tanovići]], [[Trešnjevica (Arilje)|Trešnjevica]] i [[Cerova (Arilje)|Cerova]]. * '''[[Opština Bajina Bašta]]''' : '''[[Bajina Bašta]]''', [[Bambaci]], [[Bačevci (Bajina Bašta)|Bačevci]] (od 2007. godine Bačevica), [[Barati]], [[Bare]], [[Beserovina]], [[Burmazi]], [[Bušine]], [[Vasići]], [[Veselinovići]], [[Višesava]], [[Vujetići]], [[Gaj]], [[Gaočići]] (ukinuto naselje usled potapanja izgradnjom HE Bajina Bašta 1989. godine), [[Gvozdac]], [[Glavačići]], [[Gornja Crvica]], [[Dobrotin (Bajina Bašta)|Dobrotin]], [[Donja Crvica]], [[Draksin]], [[Dub (Bajina Bašta)|Dub]], [[Đurići]], [[Živanovići]], [[Zaglavak]], [[Zaovine]] (od 2007. godine Zasovine), [[Zarožje]], [[Zaugline]], [[Zlodol]], [[Ivanovići]], [[Ilijaševići]], [[Jagodići]], [[Jagoštica]], [[Jakalj]], [[Jasikovice]], [[Jevtići]], [[Jelisavčići]], [[Jelovik (Bajina Bašta)|Jelovik]], [[Konjska Reka]], [[Koprivna]], [[Kosići]], [[Kostojevići]], [[Kotarci]], [[Lazarevići]], [[Lozice]], [[Lug (Bajina Bašta)|Lug]], [[Lještansko]], [[Mala Reka (Bajina Bašta)|Mala Reka]], [[Malinići]], [[Mandići]], [[Markovići]], [[Maćevine]], [[Milekići]], [[Mitrovac na Tari]], [[Obajgora]], [[Ovčinja]], [[Okletac]], [[Pepelj]], [[Perućac]], [[Pilica]], [[Podgrad]], [[Popovići]], [[Pridoli]], [[Prokići]], [[Ravan]], [[Rastište]], [[Rača (Bajina Bašta)|Rača]], [[Rogačica]], [[Rosulje]], [[Rujevac]], [[Sijerač]], [[Solotuša]], [[Strmovo (Bajina Bašta)|Strmovo]], [[Filipovo Brdo]], [[Cerje (Bajina Bašta)|Cerje]], [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]] i [[Čokići]]. * '''[[Opština Kosjerić]]''' : [[Bašići]], [[Bjeloperica]], [[Blagojevići]], [[Božići]], [[Borovac]], [[Brajkovići (Kosjerić)|Brajkovići]], [[Bukva]], [[Varda (selo)|Varda]], [[Veselinovići]], [[Vrakorci]], [[Vukajlovići]], [[Galovići]], [[Godečevo]], [[Godljevo]], [[Gornja Pološnica]], [[Gostoljublje]], [[Gradina]], [[Gradnik]], [[Despotovići]], [[Donja Pološnica]] (do 1955. godine Pološnica), [[Donja Ražana]], [[Drenovci (Kosjerić)|Drenovci]], [[Dubnica (Kosjerić)|Dubnica]], [[Dunjići]], [[Đurovići]], [[Zabava]], [[Zarići]], [[Ilići]], '''[[Kosjerić|Kosjerić (varoš)]]''' (do 1977. godine Kosjerić (varošica)), [[Kosjerić (selo)]], [[Makovište]], [[Marići]], [[Markovići]], [[Minići]], [[Mionica (Kosjerić)|Mionica]], [[Mrčići (Kosjerić)|Mrčići]], [[Mušići (Kosjerić)|Mušići]], [[Paramun]], [[Petrovići]], [[Podosoje]], [[Potočari]], [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]], [[Ražana]], [[Rebići]], [[Renova]], [[Rosići]], [[Ruda Bukva]], [[Samari]], [[Savići]], [[Seča Reka]], [[Skakavci (Kosjerić)|Skakavci]], [[Spasojevići]], [[Stankići]], [[Stojići]], [[Subjel]], [[Tomići]], [[Tubići]], [[Cikote (Kosjerić)|Cikote]], [[Crnokosa]], [[Šarovići]], [[Ševrljuge]] i [[Šepci]]. * '''[[Opština Nova Varoš]]''' : [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]], [[Amzići]], [[Bistrica (Nova Varoš)|Bistrica]], [[Božetići]], [[Brdo]], [[Bukovik (Nova Varoš)|Bukovik]], [[Burađa]], [[Vilovi]], [[Vraneša]], [[Vrelo]], [[Gornja Bela Reka (Nova Varoš)|Gornja Bela Reka]], [[Gornje Trudovo]] (do 1959. godine Jasenovačko Trudovo), [[Debelja]], [[Donja Bela Reka (Nova Varoš)|Donja Bela Reka]], [[Draglica]], [[Draževići]], [[Drmanovići]], [[Jasenovo (Nova Varoš)|Jasenovo]], [[Klak]], [[Kokin Brod]], [[Komarani]], [[Kućani]], [[Ljepojevići]], [[Mahla]], [[Miševići]], [[Negbina]], '''[[Nova Varoš]]''', [[Ojkovica]], [[Radijevići]], [[Radoinja]], [[Rutoši]], [[Seništa]], [[Tisovica (Nova Varoš)|Tisovica]], [[Trudovo]] (od 2007. godine Trulovo), [[Čelice]], [[Šaponja]] i [[Štitkovo]] (formirano novo naselje 2007. godine Tikva od dela naselja). * '''[[Opština Požega]]''' : [[Bakionica]], [[Vasovići]], [[Velika Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Visibaba]], [[Vranjani]], [[Glumač]], [[Godovik]], [[Gornja Dobrinja]], [[Gorobilje]], [[Gugalj]], [[Donja Dobrinja]], [[Dražinovići]], [[Duškovci]], [[Zaselje (Požega)|Zaselje]], [[Zdravčići]], [[Jelen Do]], [[Kalenići]], [[Lopaš (Požega)|Lopaš]], [[Loret]], [[Ljutice (Požega)|Ljutice]], [[Mađer]], [[Mala Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Milakovići]], [[Milićevo Selo]], [[Mršelji]], [[Otanj]], [[Papratište]], [[Pilatovići]], '''[[Požega]]''', [[Prijanovići]], [[Prilipac]], [[Radovci (Srbija)|Radovci]], [[Rasna]], [[Rečice]], [[Roge]], [[Rupeljevo]], [[Savinac]], [[Svračkovo]], [[Srednja Dobrinja]], [[Tabanovići]], [[Tvrdići]], [[Tometino Polje]], [[Tučkovo]], [[Uzići]] i [[Čestobrodica]]. * '''[[Opština Priboj]]''' : [[Banja (Priboj)|Banja]], [[Batkovići (Priboj)|Batkovići]], [[Brezna (Priboj)|Brezna]], [[Bučje (Priboj)|Bučje]], [[Dobrilovići]], [[Živinice (Priboj)|Živinice]], [[Zabrđe (Priboj)|Zabrđe]], [[Zabrnjica]], [[Zagradina]], [[Zaostro]], [[Zelenac]], [[Jelača]], [[Kalafati]], [[Kaluđerovići]], [[Kasidoli (Priboj)|Kasidoli]], [[Krajčinovići]], [[Kratovo (Priboj)|Kratovo]], [[Krnjača]], [[Kukurovići]], [[Luka]], [[Mažići]], [[Miliješ]], [[Plašće]], [[Požegrmac]] (od 2007. godine Požegrnac), '''[[Priboj]]''', [[Pribojska Goleša]], [[Pribojske Čelice]], [[Rača (Priboj)|Rača]], [[Ritošići]], [[Sastavci]], [[Sjeverin]], [[Sočice]], [[Strmac (Priboj)|Strmac]], [[Hercegovačka Goleša]], [[Crnugovići]], [[Crnuzi]] i [[Čitluk (Priboj)|Čitluk]]. * '''[[Opština Prijepolje]]''' : [[Aleksandrovac]], [[Aljinovići]], [[Babine]], [[Balići]], [[Bare (Prijepolje)|Bare]], [[Biskupići]], [[Bjelahova]] (do 1992. godine Bjelohova), [[Brajkovac (Prijepolje)|Brajkovac]], [[Brvine]], [[Brodarevo]], [[Bukovik (Prijepolje)|Bukovik]], [[Vinicka (Prijepolje)|Vinicka]], [[Vrbovo (Prijepolje)|Vrbovo]], [[Gvozd]], [[Gojakovići (Prijepolje)|Gojakovići]], [[Goločevina]], [[Gornje Babine]], [[Gornje Goračiće]], [[Gornji Stranjani]], [[Gostun]], [[Gračanica (Prijepolje)|Gračanica]], [[Grobnice]], [[Divci (Prijepolje)|Divci]], [[Donje Babine (Prijepolje)|Donje Babine]], [[Donji Stranjani]], [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]], [[Dušmanići]], [[Đurašići]], [[Žitin]], [[Zabrdnji Toci]], [[Zavinograđe]], [[Zalug]], [[Zastup]], [[Zvijezd]], [[Ivanje (Prijepolje)|Ivanje]], [[Ivezići]], [[Izbičanj]], [[Jabuka (Prijepolje)|Jabuka]], [[Junčevići]], [[Kamena Gora]], [[Karaula (Prijepolje)|Karaula]], [[Karoševina]], [[Kaćevo]], [[Kašice]], [[Kovačevac (Prijepolje)|Kovačevac]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Kolovrat]], [[Koprivna (Prijepolje)|Koprivna]], [[Kosatica]] (do 1959. godine podeljena na Gornju Kosaticu i Donju Kosaticu), [[Koševine]], [[Kruševo (Prijepolje)|Kruševo]], [[Kučin]], [[Lučice]], [[Ljiljci]], [[Mataruge (Prijepolje)|Mataruge]], [[Međani]], [[Mijani]], [[Mijoska]], [[Milakovići (Prijepolje)|Milakovići]], [[Mileševo (Prijepolje)|Mileševo]], [[Milošev Do]], [[Miocka]], [[Miljevići (Prijepolje)|Miljevići]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Mrčkovina]], [[Muškovina]], [[Nepek]], [[Oraovac (Prijepolje)|Oraovac]] (do 1991. godine Orahovac), [[Orašac (Prijepolje)|Orašac]], [[Osoje (Prijepolje)|Osoje]], [[Oštra Stijena]], [[Potkrš]], [[Potok (Prijepolje)|Potok]], [[Pravoševo]], [[Pranjci]], [[Prisoje]] '''[[Prijepolje]]''' (od 1972. godine obuhvata ukinuto naselje [[Kolovrat (Prijepolje)|Kolovrat]]), [[Raišnjevo]], [[Rasno (Prijepolje)|Rasno]], [[Ratajska]], [[Rijeka]], [[Sedobro]], [[Seljane]], [[Seljašnica]], [[Skokuće]], [[Slatina (Prijepolje)|Slatina]], [[Sopotnica (Prijepolje)|Sopotnica]], [[Suvodo]], [[Svičevići]], [[Taševo]], [[Hisardžik]], [[Hrta]], [[Crkveni Toci]], [[Čadinje]], [[Čauševići]], [[Ćetanica]] i [[Džurovo]]. * '''[[Opština Sjenica]]''' : [[Aliveroviće]] (do 1979. godine deo Rasna), [[Bagačiće]] (od 2007. godine Begačiće), [[Bare (Sjenica)|Bare]], [[Bačija]], [[Bioc]] (do 1979. godine deo Buđeva), [[Blato (Sjenica)|Blato]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Boguti (Sjenica)|Boguti]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Božov Potok]], [[Boljare (Sjenica)|Boljare]], [[Borišiće]] (do 1979. godine deo Bara), [[Boroviće (Sjenica)|Boroviće]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Breza (Sjenica)|Breza]] (do 1979. godine deo Raždaginje), [[Brnjica (Sjenica)|Brnjica]], [[Buđevo]], [[Vapa (Sjenica)|Vapa]], [[Veskoviće]] (1957-1979. godine deo Stupa), [[Visočka]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Višnjeva (Sjenica)|Višnjeva]], [[Višnjice]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Vrapci (Sjenica)|Vrapci]] (do 1979. godine deo Brnjice), [[Vrbnica (Sjenica)|Vrbnica]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Vrsjenice]] (do 1977. godine Vrsjenica), [[Goluban]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Gornje Lopiže]], [[Goševo (Sjenica)|Goševo]], [[Grabovica (Sjenica)|Grabovica]] (do 1979. godine deo Trijebina), [[Gradac (Sjenica)|Gradac]] (do 1979. godine deo Dragojlovića), [[Grgaje]] (do 1979. godine deo Bara), [[Doliće]], [[Donje Goračiće]], [[Donje Lopiže]], [[Dragojloviće]], [[Draževiće]], [[Družiniće]], [[Dubinje]], [[Dubnica (Sjenica)|Dubnica]], [[Duga Poljana (Sjenica)|Duga Poljana]], [[Dujke]], [[Dunišiće]], [[Žabren]], [[Žitniće]], [[Zabrđe (Sjenica)|Zabrđe]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Zaječiće]], [[Zahumsko]], [[Zečeva Polja]], [[Janturine]] (Janturina) (Jantorine), [[Jevik]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Jezero (Sjenica)|Jezero]] (do 1979. godine deo Višnjeva), [[Kalipolje]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Kamešnica (Sjenica)|Kamešnica]], [[Kanjevina]] (do 1979. godine deo Krstca), [[Karajukića Bunari]] (do 1979. godine deo Ugla), [[Kijevci]] (do 1977. godine Kijevce), [[Kladnica]], [[Kneževac (Sjenica)|Kneževac]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Koznik]] (do 1979. godine deo Šara), [[Kokošiće]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Krajinoviće]], [[Krivaja (Sjenica)|Krivaja]] (do 1979. godine deo Donjih Goračića), [[Krnja Jela (Sjenica)|Krnja Jela]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Krstac (Sjenica)|Krstac]], [[Krće]], [[Lijeva Reka]] (do 1979. godine deo Šara), [[Ljutaje]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Mašoviće]], [[Medare]] (do 1979. godine deo Sjenice), [[Međugor]] (do 1979. godine deo Raškovića), [[Milići (Sjenica)|Milići]] (do 1979. godine deo Šara), [[Papiće]] (do 1979. godine deo Ursula), [[Petrovo Polje]] (do 1979. godine deo Žabrena), [[Plana (Sjenica)|Plana]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Poda (Sjenica)|Poda]] (do 1979. godine deo Boljara), [[Ponorac (Sjenica)|Ponorac]], [[Pralja (Sjenica)|Pralja]], [[Raždaginja]], [[Rasno (Sjenica)|Rasno]], [[Raspoganče]] (do 1979. godine deo Stupa), [[Rastenoviće]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Raškoviće]], '''[[Sjenica]]''', [[Skradnik]] (do 1979. godine deo Gornjeg Lopiža), [[Strajiniće]] (do 1979. godine deo Uvca), [[Stup (Sjenica)|Stup]], [[Sugubine]], [[Sušica (Sjenica)|Sušica]] (1957-1979. godine deo Brnjice), [[Trešnjevica (Sjenica)|Trešnjevica]] (do 1979. godine deo Višnjeve), [[Trijebine]], [[Tuzinje]], [[Tutiće]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Uvac (Sjenica)|Uvac]], [[Ugao]], [[Ursule (Sjenica)|Ursule]], [[Ušak]] (do 1979. godine deo Donjeg Lopiža), [[Fijulj]] (do 1979. godine Fijulje), [[Caričina]], [[Cetanoviće]], [[Crvsko]] (do 1979. godine deo Goševa), [[Crčevo]] (do 1979. godine deo Šara), [[Čedovo]], [[Čipalje]] (do 1979. godine deo Bagačića, od 2007. godine Čipalj), [[Čitluk (Sjenica)|Čitluk]] (do 1979. godine deo Cetanovića), [[Šare]], [[Štavalj]] i [[Šušure]]. * '''[[Opština Čajetina]]''' : [[Alin Potok]], [[Aćimovići]], [[Babići]], [[Bacetići]], [[Bela Zemlja]], [[Bisići]], [[Bjeliš]], [[Božovići]], [[Borova Glava]], [[Branešci (Čajetina)|Branešci]] (1979-1991. godine Branešca), [[Braneško polje]], [[Bućići]], [[Velanci]], [[Vesovići]], [[Visovina]], [[Visoka]], [[Vodice]], [[Vojinovići]], [[Vrelo]], [[Gajevi]], [[Golija]], [[Golovo]] (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), [[Gornja Čajetina]], [[Gornje Rudine]], [[Gornji Branešci]], [[Gostilje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Vladaje]]), [[Vodice]], [[Dabići]], [[Dautovac]], [[Dedinci]], [[Dedići]], [[Dobroselica (Čajetina)|Dobroselica]], [[Draglica]], [[Drenova (Čajetina)|Drenova]], [[Đurkovac]], [[Željine]], [[Žunići]], '''[[Zlatibor (Čajetina)|Zlatibor]]''' (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), [[Zečevići]], [[Zova]], [[Zorzići]], [[Zrnjevići]], [[Glišovići]], [[Ivanovići]], [[Jablanica (Čajetina)|Jablanica]] (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja [[Gornja Jablanica]] i [[Donja Jablanica]]), [[Jankovići]], [[Jevrejsko brdo]], [[Jezero]], [[Kamalj]], [[Kraljeve Vode]], [[Kraljevi Konaci]], [[Kriva Reka (Čajetina)|Kriva Reka]] (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje [[Mešnik]]), [[Kućani]], [[Lazarevići]], [[Lazovići]], [[Mješnik]], [[Krnda]], [[Lokva]], [[Ljubiš]], [[Marići]], [[Mačkat]], [[Milovići]], [[Mitrići]], [[Mušvete]], [[Naselje 25.Maj]], [[Obudojevica]] (Obudovica), [[Omanica]], [[Očka Gora]], [[Perišići]], [[Petrovići]], [[Petronijevići]], [[Pećinari]], [[Popovina]], [[Potoci]], [[Prijane]], [[Prisoje]], [[Radovo]], [[Rakovica (Čajetina)|Rakovica]], [[Rasadnik]], [[Rasnica]], [[Ribnica]], [[Rožanstvo]], [[Rudine (Čajetina)|Rudine]], [[Rujno]], [[Savino Selo]], [[Savičići]], [[Sainovina]], [[Semegnjevo]], [[Sirogojno]] (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), [[Sloboda]], [[Smiljanića Zakosi]] (Smiljanski zakosi), [[Stopići]], [[Stublo]], [[Terzići]], [[Tornik]], [[Tripkova]], [[Trnava (Čajetina)|Trnava]], [[Utrobe]], [[Cerovići]], '''[[Čajetina]]''', [[Čičkova]], [[Čolovića brdo]], [[Čunkovi]], [[Ćaldov put]], [[Šainovac]], [[Šipovik]], [[Šljivovica (Čajetina)|Šljivovica]], [[Šukilovići]] i [[Šuljagići]]. === Moravički okrug === {{v. također|Moravički okrug}} * '''[[Grad Čačak]]''' : [[Atenica]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Baluga (Ljubićska)]] (do 1979. godine Baluga), [[Baluga (Trnavska)]] (do 1965. godine Baluga; 1965-1979. godine Baluga Zablaće), [[Banjica (Čačak)|Banjica]], [[Beljina (Čačak)|Beljina]] (1990-1996. godine pripojena Čačku), [[Bečanj]], [[Brezovica (Čačak)|Brezovica]], [[Bresnica (Čačak)|Bresnica]], [[Vapa (Čačak)|Vapa]], [[Vidova]], [[Vinara]], [[Viljuša]], [[Vranići]], [[Vrnčani (Čačak)|Vrnčani]], [[Vujetinci]], [[Goričani (Čačak)|Goričani]], [[Gornja Gorevnica]], [[Gornja Trepča (Čačak)|Gornja Trepča]], [[Donja Gorevnica]], [[Donja Trepča (Čačak)|Donja Trepča]], [[Žaočani]] (do 1979. godine Zaočani), [[Živanića put]], [[Zablaće (Čačak)|Zablaće]], [[Jančići]], [[Ježevica]], [[Jezdina]], [[Katrga]], [[Kačulice]], [[Konjevići (Čačak)|Konjevići]] (naselje pripojeno 1990. godine naselju Čačak, 1996. godine seoski deo naselja izdvojen iz Čačka u samostalno naselje), [[Košutnjak]], [[Kukići]], [[Kulinovci]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Lipnica (Čačak)|Lipnica]], [[Loznica (Čačak)|Loznica]], [[Ljubić (Čačak)|Ljubić]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Mala kolonija]], [[Međuvršje]], [[Milićevci]], [[Miokovci]], [[Mojsinje (Čačak)|Mojsinje]], [[Mrčajevci]], [[Mršinci]], [[Ovčar Banja]], [[Ostra]], [[Pakovraće]], [[Parmenac]], [[Petnica (Čačak)|Petnica]], [[Preljina]], [[Preljinska Baluga]], [[Premeća]], [[Pridvorica (Čačak)|Pridvorica]], [[Prijevor (Čačak)|Prijevor]], [[Prislonica]], [[Rajac (Čačak)|Rajac]], [[Rakova]], [[Riđage]], [[Rošci]], [[Slatina (Čačak)|Slatina]], [[Sokolići]], [[Stančići]], [[Topalovo brdo]], [[Trbušani]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Trnava (Čačak)|Trnava]] i '''[[Čačak]]'''. * '''[[Opština Gornji Milanovac]]''' : [[Belo Polje (Gornji Milanovac)|Belo Polje]], [[Beršići]] (od 2007. godine Berišići), [[Blata]], [[Bogdanica]], [[Boljkovci]], [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], [[Brđani (Gornji Milanovac)|Brđani]], [[Brezna (Gornji Milanovac)|Brezna]], [[Brezovica (Gornji Milanovac)|Brezovica]], [[Brusnica (Gornji Milanovac)|Brusnica]], [[Varnice]], [[Velereč]], [[Vraćevšnica]], [[Vrnčani (Gornji Milanovac)|Vrnčani]], [[Vujan]], [[Gojna Gora]], [[Gornja Vrbava]], [[Gornja Crnuća]], [[Gornji Banjani]], [[Gornji Branetići]], '''[[Gornji Milanovac]] ''', [[Grabovica (Gornji Milanovac)|Grabovica]], [[Gradovi]], [[Davidovica]], [[Donja Vrbava]], [[Donja Crnuća]], [[Donji Branetići]], [[Dragolj]], [[Drenova (Gornji Milanovac)|Drenova]], [[Družetići]], [[Zagrađe (Gornji Milanovac)|Zagrađe]], [[Zvezda]], [[Zlatarica]], [[Jablanica (Gornji Milanovac)|Jablanica]], [[Kalimanići (Gornji Milanovac)|Kalimanići]], [[Kamenica (Gornji Milanovac)|Kamenica]], [[Klatičevo]], [[Koštunići]], [[Kriva Reka (Gornji Milanovac)|Kriva Reka]], [[Leušići]], [[Lipovac (Gornji Milanovac)|Lipovac]], [[Lozanj]], [[Ločevci]], [[Lunjevica]], [[Ljevaja]], [[Ljutovnica]], [[Majdan (Gornji Milanovac)|Majdan]], [[Mali raj]], [[Mirkovići]], [[Miroč]], [[Mutanj]], [[Nakučani (Gornji Milanovac)|Nakučani]], [[Nevade]], [[Ozrem]], [[Polom (Gornji Milanovac)|Polom]], [[Pranjani]], [[Prnjavor (Gornji Milanovac)|Prnjavor]], [[Rajski Konaci]], [[Reljinci]], [[Roslova]], [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]], [[Ručići]], [[Savinac]], [[Svračkovci]], [[Semedraž]], [[Sinoševići]], [[Srezojevci]], [[Takovo]], [[Teočin]], [[Trudelj]], [[Ugrinovci (Gornji Milanovac)|Ugrinovci]], [[Cerova (Gornji Milanovac)|Cerova]], [[Šarani (Gornji Milanovac)|Šarani]] i [[Šilopaj]]. * '''[[Opština Ivanjica]]''' : [[Bedina Varoš]], [[Bele Vode]], [[Bogdanovići]], [[Božetići]], [[Bratljevo]], [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Brusnik (Ivanjica)|Brusnik]], [[Budoželja]], [[Bukovica (Ivanjica)|Bukovica]] (do 1992. godine deo Šuma), [[Burevići]], [[Vasiljevići (Ivanjica)|Vasiljevići]], [[Venac]], [[Vionica]], [[Vrmbaje]], [[Vulovići]], [[Vučak (Ivanjica)|Vučak]], [[Gleđica]], [[Gornji Milićevići]], [[Gradac (Ivanjica)|Gradac]], <!-- [[Dajića brdo]], --> [[Dajići]], [[Devići]], [[Deretin]], [[Dobri Do (Ivanjica)|Dobri Do]], [[Dubrava (Ivanjica)|Dubrava]], [[Đokovići]], [[Erčege]], [[Zarići]], [[Županja]], '''[[Ivanjica]]''', [[Javorska Ravna Gora]] (do 1959. godine Ravna Gora), [[Jasenište]], [[Jasik]], [[Jevac]], [[Jolovići]], [[Kaluševići]], [[Katići]], [[Klekova]], [[Klepane]], [[Kovilje]], [[Komadine]], [[Koritnik (Ivanjica)|Koritnik]], [[Kosovica]], [[Kumanica]], [[Kušići]], [[Lisa (Ivanjica)|Lisa]], [[Luke (Ivanjica)|Luke]], [[Malovići]], [[Mana]], [[Maskova]], [[Medovine]], [[Međurečje (Ivanjica)|Međurečje]], [[Milandža]], [[Milićevići]], [[Močioci (Ivanjica)|Močioci]], [[Opaljenik]], [[Osonica]], [[Ocokoljići]], [[Palež]], [[Preseka (Ivanjica)|Preseka]], [[Prilike]], [[Ravna Gora (Ivanjica)|Ravna Gora]], [[Radaljevo]] (od 2007. godine Radljevo), [[Rovine]], [[Rokci (Ivanjica)|Rokci]], [[Sveštica]], [[Sivčina]], [[Smiljevac (Ivanjica)|Smiljevac]], [[Srednja Reka]], [[Staro Selo]], [[Cerova]], [[Crnjevo]], [[Čečina (Ivanjica)|Čečina]], [[Šarenik]], [[Šljunkara]], [[Šolajići]] i [[Šume (Ivanjica)|Šume]]. * '''[[Opština Lučani]]''' : [[Beli Kamen (Lučani)|Beli Kamen]], [[Veles]], [[Viča (Lučani)|Viča]], [[Vlasteljice]], [[Vučkovica (Lučani)|Vučkovica]], [[Goračići]], [[Gornja Kravarica]], [[Gornji Dubac]], [[Grab (Lučani)|Grab]], [[Guberevci]], '''[[Guča (varošica)]]''', [[Guča (selo)]], [[Dljin]], [[Donja Kravarica]], [[Donji Dubac]], [[Dučalovići]], [[Đerać]], [[Živica (Lučani)|Živica]], [[Zeoke (Lučani)|Zeoke]], [[Ivanovo Brdo]], [[Kaona (Lučani)|Kaona]], [[Kotraža (Lučani)|Kotraža]], [[Krivača (Lučani)|Krivača]], [[Krstac (Lučani)|Krtac]], [[Livade]], [[Lis]], [[Lisice]], '''[[Lučani (varošica)]]''' (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani, kojem je 1955. godine pripojeno naselje Kolonija Lučani), [[Lučani (selo)]] (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani), [[Markovica]], [[Milatovići]], [[Negrišori]], [[Pantelići]], [[Planina]], [[Pod-Ovčar]], [[Puhovo (Lučani)|Puhovo]], [[Pšanik]], [[Rogača (Lučani)|Rogača]], [[Rtari]], [[Rti]], [[Sadljike]], [[Terzići]], [[Tijanje]] i [[Turica (Lučani)|Turica]]. === Raški okrug === {{v. također|Raški okrug}} * '''[[Grad Kraljevo]]''' : [[Adrani]], [[Bapsko Polje]], [[Bare (Kraljevo)|Bare]], [[Barutana]], [[Beranovac]], [[Bzovik]], [[Bogutovac]], [[Bojanići]], [[Borovo (Kraljevo)|Borovo]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Brezna (Kraljevo)|Brezna]], [[Brezova (Kraljevo)|Brezova]], [[Bresnik (Kraljevo)|Bresnik]], [[Bukovica (Kraljevo)|Bukovica]], [[Bunar]], [[Vitanovac (Kraljevo)|Vitanovac]], [[Vitkovac (Kraljevo)|Vitkovac]], [[Vrba (Kraljevo)|Vrba]], [[Vrdila]], [[Vrh (Kraljevo)|Vrh]], [[Gledić]], [[Godačica]], [[Gokčanica]], [[Grdica]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Dedevci]], [[Dolac (Kraljevo)|Dolac]], [[Dragosinjci]], [[Dražiniće]], [[Drakčići]], [[Drlupa (Kraljevo)|Drlupa]], [[Đakovo (Kraljevo)|Đakovo]], [[Žiča (Kraljevo)|Žiča]] (formirana 1990. godine od ukinutih naselja [[Gotovac]] i [[Kruševica (Kraljevo)|Kruševica]]; pre toga naselje Žiča pripojenu naselju Gotovac 1959. godine), [[Zaklopača (Kraljevo)|Zaklopača]], [[Zakuta]], [[Zamčanje]], [[Zasad]], [[Zimovnik]], [[Janići]], [[Jarčujak]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Kamenica (Kraljevo)|Kamenica]], [[Kamenjani]], [[Kovanluk (Kraljevo)|Kovanluk]], [[Kovači (Kraljevo)|Kovači]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Konarevo]], '''[[Kraljevo]]''' (do 1955. godine Rankovićevo), [[Lađevci (Kraljevo)|Lađevci]], [[Lazac]], [[Leševo]], [[Lozno]], [[Lopatnica]], [[Lučica]], [[Maglič]], [[Mataruge (Kraljevo)|Mataruge]] (od 2007. godine Mataruga), '''[[Mataruška Banja]]''', [[Međurečje (Kraljevo)|Međurečje]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Meljanica]], [[Metikoš]], [[Milavčići]], [[Milakovac]], [[Miliće]], [[Miločaj]], [[Milutinovići]], [[Mlanča]], [[Mrsać]], [[Musina Reka]], [[Obrva (Kraljevo)|Obrva]], [[Oplanići]], [[Orlja Glava]], [[Ornice]], [[Pekčanica]], [[Petropolje]], [[Pečenog]], [[Plana (Kraljevo)|Plana]], [[Polumir]], [[Ponore]], [[Popovići (Kraljevo)|Popovići]], [[Predole]], [[Progorelica]], [[Ravanica (Kraljevo)|Ravanica]], [[Ratina]], [[Reka (Kraljevo)|Reka]], '''[[Ribnica (Kraljevo)|Ribnica]]''' (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Romsko naselje 2]], [[Roćevići]], [[Rudno]], [[Rudnjak]], [[Savovo]], [[Samaila]], [[Sibnica (Kraljevo)|Sibnica]], [[Sinđelići]], [[Sirča]], [[Stanča]], [[Stubal (Kraljevo)|Stubal]], [[Tavnik]], [[Tadenje]], [[Tepeče]], [[Tolišnica]], [[Trgovište (Kraljevo)|Trgovište]], [[Ušće (Kraljevo)|Ušće]], [[Cvetke]], [[Cerje (Kraljevo)|Cerje]], [[Čibukovac]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Čukojevac]] i [[Šumarice]]. * '''[[Grad Novi Pazar]]''' : [[Aluloviće]] (od 1959. godine obuhvata i Budiće), [[Bajevica]] (obuhvata i Žirački Dolac od 1959. godine), [[Banja (Novi Pazar)|Banja]], [[Banovica]], [[Barakovci]] (Barakovac), [[Bare (Novi Pazar)|Bare]], [[Batnjik]], [[Bekova]] (od 1959. godine obuhvata Kalundru), [[Bele Vode (Novi Pazar)|Bele Vode]] (do 1959. godine obuhvata Banovicu, Čebinac), [[Blaževo]], [[Boturovina]], [[Brđani (Novi Pazar)|Brđani]] (od 1959. godine obuhvata Ujniče), [[Brestovo (Novi Pazar)|Brestovo]], [[Bukreš]], [[Varevo (Novi Pazar)|Varevo]], [[Vever]], [[Vidovo]], [[Vitkoviće]], [[Vojkoviće]], [[Vojniće]], [[Vražogrnci]], [[Vranovina]], [[Vučiniće]] (od 1959. godine obuhvata Gornje Tvrdoševo, Živaliće), [[Vučja Lokva]], [[Gazilar]], [[Golice]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Golo Brdo]], [[Gornja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Gornji Lug]], [[Gornji Selakovac]], [[Gornji Šutenovac]], [[Goševo (Novi Pazar)|Goševo]], [[Građanoviće]], [[Gračane]], [[Grubetiće]], [[Deževa]], [[Dojeviće]], [[Dojinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Đonlije, Kuline), [[Dedilovo (Novi Pazar)|Dedilovo]], [[Dolac (Novi Pazar)|Dolac]], [[Doljani]], [[Donji Lug]], [[Donji Selakovac]], [[Donji Šutenovac]], [[Dragočevo]], [[Dramiće]], [[Žunjeviće]], [[Zabrđe (Novi Pazar)|Zabrđe]], [[Zlatare]], [[Zmijinac]], [[Ivanča]], [[Izbice]] (od 1959. godine obuhvata Pljevljane), [[Jablanica (Novi Pazar)|Jablanica]], [[Jaklja]], [[Javor (Novi Pazar)|Javor]] (od 1959. godine obuhvata Niš), [[Jalija]], [[Janča]] (od 1959. godine obuhvata Troštice), [[Jova]] (od 1959. godine obuhvata Trstenik), [[Jusuf potok]], [[Kašalj]], [[Kovačevo]], [[Kožlje]], [[Koprivnica (Novi Pazar)|Koprivnica]], [[Kosuriće]], [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]], [[Kuzmičevo]], [[Leča]], [[Lopužnje]], [[Lug]], [[Lukare]], [[Lukarsko Goševo]] (od 1959. godine obuhvata Gornju Jošanicu, Gornje Goševo, do 1979. godine Lukarsko Gočevo), [[Lukocrevo]], [[Miščiće]], [[Mur]] (od 1959. godine obuhvata Zaguljaču, Šutenovac), [[Muhovo]] (od 1959. godine obuhvata Grab, Koznik, Krće), [[Negotinac]], '''[[Novi Pazar]]''' (od 1957. godine obuhvata Podbijelje), [[Odojeviće]], [[Okose]], [[Osaonica (Novi Pazar)|Osaonica]] (od 1959. godine obuhvata Bujca, Prisoje, Rogatac), [[Osoje (Novi Pazar)|Osoje]], [[Oholje]], [[Pavlje]] (do 1959. godine Gornje Pavlje), [[Paralovo (Novi Pazar)|Paralovo]], [[Parice]], [[Pasji Potok]], [[Pilareta]], [[Pljevljani]], [[Pobrđe (Novi Pazar)|Pobrđe]], [[Požega (Novi Pazar)|Požega]], [[Požežina]], [[Poila]], [[Polokce]], [[Pope (Novi Pazar)|Pope]], [[Postenje (Novi Pazar)|Postenje]], [[Potok]], [[Prćenova]], [[Pusta Tušimlja]] (do 1959. godine deo Tušimlje), [[Pustovlah]], [[Radaljica]] (od 1959. godine obuhvata Tvrđevo, Svilanovo), [[Rajetiće]], [[Rajkoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinovićka Trnava]] (od 1959. godine obuhvata Baletiće; do 1959. godine naziv je Trnava), [[Rakovac (Novi Pazar)|Rakovac]], [[Ras]], [[Rasadnik]], [[Rast]], [[Sebečevo]] (od 1959. godine obuhvata Bobovik, Roginje), [[Selakovac]], [[Sitniče]] (od 1959. godine obuhvata Jasenovik (Jasikovac) i Suvu Ćupriju), [[Skukovo]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Slatina (Novi Pazar)|Slatina]] (od 1959. godine obuhvata Crnoču, od 1957. godine Prvenoviće), [[Smilov Laz]], [[Srednja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Stradovo]], [[Sudsko Selo]], [[Svojbor]], [[Tenkovo]] (od 1959. godine obuhvata Guberevo), [[Trnava (Novi Pazar)|Trnava]], [[Trnavci]], [[Troštica]], [[Tunovo]], [[Ćeramidžinica]] (Ćeradžiminica), (od 1959. godine obuhvata Vitoš), [[Ćukovac]], [[Hadžet]], [[Hotkovo]], [[Cokoviće]], [[Čašić Dolac]], [[Čerkez mahala]], [[Šavci]], [[Šaronje (Novi Pazar)|Šaronje]] (od 1959. godine obuhvata Ljuljavac), [[Šestovo]], [[Štitare (Novi Pazar)|Štitare]] i [[Šutenovac]]. * '''[[Opština Vrnjačka Banja]]''' : [[Vraneši (Vrnjačka Banja)|Vraneši]], '''[[Vrnjačka Banja]]''', [[Vrnjci]], [[Vukušica]], [[Goč (Vrnjačka Banja)|Goč]], [[Gračac (Vrnjačka Banja)|Gračac]] (Kurilovo), [[Jezero]], [[Lipova]], [[Novo Selo (Vrnjačka Banja)|Novo Selo]], [[Otroci]], [[Podunavci]], [[Rsavci]], [[Ruđinci]], [[Slatinski venac]], [[Stanišinci]] (od 2007. godine Stanišnici) i [[Štulac (Vrnjačka Banja)|Štulac]]. * '''[[Opština Raška]]''' : [[Badanj (Raška)|Badanj]], '''[[Baljevac (Raška)|Baljevac]]''', [[Bela Stena]], [[Belo Polje (Raška)|Belo Polje]], [[Beljak]], [[Beoci]], [[Biljanovac]], [[Biniće]], [[Biočin]], [[Božići]], [[Boroviće (Raška)|Boroviće]], [[Boće]], [[Brvenik]], [[Brvenik Naselje]], [[Brvenica]], [[Varevo (Raška)|Varevo]], [[Varevski Potok]], [[Vlasovo]], [[Vojmilovići]], [[Vrtine]], [[Gnjilica]], [[Gornje Ivanje]], [[Gostiradiće]], [[Gostirađe]], [[Gradac (Raška)|Gradac]], [[Donje Ivanje]], [[Draganići]], [[Drake]], [[Žerađe]], [[Žutice]], [[Zarevo]], [[Ivanje]], '''[[Jošanička Banja]]''', [[Kaznoviće]], [[Karadak]], [[Kovači (Raška)|Kovači]], [[Kopaonik (Raška)|Kopaonik]], [[Korlaće]], [[Kotiljevac]], [[Kraviće]], [[Ladojeviće]], [[Kremiće]], [[Kruševica (Raška)|Kruševica]], [[Kurići]], [[Kućane]], [[Kučevski lug]], [[Livčine]], [[Lisina (Raška)|Lisina]], [[Lukovo (Raška)|Lukovo]], [[Milatkoviće]], [[Mure]] (Murovo brdo), [[Novo Selo (Raška)|Novo Selo]], [[Nosoljin]], [[Orahovo (Raška)|Orahovo]], [[Pavlica]], [[Panojeviće]] (do 1979. godine Ponojeviće), [[Piskanja]], [[Plavkovo]] (Tusniće), [[Plešin]] (Ladoviće), [[Pobrđe (Raška)|Pobrđe]], [[Pokrvenik (Raška)|Pokrvenik]], [[Pocesje]], [[Radošiće]], [[Rakovac (Raška)|Rakovac]], '''[[Raška (grad)|Raška]]''', [[Rvati (Raška)|Rvati]], [[Rijeka]], [[Rudnica (Raška)|Rudnica]] (Rojčiće), [[Sase]] (Sasi), [[Sebimilje]], [[Semeteš]], [[Supnje]], [[Tiodže]] (do 1977. godine Tioce), [[Treska]], [[Trnava (Raška)|Trnava]] (Tlačina), [[Crna Glava]] i [[Šipačina]]. * '''[[Opština Tutin]]''' : [[Arapoviće]], [[Baljen]] (1959-1979. godine deo Čarovine), [[Batrage]] (1959-1979. godine deo Zapadnog Mojstira), [[Baćica]], [[Biohane]] (1959-1979. godine deo Špiljana), [[Blaca]] (1959-1979. godine deo Gluhavice), [[Bovanj]] (1959-1979. godine deo Godova), [[Boroštica]], [[Braćak]], [[Bregovi (Tutin)|Bregovi]] (do 1979. godine deo Gnile), [[Brniševo]] (do 1979. godine deo Morana), [[Bujkoviće]], [[Velje Polje (Tutin)|Velje Polje]], [[Veseniće]], [[Vrapče]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Vrba (Tutin)|Vrba]] (1959-1979. godine deo Drage), [[Glogovik]], [[Gluhavica]], [[Gnila]] (do 1979. godine Gnjila), [[Godovo]], [[Gornji Crniš]] (do 1950. godine Crniš; od 1959. godine obuhvata i Donji Crniš), [[Gradac (Tutin)|Gradac]] (1959-1979. godine deo Leskove), [[Gujiće]] (do 1979. godine deo Arapovića, od 2007. godine Guiće), [[Gurdijelje]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Guceviće]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Devreč]], [[Delimeđe]], [[Detane]], [[Dobri Dub (Tutin)|Dobri Dub]], [[Dobrinje (Tutin)|Dobrinje]] (od 1954. godine obuhvata Vrujicu; do 1977. godine Dobrinja), [[Dolovo (Tutin)|Dolovo]], [[Draga]], [[Dubovo (Tutin)|Dubovo]], [[Dulebe]], [[Đerekare]], [[Ervenice]] (1959-1979. godine deo Dolova), [[Žirče]], [[Župa (Tutin)|Župa]], [[Žuče]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Zapadni Mojstir]], [[Izrok]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Istočni Mojstir]], [[Jablanica (Tutin)|Jablanica]] (1959-1979. godine deo Jezgrovića), [[Jarebice (Tutin)|Jarebice]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Jezgroviće]], [[Jeliće]], [[Južni Kočarnik]] (do 1950. godine Donji Kočarnik), [[Kajetina]], [[Kleče]], [[Kovači (Tutin)|Kovači]] (do 1979. godine Kovače), [[Koniče]], [[Kotiljevac]], [[Krona]], [[Leskova]], [[Lipica]], [[Lukavica (Tutin)|Lukavica]], [[Mala Ravan]], [[Melaje]], [[Mitrova]], [[Morani]], [[Naboje]], [[Nadumce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Nadumci]], [[Namga]], [[Noćaje]] (1959-1979. godine deo Namge), [[Oraše]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Orlje]], [[Ostrovica (Tutin)|Ostrovica]], [[Paljevo]], [[Piskopovce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Plenibabe]] (1959-1979. godine deo Dobrog Duba), [[Podgradac]], [[Pokrvenik (Tutin)|Pokrvenik]], [[Pope (Tutin)|Pope]], [[Popiće]] (do 1979. godine deo Ribarića, od 2007. godine Popići), [[Potreb]] (1959-1979. godine deo Delimeđa), [[Pružanj]], [[Raduhovce]], [[Raduša (Tutin)|Raduša]], [[Rakovo polje]], [[Ramoševo]] (1959-1979. godine deo Reževića), [[Reževiće]], [[Ribariće]], [[Rudnica (Tutin)|Rudnica]], [[Ruđa]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Saš]], [[Svračiće]], [[Severni Kočarnik]] (do 1950. godine Gornji Kočarnik, 1959-1979. godine deo Tutina), [[Smoluća]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Starčeviće]], [[Strumce]] (1959-1979. godine deo Starčevića), [[Suvi Do (Tutin)|Suvi Do]], [[Točilovo]] (1959-1979. godine deo Baćice), '''[[Tutin]]''', [[Ćulije]] (1959-1979. godine deo Istočnog Mojstira, od 2007. godine Đulije), [[Cikiljevac]], [[Crkvine (Tutin)|Crkvine]] (1959-1979. godine deo Raduhovaca), [[Čarovina]], [[Čmanjke]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Čukote]], [[Šaronje (Tutin)|Šaronje]], [[Šipče]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Škrijelje]] i [[Špiljani]]. === Rasinski okrug === {{v. također|Rasinski okrug}} * '''[[Grad Kruševac]]''' : [[Begovo Brdo]], [[Bela Voda (Kruševac)|Bela Voda]], [[Belasica]], [[Bivolje]] (1979. godine najveći deo naselja pripojen Kruševcu), [[Bovan (Kruševac)|Bovan]], [[Bojince]] (od 2007. godine Bojnice), [[Boljevac (Kruševac)|Boljevac]], [[Brajkovac (Kruševac)|Brajkovac]], [[Bukovica (Kruševac)|Bukovica]], [[Buci]], [[Burgići]], [[Velika Kruševica (Kruševac)|Velika Kruševica]], [[Velika Lomnica]], [[Veliki Kupci]], [[Veliki Šiljegovac]], [[Veliko Golovode]], [[Veliko Krušince]], [[Vitanovac (Kruševac)|Vitanovac]], [[Vratare]], [[Vučak (Kruševac)|Vučak]], [[Gavez]], [[Gaglovo]], [[Gari (Kruševac)|Gari]], [[Globare (Kruševac)|Globare]], [[Globoder]], [[Gornji Stepoš]], [[Grevci]], [[Grkljane]], [[Dvorane]], [[Dedina]], [[Dobromir]], [[Doljane (Kruševac)|Doljane]], [[Donji Stepoš]], [[Đunis]], [[Žabare (Kruševac)|Žabare]], [[Zdravinje (Kruševac)|Zdravinje]], [[Zebica (Kruševac)|Zebica]], [[Zubovac]], [[Jablanica (Kruševac)|Jablanica]], [[Jasika (Kruševac)|Jasika]], [[Jošje]], [[Kamenare]], [[Kaonik]], [[Kapidžija]], [[Kobilje (Kruševac)|Kobilje]], [[Komorane (Kruševac)|Komorane]], [[Konjuh]], [[Koševi]], [[Krvavica]], '''[[Kruševac]]''', [[Kukljin]], [[Lazarevac (Kruševac)|Lazarevac]], [[Lazarica]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Lipovac (Kruševac)|Lipovac]] (od 2007. godine Lipovan), [[Lovci (Kruševac)|Lovci]], [[Lukavac (Kruševac)|Lukavac]], [[Ljubava]], [[Majdevo]], [[Makrešane]], [[Mala Vrbnica (Kruševac)|Mala Vrbnica]], [[Mala Reka (Kruševac)|Mala Reka]], [[Mali Kupci]], [[Mali Šiljegovac]], [[Malo Golovode]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Malo Krušince]], [[Mačkovac (Kruševac)|Mačkovac]], [[Meševo]], [[Modrica]], [[Mudrakovac]], [[Naupare]] (do 1991. godine Naupare), [[Padež (Kruševac)|Padež]], [[Pakašnica]] (do 1957. godine Donja i Gornja Pakašnica), [[Panjevac]], [[Parunovac]], [[Pasjak (Kruševac)|Pasjak]], [[Pejton (Kruševac)|Pejton]], [[Pepeljevac (Kruševac)|Pepeljevac]], [[Petina]], [[Pozlata]], [[Poljaci]], [[Prnjavor 2]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Kruševac)|Ribare]], [[Ribarska Banja]] (1955-1979. godine deo Ribara), [[Rlica]], [[Rosica]], [[Sebečevac]], [[Sezemče]], [[Slatina (Kruševac)|Slatina]], [[Srndalje]], [[Srnje]], [[Stanci (Kruševac)|Stanci]], [[Suvaja (Kruševac)|Suvaja]], [[Sušica (Kruševac)|Sušica]], [[Tekija (Kruševac)|Tekija]], [[Trebotin]], [[Trmčare]], [[Ćelije (Kruševac)|Ćelije]], [[Cerova (Kruševac)|Cerova]], [[Crkvina (Kruševac)|Crkvina]], [[Čitluk (Kruševac)|Čitluk]], [[Šavrane]], [[Šanac]], [[Šašilovac]], [[Šogolj]] i [[Štitare (Kruševac)|Štitare]]. * '''[[Opština Aleksandrovac]]''' : '''[[Aleksandrovac]]''', [[Bzenice]] (do 1979. godine Bzenica), [[Bobote]], [[Boturići (Aleksandrovac)|Boturići]], [[Bratići]], [[Velika Vrbnica]], [[Velja Glava]], [[Venčac]], [[Vitkovo]], [[Vražogrnci]], [[Vranštica]], [[Vrbnica (Aleksandrovac)|Vrbnica]], [[Garevina]], [[Gornja Zleginja]], [[Gornje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje (Aleksandrovac)|Rataje]]), [[Gornji Vratari]], [[Gornji Stupanj]], [[Grčak]], [[Dašnica (Aleksandrovac)|Dašnica]], [[Dobroljupci]] (do 2007. godine Dobroljubci), [[Donja Zleginja]], [[Donje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje]]), [[Donji Vratari]], [[Donji Stupanj]], [[Drenča]], [[Jelakci]], [[Kožetin]], [[Koznica (Aleksandrovac)|Koznica]], [[Latkovac]], [[Laćisled]], [[Lesenovci]], [[Leskovica (Aleksandrovac)|Leskovica]], [[Ljubinci]], [[Mitrovo Polje]], [[Mrmoš]], [[Novaci (Aleksandrovac)|Novaci]], [[Panjevac (Aleksandrovac)|Panjevac]], [[Parčin]], [[Pleš]], [[Ploča (Aleksandrovac)|Ploča]], [[Popovci]], [[Puhovac]], [[Raklja]], [[Ržanica]], [[Rogavčina]], [[Rokci (Aleksandrovac)|Rokci]], [[Rudenice]], [[Stanjevo]], [[Starci]], [[Strmenica]], [[Stubal]], [[Subotica (Aleksandrovac)|Subotica]], [[Tržac]], [[Trnavci (Aleksandrovac)|Trnavci]], [[Tuleš]] i [[Šljivovo]]. * '''[[Opština Brus]]''' : [[Batote]], [[Belo Polje (Brus)|Belo Polje]], [[Blaževo]], [[Bogiše]], [[Bozoljin]], [[Boranci]], [[Botunja]], [[Brđani (Brus)|Brđani]], [[Brzeće]], '''[[Brus]]''', [[Budilovina]], [[Velika Grabovnica (Brus)|Velika Grabovnica]], [[Vitoše]], [[Vlajkovci]], [[Gornje Leviće]], [[Gornji Lipovac]], [[Gornji Stanulovići]], [[Grad (Brus)|Grad]], [[Gradac (Brus)|Gradac]], [[Graševci]], [[Domiševina]], [[Donje Leviće]], [[Donji Lipovac]], [[Donji Stanulovići]], [[Drenova (Brus)|Drenova]], [[Drtevci]], [[Dupci]], [[Đerekari]] (Đerekare), [[Đorđevići]], [[Žarevo]], [[Žilinci]], [[Žiljci]], [[Žunje (Brus)|Žunje]], [[Zlatari (Brus)|Zlatari]], [[Igroš]], [[Iričići]], [[Jelenje]], [[Kneževo (Brus)|Kneževo]], [[Kobilje (Brus)|Kobilje]], [[Kovizla]], [[Kovioci]], [[Kočine]], [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]] (od 1979. godine obuhvata i [[Mačkovac (Brus)|Mačkovac]]), [[Lepenac (Brus)|Lepenac]], [[Livađe]], [[Mala Vrbnica]], [[Mala Grabovnica (Brus)|Mala Grabovnica]], [[Milentija]], [[Osredci (Brus)|Osredci]], [[Paljevštica]], [[Pačići]], [[Ravni (Brus)|Ravni]], [[Ravnište (Brus)|Ravnište]], [[Radmanovo]], [[Radunje]], [[Razbojna]], [[Ribari (Brus)|Ribari]], [[Rupe]], [[Stanulovići]], [[Strojinci]], [[Sudimlja]] (do 1979. godine Sudimnja), [[Treska]], [[Trešnjice]], [[Tršanovci]], [[Čokotar]] i [[Šošiće]]. * '''[[Opština Varvarin]]''' : [[Bačina]], [[Bošnjane (Varvarin)|Bošnjane]], [[Varvarin]], [[Varvarin (selo)]], [[Gornji Katun]], [[Gornji Krčin]], [[Donji Katun]], [[Donji Krčin]], [[Zalogovac]], [[Izbenica]], [[Karanovac (Varvarin)|Karanovac]], [[Mala Kruševica]], [[Marenovo]], [[Maskare]], [[Obrež]], [[Orašje (Varvarin)|Orašje]], [[Pajkovac]], [[Parcane]], [[Suvaja (Varvarin)|Suvaja]], [[Toljevac]] i [[Cernica (Varvarin)|Cernica]]. * '''[[Opština Trstenik]]''' : [[Bogdanje]], [[Božurevac]], [[Brezovica (Trstenik)|Brezovica]], [[Bresno Polje]], [[Bučje (Trstenik)|Bučje]], [[Velika Drenova]], [[Veluće]], [[Golubovac (Trstenik)|Golubovac]], [[Gornja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Gornja Crnišava]], [[Gornji Dubič]], [[Gornji Ribnik (Trstenik)|Gornji Ribnik]], [[Grabovac (Trstenik)|Grabovac]], [[Donja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Donja Crnišava]], [[Donji Dubič]], [[Donji Ribnik (Trstenik)|Donji Ribnik]], [[Dublje (Trstenik)|Dublje]], [[Duboki potok]], [[Jasikovica]], [[Kamenjača]], [[Levići]] (od 2007. godine Levičje), [[Loboder]], [[Lozna (Trstenik)|Lozna]], [[Lopaš (Trstenik)|Lopaš]], [[Mala Drenova]], [[Mala Sugubina]], [[Medveđa (Trstenik)|Medveđa]], [[Mijajlovac]], [[Milutovac]], [[Okruglica (Trstenik)|Okruglica]], [[Osaonica (Trstenik)|Osaonica]], [[Odžaci (Trstenik)|Odžaci]], [[Pajsak]] (do 1979. godine Pasjak, do 1965. godine isto Pajsak), [[Pejovac]], [[Planinica (Trstenik)|Planinica]], [[Poljna]], [[Popina]], [[Počekovina]], [[Prnjavor (Trstenik)|Prnjavor]], [[Rajinac]], [[Riđevštica]], [[Riljac]], [[Rujišnik]], [[Selište (Trstenik)|Selište]], [[Stari Trstenik]], [[Stopanja]], [[Stragari (Trstenik)|Stragari]] (do 1977. godine Stragare), [[Stublca]], [[Tobolac]], '''[[Trstenik]]''', [[Ugljarevo]] i [[Čairi]] (do 1977. godine Čajiri). * '''[[Opština Ćićevac]]''' : [[Braljina (Ćićevac)|Braljina]], [[Grad Stalać]], [[Lučina]], [[Mojsinje (Ćićevac)|Mojsinje]], [[Mrzenica]], [[Pločnik (Ćićevac)|Pločnik]], [[Pojate]], [[Stalać]] (do 1953. godine Stalać Selo), [[Trubarevo]] i '''[[Ćićevac]]''' (od 1979. godine obuhvata i [[Stevanac]]; od Ćićevca odvojeni 2007. godine Ćićevac Grad i Radoševac kao nova naselja). === Nišavski okrug === {{v. također|Nišavski okrug}} * '''[[Grad Niš]]''': ** '''[[Opština Medijana|Gradska opština Medijana]]''' : [[Brzi Brod]], [[Bulevar Đinđića]], [[Bulevar Nemanjića]], [[Duvanište]], [[Kičevo]], [[Marger]], '''[[Medijana]]''','''[[Niš]] - deo''' , [[Stambol Kapija]], [[Trg Kralja Aleksandra]], [[Trošarina]] i [[Čair]]. ** '''[[Opština Niška Banja|Gradska opština Niška Banja]]''' : [[Bancarevo]], [[Gornja Studena]], [[Donja Studena]], [[Ženeva]], [[Jelašnica (Niška Banja)|Jelašnica]], [[Koritnjak]], [[Kunovica]], [[Lazarevo Selo]], [[Manastir (Niška Banja)|Manastir]], [[Nikola Tesla (Niška Banja)|Nikola Tesla]] (do 1979. godine deo Niške Banje), '''[[Niška Banja]]''', [[Ostrovica (Niška Banja)|Ostrovica]], [[Prva Kutina]], [[Prosek]], [[Ravni Do]], [[Radikina Bara]], [[Rautovo]], [[Sveta Petka]], [[Sićevo]] i [[Čukljenik (Niška Banja)|Čukljenik]]. ** '''[[Opština Palilula (Niš)|Gradska opština Palilula]]''' : [[9. maj]], [[Apelovac]], [[Berbatovo]], [[Bubanj]], [[Vukmanovo]], [[Gabrovac]], [[Gabrovačka reka]], [[Gornje Međurovo]], [[Deveti maj (Niš)|Deveti maj]] (do 1985. godine Novo Selo), [[Delijski Vis]], [[Donje Vlase]], [[Donje Međurovo]], [[Kalač Brdo]], [[Kovanluk]], [[Krušce]], [[Lalinac (Niš)|Lalinac]], [[Ledena Stena]], [[Mramor (Niš)|Mramor]], [[Mramorski Potok]], '''[[Niš]] - deo''', [[Palilula]]'''[[Palilula]]''', [[Pasi Poljana]], [[Rasadnik]], [[Staro Groblje]], [[Stočni trg]], [[Suvi Do (Niš)|Suvi Do]], [[Trošarina (Niš)|Trošarina]], [[Tutunović Podrum]], [[Crni Put]], [[Crvena Zvezda]] i [[Čokot (Niš)|Čokot]]. ** '''[[Opština Pantelej|Gradska opština Pantelej]]''' : [[Brenica]], [[Vrežina]], [[Vrelo (Niš)|Vrelo]], [[Gornja Vrežina]], [[Gornji Matejevac]], [[Donja Vrežina]], [[Donji Matejevac]], [[Durlan]], [[Jagodin Mala]], [[Jasenovik]], [[Kamenica (Niš)|Kamenica]], [[Knez Selo]], [[Beverli hils|Knjaževačka-jug]], [[Komren]], [[Malča]], '''[[Niš]] - deo''', [[Oreovac (Niš)|Oreovac]], [[Pantelej]]'''[[Pantelej]]''', [[Pasjača (Niš)|Pasjača]], [[Somborska]], [[Cerje (Niš)|Cerje]] i [[Čalije]]. ** '''[[Opština Crveni Krst|Gradska opština Crveni Krst]]''' : [[Beograd Mala]], [[Berčinac]], [[Naselje Branko Bjegović|Branko Bjegović]], [[Vele Polje]], [[Vrtište]], [[Gornja Toponica (Niš)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Niš)|Gornja Trnava]], [[Gornji Komren]], [[Donja Toponica (Niš)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Niš)|Donja Trnava]], [[Donji Komren]], [[Jagodin Mala]], [[Kravlje]], [[Leskovik (Niš)|Leskovik]], [[Medoševac (Niš)|Medoševac]], [[Mezgraja (Niš)|Mezgraja]], [[Miljkovac (Niš)|Miljkovac]], '''[[Niš]] - deo''', [[Naselje Ratko Jović]], [[Paligrace]], [[Paljina]], [[Popovac (Niš)|Popovac]], [[Rujnik]], [[Sečanica]], [[Supovac]], [[Šljaka]], [[Trupale]], [[Hum (Niš)|Hum]], [[Crveni Krst]] i [[Čamurlija]]. * '''[[Opština Aleksinac]]''' : '''[[Aleksinac]]''' (od 1955. godine obuhvata i naselje Konjska Poljana), [[Aleksinački Bujmir]] (do 1950. godine Bujmir), '''[[Aleksinački Rudnik]]''', [[Bankovac]], [[Beli Breg (Aleksinac)|Beli Breg]], [[Belja]], [[Bobovište (Aleksinac)|Bobovište]], [[Bovan (Aleksinac)|Bovan]], [[Bradarac (Aleksinac)|Bradarac]], [[Vakup]], [[Veliki Drenovac]], [[Vitkovac (Aleksinac)|Vitkovac]], [[Vrelo (Aleksinac)|Vrelo]], [[Vrćenovica]], [[Vukanja]], [[Vukašinovac]], [[Glogovica (Aleksinac)|Glogovica]], [[Golešnica]], [[Gornja Peščanica]], [[Gornje Suhotno]], [[Gornji Adrovac]], [[Gornji Krupac]], [[Gornji Ljubeš]], [[Gredetin]], [[Grejač (Aleksinac)|Grejač]], [[Dašnica (Aleksinac)|Dašnica]], [[Deligrad]], [[Dobrujevac (Aleksinac)|Dobrujevac]], [[Donja Peščanica]], [[Donje Suhotno]], [[Donji Adrovac]], [[Donji Krupac]], [[Donji Ljubeš]], [[Draževac (Aleksinac)|Draževac]], [[Žitkovac]], [[Jakovlje (Aleksinac)|Jakovlje]], [[Jasenje (Aleksinac)|Jasenje]], [[Kamenica (Aleksinac)|Kamenica]], [[Katun (Aleksinac)|Katun]], [[Koprivnica (Aleksinac)|Koprivnica]], [[Korman (Aleksinac)|Korman]], [[Kraljevo (Aleksinac)|Kraljevo]], [[Krušje (Aleksinac)|Krušje]], [[Kulina (Aleksinac)|Kulina]], [[Lipovac (Aleksinac)|Lipovac]], [[Loznac]], [[Loćika (Aleksinac)|Loćika]], [[Lužane (Aleksinac)|Lužane]], [[Ljupten]], [[Mali Drenovac]], [[Mozgovo]], [[Moravac]], [[Moravski Bujmir]], [[Nozrina]], [[Porodin (Aleksinac)|Porodin]], [[Prekonozi]], [[Prćilovica]], [[Prugovac]], [[Radevac (Aleksinac)|Radevce]], [[Rsovac]], [[Rutevac]], [[Srezovac]], [[Stanci (Aleksinac)|Stanci]], [[Stublina (Aleksinac)|Stublina]], [[Subotinac]], [[Tešica]], [[Trnjane (Aleksinac)|Trnjane]], [[Ćićina]], [[Crna Bara (Aleksinac)|Crna Bara]], [[Česta]], [[Čukurovac]] i [[Šurić]]. * '''[[Opština Gadžin Han]]''' : [[Veliki Vrtop]], [[Veliki Krčimir]], [[Vilandrica]], [[Gare (Gadžin Han)|Gare]], [[Gadžin Han]]'''[[Gadžin Han]]''', [[Gornje Vlase]], [[Gornje Dragovlje]], [[Gornji Barbeš]], [[Gornji Dušnik]], [[Grkinja]], [[Donje Dragovlje]], [[Donji Barbeš]], [[Donji Dušnik]], [[Duga Poljana (Gadžin Han)|Duga Poljana]], [[Dukat (Gadžin Han)|Dukat]], [[Zaplanjska Toponica]], [[Jagličje]], [[Kaletinac]], [[Koprivnica (Gadžin Han)|Koprovnica]], [[Krastavče]], [[Ličje]], [[Mali Vrtop]], [[Mali Krčimir]], [[Marina Kutina]], [[Miljkovac (Gadžin Han)|Miljkovac]], [[Novo Selo (Gadžin Han)|Novo Selo]], [[Ovsinjinac]], [[Ravna Dubrava]], [[Radikina Bara]], [[Semče]], [[Sopotnica (Gadžin Han)|Sopotnica]], [[Taskovići]], [[Toponica (Gadžin Han)|Toponica]], [[Ćelije (Gadžin Han)|Ćelije]], [[Čagrovac]] i [[Šebet]]. * '''[[Opština Doljevac]]''' : [[Belotinac]], [[Doljevac]]'''[[Doljevac]]''', [[Klisura (Doljevac)|Klisura]], [[Knežica (Doljevac)|Knežica]], [[Kočane (Doljevac)|Kočane]] (obuhvata Gornji Ribnjak i Donji Ribnjak), [[Malošište]], [[Mekiš]], [[Orljane]], [[Perutina]], [[Pukovac]], [[Rusna]], [[Ćurlina]], [[Čapljinac]], [[Čečina (Doljevac)|Čečina]], [[Šainovac (Doljevac)|Šajinovac]] i [[Šarlinac|Šarlince]] (do 1979. godine Šarlinac). * '''[[Opština Merošina]]''' : [[Azbresnica]], [[Aleksandrovo (Merošina)|Aleksandrovo]], [[Arbanasce]], [[Balajnac (Merošina)|Balajnac]] (do 1991. godine Balajinac), [[Baličevac]], [[Batušinac]], [[Biljeg]], [[Brest (Merošina)|Brest]], [[Bučić]], [[Gornja Rasovača]], [[Gradište (Merošina)|Gradište]], [[Devča]], [[Dešilovo]], [[Donja Rasovača]], [[Dudulajce]], [[Jovanovac (Merošina)|Jovanovac]] (do 1979. godine deo Azbresnice), [[Jug Bogdanovac]], [[Kovanluk (Merošina)|Kovanluk]], [[Kostadinovac]], [[Krajkovac]], [[Lepaja]], [[Merošina]]'''[[Merošina]]''', [[Mramorsko Brdo]], [[Oblačina]], [[Padina (Merošina)|Padina]] (do 1979. godine deo Krajkovca), [[Rožina]] i [[Čubura (Merošina)|Čubura]]. * '''[[Opština Ražanj]]''' : [[Braljina (Ražanj)|Braljina]], [[Varoš (Ražanj)|Varoš]], [[Vitoševac]], [[Grabovo (Ražanj)|Grabovo]], [[Lipovac (Ražanj)|Lipovac]], [[Mađere (Ražanj)|Mađere]], [[Maletina]], [[Maćija]], [[Novi Bračin]], [[Pardik]], [[Podgorac (Ražanj)|Podgorac]], [[Poslon]], [[Praskovče]], [[Pretrkovac]], '''[[Ražanj]]''', [[Rujište (Ražanj)|Rujište]], [[Skorica]], [[Smilovac]], [[Stari Bračin]], [[Cerovo (Ražanj)|Cerovo]], [[Crni Kao (Ražanj)|Crni Kao]], [[Čubura (Ražanj)|Čubura]] i [[Šetka]]. * '''[[Opština Svrljig]]''' : [[Beloinje]], [[Burdimo]], [[Bučum]], [[Varoš (Svrljig)|Varoš]], [[Vlahovo (Svrljig)|Vlahovo]], [[Galibabinac]], [[Gojmanovac]], [[Grbavče]], [[Gulijan]], [[Guševac]], [[Davidovac (Svrljig)|Davidovac]], [[Drajinac]], [[Đurinac (Svrljig)|Đurinac]], [[Željevo (Svrljig)|Željevo]], [[Izvor (Svrljig)|Izvor]], [[Kopajkošara]], [[Labukovo]], [[Lalinac (Svrljig)|Lalinac]], [[Lozan]], [[Lukavica]], [[Lukovo (Svrljig)|Lukovo]], [[Manojlica]], [[Merdželat]], [[Mečji Do]], [[Niševac]], [[Okolište (Svrljig)|Okolište]], [[Okruglica (Svrljig)|Okruglica]], [[Palilula (Svrljig)|Palilula]], [[Periš]], [[Pirkovac]], [[Plužina (Svrljig)|Plužina]], [[Popšica]], [[Prekonoga]], [[Radmirovac]], [[Ribare (Svrljig)|Ribare]], [[Rosulja]], [[Saraj]], '''[[Svrljig]]''', [[Slivje]], [[Tijovac (Svrljig)|Tijovac]], [[Trojica]], [[Crnoljevica]] i [[Šljivovik (Svrljig)|Šljivovik]]. === Toplički okrug === {{v. također|Toplički okrug}} * '''[[Opština Blace]]''' : [[Alabana]], [[Barbatovac]], '''[[Blace]]''', [[Brežani (Blace)|Brežani]], [[Više Selo]] (do 1977. godine Višeselo), [[Vrbovac (Blace)|Vrbovac]], [[Gornja Draguša]], [[Gornja Jošanica]], [[Gornje Grgure]], [[Gornje Svarče]], [[Donja Draguša]], [[Donja Jošanica]], [[Donja Rašica]] (do 1955. godine Džukela), [[Donje Grgure]], [[Donje Svarče]], [[Drešnica]], [[Đurevac]], [[Kačapor]], [[Kaševar]], [[Krivaja (Blace)|Krivaja]], [[Kutlovac (Blace)|Kutlovac]], [[Lazarevac (Blace)|Lazarevac]], [[Mala Draguša]], [[Međuhana]], [[Muzaće]], [[Popova (Blace)|Popova]], [[Prebreza]], [[Pretežana]], [[Pretrešnja]], [[Pridvorica (Blace)|Pridvorica]], [[Rašica (Blace)|Rašica]], [[Sibnica (Blace)|Sibnica]], [[Stubal (Blace)|Stubal]], [[Suvaja (Blace)|Suvaja]], [[Suvi Do (Blace)|Suvi Do]], [[Sudimci (Blace)|Sudimci]], [[Trbunje]], [[Čungula]], [[Čučale]], [[Džepnica]] i [[Šiljomana]]. * '''[[Opština Žitorađa]]''' : [[Asanovac]], [[Badnjevac (Žitorađa)|Badnjevac]], [[Vlahovo (Žitorađa)|Vlahovo]], [[Voljčince]], [[Glašince]] (od 2007. godine Glašnice), [[Gornje Crnatovo]], [[Gornji Drenovac]], [[Grudaš]], [[Debeli Lug (Žitorađa)|Debeli Lug]], [[Donje Crnatovo]], [[Donji Drenovac]], [[Držanovac]], [[Dubovo (Žitorađa)|Dubovo]], [[Đakus]], [[Žitorađa]]'''[[Žitorađa]]''', [[Zladovac]], [[Jasenica (Žitorađa)|Jasenica]], [[Kare (Žitorađa)|Kare]], [[Kožince]], [[Konjarnik (Žitorađa)|Konjarnik]], [[Lukomir (Žitorađa)|Lukomir]], [[Novo Momčilovo]], [[Pejkovac]], [[Podina]], [[Rečica (Žitorađa)|Rečica]], [[Samarinovac (Žitorađa)|Samarinovac]], [[Izvor (Žitorađa)|Smrdić]] (od 2002. godine Izvor), [[Stara Božurna]], [[Staro Momčilovo]], [[Studenac]] i [[Toponica (Žitorađa)|Toponica]]. * '''[[Opština Kuršumlija]]''' : [[Babica]], [[Barlovo]], [[Baćoglava]], [[Belo Polje (Kuršumlija)|Belo Polje]], [[Bogujevac (Kuršumlija)|Bogujevac]], [[Vasiljevac]], [[Veliko Pupavce]], [[Visoka (Kuršumlija)|Visoka]], [[Vlahinja (Kuršumlija)|Vlahinja]], [[Vrelo (Kuršumlija)|Vrelo]], [[Vrševac]], [[Vukojevac]], [[Gornja Mikuljana]], [[Gornje Točane]], [[Grabovnica, Kuršumlija|Grabovnica]] (od 2007. godine Grbovnica), [[Dabinovac]], [[Dankoviće]], [[Degrmen]], [[Dedinac]], [[Dešiška]], [[Dobri Do (Kuršumlija)|Dobri Do]], [[Donja Mikuljana]], [[Donje Točane]], [[Dubrava (Kuršumlija)|Dubrava]], [[Đake]], [[Žalica]], [[Žegrova]], [[Žuč (Kuršumlija)|Žuč]], [[Zagrađe (Kuršumlija)|Zagrađe]], [[Zebica (Kuršumlija)|Zebica]] (do 1965. godine Zebice), [[Ivan Kula]], [[Igrište (Kuršumlija)|Igrište]], [[Kastrat (Kuršumlija)|Kastrat]], [[Konjuva]], [[Kosmača]], [[Krtok]], [[Krčmare]], [[Kupinovo (Kuršumlija)|Kupinovo]], '''[[Kuršumlija]]''', [[Kuršumlijska Banja]], [[Kutlovo (Kuršumlija)|Kutlovo]], [[Lukovo (Kuršumlija)|Lukovo]], [[Ljutova]], [[Ljuša (Kuršumlija)|Ljuša]], [[Magovo]], [[Mala Kosanica]], [[Maričiće]], [[Markoviće]], [[Matarova]], [[Mačja Stena]], [[Mačkovac (Kuršumlija)|Mačkovac]], [[Merdare (Kuršumlija)|Merdare]] (od 1959. godine obuhvata i Borovac), [[Merćez]], [[Mehane]], [[Mirnica]], [[Mrča]], [[Nevada (Kuršumlija)|Nevada]], [[Novo Selo (Kuršumlija)|Novo Selo]], [[Orlovac (Kuršumlija)|Orlovac]], [[Parada (Kuršumlija)|Parada]], [[Pačarađa]], [[Pavaštica|Pevaštica]] (do 1977. godine Pavaštica), [[Pepeljevac (Kuršumlija)|Pepeljevac]], [[Perunika (Kuršumlija)|Perunika]], [[Pločnik]], [[Pljakovo]], [[Prevetica]], [[Prekorađa]], [[Prolom]], [[Ravni Šort]], [[Rastelica]], [[Rača (Kuršumlija)|Rača]], [[Rudare (Kuršumlija)|Rudare]], [[Sagonjevo]], [[Samokovo]], [[Svinjište (Kuršumlija)|Svinjište]], [[Sekirača]], [[Selište (Kuršumlija)|Selište]], [[Selova]], [[Seoce (Kuršumlija)|Seoce]], [[Spance]], [[Tačevac]], [[Tijovac (Kuršumlija)|Tijovac]], [[Tmava]], [[Trebinje (Kuršumlija)|Trebinje]], [[Trećak]], [[Trmka (Kuršumlija)|Trmka]], [[Trn (Kuršumlija)|Trn]], [[Trpeza (Kuršumlija)|Trpeza]], [[Šatra]] i [[Štava]] (Željova, Kalimance, Mijačić, Parduse i Trešnjica nova naselja od 2007. godine). * '''[[Opština Prokuplje]]''' : [[Ajdanovac]], [[Arbanaška (Prokuplje)|Arbanaška]], [[Babin Potok (Prokuplje)|Babin Potok]], [[Babotinac]], [[Bajčince]], [[Balinovac]], [[Balčak]], [[Bace]], [[Bela Voda (Prokuplje)|Bela Voda]], [[Beli Kamen (Prokuplje)|Beli Kamen]], [[Belogoš]], [[Beloljin]] (od 2007. godine Belonjin), [[Berilje]], [[Bogujevac (Prokuplje)|Bogujevac]] (do 1979. godine Bogojevac), [[Bregovina]], [[Bresnik (Prokuplje)|Bresnik]], [[Bresničić]], [[Bublica]], [[Bukoloram|Bukuloram]] (do 1992. godine, i od 2007. godine Bukoloram), [[Bulatovac]], [[Bučince]], [[Bučić]], [[Velika Plana (Prokuplje)|Velika Plana]], [[Vidovača]], [[Viča (Prokuplje)|Viča]], [[Vlasovo]], [[Vodice (Prokuplje)|Vodice]], [[Glasovik]], [[Gojinovac]], [[Gornja Bejašnica]], [[Gornja Bresnica]], [[Gornja Konjuša]], [[Gornja Rečica]], [[Gornja Stražava]], [[Gornja Toponica (Prokuplje)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Prokuplje)|Gornja Trnava]], [[Gornje Kordince]], [[Gornji Statovac]], [[Grabovac (Prokuplje)|Grabovac]], [[Gubetin]], [[Dobrotić]], [[Donja Bejašnica]], [[Donja Bresnica]], [[Donja Draganja]], [[Donja Konjuša]], [[Donja Rečica]], [[Donja Stražava]], [[Donja Toponica (Prokuplje)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Prokuplje)|Donja Trnava]], [[Donje Kordince]], [[Donji Statovac]], [[Dragi Deo]], [[Drenovac (Prokuplje)|Drenovac]], [[Đurovac]] (do 1991. godine Đurevac), [[Đušnica]], [[Žitni Potok]], [[Zdravinje (Prokuplje)|Zdravinje]], [[Zlata (Prokuplje)|Zlata]], [[Jabukar]], [[Jabučevo]], [[Jovine Livade]], [[Jugovac (Prokuplje)|Jugovac]], [[Kaludra (Prokuplje)|Kaludra]], [[Klisurica (Prokuplje)|Klisurica]], [[Kožince]], [[Končić]], [[Kondželj]], [[Kostenica (Prokuplje)|Kostenica]], [[Krnji Grad]], [[Kruševica (Prokuplje)|Kruševica]], [[Mađere (Prokuplje)|Mađere]], [[Mala Guba]], [[Mala Plana (Prokuplje)|Mala Plana]], [[Mačina]], [[Merovac]], [[Mikulovac]], [[Miljkovica]], [[Mrljak]], [[Mršelj]], [[Nova Božurna]], [[Novi Đurovac]] (do 1991. godine Novi Đurevac), [[Novo Selo (Prokuplje)|Novo Selo]], [[Obrtince]], [[Pasjača (Prokuplje)|Pasjača]], [[Pašinac]], [[Pestiš]], [[Petrovac (Prokuplje)|Petrovac]], [[Piskalje]] (do 1979. godine Piskalj), [[Plehane kuće]] (Plehane), [[Pločnik (Prokuplje)|Pločnik]], [[Potočić]], [[Prekadin]], [[Prekašnica]], [[Prekopuce]], '''[[Prokuplje]]''' (od 1959. godine obuhvata i Pojate i Simanovac), [[Rankova Reka]], [[Rastovnica]], [[Rgaje (Prokuplje)|Rgaje]], [[Reljinac]], [[Resinac]], [[Selište (Prokuplje)|Selište]], [[Smrdan (Prokuplje)|Smrdan]], [[Srednji Statovac]], [[Stari Đurovac]] (do 1991. godine Stari Đurevac), [[Staro Selo (Prokuplje)|Staro Selo]], [[Tovrljane]], [[Toponica]], [[Trnovi Laz]], [[Tulare (Prokuplje)|Tulare]], [[Ćukovac (Prokuplje)|Ćukovac]] (do 1979. godine Čukovac; od 2007. godine Đukovac), [[Džigolj]], [[Ševiš]], [[Široke Njive]] i [[Šišmanovac]]. === Pirotski okrug === {{v. također|Pirotski okrug}} * '''[[Opština Babušnica]]''' : [[Aleksandrovac (Babušnica)|Aleksandrovac]], '''[[Babušnica]]''', [[Berduj]], [[Berin Izvor]], [[Bogdanovac (Babušnica)|Bogdanovac]], [[Bratiševac]], [[Brestov Dol]], [[Vava]], [[Valniš]], [[Veliko Bonjince]], [[Vojnici]], [[Vrelo (Babušnica)|Vrelo]], [[Vuči Del]], [[Gornje Krnjino]], [[Gornji Striževac]], [[Gorčinci]], [[Grnčar (Babušnica)|Grnčar]], [[Dol (Babušnica)|Dol]], [[Donje Krnjino]], [[Donji Striževac]], [[Draginac (Babušnica)|Draginac]], [[Dučevac]], [[Zavidince]], [[Zvonce]], [[Izvor (Babušnica)|Izvor]], [[Jasenov Del]], [[Kaluđerovo (Babušnica)|Kaluđerovo]], [[Kambelevci]], [[Kijevac (Babušnica)|Kijevac]], [[Leskovica (Babušnica)|Leskovica]], [[Linovo]], [[Ljuberađa]], [[Malo Bonjince]], [[Masurovci]], [[Mezgraja (Babušnica)|Mezgraja]], [[Modra Stena]], [[Našuškovica]], [[Ostatovica]], [[Preseka (Babušnica)|Preseka]], [[Provaljenik]], [[Radinjinci]], [[Radosinj]] (od 2007. godine Radosin), [[Radoševac (Babušnica)|Radoševac]], [[Rakita (Babušnica)|Rakita]], [[Rakov Dol]], [[Raljin]], [[Resnik (Babušnica)|Resnik]], [[Stol (Babušnica)|Stol]], [[Strelac]], [[Studena (Babušnica)|Studena]], [[Suračevo]], [[Crvena Jabuka (Babušnica)|Crvena Jabuka]] i [[Štrbovac]]. * '''[[Opština Bela Palanka]]''' : [[Babin Kal]], [[Bežište]], '''[[Bela Palanka]]''', [[Bukurovac]] (do 1979. godine Bukorovac, od 1979. godine obuhvata i [[Dol (Bela Palanka)|Dol]]), [[Veta]], [[Vitanovac (Bela Palanka)|Vitanovac]], [[Vrandol]], [[Vrgudinac]], [[Glogovac (Bela Palanka)|Glogovac]], [[Gornja Glama]], [[Gornja Koritnica]], [[Gornji Rinj]], [[Gradište (Bela Palanka)|Gradište]], [[Divljana]], [[Dolac (naselje)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Dolac (selo)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Donja Glama]], [[Donja Koritnica]], [[Donji Rinj]], [[Draževo]], [[Klenje (Bela Palanka)|Klenje]], [[Klisura (Bela Palanka)|Klisura]], [[Kozja]], [[Kosmovac]], [[Kremenica]], [[Krupac (Bela Palanka)|Krupac]], [[Lanište (Bela Palanka)|Lanište]], [[Leskovik (Bela Palanka)|Leskovik]], [[Ljubatovica]], [[Miranovac]], [[Miranovačka Kula]], [[Moklište]] (obuhvata i Dračje), [[Mokra]], [[Nova Mala]], [[Novo Selo (Bela Palanka)|Novo Selo]], [[Oreovac (Bela Palanka)|Oreovac]], [[Pajež]], [[Sinjac]] (od 1979. godine obuhvata naselje [[Trešnjanci]]), [[Tamnjanica]], [[Telovac]], [[Toponica (Bela Palanka)|Toponica]], [[Crvena Reka]], [[Crveni Breg (Bela Palanka)|Crveni Breg]], [[Crnče (Bela Palanka)|Crnče]], [[Čiflik]], [[Šljivovik (Bela Palanka)|Šljivovik]] i [[Špaj]]. * '''[[Opština Dimitrovgrad]]''' : [[Baljev Dol]], [[Banjski Dol]], [[Barje (Dimitrovgrad)|Barje]], [[Bačevo]], [[Beleš]] (do 1990. godine deo Lukavice), [[Bilo]], [[Braćevci]], [[Brebevnica]], [[Verzar]], [[Visočki Odorovci]] (do 1979. godine Odorovci), [[Vlkovija]], [[Vrapča]], [[Gojin Dol]], [[Gornja Nevlja]], [[Gornji Krivodol]], [[Gradina]], [[Gradinje (Dimitrovgrad)|Gradinje]], [[Grapa]], [[Gulenovci]], '''[[Dimitrovgrad]]''' (do 1950. godine Caribrod), [[Donja Nevlja]], [[Donji Krivodol]], [[Dragovita]], [[Željuša]], [[Izatovci]], [[Iskrovci]], [[Kamenica (Dimitrovgrad)|Kamenica]], [[Kusa Vrana]], [[Lukavica (Dimitrovgrad)|Lukavica]], [[Mazgoš]], [[Mojinci]], [[Paskašija]], [[Petačinci]] (od 2007. godine Petačnici), [[Petrlaš]], [[Planinica (Dimitrovgrad)|Planinica]], [[Poganovo]], [[Prača (Dimitrovgrad)|Prača]], [[Protopopinci]], [[Radejna]], [[Senokos (Dimitrovgrad)|Senokos]], [[Skrvenica]], [[Slivnica (Dimitrovgrad)|Slivnica]], [[Smilovci]] i [[Trnski Odorovci]] (do 1979. godine Trnsko Odorovce). * '''[[Opština Pirot]]''' : [[Bazovik]], [[Barje Čiflik]], [[Basara]], [[Bela (Pirot)|Bela]], [[Berilovac]], [[Berovica]], [[Blato (Pirot)|Blato]], [[Brlog (Pirot)|Brlog]], [[Velika Lukanja]], [[Veliki Jovanovac]], [[Veliki Suvodol]], [[Veliko Selo (Pirot)|Veliko Selo]], [[Visočka Ržana]], [[Vlasi (Pirot)|Vlasi]], [[Vojnegovac]], [[Vranište]], [[Gnjilan]], [[Gornja Držina]], [[Gostuša]], [[Gradašnica (Pirot)|Gradašnica]], [[Gradište (Pirot)|Gradište]], [[Dobri Do (Pirot)|Dobri Do]], [[Dojkinci]], [[Držina]], [[Đeram]], [[Zavoj]] (ukinuto 1979. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Zaskovci]], [[Izvor (Pirot)|Izvor]], [[Jalbotina]], [[Jelovica]], [[Kamik]], [[Koprivštica]], [[Kostur]], [[Krupac (Pirot)|Krupac]], [[Kumanovo (Pirot)|Kumanovo]], [[Mala Lukanja]] (naselje ukinuto 1986. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Mali Jovanovac]], [[Mali Suvodol]], [[Milojkovac]], [[Mirkovci (Pirot)|Mirkovci]], [[Nišor]], [[Novi Zavoj]] (formirano 1979. godine umesto naselja Zavoj), [[Novo Tigrovo naselje]], [[Obrenovac (Pirot)|Obrenovac]], [[Oreovica (Pirot)|Oreovica]], [[Orlja (Pirot)|Orlja]], [[Osmakova]], [[Pakleštica]], [[Pasjač]] (do 1965. godine Pasjača), [[Petrovac (Pirot)|Petrovac]], '''[[Pirot]]''', [[Planinica (Pirot)|Planinica]], [[Pokrevenik]], [[Poljska Ržana]], [[Ponor (Pirot)|Ponor]], [[Prisjan]], [[Ragodeš]], [[Rasnica]], [[Rogoz]], [[Rosomač]], [[Rsovci]], [[Rudinje]], [[Sinja Glava]], [[Slavinja]], [[Sopot (Pirot)|Sopot]], [[Srećkovac]], [[Staničenje]], [[Staro Tigrovo naselje]], [[Sukovo]], [[Tanasko Rajić]], [[Temska]], [[Topli Do (Pirot)|Topli Do]], [[Trnjana]], [[Cerev Del]], [[Cerova (Pirot)|Cerova]], [[Crvenčevo]], [[Crnoklište]], [[Činiglavci]] i [[Šugrin]]. === Jablanički okrug === {{v. također|Jablanički okrug}} * '''[[Grad Leskovac]]''' : [[Babičko]], [[Badince]], [[Barje (Leskovac)|Barje]], [[Belanovce (Leskovac)|Belanovce]], [[Beli Potok (Leskovac)|Beli Potok]], [[Bistrica (Leskovac)|Bistrica]], [[Bobište]], [[Bogojevce]], [[Bojišina]], [[Boćevica]], [[Bratmilovce]], [[Brejanovce]], [[Brestovac (Leskovac)|Brestovac]], [[Brza]], [[Bričevlje]], [[Bukova Glava]], [[Bunuški Čifluk]], [[Velika Biljanica]], [[Velika Grabovnica (Leskovac)|Velika Grabovnica]], [[Velika Kopašnica]], [[Velika Sejanica]], [[Veliko Trnjane]], [[Vilje Kolo]], [[Vina (Leskovac)|Vina]], [[Vinarce]], [[Vlase (Leskovac)|Vlase]], [[Vučje]], [[Gagince]], [[Golema Njiva]], [[Gorina]], [[Gornja Bunuša]], [[Gornja Jajina]], [[Gornja Kupinovica]], [[Gornja Lokošnica]], [[Gornja Slatina (Leskovac)|Gornja Slatina]], [[Gornje Krajince]], [[Gornje Sinkovce]], [[Gornje Stopanje]], [[Gornje Trnjane]], [[Gornji Bunibrod]], [[Gradašnica (Leskovac)|Gradašnica]], [[Grajevce]], [[Graovo]], [[Grdanica]], [[Grdelica (varoš)]], [[Grdelica (selo)]], [[Guberevac (Leskovac)|Guberevac]], [[Dedina Bara]], [[Dobrotin (Leskovac)|Dobrotin]], [[Donja Bunuša]], [[Donja Jajina]], [[Donja Kupinovica]], [[Donja Lokošnica]], [[Donja Slatina (Leskovac)|Donja Slatina]], [[Donje Brijanje]], [[Donje Krajince]], [[Donje Sinkovce]], [[Donje Stopanje]], [[Donje Trnjane]], [[Donji Bunibrod]], [[Draškovac (Leskovac)|Draškovac]], [[Drvodelja]], [[Drćevac]], [[Dubočica]], [[Dušanovo (Leskovac)|Dušanovo]], [[Žabljane]], [[Živkovo]], [[Žižavica]], [[Zagužane]], [[Zalužnje]], [[Zlokućane]], [[Zloćudovo]], [[Zoljevo]], [[Igrište (Leskovac)|Igrište]], [[Jarsenovo]], [[Jašunja]], [[Jelašnica (Leskovac)|Jelašnica]], [[Kaluđerce]], [[Karađorđevac]], [[Kaštavar]], [[Kovačeva Bara]], [[Kozare]], [[Koraćevac]], [[Krpejce]], [[Kukulovce]], [[Kumarevo (Leskovac)|Kumarevo]], [[Kutleš]], '''[[Leskovac]]''',<!-- [[Leskovačko Dedinje]] --> [[Lipovica (Leskovac)|Lipovica]], [[Ličin Dol]], [[Mala Biljanica]], [[Mala Grabovnica (Leskovac)|Mala Grabovnica]], [[Mala Kopašnica]], [[Manojlovce]], [[Međa (Leskovac)|Međa]], [[Melovo]], [[Milanovo (Leskovac)|Milanovo]], [[Miroševce]], [[Mrkovica]], [[Mrštane]], [[Navalin]], [[Nakrivanj]], [[Nesvrta (Leskovac)|Nesvrta]], [[Novo Selo (Leskovac)|Novo Selo]], [[Nomanica]], [[Oraovica (Grdelička)|Oraovica (kod Grdelice)]], [[Oraovica (Crkovnička)|Oraovica (kod Crkovnice)]], [[Orašac (Leskovac)|Orašac]], [[Oruglica]], [[Padež (Leskovac)|Padež]], [[Palikuća]], [[Palojce]], [[Petrovac (Leskovac)|Petrovac]], [[Pečenjevce]], [[Piskupovo]], [[Podvorce]], [[Podrimce]], [[Podrum]], [[Predejane (varoš)]], [[Predejane (selo)]], [[Presečina]], [[Priboj (Leskovac)|Priboj]], [[Ravni Del (Leskovac)|Ravni Del]], [[Radonjica]], [[Razgojna]], [[Rajno Polje]], [[Rudare (Leskovac)|Rudare]], [[Svirce (Leskovac)|Svirce]], [[Slavujevce]], [[Slatina (Leskovac)|Slatina]], [[Smrdan (Leskovac)|Smrdan]], [[Strojkovce]], [[Stupnica (Leskovac)|Stupnica]], [[Suševlje]], [[Todorovce]], [[Tulovo]], [[Tupalovce]], [[Turekovac]], [[Hisar (Leskovac)|Hisar]], [[Crveni Breg (Leskovac)|Crveni Breg]], [[Crkovnica]], [[Crcavac]], [[Čekmin]], [[Čifluk Razgojnski]], [[Čukljenik (Leskovac)|Čukljenik]], [[Šainovac]], [[Šarlince (Leskovac)|Šarlince]] i [[Šišince]]. * '''[[Opština Bojnik]]''' : '''[[Bojnik]]''', [[Borince]], [[Brestovac (Bojnik)|Brestovac]], [[Vujanovo]], [[Gornje Brijanje]], [[Gornje Konjuvce]], [[Granica (Bojnik)|Granica]], [[Dobra Voda (Bojnik)|Dobra Voda]], [[Donje Konjuvce]], [[Dragovac (Bojnik)|Dragovac]], [[Dubrava (Bojnik)|Dubrava]], [[Đinđuša]], [[Zeletovo]], [[Zorovac]], [[Ivanje (Bojnik)|Ivanje]], [[Kamenica (Bojnik)|Kamenica]], [[Kacabać]], [[Kosančić (Bojnik)|Kosančić]], [[Lapotince]], [[Lozane]], [[Magaš]], [[Majkovac]], [[Mijajlica]], [[Mrveš]], [[Obilić (Bojnik)|Obilić]], [[Obražda]], [[Orane]], [[Plavce]], [[Pridvorica (Bojnik)|Pridvorica]], [[Rečica (Bojnik)|Rečica]], [[Savinac (Bojnik)|Savinac]], [[Slavnik]], [[Stubla (Bojnik)|Stubla]], [[Turjane]], [[Ćukovac (Bojnik)|Ćukovac]] i [[Crkvice]]. * '''[[Opština Vlasotince]]''' : [[Aleksine]], [[Batulovce]], [[Boljare (Vlasotince)|Boljare]], [[Borin Do]], [[Brezovica (Vlasotince)|Brezovica]], '''[[Vlasotince]]''', [[Gložane (Vlasotince)|Gložane]], [[Gornja Lomnica]], [[Gornja Lopušnja]], [[Gornji Dejan]], [[Gornji Orah]], [[Gornji Prisjan]], [[Gradište (Vlasotince)|Gradište]], [[Gunjetina]], [[Dadince]], [[Dobroviš]], [[Donja Lomnica]], [[Donja Lopušnja]], [[Donje Gare]], [[Donji Dejan]], [[Donji Prisjan]], [[Zlatićevo]], [[Javorje (Vlasotince)|Javorje]], [[Jakovljevo]], [[Jastrebac (Vlasotince)|Jastrebac]], [[Kozilo]], [[Komarica (Vlasotince)|Komarica]], [[Konopnica]], [[Kruševica (Vlasotince)|Kruševica]], [[Kukavica (Vlasotince)|Kukavica]], [[Ladovica]], [[Lipovica (Vlasotince)|Lipovica]], [[Manastirište]], [[Orašje (Vlasotince)|Orašje]], [[Ostrc]], [[Predanča]], [[Preslap]], [[Pržojne]], [[Prilepac]], [[Ravna Gora (Vlasotince)|Ravna Gora]], [[Ravni Del (Vlasotince)|Ravni Del]], [[Ravnište]], [[Samarnica]], [[Svođe]], [[Skrapež (Vlasotince)|Skrapež]], [[Sredor]], [[Stajkovce (Vlasotince)|Stajkovce]], [[Stranjevo]], [[Tegošnica]], [[Crna Bara (Vlasotince)|Crna Bara]], [[Crnatovo]] i [[Šišava]]. * '''[[Opština Lebane]]''' : [[Bačevina]], [[Bošnjace]], [[Buvce]], [[Veliko Vojlovce]], [[Geglja]], [[Goli Rid]], [[Gornje Vranovce]], [[Grgurovce]], [[Donje Vranovce]], [[Drvodelj]], [[Ždeglovo]], [[Klajić]], [[Konjino]], [[Krivača (Lebane)|Krivača]], [[Lalinovac]], '''[[Lebane]]''', [[Lipovica (Lebane)|Lipovica]], [[Lugare]], [[Malo Vojlovce]], [[Nova Topola (Lebane)|Nova Topola]], [[Novo Selo (Lebane)|Novo Selo]], [[Pertate]], [[Petrovac (Lebane)|Petrovac]], [[Popovce]], [[Poroštica (Lebane)|Poroštica]], [[Prekopčelica]], [[Radevce (Lebane)|Radevce]], [[Radinovac]], [[Rafuna]], [[Svinjarica]], [[Sekicol]], [[Slišane]], [[Togočevce]], [[Ćenovac]], [[Cekavica]], [[Šarce]], [[Šilovo (Lebane)|Šilovo]], [[Štulac (Lebane)|Štulac]] i [[Šumane]]. * '''[[Opština Medveđa]]''' : [[Bogunovac]], [[Borovac (Medveđa)|Borovac]], [[Varadin]], [[Velika Braina]], [[Vrapce]], [[Gazdare]], [[Gornja Lapaštica (Medveđa)|Gornja Lapaštica]], [[Gornji Bučumet]], [[Gornji Gajtan]], [[Grbavce]], [[Gubavce]], [[Gurgutovo]], [[Donja Lapaštica (Medveđa)|Donja Lapaštica]], [[Donji Bučumet]], [[Donji Gajtan]], [[Drence]], [[Đulekare]], [[Kapit]], [[Lece]], [[Mala Braina]], [[Marovac]], [[Maćedonce]], [[Maćedonce (Retkocersko)]], '''[[Medveđa]]''', [[Medevce]], [[Mrkonje]], [[Negosavlje]], [[Petrilje]], [[Poroštica (Medveđa)|Poroštica]], [[Pusto Šilovo]], [[Putinovo]] (do 2016. godine Hadžinci), [[Ravna Banja]], [[Retkocer]], [[Rujkovac]], [[Svirce (Medveđa)|Svirce]], [[Sijarina]], [[Sijarinska Banja]], [[Sponce]], [[Srednji Bučumet]], [[Stara Banja]], [[Stubla (Medveđa)|Stubla]], [[Tulare (Medveđa)|Tulare]], [[Tupale]], [[Crni Vrh (Medveđa)|Crni Vrh]] i [[Čokotin]]. * '''[[Opština Crna Trava]]''' : [[Bajinci (Crna Trava)|Bajinci]], [[Bankovci]], [[Bistrica (Crna Trava)|Bistrica]], [[Brod (Crna Trava)|Brod]], [[Vus]], [[Gornje Gare]], [[Gradska (Crna Trava)|Gradska]], [[Darkovce]], [[Dobro Polje (Crna Trava)|Dobro Polje]], [[Zlatance]], [[Jabukovik]], [[Jovanovce]], [[Kalna (Crna Trava)|Kalna]], [[Krivi Del]], [[Krstićevo]], [[Mlačište]], [[Obradovce]], [[Ostrozub (Crna Trava)|Ostrozub]], [[Pavličina]], [[Preslap]], [[Rajčetine]], [[Ruplje]], [[Sastav Reka]], '''[[Crna Trava]]''' i [[Čuka]]. === Pčinjski okrug === {{v. također|Pčinjski okrug}} * '''[[Grad Vranje]]''' : [[Aleksandrovac (Vranje)|Aleksandrovac]], [[Babina Poljana (Vranje)|Babina Poljana]], [[Balinovac]], [[Barbarušince]], [[Barelić]], [[Beli Breg (Vranje)|Beli Breg]], [[Bojin Del]], [[Bresnica (Vranje)|Bresnica]], [[Bujkovac]], [[Buljesovce]], [[Banuševac|Bunuševac]], [[Burdinci]], [[Buštranje (Vranje)|Buštranje]], [[Viševce]], [[Vlase (Vranje)|Vlase]], '''[[Vranje]]''', '''[[Vranjska Banja]]''', [[Vrtogoš]], [[Golemo Selo]], [[Gornja Otulja]], [[Gornja Čaršija]], [[Gornje Žapsko]], [[Gornje Punoševce]], [[Gornje Trebešinje]], [[Gornji Neradovac]], [[Gradnja (Vranje)|Gradnja]], [[Gumerište]], [[Davidovac (Vranje)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Dobrejance]], [[Donja Otulja]], [[Donje Vranje]], [[Donje Žapsko]], [[Donje Punoševce]], [[Donje Trebešinje]], [[Donji Neradovac]], [[Donji Pavlovac]], [[Dragobužde]], [[Drenovac (Vranje)|Drenovac]], [[Dubnica (Vranje)|Dubnica]], [[Duga Luka]], [[Dulan (Vranje)|Dulan]], [[Dupeljevo]], [[Đelinci]], [[Zlatokop]], [[Izumno]], [[Katun (Vranje)|Katun]], [[Klašnjice]], [[Klisurica (Vranje)|Klisurica]], [[Kopanjane]], [[Korbevac]], [[Korbul]], [[Koćura]], [[Kriva Feja]], [[Kruševa Glava]], [[Kumarevo (Vranje)|Kumarevo]], [[Kupinince]], [[Lalince]], [[Latifka]], [[Leva Reka]], [[Lepčince]], [[Ledena Stena]], [[Lipovac (Vranje)|Lipovac]], [[Lukovo (Vranje)|Lukovo]], [[Margance (Vranje)|Margance]], [[Mečkovac]], [[Mijakovce]], [[Mijovce]], [[Milanovo (Vranje)|Milanovo]], [[Milivojce]], [[Moštanica (Vranje)|Moštanica]], [[Nastavce]], [[Nesvrta (Vranje)|Nesvrta]], [[Nova Brezovica]], [[Oblička Sena]], [[Ogledna stanica]], [[Ostra Glava]], [[Odžinka]], [[Pavlovac (Vranje)|Pavlovac]], [[Palestina]], [[Panevlje]], [[Pljačkovica]], [[Prvonek]], [[Prevalac]], [[Preobraženje (Vranje)|Preobraženje]], [[Ranutovac]], [[Rataje (Vranje)|Rataje]], [[Raška]], [[Ribnice]], [[Ristovac]], [[Roždace]], [[Rudina]], [[Rusce (Vranje)|Rusce]], [[Saraina]], [[Sebevranje]], [[Sikirje]], [[Slivnica (Vranje)|Slivnica]], [[Smiljević]], [[Sobina]], [[Soderce]], [[Srednji Del]], [[Soderce]], [[Stance]], [[Stara Brezovica]], [[Stari Glog]], [[Strešak]], [[Stropsko]], [[Struganica]], [[Studena (Vranje)|Studena]], [[Suvi Dol]], [[Surdul]], [[Tekija]], [[Tesovište]], [[Tibužde]], [[Toplac]], [[Trstena (Vranje)|Trstena]], [[Tulbe]], [[Tumba (Vranje)|Tumba]], [[Ćukovac (Vranje)|Ćukovac]], [[Ćurkovica (Vranje)|Ćurkovica]], [[Urmanica]], [[Uševce]], [[Ciganski Rit]], [[Crni Vrh (Vranje)|Crni Vrh]], [[Crni Lug (Vranje)|Crni Lug]], [[Čerenac]], [[Čestelin]], [[Češalj]] i [[Šapranački rid]]. * '''[[Opština Bosilegrad]]''' : [[Barje (Bosilegrad)|Barje]], [[Belut]], [[Bistar]], '''[[Bosilegrad]]''', [[Brankovci]], [[Bresnica (Bosilegrad)|Bresnica]], [[Buceljevo]], [[Gložje]], [[Goleš]], [[Gornja Lisina]], [[Gornja Ljubata]], [[Gornja Ržana]], [[Gornje Tlamino]], [[Grujinci]], [[Doganica]], [[Donja Lisina]], [[Donja Ljubata]], [[Donja Ržana]], [[Donje Tlamino]], [[Dukat (Bosilegrad)|Dukat]], [[Žeravino]], [[Zli Dol]], [[Izvor (Bosilegrad)|Izvor]], [[Jarešnik]], [[Karamanica]], [[Milevci]], [[Mlekominci]], [[Musulj]], [[Nazarica]], [[Paralovo (Bosilegrad)|Paralovo]], [[Ploča (Bosilegrad)|Ploča]], [[Radičevci]], [[Rajčilovci]], [[Resen (Bosilegrad)|Resen]], [[Ribarci]], [[Rikačevo]] i [[Crnoštica]]. * '''[[Opština Bujanovac]]''' : [[Baraljevac]], [[Biljača (Bujanovac)|Biljača]], [[Bogdanovac (Bujanovac)|Bogdanovac]], [[Božinjevac]], [[Borovac (Bujanovac)|Borovac]], [[Bratoselce]], [[Breznica (Bujanovac)|Breznica]], [[Brnjare]], '''[[Bujanovac]]''', [[Buštranje (Bujanovac)|Buštranje]], [[Veliki Trnovac]], [[Vogance]], [[Vrban (Bujanovac)|Vrban]], [[Gornje Novo Selo]], [[Gramada (Bujanovac)|Gramada]], [[Dobrosin]], [[Donje Novo Selo (Bujanovac)|Donje Novo Selo]], [[Drežnica]], [[Đorđevac]], [[Žbevac]], [[Žuželjica]], [[Zarbince]], [[Jablanica (Bujanovac)|Jablanica]], [[Jastrebac (Bujanovac)|Jastrebac]], [[Kale]], [[Karadnik]], [[Klenike]], [[Klinovac]], [[Končulj]], [[Košarno]], [[Krševica]], [[Kuštica]], [[Levosoje]], [[Letovica]], [[Lopardince]], [[Lukarce]], [[Lučane (Bujanovac)|Lučane]], [[Ljiljance]], [[Mali Trnovac]], [[Muhovac]], [[Negovac]], [[Nesalce]], [[Oslare]], [[Pretina]], [[Pribovce]], [[Ravno Bučje (Bujanovac)|Ravno Bučje]], [[Rakovac (Bujanovac)|Rakovac]], [[Rusce (Bujanovac)|Rusce]], [[Samoljica]], [[Sveta Petka (Bujanovac)|Sveta Petka]], [[Sebrat]], [[Sejace]], [[Spančevac]], [[Srpska Kuća]], [[Starac (selo)|Starac]], [[Suharno]], [[Trejak]], [[Turija (Bujanovac)|Turija]], [[Uzovo]] i [[Čar]]. * '''[[Opština Vladičin Han]]''' : [[Balinovce]], [[Bačvište]], [[Belanovce (Vladičin Han)|Belanovce]], [[Beliševo]], [[Bigla (selo)|Bigla]], [[Bogoševo]], [[Brestovo (Vladičin Han)|Brestovo]], '''[[Vladičin Han]]''', [[Vrbovo (Vladičin Han)|Vrbovo]], [[Garinje]], [[Gornje Jabukovo]], [[Gramađe]], [[Dekutince]], [[Donje Jabukovo]], [[Dupljane (Vladičin Han)|Dupljane]], [[Žitorađe]], [[Zebince]], [[Jagnjilo (Vladičin Han)|Jagnjilo]], [[Jastrebac (Vladičin Han)|Jastrebac]], [[Jovac (Vladičin Han)|Jovac]], [[Kalimance]], [[Kacapun]], [[Koznica (Vladičin Han)|Koznica]], [[Kopitarce]], [[Kostomlatica]], [[Kržince]], [[Kukavica (Vladičin Han)|Kukavica]], [[Kunovo]], [[Lebet]], [[Lepenica (Vladičin Han)|Lepenica]], [[Letovište]], [[Ljutež]], [[Mazarać]], [[Malo Belo Polje]], [[Manajle]], [[Manjak]], [[Mrtvica (Vladičin Han)|Mrtvica]], [[Ostrovica (Vladičin Han)|Ostrovica]], [[Polom (Vladičin Han)|Polom]], [[Prekodolce]], [[Priboj (Vladičin Han)|Priboj]], [[Ravna Reka (Vladičin Han)|Ravna Reka]], [[Rdovo]], [[Repince]], [[Repište (Vladičin Han)|Repište]], [[Ružić (Srbija)|Ružić]], [[Solačka Sena]], [[Srneći Dol]], [[Stubal (Vladičin Han)|Stubal]], [[Suva Morava]], [[Tegovište]], [[Urvič (Vladičin Han)|Urvič]] i [[Džep]]. * '''[[Opština Preševo]]''' : [[Aliđerce]], [[Berčevac]], [[Bujić]], [[Bukarevac]], [[Bukovac (Preševo)|Bukovac]], [[Buštranje (Preševo)|Buštranje]], [[Golemi Dol]], [[Gornja Šušaja]], [[Gospođince]], [[Depce]], [[Donja Šušaja]], [[Žujince]], [[Ilince]], [[Kurbalija]], [[Ljanik]], [[Mađare (Preševo)|Mađare]], [[Miratovac]], [[Norča]], [[Oraovica]], [[Pečeno]], '''[[Preševo]]''', [[Rajince]], [[Ranatovce]], [[Reljan]], [[Svinjište (Preševo)|Svinjište]], [[Sefer]], [[Slavujevac]], [[Stanevce]], [[Strezovce]], [[Trnava (Preševo)|Trnava]], [[Cakanovac]], [[Cerevajka]], [[Crnotince]] i [[Čukarka]]. * '''[[Opština Surdulica]]''' : [[Alakince]], [[Bacijevce]], [[Belo Polje (Surdulica)|Belo Polje]], [[Binovce]], [[Bitvrđa]], [[Božica (Surdulica)|Božica]], [[Vlasina Okruglica]], [[Vlasina Rid]], [[Vlasina Stojkovićeva]], [[Vučadelce]], [[Gadžin han]], [[Gornja Koznica]], [[Gornje Romanovce]], [[Grandžina Mahala]] (Grandžina Reka), [[Groznatovci]], [[Danjino Selo]], [[Dikava]], [[Donje Romanovce]], [[Drajinci]], [[Dugi Del]], [[Dugojnica]], [[Zagužanje]], [[Jelašnica (Surdulica)|Jelašnica]], [[Kalabovce]], [[Kijevac (Surdulica)|Kijevac]], [[Klisura (Surdulica)|Klisura]], [[Kolunica]], [[Kostroševci]], [[Leskova Bara]], [[Masurica]], [[Mačkatica]], [[Novo Selo (Surdulica)|Novo Selo]], [[Palja]], [[Rđavica]], [[Stajkovce (Surdulica)|Stajkovce]], [[Strezimirovci]], [[Suvojnica]], '''[[Surdulica]]''', [[Suhi Dol (Surdulica)|Suhi Dol]], [[Topli Do (Surdulica)|Topli Do]], [[Topli Dol]], [[Troskač]] i [[Ćurkovica (Surdulica)|Ćurkovica]]. * '''[[Opština Trgovište]]''' : [[Babina Poljana (Trgovište)|Babina Poljana]], [[Barbace]], [[Vladovce]], [[Goločevac]], [[Gornovac]], [[Gornja Trnica]], [[Gornji Kozji Dol]], [[Gornji Stajevac]], [[Dejance]], [[Donja Trnica]], [[Donji Kozji Dol]], [[Donji Stajevac]], [[Dumbija]], [[Đerekarce]], [[Zladovce]], [[Kalovo]], [[Lesnica]], [[Mala Reka (Trgovište)|Mala Reka]], [[Margance (Trgovište)|Margance]], [[Mezdraja]], [[Novi Glog]], [[Novo Selo (Trgovište)|Novo Selo]], [[Petrovac (Trgovište)|Petrovac]], [[Prolesje]], [[Radovnica]], [[Rajčevce]], [[Surlica]], [[Trgovište (Trgovište)|'''Trgovište''']], [[Crveni Grad]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Crnovce]], [[Šajince]], [[Šaprance]], [[Široka Planina]] i [[Šumata Trnica]]. == Naseljena mesta na Kosovu i Metohiji == {{v. također|Kosovo i Metohija}} === Kosovski okrug === {{v. također|Kosovski okrug}} * '''[[Grad Priština]]''' : [[Ajvalija]], [[Ajkobila]], [[Badovac]], [[Balaban]], [[Bariljevo]], [[Besinje]], [[Businje]], [[Vrani Do]], [[Glogovica (Priština)|Glogovica]], [[Gornja Brnjica]], [[Gračanica (Priština)|Gračanica]], [[Graštica]], [[Dabiševac]], [[Devet Jugovića]], [[Donja Brnjica]], [[Dragovac (Priština)|Dragovac]], [[Drenovac (Priština)|Drenovac]], [[Zlatare (Priština)|Zlatare]], [[Kačikol]], [[Kojlovica]], [[Kolić]], [[Kukavica, Kosovo|Kukavica]], [[Laplje Selo]], [[Lebane (Priština)|Lebane]], [[Lukare (Priština)|Lukare]], [[Makovac]], [[Marevce (Priština)|Marevce]], [[Matičane]], [[Mramor (Priština)|Mramor]], [[Niševce]], [[Orlović]], [[Preoce]], '''[[Priština]]''', [[Propaštica]], [[Prugovac (Priština)|Prugovac]], [[Radoševac (Priština)|Radoševac]], [[Rimanište]], [[Sićevo (Priština)|Sićevo]], [[Slivova (Priština)|Slivovo]], [[Sofalija]], [[Sušica (Priština)|Sušica]], [[Ulpijana]], [[Teneš Do]], [[Trudna]], [[Čaglavica]], [[Šarban]] i [[Šaškovac]]. * '''[[Opština Glogovac]]''': [[Banjica (Glogovac)|Banjica]], [[Beriša]], [[Vasiljevo (Glogovac)|Vasiljevo]], [[Vrbovac (Glogovac)|Vrbovac]], [[Vučak (Glogovac)|Vučak]], [[Gladno Selo]], [[Globare (Glogovac)|Globare]], '''[[Glogovac]]''', [[Godance]], [[Gornja Koretica]], [[Gornja Fuštica]], [[Gornje Obrinje]], [[Gornji Žabelj|Gornji Zabelj]], [[Gradica]], [[Dobroševac]], [[Domanek (Glogovac)|Domanek]], [[Donja Koretica]], [[Donja Fuštica]], [[Donji Žabelj|Donji Zabelj]], [[Kišna Reka]], [[Komorane (Glogovac)|Komorane]], [[Krajkovo]], [[Lapušnik]], [[Likošane]], [[Negrovce]], [[Nekovce]], [[Novo Čikatovo]], [[Orlate]], [[Poklek]], [[Poluža (Glogovac)|Poluža]], [[Stankovce]], [[Staro Čikatovo]], [[Trdevac]], [[Trpeza (Glogovac)|Trpeza]], [[Trstenik (Glogovac)|Trstenik]], [[Štrbulovo]] i [[Štutica]]. * '''[[Opština Kačanik]]''': [[Banjica (Kačanik)|Banjica]], [[Belograce]], [[Bičevac]], [[Bob (Kačanik)|Bob]], [[Vata (Kačanik)|Vata]], [[Vrtomica]] ([[Vrtolnica]]), [[Gabrica]], [[Gajre]], [[Globočica (Kačanik)|Globočica]], [[Gorance]], [[Gornja Grlica]], [[Dimce]], [[Doganović]], [[Drenoglava]] ([[Drenova Glava]]), [[Drobnjak (Kačanik)|Drobnjak]], [[Dubrava (Kačanik)|Dubrava]], [[Dura]], [[Đurđev Dol]], [[Eleza]], [[Elez Han]], [[Ivaja]], '''[[Kačanik]]''', [[Kovačevac (Kačanik)|Kovačevac]], [[Korbulić]], [[Kotlina (Kačanik)|Kotlina]], [[Krivenik]], [[Lanište (Kačanik)|Lanište]], [[Nećavce]], [[Nika (Kačanik)|Nika]], [[Nikovce]], [[Palivodenica]], [[Pustenik]], [[Režance]], [[Reka (Kačanik)|Reka]], [[Runjevo]], [[Semanje]], [[Sečište]], [[Slatina (Kačanik)|Slatina]], [[Sopotnica (Kačanik)|Sopotnica]], [[Stagovo]], [[Stari Kačanik]], [[Straža (Kačanik)|Straža]] i [[Čardak]]. * '''[[Opština Kosovo Polje]]''': [[Ariljača]], [[Batuse]], [[Bresje (Kosovo Polje)|Bresje]], [[Velika Slatina]], [[Veliki Belaćevac]], [[Vragolija]], [[Gornje Dobrevo]], [[Dobri Dub (Kosovo Polje)|Dobri Dub]], [[Donje Dobrevo]], [[Donji Grabovac]], [[Ence]], '''[[Kosovo Polje]]''', [[Kuzmin (Kosovo Polje)|Kuzmin]], [[Mala Slatina]], [[Mali Belaćevac]], [[Nakarade]], [[Pomazatin]] i [[Ugljare (Kosovo Polje)|Ugljare]]. * '''[[Opština Lipljan]]''': [[Androvac]], [[Bandulić]], [[Banjica (Lipljan)|Banjica]], [[Brus (Lipljan)|Brus]], [[Bujance]], [[Bukovica (Lipljan)|Bukovica]], [[Varigovce]], [[Velika Dobranja]], [[Veliki Alaš]], [[Veliko Ribare]], [[Vogačica]], [[Vrelo (Lipljan)|Vrelo]], [[Vrševce (Lipljan)|Vrševce]], [[Glavica (Lipljan)|Glavica]], [[Glanica]], [[Glogovce (Lipljan)|Glogovce]], [[Goleško Vrelo]], [[Gornja Gušterica]], [[Gornje Gadimlje]], [[Guvno Selo]], [[Divljaka]], [[Dobrotin (Lipljan)|Dobrotin]], [[Donja Gušterica]], [[Donje Gadimlje]], [[Zlokućane (Lipljan)|Zlokućane]], [[Janjevo]], [[Klečka]], [[Konjsko (Lipljan)|Konjsko]], [[Konjuh (Lipljan)|Konjuh]], [[Krajište]], [[Krajmirovce]], [[Laletić]], [[Lepina]], [[Livađe (Lipljan)|Livađe]], '''[[Lipljan]]''', [[Lipovica (Lipjani)|Lipovica]], [[Lug (Lipljan)|Lug]], [[Lugadžija]], [[Magura]], [[Mala Dobranja]], [[Mali Alaš]], [[Malo Gracko]], [[Malo Ribare]], [[Marevce (Lipljan)|Marevce]], [[Medveci (Lipjani)|Medvece]], [[Mirena]], [[Muhadžer Babuš]], [[Novo Rujce]], [[Oklap]], [[Okosnica]], [[Plitković]], [[Poturovce]], [[Rabovce]], [[Radevo]], [[Rusinovce]], [[Sedlare (Lipljan)|Sedlare]], [[Skulanevo]], [[Slovinje]], [[Smoluša]], [[Staro Gracko]], [[Staro Rujce]], [[Suvi Do (Lipljan)|Suvi Do]], [[Teća]], [[Topličane (Lipljan)|Topličane]], [[Torina]], [[Trbovce]], [[Crni breg|Crni Breg]], [[Čelopek (Lipljan)|Čelopek]], [[Čučuljaga]] i [[Šišarka (Lipljan)|Šišarka]]. * '''[[Opština Obilić]]''': [[Ade (Obilić)|Ade]], [[Babin Most]], [[Bakšija]], [[Breznica (Obilić)|Breznica]], [[Gornji Grabovac]],[[Kruševac (Obilić)|Kruševac]], [[Lazarevo (Obilić)|Lazarevo]], [[Leskovčić]], [[Mazgit]], [[Miloševo (Obilić)|Miloševo]], '''[[Obilić]]''', [[Plemetina]], [[Raskovo]], [[Rudnik Kosovo]], [[Sibovac (Obilić)|Sibovac]], [[Hamidija (Obilić)|Hamidija]], [[Crkvena Vodica]] i [[Šipitula]]. * '''[[Opština Podujevo]]''': [[Alabak]], [[Bajčina]], [[Balovac]], [[Baraina]], [[Batlava (Podujevo)|Batlava]], [[Belo Polje (Podujevo)|Belo Polje]], [[Blato (Podujevo)|Blato]], [[Bradaš (Podujevo)|Bradaš]], [[Braina]], [[Brevnik]], [[Brece]], [[Burince (Podujevo)|Burince]], [[Velika Reka (Podujevo)|Velika Reka]], [[Glavnik]], [[Godišnjak]], [[Gornja Dubnica]], [[Gornja Lapaštica (Podujevo)|Gornja Lapaštica]], [[Gornja Pakaštica]], [[Gornje Ljupče]], [[Gornji Sibovac]], [[Grdovac]], [[Dvorište (Podujevo)|Dvorište]], [[Dobri Do (Podujevo)|Dobri Do]], [[Dobratini (Podujeva)|Dobrotin]], [[Donja Dubnica (Podujevo)|Donja Dubnica]], [[Donja Lapaštica (Podujevo)|Donja Lapaštica]], [[Donja Pakaštica]], [[Donje Ljupče]], [[Donji Sibovac]], [[Duz]], [[Dumoš]], [[Žitinje (Podujeva)|Žitinje]], [[Zakut]], [[Kaljatica]], [[Kačibeg]], [[Kisela Banja]], [[Konjuševac]], [[Krpimej]], [[Kruševica (Podujevo)|Kruševica]], [[Ladovac]], [[Lauša (Podujeva)|Lauša]], [[Letance]], [[Livadica]], [[Lug (Podujevo)|Lug]], [[Lužane (Podujevo)|Lužane]], [[Mazap]], [[Majance]], [[Medregovac]], [[Merdare (Podujevo)|Merdare]], [[Metohija (Podujevo)|Metohija]], [[Mirovac]], [[Murgula]], [[Obrandža]], [[Orlane]], [[Palatna]], [[Penduha]], [[Perane]], '''[[Podujevo]]''', [[Popovo (Podujevo)|Popovo]], [[Potok (Podujevo)|Potok]], [[Prepolac]], [[Radujevac (Podujevo)|Radujevac]], [[Rakinica]], [[Revuće]], [[Repa, Kosovo|Repa]], [[Rečica (Podujevo)|Rečica]], [[Svetlje]], [[Siljevica (Podujevo)|Siljevica]], [[Slatina (Podujevo)|Slatina]], [[Surdula]], [[Surkiš]], [[Trnava (Podujevo)|Trnava]], [[Trnavica]], [[Turučica]], [[Hrtica]], [[Šajkovac]], [[Šakovica]] i [[Štedim (Podujevo)|Štedim]]. * '''[[Opština Uroševac]]''': [[Babljak (Uroševac)|Babljak]], [[Balić]], [[Biba]], [[Burnik]], [[Varoš Selo]], [[Gatnje]], [[Gornje Nerodimlje]], [[Grebno]], [[Grlica (Uroševac)|Grlica]], [[Doganjevo]], [[Donje Nerodimlje]], [[Dramnjak]], [[Zaskok]], [[Zlatare (Uroševac)|Zlatare]], [[Jezerce]], [[Jerli Prelez]], [[Jerli Talinovac]], [[Kamena Glava]], [[Kosin]], [[Košare (Uroševac)|Košare]], [[Laškobare]], [[Manastirce]], [[Mirosavlje]], [[Muhadžer Prelez]], [[Muhadžer Talinovac]], [[Muhovce]], [[Nekodim]], [[Novi Miraš]], [[Papaz (Uroševac)|Papaz]], [[Plešina]], [[Pojatište]], [[Raka]], [[Rahovica]], [[Sazlija (Uroševac)|Sazlija]], [[Svrčina]], [[Slivovo (Uroševac)|Slivovo]], [[Sojevo]], [[Softović]], [[Srpski Babuš]], [[Stari Miraš]], [[Staro Selo (Uroševac)|Staro Selo]], [[Stojković]], [[Tankosić]], [[Trn (Uroševac)|Trn]], '''[[Uroševac]]''' i [[Crnilo (Uroševac)|Crnilo]]. * '''[[Opština Štimlje]]''': [[Belince (Štimlje)|Belince]], [[Vojinovce]], [[Gornje Godance]], [[Davidovce]], [[Devetak (Štimlje)|Devetak]], [[Donje Godance]], [[Duga (Štimlje)|Duga]], [[Đurkovce]], [[Zborce]], [[Karačica]], [[Lanište (Štimlje)|Lanište]], [[Malopoljce]], [[Mužičane]], [[Petraštica]], [[Petrović (Štimlje)|Petrović]], [[Petrovo (Štimlje)|Petrovo]], [[Rance]], [[Račak]], [[Rašince]], [[Topilo]], [[Crnoljevo]] i '''[[Štimlje]]'''. * '''[[Opština Štrpce]]''': [[Berevce]], [[Brezovica (Štrpce)|Brezovica]], [[Brod (Štrpce)|Brod]], [[Viča (Štrpce)|Viča]], [[Vrbeštica]], [[Gornja Bitinja]], [[Gotovuša (Štrpce)|Gotovuša]], [[Donja Bitinja]], [[Drajkovce]], [[Ižance]], [[Jažince]], [[Koštanjevo]], [[Sevce, Štrpce|Sevce]], [[Sušiće]], [[Firaja (Štrpce)|Firaja]] i '''[[Štrpce]]'''. === Pećki okrug === {{v. također|Pećki okrug}} * '''[[Opština Dečani]]''': [[Babaloć]], [[Belaje]], [[Beleg]], [[Vokša]], [[Glođane (Dečani)|Glođane]], [[Gornja Luka]], [[Gornji Ratiš]], [[Gornji Streoc]], [[Gornji Crnobreg]], [[Gramočelj]], [[Dašinovac]], '''[[Dečane]]''', [[Donja Luka]], [[Donji Ratiš]], [[Donji Streoc]], [[Donji Crnobreg]], [[Drenovac (Dečani)|Drenovac]], [[Dubovik (Dečani)|Dubovik]], [[Dubrava (Dečani)|Dubrava]], [[Đocaj]], [[Istinić]], [[Jasić]], [[Junik]], [[Kodralija (Dečani)|Kodralija]], [[Loćane]], [[Ljubuša (Dečani)|Ljubuša]], [[Ljumbarda]], [[Maznik]], [[Mali Vranovac]], [[Papić]], [[Papraćane]], [[Pobrđe (Dečani)|Pobrđe]], [[Požar (Dečani)|Požar]], [[Prekoluka]], [[Prilep (Dečani)|Prilep]], [[Rastavica]], [[Rznić]], [[Slup (Dečani)|Slup]], [[Huljaj]] i [[Šaptelj]]. * '''[[Opština Đakovica]]''': [[Babaj Boks]], [[Bardonić]], [[Bardosan]], [[Batuša (Đakovica)|Batuša]], [[Berjak]], [[Bec]], [[Bistražin]], [[Brekovac]], [[Brovina]], [[Vogovo]], [[Vranić (Đakovica)|Vranić]], [[Goden]], [[Gornje Novo Selo]], [[Grgoc]], [[Grčina]], [[Guska, Kosovo|Guska]], [[Dalašaj]], [[Damjane]], [[Deva (Đakovica)|Deva]], [[Doblibare]], [[Dobrić (Đakovica)|Dobrić]], [[Dobroš]], [[Dolj]], [[Donje Novo Selo (Đakovica)|Donje Novo Selo]], [[Donji Biteš]], [[Dužnje]], [[Dujak]], '''[[Đakovica]]''', [[Ereč]], [[Žabelj]], [[Ždrelo (Đakovica)|Ždrelo]], [[Žub]], [[Zulfaj]], [[Jablanica (Đakovica)|Jablanica]], [[Janoš (Đakovica)|Janoš]], [[Jahoc]], [[Kodralija (Đakovica)|Kodralija]], [[Korenica, Kosovo|Korenica]], [[Košare (Đakovica)|Košare]], [[Kraljane]], [[Kusar]], [[Kuševac]], [[Lipovac (Đakovica)|Lipovac]], [[Lugađija (Đakovica)|Lugađija]], [[Ljugbunar]], [[Marmule]], [[Meja Orize]], [[Meja]], [[Moglica]], [[Molić]], [[Morina]], [[Nec]], [[Nivokaz]], [[Osek Paša]], [[Osek Hilja]], [[Paljabarda]], [[Pacaj]], [[Petrušan]], [[Pljančor]], [[Ponoševac]], [[Popovac (Đakovica)|Popovac]], [[Radonjić (Đakovica)|Radonjić]], [[Rakovina]], [[Rakoc]], [[Ramoc]], [[Racaj]], [[Rača (Đakovica)|Rača]], [[Raškoc]], [[Ripaj Madanaj]], [[Rogovo]], [[Skivjane]], [[Smać (Đakovica)|Smać]], [[Smonica]], [[Sopot (Đakovica)|Sopot]], [[Stubla (Đakovica)|Stubla]], [[Trakanić]], [[Ćerim]], [[Ujz]], [[Firaja (Đakovica)|Firaja]], [[Firza]], [[Crmljane]], [[Šeremet]] i [[Šišman]]. * '''[[Opština Istok]]''': '''[[Banja (Istok)|Banja]]''', [[Banjica (Istok)|Banjica]], [[Begov Lukavac]], [[Belica (Istok)|Belica]], [[Belo Polje (Istok)|Belo Polje]], [[Verić]], [[Vrelo (Istok)|Vrelo]], [[Dobruša]], [[Donji Dragoljevac]], [[Donji Istok]], [[Dragoljevac]], [[Drenje]], [[Dubrava (Istok)|Dubrava]], [[Đurakovac]], [[Žakovo]], [[Žač]], [[Zablaće (Istok)|Zablaće]], '''[[Istok (grad)|Istok]]''', [[Kaličane]], [[Kašica]], [[Kovrage]], [[Koš (Istok)|Koš]], [[Krnjina]], [[Lugovo]], [[Ljubovo]], [[Ljubožda]], [[Malo Dubovo]], [[Mojstir (Istok)|Mojstir]], [[Muževine]], [[Novi Verić]], [[Opraške]], [[Orno Brdo]], [[Osojane]], [[Poljane (Istok)|Poljane]], [[Prekale]], [[Prigoda]], [[Rakoš]], [[Sinaje]], [[Srbobran (Istok)|Srbobran]], [[Starodvorane]], [[Studenica (Istok)|Studenica]], [[Suvi Lukavac]], [[Suvo Grlo (Istok)|Suvo Grlo]], [[Sušica (Istok)|Sušica]], [[Tomance (Istok)|Tomance]], [[Trbuhovac]], [[Tučep]], [[Ukča]], [[Crkolez]], [[Crni Lug (Istok)|Crni Lug]], [[Crnce]] i [[Šaljinovica]]. * '''[[Opština Klina]]''': [[Balince (Klina)|Balince]], [[Berkovo]], [[Biča]], [[Bobovac (Klina)|Bobovac]], [[Bokšić]], [[Budisavci]], [[Veliki Đurđevik]], [[Veliko Kruševo]], [[Vidanje]], [[Vlaški Drenovac]], [[Volujak (Klina)|Volujak]], [[Vrmnica]], [[Golubovac (Klina)|Golubovac]], [[Gornji Petrič]], [[Grabanica]], [[Grabac (Klina)|Grabac]], [[Grebnik]], [[Deič]], [[Dobra Voda (Klina)|Dobra Voda]], [[Dobri Dol (Klina)|Dobri Dol]], [[Dolac (Klina)|Dolac]], [[Dolovo (Klina)|Dolovo]], [[Donji Petrič]], [[Drenovac (Klina)|Drenovac]], [[Drenovčić]], [[Drsnik]], [[Dugonjive]], [[Duš]], [[Dušević]], [[Zabrđe (Klina)|Zabrđe]], [[Zajmovo]], [[Zlokućane (Klina)|Zlokućane]], [[Iglarevo]], [[Jagoda (Peć)|Jagoda]], [[Jelovac (Klina)|Jelovac]], [[Jošanica (Klina)|Jošanica]], [[Kijevo (Klina)|Kijevo]], '''[[Klina]]''', [[Klinavac]], [[Kpuz]], [[Krnjince]], [[Leskovac (Klina)|Leskovac]], [[Lozica]], [[Mali Đurđevik]], [[Malo Kruševo]], [[Mlečane]], [[Naglavci]], [[Pločice]], [[Pograđe]], [[Prčevo]], [[Radulovac]], [[Renovac]], [[Resnik (Klina)|Resnik]], [[Rudice (Klina)|Rudice]], [[Svrhe]], [[Sićevo (Klina)|Sićevo]], [[Skorošnik]], [[Stup (Klina)|Stup]], [[Cerovik]], [[Crni Lug (Klina)|Crni Lug]], [[Čabić]], [[Českovo]], [[Čupevo (Klina)|Čupevo]] i [[Štupelj]]. * '''[[Opština Peć]]''': [[Alagina Reka]], [[Babiće (Peć)|Babiće]], [[Barane]], [[Belo Polje (Peć)|Belo Polje]], [[Blagaje]], [[Boge]], [[Brežanik]], [[Brestovik (Peć)|Brestovik]], [[Brolić]], [[Bučane]], [[Velika Jablanica]], [[Veliki Štupelj]], [[Vitomirica]], [[Vragovac]], [[Vranovac (Peć)|Vranovac]], [[Glavičica]], [[Glođane (Peć)|Glođane]], [[Goraždevac]], [[Grabovac (Peć)|Grabovac]], [[Dobri Do (Peć)|Dobri Do]], [[Drelje]], [[Dubovo (Peć)|Dubovo]], [[Dubočak]], [[Duganjive]], [[Zagrmlje]], [[Zahać]], [[Zlopek]], [[Jablanica (Peć)|Jablanica]], [[Jošanica (Peć)|Jošanica]], [[Klinčina]], [[Kosurić]], [[Kotradić]], [[Košutane]], [[Krstovac]], [[Kruševac (Peć)|Kruševac]], [[Kućište (Peć)|Kućište]], [[Labljane (Peć)|Labljane]], [[Laz Belopać]], [[Lipa (Peć)|Lipa]], [[Lođa (Peć)|Lođa]], [[Ložane]], [[Lugađija (Peć)|Lugađija]], [[Ljevoša]], [[Lješane]], [[Ljubenić]], [[Ljutoglava]], [[Mala Jablanica]], [[Mali Štupelj]], [[Maljeviće]], [[Milanovac (Peć)|Milanovac]], [[Nabrđe (Peć)|Nabrđe]], [[Naklo (Peć)|Naklo]], [[Nepolje]], [[Novi Raušić]], [[Novo Selo (Peć)|Novo Selo]], [[Ozrim]], [[Osoje (Peć)|Osoje]], [[Pašino Selo]], [[Pepiće]], '''[[Peć (grad)|Peć]]''', [[Pištane]], [[Plavljane]], [[Počešće]], [[Radavac]], [[Raušić]], [[Rašić]], [[Romune]], [[Rosulje (Peć)|Rosulje]], [[Ruhot]], [[Svrke (Peć)|Svrke]], [[Siga (Peć)|Siga]], [[Trebović]], [[Trstenik (Peć)|Trstenik]], [[Turjak (Peć)|Turjak]], [[Ćuška]], [[Hadžovići]], [[Crni Vrh (Peć)|Crni Vrh]], [[Čelopek (Peć)|Čelopek]], [[Čungur]] i [[Škrelje]]. === Prizrenski okrug === {{v. također|Prizrenski okrug}} * '''[[Opština Gora]]''': [[Bačka (Gora)|Bačka]], [[Brod (Gora)|Brod]], [[Vranište (Gora)|Vranište]], [[Globočica (Gora)|Globočica]], [[Gornja Rapča]], [[Gornji Krstac]], [[Dikance]], [[Donja Rapča]], [[Donji Krstac]], '''[[Dragaš]]''', [[Zli Potok]], [[Kruševo (Gora)|Kruševo]], [[Kukuljane]], [[Leštane (Gora)|Leštane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], [[Radeša]] i [[Rastelica (Gora)|Rastelica]]. * '''[[Opština Orahovac]]''': [[Bela Crkva (Orahovac)|Bela Crkva]], [[Bratotin]], [[Brestovac (Orahovac)|Brestovac]], [[Brnjača]], [[Bublje]], [[Velika Kruša]], [[Velika Hoča]], [[Vranjak (Orahovac)|Vranjak]], [[Gedže]], [[Goračevo]], [[Gorić (Orahovac)|Gorić]], [[Gornje Potočane]], [[Danjane]], [[Dobri Dol (Orahovac)|Dobri Dol]], [[Domanek (Orahovac)|Domanek]], [[Donje Potočane]], [[Dragobilje]], [[Drenovac (Orahovac)|Drenovac]], [[Zatrić]], [[Zočište]], [[Zrze (Orahovac)|Zrze]], [[Jančište]], [[Jović]], [[Koznik (Orahovac)|Koznik]], [[Kramovik]], [[Labučevo]], [[Ljubižda (Orahovac)|Ljubižda]], [[Mađare (Orahovac)|Mađare]], [[Mala Hoča]], [[Mališevo]], [[Milanović]], [[Miruša]], [[Moralija]], [[Mrasor]], [[Našpale]], [[Nogavac]], [[Opteruša]], '''[[Orahovac]]''', [[Ostrozub (Orahovac)|Ostrozub]], [[Pagaruša]], [[Petković]], [[Poluža (Orahovac)|Poluža]], [[Ponorac (Orahovac)|Ponorac]], [[Pusto Selo]], [[Radoste]], [[Ratkovac (Orahovac)|Ratkovac]], [[Retimlje]], [[Sanovac]], [[Saroš]], [[Sopnić]], [[Turjak (Orahovac)|Turjak]], [[Celina]], [[Crnovrana]], [[Čiflak (Orahovac)|Čiflak]] i [[Čupevo (Orahovac)|Čupevo]]. * '''[[Opština Prizren]]''': [[Atmađa]], [[Belobrod]], [[Biluša]], [[Bljač]], [[Brezna (Prizren)|Brezna]], [[Brodosavce]], [[Brut (Prizren)|Brut]], [[Buzec]], [[Buča]], [[Veleža]], [[Vlašnja]], [[Vrbičane]], [[Vrbnica (Prizren)|Vrbnica]], [[Gornja Srbica]], [[Gornje Ljubinje]], [[Gornje Selo (Prizren)|Gornje Selo]], [[Gorožup]], [[Graždanik]], [[Grnčare]], [[Dedaj]], [[Dobrušte]], [[Dojnice]], [[Donja Srbica]], [[Donje Ljubinje]], [[Drajčići]], [[Dušanovo (Prizren)|Dušanovo]], [[Đonaj]], [[Živinjane]], [[Žur]], [[Zaplužje]], [[Zgatar]], [[Zjum Opoljski]], [[Zjum Has]], [[Zojić]], [[Zrze (Prizren)|Zrze]], [[Jablanica (Prizren)|Jablanica]], [[Ješkovo]], [[Kabaš (Prizren)|Kabaš]], [[Kabaš Has]], [[Kapra]], [[Karašinđerđ]], [[Kobanja]], [[Kojuš]], [[Koriša]], [[Kosovce]], [[Krajk]], [[Kuklibeg]], [[Kukovce]], [[Kušnin]], [[Kuštendil]], [[Landovica]], [[Lez]], [[Leskovac (Prizren)|Leskovac]], [[Lokvica]], [[Ljubižda (Prizren)|Ljubižda]], [[Ljubižda Has]], [[Ljubičevo]], [[Ljukinaj]], [[Ljutoglav]], [[Mazrek]], [[Mala Kruša]], [[Mamuša]], [[Manastirica (Prizren)|Manastirica]], [[Medvece (Prizren)|Medvece]], [[Miljaj]], [[Muradem]], [[Mušnikovo]], [[Našec]], [[Nebregošte]], [[Nova Šumadija]], [[Novake]], [[Novo Selo (Prizren)|Novo Selo]], [[Petrovo Selo (Prizren)|Petrovo Selo]], [[Pirane]], [[Plava (Prizren)|Plava]], [[Plajnik]], [[Planeja]], [[Planjane]], [[Poslište]], [[Pousko]], '''[[Prizren]]''', [[Randubrava]], [[Rence]], [[Rečane (Prizren)|Rečane]], [[Romaja]], [[Skorobište]], [[Smać (Prizren)|Smać]], [[Sredska]], [[Stružje]], [[Trepetinca]], [[Tupec]], [[Hoča Zagradska]], [[Caparce]], [[Šajinovac (Prizren)|Šajinovac]], [[Škoza]] i [[Špinadija]]. * '''[[Opština Suva Reka]]''': [[Banja (Suva Reka)|Banja]], [[Belanica]], [[Blace (Suva Reka)|Blace]], [[Budakovo]], [[Bukoš (Suva Reka)|Bukoš]], [[Vranić (Suva Reka)|Vranić]], [[Vrševce (Suva Reka)|Vrševce]], [[Geljance]], [[Gornja Krušica]], [[Grejkovce]], [[Grejčevce]], [[Guncat]], [[Dvorane (Suva Reka)|Dvorane]], [[Delovce]], [[Dobrodeljane]], [[Donja Krušica]], [[Dubrava (Suva Reka)|Dubrava]], [[Dulje]], [[Đinovce]], [[Javor (Suva Reka)|Javor]], [[Kostrce]], [[Kravoserija]], [[Ladrovac]], [[Ladrović]], [[Lešane (Suva Reka)|Lešane]], [[Lužnica (Suva Reka)|Lužnica]], [[Mačitevo]], [[Movljane]], [[Mušutište]], [[Neprebište]], [[Nišor (Suva Reka)|Nišor]], [[Papaz (Suva Reka)|Papaz]], [[Pećane]], [[Popovljane]], [[Raštane]], [[Rečane (Suva Reka)|Rečane]], [[Savrovo]], [[Samodraža]], [[Selogražde]], [[Semetište]], [[Senik]], [[Slapužane]], [[Sopina]], [[Stara Vučina]], [[Studenčane]], '''[[Suva Reka]]''', [[Topličane (Suva Reka)|Topličane]], [[Trnje]], [[Tumičina]] i [[Čajdrak]]. === Kosovskomitrovački okrug === {{v. također|Kosovskomitrovački okrug}} * '''[[Opština Vučitrn]]''': [[Balince (Vučitrn)|Balince]], [[Banjska (Vučitrn)|Banjska]], [[Benčuk]], [[Bečić]], [[Bivoljak]], [[Bošljane]], [[Brusnik (Vučitrn)|Brusnik]], [[Bukoš (Vučitrn)|Bukoš]], [[Velika Reka (Vučitrn)|Velika Reka]], [[Vesekovce]], [[Viljance]], [[Vrnica]], '''[[Vučitrn]]''', [[Galica]], [[Glavotina]], [[Gojbulja]], [[Gornja Dubnica (Vučitrn)|Gornja Dubnica]], [[Gornja Sudimlja]], [[Gornje Stanovce]], [[Gornji Svračak]], [[Grace]], [[Gumnište (Vučitrn)|Gumnište]], [[Dobra Luka]], [[Doljak]], [[Donja Dubnica (Vučitrn)|Donja Dubnica]], [[Donja Sudimlja]], [[Donje Stanovce]], [[Donji Svračak]], [[Drvare]], [[Dubovac (Vučitrn)|Dubovac]], [[Žilivoda]], [[Zagorje (Vučitrn)|Zagorje]], [[Jezero (Vučitrn)|Jezero]], [[Karače]], [[Kolo (Vučitrn)|Kolo]], [[Kunovik]], [[Kurilovo]], [[Lug Dubnica]], [[Mavrić]], [[Mijalić]], [[Miroče]] (do 1975. godine Mirače), [[Nevoljane]], [[Nedakovac]], [[Novo Selo Begovo]], [[Novo Selo Mađunsko]] (do 1975. godine Novo Selo), [[Okraštica]], [[Ošljane (Vučitrn)|Ošljane]], [[Pantina]], [[Pasoma]], [[Pestovo]], [[Prilužje]], [[Resnik (Vučitrn)|Resnik]], [[Ropica]], [[Samodreža]], [[Skočna]], [[Skrovna]], [[Slakovce]] (1975-1991. godine Slavkovce), [[Slatina (Vučitrn)|Slatina]], [[Smrekovnica]], [[Strovce]], [[Taradža]], [[Trlabuć]], [[Hercegovo]], [[Cecelija]], [[Šalce]], [[Šljivovica (Vučitrn)|Šljivovica]] i [[Štitarica (Vučitrn)|Štitarica]]. * '''[[Opština Zvečan]]''': [[Banov Do]], [[Banjska (Zvečan)|Banjska]], [[Banjska Reka]], [[Banjski Suvi Do]], [[Boljetin (Zvečan)|Boljetin]], [[Bresnica (Zvečan)|Bresnica]], [[Valač]], [[Veliko Rudare]], [[Vilište]], [[Grabovac (Zvečan)|Grabovac]], [[Grižani]], [[Doljane (Zvečan)|Doljane]], [[Žaža]], [[Žerovnica]], [[Žitkovac (Zvečan)|Žitkovac]], '''[[Zvečan]]''', [[Izvori (Zvečan)|Izvori]], [[Jankov Potok]], [[Joševik]], [[Kamenica (Zvečan)|Kamenica]], [[Korilje]], [[Kula (Zvečan)|Kula]], [[Lipa (Zvečan)|Lipa]], [[Lipovica (Zvečan)|Lipovica]], [[Lovac (Zvečan)|Lovac]], [[Lozište]], [[Lokva (Zvečan)|Lokva]], [[Mali Zvečan]], [[Malo Rudare]], [[Matica]], [[Meki Do]] (od 2007. godine Keći Do), [[Oraovica (Zvečan)|Oraovica]], [[Rudine (Zvečan)|Rudine]], [[Sendo]] i [[Srbovac]]. * '''[[Opština Zubin Potok]]''': [[Babiće (Zubin Potok)|Babiće]], [[Babudovica]], [[Banja (Zubin Potok)|Banja]] (do 1975. godine Banje), [[Bojnoviće]], [[Brnjak]], [[Bube]], [[Burlate]], [[Velika Kaludra]], [[Veliko Štuoce]], [[Velji Breg]], [[Vitakovo]], [[Vojmisliće]], [[Vrba (Zubin Potok)|Vrba]], [[Vukojeviće]], [[Vukosavljeviće]], [[Gazivode (Zubin Potok)|Gazivode]], [[Gornje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Gornji Jasenovik]], [[Gornji Strmac]], [[Dobroševina]], [[Donje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Donji Jasenovik]], [[Dragalica]] (do 1980. godine Dragalice, od 2007. godine Vragalica), [[Drainoviće]] (od 2007. godine Drajinoviće), [[Dren (Zubin Potok)|Dren]], [[Žarevi]], [[Zagrađe (Zubin Potok)|Zagrađe]] (do 1975. godine deo Burlata), [[Zagulje]], [[Zečeviće]], [[Zubin Potok]], [[Zupče]], [[Jabuka (Zubin Potok)|Jabuka]], [[Jagnjenica]], [[Junake]] (do 1980. godine Junaci), [[Kijevce]] (do 1975. godine deo Zečevića), [[Klečke]] (do 1975. godine deo Banja), [[Kobilja Glava (Zubin Potok)|Kobilja Glava]], [[Kovače]], [[Kozarevo]], [[Kopiloviće]] (do 1987. godine deo Međeđeg Potoka), [[Krligate]] (1975-1983. godine Krljigate), [[Ledenik]] (do 1975. godine deo Češanovića), [[Lučka Reka]], [[Mala Kaludra]], [[Međeđi Potok]], [[Oklace]], [[Padine]], [[Paruci]], [[Prevlak]], [[Prelez]] (od 2007. godine Prelaz), [[Preseka (Zubin Potok)|Preseka]], [[Pridvorica (Zubin Potok)|Pridvorica]], [[Rančiće]] (1975-1987. godine Raičiće), [[Rezala (Zubin Potok)|Rezala]], [[Rujište (Zubin Potok)|Rujište]], [[Tušiće]], [[Ugljare (Zubin Potok)|Ugljare]], [[Crepulja]], [[Čabra]], [[Čečevo]], [[Češanoviće]] (do 1975. godine Češenoviće), [[Čitluk (Zubin Potok)|Čitluk]], [[Šipovo (Zubin Potok)|Šipovo]] (do 1975. godine Šipova) i [[Štuoce]] (do 1975. godine deo Veljeg Brega). * '''[[Opština Kosovska Mitrovica]]''': [[Bajgora]], [[Bare (Kosovska Mitrovica)|Bare]], [[Bataire]], [[Bošnjačka Mahala]], [[Brabonjić]] (do 1975. godine Brabonić), [[Vaganica]], [[Veliki Kičić]], [[Vidomirić]], [[Vidušić]], [[Vlahinje]] (do 1975. godine Vlahinja), [[Vrbnica (Kosovska Mitrovica)|Vrbnica]], [[Gornje Vinarce]], [[Gornje Žabare]], [[Gornje Rašane]], [[Gornji Suvi Do]], [[Gušavac]] (do 1980. godine Guševac), [[Dedinje (Kosovska Mitrovica)|Dedinje]], [[Donje Vinarce]], [[Donje Žabare]], [[Donje Rašane]], [[Donji Suvi Do]], [[Zabrđe (Kosovska Mitrovica)|Zabrđe]], [[Zasela]] (do 1975. godine Zaselja), [[Zijača]], [[Kačandol]] (do 1978. godine Kačan Dol), [[Kovačica (Kosovska Mitrovica)|Kovačica]], [[Kopriva (Kosovska Mitrovica)|Kopriva]], '''[[Kosovska Mitrovica]]''' (1981-1991. godine Titova Mitrovica), [[Košutovo (Kosovska Mitrovica)|Košutovo]], [[Kutlovac (Kosovska Mitrovica)|Kutlovac]], [[Lisica (Kosovska Mitrovica)|Lisica]] (do 1965. godine Lisca), [[Ljušta]], [[Mađare (Kosovska Mitrovica)|Mađare]] (do 1992. godine Mađera, od 2007. godine Mađera), [[Mažić]], [[Malo Kičiće]], [[Meljenica]], [[Ovčare (Kosovska Mitrovica)|Ovčare]], [[Orahovo (Kosovska Mitrovica)|Orahovo]], [[Pirče]], [[Prvi Tunel]], [[Reka (Kosovska Mitrovica)|Reka]], [[Ržana]], [[Svinjare]], [[Seljance]], [[Stari Trg (rudarsko naselje)]] (do 1975. godine Rudarsko Naselje), [[Stari Trg (selo)]] (do 1975. godine Stari Trg), [[Strana]], [[Suvi Do]], [[Tri solitera]], [[Trstena (Kosovska Mitrovica)|Trstena]], [[Šipolje]] i [[Šupkovac]]. * '''[[Opština Leposavić]]''': [[Babibna Dolina]], [[Bare (Leposavić)|Bare]], [[Begluk]], [[Belo Brdo (Leposavić)|Belo Brdo]], [[Beluće (Leposavić)|Beluće]], [[Berberište]], [[Bistrica (Leposavić)|Bistrica]], [[Borova (Leposavić)|Borova]], [[Borčane]], [[Branovići]], [[Brzance]], [[Veliki Lug]], [[Vitanoviće]], [[Vračevo]], [[Vrba]], [[Vrujci]], [[Vuča (Leposavić)|Vuča]], [[Galačnik]], [[Gnježdane]], [[Gornje Jarinje]] (Gornje Jerinje), [[Gornje Trebiće]], [[Gornji Krnjin]], [[Grablje]], [[Graničane]], [[Grkaje]], [[Guvnište]], [[Gulije]], [[Desetak]], [[Dobrava (Leposavić)|Dobrava]], [[Dolac]], [[Dolima]], [[Donje Isevo]] (do 1975. godine Isevo), [[Donje Jarinje]] (Donje Jerinje), [[Donje Žigolje]] (Kamen), [[Donje Trebiće]], [[Donji Krnjin]], [[Dren (Leposavić)|Dren]], [[Drenova]], [[Duboka (Leposavić)|Duboka]], [[Živodere]], [[Žigolje]], [[Žuta Prlina]], [[Zabrđe (Leposavić)|Zabrđe]], [[Zavada]], [[Zavrata]], [[Zaselje]], [[Zemanica]], [[Zrnosek]], [[Ibarsko Postenje]] (do 1975. godine Postenje), [[Jarinje]], [[Jevtiće]], [[Jevtićka Mala]], [[Jezero]], [[Jelakce]], [[Jošanica (Leposavić)|Jošanica]], [[Kajkovo]], [[Kaljin]], [[Kamen]], [[Kamenica (Leposavić)|Kamenica]], [[Kijevčiće]], [[Klik]], [[Koporiće]] (do 1965. godine Kopuriće), [[Kostin Potok]], [[Košutica (Leposavić)|Košutica]] (do 1975. godine deo Jarinja), [[Košutovo (Leposavić)|Košutovo]], [[Kratina]], [[Krsoljin Potok]], [[Krstište]], [[Krš Mala]], [[Kruševlje]], [[Kruševo (Leposavić)|Kruševo]], [[Kruščica (Leposavić)|Kruščica]], [[Kukavica]], [[Kurelje]], [[Kutnje]], [[Lazine]] (do 1980. godine Lazina), '''[[Leposavić]]''', '''[[Lešak]]''', [[Lozno (Leposavić)|Lozno]], [[Majdevo (Leposavić)|Majdevo]], [[Maljići]], [[Mala]], [[Manase]], [[Mekiniće]] (do 1975. godine Mekinjić), [[Mikulina]], [[Milojev Potok]], [[Miokoviće]], [[Mioliće]] (do 1975. godine Miolić), [[Mošnica (Leposavić)|Mošnica]], [[Ornice]], [[Ostraće]], [[Parlin Potok]], [[Plakaonica]], [[Planinica (Leposavić)|Planinica]], [[Popovce (Leposavić)|Popovce]], [[Potkomlje]] (do 1975. godine Potkomnje), [[Potok Mala]], [[Pridvorica (Leposavić)|Pridvorica]], [[Ravnište]], [[Rikovo]], [[Rvatska]], [[Rodelj]], [[Rucmance]], [[Seoce (Leposavić)|Seoce]], [[Simičište]], [[Slanište]], [[Slatina (Leposavić)|Slatina]], [[Sočanica (Leposavić)|Sočanica]], [[Stara Bačija]], [[Stara Kuća]], [[Strmac]], [[Tvrđan]] (do 1975. godine Tvrđane), [[Trebiće]], [[Trikose]], [[Ćirkoviće]] (do 1975. godine Ćirkovići), [[Ulije]], [[Ceranja]], [[Crveni]], [[Crnatovo (Leposavić)|Crnatovo]], [[Crnac]], [[Čitlučani]], [[Šaljska Bistrica]] i [[Šarpelj]]. * '''[[Opština Srbica]]''': [[Baks (Srbica)|Baks]], [[Banja (Srbica)|Banja]], [[Broćna]], [[Vitak]], [[Voćnjak (Srbica)|Voćnjak]], [[Gornja Klina]], [[Gornje Prekaze]], [[Gornji Obilić]], [[Donja Klina]], [[Donje Obrinje]], [[Donje Prekaze]], [[Donji Obilić]], [[Doševac]], [[Izbica]], [[Kladernica]], [[Kožica]], [[Kostrc]], [[Kotore]], [[Krasalić]], [[Krasmirovac]], [[Kruševac (Srbica)|Kruševac]], [[Kućica]], [[Lauša (Srbica)|Lauša]], [[Leočina]], [[Likovac (Srbica)|Likovac]], [[Ljubovac]], [[Makrmalj]], [[Marina]], [[Mikušnica]], [[Murga]], [[Novo Selo (Srbica)|Novo Selo]], [[Ovčarevo]], [[Padalište]], [[Plužina (Srbica)|Plužina]], [[Poljance]] (formirano 1975. godine od naselja [[Staro Poljance]] i [[Novo Poljance]]), [[Prelovac]], [[Radiševo]], [[Rakitnica (Srbica)|Rakitnica]], [[Rezala (Srbica)|Rezala]], [[Rudnik (Srbica)|Rudnik]], [[Simići]], [[Srbica]], [[Srednja Klina]], [[Suvo Grlo (Srbica)|Suvo Grlo]], [[Tica]], [[Trnavce]], [[Turićevac]], [[Tušilje]], [[Ćirez]] (do 1975. godine Čirez), [[Čitak]] i [[Čubrelj]] (Kraljica ukinuto naselje 1975. godine). === Kosovskopomoravski okrug === {{v. također|Kosovskopomoravski okrug}} * '''[[Opština Vitina]]''': [[Balance]], [[Begunce]], [[Binač]], [[Buzovik]], [[Veliki Goden]] (do 1955. godine Goden), '''[[Vitina]]''', [[Vrban (Vitina)|Vrban]], [[Vrbovac (Vitina)|Vrbovac]], [[Vrnavokolo]] (do 1975. godine Vrnaokolo), [[Vrnez]], [[Gornja Budrika]] (do 1975. godine Gornja Budriga), [[Gornja Slatina (Vitina)|Gornja Slatina]], [[Gornja Stubla]], [[Grmovo]], [[Grnčar (Vitina)|Grnčar]] (do 1975. godine Grnčare), [[Gušica]], [[Debelde]], [[Devaja]], [[Donja Slatina (Vitina)|Donja Slatina]], [[Donja Stubla]], [[Donje Ramnjane]], [[Drobeš]], [[Đelekare]], [[Žitinje (Vitina)|Žitinje]], [[Jerli Sadovina]], [[Kabaš (Vitina)|Kabaš]], [[Klokot]], [[Letnica (Vitina)|Letnica]], [[Ljubište]], [[Mijak]], [[Mogila (Vitina)|Mogila]], [[Novo Selo (Vitina)|Novo Selo]], [[Podgorce]], [[Požaranje]] (do 1975. godine Požeranje), [[Ravnište (Vitina)|Ravnište]], [[Radivojce]], [[Ribnik (Vitina)|Ribnik]], [[Smira]], [[Trpeza (Vitina)|Trpeza]], [[Trstenik (Vitina)|Trstenik]], [[Čerkez Sadovina]], [[Čiflak (Vitina)|Čiflak]] i [[Šašare]]. * '''[[Opština Gnjilane]]''': [[Bilince]] (do 1975. godine Bilinca), [[Brasaljce]] (do 1959. godine podeljeno na Gornje i Donje Brasaljce), [[Bukovik (Gnjilane)|Bukovik]], [[Burince (Gnjilane)|Burince]], [[Velekince]], [[Vladovo]], [[Vlaštica]], [[Vrapčić]], [[Vrbica (Gnjilane)|Vrbica]], [[Gadiš]], '''[[Gnjilane]]''', [[Gornje Kusce]], [[Gornje Slakovce]], [[Gornji Livoč]], [[Gornji Makreš]], [[Gumnište (Gnjilane)|Gumnište]], [[Dobrčane]], [[Donja Budriga]], [[Donje Slakovce]], [[Donji Livoč]], [[Donji Makreš]], [[Draganac]], [[Dunavo]], [[Žegovac (Gnjilane)|Žegovac]], [[Žegovačka Vrbica]], [[Žegra]], [[Inatovce]], [[Kišno Polje]], [[Kmetovce]], [[Koretište]], [[Kravarica]], [[Lipovica (Gnjilane)|Lipovica]], [[Lovce]], [[Mali Goden]], [[Mališevo (Gnjilane)|Mališevo]], [[Mozgovo (Gnjilane)|Mozgovo]], [[Mučibaba (Gnjilane)|Mučibaba]], [[Nosalje]], [[Paralovo (Gnjilane)|Paralovo]], [[Parteš]], [[Pasjak (Gnjilane)|Pasjak]], [[Pasjane]], [[Pidić]], [[Podgrađe (Gnjilane)|Podgrađe]], [[Poneš]], [[Prilepnica]], [[Sapar]], [[Slubica]], [[Stanišor]], [[Stančić]] (1975-1991. godine Staničić), [[Straža (Gnjilane)|Straža]], [[Stublina (Gnjilane)|Stublina]], [[Ugljare (Gnjilane)|Ugljare]], [[Cernica (Gnjilane)|Cernica]], [[Čelik (Gnjilane)|Čelik]], [[Šilovo (Gnjilane)|Šilovo]] i [[Šurlane]]. * '''[[Opština Kosovska Kamenica]]''': [[Ajnovce]], [[Berivojce]], [[Blato (Kosovska Kamenica)|Blato]], [[Boževce]], [[Boljevce]], [[Bosce]], [[Bratilovce]], [[Busovata]], [[Bušince]] (1975-1991. godine Vušince), [[Vaganeš]], [[Veliko Ropotovo]], [[Veljeglava]] (do 1975. godine Velja Glava; 2007. godine podeljena na Gornju Veljeglavu i Donju Veljeglavu), [[Vrućevce]], [[Glogovce (Kosovska Kamenica)|Glogovce]], [[Gmince]], [[Gogolovce]], [[Gornja Šipašnica]], [[Gornje Karačevo]], [[Gornje Korminjane]], [[Građenik]], [[Grizime]] (do 1978. godine Grizine), [[Daždince]], [[Dajkovce]], [[Desivojce]], [[Domorovce]], [[Donja Šipašnica]], [[Donje Karačevo]], [[Donje Korminjane]], [[Drenovce]], [[Đuriševce]], [[Žuja]], [[Zajčevce]] (do 1975. godine Zajčevac), [[Kololeč]], [[Koprivnica (Kosovska Kamenica)|Koprivnica]], [[Koretin]], '''[[Kosovska Kamenica]]''' (do 1952. godine Kamenica), [[Kostadince]], [[Krajnidel]] (do 1980. godine Krajni Del), [[Kremenata]], [[Kriljevo]], [[Lisocka]] (1980-1992. godine Lisacka, od 2007. godine ponovo Lisacka), [[Ljajčić]], [[Lještar]], [[Malo Ropotovo]], [[Marovce]], [[Mešina]], [[Miganovce]], [[Močare]], [[Mučivrce]], [[Novo Selo (Kosovska Kamenica)|Novo Selo]], [[Ogošte]], [[Odanovce]], [[Odevce]], [[Oraovica (Kosovska Kamenica)|Oraovica]], [[Pančelo]], [[Petrovce]], [[Polička]], [[Rajanovce]], [[Ranilug]], [[Robovac]], [[Rogačica (Kosovska Kamenica)|Rogačica]], [[Svirce (Kosovska Kamenica)|Svirce]], [[Sedlare (Kosovska Kamenica)|Sedlare]], [[Strezovce (Kosovska Kamenica)|Strezovce]], [[Strelica]], [[Tirince]], [[Tomance (Kosovska Kamenica)|Tomance]], [[Toponica (Kosovska Kamenica)|Toponica]], [[Trstena (Kosovska Kamenica)|Trstena]], [[Tuđevce]], [[Firićeja]] (do 1975. godine Firićeje), [[Carevce]], [[Čarakovce]] i [[Šaić]] (do 1980. godine Šajić, od 2007. godine ponovo Šajić). * '''[[Opština Novo Brdo]]''': [[Bostane]], [[Zebince (Novo Brdo)|Zebince]], [[Izvor (Novo Brdo)|Izvor]], [[Jasenovik (Novo Brdo)|Jasenovik]], [[Klobukar]], [[Labljane (Novo Brdo)|Labljane]], [[Mali Kamen]], [[Manišince]], [[Novo Brdo]], [[Prekovce]], [[Trnićevce]] i [[Ćeranovica]]. == Povezano == * [[Administrativna podela Srbije]] * [[Statistički regioni Srbije]] * [[Okruzi Srbije]] * [[Teritorijalna organizacija Srbije]] * [[Popis gradova u Srbiji|Spisak gradova u Srbiji]] [[Kategorija:Naselja u Srbiji| ]] [[Kategorija:Liste|Naselja u Srbiji]] kvthnhv5fyl1hpku2aoh009ihi6u3mu 42679593 42679571 2026-08-19T08:54:46Z Maria Sieglinda von Nudeldorf 8751 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-45471-87|~2026-45471-87]] ([[User talk:~2026-45471-87|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] 42668312 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak svih [[naseljeno mesto|naseljenih mesta]] na teritoriji [[Srbija|Republike Srbije]] sa stanjem 1. januara 2009. godine. U članku se nalaze i naselja koja su formirana novim ''Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije'' donetim 27. decembra 2007. godine, stara imena naselja, kao i mesta koja su izgubila status samostalnih naseljenih mesta. Kako po važećoj statistici u Srbiji postoje gradska i ostala naselja, gradska naselja su od ostalih naselja izdvojena tako što su '''podebljana (boldirana)'''. Sve promene u naseljenim mestima se odnose na period posle 1945. godine. Stari nazivi naselja na području Vojvodine nisu vođena izvorno jer nisu bila u duhu zvaničnog jezika države, pa je [[francuski jezik|francuski]] naziv za ''Charleville'' fonetski doveo do zvaničnog naziva Šarnevil (deo Banatskog Velikog Sela), ista situacija je i sa naseljima čiji su izvorni oblici na [[mađarski jezik|mađarskom]], [[rumunski jezik|rumunskom]], [[slovački jezik|slovačkom]] jeziku. Spisak naselja je dat po ISO 3166-2:RS standardu koji se definiše po administrativnim jedinicama (RS00-Grad Beograd, RS01-Severnobački upravni okrug...). == Naseljena mesta Grada Beograda == {{v. također|Beograd}} * '''[[Opština Barajevo|Gradska opština Barajevo]]''' : [[Arnajevo]], [[Bagrdan]], [[Barajevo]], [[Baćevac]], [[Beljina (Barajevo)|Beljina]], [[Boždarevac]], [[Veliki Borak]], [[Vranić (Barajevo)|Vranić]], [[Gaj]], [[Glumčevo Brdo]], [[Guncati]], [[Dražanovac]], [[Karaula]], [[Lipovica]], [[Lipovička šuma]], [[Lisović]], [[Manić]], [[Meljak (Barajevo)|Meljak]], [[Nenadovac]], [[Novo naselje]], [[Pajšuma]], [[Plandište]], [[Ravni Gaj]], [[Rašića Kraj]], [[Rožanci]], [[Srednji kraj]], [[Stara Lipovica]], [[Stražarija]], [[Taraiš]], [[Trebež]] i [[Šiljakovac]]. * '''[[Opština Voždovac|Gradska opština Voždovac]]''' (5): '''[[Beli Potok]]''' ([[Bubanj potok]]), '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata "naselja" [[Banjica]], [[Banjičko polje]], [[Braće Jerković I|Braće Jerković 1]], [[Braće Jerković II|Braće Jerković 2]], [[Braće Jerković III|Braće Jerković 3]], [[Činovnička kolonija]], [[Dušanovac]], [[Gornji Voždovac]], [[Konjarnik II|Konjarnik 1]], [[Marinkova Bara]], [[Medaković I|Medaković 1]], [[Medaković II|Medaković 2]], [[Naselje Veljko Vlahović]], [[Padina]], [[Stepin Lug|Naselje Stepa Stepanović, Stepin Lug]], [[Šumice]], [[Tranšped]], [[Jezero Trešnja|Trešnja]], [[Trošarina]], kao i do 1972. godine samostalna naseljena mesta [[Jajinci]], [[Kumodraž (selo)|Kumodraž]] i [[Rakovica (Beograd)|Rakovica]]), [[Zuce]], '''[[Pinosava]]''', [[Ripanj]] (obuhvata delove i naselja [[Bošnjaci (Voždovac)|Bošnjaci]] i [[Brđani (Voždovac)|Brđani]] koja su do 1977. bila samostalna naselja), a negde se na Voždovcu navode i sledeća "naselja" [[Čaršija]], [[Feroplast]], [[Gorani]], [[Lipar]], [[Karagača]], [[Orlovica]], [[Rasadnik]], [[Stepašinovac]], [[Stražarska kosa]], * '''[[Opština Vračar|Gradska opština Vračar]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' : [[Crveni Krst]], [[Cvetni Trg]], [[Čubura]], [[Englezovac]], [[Gradić Pejton]], [[Kalenić]], [[Krunski Venac]], [[Neimar]], [[Savinac]], [[Vukov Spomenik]]. * '''[[Opština Grocka|Gradska opština Grocka]]''' : [[Begaljica]], [[Boleč]], [[Brestovik]], [[Vinča (Grocka)|Vinča]], [[Vladine jaruge]], [[Vrčin]], '''[[Grocka]]''', [[Dražanj]], [[Živkovac]], [[Zavojice]], [[Zaklopača (Grocka)|Zaklopača]], [[Kaluđerica]], [[Kamendol]], [[Leštane]], [[Livadice]], [[Pudarci]], [[Ritopek]], [[Umčari]] i [[Šuplja Stena]]. * '''[[Opština Zvezdara|Gradska opština Zvezdara]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Mirijevo]], [[Mali Mokri Lug]] i [[Veliki Mokri Lug]] koja su do 1972. bila samostalna naselja.), [[Bulbulder]], [[Cvetanova ćuprija]], [[Cvetko]], [[Ćirilo i Metodije]], '''[[Denkova bašta]], [[Đeram]], [[Klenak]], [[Konjarnik II|Konjarnik 2]], [[Konjarnik III|Konjarnik 3]], [[Lipov Lad]], [[Novo Mirijevo]], [[Orlovsko naselje]], [[Padina]], [[Pašino brdo]] (Lekino brdo), [[Rudo]], [[Severni Bulevar]], [[Slavujev Potok]], [[Smederevski Đeram]], [[Staro Mirijevo]], [[Stepin Lug]], [[Stevan Sinđelić]], [[Učiteljsko naselje]], [[Vojvoda Mišić]], [[Vojvoda Putnik]], [[Vračarsko polje]], [[Vukov Spomenik]], [[Zeleno Brdo]], [[Zvezdara]]. * '''[[Opština Zemun|Gradska opština Zemun]]''' : [[Altina]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata u [[Batajnica|Batajnicu]] koja je do 1972. godine bila samostalno naselje), [[Busije]], [[Gardoš]], [[Goveđi Brod]], [[Gornja varoš]], [[Gornji grad]], [[Grmovac]], [[Zemun Polje]], [[Kalvarija]], [[Kamendin]], [[Muhar]], [[Naselje Zemunske kapije]], [[Nova Galenika]], [[Plavi Horizonti]], [[Pregrevica]], [[Retenzija]], [[Sutjeska]], [[Tošin bunar]], [[Ćukovac]] i [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]]. * '''[[Opština Lazarevac|Gradska opština Lazarevac]]''' : [[Arapovac (Lazarevac)|Arapovac]], [[Barzilovica]], [[Baroševac]], [[Bistrica (Lazarevac)|Bistrica]], [[Brajkovac (Lazarevac)|Brajkovac]], [[Burovo]], '''[[Veliki Crljeni]]''', [[Vrbovno]], [[Vreoci]], [[Dren (Lazarevac)|Dren]], [[Dudovica]], [[Županjac]], [[Zeoke (Lazarevac)|Zeoke]], [[Junkovac (Lazarevac)|Junkovac]], [[Kruševica (Lazarevac)|Kruševica]], '''[[Lazarevac]]''', [[Leskovac (Lazarevac)|Leskovac]], [[Lukavica (Lazarevac)|Lukavica]], [[Mali Crljeni]], [[Medoševac (Lazarevac)|Medoševac]], [[Mirosaljci (Lazarevac)|Mirosaljci]], [[Novi Medoševac (Lazarevac)|Novi Medoševac]], [[Orašac]], [[Petka (Lazarevac)|Petka]], [[Prkosava]], '''[[Rudovci]]''', [[Sakulja]], [[Sokolovo]], [[Stepojevac]], [[Strmovo (Lazarevac)|Strmovo]], [[Stubica (Lazarevac)|Stubica]], [[Trbušnica (Lazarevac)|Trbušnica]], [[Cvetovac]], [[Čibutkovica]], [[Šopić]] i [[Šušnjar (Lazarevac)|Šušnjar]]. * '''[[Opština Mladenovac|Gradska opština Mladenovac]]''' : [[Amerić]], [[Bataševac]], [[Beluće]], [[Beljevac]], [[Velika Ivanča]], [[Velika Krsna]], [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]], [[Vlaško Polje]], [[Granice (Mladenovac)|Granice]], [[Drenovača]], [[Dubona]], [[Jagnjilo (Mladenovac)|Jagnjilo]], [[Kovačevac (Mladenovac)|Kovačevac]], [[Koraćica]], [[Mala Vrbica (Mladenovac)|Mala Vrbica]], [[Markovac (Mladenovac)|Markovac]], [[Međulužje]], '''[[Mladenovac|Mladenovac (varoš)]]''', [[Mladenovac (selo)]], [[Prevlake]], [[Pružatovac]], [[Rabrovac]], [[Rajkovac (Mladenovac)|Rajkovac]], [[Senaja]], [[Crkvine (Mladenovac)|Crkvine]] i [[Šepšin]]. * '''[[Opština Novi Beograd|Gradska opština Novi Beograd]]''' : [[Bežanijska kosa]], [[Belvil]], [[Koreja]], [[Ledine]], [[Studentski grad]], [[Tošin bunar]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i [[Bežanija|Bežaniju]] koja je do 1972. bila samostalno naselje). * '''[[Opština Obrenovac|Gradska opština Obrenovac]]''' : [[Baljevac (Obrenovac)|Baljevac]], [[Barič (Obrenovac)|Barič]], [[Belo Polje (Obrenovac)|Belo Polje]], [[Borovi]], [[Brgulice]], [[Brović]], [[Veliko Polje]], [[Vukićevica]], [[Grabovac (Obrenovac)|Grabovac]], [[Draževac (Obrenovac)|Draževac]], [[Dren (Obrenovac)|Dren]], [[Dubrava]], [[Dudovi]], [[Zabran]], [[Zabrežje]], [[Zvečka]], [[Jasenak]], [[Konatice]], [[Krtinska]], [[Ljubinić]], [[Mala Moštanica]], [[Mislođin]], [[Muzička kolonija]], '''[[Obrenovac]]''', [[Orašac (Obrenovac)|Orašac]], [[Piroman]], [[Poljane (Obrenovac)|Poljane]], [[Ratari (Obrenovac)|Ratari]], [[Rvati (Obrenovac)|Rvati]], [[Rojkovac]], [[Skela (Obrenovac)|Skela]], [[Stubline]], [[Sunce]], [[Trnjaci]], [[Trstenica]], [[Urovci]], [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] i [[Šljivice]]. * '''[[Opština Palilula (Beograd)|Gradska opština Palilula]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Krnjača]] i [[Višnjica (Beograd)|Višnjica]] koja su do 1972. godine bila samostalna naseljena mesta), [[Ada Huja]], '''[[Borča]]''', [[Veliko Selo (Palilula)|Veliko Selo]], [[Viline Vode]], [[Višnjička Banja]], [[Dunavac]], [[Zbeg]], [[Kovilovo (Palilula)|Kovilovo]], [[Kotež]], [[Lešće]], [[Mali Zbeg]], '''[[Ovča]]''', [[Rospi Ćuprija]], [[Padinska Skela]] (obuhvata i naselja [[Besni Fok]], [[Crvenka (Palilula)|Crvenka]], [[Glogonjski Rit]], [[Jabučki Rit]], [[Preliv]], [[Profesorska kolonija]], [[Tovilište]], [[Vrbovski]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Slanci]], [[Ćalije]], [[Hadžipopovac]] i [[Široka Greda]]. * '''[[Opština Rakovica|Gradska opština Rakovica]]''' : [[Kanarevo brdo]], [[Miljakovac]], [[Miljakovački izvor]], '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Kneževac (Rakovica)|Kneževac]] i [[Resnik (Rakovica)|Resnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), kao i [[Kijevo (Beograd)|Kijevo]] koje je 1959. pripojeno Kneževcu, [[Košutnjak]], [[Labudovo brdo]], [[Skojevsko naselje]], [[Sunčani breg]] i [[Vidikovac]]. * '''[[Opština Savski Venac|Gradska opština Savski Venac]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata naselje [[Zeleni Venac]]), [[Jatagan mala]], [[Lisičji Potok]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Sopot|Gradska opština Sopot]]''' : [[Babe]], [[Guberevac (Sopot)|Guberevac]], [[Drlupa (Sopot)|Drlupa]], [[Dučina]], [[Đurinci]], [[Koraćica]], [[Mala Ivanča]], [[Mali Požarevac]], [[Nemenikuće]], [[Parcani]], [[Popović (Sopot)|Popović]], [[Ralja (Sopot)|Ralja]] (obuhvata i [[Grkovo]] koje je do 1986. bilo samostalno naselje), [[Rogača (Sopot)|Rogača]], [[Ropočevo]], [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]], [[Slatina (Sopot)|Slatina]], '''[[Sopot (Sopot)|Sopot]] ''' i [[Stojnik (Sopot)|Stojnik]]. * '''[[Opština Stari Grad (Beograd)|Gradska opština Stari Grad]]''' : '''[[Beograd]] - deo''', [[Gornji Dorćol]], [[Donji Dorćol]], [[Dorćol]], [[Kosančićev venac]] i [[Savamala]]. * '''[[Opština Surčin|Gradska opština Surčin]]''' : [[Bečmen]], [[Boljevci]], '''[[Dobanovci]]''', [[Jakovo]], [[Petrovčić]], [[Progar]], [[Radiofar]] i '''[[Surčin]]'''. * '''[[Opština Čukarica|Gradska opština Čukarica]]''' : '''[[Beograd]] - deo''' (obuhvata i naselja [[Žarkovo]] i [[Železnik]] koja su do 1972. bila samostalna naselja), [[Banovo brdo]], '''[[Bele Vode]]''', '''[[Velika Moštanica]], '''[[Golf]]''', [[Gorica]], [[Julino brdo]], [[Košutnjak]], [[Makiš]], '''[[Orlovača]]''', '''[[Ostružnica]]''', '''[[Pećani]]''', [[Pionirski grad]], [[Repište]], [[Rupčine]], '''[[Rucka]]''', [[Rušanj]], [[Sremčica]], [[Sunčana padina|Sunčana Padina]], [[Taraiš]], [[Filmski grad]], [[Careva Ćuprija]], [[Cerak]], [[Cerak Vinogradi]], [[Čukarička padina]] i '''[[Umka]]'''. == Naseljena mesta u Vojvodini == {{v. također|Vojvodina}} === Severnobački upravni okrug === {{v. također|Severnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Subotica]]''' : [[Aleksandrovo]], [[Bajmok]], [[Bački Vinogradi]] (do 1947. godine Kraljev Breg), [[Bačko Dušanovo]] (do 1978. godine Dušanovo), [[Bikovo]], [[Verušić]], [[Višnjevac]], [[Gornji Verušić]], [[Gornji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Donji Verušić]], [[Donji Tavankut]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Đurđin]], [[Kelebija]], [[Ljutovo]] (do 1978. deo Tavankuta), [[Makova sedmica]], [[Mala Bosna]], [[Mali Bajmok]], [[Mišićevo]] (do 1978. deo Bajmoka), [[Novi Grad]], [[Novi Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Palić]]''', [[Prozivka]], [[Radijalac]], [[Stari Žednik]] (do 1978. deo Žednika), '''[[Subotica]]''', [[Hajdukovo]] (do 1978. deo Palića), [[Crveno selo]], [[Čantavir]] i [[Šupljak]]. * '''[[Opština Bačka Topola]]''' : [[Bagremovo]] (stari naziv Brazilija), [[Bajša]], '''[[Bačka Topola]]''' (obuhvata i [[Kočićevo (Bačka Topola)|Kočićevo]], koje je prestalo da postoji kao samostalno naselje 1978. godine), [[Bački Sokolac]], [[Bogaraš]] (naselje je do 1978. godine bilo deo Gunaroša), [[Gornja Rogatica]], [[Gunaroš]] (do 1950. godine Molski Gunaroš), [[Zobnatica]], [[Kavilo]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Karađorđevo (Bačka Topola)|Karađorđevo]] (do 1950. Bačko Karađorđevo), [[Krivaja (Bačka Topola)|Krivaja]] (naselje stvoreno 1978. godine od delova Bačkog Sokoca, Gornje Rogatice i Tomislavaca), [[Mali Beograd]], [[Mićunovo]] (do 1947. godine Karaktur), [[Novo Orahovo]] (do 1948. godine Orahovo, pre toga naziv je bio Senćanski Gunaroš), [[Njegoševo]], [[Obornjača (Bačka Topola)|Obornjača]] (do 1991. godine deo Gunaroša, danas bez stanovnika), [[Tomislavci]] (1947-2007. godine naziv je bio Orešković, pre toga Oreškovićevo), [[Panonija]] (do 1978. godine deo Bajše), [[Pačir]], [[Pobeda (Bačka Topola)|Pobeda]] (do 1978. godine deo Gunaroša), [[Svetićevo]], [[Srednji Salaš]] i [[Stara Moravica]]. * '''[[Opština Mali Iđoš]]''' : [[Lovćenac]] (stari naziv Sekić), [[Mali Iđoš]] (do 1948. Krivaja) i [[Feketić]] (obuhvata i [[Selište (Mali Iđoš)|Selište]], samostalno naselje do 1978. godine, koje se do 1947. godine zvalo Novo Selo). === Srednjobanatski upravni okrug === {{v. također|Srednjobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Zrenjanin]]''' : [[Aradac]] (do 1947. godine Slovački Aradac-Andrejevac), [[Bagljaš]], [[Banatski Despotovac]], [[Belo Blato]], [[Botoš]], [[Elemir]], [[Ečka]], '''[[Zrenjanin]]''' (obuhvata i nekadašnje samostalno naselje [[Mužlja|Mužlju]] od 1978. godine; do 1947. zvanični naziv je bio Petrovgrad, pre toga Veliki Bečkerek), [[Jankov Most]], [[Klek (Zrenjanin)|Klek]], [[Knićanin]], [[Lazarevo]]* Do 2005. obuhvatao i naseljeno mesto Zlaticu, koje je od tad samostalno, [[Lukino Selo]], [[Lukićevo]] (do 1947. godine Martinica), [[Mala Amerika]], [[Melenci]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mihajlovo]], [[Naselje Ruža Šulman]], [[Orlovat]], [[Perlez]], [[Stajićevo]], [[Taraš]], [[Tomaševac]], [[Farkaždin]] i [[Čenta]]. * '''[[Opština Žitište]]''' : [[Banatski Dvor]] (obuhvata i ukinuto naselje Banatski Dušanovac), [[Banatsko Višnjićevo]], [[Banatsko Karađorđevo]] (do 1950. Karađorđevo), '''[[Žitište]]''' (do 1947. godine Begej Sveti Đurađ), [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Novi Itebej]], [[Ravni Topolovac]] (do 1947. godine Katarina, 1947-1948. godine Topolovac), [[Srpski Itebej]], [[Torak]] (do 2001. godine zvanični naziv je bio Begejci; naselje nastalo od Velikog i Malog Toraka) 1947. godine), [[Torda]] (do 1947. godine Vujićevo), [[Hetin]] i [[Čestereg]]. * '''[[Opština Nova Crnja]]''' : [[Aleksandrovo (Nova Crnja)|Aleksandrovo]] (1948-1992.. godine zvanični naziv je bio Velike Livade, a do 1948. godine Banatsko Aleksandrovo), [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]], [[Molin]] (naselje raseljeno), [[Nova Crnja]], [[Radojevo]] (do 1947. godine Klarija), [[Srpska Crnja]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Bečej]]''' : [[Bočar]], [[Kumane (Novi Bečej)|Kumane]], '''[[Novi Bečej]]''' (do 1952. godine Vološinovo; obuhvata i ukinuto naselje Vranjevo) i [[Novo Miloševo]] (1947. spojena dva naselja: [[Karlovo (Srbija)|Karlovo]] i [[Beodra]]). * '''[[Opština Sečanj]]''' : [[Banatska Dubica]] (do 1950. godine Margitica), [[Boka]], [[Busenje]] (do 1947. godine Vladičino Selo), [[Jarkovac]], '''[[Jaša Tomić (Sečanj)|Jaša Tomić]]''', [[Konak (Sečanj)|Konak]], [[Krajišnik (Sečanj)|Krajišnik]] (stari naziv Šupljaja), [[Neuzina]] (nastalo spajanjem Srpske Nauzine i Hrvatske Neuzine), [[Sečanj]], [[Sutjeska (Sečanj)|Sutjeska]] (stari naziv Sarče) i [[Šurjan]]. === Severnobanatski upravni okrug === {{v. također|Severnobanatski upravni okrug}} * '''[[Opština Ada]]''' : '''[[Ada (grad)|Ada]]''', '''[[Mol (Ada)|Mol]]''', [[Sterijino]] (do 1959. godine Sterijino Selo), [[Obornjača]] i [[Utrine]] (do 1947. godine Nedićevo Naselje). * '''[[Opština Kanjiža]]''' : [[Adorjan]] (do 1978. godine Nadrljan), [[Velebit (Kanjiža)|Velebit]], [[Doline (Kanjiža)|Doline]], [[Zimonjić]], '''[[Kanjiža]]''', [[Male Pijace]], [[Mali Pesak]], [[Martonoš]], [[Novo Selo (Kanjiža)|Novo Selo]] (do 1978. godine deo Oroma), [[Orom]], [[Totovo Selo]] (do 1955. godine Bački Gaj), [[Trešnjevac]] (1948-1978. godine Senćanski Trešnjevac; do 1946. godine Uzunovićevo ) i [[Horgoš]]. * '''[[Opština Kikinda]]''' : [[Banatska Topola]], [[Banatsko Veliko Selo]] (nastalo 1948. godine spajanjem naselja Šarnevil, Soltur i Sveti Hubert), [[Bašaid]] (od 1978. obuhvata i nekada samostalno naselje [[Bikač]]), [[Iđoš]], '''[[Kikinda]]''' (do 1947. godine Velika Kikinda), [[Mokrin]], [[Nakovo]], [[Novi Kozarci]] (stari nazivi Majstort, do 1948. godine Kozarci; obuhvata i ukinuto naselje Hajfeld), [[Rusko Selo]], [[Sajan]] i [[Toba]]. * '''[[Opština Novi Kneževac]]''' : [[Banatsko Aranđelovo]], [[Đala]], [[Majdan (Novi Kneževac)|Majdan]], '''[[Novi Kneževac]]''', [[Podlokanj]], [[Rabe]], [[Siget (Novi Kneževac)|Siget]] (do 1978. deo Banatskog Aranđelova; novim ZOTORS iz 2007. godine zvanični naziv je Seget), [[Srpski Krstur]] (do 1991. zvanični naziv je bio Krstur) i [[Filić]] (do 1978. deo Novog Kneževca). Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije formirano je naseljeno mesto [[Obilićevo (Novi Kneževac)|Obilićevo]] od dela naselja Novi Kneževac, koje je do 1947. godine bilo samostalno naselje, pre nego što je ukinuto. * '''[[Opština Senta]]''' : [[Bogaraš]] (do 1978. godine deo Gornjeg Brega), [[Gornji Breg]], [[Kevi]], '''[[Senta]]''' i [[Tornjoš]]. Najnovijim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano je naseljeno mesto [[Batka]] od dela naselja Senta). * '''[[Opština Čoka]]''' : [[Banatski Monoštor]], [[Vrbica (Čoka)|Vrbica]], [[Jazovo]], [[Ostojićevo (Čoka)|Ostojićevo]] (do 1947. godine Potijski Sveti Nikola), [[Padej]], [[Sanad]], [[Crna Bara (Čoka)|Crna Bara]] i '''[[Čoka]]'''. === Južnobanatski upravni okrug === {{v. također|Južnobanatski upravni okrug}} * '''[[Grad Pančevo]]''' : [[Banatski Brestovac]], [[Banatsko Novo Selo]], [[Glogonj]], [[Gornji grad]], [[Dolovo (Pančevo)|Dolovo]], [[Ivanovo (Pančevo)|Ivanovo]], [[Jabuka (Pančevo)|Jabuka]], [[Kotež]], '''[[Kačarevo]]''' (do 1947. godine Kraljevićevo), [[Mali London]], [[Milje]], [[Misa]], [[Nova Misa]], [[Omoljica]], '''[[Pančevo]]''' (obuhvata i [[Vojlovica|Vojlovicu]] koja je do 1978. bila samostalno naselje), [[Skrobara]], [[Sodara]], [[Stara Misa]], [[Stari Tamiš]], '''[[Starčevo]],''' [[Tesla]] i [[Topola]]. * '''[[Opština Alibunar]]''' : '''[[Alibunar]]''', '''[[Banatski Karlovac]]''' (1947-1949. godine Rankovićevo, 1949-1955. godine Banatsko Rankovićevo; obuhvata i ukinuto naselje Mali Lug-Vekerle), [[Vladimirovac]] (obuhvata i [[Novi Vladimirovac]] koji je do 1978. bio samostalno naselje), [[Devojački Bunar]], [[Dobrica]], [[Ilandža]], [[Janošik]] (do 1947. godine Slovački Aleksandrovac), [[Lokve (Alibunar)|Lokve]] (stari naziv Sveti Mihajlo), [[Nikolinci]], [[Novi Kozjak]] (do 1947. godine Ferdin) i [[Seleuš]]. * '''[[Opština Bela Crkva]]''' : [[Banatska Palanka]], [[Banatska Subotica]], '''[[Bela Crkva]]''', [[Vračev Gaj]], [[Grebenac]], [[Dobričevo]], [[Dupljaja]], [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]], [[Kajtasovo]] (stari naziv Kajtasovački Vinogradi, do 1947. godine Palfi), [[Kaluđerovo (Bela Crkva)|Kaluđerovo]], [[Kruščica (Bela Crkva)|Kruščica]], [[Kusić]], [[Crvena Crkva]] i [[Češko Selo]] (do 1947. godine Fabijan). * '''[[Opština Vršac]]''' : [[Vatin]], [[Veliko Središte]], [[Vlajkovac]], [[Vojvodinci]], '''[[Vršac]]''', [[Vršački Ritovi]] (do 1959. godine Vršac Salaši), [[Gudurica]], [[Zagajica]], [[Izbište]], [[Jablanka]], [[Kuštilj]], [[Mali Žam]], [[Malo Središte]], [[Markovac (Vršac)|Markovac]], [[Mesić (Vršac)|Mesić]], [[Orešac (Vršac)|Orešac]], [[Pavliš]], [[Parta]], [[Potporanj]], [[Ritiševo]], [[Sočica]], [[Straža]], [[Uljma]] i [[Šušara]]. * '''[[Opština Kovačica]]''' :'''[[Debeljača]]''', [[Idvor]], '''[[Kovačica]]''', [[Padina (Kovačica)|Padina]], [[Putnikovo]], [[Samoš]], [[Uzdin]] i [[Crepaja]]. * '''[[Opština Kovin]]''' : [[Bavanište]], [[Gaj (Kovin)|Gaj]], [[Deliblato]], [[Dubovac]], '''[[Kovin]]''', [[Malo Bavanište]], [[Mramorak]], [[Pločica]], [[Skorenovac]] i [[Šumarak]] (do 1947. godine Emanuilovac). * '''[[Opština Opovo]]''' : [[Baranda]], '''[[Opovo]]''', [[Sakule]] i [[Sefkerin]]. * '''[[Opština Plandište]]''' : [[Banatski Sokolac]], [[Barice (Plandište)|Barice]] (do 1947. godine Sveti Jovan), [[Velika Greda]], [[Veliki Gaj]], [[Dužine]] (stari naziv Sečenovo), [[Jermenovci]], [[Kupinik]] (do 1947. godine Aleksandrov Gaj), [[Laudonovac]] (do 1974. godine bio deo Plandišta, novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji naziv je Laudovac), [[Margita]], [[Markovićevo]] (do 1948. godine Kriva Bara), [[Miletićevo]], [[Plandište]] (stari naziv Mariolana), [[Stari Lec]] i [[Hajdučica]]. === Zapadnobački upravni okrug === {{v. također|Zapadnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Sombor]]''' : [[Aleksa Šantić (Sombor)|Aleksa Šantić]], [[Bački Breg]], [[Bački Monoštor]], [[Bezdan]], [[Bezdanski put]], [[Bilić]], [[Bukovac]], [[Gakovo]] (obuhvata i [[Kruševlje]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Gornja Varoš]], [[Gradina]], [[Doroslovo]], [[Žarkovac]], [[Žarkovo]], [[Josićko]], [[Josićki put]], [[Kljajićevo]] (do 1948. godine Krnjaja), [[Kljajićevski put]], [[Kozara]], [[Kolut]], [[Lenija]], [[Lugovo]], [[Matarići]], [[Milčić]], [[Mlake]], [[Nenadić]], [[Nova Selenča]], [[Obzir]], [[Radojevići]], [[Rančevo]], [[Rastina]], [[Riđica]], [[Rokovci]], [[Selenča]], [[Svetozar Miletić (Sombor)|Svetozar Miletić]], '''[[Sombor]]''', [[Stanišić (Sombor)|Stanišić]], [[Stapar]], [[Staparski put]], [[Stara Selenča]], [[Telečka]], [[Centrala]], [[Crvenka]], [[Čičovi]], [[Čonoplja]], [[Čonopljanski put]], [[Šaponje]], [[Šikara]], [[Šokara]] i [[Švrake]]. * '''[[Opština Apatin]]''' : '''[[Apatin]]''', [[Kupusina]], [[Prigrevica]] (do 1947. godine Prigrevica-Sveti Ivan), [[Ribarevo]], [[Romsko naselje]], [[Svilojevo]] i [[Sonta]] (obuhvata i [[Veliki Salaš]] koji je do 1978. bio samostalno naselje). * '''[[Opština Kula]]''' : [[Kruščić]] (do 1950. godine Veprovac), '''[[Kula (grad)|Kula]]''', [[Lipar]] (do 1947. godine Emušić, pre toga Sokolac Kulski), [[Nova Crvenka]], [[Ruski Krstur]], [[Sivac]] i '''[[Crvenka]]'''. * '''[[Opština Odžaci]]''' : [[Bački Brestovac]], [[Bački Gračac]] (do 1947. godine Filipovo), [[Bogojevo]], [[Deronje]], [[Karavukovo]], [[Lalić]], '''[[Odžaci]]''', [[Ratkovo]] (do 1948. godine Dubrava, pre toga Parabuć) i [[Srpski Miletić]]. === Južnobački upravni okrug === {{v. također|Južnobački upravni okrug}} * '''[[Grad Novi Sad]]''': ** '''[[Gradska opština Novi Sad]]''' : [[Avijatičarsko naselje]], [[Adamovićevo naselje]], [[Adice]], [[Almaški kraj]], [[Banatić]], [[Bangladeš (Novi Sad)|Bangladeš]], [[Begeč]], [[Bronks]], [[Budisava]], [[Bulevar]], [[Veliki Rit]], [[Veternik]], [[Veternička rampa1|Veternička rampa]], [[Vidovdansko naselje]], [[Gornje Livade]], [[Gornji Kovilj]], [[Grbavica]], [[Depresija]], [[Detelinara]], [[Donji Kovilj]], [[Jugovićevo]], [[Kamenjar]], [[Kampus novosadskog univerziteta]], [[Kać]], [[Kisač]] (obuhvata i [[Tankosićevo]] koje je do 1978. bilo samostalno naselje), [[Klisa]], [[Kovilj]], [[Lipov Gaj]], [[Mali Beograd]], [[MZ Sava Kovačević]], [[Mišin Salaš]], [[Nemanovci]], '''[[Novi Sad]]''' (u periodu od 1980 do 1989. godine današnje jedinstveno naselje Novi Sad je bilo podeljeno na Novi Sad-Stari Grad, Novi Sad-Liman, Novi Sad-Detelinara, Novi Sad-Podunavlje i Novi Sad-Slavija), [[Nova Detelinara]], [[Novo naselje]] (Bistrica), [[Pejićevi Salaši]], [[Pejton]], [[Pervazovo naselje]], [[Petrovdansko Naselje]], [[Podbara]], [[Ribarsko ostrvo]], [[Rimski Šančevi2|Rimski Šančevi]], [[Rotkvarija]] (Žitni trg), [[Rumenka]], [[Sajlovo1|Sajlovo]] (Donje Sajlovo), [[Sajmište]], [[Salajka]] (Slavija), [[Satelit]], [[Slana bara]], [[Stara Detelinara]], [[Stari Grad]] (Centar), [[Stepanovićevo]], [[Telep]], '''[[Futog]]''', [[Čenej]] i [[Šangaj]]. ** '''[[Gradska opština Petrovaradin]]''' : [[Alibegovac]], [[Artinjeva]], [[Bocke]], [[Bukovac (Novi Sad)|Bukovac]], [[Bukovački plato]], [[Vezirac]], [[Glavica]], [[Gornja Kamenica]], [[Grigovac]], [[Donja Kamenica]], [[Karagača]], [[Ledinci]], [[Mala Kamenica]], [[Mišeluk]], [[Novi Ledinci]], [[Novi Majur]], [[Paragovo]], [[Petrovaradinska tvrđava]], '''[[Petrovaradin]]''', [[Podgrađe Petrovaradina]], [[Popovica]], [[ Puckaroš]], [[Ribnjak]], [[Sadovi]], '''[[Sremska Kamenica]]''' , [[Stari Majur]], [[Staroiriški put]], [[Stari Ledinci]] (do 1999. godine deo Ledinaca), [[Tatarsko brdo]], [[Tekije]], [[Trandžament]], [[Čardak]], [[Širine]] i [[Široka Dolina]] . * '''[[Opština Bač]]''' : '''[[Bač]]''' (obuhvata i Mali Bač koji se do 1947. godine nazivao Tomićevo), [[Bačko Novo Selo]], [[Bođani]], [[Vajska]], [[Plavna (Bač)|Plavna]] i [[Selenča]]. * '''[[Opština Bačka Palanka]]''' : '''[[Bačka Palanka]]''', [[Brodarsko naselje]], [[Vizić]], [[Gajdobra]], [[Despotovo]] (do 1947. godine Despot Sveti Ivan, 1947-1948. godine Vasiljevo, 1948-1952. godine Novo Vasiljevo), [[Kaloš]], [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevo]] (do 1978. godine deo Mladenova), [[Mladenovo]] (do 1948. godine Bukin), [[Neštin]], [[Nova Gajdobra]], [[Obrovac (Bačka Palanka)|Obrovac]], [[Parage]], [[Pivnice]], [[Silbaš]], [[Sinaj]], [[Tovariševo]] i [[Čelarevo]] (do 1947. godine Čib). * '''[[Opština Bački Petrovac]]''' : '''[[Bački Petrovac]]''', [[Gložan]], [[Kulpin]] i [[Maglić (Vojvodina)|Maglić]] (do 1949. godine Bujkeš). * '''[[Opština Beočin]]''' : '''[[Beočin]]''', [[Bademova]], [[Banoštor]], [[Bocke]], [[Brazilija]], [[Grabovo (Beočin)|Grabovo]], [[Duga međa]], [[Koruška]], [[Kruševlje]], [[Lug (Beočin)|Lug]], [[Prljuša]], [[Rakovac (Beočin)|Rakovac]], [[Sviloš]], [[Susek]], [[Čerević]] i [[Šakotinac]]. * '''[[Opština Bečej]]''' : [[Bačko Gradište]], [[Bačko Petrovo Selo]], '''[[Bečej]]''' (do 1947. godine Stari Bečej, 1991-1992. godine zvaničan naziv je bio Stari Bečej; 1947. godine Bečeju pripojena naselja Pece-Šor i Poljanica), [[Mileševo (Bečej)|Mileševo]] i [[Radičević]] (do 1947. godine Novo Naselje broj 1, 1947-1948. godine Čikerija). * '''[[Opština Vrbas]]''' : [[Bačko Dobro Polje]] (do 1948. godine Dobro Polje), '''[[Vrbas]]''' (1983-1991. godine Titov Vrbas), [[Zmajevo]] (do 1947. godine Pašićevo), [[Kosančić (Vrbas)|Kosančić]] (do 1991. godine deo Savinog Sela), [[Kucura]], [[Ravno Selo]] (do 1947. godine Nove Šove, 1947-1948. godine Ravno) i [[Savino Selo]] (do 1947. godine Torža). * '''[[Opština Žabalj]]''' : [[Gospođinci]], [[Đurđevo (Žabalj)|Đurđevo]], [[Žabalj]] i [[Čurug]]. * '''[[Opština Srbobran]]''' : [[Nadalj]], '''[[Srbobran]]''' i [[Turija (Srbobran)|Turija]]. * '''[[Opština Sremski Karlovci]]''' : '''[[Sremski Karlovci]]'''. [[Dudara]], [[Đušilovo]], [[Zanoš]], [[Karaš]], [[Kraljev breg]], [[Krivac]], [[Kuvalovo]], [[Paragovo]], [[Popovica]], [[Pucavac]], [[Remetica]], [[Rovina]], [[Cerat]] i [[Ćušilovo]]. * '''[[Opština Temerin]]''' : '''[[Bački Jarak]]''', [[Sirig]] (od dela ovog naselja je novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije iz 2007. godine formirano novo naselje [[Kamendin (Temerin)|Kamendin]]) i '''[[Temerin]]'''. * '''[[Opština Titel]]''' : [[Vilovo]], [[Gardinovci]], [[Lok]], [[Mošorin]], '''[[Titel]]''' i [[Šajkaš]]. === Sremski okrug === {{v. također|Sremski okrug}} * '''[[Grad Sremska Mitrovica]]''' : [[Bešenovački Prnjavor]] (do 1978. godine deo Bešenova), [[Bešenovo]], [[Blok B]], [[Bosut (Sremska Mitrovica)|Bosut]], [[Veliki Radinci]], [[Grgurevci]], [[Dekanske bašte]] (Dekanac), [[Divoš]], [[Đipša]] (ukinuto naselje jer je razoreno u ratu), [[Zasavica I]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom II čini jedinstveno naselje Zasavica) (Gornja Zasavica), [[Zasavica II]] (do 1978. deo Zasavice, od 2007. zajedno sa Zasavicom I čini jedinstveno naselje Zasavica), [[Jarak]], [[Kamenjar]], [[Kuzmin]], [[Laćarak]], [[Ležimir]], [[Mala Bosna]], [[Manđelos]], [[Martinci]], [[Matije Huđi]], '''[[Mačvanska Mitrovica]]''' (stari naziv Mala Mitrovica), [[MZ Sutjeska]], [[Naselje Severno od Planinske (Pičkovac)|Naselje Severno od Planinske]], [[Nikola Tesla]], [[Noćaj]], [[Orao]], [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnje]], [[Radenković]], [[Salaš Noćajski]], '''[[Sremska Mitrovica]]''', [[Sremska Rača]], [[Stara Bingula]], [[Stari most]], [[Hesna]], [[Centar]], [[Crvena česma]], [[Čalma]], [[Šašinci]] , [[Šišatovac]] i [[Šuljam]]. * '''[[Opština Inđija]]''' : [[Banstol]], [[Beli Breg]], [[Beška]], [[Gladnoš]], '''[[Inđija]]''', [[Jarkovci]], [[Keltsko naselje]], [[Krčedin]], [[Krčedinska ada]], [[Leje]], [[Ljukovo]], [[Maradik]], [[Novi Karlovci]], [[Novi Slankamen]], [[Slankamenački Vinogradi]] (do 1978. deo Novog Slankamena), [[Stari Slankamen]] i [[Čortanovci]]. * '''[[Opština Irig]]''' : [[Velika Remeta]] (do 1978. deo Krušedol Sela), [[Vrdnik]], [[Vrdnička kula]], [[Grgetek]] (do 1978. zvanični naziv je Grgeteg), [[Dobrodol]] (do 1978. deo Šatrinaca), '''[[Irig]]''', [[Jazak]] (Novim Zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine od dela ovog naselja formirano je naselje [[Jazak Prnjavor]]), [[Krušedol Prnjavor]] (do 1978. zvanični naziv je bio Krušedolski Prnjavor), [[Krušedol Selo]], [[Mala Remeta]], [[Neradin]], [[Rivica]] i [[Šatrinci]]. * '''[[Opština Pećinci]]''' : [[Ašanja]], [[Brestač]], [[Deč]], [[Donji Tovarnik]], [[Karlovčić]], [[Kupinovo]], [[Obrež (Pećinci)|Obrež]], [[Ogar]], [[Pećinci]], [[Popinci]], [[Prhovo]], [[Sibač]], [[Sremski Mihaljevci]] (do 1950. godine Mihaljevci), [[Subotište]] i [[Šimanovci]]. * '''[[Opština Ruma]]''' : [[Apoteka]], [[Borkovac]], [[Buđanovci]], [[Vašarište]], [[Vitojevci]], [[Voganj]] (Novim zakonom o ter. organizaciji iz 2007. godine formirano je novo naselje [[Marđelos]] od dela ovog naselja), [[Grabovci (Ruma)|Grabovci]], [[Dobrinci]], [[Donji Petrovci]], [[Žarkovac]], [[Igralište]], [[Jelenci]], [[Klenak (Ruma)|Klenak]], [[Kraljevci (Srbija)|Kraljevci]], [[Kudoš]], [[Mali Radinci]], [[Nikinci]], [[Pavlovci]], [[Platičevo]], [[Putinci]], '''[[Ruma]]''', [[Rupe]], [[Stejanovci]], [[Tivol]] i [[Hrtkovci]]. * '''[[Opština Stara Pazova]]''' : [[Banovci Dunav]], [[Belegiš]], [[Vojka]], [[Golubinci]], [[Krnješevci]], [[Nova Pazova]], [[Novi Banovci]], '''[[Stara Pazova]]''', [[Stari Banovci]] i [[Surduk]]. * '''[[Opština Šid]]''' : [[Adaševci]], [[Batrovci]], [[Bačinci]], [[Berkasovo]], [[Bikić Do]] (do 1975. godine deo Privine Glave), [[Bingula]], [[Vašica]] (stari naziv Mala Vašica), [[Višnjićevo]] (stari naziv Grk), [[Gibarac]], [[Erdevik]], [[Ilinci]], [[Jamena]], [[Kukujevci]], [[Ljuba]], [[Molovin]], [[Morović]], [[Privina Glava]], [[Sot]] i '''[[Šid]]'''. == Naseljena mesta Centralne Srbije == {{v. također|Centralna Srbija}} === Mačvanski okrug === {{v. također|Mačvanski okrug}} * '''[[Grad Loznica]]''' : [[Banja Koviljača]], [[Baščeluci]], [[Bradić]], [[Brezjak]], [[Brnjac]], [[Veliko Selo (Loznica)|Veliko Selo]], [[Vilin potok]], [[Voćnjak (Loznica)|Voćnjak]], [[Gornja Badanja]], [[Gornja Borina]], [[Gornja Koviljača]] (do 1979. deo Banje Koviljače), [[Gornja Sipulja]], [[Gornje Nedeljice]], [[Gornji Dobrić]], [[Grnčara]], [[Donja Badanja]], [[Donja Sipulja]], [[Donje Nedeljice]], [[Donji Dobrić]], [[Draginac (Loznica)|Draginac]], [[Zajača]], [[Jadranska Lešnica]] (do 1947. godine Jadarska Lešnica), [[Jarebice (Loznica)|Jarebice]], [[Jelav]], [[Joševa (Loznica)|Joševa]], [[Jugovići (Loznica)|Jugovići]], [[Kamenica (Loznica)|Kamenica]], [[Klupci]], [[Kozjak (Loznica)|Kozjak]], [[Korenita (Loznica)|Korenita]], [[Krajišnici (Loznica)|Krajišnici]], [[Lešnica]], [[Lipnica (Loznica)|Lipnica]], [[Lipnički Šor]], '''[[Loznica]] ''', [[Lozničko Polje]], [[Milina (Loznica)|Milina]], [[Novo Selo (Loznica)|Novo Selo]], [[Paskovac]], [[Ploča (Loznica)|Ploča]], [[Pomijača]], [[Ribarice]] (do 1991. godine Ribarica), [[Runjani]], [[Simino Brdo]], [[Slatina (Loznica)|Slatina]], [[Straža (Loznica)|Straža]], [[Stupnica (Loznica)|Stupnica]], [[Sunčana Reka]], [[Tekeriš]], [[Trbosilje (Loznica)|Trbosilje]], [[Trbušnica (Loznica)|Trbušnica]], [[Tršić (Loznica)|Tršić]], [[Filipovići]], [[Cikote (Loznica)|Cikote]], [[Čokešina]], [[Čotrići]] i [[Šurice]]. * '''[[Grad Šabac]]''' : [[Bela Reka]], [[Benska Bara]], [[Bogosavac]], [[Bojić]], [[Bukor]], [[Varna (Šabac)|Varna]], [[Volujac (Šabac)|Volujac]], [[Gornja Vranjska]], [[Grušić]], [[Dvorište (Šabac)|Dvorište]], [[Desić]], [[Dobrić (Šabac)|Dobrić]], [[Drenovac (Šabac)|Drenovac]], [[Duvanište]], [[Žabar]], [[Zablaće (Šabac)|Zablaće]], [[Zminjak]], [[Jevremovac]], [[Jelenča]], [[Klenak]], [[Korman (Šabac)|Korman]], [[Krivaja (Šabac)|Krivaja]], [[Letnjikovac]], [[Lipolist]], [[Majur (Šabac)|Majur]], [[Mala Vranjska]], [[Maovi]], [[Mačvanski Pričinović]], [[Metlić]], [[Miloševac (Šabac)|Miloševac]], [[Miokus]], [[Mišar]], [[Mrđenovac]], [[Nakučani (Šabac)|Nakučani]], [[Orašac (Šabac)|Orašac]], [[Orid]], [[Petkovica]], [[Petlovača]], [[Pocerski Dobrić]], [[Pocerski Metković]] (do 1979. godine Metković), [[Pocerski Pričinović]], [[Predvorica]], [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavor]], [[Radovašnica]], [[Ribari (Šabac)|Ribari]], [[Rumska]], [[Sinošević]], [[Skrađani]], [[Slatina (Šabac)|Slatina]], [[Slepčević]], [[Stari grad]], [[Tabanović (Šabac)|Tabanović]], [[Cerovac (Šabac)|Cerovac]], [[Culjković]], [[Čavić]], '''[[Šabac]]''', [[Ševarice]] i [[Štitar]]. * '''[[Opština Bogatić]]''' : [[Badovinci]], [[Banovo Polje]], [[Belotić (Bogatić)|Belotić]], [[Bogatić]]'''[[Bogatić]]''', [[Glogovac (Bogatić)|Glogovac]], [[Glušci]], [[Dublje]], [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], [[Metković (Bogatić)|Metković]], [[Očage]], [[Podine]], [[Salaš Crnobarski]], [[Sovljak (Bogatić)|Sovljak]], [[Uzveće]] i [[Crna Bara (Bogatić)|Crna Bara]]. * '''[[Opština Vladimirci]]''' : [[Belotić (Vladimirci)|Belotić]], [[Beljin]], [[Bobovik]], [[Vladimirci]]'''[[Vladimirci]]''' (nastalo spajanjem naselja [[Vladimirci Selo]] i [[Vladimirci Varošica]] 1955. godine), [[Vlasenica srbija|Vlasenica]], [[Vukošić]], [[Vučevica]], [[Gomilica]], [[Debrc]], [[Dragojevac (Vladimirci)|Dragojevac]], [[Zvezd]], [[Jazovnik]], [[Jalovik]], [[Kaona (Vladimirci)|Kaona]], [[Kozarica]], [[Krnić]], [[Krnule]], [[Kujavica]], [[Lojanice]], [[Matijevac]], [[Mesarci]], [[Mehovine]], [[Mrovska]], [[Novo Selo (Vladimirci)|Novo Selo]], [[Pejinović]], [[Provo (Vladimirci)|Provo]], [[Riđake]], [[Skupljen]], [[Suvo Selo]] i [[Trbušac]]. * '''[[Opština Koceljeva]]''' : [[Batalage]], [[Brdarica]], [[Bresnica (Koceljeva)|Bresnica]], [[Galović]], [[Goločelo (Koceljeva)|Goločelo]], [[Gradojević]], [[Donje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo Tamnavsko), [[Draginje]], [[Družetić]], [[Zukve]], [[Kamenica (Koceljeva)|Kamenica]], [[Koceljeva]]'''[[Koceljeva]]''' (do 1979. Koceljevo), [[Ljutice (Koceljeva)|Ljutice]], [[Mali Bošnjak]], [[Svileuva]], [[Subotica (Koceljeva)|Subotica]] i [[Ćukovine]] (po novom ZOTORS iz 2007. godine novi zvanični naziv je Đukovine). * '''[[Opština Krupanj]]''' : [[Banjevac]], [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], [[Bogoštica]], [[Brezovice (Krupanj)|Brezovice]], [[Brštica]], [[Vrbić]], [[Gornja mala]], [[Donje Brezovice]], [[Dvorska (Krupanj)|Dvorska]], [[Zavlaka]], [[Zeljići]], [[Kostajnik (Krupanj)|Kostajnik]], [[Krasava]], [[Kržava (Krupanj)|Kržava]], '''[[Krupanj]]''', [[Likodra]], [[Lipenović]], [[Mojković]], [[Planina (Krupanj)|Planina]], [[Ravnaja]], [[Sredojevići]], [[Stave]], [[Stolice]], [[Tolisavac]], [[Tomanj]], [[Cvetulja]], [[Cerova (Krupanj)|Cerova]] i [[Šljivova]]. * '''[[Opština Ljubovija]]''' : [[Berlovine]] (do 1979, godine deo [[Donja Bukovica (Ljubovija)|Donje Bukovice]] i [[Skrajnik]]a), [[Brđani]], [[Vrhpolje]], [[Gačići]], [[Gligorići]], [[Gornja Ljuboviđa]], [[Gornja Orovica]] (od 2007. godine Gornja Oraovica), [[Gornja Trešnjica]], [[Gornje Košlje]], [[Grabovica]], [[Gračanica (Ljubovija)|Gračanica]], [[Grčić]], [[Donja Ljuboviđa]], [[Donja Orovica]] (od 2007. godine Donja Oraovica), [[Donje Košlje]], [[Drabić]], [[Drlače]], [[Duboko (Ljubovija)|Duboko]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Leović]] (obuhvata i naselje [[Sarići]] koje je do 1979. godine bilo samostalno), [[Lonjin]], [[Ljubovija]]'''[[Ljubovija]]''', [[Mališići]], [[Orovička Planina]] (od 2007. godine Orlovička Planina), [[Podnemić]] (do 1979. deo Donje Bukovice), [[Postenje (Ljubovija)|Postenje]], [[Rujevac (Ljubovija)|Rujevac]], [[Savković]], [[Selenac]], [[Sokolac (Ljubovija)|Sokolac]], [[Tornik (Ljubovija)|Tornik]], [[Trutinac]], [[Uzovnica]], [[Caparić]], [[Crnča (Ljubovija)|Crnča]] i [[Čitluk (Ljubovija)|Čitluk]]. * '''[[Opština Mali Zvornik]]''' : [[Amajić]], [[Brasina]], [[Budišić]], [[Velika Reka (Mali Zvornik)|Velika Reka]], [[Voljevci]], [[Donja Borina]], [[Donja Trešnjica]], [[Donje Naselje]], '''[[Mali Zvornik]]''', [[Radalj]], [[Sakar]], [[Culine]] i [[Čitluk (Mali Zvornik)|Čitluk]]. === Kolubarski okrug === {{v. također|Kolubarski okrug}} * '''[[Grad Valjevo]]''' : [[Babina Luka]], [[Balinović]], [[Bačevci (Valjevo)|Bačevci]], [[Belić (Valjevo)|Belić]], [[Beloševac]], [[Beomužević]], [[Blizonje]], [[Bobova]], [[Bogatić (Valjevo)|Bogatić]], [[Brangović]], [[Brankovina]], [[Brđani]], [[Brezovice (Valjevo)|Brezovice]] (od 2007. godine Brezovica), [[Bujačić]], '''[[Valjevo]]''' (obuhvata i ukinuta naselja [[Belo Polje (Valjevo)|Belo Polje]], [[Donja Grabovica]], [[Gradac (Valjevo)|Gradac]], [[Kličevac (Valjevo)|Kličevac]] i [[Popare]] koja su ukinuta 1971. godine, kao i urbane delove naselja Bujačić i Gorić od 1991. godine), [[Veselinovac]], [[Veselinovići]], [[Vlaščić]], [[Vragočanica]], [[Vujinovača]], [[Gola Glava]], [[Gorić]], [[Gornja Bukovica (Valjevo)|Gornja Bukovica]], [[Gornja Grabovica]], [[Gornje Leskovice]], [[Degurić]], [[Divci (Valjevo)|Divci]], [[Divčibare]] (naselje nastalo 1970. godine od delova naselja Bačevci i Krčmar), [[Donja Bukovica (Valjevo)|Donja Bukovica]], [[Donje Leskovice]], [[Dračić]], [[Dupljaj]], [[Žabari (Valjevo)|Žabari]], [[Zabrdica]], [[Zarube]], [[Zlatari (Brus)|Zlatarić]], [[Jazovik]], [[Jasenica (Valjevo)|Jasenica]], [[Jovanovići]], [[Jovanja]], [[Joševa (Valjevo)|Joševa]], [[Kamenica (Valjevo)|Kamenica]], [[Klanica]], [[Klinci (Valjevo)|Klinci]], [[Kolubara]], [[Kosančića venac]], [[Kotešica]], [[Kovačice]], [[Kozličić]], [[Kunice]], [[Lelić]], [[Loznica (Valjevo)|Loznica]], [[Lukavac (Valjevo)|Lukavac]], [[Majinović]], [[Mijači]], [[Miličinica]], [[Mlađevo]], [[Mrčić]], [[Naselje Oslobodioci Valjeva]], [[Naselje Sretena Dudića]], [[Novo Naselje]], [[Oglađenovac]], [[Osladić]], [[Paklje]], [[Paune]], [[Petnica (Valjevo)|Petnica]], [[Petrovići]], [[Poćuta]], [[Popučke]], [[Prijezdić]], [[Pričević]], [[Rabas]], [[Ravnje (Valjevo)|Ravnje]], [[Rađevo Selo]], [[Rebelj]], [[Rovni]], [[Sandalj]], [[Sedlari (Valjevo)|Sedlari]], [[Sitarice]], [[Sovač]], [[Stanina Reka]], [[Stapar (Valjevo)|Stapar]], [[Stari grad]], [[Stave]], [[Stražara]], [[Strmna Gora]], [[Stubo (Valjevo)|Stubo]], [[Suvodanje]], [[Sušica (Valjevo)|Sušica]] (do 1977. godine Sušice), [[Taor (Valjevo)|Taor]] (nastalo spajanjem naselja Gornji Taor i Donji Taor 1959. godine), [[Tešnjar]], [[Tubravić]] i [[Tupanci]]. * '''[[Opština Lajkovac]]''' : [[Bajevac]], [[Bogovađa]] (do 1992. godine Prnjavor), [[Vračević]] (naselje nastalo spajanjem naselja Gornji Vračević i Donji Vračević 1947. godine), [[Donji Lajkovac]], [[Jabučje (Lajkovac)|Jabučje]], '''[[Lajkovac (varoš)]]''' (do 1979. godine Lajkovac (varošica), [[Lajkovac (selo)]], [[Mali Borak]], [[Markova Crkva]], [[Mirkovići]], [[Nepričava]], [[Pepeljevac (Lajkovac)|Pepeljevac]], [[Petronijevići]], [[Pridvorica (Lajkovac)|Pridvorica]], [[Ratkovac (Lajkovac)|Ratkovac]], [[Rubribreza]], [[Skobalj (Lajkovac)|Skobalj]], [[Slovac]], [[Stepanje]], [[Strmovo (Lajkovac)|Strmovo]] i [[Ćelije (Lajkovac)|Ćelije]]. * '''[[Opština Ljig]]''' : [[Alempijevići]], [[Ba (Ljig)|Ba]], [[Babajić]] (do 1950. godine Babajić Selo), [[Belanovica]], [[Bošnjanović]], [[Brančić]], [[Veliševac]], [[Gukoš]] (do 1991. godine Gukoši), [[Dići]], [[Donji Banjani]], [[Živkovci]], [[Ivanovci]], [[Jajčić]], [[Kadina Luka]], [[Kalanjevci]], [[Kozelj]], [[Lalinci]], [[Latković]], [[Liplje (Ljig)|Liplje]], '''[[Ljig]]''' (od 1950. godine obuhvata naselje Babajić Varošica), [[Milavac]] (do 1979. godine deo Cvetanovca), [[Mirkovići]], [[Moravci]], [[Paležnica (Ljig)|Paležnica]], [[Poljanice (Ljig)|Poljanice]], [[Slavkovica]], [[Srejino brdo]], [[Cvetanovac]], [[Štavica]] i [[Šutci]]. * '''[[Opština Mionica]]''' : [[Berkovac]], [[Brežđe]], [[Bukovac (Mionica)|Bukovac]], [[Velika Marišta]] (do 1991. godine Veliko Marište), [[Virovac]], [[Vrtiglav]], [[Golubac (Mionica)|Golubac]], [[Gornji Lajkovac]], [[Gornji Mušić]], [[Gunjica]], [[Donji Mušić]], [[Dučić (Mionica)|Dučić]], [[Đurđevac (Mionica)|Đurđevac]], [[Klašnić]], [[Ključ (Mionica)|Ključ]], [[Komanice]], [[Krčmar]], [[Maljević]], '''[[Mionica|Mionica (varošica)]]''', [[Mionica (selo)]], [[Mratišić]], [[Nanomir]], [[Osečenica]], [[Paštrić]], [[Planinica (Mionica)|Planinica]], [[Popadić]], [[Radobić]] (do 1979. godine Radović), [[Rajković]], [[Rakari]], [[Robaje]], [[Sanković]], [[Struganik]], [[Tabanović (Mionica)|Tabanović]], [[Todorin Do]], [[Tolić]] i [[Šušeoka]]. * '''[[Opština Osečina]]''' : [[Bastav]], [[Belotić (Osečina)|Belotić]], [[Bratačić]], [[Gornje Crniljevo]] (do 1947. godine Crniljevo), [[Gunjaci (Osečina)|Gunjaci]], [[Dragijevica]], [[Dragodol]], [[Komirić]], [[Konjic (Osečina)|Konjic]], [[Konjuša (Osečina)|Konjuša]], [[Lopatanj]], [[Mirkovići]], [[Osečina (varošica)]]'''[[Osečina (varošica)]]''', [[Osečina (selo)]], [[Ostružanj]], [[Pecka (Osečina)|Pecka]], [[Plužac]], [[Sirdija]], [[Skadar (Osečina)|Skadar]], [[Tuđin (Osečina)|Tuđin]] i [[Carina (Osečina)|Carina]]. * '''[[Opština Ub]]''' : [[Banjani]], [[Bogdanovica]], [[Brgule]], [[Brezovica (Ub)|Brezovica]], [[Vrelo (Ub)|Vrelo]], [[Vrhovine (ub)|Vrhovine]], [[Vukona]], [[Gvozdenović (Ub)|Gvozdenović]], [[Gornje Radljevo]], [[Gunjevac]], [[Dokmir]], [[Zvizdar]], [[Joševa (Ub)|Joševa]], [[Kalenić]], [[Kalinovac]], [[Kožuar]] (od 2007. godine Kožur), [[Kršna Glava]], [[Liso Polje]], [[Lončanik]], [[Milorci]], [[Murgaš]], [[Novaci (Ub)|Novaci]], [[Paljuvi]], [[Pambukovica]], [[Radljevo]], [[Raduša (Ub)|Raduša]], [[Ruklada]], [[Slatina (Ub)|Slatina]], [[Sovljak (Ub)|Sovljak]], [[Stublenica]], [[Takovo (Ub)|Takovo]], [[Tvrdojevac]], [[Trlić]], [[Trnjaci (Ub)|Trnjaci]], [[Tulari]], '''[[Ub]]''', [[Crvena Jabuka (Ub)|Crvena Jabuka]], [[Čučuge]] i [[Šarbane]]. === Podunavski okrug === {{v. također|Podunavski okrug}} * '''[[Grad Smederevo]]''' : [[Badljevica]], [[Binovac]], [[Vodanj]], [[Vranovo]], [[Vrbovac (Smederevo)|Vrbovac]], [[Vučak (Smederevo)|Vučak]], [[Godomin]], [[Goranski Gaj]], [[Dobri Do (Smederevo)|Dobri Do]], [[Drugovac]], [[Jugovo]], [[Kovačićevo]] (Ćirilovac), [[Kolari]], [[Kulič]] (novo naselje od 2011. godine, izdvojeno iz Šalinca), [[Landol]], [[Leštar]], [[Lipe (Smederevo)|Lipe]], [[Lugavčina]], [[Lunjevac]], [[Mala Krsna]], [[Mali Krivak]], [[Malo Orašje]], [[Mihajlovac (Smederevo)|Mihajlovac]], [[Osipaonica]], [[Papazovac]], [[Petrijevo]], [[Plavinac]], [[Ravni Gaj]], [[Radinac]], [[Ralja (Smederevo)|Ralja]], [[Saraorci]], [[Seone]], [[Skobalj (Smederevo)|Skobalj]], '''[[Smederevo]]''', [[Suvodol]], [[Ubilci]], [[Udovice]], [[Carina]] i [[Šalinac]]. * '''[[Opština Velika Plana]]''' : '''[[Velika Plana]]''', [[Veliko Orašje]], [[Donja Livadica]], [[Krnjevo]], [[Kupusina (Velika Plana)|Kupusina]], [[Lozovik (Velika Plana)|Lozovik]], [[Markovac (Velika Plana)|Markovac]], [[Miloševac (Velika Plana)|Miloševac]], [[Novo Selo (Velika Plana)|Novo Selo]] (do 1946. godine Novi Adžibegovac), [[Radovanje]], [[Rakinac]], [[Staro Selo (Velika Plana)|Staro Selo]] i [[Trnovče (Velika Plana)|Trnovče]]. * '''[[Opština Smederevska Palanka]]''' : [[Azanja]] (obuhvata naselja [[Gucetina (Azanja)|Gucetina]], [[Stublina (Azanja)|Stublina]]), [[Baničina]], [[Bačinac]], [[Bašin]], [[Vlaški Do (Smederevska Palanka)|Vlaški Do]], [[Vodice (Smederevska Palanka)|Vodice]], [[Glibovac]], [[Golobok]], [[Grčac]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kamenac (Grčac)|Kamenac]] od 1979. godine), [[Kusadak]] (obuhvata i nekada samostalno naselje [[Kosovac (Smederevska Palanka)|Kosovac]] od 1979. godine), [[Mala Plana (Smederevska Palanka)|Mala Plana]], [[Mikulja]], [[Mramorac]], [[Počevica]], [[Pridvorice]], [[Ratari (Smederevska Palanka)|Ratari]], [[Selevac]], '''[[Smederevska Palanka]]''', [[Stojačak]] i [[Cerovac (Smederevska Palanka)|Cerovac]]. === Braničevski okrug === {{v. također|Braničevski okrug}} * '''[[Grad Požarevac]]''' : [[Bare (Požarevac)|Bare]], [[Batovac]], [[Beranje]], [[Bradarac (Požarevac)|Bradarac]], [[Bratinac]], [[Brežane]], [[Bubušinac]], [[Gornja Mala]], [[Dragovac (Požarevac)|Dragovac]], [[Drmno]], [[Dubravica]], [[Živica (Požarevac)|Živica]], [[Kanal]], [[Kasidol]], [[Klenovnik]], [[Kličevac]], [[Kostolac]] (do 1955. godine naziv Kostolac-Rudnik; naselje nastalo od naselja Kostolac-Grad i Kostolac-Selo), [[Lučica]], [[Maljurevac]], [[Nabrđe]], [[Ostrovo (Požarevac)|Ostrovo]], [[Petka (Požarevac)|Petka]], '''[[Požarevac]]''' (obuhvata i ukinuta naselja Zabela i Ljigatov Do), [[Poljana (Požarevac)|Poljana]], [[Popovac (Požarevac)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Lučice) [[Prugovo (Požarevac)|Prugovo]], [[Rečica (Požarevac)|Rečica]], [[Selo Kostolac]] (1955-1979. godine u sastavu Kostolca), [[Stari Kostolac]], [[Trnjane (Požarevac)|Trnjane]] i [[Ćirikovac]]. * '''[[Opština Veliko Gradište]]''' : [[Beli Bagrem]], [[Biskuplje]], '''[[Veliko Gradište]]''', [[Garevo]], [[Desine]], [[Doljašnica]], [[Đurakovo]], [[Zatonje]], [[Kamijevo]], [[Kisiljevo]] (od 2007. godine Kiseljevo), [[Kumane (Veliko Gradište)|Kumane]], [[Kurjače]], [[Kusiće]], [[Ljubinje (Veliko Gradište)|Ljubinje]], [[Majilovac]], [[Makce]], [[Ostrovo (Veliko Gradište)|Ostrovo]], [[Pečanica]], [[Požeženo]], [[Popovac (Veliko Gradište)|Popovac]], [[Ram (Veliko Gradište)|Ram]], [[Sirakovo (Veliko Gradište)|Sirakovo]], [[Srednjevo]], [[Topolovnik]], [[Tribrode]], [[Carevac]] i [[Češljeva Bara]]. * '''[[Opština Golubac]]''' : [[Barič (Golubac)|Barič]], [[Bikinje]], [[Braničevo (Golubac)|Braničevo]], [[Brnjica (Golubac)|Brnjica]], [[Vinci]], [[Vojilovo]], [[Golubac]]'''[[Golubac]]''', [[Dvorište (Golubac)|Dvorište]], [[Dobra (Golubac)|Dobra]], [[Donja Kruševica]], [[Dušmanić]], [[Žitkovica]], [[Klenje (Golubac)|Klenje]], [[Krivača (Golubac)|Krivača]], [[Kudreš]], [[Maleševo (Golubac)|Maleševo]], [[Miljević]], [[Mrčkovac]], [[Ponikve (Golubac)|Ponikve]], [[Radoševac (Golubac)|Radoševac]], [[Sladinac]], [[Snegotin]], [[Usije]] i [[Šuvajić]]. * ''' [[Opština Žabari]]''' : [[Aleksandrovac (Žabari)|Aleksandrovac]], [[Brzohode]], [[Viteževo]], [[Vlaški Do (Žabari)|Vlaški Do]], [[Žabari]]'''[[Žabari]]''', [[Kočetin]], [[Mirijevo]], [[Oreovica (Žabari)|Oreovica]], [[Polatna]], [[Porodin (Srbija)|Porodin]], [[Svinjarevo]], [[Sibnica (Žabari)|Sibnica]], [[Simićevo]] (do 1947. godine Rakinac Moravski), [[Tićevac]] i [[Četereže]]. * '''[[Opština Žagubica]]''' : [[Bliznak]], [[Breznica (Žagubica)|Breznica]], [[Vukovac]], [[Žagubica]]'''[[Žagubica]]''', [[Izvarica]] (od 2007. godine Novarica), [[Jošanica (Žagubica)|Jošanica]], [[Krepoljin]], [[Krupaja]], [[Laznica]], [[Lipe (Žagubica)|Lipe]] (1955-1979. godine u sastavu Laznice), [[Mali Kamen]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Suvog Dola), [[Medveđica]], [[Milanovac]], [[Milatovac (Žagubica)|Milatovac]], [[Osanica]], [[Ribare (Žagubica)|Ribare]], [[Selište (Žagubica)|Selište]], [[Sige]] i [[Suvi Do (Žagubica)|Suvi Do]]. * '''[[Opština Kučevo]]''' : [[Blagojev Kamen]], [[Brodica]], [[Bukovska]], [[Velika Bresnica]], [[Voluja]], [[Vuković]], [[Gložane (Kučevo)|Gložane]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Duboka (Kučevo)|Duboka]], [[Zelenik]], [[Kaona (Kučevo)|Kaona]], [[Kučajna (Kučevo)|Kučajna]], '''[[Kučevo]]''', [[Lješnica (Kučevo)|Lješnica]], [[Mala Bresnica]], [[Mišljenovac (Kučevo)|Mišljenovac]], [[Mustapić]], [[Neresnica]], [[Popovac (Kučevo)|Popovac]] (novo naselje od 2007. godine, izdvojeno iz Neresnice), [[Rabrovo]], [[Ravnište (Kučevo)|Ravnište]], [[Radenka]], [[Rakova Bara]], [[Sena (Kučevo)|Sena]], [[Srpce]], [[Stupinje]], [[Turija (Kučevo)|Turija]], [[Ceremošnja]], [[Cerovica (Kučevo)|Cerovica]] i [[Ševica]]. * '''[[Opština Malo Crniće]]''' : [[Aljudovo]], [[Batuša (Malo Crniće)|Batuša]], [[Boževac]], [[Veliko Selo (Malo Crniće)|Veliko Selo]], [[Veliko Crniće]], [[Vrbnica (Malo Crniće)|Vrbnica]], [[Zabrega (Malo Crniće)|Zabrega]], [[Kalište]], [[Kobilje (Malo Crniće)|Kobilje]], [[Kravlji Do]], [[Kula (Malo Crniće)|Kula]], [[Malo Gradište]], [[Malo Crniće]]'''[[Malo Crniće]]''', [[Salakovac]], [[Smoljinac]], [[Toponica (Malo Crniće)|Toponica]], [[Crljenac]], [[Šapine]] i [[Šljivovac (Malo Crniće)|Šljivovac]]. * '''[[Opština Petrovac na Mlavi]]''' : [[Bistrica (Petrovac)|Bistrica]], [[Bošnjak (Petrovac)|Bošnjak]], [[Burovac]], [[Busur]], [[Vezičevo]], [[Veliki Popovac]], [[Veliko Laole]], [[Vitovnica]], [[Vošanovac]], [[Dobrnje]], [[Drobež]], [[Dubočka]], [[Ždrelo]], [[Zabrđe (Petrovac)|Zabrđe]], [[Kamenovo]], [[Kladurovo]], [[Knežica]], [[Krvije]], [[Leskovac]], [[Lopušnik]], [[Malo Laole]], [[Manastirica]], [[Melnica (Petrovac)|Melnica]], [[Oreškovica]], [[Orljevo]], [[Pankovo]], '''[[Petrovac na Mlavi]]''' (do 2007. godine Petrovac), [[Ranovac]], [[Rašanac]], [[Stamnica]], [[Starčevo (Petrovac)|Starčevo]], [[Tabanovac]], [[Trnovče]], [[Ćovdin]] i [[Šetonje]]. === Šumadijski okrug === {{v. također|Šumadijski okrug}} * '''[[Grad Kragujevac]]''': ** '''[[Opština Aerodrom|Gradska opština Aerodrom]]''' : [[Desimirovac]], [[Donje Grbice]], [[Gornje Grbice]], [[Gornje Jarušice]], [[Jovanovac (Aerodrom)|Jovanovac]], [[Lužnice]], [[Sušica]], [[Uglješnica]] i [[Vinogradi]]. , '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuto naselje [[Petrovac (Aerodrom)|Petrovac]], kao i urbane delove naselja Opornica i Poskurice), [[Bozman]], [[Bresnica]], [[Denino Brdo]], [[Majnić]], [[Mala Vaga]], [[Mali Šenj]], [[Mironić]], [[Novi Milanovac]], [[Opornica]], [[Pajazitovo]], [[Poskurice]], [[Resnik (Aerodrom)|Resnik]], [[Gornje Jarušice]], [[Uglješnica]], [[Vinogradi]], [[Cvetojevac (Aerodrom)|Cvetojevac]], [[Cerovac (Aerodrom)|Cerovac]], [[Čumić]], [[Šumarice]] i [[Šljivovac (Aerodrom)|Šljivovac]]. ** '''[[Opština Pivara|Gradska opština Pivara]]''' : [[Baljkovac]], [[Bojanići]], [[Botunje]], [[Bresnica]], [[Bukorovac]], [[Filip Kljajić]], [[Lepenica]], [[Velika Sugubina]], [[Velike Pčelice]] (do 1965. godine Velika Pčelica), [[Gornja Sabanta]], [[Gornje Komarice]], [[Donja Sabanta]], [[Donje Komarice]], [[Dulene]], [[Jabučje (Pivara)|Jabučje]], [[Korman (Pivara)|Korman]], [[Medna]], '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine i ukinuta naselja [[Beloševac (Pivara)|Beloševac]], [[Ždraljica (Kragujevac)|Ždraljica]], [[Ilićevo]] (do 1954. godine Mečkovac), [[Teferič]] i urbane delove Maršića i Trmbasa), [[Maršić]] i [[Trmbas]]. ** '''[[Opština Stanovo|Gradska opština Stanovo]]''' : [[Adžine Livade]], [[Bakonjići]], [[Blagojevići]], [[Varjačići]], [[Vinjište]], [[Goločelo (Stanovo)|Goločelo]], [[Grkovića mala]], [[Grošnica]], [[Divostin]], [[Donje Goločelo]], [[Donje Polje]], [[Drača]], [[Dragobraća]], [[Drenovac (Stanovo)|Drenovac]], [[Đuriselo]], [[Erdeč]], [[Livade]], [[Ristovići]], [[Zvezda]], [[Ćava]]. '''[[Kragujevac]] - deo''' (obuhvata od 1991. godine ukinuta naselja [[Stanovo]], [[Staro Selo]], [[Male Pčelice]], [[Korićani (Stanovo)|Korićani]], i urbane delove naselja Erdeč i Grošnica), [[Kutlovo (Stanovo)|Kutlovo]], [[Novo Naselje]], [[Prekopeča]], [[Rogojevac]], [[Trešnjevak]], [[Novo Naselje]] i [[Veliko Polje]]. ** '''[[Opština Stari grad (Kragujevac)|Gradska opština Stari Grad]] (Stara Varoš)''' : [[Bagremar]], [[Bubanj]], [[Centar]], [[Erdoglija]], [[1.maj]], [[21.oktobar]], [[Erdoglija]], [[Mala vaga]], [[Stara Radnička Kolonija]], [[Palilula]], [[Vašarište]] i [[Sušica]] '''[[Kragujevac]] - deo'''. ** '''[[Opština Stragari|Gradska opština Stragari]]''' : [[Blaznava]], [[Brdo (Stragari)|Brdo]], [[Čumić]], [[Gaj (Stragari)|Gaj]], [[Glišov grob]], [[Guriševci]], [[Donja Šatornja]], [[Gornja Šatornja]], [[Donja Trešnjevica]], [[Jarmenovci]], [[Manojlovci]], [[Plaskovac]], [[Veliki Šenj]], [[Vlakča]], [[Dobrača]], [[Zlošnica]], [[Ilina voda]], [[Kamenica (Stragari)|Kamenica]], [[Koletina]], [[Kotraža (Stragari)|Kotraža]], [[Kutlovo]], [[Ljubičevac (Stragari)|Ljubičevac]], [[Ljubić]], [[Mala Vrbica (Stragari)|Mala Vrbica]], [[Masloševo]], [[Ramaća]], [[Raskršće]], [[Rogojevac]], [[Stragari]], [[Ugljarevac]] i [[Vidojevac]]. * '''[[Opština Aranđelovac]]''' : '''[[Aranđelovac]]''', [[Apostolovac]], [[Bajka]], [[Baljkovica (Aranđelovac)|Baljkovica]], [[Banja (Aranđelovac)|Banja]] (obuhvata naselje [[Zabrežje (Aranđelovac)|Zabrežje]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Blaznava]], [[Bosuta]], [[Brezovac]], [[Bukovik (Aranđelovac)|Bukovik]], [[Venčane]] (obuhvata naselje [[Kamenica (Aranđelovac)|Kamenica]] koje je ukinuto 1979. godine), [[Vrbica (Aranđelovac)|Vrbica]], [[Vukosavci (Aranđelovac)|Vukosavci]], [[Garaši]], [[Gornja Trešnjevica]], [[Glavčići]], [[Darosava]] (1947-2002. godine Partizani), [[Divljakovac]], [[Dugi Rt]], [[Đikino brdo]], [[Zmajevac]], [[Ive]], [[Jazbine]], [[Jelovik (Aranđelovac)|Jelovik]], [[Kamenica]], [[Konik]], [[Kopljare]], [[Kosovo]], [[Kremeštak]], [[Kusanja]], [[Lisine]], [[Maglovac]], [[Misača]], [[Mramor]], [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]], [[Ornice]], [[Parlog]], [[Progoreoci]], [[Ranilović]], [[Reka]], [[Rujevac]], [[Savina Kosa]], [[Smojkovac]], [[Stojnik (Aranđelovac)|Stojnik]], [[Tulež]], [[Turija]], [[Cerovac]], [[Čardak]], [[Šindrovica]] i [[Šolopta]]. * '''[[Opština Batočina]]''' : [[Badnjevac (Batočina)|Badnjevac]], [[Batočina]] (nastala spajanjem naselja [[Batočina Selo]], [[Batočina Varošica]] i [[Turčin (Batočina)|Turčin]] 1979. godine), [[Brzan]], [[Gradac (Batočina)|Gradac]], [[Dobrovodica]], [[Đunis]], [[Žirovnica]], [[Kijevo (Batočina)|Kijevo]], [[Milatovac (Batočina)|Milatovac]] (obuhvata naselje [[Osoje (Batočina)|Osoje]] koje je bilo samostalno do 1955. godine), [[Nikšić (Batočina)|Nikšić]], [[Prnjavor (Batočina)|Prnjavor]], [[Solilo-Stara kafana]], [[Crni Kao (Batočina)|Crni Kao]], [[Šiljegovička mala]] i [[Štipci]]. * '''[[Opština Knić]]''' : [[Bajčetina]], [[Balosave (Knić)|Balosave]], [[Bare (Knić)|Bare]], [[Bečevica]], [[Borač (Knić)|Borač]], [[Brestovac (Knić)|Brestovac]], [[Brnjica (Knić)|Brnjica]], [[Bumbarevo Brdo]], [[Vrbeta]], [[Vučkovica (Knić)|Vučkovica]], [[Grabovac (Knić)|Grabovac]], [[Grivac]], [[Gruža]], [[Guberevac (Knić)|Guberevac]], [[Guncati (Knić)|Guncati]], [[Dragušica]], [[Dubrava (Knić)|Dubrava]], [[Žunje (Knić)|Žunje]], [[Zabojnica]], [[Kikojevac]], [[Kneževac (Knić)|Kneževac]], [[Knić]], [[Konjuša (Knić)|Konjuša]], [[Kusovac]], [[Leskovac (Knić)|Leskovac]], [[Lipnica (Knić)|Lipnica]], [[Ljubić (Knić)|Ljubić]], [[Ljuljaci]], [[Oplanić]], [[Pajsijević]], [[Pretoke]], [[Ravni Gaj]], [[Radmilović]], [[Rašković]], [[Sumorovac]], [[Toponica (Knić)|Toponica]] i [[Čestin (Knić)|Čestin]]. * '''[[Opština Lapovo]]''' : '''[[Lapovo (varošica)]]''' i [[Lapovo (selo)]]. * '''[[Opština Rača]]''' : [[Adrovac]], [[Borci (Rača)|Borci]] (do 1949. godine Guberevac), [[Bošnjane (Rača)|Bošnjane]], [[Veliko Krčmare]], [[Viševac]], [[Vojinovac]], [[Vučić]], [[Donja Rača]], [[Donje Jarušice]], [[Đurđevo (Rača)|Đurđevo]], [[Mali Miraševac]] (do 2007. godine deo Miraševca), [[Malo Krčmare]], [[Miraševac]], [[Popović (Rača)|Popović]], '''[[Rača]]''' (do 1959. godine Rača Kragujevačka), [[Saranovo]], [[Sepci]], [[Sipić]] i [[Trska]]. * '''[[Opština Topola]]''' : [[Belosavci]], [[Blaznava]], [[Božurnja]], [[Vinča (Topola)|Vinča]], [[Vlakča]], [[Vojkovci]], [[Gornja Trnava (Topola)|Gornja Trnava]], [[Gornja Šatornja]], [[Gorovič]], [[Guriševci]], [[Donja Trešnjevica]], [[Donja Trnava (Topola)|Donja Trnava]], [[Donja Šatornja]], [[Žabare (Topola)|Žabare]], [[Zagorica]], [[Zreočići]], [[Jarmenovci]], [[Jelenac]], [[Junkovac (Topola)|Junkovac]], [[Kloka]], [[Krćevac]], [[Lipovac (Topola)|Lipovac]], [[Ljubeselo]], [[Manojlovci]], [[Maskar]], [[Natalinci]], [[Oplenac]], [[Ovsište]], [[Pavlovac (Topola)|Pavlovac]], [[Plaskovac]], [[Rajkovac (Topola)|Rajkovac]], [[Svetlić]], [[Topola Kragujevačka]], '''[[Topola (grad)]]''', [[Topola (selo)]], [[Čivutsko groblje]] i [[Šume (Topola)|Šume]]. === Pomoravski okrug === {{v. također|Pomoravski okrug}} * '''[[Grad Jagodina]]''' : [[Bagrdan]] (1952-1979. godine jedinstveno naselje bilo podeljeno na naselja [[Bagrdan Selo]] i [[Bagrdan Varošica]]), [[Bagrdanski tesnac]], [[Belica (Jagodina)|Belica]], [[Bokovac]], [[Bresje (Jagodina)|Bresje]], [[Bukovče (Jagodina)|Bukovče]], [[Bunar (Jagodina)|Bunar]], [[Vašarište]], [[Vinorača]], [[Voljavče]], [[Vranovac]], [[Vrba (Jagodina)|Vrba]], [[Glavinci]], [[Glogovac (Jagodina)|Glogovac]], [[Gornje Štiplje]], [[Gornji Račnik]], [[Deonica]], [[Dobra Voda (Jagodina)|Dobra Voda]], [[Donje Štiplje]], [[Donji Račnik]], [[Dragocvet]], [[Dragoševac]], [[Dražmirovac]], [[Duboka (Jagodina)|Duboka]], [[Đurđevo brdo]], [[Ivkovački Prnjavor]], '''[[Jagodina]]''' (1946-1992. godine Svetozarevo), [[Jošanički Prnjavor]], [[Kalenovac]], [[Kovačevac (Jagodina)|Kovačevac]], [[Kolare]], [[Kolonija]], [[Končarevo]] (do 1949. godine Praćina), [[Kočino Selo]], [[Levač]], [[Lipar 2]], [[Lovci (Jagodina)|Lovci]], [[Lozovik (Jagodina)|Lozovik]], [[Lukar]], [[Majur (Jagodina)|Majur]] (do 1979. godine Gornji Majur), [[Mali Popović]], [[Medojevac]], [[Međureč]], [[Miloševo (Jagodina)|Miloševo]], [[Mišević]], [[Novo Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Rajkinac]], [[Rakitovo]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Jagodina)|Ribare]], [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]], [[Sarina međa]] (Sarina Međa), [[Siokovac]], [[Slatina (Jagodina)|Slatina]], [[Staro Lanište]] (do 1955. godine deo Laništa), [[Staro Selo (Jagodina)|Staro Selo]], [[Strelište]], [[Strižilo]], [[Tabane]], [[Topola (Jagodina)|Topola]], [[Trnava (Jagodina)|Trnava]], [[Crvene livade]], [[Crnče (Jagodina)|Crnče]], [[Šantarovac]], [[Štipljanski put]], [[Šuljkovac]], [[Žagubice]] i [[Železnički most]]. * '''[[Opština Despotovac]]''' : [[Balajnac (Despotovac)|Balajnac]], [[Bare (Despotovac)|Bare]] (do 1959. godine Bare Rudnik), [[Beljajka]], [[Bogava]], [[Brestovo (Despotovac)|Brestovo]], [[Bukovac (Despotovac)|Bukovac]], [[Veliki Popović]], [[Vitance]], [[Vojnik (Despotovac)|Vojnik]] (do 1993. godine Despotovac Selo), [[Grabovica (Despotovac)|Grabovica]], [[Dvorište (Despotovac)|Dvorište]], '''[[Despotovac]]''' (do 1996. godine Despotovac Varošica), [[Židilje]], [[Zlatovo]], [[Jasenovo (Despotovac)|Jasenovo]], [[Jezero (Despotovac)|Jezero]], [[Jelovac (Despotovac)|Jelovac]], [[Lipovica (Despotovac)|Lipovica]], [[Lomnica (Despotovac)|Lomnica]], [[Makvište]], [[Medveđa (Despotovac)|Medveđa]], [[Miliva]], [[Panjevac (Despotovac)|Panjevac]], [[Plažane]], [[Popovnjak]], [[Ravna Reka (Despotovac)|Ravna Reka]], '''[[Resavica (mesto)|Resavica]]''', [[Resavica (selo)]], [[Senjski Rudnik]], [[Sladaja]], [[Stenjevac]], [[Strmosten]] i [[Trućevac]]. * '''[[Opština Paraćin]]''' : [[Bošnjane (Paraćin)|Bošnjane]], [[Buljane]], [[Busilovac]], [[Glavica (Paraćin)|Glavica]], [[Golubovac (Paraćin)|Golubovac]], [[Gornja Mutnica]], [[Gornje Vidovo]], [[Davidovac (Paraćin)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Donja Mutnica]], [[Donje Vidovo]], [[Drenovac (Paraćin)|Drenovac]], [[Zabrega (Paraćin)|Zabrega]], [[Zmič]], [[Izvor (Paraćin)|Izvor]], <!-- Karađorđevo brdo --> [[Klačevica]], [[Krežbinac]], [[Lebina]], [[Lešje]], [[Mirilovac]], '''[[Paraćin]]''', [[Plana (Paraćin)|Plana]], [[Popovac (Paraćin)|Popovac]], [[Potočac]], [[Ratare]], [[Raševica]], [[Svojnovo]], [[Sikirica]], [[Sinji Vir]], [[Sisevac]], [[Striža]], [[Stubica (Paraćin)|Stubica]], [[Tekija (Paraćin)|Tekija]], <!-- Tekijsko brdo --> [[Trešnjevica (Paraćin)|Trešnjevica]], [[Čepure]], [[Šavac]] i [[Šaludovac]]. * '''[[Opština Rekovac]]''' : [[Bare (Rekovac)|Bare]], [[Belušić]], [[Beočić]], [[Bogalinac]], [[Brajinovac]], [[Velika Kruševica (Rekovac)|Velika Kruševica]], [[Vukmanovac]], [[Dobroselica (Rekovac)|Dobroselica]], [[Dragovo]], [[Županjevac]], [[Kavadar]], [[Kalenićki Prnjavor]], [[Kaludra (Rekovac)|Kaludra]], [[Komorane (Rekovac)|Komorane]], [[Lepojević]], [[Lomnica (Rekovac)|Lomnica]], [[Loćika (Rekovac)|Loćika]], [[Maleševo (Rekovac)|Maleševo]] (do 1971. godine Mališevo), [[Motrić]], [[Nadrlje]], [[Oparić]], [[Prevešt]], [[Rabenovac]], [[Ratković]], [[Rekovac]], [[Sekurič]], [[Sibnica (Rekovac)|Sibnica]], [[Siljevica (Rekovac)|Siljevica]], [[Tečić]], [[Ursule (Rekovac)|Ursule]], [[Cikot]] i [[Šljivica]]. * '''[[Opština Svilajnac]]''' : [[Baćica]], [[Bobovo (Svilajnac)|Bobovo]], [[Bresje (Svilajnac)|Bresje]], [[Vojska]], [[Vračar]], [[Vrlane]], [[Gložane (Svilajnac)|Gložane]], [[Grabovac (Svilajnac)|Grabovac]], [[Dublje (Svilajnac)|Dublje]], [[Dubnica (Svilajnac)|Dubnica]], [[Đurinac (Svilajnac)|Đurinac]], [[Kupinovac]], [[Kušiljevo]], [[Lukovica (Svilajnac)|Lukovica]], [[Mačevac]], [[Proštinac]], [[Radošin]], [[Roanda]], [[Roćevac]], [[Sedlare]], [[Subotica (Svilajnac)|Subotica]], '''[[Svilajnac]]''', [[Troponje]] i [[Crkvenac]]. * '''[[Opština Ćuprija]]''' : [[Batinac]], [[Bigrenica]], [[Virine]], [[Vlaška (Ćuprija)|Vlaška]], [[Dvorica]], [[Ivankovac]], [[Isakovo]], [[Jovac (Ćuprija)|Jovac]], [[Kovanica]], [[Krušar]], [[Mijatovac]], [[Ostrikovac]], [[Paljane]], [[Senje]], [[Supska]] i '''[[Ćuprija]]'''. === Borski okrug === {{v. također|Borski okrug}} * '''[[Opština Bor]]''' : '''[[Banjsko Polje]], [[Bor (grad)|Bor]]''', [[Brestovac (Bor)|Brestovac]], [[Bučje (Bor)|Bučje]], [[Gornjane]], [[Donja Bela Reka (Bor)|Donja Bela Reka]], [[Zlot]], [[Krivelj]], [[Luka (Bor)|Luka]], [[Metovnica]], [[Oštrelj]], [[Slatina (Bor)|Slatina]], [[Suva reka]], [[Sunce]], [[Tanda]], [[Topla]] i [[Šarbanovac (Bor)|Šarbanovac]]. * '''[[Opština Kladovo]]''' : '''[[Brza Palanka]]''', [[Vajuga]], [[Velesnica]], [[Velika Vrbica]], [[Velika Kamenica]], [[Grabovica (Kladovo)|Grabovica]], [[Davidovac (Kladovo)|Davidovac]], '''[[Kladovo]]''', [[Kladušnica]], [[Korbovo]], [[Kostol]], [[Kupuzište]], [[Ljubičevac (Kladovo)|Ljubičevac]], [[Mala Vrbica (Kladovo)|Mala Vrbica]], [[Manastirica (Kladovo)|Manastirica]], [[Milutinovac]], [[Novi Sip]] (naselje formirano 1979. godine umesto potopljenog naselja Sip), [[Palestina]], [[Petrovo Selo (Kladovo)|Petrovo Selo]], [[Podvrška]], [[Reka (Kladovo)|Reka]], [[Rečica (Kladovo)|Rečica]], [[Rtkovo]] i [[Tekija (Kladovo)|Tekija]]. * '''[[Opština Majdanpek]]''': [[Boljetin]], [[Vlaole]], [[Golubinje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Šrbac]]), [[Debeli Lug]], '''[[Donji Milanovac]]''', [[Jasikovo]], [[Klokočevac]], [[Leskovo]], '''[[Majdanpek]]''', [[Miroč (Majdanpek)|Miroč]], [[Mosna]], [[Rudna Glava]], [[Topolnica (Majdanpek)|Topolnica]] i [[Crnajka]]. * '''[[Opština Negotin]]''' : [[Aleksandrovac (Negotin)|Aleksandrovac]] (u periodu od 1947. do 1993. godine nosio naziv Zlokuće), [[Braćevac]], [[Brestovac (Negotin)|Brestovac]], [[Bukovče (Negotin)|Bukovče]] (naselje ukinuto 1949. godine i sa naseljem Kobišnica formira novo zajedničko naselje Tolbuhinovo, ponovo samostalno naselje od 1952. godine), [[Veljkovo]], [[Vidrovac]], [[Vratna (Negotin)|Vratna]], [[Dupljane (Negotin)|Dupljane]], [[Dušanovac (Negotin)|Dušanovac]], [[Jabukovac (Negotin)|Jabukovac]], [[Jasenica (Negotin)|Jasenica]], [[Karbulovo]], [[Kobišnica]], [[Kovilovo (Negotin)|Kovilovo]], [[Mala Kamenica]], [[Malajnica]], [[Miloševo (Negotin)|Miloševo]], [[Mihajlovac (Negotin)|Mihajlovac]], [[Mokranje]], '''[[Negotin]]''', [[Plavna (Negotin)|Plavna]], [[Popovica]], [[Prahovo]], [[Radujevac (Negotin)|Radujevac]], [[Rajac (Negotin)|Rajac]], [[Rečka]], [[Rogljevo]], [[Samarinovac (Negotin)|Samarinovac]], [[Sikole]], [[Slatina (Negotin)|Slatina]], [[Smedovac]], [[Srbovo]], [[Tamnič]], [[Trnjane (Negotin)|Trnjane]], [[Urovica]], [[Crnomasnica]] (do 1947. godine Tomislavovo), [[Čubra]], [[Šarkamen]] i [[Štubik]]. === Zaječarski okrug === {{v. također|Zaječarski okrug}} * '''[[Grad Zaječar]]''' : [[Borovac (Zaječar)|Borovac]], [[Brusnik (Zaječar)|Brusnik]], [[Velika Jasikova]], [[Veliki Izvor]], [[Veliki Jasenovac]], [[Višnjar]], [[Vražogrnac]], [[Vratarnica]], [[Vrbica (Zaječar)|Vrbica]], [[Gamzigrad]], [[Glogovica (Zaječar)|Glogovica]], [[Gornja Bela Reka (Zaječar)|Gornja Bela Reka]], [[Gradskovo]], [[Grlište]], [[Grljan]], [[Dubočane]], [[Zagrađe (Zaječar)|Zagrađe]], '''[[Zaječar]]''', [[Zvezdan]], [[Jelašnica (Zaječar)|Jelašnica]], [[Klenovac]], [[Koprivnica (Zaječar)|Koprivnica]], [[Kotlujevac]], [[Kraljevica]], [[Lasovo]], [[Lenovac]], [[Leskovac (Zaječar)|Leskovac]], [[Lubnica]], [[Mala Jasikova]], [[Mali Izvor]], [[Mali Jasenovac]], [[Marinovac]], [[Metriš]], [[Nikoličevo]], [[Planinica (Zaječar)|Planinica]], [[Podliv]], [[Popova plaža]], [[Prlita]], [[Rgotina]], [[Salaš]], [[Selačka (Zaječar)|Selačka]], [[Tabakovac]] (od 2007. novi naziv je Tabanovac), [[Trnavac]], [[Halovo]], [[Čokonjar]], [[Šipikovo]] i [[Šljivar]]. * '''[[Opština Boljevac]]''' : [[Bačevica]], '''[[Bogovina]]''', '''[[Boljevac]]''' (do 1955. godine naziv naselja je Boljevac varošica), [[Boljevac Selo]] (1955-1979. godine u sastavu Boljevca), [[Valakonje]], [[Vrbovac (Boljevac)|Vrbovac]], [[Dobro Polje (Boljevac)|Dobro Polje]], [[Dobrujevac]], [[Ilino]], [[Jablanica (Boljevac)|Jablanica]], [[Krivi Vir]], [[Lukovo (Boljevac)|Lukovo]], [[Mali Izvor (Boljevac)|Mali Izvor]], [[Mirovo]], [[Osnić]], [[Podgorac (Boljevac)|Podgorac]], [[Rtanj (Boljevac)|Rtanj]] (do 1959. godine Rudnik Rtanj), [[Rujište (Boljevac)|Rujište]], [[Savinac (Boljevac)|Savinac]] i [[Sumrakovac]]. * '''[[Opština Knjaževac]]''' : [[Aldina Reka]], [[Aldinac]], [[Balanovac]], [[Balinac (Knjaževac)|Balinac]], [[Balta Berilovac]], [[Banjski Orešac]], [[Beli Potok (Knjaževac)|Beli Potok]], [[Berčinovac]], [[Božinovac]], [[Bulinovac]], [[Bučje (Knjaževac)|Bučje]], [[Valevac]] (od 2007. godine Balevac), [[Vasilj (Knjaževac)|Vasilj]], [[Vidovac]], [[Vina (Knjaževac)|Vina]], [[Vitkovac (Knjaževac)|Vitkovac]], [[Vlaško Polje]], [[Vrtovac]], [[Gabrovnica]], [[Glogovac (Knjaževac)|Glogovac]], [[Gornja Kamenica]], [[Gornja Sokolovica]], [[Gornje Zuniče]], [[Gradište (Knjaževac)|Gradište]], [[Grezna]], [[Debelica]], [[Dejanovac]], [[Donja Kamenica]], [[Donja Sokolovica]], [[Donje Zuniče]], [[Drvnik]], [[Drenovac (Knjaževac)|Drenovac]], [[Drečinovac]], [[Žlne]], [[Žukovac]], [[Zorunovac]], [[Zubetinac]], [[Inovo]], [[Jakovac]], [[Jalovik Izvor]], [[Janja (Knjaževac)|Janja]], [[Jelašnica (Knjaževac)|Jelašnica]], [[Kaličina]], [[Kalna (Knjaževac)|Kalna]], [[Kandalica]], '''[[Knjaževac]]''', [[Koželj]], [[Krenta]], [[Lepena]], [[Lokva (Knjaževac)|Lokva]], [[Manjinac]], [[Miljkovac (Knjaževac)|Miljkovac]], [[Minićevo]] (do 1945. godine Andrejevac, pre toga nazivi Kraljevo Selo i Novi Han), [[Mučibaba (Knjaževac)|Mučibaba]], [[Novo Korito]], [[Orešac (Knjaževac)|Orešac]], [[Ošljane]], [[Papratna]], [[Petruša]], [[Podvis]], [[Ponor (Knjaževac)|Ponor]], [[Potrkanje]], [[Pričevac]], [[Ravna]], [[Ravno Bučje (Knjaževac)|Ravno Bučje]], [[Radičevac]], [[Rgošte]], [[Repušnica]], [[Svrljiška Topla]], [[Skrobnica]], [[Slatina (Knjaževac)|Slatina]], [[Stanjinac]], [[Staro Korito]], [[Stogazovac]], [[Tatrasnica]], [[Trgovište (Knjaževac)|Trgovište]], [[Trnovac (Knjaževac)|Trnovac]], [[Ćuštica]] (do 2002. godine Čuštica), [[Crvenje]], [[Crni Vrh (Knjaževac)|Crni Vrh]], [[Šarbanovac (Knjaževac)|Šarbanovac]], [[Šesti Gabar]], [[Štipina]], [[Štitarac]], [[Štrbac]] i [[Šuman Topla]]. * '''[[Opština Sokobanja]]''' : [[Beli Potok (Sokobanja)|Beli Potok]], [[Blendija]], [[Bogdinac]], [[Vrbovac (Sokobanja)|Vrbovac]], [[Vrmdža]], [[Dugo Polje (Sokobanja)|Dugo Polje]], [[Žučkovac]], [[Jezero (Sokobanja)|Jezero]], [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]], [[Levovik]], [[Milušinac]], [[Mužinac]], [[Nikolinac]], [[Novo Selo (Sokobanja)|Novo Selo]], [[Poružnica]], [[Radenkovac]], [[Resnik (Sokobanja)|Resnik]], [[Rujevica (Sokobanja)|Rujevica]], [[Sesalac]], '''[[Sokobanja]]''' (do 1977. godine Soko Banja), [[Trgovište (Sokobanja)|Trgovište]], [[Trubarevac]], [[Carina]], [[Cerovica (Sokobanja)|Cerovica]], [[Čitluk (Sokobanja)|Čitluk]] i [[Šarbanovac (Sokobanja)|Šarbanovac]]. === Zlatiborski okrug === {{v. također|Zlatiborski okrug}} * '''[[Grad Užice]]''' : [[Ada]], [[Bela zemlja]], [[Bioska]], [[Bjelotići]] (od 2007. godine Bjelotić), [[Buar]], [[Vidikovac]], [[Vitasi]], [[Volujac (Užice)|Volujac]], [[Vrutci]] (obuhvata ukinuto naselje Ivojevići), [[Gluvaći]], [[Golubići]], [[Gorjani]], [[Gostinica]], [[Gubin Do]], [[Dobrodo]], [[Drvengrad]], [[Drežnik]], [[Drijetanj]], [[Duboko (Užice)|Duboko]], [[Žigalski vis]], [[Zaboj]], [[Zabučje]] (Brigadirsko naselje), [[Zaharići]], [[Zbojštica]], [[Zlakusa]], [[Jatare]], [[Jelova Gora]], [[Kadinjača]], [[Kamenica (Užice)|Kamenica]], [[Karan]], [[Kasalovina]], [[Kačer]], [[Keserovina]], [[Kovačnica]], [[Koštica]], [[Kotroman]] (od 2007. godine Kostoman), [[Krvavci]], [[Kremna (Užice)|Kremna]], [[Kršanje]], Krčagovo (novo naselje od 2007. godine; izdvojeno iz Užica) [[Lelići]], [[Lunovo Selo]], [[Ljubanje]], [[Ljubanjska Raskrsnica]], [[Mokra Gora]], [[Mramor]], [[Nikojevići]], [[Pandurica]], [[Panići]], [[Panjak]], [[Pear]], [[Petronijevići]], [[Ponikovica]], [[Potočanje]], [[Potpeće (Užice)|Potpeće]], [[Prevedene Vode]], [[Prljuša]], [[Ravni (Užice)|Ravni]], [[Raduša (Užice)|Raduša]], [[Rasadnik]], [[Ribaševina]], '''[[Sevojno]]''' (obuhvata ukinuto naselje Gaj Šerelj), [[Selakovići]], [[Senjak]], [[Skržuti]], [[Slanuša]], [[Spasovnjača]], [[Stapari]], [[Strmac (Užice)|Strmac]], [[Sušičko vrelo 1]], [[Sušičko vrelo 2]], [[Sušičko vrelo 3]], [[Šargan]], [[Tarabići]], [[Tatinac]], [[Trnava (Užice)|Trnava]], [[Tuk]], [[Turica]], [[Carina]], [[Cerovića brdo]], [[Čakovina]] i '''[[Užice]]''' (1946-1991. godine Titovo Užice); obuhvata i ukinuta naselja Pora i Gornja Pora). * '''[[Opština Arilje]]''' : '''[[Arilje]]''', [[Bjeluša]], [[Bogojevići]], [[Brekovo]], [[Vigošte]], [[Virovo]], [[Visoka (Arilje)|Visoka]] (obuhvata od 1979. godine ukinuto naselje [[Đedovac]]), [[Vrane]], [[Grdovići (Arilje)|Grdovići]], [[Grivska]], [[Divljaka]], [[Dobrače]], [[Dragojevac (Arilje)|Dragojevac]], [[Kruščica (Arilje)|Kruščica]], [[Latvica]], [[Mirosaljci (Arilje)|Mirosaljci]], [[Pogled]], [[Radobuđa]], [[Radoševo]] (do 1954. godine Čičkova), [[Severovo]], [[Stupčevići]], [[Tanovići]], [[Trešnjevica (Arilje)|Trešnjevica]] i [[Cerova (Arilje)|Cerova]]. * '''[[Opština Bajina Bašta]]''' : '''[[Bajina Bašta]]''', [[Bambaci]], [[Bačevci (Bajina Bašta)|Bačevci]] (od 2007. godine Bačevica), [[Barati]], [[Bare]], [[Beserovina]], [[Burmazi]], [[Bušine]], [[Vasići]], [[Veselinovići]], [[Višesava]], [[Vujetići]], [[Gaj]], [[Gaočići]] (ukinuto naselje usled potapanja izgradnjom HE Bajina Bašta 1989. godine), [[Gvozdac]], [[Glavačići]], [[Gornja Crvica]], [[Dobrotin (Bajina Bašta)|Dobrotin]], [[Donja Crvica]], [[Draksin]], [[Dub (Bajina Bašta)|Dub]], [[Đurići]], [[Živanovići]], [[Zaglavak]], [[Zaovine]] (od 2007. godine Zasovine), [[Zarožje]], [[Zaugline]], [[Zlodol]], [[Ivanovići]], [[Ilijaševići]], [[Jagodići]], [[Jagoštica]], [[Jakalj]], [[Jasikovice]], [[Jevtići]], [[Jelisavčići]], [[Jelovik (Bajina Bašta)|Jelovik]], [[Konjska Reka]], [[Koprivna]], [[Kosići]], [[Kostojevići]], [[Kotarci]], [[Lazarevići]], [[Lozice]], [[Lug (Bajina Bašta)|Lug]], [[Lještansko]], [[Mala Reka (Bajina Bašta)|Mala Reka]], [[Malinići]], [[Mandići]], [[Markovići]], [[Maćevine]], [[Milekići]], [[Mitrovac na Tari]], [[Obajgora]], [[Ovčinja]], [[Okletac]], [[Pepelj]], [[Perućac]], [[Pilica]], [[Podgrad]], [[Popovići]], [[Pridoli]], [[Prokići]], [[Ravan]], [[Rastište]], [[Rača (Bajina Bašta)|Rača]], [[Rogačica]], [[Rosulje]], [[Rujevac]], [[Sijerač]], [[Solotuša]], [[Strmovo (Bajina Bašta)|Strmovo]], [[Filipovo Brdo]], [[Cerje (Bajina Bašta)|Cerje]], [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]] i [[Čokići]]. * '''[[Opština Kosjerić]]''' : [[Bašići]], [[Bjeloperica]], [[Blagojevići]], [[Božići]], [[Borovac]], [[Brajkovići (Kosjerić)|Brajkovići]], [[Bukva]], [[Varda (selo)|Varda]], [[Veselinovići]], [[Vrakorci]], [[Vukajlovići]], [[Galovići]], [[Godečevo]], [[Godljevo]], [[Gornja Pološnica]], [[Gostoljublje]], [[Gradina]], [[Gradnik]], [[Despotovići]], [[Donja Pološnica]] (do 1955. godine Pološnica), [[Donja Ražana]], [[Drenovci (Kosjerić)|Drenovci]], [[Dubnica (Kosjerić)|Dubnica]], [[Dunjići]], [[Đurovići]], [[Zabava]], [[Zarići]], [[Ilići]], '''[[Kosjerić|Kosjerić (varoš)]]''' (do 1977. godine Kosjerić (varošica)), [[Kosjerić (selo)]], [[Makovište]], [[Marići]], [[Markovići]], [[Minići]], [[Mionica (Kosjerić)|Mionica]], [[Mrčići (Kosjerić)|Mrčići]], [[Mušići (Kosjerić)|Mušići]], [[Paramun]], [[Petrovići]], [[Podosoje]], [[Potočari]], [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]], [[Ražana]], [[Rebići]], [[Renova]], [[Rosići]], [[Ruda Bukva]], [[Samari]], [[Savići]], [[Seča Reka]], [[Skakavci (Kosjerić)|Skakavci]], [[Spasojevići]], [[Stankići]], [[Stojići]], [[Subjel]], [[Tomići]], [[Tubići]], [[Cikote (Kosjerić)|Cikote]], [[Crnokosa]], [[Šarovići]], [[Ševrljuge]] i [[Šepci]]. * '''[[Opština Nova Varoš]]''' : [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]], [[Amzići]], [[Bistrica (Nova Varoš)|Bistrica]], [[Božetići]], [[Brdo]], [[Bukovik (Nova Varoš)|Bukovik]], [[Burađa]], [[Vilovi]], [[Vraneša]], [[Vrelo]], [[Gornja Bela Reka (Nova Varoš)|Gornja Bela Reka]], [[Gornje Trudovo]] (do 1959. godine Jasenovačko Trudovo), [[Debelja]], [[Donja Bela Reka (Nova Varoš)|Donja Bela Reka]], [[Draglica]], [[Draževići]], [[Drmanovići]], [[Jasenovo (Nova Varoš)|Jasenovo]], [[Klak]], [[Kokin Brod]], [[Komarani]], [[Kućani]], [[Ljepojevići]], [[Mahla]], [[Miševići]], [[Negbina]], '''[[Nova Varoš]]''', [[Ojkovica]], [[Radijevići]], [[Radoinja]], [[Rutoši]], [[Seništa]], [[Tisovica (Nova Varoš)|Tisovica]], [[Trudovo]] (od 2007. godine Trulovo), [[Čelice]], [[Šaponja]] i [[Štitkovo]] (formirano novo naselje 2007. godine Tikva od dela naselja). * '''[[Opština Požega]]''' : [[Bakionica]], [[Vasovići]], [[Velika Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Visibaba]], [[Vranjani]], [[Glumač]], [[Godovik]], [[Gornja Dobrinja]], [[Gorobilje]], [[Gugalj]], [[Donja Dobrinja]], [[Dražinovići]], [[Duškovci]], [[Zaselje (Požega)|Zaselje]], [[Zdravčići]], [[Jelen Do]], [[Kalenići]], [[Lopaš (Požega)|Lopaš]], [[Loret]], [[Ljutice (Požega)|Ljutice]], [[Mađer]], [[Mala Ježevica]] (1959-1979. godine u sastavu naselja [[Ježevica (Požega)|Ježevica]]), [[Milakovići]], [[Milićevo Selo]], [[Mršelji]], [[Otanj]], [[Papratište]], [[Pilatovići]], '''[[Požega]]''', [[Prijanovići]], [[Prilipac]], [[Radovci (Srbija)|Radovci]], [[Rasna]], [[Rečice]], [[Roge]], [[Rupeljevo]], [[Savinac]], [[Svračkovo]], [[Srednja Dobrinja]], [[Tabanovići]], [[Tvrdići]], [[Tometino Polje]], [[Tučkovo]], [[Uzići]] i [[Čestobrodica]]. * '''[[Opština Priboj]]''' : [[Banja (Priboj)|Banja]], [[Batkovići (Priboj)|Batkovići]], [[Brezna (Priboj)|Brezna]], [[Bučje (Priboj)|Bučje]], [[Dobrilovići]], [[Živinice (Priboj)|Živinice]], [[Zabrđe (Priboj)|Zabrđe]], [[Zabrnjica]], [[Zagradina]], [[Zaostro]], [[Zelenac]], [[Jelača]], [[Kalafati]], [[Kaluđerovići]], [[Kasidoli (Priboj)|Kasidoli]], [[Krajčinovići]], [[Kratovo (Priboj)|Kratovo]], [[Krnjača]], [[Kukurovići]], [[Luka]], [[Mažići]], [[Miliješ]], [[Plašće]], [[Požegrmac]] (od 2007. godine Požegrnac), '''[[Priboj]]''', [[Pribojska Goleša]], [[Pribojske Čelice]], [[Rača (Priboj)|Rača]], [[Ritošići]], [[Sastavci]], [[Sjeverin]], [[Sočice]], [[Strmac (Priboj)|Strmac]], [[Hercegovačka Goleša]], [[Crnugovići]], [[Crnuzi]] i [[Čitluk (Priboj)|Čitluk]]. * '''[[Opština Prijepolje]]''' : [[Aleksandrovac]], [[Aljinovići]], [[Babine]], [[Balići]], [[Bare (Prijepolje)|Bare]], [[Biskupići]], [[Bjelahova]] (do 1992. godine Bjelohova), [[Brajkovac (Prijepolje)|Brajkovac]], [[Brvine]], [[Brodarevo]], [[Bukovik (Prijepolje)|Bukovik]], [[Vinicka (Prijepolje)|Vinicka]], [[Vrbovo (Prijepolje)|Vrbovo]], [[Gvozd]], [[Gojakovići (Prijepolje)|Gojakovići]], [[Goločevina]], [[Gornje Babine]], [[Gornje Goračiće]], [[Gornji Stranjani]], [[Gostun]], [[Gračanica (Prijepolje)|Gračanica]], [[Grobnice]], [[Divci (Prijepolje)|Divci]], [[Donje Babine (Prijepolje)|Donje Babine]], [[Donji Stranjani]], [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]], [[Dušmanići]], [[Đurašići]], [[Žitin]], [[Zabrdnji Toci]], [[Zavinograđe]], [[Zalug]], [[Zastup]], [[Zvijezd]], [[Ivanje (Prijepolje)|Ivanje]], [[Ivezići]], [[Izbičanj]], [[Jabuka (Prijepolje)|Jabuka]], [[Junčevići]], [[Kamena Gora]], [[Karaula (Prijepolje)|Karaula]], [[Karoševina]], [[Kaćevo]], [[Kašice]], [[Kovačevac (Prijepolje)|Kovačevac]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Kolovrat]], [[Koprivna (Prijepolje)|Koprivna]], [[Kosatica]] (do 1959. godine podeljena na Gornju Kosaticu i Donju Kosaticu), [[Koševine]], [[Kruševo (Prijepolje)|Kruševo]], [[Kučin]], [[Lučice]], [[Ljiljci]], [[Mataruge (Prijepolje)|Mataruge]], [[Međani]], [[Mijani]], [[Mijoska]], [[Milakovići (Prijepolje)|Milakovići]], [[Mileševo (Prijepolje)|Mileševo]], [[Milošev Do]], [[Miocka]], [[Miljevići (Prijepolje)|Miljevići]] (od 1979. godine obuhvata i deo ukinutog naselja [[Velika Župa]]), [[Mrčkovina]], [[Muškovina]], [[Nepek]], [[Oraovac (Prijepolje)|Oraovac]] (do 1991. godine Orahovac), [[Orašac (Prijepolje)|Orašac]], [[Osoje (Prijepolje)|Osoje]], [[Oštra Stijena]], [[Potkrš]], [[Potok (Prijepolje)|Potok]], [[Pravoševo]], [[Pranjci]], [[Prisoje]] '''[[Prijepolje]]''' (od 1972. godine obuhvata ukinuto naselje [[Kolovrat (Prijepolje)|Kolovrat]]), [[Raišnjevo]], [[Rasno (Prijepolje)|Rasno]], [[Ratajska]], [[Rijeka]], [[Sedobro]], [[Seljane]], [[Seljašnica]], [[Skokuće]], [[Slatina (Prijepolje)|Slatina]], [[Sopotnica (Prijepolje)|Sopotnica]], [[Suvodo]], [[Svičevići]], [[Taševo]], [[Hisardžik]], [[Hrta]], [[Crkveni Toci]], [[Čadinje]], [[Čauševići]], [[Ćetanica]] i [[Džurovo]]. * '''[[Opština Sjenica]]''' : [[Aliveroviće]] (do 1979. godine deo Rasna), [[Bagačiće]] (od 2007. godine Begačiće), [[Bare (Sjenica)|Bare]], [[Bačija]], [[Bioc]] (do 1979. godine deo Buđeva), [[Blato (Sjenica)|Blato]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Boguti (Sjenica)|Boguti]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Božov Potok]], [[Boljare (Sjenica)|Boljare]], [[Borišiće]] (do 1979. godine deo Bara), [[Boroviće (Sjenica)|Boroviće]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Breza (Sjenica)|Breza]] (do 1979. godine deo Raždaginje), [[Brnjica (Sjenica)|Brnjica]], [[Buđevo]], [[Vapa (Sjenica)|Vapa]], [[Veskoviće]] (1957-1979. godine deo Stupa), [[Visočka]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Višnjeva (Sjenica)|Višnjeva]], [[Višnjice]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Vrapci (Sjenica)|Vrapci]] (do 1979. godine deo Brnjice), [[Vrbnica (Sjenica)|Vrbnica]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Vrsjenice]] (do 1977. godine Vrsjenica), [[Goluban]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Gornje Lopiže]], [[Goševo (Sjenica)|Goševo]], [[Grabovica (Sjenica)|Grabovica]] (do 1979. godine deo Trijebina), [[Gradac (Sjenica)|Gradac]] (do 1979. godine deo Dragojlovića), [[Grgaje]] (do 1979. godine deo Bara), [[Doliće]], [[Donje Goračiće]], [[Donje Lopiže]], [[Dragojloviće]], [[Draževiće]], [[Družiniće]], [[Dubinje]], [[Dubnica (Sjenica)|Dubnica]], [[Duga Poljana (Sjenica)|Duga Poljana]], [[Dujke]], [[Dunišiće]], [[Žabren]], [[Žitniće]], [[Zabrđe (Sjenica)|Zabrđe]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Zaječiće]], [[Zahumsko]], [[Zečeva Polja]], [[Janturine]] (Janturina) (Jantorine), [[Jevik]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Jezero (Sjenica)|Jezero]] (do 1979. godine deo Višnjeva), [[Kalipolje]] (do 1979. godine deo Kladnice), [[Kamešnica (Sjenica)|Kamešnica]], [[Kanjevina]] (do 1979. godine deo Krstca), [[Karajukića Bunari]] (do 1979. godine deo Ugla), [[Kijevci]] (do 1977. godine Kijevce), [[Kladnica]], [[Kneževac (Sjenica)|Kneževac]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Koznik]] (do 1979. godine deo Šara), [[Kokošiće]] (do 1979. godine deo Štavlja), [[Krajinoviće]], [[Krivaja (Sjenica)|Krivaja]] (do 1979. godine deo Donjih Goračića), [[Krnja Jela (Sjenica)|Krnja Jela]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Krstac (Sjenica)|Krstac]], [[Krće]], [[Lijeva Reka]] (do 1979. godine deo Šara), [[Ljutaje]] (do 1979. godine deo Duge Poljane), [[Mašoviće]], [[Medare]] (do 1979. godine deo Sjenice), [[Međugor]] (do 1979. godine deo Raškovića), [[Milići (Sjenica)|Milići]] (do 1979. godine deo Šara), [[Papiće]] (do 1979. godine deo Ursula), [[Petrovo Polje]] (do 1979. godine deo Žabrena), [[Plana (Sjenica)|Plana]] (do 1979. godine deo Zahumskog), [[Poda (Sjenica)|Poda]] (do 1979. godine deo Boljara), [[Ponorac (Sjenica)|Ponorac]], [[Pralja (Sjenica)|Pralja]], [[Raždaginja]], [[Rasno (Sjenica)|Rasno]], [[Raspoganče]] (do 1979. godine deo Stupa), [[Rastenoviće]] (do 1979. godine deo Tuzinja), [[Raškoviće]], '''[[Sjenica]]''', [[Skradnik]] (do 1979. godine deo Gornjeg Lopiža), [[Strajiniće]] (do 1979. godine deo Uvca), [[Stup (Sjenica)|Stup]], [[Sugubine]], [[Sušica (Sjenica)|Sušica]] (1957-1979. godine deo Brnjice), [[Trešnjevica (Sjenica)|Trešnjevica]] (do 1979. godine deo Višnjeve), [[Trijebine]], [[Tuzinje]], [[Tutiće]] (do 1979. godine deo Krajinovića), [[Uvac (Sjenica)|Uvac]], [[Ugao]], [[Ursule (Sjenica)|Ursule]], [[Ušak]] (do 1979. godine deo Donjeg Lopiža), [[Fijulj]] (do 1979. godine Fijulje), [[Caričina]], [[Cetanoviće]], [[Crvsko]] (do 1979. godine deo Goševa), [[Crčevo]] (do 1979. godine deo Šara), [[Čedovo]], [[Čipalje]] (do 1979. godine deo Bagačića, od 2007. godine Čipalj), [[Čitluk (Sjenica)|Čitluk]] (do 1979. godine deo Cetanovića), [[Šare]], [[Štavalj]] i [[Šušure]]. * '''[[Opština Čajetina]]''' : [[Alin Potok]], [[Aćimovići]], [[Babići]], [[Bacetići]], [[Bela Zemlja]], [[Bisići]], [[Bjeliš]], [[Božovići]], [[Borova Glava]], [[Branešci (Čajetina)|Branešci]] (1979-1991. godine Branešca), [[Braneško polje]], [[Bućići]], [[Velanci]], [[Vesovići]], [[Visovina]], [[Visoka]], [[Vodice]], [[Vojinovići]], [[Vrelo]], [[Gajevi]], [[Golija]], [[Golovo]] (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), [[Gornja Čajetina]], [[Gornje Rudine]], [[Gornji Branešci]], [[Gostilje]] (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje [[Vladaje]]), [[Vodice]], [[Dabići]], [[Dautovac]], [[Dedinci]], [[Dedići]], [[Dobroselica (Čajetina)|Dobroselica]], [[Draglica]], [[Drenova (Čajetina)|Drenova]], [[Đurkovac]], [[Željine]], [[Žunići]], '''[[Zlatibor (Čajetina)|Zlatibor]]''' (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), [[Zečevići]], [[Zova]], [[Zorzići]], [[Zrnjevići]], [[Glišovići]], [[Ivanovići]], [[Jablanica (Čajetina)|Jablanica]] (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja [[Gornja Jablanica]] i [[Donja Jablanica]]), [[Jankovići]], [[Jevrejsko brdo]], [[Jezero]], [[Kamalj]], [[Kraljeve Vode]], [[Kraljevi Konaci]], [[Kriva Reka (Čajetina)|Kriva Reka]] (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje [[Mešnik]]), [[Kućani]], [[Lazarevići]], [[Lazovići]], [[Mješnik]], [[Krnda]], [[Lokva]], [[Ljubiš]], [[Marići]], [[Mačkat]], [[Milovići]], [[Mitrići]], [[Mušvete]], [[Naselje 25.Maj]], [[Obudojevica]] (Obudovica), [[Omanica]], [[Očka Gora]], [[Perišići]], [[Petrovići]], [[Petronijevići]], [[Pećinari]], [[Popovina]], [[Potoci]], [[Prijane]], [[Prisoje]], [[Radovo]], [[Rakovica (Čajetina)|Rakovica]], [[Rasadnik]], [[Rasnica]], [[Ribnica]], [[Rožanstvo]], [[Rudine (Čajetina)|Rudine]], [[Rujno]], [[Savino Selo]], [[Savičići]], [[Sainovina]], [[Semegnjevo]], [[Sirogojno]] (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), [[Sloboda]], [[Smiljanića Zakosi]] (Smiljanski zakosi), [[Stopići]], [[Stublo]], [[Terzići]], [[Tornik]], [[Tripkova]], [[Trnava (Čajetina)|Trnava]], [[Utrobe]], [[Cerovići]], '''[[Čajetina]]''', [[Čičkova]], [[Čolovića brdo]], [[Čunkovi]], [[Ćaldov put]], [[Šainovac]], [[Šipovik]], [[Šljivovica (Čajetina)|Šljivovica]], [[Šukilovići]] i [[Šuljagići]]. === Moravički okrug === {{v. također|Moravički okrug}} * '''[[Grad Čačak]]''' : [[Atenica]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Baluga (Ljubićska)]] (do 1979. godine Baluga), [[Baluga (Trnavska)]] (do 1965. godine Baluga; 1965-1979. godine Baluga Zablaće), [[Banjica (Čačak)|Banjica]], [[Beljina (Čačak)|Beljina]] (1990-1996. godine pripojena Čačku), [[Bečanj]], [[Brezovica (Čačak)|Brezovica]], [[Bresnica (Čačak)|Bresnica]], [[Vapa (Čačak)|Vapa]], [[Vidova]], [[Vinara]], [[Viljuša]], [[Vranići]], [[Vrnčani (Čačak)|Vrnčani]], [[Vujetinci]], [[Goričani (Čačak)|Goričani]], [[Gornja Gorevnica]], [[Gornja Trepča (Čačak)|Gornja Trepča]], [[Donja Gorevnica]], [[Donja Trepča (Čačak)|Donja Trepča]], [[Žaočani]] (do 1979. godine Zaočani), [[Živanića put]], [[Zablaće (Čačak)|Zablaće]], [[Jančići]], [[Ježevica]], [[Jezdina]], [[Katrga]], [[Kačulice]], [[Konjevići (Čačak)|Konjevići]] (naselje pripojeno 1990. godine naselju Čačak, 1996. godine seoski deo naselja izdvojen iz Čačka u samostalno naselje), [[Košutnjak]], [[Kukići]], [[Kulinovci]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Lipnica (Čačak)|Lipnica]], [[Loznica (Čačak)|Loznica]], [[Ljubić (Čačak)|Ljubić]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Mala kolonija]], [[Međuvršje]], [[Milićevci]], [[Miokovci]], [[Mojsinje (Čačak)|Mojsinje]], [[Mrčajevci]], [[Mršinci]], [[Ovčar Banja]], [[Ostra]], [[Pakovraće]], [[Parmenac]], [[Petnica (Čačak)|Petnica]], [[Preljina]], [[Preljinska Baluga]], [[Premeća]], [[Pridvorica (Čačak)|Pridvorica]], [[Prijevor (Čačak)|Prijevor]], [[Prislonica]], [[Rajac (Čačak)|Rajac]], [[Rakova]], [[Riđage]], [[Rošci]], [[Slatina (Čačak)|Slatina]], [[Sokolići]], [[Stančići]], [[Topalovo brdo]], [[Trbušani]] (urbani deo naselja pripojen 1990. godine naselju Čačak), [[Trnava (Čačak)|Trnava]] i '''[[Čačak]]'''. * '''[[Opština Gornji Milanovac]]''' : [[Belo Polje (Gornji Milanovac)|Belo Polje]], [[Beršići]] (od 2007. godine Berišići), [[Blata]], [[Bogdanica]], [[Boljkovci]], [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], [[Brđani (Gornji Milanovac)|Brđani]], [[Brezna (Gornji Milanovac)|Brezna]], [[Brezovica (Gornji Milanovac)|Brezovica]], [[Brusnica (Gornji Milanovac)|Brusnica]], [[Varnice]], [[Velereč]], [[Vraćevšnica]], [[Vrnčani (Gornji Milanovac)|Vrnčani]], [[Vujan]], [[Gojna Gora]], [[Gornja Vrbava]], [[Gornja Crnuća]], [[Gornji Banjani]], [[Gornji Branetići]], '''[[Gornji Milanovac]] ''', [[Grabovica (Gornji Milanovac)|Grabovica]], [[Gradovi]], [[Davidovica]], [[Donja Vrbava]], [[Donja Crnuća]], [[Donji Branetići]], [[Dragolj]], [[Drenova (Gornji Milanovac)|Drenova]], [[Družetići]], [[Zagrađe (Gornji Milanovac)|Zagrađe]], [[Zvezda]], [[Zlatarica]], [[Jablanica (Gornji Milanovac)|Jablanica]], [[Kalimanići (Gornji Milanovac)|Kalimanići]], [[Kamenica (Gornji Milanovac)|Kamenica]], [[Klatičevo]], [[Koštunići]], [[Kriva Reka (Gornji Milanovac)|Kriva Reka]], [[Leušići]], [[Lipovac (Gornji Milanovac)|Lipovac]], [[Lozanj]], [[Ločevci]], [[Lunjevica]], [[Ljevaja]], [[Ljutovnica]], [[Majdan (Gornji Milanovac)|Majdan]], [[Mali raj]], [[Mirkovići]], [[Miroč]], [[Mutanj]], [[Nakučani (Gornji Milanovac)|Nakučani]], [[Nevade]], [[Ozrem]], [[Polom (Gornji Milanovac)|Polom]], [[Pranjani]], [[Prnjavor (Gornji Milanovac)|Prnjavor]], [[Rajski Konaci]], [[Reljinci]], [[Roslova]], [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]], [[Ručići]], [[Savinac]], [[Svračkovci]], [[Semedraž]], [[Sinoševići]], [[Srezojevci]], [[Takovo]], [[Teočin]], [[Trudelj]], [[Ugrinovci (Gornji Milanovac)|Ugrinovci]], [[Cerova (Gornji Milanovac)|Cerova]], [[Šarani (Gornji Milanovac)|Šarani]] i [[Šilopaj]]. * '''[[Opština Ivanjica]]''' : [[Bedina Varoš]], [[Bele Vode]], [[Bogdanovići]], [[Božetići]], [[Bratljevo]], [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Brusnik (Ivanjica)|Brusnik]], [[Budoželja]], [[Bukovica (Ivanjica)|Bukovica]] (do 1992. godine deo Šuma), [[Burevići]], [[Vasiljevići (Ivanjica)|Vasiljevići]], [[Venac]], [[Vionica]], [[Vrmbaje]], [[Vulovići]], [[Vučak (Ivanjica)|Vučak]], [[Gleđica]], [[Gornji Milićevići]], [[Gradac (Ivanjica)|Gradac]], <!-- [[Dajića brdo]], --> [[Dajići]], [[Devići]], [[Deretin]], [[Dobri Do (Ivanjica)|Dobri Do]], [[Dubrava (Ivanjica)|Dubrava]], [[Đokovići]], [[Erčege]], [[Zarići]], [[Županja]], '''[[Ivanjica]]''', [[Javorska Ravna Gora]] (do 1959. godine Ravna Gora), [[Jasenište]], [[Jasik]], [[Jevac]], [[Jolovići]], [[Kaluševići]], [[Katići]], [[Klekova]], [[Klepane]], [[Kovilje]], [[Komadine]], [[Koritnik (Ivanjica)|Koritnik]], [[Kosovica]], [[Kumanica]], [[Kušići]], [[Lisa (Ivanjica)|Lisa]], [[Luke (Ivanjica)|Luke]], [[Malovići]], [[Mana]], [[Maskova]], [[Medovine]], [[Međurečje (Ivanjica)|Međurečje]], [[Milandža]], [[Milićevići]], [[Močioci (Ivanjica)|Močioci]], [[Opaljenik]], [[Osonica]], [[Ocokoljići]], [[Palež]], [[Preseka (Ivanjica)|Preseka]], [[Prilike]], [[Ravna Gora (Ivanjica)|Ravna Gora]], [[Radaljevo]] (od 2007. godine Radljevo), [[Rovine]], [[Rokci (Ivanjica)|Rokci]], [[Sveštica]], [[Sivčina]], [[Smiljevac (Ivanjica)|Smiljevac]], [[Srednja Reka]], [[Staro Selo]], [[Cerova]], [[Crnjevo]], [[Čečina (Ivanjica)|Čečina]], [[Šarenik]], [[Šljunkara]], [[Šolajići]] i [[Šume (Ivanjica)|Šume]]. * '''[[Opština Lučani]]''' : [[Beli Kamen (Lučani)|Beli Kamen]], [[Veles]], [[Viča (Lučani)|Viča]], [[Vlasteljice]], [[Vučkovica (Lučani)|Vučkovica]], [[Goračići]], [[Gornja Kravarica]], [[Gornji Dubac]], [[Grab (Lučani)|Grab]], [[Guberevci]], '''[[Guča (varošica)]]''', [[Guča (selo)]], [[Dljin]], [[Donja Kravarica]], [[Donji Dubac]], [[Dučalovići]], [[Đerać]], [[Živica (Lučani)|Živica]], [[Zeoke (Lučani)|Zeoke]], [[Ivanovo Brdo]], [[Kaona (Lučani)|Kaona]], [[Kotraža (Lučani)|Kotraža]], [[Krivača (Lučani)|Krivača]], [[Krstac (Lučani)|Krtac]], [[Livade]], [[Lis]], [[Lisice]], '''[[Lučani (varošica)]]''' (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani, kojem je 1955. godine pripojeno naselje Kolonija Lučani), [[Lučani (selo)]] (do 1979. godine deo jedinstvenog naselja Lučani), [[Markovica]], [[Milatovići]], [[Negrišori]], [[Pantelići]], [[Planina]], [[Pod-Ovčar]], [[Puhovo (Lučani)|Puhovo]], [[Pšanik]], [[Rogača (Lučani)|Rogača]], [[Rtari]], [[Rti]], [[Sadljike]], [[Terzići]], [[Tijanje]] i [[Turica (Lučani)|Turica]]. === Raški okrug === {{v. također|Raški okrug}} * '''[[Grad Kraljevo]]''' : [[Adrani]], [[Bapsko Polje]], [[Bare (Kraljevo)|Bare]], [[Barutana]], [[Beranovac]], [[Bzovik]], [[Bogutovac]], [[Bojanići]], [[Borovo (Kraljevo)|Borovo]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Brezna (Kraljevo)|Brezna]], [[Brezova (Kraljevo)|Brezova]], [[Bresnik (Kraljevo)|Bresnik]], [[Bukovica (Kraljevo)|Bukovica]], [[Bunar]], [[Vitanovac (Kraljevo)|Vitanovac]], [[Vitkovac (Kraljevo)|Vitkovac]], [[Vrba (Kraljevo)|Vrba]], [[Vrdila]], [[Vrh (Kraljevo)|Vrh]], [[Gledić]], [[Godačica]], [[Gokčanica]], [[Grdica]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Dedevci]], [[Dolac (Kraljevo)|Dolac]], [[Dragosinjci]], [[Dražiniće]], [[Drakčići]], [[Drlupa (Kraljevo)|Drlupa]], [[Đakovo (Kraljevo)|Đakovo]], [[Žiča (Kraljevo)|Žiča]] (formirana 1990. godine od ukinutih naselja [[Gotovac]] i [[Kruševica (Kraljevo)|Kruševica]]; pre toga naselje Žiča pripojenu naselju Gotovac 1959. godine), [[Zaklopača (Kraljevo)|Zaklopača]], [[Zakuta]], [[Zamčanje]], [[Zasad]], [[Zimovnik]], [[Janići]], [[Jarčujak]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Kamenica (Kraljevo)|Kamenica]], [[Kamenjani]], [[Kovanluk (Kraljevo)|Kovanluk]], [[Kovači (Kraljevo)|Kovači]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Konarevo]], '''[[Kraljevo]]''' (do 1955. godine Rankovićevo), [[Lađevci (Kraljevo)|Lađevci]], [[Lazac]], [[Leševo]], [[Lozno]], [[Lopatnica]], [[Lučica]], [[Maglič]], [[Mataruge (Kraljevo)|Mataruge]] (od 2007. godine Mataruga), '''[[Mataruška Banja]]''', [[Međurečje (Kraljevo)|Međurečje]] (pripojeno 2007. godine naselju Borovo Međurečje), [[Meljanica]], [[Metikoš]], [[Milavčići]], [[Milakovac]], [[Miliće]], [[Miločaj]], [[Milutinovići]], [[Mlanča]], [[Mrsać]], [[Musina Reka]], [[Obrva (Kraljevo)|Obrva]], [[Oplanići]], [[Orlja Glava]], [[Ornice]], [[Pekčanica]], [[Petropolje]], [[Pečenog]], [[Plana (Kraljevo)|Plana]], [[Polumir]], [[Ponore]], [[Popovići (Kraljevo)|Popovići]], [[Predole]], [[Progorelica]], [[Ravanica (Kraljevo)|Ravanica]], [[Ratina]], [[Reka (Kraljevo)|Reka]], '''[[Ribnica (Kraljevo)|Ribnica]]''' (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Romsko naselje 2]], [[Roćevići]], [[Rudno]], [[Rudnjak]], [[Savovo]], [[Samaila]], [[Sibnica (Kraljevo)|Sibnica]], [[Sinđelići]], [[Sirča]], [[Stanča]], [[Stubal (Kraljevo)|Stubal]], [[Tavnik]], [[Tadenje]], [[Tepeče]], [[Tolišnica]], [[Trgovište (Kraljevo)|Trgovište]], [[Ušće (Kraljevo)|Ušće]], [[Cvetke]], [[Cerje (Kraljevo)|Cerje]], [[Čibukovac]] (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), [[Čukojevac]] i [[Šumarice]]. * '''[[Grad Novi Pazar]]''' : [[Aluloviće]] (od 1959. godine obuhvata i Budiće), [[Bajevica]] (obuhvata i Žirački Dolac od 1959. godine), [[Banja (Novi Pazar)|Banja]], [[Banovica]], [[Barakovci]] (Barakovac), [[Bare (Novi Pazar)|Bare]], [[Batnjik]], [[Bekova]] (od 1959. godine obuhvata Kalundru), [[Bele Vode (Novi Pazar)|Bele Vode]] (do 1959. godine obuhvata Banovicu, Čebinac), [[Blaževo]], [[Boturovina]], [[Brđani (Novi Pazar)|Brđani]] (od 1959. godine obuhvata Ujniče), [[Brestovo (Novi Pazar)|Brestovo]], [[Bukreš]], [[Varevo (Novi Pazar)|Varevo]], [[Vever]], [[Vidovo]], [[Vitkoviće]], [[Vojkoviće]], [[Vojniće]], [[Vražogrnci]], [[Vranovina]], [[Vučiniće]] (od 1959. godine obuhvata Gornje Tvrdoševo, Živaliće), [[Vučja Lokva]], [[Gazilar]], [[Golice]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Golo Brdo]], [[Gornja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Gornji Lug]], [[Gornji Selakovac]], [[Gornji Šutenovac]], [[Goševo (Novi Pazar)|Goševo]], [[Građanoviće]], [[Gračane]], [[Grubetiće]], [[Deževa]], [[Dojeviće]], [[Dojinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Đonlije, Kuline), [[Dedilovo (Novi Pazar)|Dedilovo]], [[Dolac (Novi Pazar)|Dolac]], [[Doljani]], [[Donji Lug]], [[Donji Selakovac]], [[Donji Šutenovac]], [[Dragočevo]], [[Dramiće]], [[Žunjeviće]], [[Zabrđe (Novi Pazar)|Zabrđe]], [[Zlatare]], [[Zmijinac]], [[Ivanča]], [[Izbice]] (od 1959. godine obuhvata Pljevljane), [[Jablanica (Novi Pazar)|Jablanica]], [[Jaklja]], [[Javor (Novi Pazar)|Javor]] (od 1959. godine obuhvata Niš), [[Jalija]], [[Janča]] (od 1959. godine obuhvata Troštice), [[Jova]] (od 1959. godine obuhvata Trstenik), [[Jusuf potok]], [[Kašalj]], [[Kovačevo]], [[Kožlje]], [[Koprivnica (Novi Pazar)|Koprivnica]], [[Kosuriće]], [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]], [[Kuzmičevo]], [[Leča]], [[Lopužnje]], [[Lug]], [[Lukare]], [[Lukarsko Goševo]] (od 1959. godine obuhvata Gornju Jošanicu, Gornje Goševo, do 1979. godine Lukarsko Gočevo), [[Lukocrevo]], [[Miščiće]], [[Mur]] (od 1959. godine obuhvata Zaguljaču, Šutenovac), [[Muhovo]] (od 1959. godine obuhvata Grab, Koznik, Krće), [[Negotinac]], '''[[Novi Pazar]]''' (od 1957. godine obuhvata Podbijelje), [[Odojeviće]], [[Okose]], [[Osaonica (Novi Pazar)|Osaonica]] (od 1959. godine obuhvata Bujca, Prisoje, Rogatac), [[Osoje (Novi Pazar)|Osoje]], [[Oholje]], [[Pavlje]] (do 1959. godine Gornje Pavlje), [[Paralovo (Novi Pazar)|Paralovo]], [[Parice]], [[Pasji Potok]], [[Pilareta]], [[Pljevljani]], [[Pobrđe (Novi Pazar)|Pobrđe]], [[Požega (Novi Pazar)|Požega]], [[Požežina]], [[Poila]], [[Polokce]], [[Pope (Novi Pazar)|Pope]], [[Postenje (Novi Pazar)|Postenje]], [[Potok]], [[Prćenova]], [[Pusta Tušimlja]] (do 1959. godine deo Tušimlje), [[Pustovlah]], [[Radaljica]] (od 1959. godine obuhvata Tvrđevo, Svilanovo), [[Rajetiće]], [[Rajkoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinoviće]] (od 1959. godine obuhvata Popiće), [[Rajčinovićka Trnava]] (od 1959. godine obuhvata Baletiće; do 1959. godine naziv je Trnava), [[Rakovac (Novi Pazar)|Rakovac]], [[Ras]], [[Rasadnik]], [[Rast]], [[Sebečevo]] (od 1959. godine obuhvata Bobovik, Roginje), [[Selakovac]], [[Sitniče]] (od 1959. godine obuhvata Jasenovik (Jasikovac) i Suvu Ćupriju), [[Skukovo]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Slatina (Novi Pazar)|Slatina]] (od 1959. godine obuhvata Crnoču, od 1957. godine Prvenoviće), [[Smilov Laz]], [[Srednja Tušimlja]] (do 1955. godine deo Tušimlje), [[Stradovo]], [[Sudsko Selo]], [[Svojbor]], [[Tenkovo]] (od 1959. godine obuhvata Guberevo), [[Trnava (Novi Pazar)|Trnava]], [[Trnavci]], [[Troštica]], [[Tunovo]], [[Ćeramidžinica]] (Ćeradžiminica), (od 1959. godine obuhvata Vitoš), [[Ćukovac]], [[Hadžet]], [[Hotkovo]], [[Cokoviće]], [[Čašić Dolac]], [[Čerkez mahala]], [[Šavci]], [[Šaronje (Novi Pazar)|Šaronje]] (od 1959. godine obuhvata Ljuljavac), [[Šestovo]], [[Štitare (Novi Pazar)|Štitare]] i [[Šutenovac]]. * '''[[Opština Vrnjačka Banja]]''' : [[Vraneši (Vrnjačka Banja)|Vraneši]], '''[[Vrnjačka Banja]]''', [[Vrnjci]], [[Vukušica]], [[Goč (Vrnjačka Banja)|Goč]], [[Gračac (Vrnjačka Banja)|Gračac]] (Kurilovo), [[Jezero]], [[Lipova]], [[Novo Selo (Vrnjačka Banja)|Novo Selo]], [[Otroci]], [[Podunavci]], [[Rsavci]], [[Ruđinci]], [[Slatinski venac]], [[Stanišinci]] (od 2007. godine Stanišnici) i [[Štulac (Vrnjačka Banja)|Štulac]]. * '''[[Opština Raška]]''' : [[Badanj (Raška)|Badanj]], '''[[Baljevac (Raška)|Baljevac]]''', [[Bela Stena]], [[Belo Polje (Raška)|Belo Polje]], [[Beljak]], [[Beoci]], [[Biljanovac]], [[Biniće]], [[Biočin]], [[Božići]], [[Boroviće (Raška)|Boroviće]], [[Boće]], [[Brvenik]], [[Brvenik Naselje]], [[Brvenica]], [[Varevo (Raška)|Varevo]], [[Varevski Potok]], [[Vlasovo]], [[Vojmilovići]], [[Vrtine]], [[Gnjilica]], [[Gornje Ivanje]], [[Gostiradiće]], [[Gostirađe]], [[Gradac (Raška)|Gradac]], [[Donje Ivanje]], [[Draganići]], [[Drake]], [[Žerađe]], [[Žutice]], [[Zarevo]], [[Ivanje]], '''[[Jošanička Banja]]''', [[Kaznoviće]], [[Karadak]], [[Kovači (Raška)|Kovači]], [[Kopaonik (Raška)|Kopaonik]], [[Korlaće]], [[Kotiljevac]], [[Kraviće]], [[Ladojeviće]], [[Kremiće]], [[Kruševica (Raška)|Kruševica]], [[Kurići]], [[Kućane]], [[Kučevski lug]], [[Livčine]], [[Lisina (Raška)|Lisina]], [[Lukovo (Raška)|Lukovo]], [[Milatkoviće]], [[Mure]] (Murovo brdo), [[Novo Selo (Raška)|Novo Selo]], [[Nosoljin]], [[Orahovo (Raška)|Orahovo]], [[Pavlica]], [[Panojeviće]] (do 1979. godine Ponojeviće), [[Piskanja]], [[Plavkovo]] (Tusniće), [[Plešin]] (Ladoviće), [[Pobrđe (Raška)|Pobrđe]], [[Pokrvenik (Raška)|Pokrvenik]], [[Pocesje]], [[Radošiće]], [[Rakovac (Raška)|Rakovac]], '''[[Raška (grad)|Raška]]''', [[Rvati (Raška)|Rvati]], [[Rijeka]], [[Rudnica (Raška)|Rudnica]] (Rojčiće), [[Sase]] (Sasi), [[Sebimilje]], [[Semeteš]], [[Supnje]], [[Tiodže]] (do 1977. godine Tioce), [[Treska]], [[Trnava (Raška)|Trnava]] (Tlačina), [[Crna Glava]] i [[Šipačina]]. * '''[[Opština Tutin]]''' : [[Arapoviće]], [[Baljen]] (1959-1979. godine deo Čarovine), [[Batrage]] (1959-1979. godine deo Zapadnog Mojstira), [[Baćica]], [[Biohane]] (1959-1979. godine deo Špiljana), [[Blaca]] (1959-1979. godine deo Gluhavice), [[Bovanj]] (1959-1979. godine deo Godova), [[Boroštica]], [[Braćak]], [[Bregovi (Tutin)|Bregovi]] (do 1979. godine deo Gnile), [[Brniševo]] (do 1979. godine deo Morana), [[Bujkoviće]], [[Velje Polje (Tutin)|Velje Polje]], [[Veseniće]], [[Vrapče]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Vrba (Tutin)|Vrba]] (1959-1979. godine deo Drage), [[Glogovik]], [[Gluhavica]], [[Gnila]] (do 1979. godine Gnjila), [[Godovo]], [[Gornji Crniš]] (do 1950. godine Crniš; od 1959. godine obuhvata i Donji Crniš), [[Gradac (Tutin)|Gradac]] (1959-1979. godine deo Leskove), [[Gujiće]] (do 1979. godine deo Arapovića, od 2007. godine Guiće), [[Gurdijelje]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Guceviće]] (1959-1979. godine deo Čukota), [[Devreč]], [[Delimeđe]], [[Detane]], [[Dobri Dub (Tutin)|Dobri Dub]], [[Dobrinje (Tutin)|Dobrinje]] (od 1954. godine obuhvata Vrujicu; do 1977. godine Dobrinja), [[Dolovo (Tutin)|Dolovo]], [[Draga]], [[Dubovo (Tutin)|Dubovo]], [[Dulebe]], [[Đerekare]], [[Ervenice]] (1959-1979. godine deo Dolova), [[Žirče]], [[Župa (Tutin)|Župa]], [[Žuče]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Zapadni Mojstir]], [[Izrok]] (1959-1979. godine deo Orlja), [[Istočni Mojstir]], [[Jablanica (Tutin)|Jablanica]] (1959-1979. godine deo Jezgrovića), [[Jarebice (Tutin)|Jarebice]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Jezgroviće]], [[Jeliće]], [[Južni Kočarnik]] (do 1950. godine Donji Kočarnik), [[Kajetina]], [[Kleče]], [[Kovači (Tutin)|Kovači]] (do 1979. godine Kovače), [[Koniče]], [[Kotiljevac]], [[Krona]], [[Leskova]], [[Lipica]], [[Lukavica (Tutin)|Lukavica]], [[Mala Ravan]], [[Melaje]], [[Mitrova]], [[Morani]], [[Naboje]], [[Nadumce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Nadumci]], [[Namga]], [[Noćaje]] (1959-1979. godine deo Namge), [[Oraše]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Orlje]], [[Ostrovica (Tutin)|Ostrovica]], [[Paljevo]], [[Piskopovce]] (1959-1979. godine deo Pokrvenika), [[Plenibabe]] (1959-1979. godine deo Dobrog Duba), [[Podgradac]], [[Pokrvenik (Tutin)|Pokrvenik]], [[Pope (Tutin)|Pope]], [[Popiće]] (do 1979. godine deo Ribarića, od 2007. godine Popići), [[Potreb]] (1959-1979. godine deo Delimeđa), [[Pružanj]], [[Raduhovce]], [[Raduša (Tutin)|Raduša]], [[Rakovo polje]], [[Ramoševo]] (1959-1979. godine deo Reževića), [[Reževiće]], [[Ribariće]], [[Rudnica (Tutin)|Rudnica]], [[Ruđa]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Saš]], [[Svračiće]], [[Severni Kočarnik]] (do 1950. godine Gornji Kočarnik, 1959-1979. godine deo Tutina), [[Smoluća]] (1959-1979. godine deo Žirča), [[Starčeviće]], [[Strumce]] (1959-1979. godine deo Starčevića), [[Suvi Do (Tutin)|Suvi Do]], [[Točilovo]] (1959-1979. godine deo Baćice), '''[[Tutin]]''', [[Ćulije]] (1959-1979. godine deo Istočnog Mojstira, od 2007. godine Đulije), [[Cikiljevac]], [[Crkvine (Tutin)|Crkvine]] (1959-1979. godine deo Raduhovaca), [[Čarovina]], [[Čmanjke]] (1959-1979. godine deo Vesenića), [[Čukote]], [[Šaronje (Tutin)|Šaronje]], [[Šipče]] (1959-1979. godine deo Naboja), [[Škrijelje]] i [[Špiljani]]. === Rasinski okrug === {{v. također|Rasinski okrug}} * '''[[Grad Kruševac]]''' : [[Begovo Brdo]], [[Bela Voda (Kruševac)|Bela Voda]], [[Belasica]], [[Bivolje]] (1979. godine najveći deo naselja pripojen Kruševcu), [[Bovan (Kruševac)|Bovan]], [[Bojince]] (od 2007. godine Bojnice), [[Boljevac (Kruševac)|Boljevac]], [[Brajkovac (Kruševac)|Brajkovac]], [[Bukovica (Kruševac)|Bukovica]], [[Buci]], [[Burgići]], [[Velika Kruševica (Kruševac)|Velika Kruševica]], [[Velika Lomnica]], [[Veliki Kupci]], [[Veliki Šiljegovac]], [[Veliko Golovode]], [[Veliko Krušince]], [[Vitanovac (Kruševac)|Vitanovac]], [[Vratare]], [[Vučak (Kruševac)|Vučak]], [[Gavez]], [[Gaglovo]], [[Gari (Kruševac)|Gari]], [[Globare (Kruševac)|Globare]], [[Globoder]], [[Gornji Stepoš]], [[Grevci]], [[Grkljane]], [[Dvorane]], [[Dedina]], [[Dobromir]], [[Doljane (Kruševac)|Doljane]], [[Donji Stepoš]], [[Đunis]], [[Žabare (Kruševac)|Žabare]], [[Zdravinje (Kruševac)|Zdravinje]], [[Zebica (Kruševac)|Zebica]], [[Zubovac]], [[Jablanica (Kruševac)|Jablanica]], [[Jasika (Kruševac)|Jasika]], [[Jošje]], [[Kamenare]], [[Kaonik]], [[Kapidžija]], [[Kobilje (Kruševac)|Kobilje]], [[Komorane (Kruševac)|Komorane]], [[Konjuh]], [[Koševi]], [[Krvavica]], '''[[Kruševac]]''', [[Kukljin]], [[Lazarevac (Kruševac)|Lazarevac]], [[Lazarica]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Lipovac (Kruševac)|Lipovac]] (od 2007. godine Lipovan), [[Lovci (Kruševac)|Lovci]], [[Lukavac (Kruševac)|Lukavac]], [[Ljubava]], [[Majdevo]], [[Makrešane]], [[Mala Vrbnica (Kruševac)|Mala Vrbnica]], [[Mala Reka (Kruševac)|Mala Reka]], [[Mali Kupci]], [[Mali Šiljegovac]], [[Malo Golovode]] (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), [[Malo Krušince]], [[Mačkovac (Kruševac)|Mačkovac]], [[Meševo]], [[Modrica]], [[Mudrakovac]], [[Naupare]] (do 1991. godine Naupare), [[Padež (Kruševac)|Padež]], [[Pakašnica]] (do 1957. godine Donja i Gornja Pakašnica), [[Panjevac]], [[Parunovac]], [[Pasjak (Kruševac)|Pasjak]], [[Pejton (Kruševac)|Pejton]], [[Pepeljevac (Kruševac)|Pepeljevac]], [[Petina]], [[Pozlata]], [[Poljaci]], [[Prnjavor 2]], [[Rasadnik]], [[Ribare (Kruševac)|Ribare]], [[Ribarska Banja]] (1955-1979. godine deo Ribara), [[Rlica]], [[Rosica]], [[Sebečevac]], [[Sezemče]], [[Slatina (Kruševac)|Slatina]], [[Srndalje]], [[Srnje]], [[Stanci (Kruševac)|Stanci]], [[Suvaja (Kruševac)|Suvaja]], [[Sušica (Kruševac)|Sušica]], [[Tekija (Kruševac)|Tekija]], [[Trebotin]], [[Trmčare]], [[Ćelije (Kruševac)|Ćelije]], [[Cerova (Kruševac)|Cerova]], [[Crkvina (Kruševac)|Crkvina]], [[Čitluk (Kruševac)|Čitluk]], [[Šavrane]], [[Šanac]], [[Šašilovac]], [[Šogolj]] i [[Štitare (Kruševac)|Štitare]]. * '''[[Opština Aleksandrovac]]''' : '''[[Aleksandrovac]]''', [[Bzenice]] (do 1979. godine Bzenica), [[Bobote]], [[Boturići (Aleksandrovac)|Boturići]], [[Bratići]], [[Velika Vrbnica]], [[Velja Glava]], [[Venčac]], [[Vitkovo]], [[Vražogrnci]], [[Vranštica]], [[Vrbnica (Aleksandrovac)|Vrbnica]], [[Garevina]], [[Gornja Zleginja]], [[Gornje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje (Aleksandrovac)|Rataje]]), [[Gornji Vratari]], [[Gornji Stupanj]], [[Grčak]], [[Dašnica (Aleksandrovac)|Dašnica]], [[Dobroljupci]] (do 2007. godine Dobroljubci), [[Donja Zleginja]], [[Donje Rataje]] (do 1979. godine deo naselja [[Rataje]]), [[Donji Vratari]], [[Donji Stupanj]], [[Drenča]], [[Jelakci]], [[Kožetin]], [[Koznica (Aleksandrovac)|Koznica]], [[Latkovac]], [[Laćisled]], [[Lesenovci]], [[Leskovica (Aleksandrovac)|Leskovica]], [[Ljubinci]], [[Mitrovo Polje]], [[Mrmoš]], [[Novaci (Aleksandrovac)|Novaci]], [[Panjevac (Aleksandrovac)|Panjevac]], [[Parčin]], [[Pleš]], [[Ploča (Aleksandrovac)|Ploča]], [[Popovci]], [[Puhovac]], [[Raklja]], [[Ržanica]], [[Rogavčina]], [[Rokci (Aleksandrovac)|Rokci]], [[Rudenice]], [[Stanjevo]], [[Starci]], [[Strmenica]], [[Stubal]], [[Subotica (Aleksandrovac)|Subotica]], [[Tržac]], [[Trnavci (Aleksandrovac)|Trnavci]], [[Tuleš]] i [[Šljivovo]]. * '''[[Opština Brus]]''' : [[Batote]], [[Belo Polje (Brus)|Belo Polje]], [[Blaževo]], [[Bogiše]], [[Bozoljin]], [[Boranci]], [[Botunja]], [[Brđani (Brus)|Brđani]], [[Brzeće]], '''[[Brus]]''', [[Budilovina]], [[Velika Grabovnica (Brus)|Velika Grabovnica]], [[Vitoše]], [[Vlajkovci]], [[Gornje Leviće]], [[Gornji Lipovac]], [[Gornji Stanulovići]], [[Grad (Brus)|Grad]], [[Gradac (Brus)|Gradac]], [[Graševci]], [[Domiševina]], [[Donje Leviće]], [[Donji Lipovac]], [[Donji Stanulovići]], [[Drenova (Brus)|Drenova]], [[Drtevci]], [[Dupci]], [[Đerekari]] (Đerekare), [[Đorđevići]], [[Žarevo]], [[Žilinci]], [[Žiljci]], [[Žunje (Brus)|Žunje]], [[Zlatari (Brus)|Zlatari]], [[Igroš]], [[Iričići]], [[Jelenje]], [[Kneževo (Brus)|Kneževo]], [[Kobilje (Brus)|Kobilje]], [[Kovizla]], [[Kovioci]], [[Kočine]], [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]] (od 1979. godine obuhvata i [[Mačkovac (Brus)|Mačkovac]]), [[Lepenac (Brus)|Lepenac]], [[Livađe]], [[Mala Vrbnica]], [[Mala Grabovnica (Brus)|Mala Grabovnica]], [[Milentija]], [[Osredci (Brus)|Osredci]], [[Paljevštica]], [[Pačići]], [[Ravni (Brus)|Ravni]], [[Ravnište (Brus)|Ravnište]], [[Radmanovo]], [[Radunje]], [[Razbojna]], [[Ribari (Brus)|Ribari]], [[Rupe]], [[Stanulovići]], [[Strojinci]], [[Sudimlja]] (do 1979. godine Sudimnja), [[Treska]], [[Trešnjice]], [[Tršanovci]], [[Čokotar]] i [[Šošiće]]. * '''[[Opština Varvarin]]''' : [[Bačina]], [[Bošnjane (Varvarin)|Bošnjane]], [[Varvarin]], [[Varvarin (selo)]], [[Gornji Katun]], [[Gornji Krčin]], [[Donji Katun]], [[Donji Krčin]], [[Zalogovac]], [[Izbenica]], [[Karanovac (Varvarin)|Karanovac]], [[Mala Kruševica]], [[Marenovo]], [[Maskare]], [[Obrež]], [[Orašje (Varvarin)|Orašje]], [[Pajkovac]], [[Parcane]], [[Suvaja (Varvarin)|Suvaja]], [[Toljevac]] i [[Cernica (Varvarin)|Cernica]]. * '''[[Opština Trstenik]]''' : [[Bogdanje]], [[Božurevac]], [[Brezovica (Trstenik)|Brezovica]], [[Bresno Polje]], [[Bučje (Trstenik)|Bučje]], [[Velika Drenova]], [[Veluće]], [[Golubovac (Trstenik)|Golubovac]], [[Gornja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Gornja Crnišava]], [[Gornji Dubič]], [[Gornji Ribnik (Trstenik)|Gornji Ribnik]], [[Grabovac (Trstenik)|Grabovac]], [[Donja Omašnica]] (do 1950. godine deo Omašnice), [[Donja Crnišava]], [[Donji Dubič]], [[Donji Ribnik (Trstenik)|Donji Ribnik]], [[Dublje (Trstenik)|Dublje]], [[Duboki potok]], [[Jasikovica]], [[Kamenjača]], [[Levići]] (od 2007. godine Levičje), [[Loboder]], [[Lozna (Trstenik)|Lozna]], [[Lopaš (Trstenik)|Lopaš]], [[Mala Drenova]], [[Mala Sugubina]], [[Medveđa (Trstenik)|Medveđa]], [[Mijajlovac]], [[Milutovac]], [[Okruglica (Trstenik)|Okruglica]], [[Osaonica (Trstenik)|Osaonica]], [[Odžaci (Trstenik)|Odžaci]], [[Pajsak]] (do 1979. godine Pasjak, do 1965. godine isto Pajsak), [[Pejovac]], [[Planinica (Trstenik)|Planinica]], [[Poljna]], [[Popina]], [[Počekovina]], [[Prnjavor (Trstenik)|Prnjavor]], [[Rajinac]], [[Riđevštica]], [[Riljac]], [[Rujišnik]], [[Selište (Trstenik)|Selište]], [[Stari Trstenik]], [[Stopanja]], [[Stragari (Trstenik)|Stragari]] (do 1977. godine Stragare), [[Stublca]], [[Tobolac]], '''[[Trstenik]]''', [[Ugljarevo]] i [[Čairi]] (do 1977. godine Čajiri). * '''[[Opština Ćićevac]]''' : [[Braljina (Ćićevac)|Braljina]], [[Grad Stalać]], [[Lučina]], [[Mojsinje (Ćićevac)|Mojsinje]], [[Mrzenica]], [[Pločnik (Ćićevac)|Pločnik]], [[Pojate]], [[Stalać]] (do 1953. godine Stalać Selo), [[Trubarevo]] i '''[[Ćićevac]]''' (od 1979. godine obuhvata i [[Stevanac]]; od Ćićevca odvojeni 2007. godine Ćićevac Grad i Radoševac kao nova naselja). === Nišavski okrug === {{v. također|Nišavski okrug}} * '''[[Grad Niš]]''': ** '''[[Opština Medijana|Gradska opština Medijana]]''' : [[Brzi Brod]], [[Bulevar Đinđića]], [[Bulevar Nemanjića]], [[Duvanište]], [[Kičevo]], [[Marger]], '''[[Medijana]]''','''[[Niš]] - deo''' , [[Stambol Kapija]], [[Trg Kralja Aleksandra]], [[Trošarina]] i [[Čair]]. ** '''[[Opština Niška Banja|Gradska opština Niška Banja]]''' : [[Bancarevo]], [[Gornja Studena]], [[Donja Studena]], [[Ženeva]], [[Jelašnica (Niška Banja)|Jelašnica]], [[Koritnjak]], [[Kunovica]], [[Lazarevo Selo]], [[Manastir (Niška Banja)|Manastir]], [[Nikola Tesla (Niška Banja)|Nikola Tesla]] (do 1979. godine deo Niške Banje), '''[[Niška Banja]]''', [[Ostrovica (Niška Banja)|Ostrovica]], [[Prva Kutina]], [[Prosek]], [[Ravni Do]], [[Radikina Bara]], [[Rautovo]], [[Sveta Petka]], [[Sićevo]] i [[Čukljenik (Niška Banja)|Čukljenik]]. ** '''[[Opština Palilula (Niš)|Gradska opština Palilula]]''' : [[9. maj]], [[Apelovac]], [[Berbatovo]], [[Bubanj]], [[Vukmanovo]], [[Gabrovac]], [[Gabrovačka reka]], [[Gornje Međurovo]], [[Deveti maj (Niš)|Deveti maj]] (do 1985. godine Novo Selo), [[Delijski Vis]], [[Donje Vlase]], [[Donje Međurovo]], [[Kalač Brdo]], [[Kovanluk]], [[Krušce]], [[Lalinac (Niš)|Lalinac]], [[Ledena Stena]], [[Mramor (Niš)|Mramor]], [[Mramorski Potok]], '''[[Niš]] - deo''', [[Palilula]]'''[[Palilula]]''', [[Pasi Poljana]], [[Rasadnik]], [[Staro Groblje]], [[Stočni trg]], [[Suvi Do (Niš)|Suvi Do]], [[Trošarina (Niš)|Trošarina]], [[Tutunović Podrum]], [[Crni Put]], [[Crvena Zvezda]] i [[Čokot (Niš)|Čokot]]. ** '''[[Opština Pantelej|Gradska opština Pantelej]]''' : [[Brenica]], [[Vrežina]], [[Vrelo (Niš)|Vrelo]], [[Gornja Vrežina]], [[Gornji Matejevac]], [[Donja Vrežina]], [[Donji Matejevac]], [[Durlan]], [[Jagodin Mala]], [[Jasenovik]], [[Kamenica (Niš)|Kamenica]], [[Knez Selo]], [[Beverli hils|Knjaževačka-jug]], [[Komren]], [[Malča]], '''[[Niš]] - deo''', [[Oreovac (Niš)|Oreovac]], [[Pantelej]]'''[[Pantelej]]''', [[Pasjača (Niš)|Pasjača]], [[Somborska]], [[Cerje (Niš)|Cerje]] i [[Čalije]]. ** '''[[Opština Crveni Krst|Gradska opština Crveni Krst]]''' : [[Beograd Mala]], [[Berčinac]], [[Naselje Branko Bjegović|Branko Bjegović]], [[Vele Polje]], [[Vrtište]], [[Gornja Toponica (Niš)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Niš)|Gornja Trnava]], [[Gornji Komren]], [[Donja Toponica (Niš)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Niš)|Donja Trnava]], [[Donji Komren]], [[Jagodin Mala]], [[Kravlje]], [[Leskovik (Niš)|Leskovik]], [[Medoševac (Niš)|Medoševac]], [[Mezgraja (Niš)|Mezgraja]], [[Miljkovac (Niš)|Miljkovac]], '''[[Niš]] - deo''', [[Naselje Ratko Jović]], [[Paligrace]], [[Paljina]], [[Popovac (Niš)|Popovac]], [[Rujnik]], [[Sečanica]], [[Supovac]], [[Šljaka]], [[Trupale]], [[Hum (Niš)|Hum]], [[Crveni Krst]] i [[Čamurlija]]. * '''[[Opština Aleksinac]]''' : '''[[Aleksinac]]''' (od 1955. godine obuhvata i naselje Konjska Poljana), [[Aleksinački Bujmir]] (do 1950. godine Bujmir), '''[[Aleksinački Rudnik]]''', [[Bankovac]], [[Beli Breg (Aleksinac)|Beli Breg]], [[Belja]], [[Bobovište (Aleksinac)|Bobovište]], [[Bovan (Aleksinac)|Bovan]], [[Bradarac (Aleksinac)|Bradarac]], [[Vakup]], [[Veliki Drenovac]], [[Vitkovac (Aleksinac)|Vitkovac]], [[Vrelo (Aleksinac)|Vrelo]], [[Vrćenovica]], [[Vukanja]], [[Vukašinovac]], [[Glogovica (Aleksinac)|Glogovica]], [[Golešnica]], [[Gornja Peščanica]], [[Gornje Suhotno]], [[Gornji Adrovac]], [[Gornji Krupac]], [[Gornji Ljubeš]], [[Gredetin]], [[Grejač (Aleksinac)|Grejač]], [[Dašnica (Aleksinac)|Dašnica]], [[Deligrad]], [[Dobrujevac (Aleksinac)|Dobrujevac]], [[Donja Peščanica]], [[Donje Suhotno]], [[Donji Adrovac]], [[Donji Krupac]], [[Donji Ljubeš]], [[Draževac (Aleksinac)|Draževac]], [[Žitkovac]], [[Jakovlje (Aleksinac)|Jakovlje]], [[Jasenje (Aleksinac)|Jasenje]], [[Kamenica (Aleksinac)|Kamenica]], [[Katun (Aleksinac)|Katun]], [[Koprivnica (Aleksinac)|Koprivnica]], [[Korman (Aleksinac)|Korman]], [[Kraljevo (Aleksinac)|Kraljevo]], [[Krušje (Aleksinac)|Krušje]], [[Kulina (Aleksinac)|Kulina]], [[Lipovac (Aleksinac)|Lipovac]], [[Loznac]], [[Loćika (Aleksinac)|Loćika]], [[Lužane (Aleksinac)|Lužane]], [[Ljupten]], [[Mali Drenovac]], [[Mozgovo]], [[Moravac]], [[Moravski Bujmir]], [[Nozrina]], [[Porodin (Aleksinac)|Porodin]], [[Prekonozi]], [[Prćilovica]], [[Prugovac]], [[Radevac (Aleksinac)|Radevce]], [[Rsovac]], [[Rutevac]], [[Srezovac]], [[Stanci (Aleksinac)|Stanci]], [[Stublina (Aleksinac)|Stublina]], [[Subotinac]], [[Tešica]], [[Trnjane (Aleksinac)|Trnjane]], [[Ćićina]], [[Crna Bara (Aleksinac)|Crna Bara]], [[Česta]], [[Čukurovac]] i [[Šurić]]. * '''[[Opština Gadžin Han]]''' : [[Veliki Vrtop]], [[Veliki Krčimir]], [[Vilandrica]], [[Gare (Gadžin Han)|Gare]], [[Gadžin Han]]'''[[Gadžin Han]]''', [[Gornje Vlase]], [[Gornje Dragovlje]], [[Gornji Barbeš]], [[Gornji Dušnik]], [[Grkinja]], [[Donje Dragovlje]], [[Donji Barbeš]], [[Donji Dušnik]], [[Duga Poljana (Gadžin Han)|Duga Poljana]], [[Dukat (Gadžin Han)|Dukat]], [[Zaplanjska Toponica]], [[Jagličje]], [[Kaletinac]], [[Koprivnica (Gadžin Han)|Koprovnica]], [[Krastavče]], [[Ličje]], [[Mali Vrtop]], [[Mali Krčimir]], [[Marina Kutina]], [[Miljkovac (Gadžin Han)|Miljkovac]], [[Novo Selo (Gadžin Han)|Novo Selo]], [[Ovsinjinac]], [[Ravna Dubrava]], [[Radikina Bara]], [[Semče]], [[Sopotnica (Gadžin Han)|Sopotnica]], [[Taskovići]], [[Toponica (Gadžin Han)|Toponica]], [[Ćelije (Gadžin Han)|Ćelije]], [[Čagrovac]] i [[Šebet]]. * '''[[Opština Doljevac]]''' : [[Belotinac]], [[Doljevac]]'''[[Doljevac]]''', [[Klisura (Doljevac)|Klisura]], [[Knežica (Doljevac)|Knežica]], [[Kočane (Doljevac)|Kočane]] (obuhvata Gornji Ribnjak i Donji Ribnjak), [[Malošište]], [[Mekiš]], [[Orljane]], [[Perutina]], [[Pukovac]], [[Rusna]], [[Ćurlina]], [[Čapljinac]], [[Čečina (Doljevac)|Čečina]], [[Šainovac (Doljevac)|Šajinovac]] i [[Šarlinac|Šarlince]] (do 1979. godine Šarlinac). * '''[[Opština Merošina]]''' : [[Azbresnica]], [[Aleksandrovo (Merošina)|Aleksandrovo]], [[Arbanasce]], [[Balajnac (Merošina)|Balajnac]] (do 1991. godine Balajinac), [[Baličevac]], [[Batušinac]], [[Biljeg]], [[Brest (Merošina)|Brest]], [[Bučić]], [[Gornja Rasovača]], [[Gradište (Merošina)|Gradište]], [[Devča]], [[Dešilovo]], [[Donja Rasovača]], [[Dudulajce]], [[Jovanovac (Merošina)|Jovanovac]] (do 1979. godine deo Azbresnice), [[Jug Bogdanovac]], [[Kovanluk (Merošina)|Kovanluk]], [[Kostadinovac]], [[Krajkovac]], [[Lepaja]], [[Merošina]]'''[[Merošina]]''', [[Mramorsko Brdo]], [[Oblačina]], [[Padina (Merošina)|Padina]] (do 1979. godine deo Krajkovca), [[Rožina]] i [[Čubura (Merošina)|Čubura]]. * '''[[Opština Ražanj]]''' : [[Braljina (Ražanj)|Braljina]], [[Varoš (Ražanj)|Varoš]], [[Vitoševac]], [[Grabovo (Ražanj)|Grabovo]], [[Lipovac (Ražanj)|Lipovac]], [[Mađere (Ražanj)|Mađere]], [[Maletina]], [[Maćija]], [[Novi Bračin]], [[Pardik]], [[Podgorac (Ražanj)|Podgorac]], [[Poslon]], [[Praskovče]], [[Pretrkovac]], '''[[Ražanj]]''', [[Rujište (Ražanj)|Rujište]], [[Skorica]], [[Smilovac]], [[Stari Bračin]], [[Cerovo (Ražanj)|Cerovo]], [[Crni Kao (Ražanj)|Crni Kao]], [[Čubura (Ražanj)|Čubura]] i [[Šetka]]. * '''[[Opština Svrljig]]''' : [[Beloinje]], [[Burdimo]], [[Bučum]], [[Varoš (Svrljig)|Varoš]], [[Vlahovo (Svrljig)|Vlahovo]], [[Galibabinac]], [[Gojmanovac]], [[Grbavče]], [[Gulijan]], [[Guševac]], [[Davidovac (Svrljig)|Davidovac]], [[Drajinac]], [[Đurinac (Svrljig)|Đurinac]], [[Željevo (Svrljig)|Željevo]], [[Izvor (Svrljig)|Izvor]], [[Kopajkošara]], [[Labukovo]], [[Lalinac (Svrljig)|Lalinac]], [[Lozan]], [[Lukavica]], [[Lukovo (Svrljig)|Lukovo]], [[Manojlica]], [[Merdželat]], [[Mečji Do]], [[Niševac]], [[Okolište (Svrljig)|Okolište]], [[Okruglica (Svrljig)|Okruglica]], [[Palilula (Svrljig)|Palilula]], [[Periš]], [[Pirkovac]], [[Plužina (Svrljig)|Plužina]], [[Popšica]], [[Prekonoga]], [[Radmirovac]], [[Ribare (Svrljig)|Ribare]], [[Rosulja]], [[Saraj]], '''[[Svrljig]]''', [[Slivje]], [[Tijovac (Svrljig)|Tijovac]], [[Trojica]], [[Crnoljevica]] i [[Šljivovik (Svrljig)|Šljivovik]]. === Toplički okrug === {{v. također|Toplički okrug}} * '''[[Opština Blace]]''' : [[Alabana]], [[Barbatovac]], '''[[Blace]]''', [[Brežani (Blace)|Brežani]], [[Više Selo]] (do 1977. godine Višeselo), [[Vrbovac (Blace)|Vrbovac]], [[Gornja Draguša]], [[Gornja Jošanica]], [[Gornje Grgure]], [[Gornje Svarče]], [[Donja Draguša]], [[Donja Jošanica]], [[Donja Rašica]] (do 1955. godine Džukela), [[Donje Grgure]], [[Donje Svarče]], [[Drešnica]], [[Đurevac]], [[Kačapor]], [[Kaševar]], [[Krivaja (Blace)|Krivaja]], [[Kutlovac (Blace)|Kutlovac]], [[Lazarevac (Blace)|Lazarevac]], [[Mala Draguša]], [[Međuhana]], [[Muzaće]], [[Popova]], [[Prebreza]], [[Pretežana]], [[Pretrešnja]], [[Pridvorica (Blace)|Pridvorica]], [[Rašica (Blace)|Rašica]], [[Sibnica (Blace)|Sibnica]], [[Stubal (Blace)|Stubal]], [[Suvaja (Blace)|Suvaja]], [[Suvi Do (Blace)|Suvi Do]], [[Sudimci (Blace)|Sudimci]], [[Trbunje]], [[Čungula]], [[Čučale]], [[Džepnica]] i [[Šiljomana]]. * '''[[Opština Žitorađa]]''' : [[Asanovac]], [[Badnjevac (Žitorađa)|Badnjevac]], [[Vlahovo (Žitorađa)|Vlahovo]], [[Voljčince]], [[Glašince]] (od 2007. godine Glašnice), [[Gornje Crnatovo]], [[Gornji Drenovac]], [[Grudaš]], [[Debeli Lug (Žitorađa)|Debeli Lug]], [[Donje Crnatovo]], [[Donji Drenovac]], [[Drenovac]], [[Držanovac]], [[Dubovo (Žitorađa)|Dubovo]], [[Đakus]], [[Žitorađa]], [[Zladovac]], [[Jasenica (Žitorađa)|Jasenica]], [[Kare (Žitorađa)|Kare]], [[Kožince]], [[Konjarnik (Žitorađa)|Konjarnik]], [[Lukomir (Žitorađa)|Lukomir]], [[Novo Momčilovo]], [[Pejkovac]], [[Podina]], [[Rečica (Žitorađa)|Rečica]], [[Samarinovac (Žitorađa)|Samarinovac]], [[Smrdić]] (od 2002. godine Izvor), [[Stara Božurna]], [[Staro Momčilovo]], [[Studenac]] i [[Toponica (Žitorađa)|Toponica]]. * '''[[Opština Kuršumlija]]''' : [[Babica]], [[Barlovo]], [[Baćoglava]], [[Belo Polje (Kuršumlija)|Belo Polje]], [[Bogujevac (Kuršumlija)|Bogujevac]], [[Vasiljevac]], [[Veliko Pupavce]], [[Visoka (Kuršumlija)|Visoka]], [[Vlahinja (Kuršumlija)|Vlahinja]], [[Vrelo (Kuršumlija)|Vrelo]], [[Vrševac]], [[Vukojevac]], [[Gornja Mikuljana]], [[Gornje Točane]], [[Grabovnica, Kuršumlija|Grabovnica]] (od 2007. godine Grbovnica), [[Dabinovac]], [[Dankoviće]], [[Degrmen]], [[Dedinac]], [[Dešiška]], [[Dobri Do (Kuršumlija)|Dobri Do]], [[Donja Mikuljana]], [[Donje Točane]], [[Dubrava (Kuršumlija)|Dubrava]], [[Đake]], [[Žalica]], [[Žegrova]], [[Žuč (Kuršumlija)|Žuč]], [[Zagrađe (Kuršumlija)|Zagrađe]], [[Zebica (Kuršumlija)|Zebica]] (do 1965. godine Zebice), [[Ivan Kula]], [[Igrište (Kuršumlija)|Igrište]], [[Kastrat (Kuršumlija)|Kastrat]], [[Konjuva]], [[Kosmača]], [[Krtok]], [[Krčmare]], [[Kupinovo (Kuršumlija)|Kupinovo]], '''[[Kuršumlija]]''', [[Kuršumlijska Banja]], [[Kutlovo (Kuršumlija)|Kutlovo]], [[Lukovo (Kuršumlija)|Lukovo]], [[Ljutova]], [[Ljuša (Kuršumlija)|Ljuša]], [[Magovo]], [[Mala Kosanica]], [[Maričiće]], [[Markoviće]], [[Matarova]], [[Mačja Stena]], [[Mačkovac (Kuršumlija)|Mačkovac]], [[Merdare (Kuršumlija)|Merdare]] (od 1959. godine obuhvata i Borovac), [[Merćez]], [[Mehane]], [[Mirnica]], [[Mrče]], [[Nevada (Kuršumlija)|Nevada]], [[Novo Selo (Kuršumlija)|Novo Selo]], [[Orlovac (Kuršumlija)|Orlovac]], [[Parada (Kuršumlija)|Parada]], [[Pačarađa]], [[Pavaštica|Pevaštica]] (do 1977. godine Pavaštica), [[Pepeljevac (Kuršumlija)|Pepeljevac]], [[Perunika (Kuršumlija)|Perunika]], [[Pločnik]], [[Pljakovo]], [[Prevetica]], [[Prekorađa]], [[Prolom]], [[Ravni Šort]], [[Rastelica]], [[Rača (Kuršumlija)|Rača]], [[Rudare (Kuršumlija)|Rudare]], [[Sagonjevo]], [[Samokovo]], [[Svinjište (Kuršumlija)|Svinjište]], [[Sekirača]], [[Selište (Kuršumlija)|Selište]], [[Selova]], [[Seoce (Kuršumlija)|Seoce]], [[Spance]], [[Tačevac]], [[Tijovac (Kuršumlija)|Tijovac]], [[Tmava]], [[Trebinje (Kuršumlija)|Trebinje]], [[Trećak]], [[Trmka (Kuršumlija)|Trmka]], [[Trn (Kuršumlija)|Trn]], [[Trpeza (Kuršumlija)|Trpeza]], [[Šatra]] i [[Štava]] (Željova, Kalimance, Mijačić, Parduse i Trešnjica nova naselja od 2007. godine). * '''[[Opština Prokuplje]]''' : [[Ajdanovac]], [[Arbanaška (Prokuplje)|Arbanaška]], [[Babin Potok (Prokuplje)|Babin Potok]], [[Babotinac]], [[Bajčince]], [[Balinovac]], [[Balčak]], [[Bace]], [[Bela Voda (Prokuplje)|Bela Voda]], [[Beli Kamen (Prokuplje)|Beli Kamen]], [[Belogoš]], [[Beloljin]] (od 2007. godine Belonjin), [[Berilje]], [[Bogujevac (Prokuplje)|Bogujevac]] (do 1979. godine Bogojevac), [[Bregovina]], [[Bresnik (Prokuplje)|Bresnik]], [[Bresničić]], [[Bublica]], [[Bukoloram|Bukuloram]] (do 1992. godine, i od 2007. godine Bukoloram), [[Bulatovac]], [[Bučince]], [[Bučić]], [[Velika Plana (Prokuplje)|Velika Plana]], [[Vidovača]], [[Viča (Prokuplje)|Viča]], [[Vlasovo]], [[Vodice (Prokuplje)|Vodice]], [[Glasovik]], [[Gojinovac]], [[Gornja Bejašnica]], [[Gornja Bresnica]], [[Gornja Konjuša]], [[Gornja Rečica]], [[Gornja Stražava]], [[Gornja Toponica (Prokuplje)|Gornja Toponica]], [[Gornja Trnava (Prokuplje)|Gornja Trnava]], [[Gornje Kordince]], [[Gornji Statovac]], [[Grabovac (Prokuplje)|Grabovac]], [[Gubetin]], [[Dobrotić]], [[Donja Bejašnica]], [[Donja Bresnica]], [[Donja Draganja]], [[Donja Konjuša]], [[Donja Rečica]], [[Donja Stražava]], [[Donja Toponica (Prokuplje)|Donja Toponica]], [[Donja Trnava (Prokuplje)|Donja Trnava]], [[Donje Kordince]], [[Donji Statovac]], [[Dragi Deo]], [[Drenovac (Prokuplje)|Drenovac]], [[Đurovac]] (do 1991. godine Đurevac), [[Đušnica]], [[Žitni Potok]], [[Zdravinje (Prokuplje)|Zdravinje]], [[Zlata (Prokuplje)|Zlata]], [[Jabukar]], [[Jabučevo]], [[Jovine Livade]], [[Jugovac (Prokuplje)|Jugovac]], [[Kaludra (Prokuplje)|Kaludra]], [[Klisurica (Prokuplje)|Klisurica]], [[Kožince]], [[Končić]], [[Kondželj]], [[Kostenica (Prokuplje)|Kostenica]], [[Krnji Grad]], [[Kruševica (Prokuplje)|Kruševica]], [[Mađere (Prokuplje)|Mađere]], [[Mala Guba]], [[Mala Plana (Prokuplje)|Mala Plana]], [[Mačina]], [[Merovac]], [[Mikulovac]], [[Miljkovica]], [[Mrljak]], [[Mršelj]], [[Nova Božurna]], [[Novi Đurovac]] (do 1991. godine Novi Đurevac), [[Novo Selo (Prokuplje)|Novo Selo]], [[Obrtince]], [[Pasjača (Prokuplje)|Pasjača]], [[Pašinac]], [[Pestiš]], [[Petrovac (Prokuplje)|Petrovac]], [[Piskalje]] (do 1979. godine Piskalj), [[Plehane kuće]] (Plehane), [[Pločnik (Prokuplje)|Pločnik]], [[Potočić]], [[Prekadin]], [[Prekašnica]], [[Prekopuce]], '''[[Prokuplje]]''' (od 1959. godine obuhvata i Pojate) i Simanovac), [[Rankova Reka]], [[Rastovnica]], [[Rgaje (Prokuplje)|Rgaje]], [[Reljinac]], [[Resinac]], [[Selište (Prokuplje)|Selište]], [[Smrdan (Prokuplje)|Smrdan]], [[Srednji Statovac]], [[Stari Đurovac]] (do 1991. godine Stari Đurevac), [[Staro Selo (Prokuplje)|Staro Selo]], [[Tovrljane]], [[Toponica]], [[Trnovi Laz]], [[Tulare (Prokuplje)|Tulare]], [[Ćukovac (Prokuplje)|Ćukovac]] (do 1979. godine Čukovac; od 2007. godine Đukovac), [[Carina]], [[Džigolj]], [[Ševiš]], [[Široke Njive]] i [[Šišmanovac]]. === Pirotski okrug === {{v. također|Pirotski okrug}} * '''[[Opština Babušnica]]''' : [[Aleksandrovac (Babušnica)|Aleksandrovac]], '''[[Babušnica]]''', [[Berduj]], [[Berin Izvor]], [[Bogdanovac (Babušnica)|Bogdanovac]], [[Bratiševac]], [[Brestov Dol]], [[Vava]], [[Valniš]], [[Veliko Bonjince]], [[Vojnici]], [[Vrelo (Babušnica)|Vrelo]], [[Vuči Del]], [[Gornje Krnjino]], [[Gornji Striževac]], [[Gorčinci]], [[Grnčar (Babušnica)|Grnčar]], [[Dol (Babušnica)|Dol]], [[Donje Krnjino]], [[Donji Striževac]], [[Draginac (Babušnica)|Draginac]], [[Dučevac]], [[Zavidince]], [[Zvonce]], [[Izvor (Babušnica)|Izvor]], [[Jasenov Del]], [[Kaluđerovo (Babušnica)|Kaluđerovo]], [[Kambelevci]], [[Kijevac (Babušnica)|Kijevac]], [[Leskovica (Babušnica)|Leskovica]], [[Linovo]], [[Ljuberađa]], [[Malo Bonjince]], [[Masurovci]], [[Mezgraja (Babušnica)|Mezgraja]], [[Modra Stena]], [[Našuškovica]], [[Ostatovica]], [[Preseka (Babušnica)|Preseka]], [[Provaljenik]], [[Radinjinci]], [[Radosinj]] (od 2007. godine Radosin), [[Radoševac (Babušnica)|Radoševac]], [[Rakita (Babušnica)|Rakita]], [[Rakov Dol]], [[Raljin]], [[Resnik (Babušnica)|Resnik]], [[Stol (Babušnica)|Stol]], [[Strelac]], [[Studena (Babušnica)|Studena]], [[Suračevo]], [[Crvena Jabuka (Babušnica)|Crvena Jabuka]] i [[Štrbovac]]. * '''[[Opština Bela Palanka]]''' : [[Babin Kal]], [[Bežište]], '''[[Bela Palanka]]''', [[Bukurovac]] (do 1979. godine Bukorovac, od 1979. godine obuhvata i [[Dol (Bela Palanka)|Dol]]), [[Veta]], [[Vitanovac (Bela Palanka)|Vitanovac]], [[Vrandol]], [[Vrgudinac]], [[Glogovac (Bela Palanka)|Glogovac]], [[Gornja Glama]], [[Gornja Koritnica]], [[Gornji Rinj]], [[Gradište (Bela Palanka)|Gradište]], [[Divljana]], [[Dolac (naselje)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Dolac (selo)]] (do 1979. godine deo naselja [[Dolac (Bela Palanka)|Dolac]]), [[Donja Glama]], [[Donja Koritnica]], [[Donji Rinj]], [[Draževo]], [[Klenje (Bela Palanka)|Klenje]], [[Klisura (Bela Palanka)|Klisura]], [[Kozja]], [[Kosmovac]], [[Kremenica]], [[Krupac (Bela Palanka)|Krupac]], [[Lanište (Bela Palanka)|Lanište]], [[Leskovik (Bela Palanka)|Leskovik]], [[Ljubatovica]], [[Miranovac]], [[Miranovačka Kula]], [[Moklište]] (obuhvata i Dračje), [[Mokra]], [[Nova Mala]], [[Novo Selo (Bela Palanka)|Novo Selo]], [[Oreovac (Bela Palanka)|Oreovac]], [[Pajež]], [[Sinjac]] (od 1979. godine obuhvata naselje [[Trešnjanci]]), [[Tamnjanica]], [[Telovac]], [[Toponica (Bela Palanka)|Toponica]], [[Crvena Reka]], [[Crveni Breg (Bela Palanka)|Crveni Breg]], [[Crnče (Bela Palanka)|Crnče]], [[Čiflik]], [[Šljivovik (Bela Palanka)|Šljivovik]] i [[Špaj]]. * '''[[Opština Dimitrovgrad]]''' : [[Baljev Dol]], [[Banjski Dol]], [[Barje (Dimitrovgrad)|Barje]], [[Bačevo]], [[Beleš]] (do 1990. godine deo Lukavice), [[Bilo]], [[Braćevci]], [[Brebevnica]], [[Verzar]], [[Visočki Odorovci]] (do 1979. godine Odorovci), [[Vlkovija]], [[Vrapča]], [[Gojin Dol]], [[Gornja Nevlja]], [[Gornji Krivodol]], [[Gradina]], [[Gradinje (Dimitrovgrad)|Gradinje]], [[Grapa]], [[Gulenovci]], '''[[Dimitrovgrad]]''' (do 1950. godine Caribrod), [[Donja Nevlja]], [[Donji Krivodol]], [[Dragovita]], [[Željuša]], [[Izatovci]], [[Iskrovci]], [[Kamenica (Dimitrovgrad)|Kamenica]], [[Kusa Vrana]], [[Lukavica (Dimitrovgrad)|Lukavica]], [[Mazgoš]], [[Mojinci]], [[Paskašija]], [[Petačinci]] (od 2007. godine Petačnici), [[Petrlaš]], [[Planinica (Dimitrovgrad)|Planinica]], [[Poganovo]], [[Prača (Dimitrovgrad)|Prača]], [[Protopopinci]], [[Radejna]], [[Senokos (Dimitrovgrad)|Senokos]], [[Skrvenica]], [[Slivnica (Dimitrovgrad)|Slivnica]], [[Smilovci]] i [[Trnski Odorovci]] (do 1979. godine Trnsko Odorovce). * '''[[Opština Pirot]]''' : [[Bazovik]], [[Barje Čiflik]], [[Basara]], [[Bela (Pirot)|Bela]], [[Berilovac]], [[Berovica]], [[Blato (Pirot)|Blato]], [[Brlog (Pirot)|Brlog]], [[Velika Lukanja]], [[Veliki Jovanovac]], [[Veliki Suvodol]], [[Veliko Selo (Pirot)|Veliko Selo]], [[Visočka Ržana]], [[Vlasi (Pirot)|Vlasi]], [[Vojnegovac]], [[Vranište]], [[Gnjilan]], [[Gornja Držina]], [[Gostuša]], [[Gradašnica (Pirot)|Gradašnica]], [[Gradište (Pirot)|Gradište]], [[Dobri Do (Pirot)|Dobri Do]], [[Dojkinci]], [[Držina]], [[Đeram]], [[Zavoj]] (ukinuto 1979. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Zaskovci]], [[Izvor (Pirot)|Izvor]], [[Jalbotina]], [[Jelovica]], [[Kamik]], [[Koprivštica]], [[Kostur]], [[Krupac (Pirot)|Krupac]], [[Kumanovo (Pirot)|Kumanovo]], [[Mala Lukanja]] (naselje ukinuto 1986. godine zbog potapanja, formirano ponovo 2007. godine), [[Mali Jovanovac]], [[Mali Suvodol]], [[Milojkovac]], [[Mirkovci (Pirot)|Mirkovci]], [[Nišor]], [[Novi Zavoj]] (formirano 1979. godine umesto naselja Zavoj), [[Novo Tigrovo naselje]], [[Obrenovac (Pirot)|Obrenovac]], [[Oreovica (Pirot)|Oreovica]], [[Orlja (Pirot)|Orlja]], [[Osmakova]], [[Pakleštica]], [[Pasjač]] (do 1965. godine Pasjača), [[Petrovac (Pirot)|Petrovac]], '''[[Pirot]]''', [[Planinica (Pirot)|Planinica]], [[Pokrevenik]], [[Poljska Ržana]], [[Ponor (Pirot)|Ponor]], [[Prisjan]], [[Ragodeš]], [[Rasnica]], [[Rogoz]], [[Rosomač]], [[Rsovci]], [[Rudinje]], [[Sinja Glava]], [[Slavinja]], [[Sopot (Pirot)|Sopot]], [[Srećkovac]], [[Staničenje]], [[Staro Tigrovo naselje]], [[Sukovo]], [[Tanasko Rajić]], [[Temska]], [[Topli Do (Pirot)|Topli Do]], [[Trnjana]], [[Cerev Del]], [[Cerova (Pirot)|Cerova]], [[Crvenčevo]], [[Crnoklište]], [[Činiglavci]] i [[Šugrin]]. === Jablanički okrug === {{v. također|Jablanički okrug}} * '''[[Grad Leskovac]]''' : [[Babičko]], [[Badince]], [[Barje (Leskovac)|Barje]], [[Belanovce (Leskovac)|Belanovce]], [[Beli Potok (Leskovac)|Beli Potok]], [[Bistrica (Leskovac)|Bistrica]], [[Bobište]], [[Bogojevce]], [[Bojišina]], [[Boćevica]], [[Bratmilovce]], [[Brejanovce]], [[Brestovac (Leskovac)|Brestovac]], [[Brza]], [[Bričevlje]], [[Bukova Glava]], [[Bunuški Čifluk]], [[Velika Biljanica]], [[Velika Grabovnica (Leskovac)|Velika Grabovnica]], [[Velika Kopašnica]], [[Velika Sejanica]], [[Veliko Trnjane]], [[Vilje Kolo]], [[Vina (Leskovac)|Vina]], [[Vinarce]], [[Vlase (Leskovac)|Vlase]], [[Vučje]], [[Gagince]], [[Golema Njiva]], [[Gorina]], [[Gornja Bunuša]], [[Gornja Jajina]], [[Gornja Kupinovica]], [[Gornja Lokošnica]], [[Gornja Slatina (Leskovac)|Gornja Slatina]], [[Gornje Krajince]], [[Gornje Sinkovce]], [[Gornje Stopanje]], [[Gornje Trnjane]], [[Gornji Bunibrod]], [[Gradašnica (Leskovac)|Gradašnica]], [[Grajevce]], [[Graovo]], [[Grdanica]], [[Grdelica (varoš)]], [[Grdelica (selo)]], [[Guberevac (Leskovac)|Guberevac]], [[Dedina Bara]], [[Dobrotin (Leskovac)|Dobrotin]], [[Donja Bunuša]], [[Donja Jajina]], [[Donja Kupinovica]], [[Donja Lokošnica]], [[Donja Slatina (Leskovac)|Donja Slatina]], [[Donje Brijanje]], [[Donje Krajince]], [[Donje Sinkovce]], [[Donje Stopanje]], [[Donje Trnjane]], [[Donji Bunibrod]], [[Draškovac (Leskovac)|Draškovac]], [[Drvodelja]], [[Drćevac]], [[Dubočica]], [[Dušanovo (Leskovac)|Dušanovo]], [[Žabljane]], [[Živkovo]], [[Žižavica]], [[Zagužane]], [[Zalužnje]], [[Zlokućane]], [[Zloćudovo]], [[Zoljevo]], [[Igrište (Leskovac)|Igrište]], [[Jarsenovo]], [[Jašunja]], [[Jelašnica (Leskovac)|Jelašnica]], [[Kaluđerce]], [[Karađorđevac]], [[Kaštavar]], [[Kovačeva Bara]], [[Kozare]], [[Koraćevac]], [[Krpejce]], [[Kukulovce]], [[Kumarevo (Leskovac)|Kumarevo]], [[Kutleš]], '''[[Leskovac]]''',<!-- [[Leskovačko Dedinje]] --> [[Lipovica (Leskovac)|Lipovica]], [[Ličin Dol]], [[Mala Biljanica]], [[Mala Grabovnica (Leskovac)|Mala Grabovnica]], [[Mala Kopašnica]], [[Manojlovce]], [[Međa (Leskovac)|Međa]], [[Melovo]], [[Milanovo (Leskovac)|Milanovo]], [[Miroševce]], [[Mrkovica]], [[Mrštane]], [[Murdža mala]], [[Navalin]], [[Nakrivanj]], [[Nesvrta (Leskovac)|Nesvrta]], [[Novo Selo (Leskovac)|Novo Selo]], [[Nomanica]], [[Oraovica (Grdelička)|Oraovica (kod Grdelice)]], [[Oraovica (Crkovnička)|Oraovica (kod Crkovnice)]], [[Orašac (Leskovac)|Orašac]], [[Oruglica]], [[Padež (Leskovac)|Padež]], [[Palikuća]], [[Palojce]], [[Petrovac (Leskovac)|Petrovac]], [[Pečenjevce]], [[Piskupovo]], [[Podvorce]], [[Podrimce]], [[Podrum]], [[Predejane (varoš)]], [[Predejane (selo)]], [[Presečina]], [[Priboj (Leskovac)|Priboj]], [[Ravni Del (Leskovac)|Ravni Del]], [[Radonjica]], [[Razgojna]], [[Rajno Polje]], [[Rudare (Leskovac)|Rudare]], [[Svirce (Leskovac)|Svirce]], [[Slavujevce]], [[Slatina (Leskovac)|Slatina]], [[Smrdan (Leskovac)|Smrdan]], [[Strojkovce]], [[Stupnica (Leskovac)|Stupnica]], [[Suševlje]], [[Todorovce]], [[Tulovo]], [[Tupalovce]], [[Turekovac]], [[Hisar (Leskovac)|Hisar]], [[Crveni Breg (Leskovac)|Crveni Breg]], [[Crkovnica]], [[Crcavac]], [[Čekmin]], [[Čifluk Razgojnski]], [[Čukljenik (Leskovac)|Čukljenik]], [[Šainovac]], [[Šarlince (Leskovac)|Šarlince]] i [[Šišince]]. * '''[[Opština Bojnik]]''' : [[Bojnik]]'''[[Bojnik]]''', [[Borince]], [[Brestovac (Bojnik)|Brestovac]], [[Vujanovo]], [[Gornje Brijanje]], [[Gornje Konjuvce]], [[Granica (Bojnik)|Granica]], [[Dobra Voda (Bojnik)|Dobra Voda]], [[Donje Konjuvce]], [[Dragovac (Bojnik)|Dragovac]], [[Dubrava (Bojnik)|Dubrava]], [[Đinđuša]], [[Zeletovo]], [[Zorovac]], [[Ivanje (Bojnik)|Ivanje]], [[Kamenica (Bojnik)|Kamenica]], [[Kacabać]], [[Kosančić (Bojnik)|Kosančić]], [[Lapotince]], [[Lozane]], [[Magaš]], [[Majkovac]], [[Mijajlica]], [[Mrveš]], [[Obilić (Bojnik)|Obilić]], [[Obražda]], [[Orane]], [[Plavce]], [[Pridvorica (Bojnik)|Pridvorica]], [[Rečica (Bojnik)|Rečica]], [[Savinac (Bojnik)|Savinac]], [[Slavnik]], [[Stubla (Bojnik)|Stubla]], [[Turjane]], [[Ćukovac (Bojnik)|Ćukovac]] i [[Crkvice]]. * '''[[Opština Vlasotince]]''' : [[Aleksine]], [[Bagrovit]], [[Batulovce]], [[Boljare (Vlasotince)|Boljare]], [[Borin Do]], [[Brezovica (Vlasotince)|Brezovica]], '''[[Vlasotince]]''', [[Gložane (Vlasotince)|Gložane]], [[Gornja Lomnica]], [[Gornja Lopušnja]], [[Gornji Dejan]], [[Gornji Orah]], [[Gornji Prisjan]], [[Gradište (Vlasotince)|Gradište]], [[Gunjetina]], [[Dadince]], [[Dobroviš]], [[Donja Lomnica]], [[Donja Lopušnja]], [[Donje Gare]], [[Donji Dejan]], [[Donji Prisjan]], [[Zlatićevo]], [[Ivje]], [[Javorje (Vlasotince)|Javorje]], [[Jakovljevo]], [[Jastrebac (Vlasotince)|Jastrebac]], [[Kozilo]], [[Komarica (Vlasotince)|Komarica]], [[Konopnica]], [[Kruševica (Vlasotince)|Kruševica]], [[Kukavica (Vlasotince)|Kukavica]], [[Ladovica]], [[Lipovica (Vlasotince)|Lipovica]], [[Manastirište]], [[Međak]], [[Orašje (Vlasotince)|Orašje]], [[Ostrc]], [[Pi]], [[Predanča]], [[Preslap]], [[Pržojne]], [[Prilepac]], [[Ravna Gora (Vlasotince)|Ravna Gora]], [[Ravni Del (Vlasotince)|Ravni Del]], [[Ravnište]], [[Samarnica]], [[Svođe]], [[Skrapež (Vlasotince)|Skrapež]], [[Sredor]], [[Stajkovce (Vlasotince)|Stajkovce]], [[Stranjevo]], [[Tegošnica]], [[Crna Bara (Vlasotince)|Crna Bara]], [[Crnatovo]] i [[Šišava]]. * '''[[Opština Lebane]]''' : [[Bačevina]], [[Bošnjace]], [[Buvce]], [[Veliko Vojlovce]], [[Geglja]], [[Goli Rid]], [[Gornje Vranovce]], [[Grgurovce]], [[Donje Vranovce]], [[Drvodelj]], [[Ždeglovo]], [[Klajić]], [[Konjino]], [[Krivača (Lebane)|Krivača]], [[Lalinovac]], '''[[Lebane]]''', [[Lipovica (Lebane)|Lipovica]], [[Lugare]], [[Malo Vojlovce]], [[Nova Topola (Lebane)|Nova Topola]], [[Novo Selo (Lebane)|Novo Selo]], [[Pertate]], [[Petrovac (Lebane)|Petrovac]], [[Popovce]], [[Poroštica (Lebane)|Poroštica]], [[Prekopčelica]], [[Radevce (Lebane)|Radevce]], [[Radinovac]], [[Rafuna]], [[Svinjarica]], [[Sekicol]], [[Slišane]], [[Togočevce]], [[Ćenovac]], [[Cekavica]], [[Šarce]], [[Šilovo (Lebane)|Šilovo]], [[Štulac (Lebane)|Štulac]] i [[Šumane]]. * '''[[Opština Medveđa]]''' : [[Bogunovac]], [[Borovac (Medveđa)|Borovac]], [[Varadin]], [[Velika Braina]], [[Vrapce]], [[Gazdare]], [[Gornja Lapaštica (Medveđa)|Gornja Lapaštica]], [[Gornji Bučumet]], [[Gornji Gajtan]], [[Grbavce]], [[Gubavce]], [[Gurgutovo]], [[Donja Lapaštica (Medveđa)|Donja Lapaštica]], [[Donji Bučumet]], [[Donji Gajtan]], [[Drence]], [[Đulekare]], [[Kapit]], [[Lece]], [[Mala Braina]], [[Marovac]], [[Maćedonce]], [[Maćedonce (Retkocersko)]], '''[[Medveđa]]''', [[Medevce]], [[Mrkonje]], [[Negosavlje]], [[Petrilje]], [[Poroštica (Medveđa)|Poroštica]], [[Pusto Šilovo]], [[Putinovo]] (do 2016. godine Hadžinci), [[Ravna Banja]], [[Retkocer]], [[Rujkovac]], [[Svirce (Medveđa)|Svirce]], [[Sijarina]], [[Sijarinska Banja]], [[Sponce]], [[Srednji Bučumet]], [[Stara Banja]], [[Stubla (Medveđa)|Stubla]], [[Tulare (Medveđa)|Tulare]], [[Tupale]], [[Crni Vrh (Medveđa)|Crni Vrh]] i [[Čokotin]]. * '''[[Opština Crna Trava]]''' : [[Bajinci (Crna Trava)|Bajinci]], [[Bankovci]], [[Bistrica (Crna Trava)|Bistrica]], [[Brod (Crna Trava)|Brod]], [[Vus]], [[Gornje Gare]], [[Gradska (Crna Trava)|Gradska]], [[Darkovce]], [[Dobro Polje (Crna Trava)|Dobro Polje]], [[Zlatance]], [[Jabukovik]], [[Jovanovce]], [[Kalna (Crna Trava)|Kalna]], [[Krivi Del]], [[Krstićevo]], [[Mlačište]], [[Obradovce]], [[Ostrozub (Crna Trava)|Ostrozub]], [[Pavličina]], [[Preslap]], [[Rajčetine]], [[Ruplje]], [[Sastav Reka]], '''[[Crna Trava]]''' i [[Čuka]]. === Pčinjski okrug === {{v. također|Pčinjski okrug}} * '''[[Grad Vranje]]''' : [[Aleksandrovac (Vranje)|Aleksandrovac]], [[Babina Poljana (Vranje)|Babina Poljana]], [[Balinovac]], [[Barbarušince]], [[Barelić]], [[Beli Breg (Vranje)|Beli Breg]], [[Bojin Del]], [[Bresnica (Vranje)|Bresnica]], [[Bujkovac]], [[Buljesovce]], [[Banuševac|Bunuševac]], [[Burdinci]], [[Buštranje (Vranje)|Buštranje]], [[Viševce]], [[Vlase (Vranje)|Vlase]], '''[[Vranje]]''', '''[[Vranjska Banja]]''', [[Vrtogoš]], [[Golemo Selo]], [[Gornja Otulja]], [[Gornja Čaršija]], [[Gornje Žapsko]], [[Gornje Punoševce]], [[Gornje Trebešinje]], [[Gornji Neradovac]], [[Gradnja (Vranje)|Gradnja]], [[Gumerište]], [[Davidovac (Vranje)|Davidovac]], [[Dankovo]], [[Dobrejance]], [[Donja Otulja]], [[Donje Vranje]], [[Donje Žapsko]], [[Donje Punoševce]], [[Donje Trebešinje]], [[Donji Neradovac]], [[Donji Pavlovac]], [[Dragobužde]], [[Drenovac (Vranje)|Drenovac]], [[Dubnica (Vranje)|Dubnica]], [[Duga Luka]], [[Dulan (Vranje)|Dulan]], [[Dupeljevo]], [[Đelinci]], [[Zlatokop]], [[Izumno]], [[Katun (Vranje)|Katun]], [[Klašnjice]], [[Klisurica (Vranje)|Klisurica]], [[Kopanjane]], [[Korbevac]], [[Korbul]], [[Koćura]], [[Kriva Feja]], [[Kruševa Glava]], [[Kumarevo (Vranje)|Kumarevo]], [[Kupinince]], [[Lalince]], [[Latifka]], [[Leva Reka]], [[Lepčince]], [[Ledena Stena]], [[Lipovac (Vranje)|Lipovac]], [[Lukovo (Vranje)|Lukovo]], [[Margance (Vranje)|Margance]], [[Mečkovac]], [[Mijakovce]], [[Mijovce]], [[Milanovo (Vranje)|Milanovo]], [[Milivojce]], [[Moštanica (Vranje)|Moštanica]], [[Nastavce]], [[Nesvrta (Vranje)|Nesvrta]], [[Nova Brezovica]], [[Oblička Sena]], [[Ogledna stanica]], [[Ostra Glava]], [[Odžinka]], [[Pavlovac (Vranje)|Pavlovac]], [[Palestina]], [[Panevlje]], [[Pljačkovica]], [[Prvonek]], [[Prevalac]], [[Preobraženje (Vranje)|Preobraženje]], [[Ranutovac]], [[Rataje (Vranje)|Rataje]], [[Raška]], [[Ribnice]], [[Ristovac]], [[Roždace]], [[Rudina]], [[Rusce (Vranje)|Rusce]], [[Saraina]], [[Sebevranje]], [[Sikirje]], [[Slivnica (Vranje)|Slivnica]], [[Smiljević]], [[Sobina]], [[Soderce]], [[Srednji Del]], [[Soderce]], [[Stance]], [[Stara Brezovica]], [[Stari Glog]], [[Strešak]], [[Stropsko]], [[Struganica]], [[Studena (Vranje)|Studena]], [[Suvi Dol]], [[Surdul]], [[Tekija]], [[Tesovište]], [[Tibužde]], [[Toplac]], [[Trstena (Vranje)|Trstena]], [[Tulbe]], [[Tumba (Vranje)|Tumba]], [[Ćukovac (Vranje)|Ćukovac]], [[Ćurkovica (Vranje)|Ćurkovica]], [[Urmanica]], [[Uševce]], [[Ciganski Rit]], [[Crni Vrh (Vranje)|Crni Vrh]], [[Crni Lug (Vranje)|Crni Lug]], [[Čerenac]], [[Čestelin]], [[Češalj]] i [[Šapranački rid]]. * '''[[Opština Bosilegrad]]''' : [[Barje (Bosilegrad)|Barje]], [[Belut]], [[Bistar]], '''[[Bosilegrad]]''', [[Brankovci]], [[Bresnica (Bosilegrad)|Bresnica]], [[Buceljevo]], [[Gložje]], [[Goleš]], [[Gornja Lisina]], [[Gornja Ljubata]], [[Gornja Ržana]], [[Gornje Tlamino]], [[Grujinci]], [[Doganica]], [[Donja Lisina]], [[Donja Ljubata]], [[Donja Ržana]], [[Donje Tlamino]], [[Dukat (Bosilegrad)|Dukat]], [[Žeravino]], [[Zli Dol]], [[Izvor (Bosilegrad)|Izvor]], [[Jarešnik]], [[Karamanica]], [[Milevci]], [[Mlekominci]], [[Musulj]], [[Nazarica]], [[Paralovo (Bosilegrad)|Paralovo]], [[Ploča (Bosilegrad)|Ploča]], [[Radičevci]], [[Rajčilovci]], [[Resen (Bosilegrad)|Resen]], [[Ribarci]], [[Rikačevo]] i [[Crnoštica]]. * '''[[Opština Bujanovac]]''' : [[Baraljevac]], [[Biljača (Bujanovac)|Biljača]], [[Bogdanovac (Bujanovac)|Bogdanovac]], [[Božinjevac]], [[Borovac (Bujanovac)|Borovac]], [[Bratoselce]], [[Breznica (Bujanovac)|Breznica]], [[Brnjare]], '''[[Bujanovac]]''', [[Buštranje (Bujanovac)|Buštranje]], [[Veliki Trnovac]], [[Vogance]], [[Vrban (Bujanovac)|Vrban]], [[Gornje Novo Selo]], [[Gramada (Bujanovac)|Gramada]], [[Dobrosin]], [[Donje Novo Selo (Bujanovac)|Donje Novo Selo]], [[Drežnica]], [[Đorđevac]], [[Žbevac]], [[Žuželjica]], [[Zarbince]], [[Jablanica (Bujanovac)|Jablanica]], [[Jastrebac (Bujanovac)|Jastrebac]], [[Kale]], [[Karadnik]], [[Klenike]], [[Klinovac]], [[Končulj]], [[Košarno]], [[Krševica]], [[Kuštica]], [[Levosoje]], [[Letovica]], [[Lopardince]], [[Lukarce]], [[Lučane (Bujanovac)|Lučane]], [[Ljiljance]], [[Mali Trnovac]], [[Muhovac]], [[Negovac]], [[Nesalce]], [[Oslare]], [[Pretina]], [[Pribovce]], [[Ravno Bučje (Bujanovac)|Ravno Bučje]], [[Rakovac (Bujanovac)|Rakovac]], [[Rusce (Bujanovac)|Rusce]], [[Samoljica]], [[Sveta Petka (Bujanovac)|Sveta Petka]], [[Sebrat]], [[Sejace]], [[Spančevac]], [[Srpska Kuća]], [[Starac (selo)|Starac]], [[Suharno]], [[Trejak]], [[Turija (Bujanovac)|Turija]], [[Uzovo]] i [[Čar]]. * '''[[Opština Vladičin Han]]''' : [[Balinovce]], [[Bačvište]], [[Belanovce (Vladičin Han)|Belanovce]], [[Beliševo]], [[Bigla (selo)|Bigla]], [[Bogoševo]], [[Brestovo (Vladičin Han)|Brestovo]], '''[[Vladičin Han]]''', [[Vrbovo (Vladičin Han)|Vrbovo]], [[Garinje]], [[Gornje Jabukovo]], [[Gramađe]], [[Dekutince]], [[Donje Jabukovo]], [[Dupljane (Vladičin Han)|Dupljane]], [[Žitorađe]], [[Zebince]], [[Jagnjilo (Vladičin Han)|Jagnjilo]], [[Jastrebac (Vladičin Han)|Jastrebac]], [[Jovac (Vladičin Han)|Jovac]], [[Kalimance]], [[Kacapun]], [[Koznica (Vladičin Han)|Koznica]], [[Kopitarce]], [[Kostomlatica]], [[Kržince]], [[Kukavica (Vladičin Han)|Kukavica]], [[Kunovo]], [[Lebet]], [[Lepenica (Vladičin Han)|Lepenica]], [[Letovište]], [[Ljutež]], [[Mazarać]], [[Malo Belo Polje]], [[Manajle]], [[Manjak]], [[Mrtvica (Vladičin Han)|Mrtvica]], [[Ostrovica (Vladičin Han)|Ostrovica]], [[Polom (Vladičin Han)|Polom]], [[Prekodolce]], [[Priboj (Vladičin Han)|Priboj]], [[Ravna Reka (Vladičin Han)|Ravna Reka]], [[Rdovo]], [[Repince]], [[Repište (Vladičin Han)|Repište]], [[Ružić (Srbija)|Ružić]], [[Solačka Sena]], [[Srneći Dol]], [[Stubal (Vladičin Han)|Stubal]], [[Suva Morava]], [[Tegovište]], [[Urvič (Vladičin Han)|Urvič]] i [[Džep]]. * '''[[Opština Preševo]]''' : [[Aliđerce]], [[Berčevac]], [[Bujić]], [[Bukarevac]], [[Bukovac (Preševo)|Bukovac]], [[Buštranje (Preševo)|Buštranje]], [[Golemi Dol]], [[Gornja Šušaja]], [[Gospođince]], [[Depce]], [[Donja Šušaja]], [[Žujince]], [[Ilince]], [[Kurbalija]], [[Ljanik]], [[Mađare (Preševo)|Mađare]], [[Miratovac]], [[Norča]], [[Oraovica]], [[Pečeno]], '''[[Preševo]]''', [[Rajince]], [[Ranatovce]], [[Reljan]], [[Svinjište (Preševo)|Svinjište]], [[Sefer]], [[Slavujevac]], [[Stanevce]], [[Strezovce]], [[Trnava (Preševo)|Trnava]], [[Cakanovac]], [[Cerevajka]], [[Crnotince]] i [[Čukarka]]. * '''[[Opština Surdulica]]''' : [[Alakince]], [[Bacijevce]], [[Belo Polje (Surdulica)|Belo Polje]], [[Binovce]], [[Bitvrđa]], [[Božica (Surdulica)|Božica]], [[Vlasina Okruglica]], [[Vlasina Rid]], [[Vlasina Stojkovićeva]], [[Vučadelce]], [[Gadžin han]], [[Gornja Koznica]], [[Gornje Romanovce]], [[Grandžina Mahala]] (Grandžina Reka), [[Groznatovci]], [[Danjino Selo]], [[Dikava]], [[Donje Romanovce]], [[Drajinci]], [[Dugi Del]], [[Dugojnica]], [[Zagužanje]], [[Jelašnica (Surdulica)|Jelašnica]], [[Kalabovce]], [[Kijevac (Surdulica)|Kijevac]], [[Klisura (Surdulica)|Klisura]], [[Kolunica]], [[Kostroševci]], [[Leskova Bara]], [[Masurica]], [[Mačkatica]], [[Novo Selo (Surdulica)|Novo Selo]], [[Palja]], [[Rđavica]], [[Stajkovce (Surdulica)|Stajkovce]], [[Strezimirovci]], [[Suvojnica]], '''[[Surdulica]]''', [[Suhi Dol (Surdulica)|Suhi Dol]], [[Topli Do (Surdulica)|Topli Do]], [[Topli Dol]], [[Troskač]] i [[Ćurkovica (Surdulica)|Ćurkovica]]. * '''[[Opština Trgovište]]''' : [[Babina Poljana (Trgovište)|Babina Poljana]], [[Barbace]], [[Vladovce]], [[Goločevac]], [[Gornovac]], [[Gornja Trnica]], [[Gornji Kozji Dol]], [[Gornji Stajevac]], [[Dejance]], [[Donja Trnica]], [[Donji Kozji Dol]], [[Donji Stajevac]], [[Dumbija]], [[Đerekarce]], [[Zladovce]], [[Kalovo]], [[Lesnica]], [[Mala Reka (Trgovište)|Mala Reka]], [[Margance (Trgovište)|Margance]], [[Mezdraja]], [[Novi Glog]], [[Novo Selo (Trgovište)|Novo Selo]], [[Petrovac (Trgovište)|Petrovac]], [[Prolesje]], [[Radovnica]], [[Rajčevce]], [[Surlica]], [[Trgovište (Trgovište)|'''Trgovište''']], [[Crveni Grad]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Crnovce]], [[Šajince]], [[Šaprance]], [[Široka Planina]] i [[Šumata Trnica]]. == Naseljena mesta na Kosovu i Metohiji == {{v. također|Kosovo i Metohija}} === Kosovski okrug === {{v. također|Kosovski okrug}} * '''[[Grad Priština]]''' : [[Ajvalija]], [[Ajkobila]], [[Badovac]], [[Balaban]], [[Bariljevo]], [[Besinje]], [[Businje]], [[Vrani Do]], [[Glogovica (Priština)|Glogovica]], [[Gornja Brnjica]], [[Gračanica (Priština)|Gračanica]], [[Graštica]], [[Dabiševac]], [[Devet Jugovića]], [[Donja Brnjica]], [[Dragovac (Priština)|Dragovac]], [[Drenovac (Priština)|Drenovac]], [[Zlatare (Priština)|Zlatare]], [[Kačikol]], [[Kojlovica]], [[Kolić]], [[Kukavica, Kosovo|Kukavica]], [[Laplje Selo]], [[Lebane (Priština)|Lebane]], [[Lukare (Priština)|Lukare]], [[Makovac]], [[Marevce (Priština)|Marevce]], [[Matičane]], [[Mramor (Priština)|Mramor]], [[Niševce]], [[Orlović]], [[Preoce]], '''[[Priština]]''', [[Propaštica]], [[Prugovac (Priština)|Prugovac]], [[Radoševac (Priština)|Radoševac]], [[Rimanište]], [[Sićevo (Priština)|Sićevo]], [[Slivova (Priština)|Slivovo]], [[Sofalija]], [[Sušica (Priština)|Sušica]], [[Ulpijana]], [[Teneš Do]], [[Trudna]], [[Čaglavica]], [[Šarban]] i [[Šaškovac]]. * '''[[Opština Glogovac]]''': [[Banjica (Glogovac)|Banjica]], [[Beriša]], [[Vasiljevo (Glogovac)|Vasiljevo]], [[Vrbovac (Glogovac)|Vrbovac]], [[Vučak (Glogovac)|Vučak]], [[Gladno Selo]], [[Globare (Glogovac)|Globare]], '''[[Glogovac]]''', [[Godance]], [[Gornja Koretica]], [[Gornja Fuštica]], [[Gornje Obrinje]], [[Gornji Žabelj|Gornji Zabelj]], [[Gradica]], [[Dobroševac]], [[Domanek (Glogovac)|Domanek]], [[Donja Koretica]], [[Donja Fuštica]], [[Donji Žabelj|Donji Zabelj]], [[Kišna Reka]], [[Komorane (Glogovac)|Komorane]], [[Krajkovo]], [[Lapušnik]], [[Likošane]], [[Negrovce]], [[Nekovce]], [[Novo Čikatovo]], [[Orlate]], [[Poklek]], [[Poluža (Glogovac)|Poluža]], [[Stankovce]], [[Staro Čikatovo]], [[Trdevac]], [[Trpeza (Glogovac)|Trpeza]], [[Trstenik (Glogovac)|Trstenik]], [[Štrbulovo]] i [[Štutica]]. * '''[[Opština Kačanik]]''': [[Banjica (Kačanik)|Banjica]], [[Belograce]], [[Bičevac]], [[Bob (Kačanik)|Bob]], [[Vata (Kačanik)|Vata]], [[Vrtomica]] ([[Vrtolnica]]), [[Gabrica]], [[Gajre]], [[Globočica (Kačanik)|Globočica]], [[Gorance]], [[Gornja Grlica]], [[Dimce]], [[Doganović]], [[Drenoglava]] ([[Drenova Glava]]), [[Drobnjak (Kačanik)|Drobnjak]], [[Dubrava (Kačanik)|Dubrava]], [[Dura]], [[Đurđev Dol]], [[Eleza]], [[Elez Han]], [[Ivaja]], '''[[Kačanik]]''', [[Kovačevac (Kačanik)|Kovačevac]], [[Korbulić]], [[Kotlina (Kačanik)|Kotlina]], [[Krivenik]], [[Lanište (Kačanik)|Lanište]], [[Nećavce]], [[Nika (Kačanik)|Nika]], [[Nikovce]], [[Palivodenica]], [[Pustenik]], [[Režance]], [[Reka (Kačanik)|Reka]], [[Runjevo]], [[Semanje]], [[Sečište]], [[Slatina (Kačanik)|Slatina]], [[Sopotnica (Kačanik)|Sopotnica]], [[Stagovo]], [[Stari Kačanik]], [[Straža (Kačanik)|Straža]] i [[Čardak]]. * '''[[Opština Kosovo Polje]]''': [[Ariljača]], [[Batuse]], [[Bresje (Kosovo Polje)|Bresje]], [[Velika Slatina]], [[Veliki Belaćevac]], [[Vragolija]], [[Gornje Dobrevo]], [[Dobri Dub (Kosovo Polje)|Dobri Dub]], [[Donje Dobrevo]], [[Donji Grabovac]], [[Ence]], '''[[Kosovo Polje]]''', [[Kuzmin (Kosovo Polje)|Kuzmin]], [[Mala Slatina]], [[Mali Belaćevac]], [[Nakarade]], [[Pomazatin]] i [[Ugljare (Kosovo Polje)|Ugljare]]. * '''[[Opština Lipljan]]''': [[Androvac]], [[Bandulić]], [[Banjica (Lipljan)|Banjica]], [[Brus (Lipljan)|Brus]], [[Bujance]], [[Bukovica (Lipljan)|Bukovica]], [[Varigovce]], [[Velika Dobranja]], [[Veliki Alaš]], [[Veliko Ribare]], [[Vogačica]], [[Vrelo (Lipljan)|Vrelo]], [[Vrševce (Lipljan)|Vrševce]], [[Glavica (Lipljan)|Glavica]], [[Glanica]], [[Glogovce (Lipljan)|Glogovce]], [[Goleško Vrelo]], [[Gornja Gušterica]], [[Gornje Gadimlje]], [[Guvno Selo]], [[Divljaka]], [[Dobrotin (Lipljan)|Dobrotin]], [[Donja Gušterica]], [[Donje Gadimlje]], [[Zlokućane (Lipljan)|Zlokućane]], [[Janjevo]], [[Klečka]], [[Konjsko (Lipljan)|Konjsko]], [[Konjuh (Lipljan)|Konjuh]], [[Krajište]], [[Krajmirovce]], [[Laletić]], [[Lepina]], [[Livađe (Lipljan)|Livađe]], '''[[Lipljan]]''', [[Lipovica (Lipjani)|Lipovica]], [[Lug (Lipljan)|Lug]], [[Lugadžija]], [[Magura]], [[Mala Dobranja]], [[Mali Alaš]], [[Malo Gracko]], [[Malo Ribare]], [[Marevce (Lipljan)|Marevce]], [[Medveci (Lipjani)|Medvece]], [[Mirena]], [[Muhadžer Babuš]], [[Novo Rujce]], [[Oklap]], [[Okosnica]], [[Plitković]], [[Poturovce]], [[Rabovce]], [[Radevo]], [[Rusinovce]], [[Sedlare (Lipljan)|Sedlare]], [[Skulanevo]], [[Slovinje]], [[Smoluša]], [[Staro Gracko]], [[Staro Rujce]], [[Suvi Do (Lipljan)|Suvi Do]], [[Teća]], [[Topličane (Lipljan)|Topličane]], [[Torina]], [[Trbovce]], [[Crni breg|Crni Breg]], [[Čelopek (Lipljan)|Čelopek]], [[Čučuljaga]] i [[Šišarka (Lipljan)|Šišarka]]. * '''[[Opština Obilić]]''': [[Ade (Obilić)|Ade]], [[Babin Most]], [[Bakšija]], [[Breznica (Obilić)|Breznica]], [[Gornji Grabovac]],[[Kruševac (Obilić)|Kruševac]], [[Lazarevo (Obilić)|Lazarevo]], [[Leskovčić]], [[Mazgit]], [[Miloševo (Obilić)|Miloševo]], '''[[Obilić]]''', [[Plemetina]], [[Raskovo]], [[Rudnik Kosovo]], [[Sibovac (Obilić)|Sibovac]], [[Hamidija (Obilić)|Hamidija]], [[Crkvena Vodica]] i [[Šipitula]]. * '''[[Opština Podujevo]]''': [[Alabak]], [[Bajčina]], [[Balovac]], [[Baraina]], [[Batlava (Podujevo)|Batlava]], [[Belo Polje (Podujevo)|Belo Polje]], [[Blato (Podujevo)|Blato]], [[Bradaš (Podujevo)|Bradaš]], [[Braina]], [[Brevnik]], [[Brece]], [[Burince (Podujevo)|Burince]], [[Velika Reka (Podujevo)|Velika Reka]], [[Glavnik]], [[Godišnjak]], [[Gornja Dubnica]], [[Gornja Lapaštica (Podujevo)|Gornja Lapaštica]], [[Gornja Pakaštica]], [[Gornje Ljupče]], [[Gornji Sibovac]], [[Grdovac]], [[Dvorište (Podujevo)|Dvorište]], [[Dobri Do (Podujevo)|Dobri Do]], [[Dobratini (Podujeva)|Dobrotin]], [[Donja Dubnica (Podujevo)|Donja Dubnica]], [[Donja Lapaštica (Podujevo)|Donja Lapaštica]], [[Donja Pakaštica]], [[Donje Ljupče]], [[Donji Sibovac]], [[Duz]], [[Dumoš]], [[Žitinje (Podujeva)|Žitinje]], [[Zakut]], [[Kaljatica]], [[Kačibeg]], [[Kisela Banja]], [[Konjuševac]], [[Krpimej]], [[Kruševica (Podujevo)|Kruševica]], [[Ladovac]], [[Lauša (Podujeva)|Lauša]], [[Letance]], [[Livadica]], [[Lug (Podujevo)|Lug]], [[Lužane (Podujevo)|Lužane]], [[Mazap]], [[Majance]], [[Medregovac]], [[Merdare (Podujevo)|Merdare]], [[Metohija (Podujevo)|Metohija]], [[Mirovac]], [[Murgula]], [[Obrandža]], [[Orlane]], [[Palatna]], [[Penduha]], [[Perane]], '''[[Podujevo]]''', [[Popovo (Podujevo)|Popovo]], [[Potok (Podujevo)|Potok]], [[Prepolac]], [[Radujevac (Podujevo)|Radujevac]], [[Rakinica]], [[Revuće]], [[Repa, Kosovo|Repa]], [[Rečica (Podujevo)|Rečica]], [[Svetlje]], [[Siljevica (Podujevo)|Siljevica]], [[Slatina (Podujevo)|Slatina]], [[Surdula]], [[Surkiš]], [[Trnava (Podujevo)|Trnava]], [[Trnavica]], [[Turučica]], [[Hrtica]], [[Šajkovac]], [[Šakovica]] i [[Štedim (Podujevo)|Štedim]]. * '''[[Opština Uroševac]]''': [[Babljak (Uroševac)|Babljak]], [[Balić]], [[Biba]], [[Burnik]], [[Varoš Selo]], [[Gatnje]], [[Gornje Nerodimlje]], [[Grebno]], [[Grlica (Uroševac)|Grlica]], [[Doganjevo]], [[Donje Nerodimlje]], [[Dramnjak]], [[Zaskok]], [[Zlatare (Uroševac)|Zlatare]], [[Jezerce]], [[Jerli Prelez]], [[Jerli Talinovac]], [[Kamena Glava]], [[Kosin]], [[Košare (Uroševac)|Košare]], [[Laškobare]], [[Manastirce]], [[Mirosavlje]], [[Muhadžer Prelez]], [[Muhadžer Talinovac]], [[Muhovce]], [[Nekodim]], [[Novi Miraš]], [[Papaz (Uroševac)|Papaz]], [[Plešina]], [[Pojatište]], [[Raka]], [[Rahovica]], [[Sazlija (Uroševac)|Sazlija]], [[Svrčina]], [[Slivovo (Uroševac)|Slivovo]], [[Sojevo]], [[Softović]], [[Srpski Babuš]], [[Stari Miraš]], [[Staro Selo (Uroševac)|Staro Selo]], [[Stojković]], [[Tankosić]], [[Trn (Uroševac)|Trn]], '''[[Uroševac]]''' i [[Crnilo (Uroševac)|Crnilo]]. * '''[[Opština Štimlje]]''': [[Belince (Štimlje)|Belince]], [[Vojinovce]], [[Gornje Godance]], [[Davidovce]], [[Devetak (Štimlje)|Devetak]], [[Donje Godance]], [[Duga (Štimlje)|Duga]], [[Đurkovce]], [[Zborce]], [[Karačica]], [[Lanište (Štimlje)|Lanište]], [[Malopoljce]], [[Mužičane]], [[Petraštica]], [[Petrović (Štimlje)|Petrović]], [[Petrovo (Štimlje)|Petrovo]], [[Rance]], [[Račak]], [[Rašince]], [[Topilo]], [[Crnoljevo]] i '''[[Štimlje]]'''. * '''[[Opština Štrpce]]''': [[Berevce]], [[Brezovica (Štrpce)|Brezovica]], [[Brod (Štrpce)|Brod]], [[Viča (Štrpce)|Viča]], [[Vrbeštica]], [[Gornja Bitinja]], [[Gotovuša (Štrpce)|Gotovuša]], [[Donja Bitinja]], [[Drajkovce]], [[Ižance]], [[Jažince]], [[Koštanjevo]], [[Sevce, Štrpce|Sevce]], [[Sušiće]], [[Firaja (Štrpce)|Firaja]] i '''[[Štrpce]]'''. === Pećki okrug === {{v. također|Pećki okrug}} * '''[[Opština Dečani]]''': [[Babaloć]], [[Belaje]], [[Beleg]], [[Vokša]], [[Glođane (Dečani)|Glođane]], [[Gornja Luka]], [[Gornji Ratiš]], [[Gornji Streoc]], [[Gornji Crnobreg]], [[Gramočelj]], [[Dašinovac]], '''[[Dečane]]''', [[Donja Luka]], [[Donji Ratiš]], [[Donji Streoc]], [[Donji Crnobreg]], [[Drenovac (Dečani)|Drenovac]], [[Dubovik (Dečani)|Dubovik]], [[Dubrava (Dečani)|Dubrava]], [[Đocaj]], [[Istinić]], [[Jasić]], [[Junik]], [[Kodralija (Dečani)|Kodralija]], [[Loćane]], [[Ljubuša (Dečani)|Ljubuša]], [[Ljumbarda]], [[Maznik]], [[Mali Vranovac]], [[Papić]], [[Papraćane]], [[Pobrđe (Dečani)|Pobrđe]], [[Požar (Dečani)|Požar]], [[Prekoluka]], [[Prilep (Dečani)|Prilep]], [[Rastavica]], [[Rznić]], [[Slup (Dečani)|Slup]], [[Huljaj]] i [[Šaptelj]]. * '''[[Opština Đakovica]]''': [[Babaj Boks]], [[Bardonić]], [[Bardosan]], [[Batuša (Đakovica)|Batuša]], [[Berjak]], [[Bec]], [[Bistražin]], [[Brekovac]], [[Brovina]], [[Vogovo]], [[Vranić (Đakovica)|Vranić]], [[Goden]], [[Gornje Novo Selo]], [[Grgoc]], [[Grčina]], [[Guska, Kosovo|Guska]], [[Dalašaj]], [[Damjane]], [[Deva (Đakovica)|Deva]], [[Doblibare]], [[Dobrić (Đakovica)|Dobrić]], [[Dobroš]], [[Dolj]], [[Donje Novo Selo (Đakovica)|Donje Novo Selo]], [[Donji Biteš]], [[Dužnje]], [[Dujak]], '''[[Đakovica]]''', [[Ereč]], [[Žabelj]], [[Ždrelo (Đakovica)|Ždrelo]], [[Žub]], [[Zulfaj]], [[Jablanica (Đakovica)|Jablanica]], [[Janoš (Đakovica)|Janoš]], [[Jahoc]], [[Kodralija (Đakovica)|Kodralija]], [[Korenica, Kosovo|Korenica]], [[Košare (Đakovica)|Košare]], [[Kraljane]], [[Kusar]], [[Kuševac]], [[Lipovac (Đakovica)|Lipovac]], [[Lugađija (Đakovica)|Lugađija]], [[Ljugbunar]], [[Marmule]], [[Meja Orize]], [[Meja]], [[Moglica]], [[Molić]], [[Morina]], [[Nec]], [[Nivokaz]], [[Osek Paša]], [[Osek Hilja]], [[Paljabarda]], [[Pacaj]], [[Petrušan]], [[Pljančor]], [[Ponoševac]], [[Popovac (Đakovica)|Popovac]], [[Radonjić (Đakovica)|Radonjić]], [[Rakovina]], [[Rakoc]], [[Ramoc]], [[Racaj]], [[Rača (Đakovica)|Rača]], [[Raškoc]], [[Ripaj Madanaj]], [[Rogovo]], [[Skivjane]], [[Smać (Đakovica)|Smać]], [[Smonica]], [[Sopot (Đakovica)|Sopot]], [[Stubla (Đakovica)|Stubla]], [[Trakanić]], [[Ćerim]], [[Ujz]], [[Firaja (Đakovica)|Firaja]], [[Firza]], [[Crmljane]], [[Šeremet]] i [[Šišman]]. * '''[[Opština Istok]]''': '''[[Banja (Istok)|Banja]]''', [[Banjica (Istok)|Banjica]], [[Begov Lukavac]], [[Belica (Istok)|Belica]], [[Belo Polje (Istok)|Belo Polje]], [[Verić]], [[Vrelo (Istok)|Vrelo]], [[Dobruša]], [[Donji Dragoljevac]], [[Donji Istok]], [[Dragoljevac]], [[Drenje]], [[Dubrava (Istok)|Dubrava]], [[Đurakovac]], [[Žakovo]], [[Žač]], [[Zablaće (Istok)|Zablaće]], '''[[Istok (grad)|Istok]]''', [[Kaličane]], [[Kašica]], [[Kovrage]], [[Koš (Istok)|Koš]], [[Krnjina]], [[Lugovo]], [[Ljubovo]], [[Ljubožda]], [[Malo Dubovo]], [[Mojstir (Istok)|Mojstir]], [[Muževine]], [[Novi Verić]], [[Opraške]], [[Orno Brdo]], [[Osojane]], [[Poljane (Istok)|Poljane]], [[Prekale]], [[Prigoda]], [[Rakoš]], [[Sinaje]], [[Srbobran (Istok)|Srbobran]], [[Starodvorane]], [[Studenica (Istok)|Studenica]], [[Suvi Lukavac]], [[Suvo Grlo (Istok)|Suvo Grlo]], [[Sušica (Istok)|Sušica]], [[Tomance (Istok)|Tomance]], [[Trbuhovac]], [[Tučep]], [[Ukča]], [[Crkolez]], [[Crni Lug (Istok)|Crni Lug]], [[Crnce]] i [[Šaljinovica]]. * '''[[Opština Klina]]''': [[Balince (Klina)|Balince]], [[Berkovo]], [[Biča]], [[Bobovac (Klina)|Bobovac]], [[Bokšić]], [[Budisavci]], [[Veliki Đurđevik]], [[Veliko Kruševo]], [[Vidanje]], [[Vlaški Drenovac]], [[Volujak (Klina)|Volujak]], [[Vrmnica]], [[Golubovac (Klina)|Golubovac]], [[Gornji Petrič]], [[Grabanica]], [[Grabac (Klina)|Grabac]], [[Grebnik]], [[Deič]], [[Dobra Voda (Klina)|Dobra Voda]], [[Dobri Dol (Klina)|Dobri Dol]], [[Dolac (Klina)|Dolac]], [[Dolovo (Klina)|Dolovo]], [[Donji Petrič]], [[Drenovac (Klina)|Drenovac]], [[Drenovčić]], [[Drsnik]], [[Dugonjive]], [[Duš]], [[Dušević]], [[Zabrđe (Klina)|Zabrđe]], [[Zajmovo]], [[Zlokućane (Klina)|Zlokućane]], [[Iglarevo]], [[Jagoda (Peć)|Jagoda]], [[Jelovac (Klina)|Jelovac]], [[Jošanica (Klina)|Jošanica]], [[Kijevo (Klina)|Kijevo]], '''[[Klina]]''', [[Klinavac]], [[Kpuz]], [[Krnjince]], [[Leskovac (Klina)|Leskovac]], [[Lozica]], [[Mali Đurđevik]], [[Malo Kruševo]], [[Mlečane]], [[Naglavci]], [[Pločice]], [[Pograđe]], [[Prčevo]], [[Radulovac]], [[Renovac]], [[Resnik (Klina)|Resnik]], [[Rudice (Klina)|Rudice]], [[Svrhe]], [[Sićevo (Klina)|Sićevo]], [[Skorošnik]], [[Stup (Klina)|Stup]], [[Cerovik]], [[Crni Lug (Klina)|Crni Lug]], [[Čabić]], [[Českovo]], [[Čupevo (Klina)|Čupevo]] i [[Štupelj]]. * '''[[Opština Peć]]''': [[Alagina Reka]], [[Babiće (Peć)|Babiće]], [[Barane]], [[Belo Polje (Peć)|Belo Polje]], [[Blagaje]], [[Boge]], [[Brežanik]], [[Brestovik (Peć)|Brestovik]], [[Brolić]], [[Bučane]], [[Velika Jablanica]], [[Veliki Štupelj]], [[Vitomirica]], [[Vragovac]], [[Vranovac (Peć)|Vranovac]], [[Glavičica]], [[Glođane (Peć)|Glođane]], [[Goraždevac]], [[Grabovac (Peć)|Grabovac]], [[Dobri Do (Peć)|Dobri Do]], [[Drelje]], [[Dubovo (Peć)|Dubovo]], [[Dubočak]], [[Duganjive]], [[Zagrmlje]], [[Zahać]], [[Zlopek]], [[Jablanica (Peć)|Jablanica]], [[Jošanica (Peć)|Jošanica]], [[Klinčina]], [[Kosurić]], [[Kotradić]], [[Košutane]], [[Krstovac]], [[Kruševac (Peć)|Kruševac]], [[Kućište (Peć)|Kućište]], [[Labljane (Peć)|Labljane]], [[Laz Belopać]], [[Lipa (Peć)|Lipa]], [[Lođa (Peć)|Lođa]], [[Ložane]], [[Lugađija (Peć)|Lugađija]], [[Ljevoša]], [[Lješane]], [[Ljubenić]], [[Ljutoglava]], [[Mala Jablanica]], [[Mali Štupelj]], [[Maljeviće]], [[Milanovac (Peć)|Milanovac]], [[Nabrđe (Peć)|Nabrđe]], [[Naklo (Peć)|Naklo]], [[Nepolje]], [[Novi Raušić]], [[Novo Selo (Peć)|Novo Selo]], [[Ozrim]], [[Osoje (Peć)|Osoje]], [[Pašino Selo]], [[Pepiće]], '''[[Peć (grad)|Peć]]''', [[Pištane]], [[Plavljane]], [[Počešće]], [[Radavac]], [[Raušić]], [[Rašić]], [[Romune]], [[Rosulje (Peć)|Rosulje]], [[Ruhot]], [[Svrke (Peć)|Svrke]], [[Siga (Peć)|Siga]], [[Trebović]], [[Trstenik (Peć)|Trstenik]], [[Turjak (Peć)|Turjak]], [[Ćuška]], [[Hadžovići]], [[Crni Vrh (Peć)|Crni Vrh]], [[Čelopek (Peć)|Čelopek]], [[Čungur]] i [[Škrelje]]. === Prizrenski okrug === {{v. također|Prizrenski okrug}} * '''[[Opština Gora]]''': [[Bačka (Gora)|Bačka]], [[Brod (Gora)|Brod]], [[Vranište (Gora)|Vranište]], [[Globočica (Gora)|Globočica]], [[Gornja Rapča]], [[Gornji Krstac]], [[Dikance]], [[Donja Rapča]], [[Donji Krstac]], '''[[Dragaš]]''', [[Zli Potok]], [[Kruševo (Gora)|Kruševo]], [[Kukuljane]], [[Leštane (Gora)|Leštane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], [[Radeša]] i [[Rastelica (Gora)|Rastelica]]. * '''[[Opština Orahovac]]''': [[Bela Crkva (Orahovac)|Bela Crkva]], [[Bratotin]], [[Brestovac (Orahovac)|Brestovac]], [[Brnjača]], [[Bublje]], [[Velika Kruša]], [[Velika Hoča]], [[Vranjak (Orahovac)|Vranjak]], [[Gedže]], [[Goračevo]], [[Gorić (Orahovac)|Gorić]], [[Gornje Potočane]], [[Danjane]], [[Dobri Dol (Orahovac)|Dobri Dol]], [[Domanek (Orahovac)|Domanek]], [[Donje Potočane]], [[Dragobilje]], [[Drenovac (Orahovac)|Drenovac]], [[Zatrić]], [[Zočište]], [[Zrze (Orahovac)|Zrze]], [[Jančište]], [[Jović]], [[Koznik (Orahovac)|Koznik]], [[Kramovik]], [[Labučevo]], [[Ljubižda (Orahovac)|Ljubižda]], [[Mađare (Orahovac)|Mađare]], [[Mala Hoča]], [[Mališevo]], [[Milanović]], [[Miruša]], [[Moralija]], [[Mrasor]], [[Našpale]], [[Nogavac]], [[Opteruša]], '''[[Orahovac]]''', [[Ostrozub (Orahovac)|Ostrozub]], [[Pagaruša]], [[Petković]], [[Poluža (Orahovac)|Poluža]], [[Ponorac (Orahovac)|Ponorac]], [[Pusto Selo]], [[Radoste]], [[Ratkovac (Orahovac)|Ratkovac]], [[Retimlje]], [[Sanovac]], [[Saroš]], [[Sopnić]], [[Turjak (Orahovac)|Turjak]], [[Celina]], [[Crnovrana]], [[Čiflak (Orahovac)|Čiflak]] i [[Čupevo (Orahovac)|Čupevo]]. * '''[[Opština Prizren]]''': [[Atmađa]], [[Belobrod]], [[Biluša]], [[Bljač]], [[Brezna (Prizren)|Brezna]], [[Brodosavce]], [[Brut (Prizren)|Brut]], [[Buzec]], [[Buča]], [[Veleža]], [[Vlašnja]], [[Vrbičane]], [[Vrbnica (Prizren)|Vrbnica]], [[Gornja Srbica]], [[Gornje Ljubinje]], [[Gornje Selo (Prizren)|Gornje Selo]], [[Gorožup]], [[Graždanik]], [[Grnčare]], [[Dedaj]], [[Dobrušte]], [[Dojnice]], [[Donja Srbica]], [[Donje Ljubinje]], [[Drajčići]], [[Dušanovo (Prizren)|Dušanovo]], [[Đonaj]], [[Živinjane]], [[Žur]], [[Zaplužje]], [[Zgatar]], [[Zjum Opoljski]], [[Zjum Has]], [[Zojić]], [[Zrze (Prizren)|Zrze]], [[Jablanica (Prizren)|Jablanica]], [[Ješkovo]], [[Kabaš (Prizren)|Kabaš]], [[Kabaš Has]], [[Kapra]], [[Karašinđerđ]], [[Kobanja]], [[Kojuš]], [[Koriša]], [[Kosovce]], [[Krajk]], [[Kuklibeg]], [[Kukovce]], [[Kušnin]], [[Kuštendil]], [[Landovica]], [[Lez]], [[Leskovac (Prizren)|Leskovac]], [[Lokvica]], [[Ljubižda (Prizren)|Ljubižda]], [[Ljubižda Has]], [[Ljubičevo]], [[Ljukinaj]], [[Ljutoglav]], [[Mazrek]], [[Mala Kruša]], [[Mamuša]], [[Manastirica (Prizren)|Manastirica]], [[Medvece (Prizren)|Medvece]], [[Miljaj]], [[Muradem]], [[Mušnikovo]], [[Našec]], [[Nebregošte]], [[Nova Šumadija]], [[Novake]], [[Novo Selo (Prizren)|Novo Selo]], [[Petrovo Selo (Prizren)|Petrovo Selo]], [[Pirane]], [[Plava (Prizren)|Plava]], [[Plajnik]], [[Planeja]], [[Planjane]], [[Poslište]], [[Pousko]], '''[[Prizren]]''', [[Randubrava]], [[Rence]], [[Rečane (Prizren)|Rečane]], [[Romaja]], [[Skorobište]], [[Smać (Prizren)|Smać]], [[Sredska]], [[Stružje]], [[Trepetinca]], [[Tupec]], [[Hoča Zagradska]], [[Caparce]], [[Šajinovac (Prizren)|Šajinovac]], [[Škoza]] i [[Špinadija]]. * '''[[Opština Suva Reka]]''': [[Banja (Suva Reka)|Banja]], [[Belanica]], [[Blace (Suva Reka)|Blace]], [[Budakovo]], [[Bukoš (Suva Reka)|Bukoš]], [[Vranić (Suva Reka)|Vranić]], [[Vrševce (Suva Reka)|Vrševce]], [[Geljance]], [[Gornja Krušica]], [[Grejkovce]], [[Grejčevce]], [[Guncat]], [[Dvorane (Suva Reka)|Dvorane]], [[Delovce]], [[Dobrodeljane]], [[Donja Krušica]], [[Dubrava (Suva Reka)|Dubrava]], [[Dulje]], [[Đinovce]], [[Javor (Suva Reka)|Javor]], [[Kostrce]], [[Kravoserija]], [[Ladrovac]], [[Ladrović]], [[Lešane (Suva Reka)|Lešane]], [[Lužnica (Suva Reka)|Lužnica]], [[Mačitevo]], [[Movljane]], [[Mušutište]], [[Neprebište]], [[Nišor (Suva Reka)|Nišor]], [[Papaz (Suva Reka)|Papaz]], [[Pećane]], [[Popovljane]], [[Raštane]], [[Rečane (Suva Reka)|Rečane]], [[Savrovo]], [[Samodraža]], [[Selogražde]], [[Semetište]], [[Senik]], [[Slapužane]], [[Sopina]], [[Stara Vučina]], [[Studenčane]], '''[[Suva Reka]]''', [[Topličane (Suva Reka)|Topličane]], [[Trnje]], [[Tumičina]] i [[Čajdrak]]. === Kosovskomitrovački okrug === {{v. također|Kosovskomitrovački okrug}} * '''[[Opština Vučitrn]]''': [[Balince (Vučitrn)|Balince]], [[Banjska (Vučitrn)|Banjska]], [[Benčuk]], [[Bečić]], [[Bivoljak]], [[Bošljane]], [[Brusnik (Vučitrn)|Brusnik]], [[Bukoš (Vučitrn)|Bukoš]], [[Velika Reka (Vučitrn)|Velika Reka]], [[Vesekovce]], [[Viljance]], [[Vrnica]], '''[[Vučitrn]]''', [[Galica]], [[Glavotina]], [[Gojbulja]], [[Gornja Dubnica (Vučitrn)|Gornja Dubnica]], [[Gornja Sudimlja]], [[Gornje Stanovce]], [[Gornji Svračak]], [[Grace]], [[Gumnište (Vučitrn)|Gumnište]], [[Dobra Luka]], [[Doljak]], [[Donja Dubnica (Vučitrn)|Donja Dubnica]], [[Donja Sudimlja]], [[Donje Stanovce]], [[Donji Svračak]], [[Drvare]], [[Dubovac (Vučitrn)|Dubovac]], [[Žilivoda]], [[Zagorje (Vučitrn)|Zagorje]], [[Jezero (Vučitrn)|Jezero]], [[Karače]], [[Kolo (Vučitrn)|Kolo]], [[Kunovik]], [[Kurilovo]], [[Lug Dubnica]], [[Mavrić]], [[Mijalić]], [[Miroče]] (do 1975. godine Mirače), [[Nevoljane]], [[Nedakovac]], [[Novo Selo Begovo]], [[Novo Selo Mađunsko]] (do 1975. godine Novo Selo), [[Okraštica]], [[Ošljane (Vučitrn)|Ošljane]], [[Pantina]], [[Pasoma]], [[Pestovo]], [[Prilužje]], [[Resnik (Vučitrn)|Resnik]], [[Ropica]], [[Samodreža]], [[Skočna]], [[Skrovna]], [[Slakovce]] (1975-1991. godine Slavkovce), [[Slatina (Vučitrn)|Slatina]], [[Smrekovnica]], [[Strovce]], [[Taradža]], [[Trlabuć]], [[Hercegovo]], [[Cecelija]], [[Šalce]], [[Šljivovica (Vučitrn)|Šljivovica]] i [[Štitarica (Vučitrn)|Štitarica]]. * '''[[Opština Zvečan]]''': [[Banov Do]], [[Banjska (Zvečan)|Banjska]], [[Banjska Reka]], [[Banjski Suvi Do]], [[Boljetin (Zvečan)|Boljetin]], [[Bresnica (Zvečan)|Bresnica]], [[Valač]], [[Veliko Rudare]], [[Vilište]], [[Grabovac (Zvečan)|Grabovac]], [[Grižani]], [[Doljane (Zvečan)|Doljane]], [[Žaža]], [[Žerovnica]], [[Žitkovac (Zvečan)|Žitkovac]], '''[[Zvečan]]''', [[Izvori (Zvečan)|Izvori]], [[Jankov Potok]], [[Joševik]], [[Kamenica (Zvečan)|Kamenica]], [[Korilje]], [[Kula (Zvečan)|Kula]], [[Lipa (Zvečan)|Lipa]], [[Lipovica (Zvečan)|Lipovica]], [[Lovac (Zvečan)|Lovac]], [[Lozište]], [[Lokva (Zvečan)|Lokva]], [[Mali Zvečan]], [[Malo Rudare]], [[Matica]], [[Meki Do]] (od 2007. godine Keći Do), [[Oraovica (Zvečan)|Oraovica]], [[Rudine (Zvečan)|Rudine]], [[Sendo]] i [[Srbovac]]. * '''[[Opština Zubin Potok]]''': [[Babiće (Zubin Potok)|Babiće]], [[Babudovica]], [[Banja (Zubin Potok)|Banja]] (do 1975. godine Banje), [[Bojnoviće]], [[Brnjak]], [[Bube]], [[Burlate]], [[Velika Kaludra]], [[Veliko Štuoce]], [[Velji Breg]], [[Vitakovo]], [[Vojmisliće]], [[Vrba (Zubin Potok)|Vrba]], [[Vukojeviće]], [[Vukosavljeviće]], [[Gazivode (Zubin Potok)|Gazivode]], [[Gornje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Gornji Jasenovik]], [[Gornji Strmac]], [[Dobroševina]], [[Donje Varage]] (do 1959. godine Varage), [[Donji Jasenovik]], [[Dragalica]] (do 1980. godine Dragalice, od 2007. godine Vragalica), [[Drainoviće]] (od 2007. godine Drajinoviće), [[Dren (Zubin Potok)|Dren]], [[Žarevi]], [[Zagrađe (Zubin Potok)|Zagrađe]] (do 1975. godine deo Burlata), [[Zagulje]], [[Zečeviće]], [[Zubin Potok]], [[Zupče]], [[Jabuka (Zubin Potok)|Jabuka]], [[Jagnjenica]], [[Junake]] (do 1980. godine Junaci), [[Kijevce]] (do 1975. godine deo Zečevića), [[Klečke]] (do 1975. godine deo Banja), [[Kobilja Glava (Zubin Potok)|Kobilja Glava]], [[Kovače]], [[Kozarevo]], [[Kopiloviće]] (do 1987. godine deo Međeđeg Potoka), [[Krligate]] (1975-1983. godine Krljigate), [[Ledenik]] (do 1975. godine deo Češanovića), [[Lučka Reka]], [[Mala Kaludra]], [[Međeđi Potok]], [[Oklace]], [[Padine]], [[Paruci]], [[Prevlak]], [[Prelez]] (od 2007. godine Prelaz), [[Preseka (Zubin Potok)|Preseka]], [[Pridvorica (Zubin Potok)|Pridvorica]], [[Rančiće]] (1975-1987. godine Raičiće), [[Rezala (Zubin Potok)|Rezala]], [[Rujište (Zubin Potok)|Rujište]], [[Tušiće]], [[Ugljare (Zubin Potok)|Ugljare]], [[Crepulja]], [[Čabra]], [[Čečevo]], [[Češanoviće]] (do 1975. godine Češenoviće), [[Čitluk (Zubin Potok)|Čitluk]], [[Šipovo (Zubin Potok)|Šipovo]] (do 1975. godine Šipova) i [[Štuoce]] (do 1975. godine deo Veljeg Brega). * '''[[Opština Kosovska Mitrovica]]''': [[Bajgora]], [[Bare (Kosovska Mitrovica)|Bare]], [[Bataire]], [[Bošnjačka Mahala]], [[Brabonjić]] (do 1975. godine Brabonić), [[Vaganica]], [[Veliki Kičić]], [[Vidomirić]], [[Vidušić]], [[Vlahinje]] (do 1975. godine Vlahinja), [[Vrbnica (Kosovska Mitrovica)|Vrbnica]], [[Gornje Vinarce]], [[Gornje Žabare]], [[Gornje Rašane]], [[Gornji Suvi Do]], [[Gušavac]] (do 1980. godine Guševac), [[Dedinje (Kosovska Mitrovica)|Dedinje]], [[Donje Vinarce]], [[Donje Žabare]], [[Donje Rašane]], [[Donji Suvi Do]], [[Zabrđe (Kosovska Mitrovica)|Zabrđe]], [[Zasela]] (do 1975. godine Zaselja), [[Zijača]], [[Kačandol]] (do 1978. godine Kačan Dol), [[Kovačica (Kosovska Mitrovica)|Kovačica]], [[Kopriva (Kosovska Mitrovica)|Kopriva]], '''[[Kosovska Mitrovica]]''' (1981-1991. godine Titova Mitrovica), [[Košutovo (Kosovska Mitrovica)|Košutovo]], [[Kutlovac (Kosovska Mitrovica)|Kutlovac]], [[Lisica (Kosovska Mitrovica)|Lisica]] (do 1965. godine Lisca), [[Ljušta]], [[Mađare (Kosovska Mitrovica)|Mađare]] (do 1992. godine Mađera, od 2007. godine Mađera), [[Mažić]], [[Malo Kičiće]], [[Meljenica]], [[Ovčare (Kosovska Mitrovica)|Ovčare]], [[Orahovo (Kosovska Mitrovica)|Orahovo]], [[Pirče]], [[Prvi Tunel]], [[Reka (Kosovska Mitrovica)|Reka]], [[Ržana]], [[Svinjare]], [[Seljance]], [[Stari Trg (rudarsko naselje)]] (do 1975. godine Rudarsko Naselje), [[Stari Trg (selo)]] (do 1975. godine Stari Trg), [[Strana]], [[Suvi Do]], [[Tri solitera]], [[Trstena (Kosovska Mitrovica)|Trstena]], [[Šipolje]] i [[Šupkovac]]. * '''[[Opština Leposavić]]''': [[Babibna Dolina]], [[Bare (Leposavić)|Bare]], [[Begluk]], [[Belo Brdo (Leposavić)|Belo Brdo]], [[Beluće (Leposavić)|Beluće]], [[Berberište]], [[Bistrica (Leposavić)|Bistrica]], [[Borova (Leposavić)|Borova]], [[Borčane]], [[Branovići]], [[Brzance]], [[Veliki Lug]], [[Vitanoviće]], [[Vračevo]], [[Vrba]], [[Vrujci]], [[Vuča (Leposavić)|Vuča]], [[Galačnik]], [[Gnježdane]], [[Gornje Jarinje]] (Gornje Jerinje), [[Gornje Trebiće]], [[Gornji Krnjin]], [[Grablje]], [[Graničane]], [[Grkaje]], [[Guvnište]], [[Gulije]], [[Desetak]], [[Dobrava (Leposavić)|Dobrava]], [[Dolac]], [[Dolima]], [[Donje Isevo]] (do 1975. godine Isevo), [[Donje Jarinje]] (Donje Jerinje), [[Donje Žigolje]] (Kamen), [[Donje Trebiće]], [[Donji Krnjin]], [[Dren (Leposavić)|Dren]], [[Drenova]], [[Duboka (Leposavić)|Duboka]], [[Živodere]], [[Žigolje]], [[Žuta Prlina]], [[Zabrđe (Leposavić)|Zabrđe]], [[Zavada]], [[Zavrata]], [[Zaselje]], [[Zemanica]], [[Zrnosek]], [[Ibarsko Postenje]] (do 1975. godine Postenje), [[Jarinje]], [[Jevtiće]], [[Jevtićka Mala]], [[Jezero]], [[Jelakce]], [[Jošanica (Leposavić)|Jošanica]], [[Kajkovo]], [[Kaljin]], [[Kamen]], [[Kamenica (Leposavić)|Kamenica]], [[Kijevčiće]], [[Klik]], [[Koporiće]] (do 1965. godine Kopuriće), [[Kostin Potok]], [[Košutica (Leposavić)|Košutica]] (do 1975. godine deo Jarinja), [[Košutovo (Leposavić)|Košutovo]], [[Kratina]], [[Krsoljin Potok]], [[Krstište]], [[Krš Mala]], [[Kruševlje]], [[Kruševo (Leposavić)|Kruševo]], [[Kruščica (Leposavić)|Kruščica]], [[Kukavica]], [[Kurelje]], [[Kutnje]], [[Lazine]] (do 1980. godine Lazina), '''[[Leposavić]]''', '''[[Lešak]]''', [[Lozno (Leposavić)|Lozno]], [[Majdevo (Leposavić)|Majdevo]], [[Maljići]], [[Mala]], [[Manase]], [[Mekiniće]] (do 1975. godine Mekinjić), [[Mikulina]], [[Milojev Potok]], [[Miokoviće]], [[Mioliće]] (do 1975. godine Miolić), [[Mošnica (Leposavić)|Mošnica]], [[Ornice]], [[Ostraće]], [[Parlin Potok]], [[Plakaonica]], [[Planinica (Leposavić)|Planinica]], [[Popovce (Leposavić)|Popovce]], [[Potkomlje]] (do 1975. godine Potkomnje), [[Potok Mala]], [[Pridvorica (Leposavić)|Pridvorica]], [[Ravnište]], [[Rikovo]], [[Rvatska]], [[Rodelj]], [[Rucmance]], [[Seoce (Leposavić)|Seoce]], [[Simičište]], [[Slanište]], [[Slatina (Leposavić)|Slatina]], [[Sočanica (Leposavić)|Sočanica]], [[Stara Bačija]], [[Stara Kuća]], [[Strmac]], [[Tvrđan]] (do 1975. godine Tvrđane), [[Trebiće]], [[Trikose]], [[Ćirkoviće]] (do 1975. godine Ćirkovići), [[Ulije]], [[Ceranja]], [[Crveni]], [[Crnatovo (Leposavić)|Crnatovo]], [[Crnac]], [[Čitlučani]], [[Šaljska Bistrica]] i [[Šarpelj]]. * '''[[Opština Srbica]]''': [[Baks (Srbica)|Baks]], [[Banja (Srbica)|Banja]], [[Broćna]], [[Vitak]], [[Voćnjak (Srbica)|Voćnjak]], [[Gornja Klina]], [[Gornje Prekaze]], [[Gornji Obilić]], [[Donja Klina]], [[Donje Obrinje]], [[Donje Prekaze]], [[Donji Obilić]], [[Doševac]], [[Izbica]], [[Kladernica]], [[Kožica]], [[Kostrc]], [[Kotore]], [[Krasalić]], [[Krasmirovac]], [[Kruševac (Srbica)|Kruševac]], [[Kućica]], [[Lauša (Srbica)|Lauša]], [[Leočina]], [[Likovac (Srbica)|Likovac]], [[Ljubovac]], [[Makrmalj]], [[Marina]], [[Mikušnica]], [[Murga]], [[Novo Selo (Srbica)|Novo Selo]], [[Ovčarevo]], [[Padalište]], [[Plužina (Srbica)|Plužina]], [[Poljance]] (formirano 1975. godine od naselja [[Staro Poljance]] i [[Novo Poljance]]), [[Prelovac]], [[Radiševo]], [[Rakitnica (Srbica)|Rakitnica]], [[Rezala (Srbica)|Rezala]], [[Rudnik (Srbica)|Rudnik]], [[Simići]], [[Srbica]], [[Srednja Klina]], [[Suvo Grlo (Srbica)|Suvo Grlo]], [[Tica]], [[Trnavce]], [[Turićevac]], [[Tušilje]], [[Ćirez]] (do 1975. godine Čirez), [[Čitak]] i [[Čubrelj]] (Kraljica ukinuto naselje 1975. godine). === Kosovskopomoravski okrug === {{v. također|Kosovskopomoravski okrug}} * '''[[Opština Vitina]]''': [[Balance]], [[Begunce]], [[Binač]], [[Buzovik]], [[Veliki Goden]] (do 1955. godine Goden), '''[[Vitina]]''', [[Vrban (Vitina)|Vrban]], [[Vrbovac (Vitina)|Vrbovac]], [[Vrnavokolo]] (do 1975. godine Vrnaokolo), [[Vrnez]], [[Gornja Budrika]] (do 1975. godine Gornja Budriga), [[Gornja Slatina (Vitina)|Gornja Slatina]], [[Gornja Stubla]], [[Grmovo]], [[Grnčar (Vitina)|Grnčar]] (do 1975. godine Grnčare), [[Gušica]], [[Debelde]], [[Devaja]], [[Donja Slatina (Vitina)|Donja Slatina]], [[Donja Stubla]], [[Donje Ramnjane]], [[Drobeš]], [[Đelekare]], [[Žitinje (Vitina)|Žitinje]], [[Jerli Sadovina]], [[Kabaš (Vitina)|Kabaš]], [[Klokot]], [[Letnica (Vitina)|Letnica]], [[Ljubište]], [[Mijak]], [[Mogila (Vitina)|Mogila]], [[Novo Selo (Vitina)|Novo Selo]], [[Podgorce]], [[Požaranje]] (do 1975. godine Požeranje), [[Ravnište (Vitina)|Ravnište]], [[Radivojce]], [[Ribnik (Vitina)|Ribnik]], [[Smira]], [[Trpeza (Vitina)|Trpeza]], [[Trstenik (Vitina)|Trstenik]], [[Čerkez Sadovina]], [[Čiflak (Vitina)|Čiflak]] i [[Šašare]]. * '''[[Opština Gnjilane]]''': [[Bilince]] (do 1975. godine Bilinca), [[Brasaljce]] (do 1959. godine podeljeno na Gornje i Donje Brasaljce), [[Bukovik (Gnjilane)|Bukovik]], [[Burince (Gnjilane)|Burince]], [[Velekince]], [[Vladovo]], [[Vlaštica]], [[Vrapčić]], [[Vrbica (Gnjilane)|Vrbica]], [[Gadiš]], '''[[Gnjilane]]''', [[Gornje Kusce]], [[Gornje Slakovce]], [[Gornji Livoč]], [[Gornji Makreš]], [[Gumnište (Gnjilane)|Gumnište]], [[Dobrčane]], [[Donja Budriga]], [[Donje Slakovce]], [[Donji Livoč]], [[Donji Makreš]], [[Draganac]], [[Dunavo]], [[Žegovac (Gnjilane)|Žegovac]], [[Žegovačka Vrbica]], [[Žegra]], [[Inatovce]], [[Kišno Polje]], [[Kmetovce]], [[Koretište]], [[Kravarica]], [[Lipovica (Gnjilane)|Lipovica]], [[Lovce]], [[Mali Goden]], [[Mališevo (Gnjilane)|Mališevo]], [[Mozgovo (Gnjilane)|Mozgovo]], [[Mučibaba (Gnjilane)|Mučibaba]], [[Nosalje]], [[Paralovo (Gnjilane)|Paralovo]], [[Parteš]], [[Pasjak (Gnjilane)|Pasjak]], [[Pasjane]], [[Pidić]], [[Podgrađe (Gnjilane)|Podgrađe]], [[Poneš]], [[Prilepnica]], [[Sapar]], [[Slubica]], [[Stanišor]], [[Stančić]] (1975-1991. godine Staničić), [[Straža (Gnjilane)|Straža]], [[Stublina (Gnjilane)|Stublina]], [[Ugljare (Gnjilane)|Ugljare]], [[Cernica (Gnjilane)|Cernica]], [[Čelik (Gnjilane)|Čelik]], [[Šilovo (Gnjilane)|Šilovo]] i [[Šurlane]]. * '''[[Opština Kosovska Kamenica]]''': [[Ajnovce]], [[Berivojce]], [[Blato (Kosovska Kamenica)|Blato]], [[Boževce]], [[Boljevce]], [[Bosce]], [[Bratilovce]], [[Busovata]], [[Bušince]] (1975-1991. godine Vušince), [[Vaganeš]], [[Veliko Ropotovo]], [[Veljeglava]] (do 1975. godine Velja Glava; 2007. godine podeljena na Gornju Veljeglavu i Donju Veljeglavu), [[Vrućevce]], [[Glogovce (Kosovska Kamenica)|Glogovce]], [[Gmince]], [[Gogolovce]], [[Gornja Šipašnica]], [[Gornje Karačevo]], [[Gornje Korminjane]], [[Građenik]], [[Grizime]] (do 1978. godine Grizine), [[Daždince]], [[Dajkovce]], [[Desivojce]], [[Domorovce]], [[Donja Šipašnica]], [[Donje Karačevo]], [[Donje Korminjane]], [[Drenovce]], [[Đuriševce]], [[Žuja]], [[Zajčevce]] (do 1975. godine Zajčevac), [[Kololeč]], [[Koprivnica (Kosovska Kamenica)|Koprivnica]], [[Koretin]], '''[[Kosovska Kamenica]]''' (do 1952. godine Kamenica), [[Kostadince]], [[Krajnidel]] (do 1980. godine Krajni Del), [[Kremenata]], [[Kriljevo]], [[Lisocka]] (1980-1992. godine Lisacka, od 2007. godine ponovo Lisacka), [[Ljajčić]], [[Lještar]], [[Malo Ropotovo]], [[Marovce]], [[Mešina]], [[Miganovce]], [[Močare]], [[Mučivrce]], [[Novo Selo (Kosovska Kamenica)|Novo Selo]], [[Ogošte]], [[Odanovce]], [[Odevce]], [[Oraovica (Kosovska Kamenica)|Oraovica]], [[Pančelo]], [[Petrovce]], [[Polička]], [[Rajanovce]], [[Ranilug]], [[Robovac]], [[Rogačica (Kosovska Kamenica)|Rogačica]], [[Svirce (Kosovska Kamenica)|Svirce]], [[Sedlare (Kosovska Kamenica)|Sedlare]], [[Strezovce (Kosovska Kamenica)|Strezovce]], [[Strelica]], [[Tirince]], [[Tomance (Kosovska Kamenica)|Tomance]], [[Toponica (Kosovska Kamenica)|Toponica]], [[Trstena (Kosovska Kamenica)|Trstena]], [[Tuđevce]], [[Firićeja]] (do 1975. godine Firićeje), [[Carevce]], [[Čarakovce]] i [[Šaić]] (do 1980. godine Šajić, od 2007. godine ponovo Šajić). * '''[[Opština Novo Brdo]]''': [[Bostane]], [[Zebince (Novo Brdo)|Zebince]], [[Izvor (Novo Brdo)|Izvor]], [[Jasenovik (Novo Brdo)|Jasenovik]], [[Klobukar]], [[Labljane (Novo Brdo)|Labljane]], [[Mali Kamen]], [[Manišince]], [[Novo Brdo]], [[Prekovce]], [[Trnićevce]] i [[Ćeranovica]]. == Povezano == * [[Administrativna podela Srbije]] * [[Statistički regioni Srbije]] * [[Okruzi Srbije]] * [[Teritorijalna organizacija Srbije]] * [[Popis gradova u Srbiji|Spisak gradova u Srbiji]] [[Kategorija:Naselja u Srbiji| ]] [[Kategorija:Liste|Naselja u Srbiji]] r0na7stopxf88jlsaf6n8ywthohh786 Bob Woodward 0 23043 42679550 42556159 2026-08-19T01:00:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679550 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DIG13846-168.jpg|mini|desno|Bob Woodward]] '''Robert "Bob" Woodward''' ([[Geneva, Illinois|Geneva]], [[26. 3.]] [[1943]]. – ) je pomoćnik urednika ''[[The Washington Post|Washington Posta]]''. Kao [[istraživačko novinarstvo|novinar-istraživač]] za taj list, Woodward je, zajedno s kolegom [[Carl Bernstein|Carlom Bernsteinom]] pomogao pri razotkrivanju [[watergate|skandala Watergate]] koji je doveo do ostavke [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Woodward je napisao 12 [[ne-beletristika|nebeletrističkih]] [[knjiga]] - bestselera i dvaput svojim izvještavanjem pomogao da ''Post'' i njegov Ured za nacionalno izvještavanje osvoje [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Bob Woodward}} * [http://www.nndb.com/people/316/000022250 NNDB] * [http://www.newsombudsmen.org/elliott.html The Clash of Paradigms Articles About Ombudsmanship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212112631/http://www.newsombudsmen.org/elliott.html |date=2012-02-12 }} * [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/linkset/2006/07/18/LI2006071800574.html Washington Post biography] * [http://men.style.com/gq/features/landing?id=content_5039 GQ interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090321164725/http://men.style.com/gq/features/landing?id=content_5039 |date=2009-03-21 }} * [http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=13937 Ubben Lecture at DePauw University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826120811/http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=13937 |date=2011-08-26 }} * [http://www.woodwardandbernstein.net Biography of Bob Woodward and Carl Bernstein ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140105045734/http://woodwardandbernstein.net/ |date=2014-01-05 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1943||Woodward, Bob}} [[Kategorija:Američki novinari]] [[Kategorija:Američki politički pisci]] [[Kategorija:Istraživački novinari]] [[Kategorija:Watergate]] nhjuryg9i1g64pr63f6v7wacohuxpc2 1949. 0 23752 42679288 42643408 2026-08-18T21:53:38Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42679288 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima|1949}} __NOTOC__ Godina '''1949''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - UN-ovim primirjem okončan [[Prvi indijsko-pakistanski rat]]: [[Kašmir]] je podeljen Linijom primirja (kasnije Linija kontrole), Indija je zadržala buduću državu [[Jammu i Kashmir]] (rasformirana 2019), Pakistan ima [[Azad Kašmir]] i [[Gilgit-Baltistan]]. * 1. 1. - Početak petogodišnjeg plana u [[Socijalistička Republika Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] i [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]]. * [[2. 1.]] - [[Prvi arapsko-izraelski rat]] - izraelska operacija Horev: Izraelci se povlače sa Sinaja; hteli su zauzeti Al-Ariš kako bi odsekli Gazu ali moraju odustati zbog diplomatskog pritiska. * 3 - 8. 1. - Bitka kod Rafe je poslednji veći izraelsko-egipatski okršaj u ovom ratu. * [[5. 1.]] - Američki predsednik [[Hari Truman|Truman]] izlaže ambiciozni zakonodavni program ''[[Fair Deal]]'', produžetak ''[[New Deal]]''-a. * [[7. 1.]] - Proglašeno primirje na egipatsko-izraelskom ratištu, pošto su Egipćani opkoljeni. Izraelci oborili pet britanskih izviđačkih aviona kod Rafe, na šta ovi šalju trupe u Akabu. * [[5.1.|5]] - [[8. 1.]] - Na konferenciji u Moskvi osnovan Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć ([[COMECON]] ili [[SEV]] - objavljeno [[25. 1.]]); osnivačice: [[SSSR]], [[Bugarska]], [[Čehoslovačka]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Rumunija]], [[Albanija]] se pridružila mesec dana kasnije a [[Istočna Nemačka]] [[1950]] (učešće Jugoslavije uslovljeno odricanjem "neprijateljske politike prema SSSR i zemljama narodne demokratije"). [[Datoteka:Europe 1988.svg|mini|200px|Evropa 1988 - crveno je SEV]] * [[10. 1.]] - [[Kineski građanski rat]]: završena Huaihaiska kampanja, komunisti su zavladali severno od Yangzea, pao je [[Xuzhou]] u kome se nalazio jedan nacionalistički štab. * [[11. 1.]] - Prvi zabeleženi sneg u [[Los Angeles]]u. * [[13. 1.]] - Nakon glasine da je ubijen crni dečak, u [[Durban]]u u Južnoj Africi dolazi do antiindijskog pogroma - za dva dana je stradalo 142 ljudi, 40.000 Indusa je pobeglo. * [[15. 1.]] - Kineski rat, Pingjinska kampanja: komunisti zauzeli [[Tianjin]]. * januar - FNRJ izvozi bakar u SAD, kako bi uspostavila kredit od 15 miliona dolara za mašineriju i dr. * januar - U [[Burma|Burmi]] počinje [[Karenski konflikt]], koji traje i danas. * [[20. 1.]] - Druga inauguracija predsednika [[Harry S. Truman|Trumana]], prva prenošena preko televizije. * 19 - [[21. 1.]] - Drugi kongres [[SK Srbije|KP Srbije]], sekretar Politbiroa [[Petar Stambolić]]. * [[21. 1.]] - Poljska: [[Vladislav Gomulka]] smenjen s ministarskih položaja. * 21. 1. - [[Dean Acheson]] je državni sekretar SAD nakon [[George Marshall|Georgea Marshalla]] (do 1953). * 21. 1. - [[Chiang Kai-shek]] je prinuđen na ostavku zbog poraza, v.d. predsednik Republike Kine je [[Li Zongren]] (do 1950). Nacionalistička vlada ovih dana prelazi iz [[Nanking]]a u [[Guangzhou|Kanton]]. * [[25. 1.]] - Izbori za Ustavotvornu skupštinu u Izraelu, prvi Knesset se sastaje 14. februara. [[Datoteka:Palomar Mountain Observatory 3c 1948 issue U.S. stamp.jpg|mini|120px|Haleov teleskop na markici]] * [[26. 1.]] - Prva svetlost [[Haleov teleskop|Haleovog teleskopa]] u kalifornijskoj [[Zvjezdarnica Mount Palomar|Zvjezdarnici Mount Palomar]]: sa 200 inča (5,1 m) to je najveći teleskop do 1976. * 26. 1. - Novi [[vaseljenski patrijarh Atinagora]] je stigao iz SAD u Istanbul, Trumanovim avionom. * [[27. 1.]] - Kineski parobrod ''Taiping'', koji je prevozio izbeglice na Tajvan, potonuo nakon sudara s drugim brodom, stradalo je oko 1.500 ljudi. * 27. 1. - Ustoličen vaseljenski patrijarh [[Vaseljenski patrijarh Atinagora|Atinagora]] (do 1972). * [[28. 1.]] - Rezolucija 67 SB UN traži stvaranje federativne Indonezije, kojoj bi Holandija prenela suverenitet do jula 1950. * [[30. 1.]] - Sovjetska "mirovna ofanziva": Staljin predlaže sastanak sa Trumanom u Evropi radi sporazuma o svetskim problemima. * 30. 1. - Nestabilnost u [[Paragvaj]]u: izabrani predsednik [[Juan Natalicio González]] je zbačen nakon pet meseci, slede gen. Raimundo Rolón (do februara), Felipe Molas López (do septembra) i [[Federico Chávez]] (do 1954). * [[31. 1.]] - SAD priznaju Izrael. * 31. 1. - Prvi put održana i na [[televizija|televiziji]] prikazana dodjela nagrada [[Emmy Award|Emmy]]. * 31. 1. - [[Kineski građanski rat]]: [[Komunistička partija Kine|Kineske komunističke]] snage ušle u [[Peking]]. * januar - II plenum CK [[KPJ]]: ** izabran Organizacioni biro: 14 članova - [[Tito]], [[Veljko Vlahović|Vlahović]], [[Svetozar Vukmanović-Tempo|Tempo]], [[Ivan Gošnjak|Gošnjak]], [[Milovan Đilas|Đilas]], [[Veljko Zeković]], [[Osman Karabegović]], [[Kardelj, Edvard|Kardelj]], [[Blagoje Nešković|Bl. Nešković]], [[Krsto Popivoda]], [[Aleksandar Ranković|Ranković]], [[Đuro Salaj]], [[Petar Stambolić|P. Stambolić]], [[Vida Tomšič]]; ** za jačanje zadružnog i državnog sektora u poljoprivredi ('''kolektivizacija poljoprivrede'''); ** realniji planski ciljevi u Petoletci - gradnja samo ključnih objekata, mnogi pomereni u BiH. * januar - [[Grčki građanski rat]]: [[Markos Vafijadis]], jedan od lidera komunista, optužen za "titoizam" i smenjen. Vrhovni komandant monarhističke vojske je ponovo [[Aleksandros Papagos]]. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Nakon vojne uprave, zapadni Jerusalim je uključen u izraelsku državu. * [[3. 2.]] - FNRJ i Italija potpisale sporazum o otvaranju granica. * [[4. 2.]] - Iranski šah [[Mohamed Reza Pahlavi]] je lakše povređen u atentatu, za koji je okrivljena i zabranjena komunistička partija ''Tudeh''. * [[8. 2.]] - Komunističke vlasti osudile mađarskog primasa [[József Mindszenty|Mindszentyja]] na doživotni zatvor (oslobođen u revoluciji 1956, u američkoj ambasadi do 1971, zatim u bečkom egzilu). * [[10. 2.]] - Praizvedba [[Arthur Miller|Millerove]] drame "[[Smrt trgovačkog putnika]]" na Brodveju. * [[12. 2.]] - U Kairu ubijen [[Hassan al-Banna]], osnivač nedavno zabranjenog [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]. * [[13. 2.]] - Osnovan [[Odbojka]]ški savez Jugoslavije. * februar - U Ljubljani održana prva izložba [[Savez likovnih umetnika Jugoslavije|Saveza likovnih umetnika Jugoslavije]], preneta u Zagreb (mart-april) i Beograd (april-maj). * februar? - [[Bugarska]] odbacila Bledske sporazume iz [[1947]] sa Jugoslavijom, ima pretenzije na Makedoniju<ref name="Col"/>. * [[18. 2.]] - Odluka američkog predsednika Trumana o tajnoj politici održavanja Tita (''keeping Tito affloat'' - titoizam kao "erozivna i dezintegraciona snaga... unutar sovjetske sfere"). [[Datoteka:Emanuel Maša Muanović - Dositejev Licej, 1924.jpg|mini|[[Vukov i Dositejev muzej]]]] * [[22. 2.|22]] i [[26. 2.]] - Lideri [[Francuska komunistička partija|Francuske KP]] Maurice Thorez i [[Komunistička partija Italije|KP Italije]] Palmiro Togliatti, izjavljuju da će pomagati sovjetsku vojsku ako bi ova stigla u njihove zemlje u "gonjenju agresora". Slične izjave daju i druge KP. * [[24. 2.]] - Na Rodosu potpisano egipatsko-izraelsko primirje: Egipćani se mogu povući iz Faludžanskog džepa, zadržavaju ono što postaje [[Pojas Gaze]] (do 1967). * 24. 2. - FNRJ napustila zahtev za većim komadom austrijske teritorije i 150 miliona dolara, traži izmenu granice i slovenačku autonomiju. (NYT) * [[27. 2.]] - Bivši tajlandski premijer [[Pridi Phanomyong]] se pokušao vratiti na vlast uz pomoć kopnene vojske ali pokušaj je sprečila mornarica. * [[28. 2.]] - U Beogradu osnovan [[Vukov i Dositejev muzej]]. * 28. 2. - U Beogradu se održava Prva Savezna Konferencija seljaka-zadrugara. === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Cyrenaica.svg|25px]] Proglašen [[Emirat Kirenaika]] na čelu sa [[sanusi]]jskim poglavarom [[Idris I (Libija)|Idrisom]] (kralj [[Kraljevina Libija|Libije]] od 1951). * 1. 3. - [[Indonežanska nacionalna revolucija]], "Opšta ofanziva 1. marta": [[indonezija|indonežanski]] nacionalisti su nakratko zauzeli [[Yogyakarta|Yogyakartu]]. * 26. 2. - [[2. 3.]] - Supertvrđava [[Boeing B-50 Superfortress|B-50]] ''Lucky Lady II'' završila prvi avionski let oko sveta bez sletanja (sa četiri dopune goriva): 37.742&nbsp;km za 94 sata. * [[2. 3.]] - Eksproprijacija imanja većih od 50 ha u [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumuniji]], praćena kolektivizacijom poljoprivrede (završena 1962). * 2. 3. - Grčki komunistički pobunjenici pozivaju na osamostaljenje Makedonije (održana konferencija 31. marta, u junu će demantovati da žele separatizam). (NYT) * [[4. 3.]] - [[Andrej Višinski]] je ministar ino. poslova SSSR umesto [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] (do 1953). * [[6. 3.]] - Na Radio Beogradu kreće "Veselo veče". [[Datoteka:Ouvda-mars-1949.png|mini|120px|Izraelska operacija Uvda]] * 5 - [[10. 3.]] - [[Prvi arapsko-izraelski rat]] se okončava Operacijom Uvda ("Činjenica"): izraelske snage su zauzevši južni [[Negev]], za koga su Jordanci tvrdili da ga drže, izbili na Crveno more na mestu kasnijeg [[Eilat]]a. * [[13. 3.]] - Južnokorejska vojska pokreće kampanju iskorenjivanja preostalih komunističkih pobunjenika na južnom ostrvu Ćeđu, što je učinjeno do maja. Tokom ove kampanje je ubijeno još oko 4.000 gerilaca i civila, ukupno u sukobu je bilo 15 - 30.000 žrtava. * [[15. 3.]] - FNRJ I MPEA postigli sporazum o uvozu 25 američkih filmova sledeće godine. Olakšana potrošačka ograničenja: više odeće i obuće. (NYT) * [[16. 3.]] - [[Argentina]] je dobila novi ustav, sa garancijom radničkih i socijalnih prava. [[Juan Perón]] ima mogućnost za još jedan šestogodišnji mandat od 1952. (zbačen je 1955). * [[20. 3.]] - [[Beogradsko dramsko pozorište]] drži prvu predstavu: "Sumnjivo lice" Branislava Nušića. * [[24. 3.]] - [[21. dodjela Oscara]]: najbolji film je "[[Hamlet (film, 1948)|Hamlet]]", prvi britanski s tom nagradom. [[Datoteka:Newfoundland and Labrador in Canada 2.svg|mini|Kanada je kompletirana [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlandom]]]] * [[25. 3.|25]] - [[28. 3.]] - Operacija Priboj: preko 90.000 ljudi deportovano iz sovjetskih [[Baltički region|baltičkih]] republika, radi olakšavanja kolektivizacije. * [[28. 3.]] - Engleski astronom [[Fred Hoyle]] u radio-programu skovao, za njega podsmešljivi, izraz [[Veliki prasak]]. * [[30. 3.]] - Prvi sirijski predsednik [[Shukri al-Quwatli]] je zbačen vojnim udarom generala [[Husni al-Za'im|Husnija al-Za'ima]], što je bio prvi posleratni vojni udar na Bliskom istoku i prvi od tri ove godine u Siriji. * 30. 3. - Osnovana indijska država [[Radžastan]], pridružuju joj se kneževske države Jaipur, Bikaner, Jodhpur i Jaisalmer. * [[31. 3.]] - RCA Victor je izdao "[[Singlica|singlicu]]", ploču od 7 inča na 45 obrtaja - trebalo je da zameni stare ploče na 78 obrtaja ali konkurent je [[LP]]-jevima na 33⅓ koje je prošle godine izbacila [[Columbia Records]]. * 31. 3. - Dominion [[Newfoundland i Labrador|Newfoundland]] se priključio [[Kanada|Kanadi]] kao 10. provincija. === April/Travanj === [[Datoteka:History of NATO enlargement.svg|thumb|200px|Ekspanzija [[NATO]] - najtamnije plavo osnivačke zemlje]] * [[3. 4.]] - Primirje između Izraela i Transjordana: korekcije linija, Transjordan zadržava [[Istočni Jerusalim]] (do 1967). * [[4. 4.]] - [[Datoteka:NATO flag.svg|30px]] U [[Vašington]]u potpisan [[Severnoatlantski ugovor]], čime je osnovan [[NATO]]. * [[9. 4.]] - Treći kongres [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta Jugoslavije]]. * 9. 4. - [[Međunarodni sud pravde]] je donio prvu odluku, povodom [[Incident u Krfskom kanalu|incidenta u Krfskom kanalu]]: [[NR Albanija]] je odgovorna za oštećenje dva britanska ratna broda 1946. * [[13. 4.]] - Izrečene presude u Ministarskom suđenju u Nirnbergu, 19 od 21 zvaničnika nacističke vlade su osuđeni na zatvorske kazne. [[Edmund Veesenmayer]] osuđen na 20 godina, pušten 1951. * april - Operacija Peristera: uništene su komunističke snage na Peloponezu. [[Datoteka:American, German, French, British dignitaries, senior military officers and the public attend the dedication of the Berlin Airlift memorial at Rhein Air Base, Germany. A C-47 transp - DPLA - 35862f3a1c797eb518626295348df1f3.jpeg|mini|left|Otkrivanje spomenika Berlinskom vazdušnom mostu (1988)]] * 15 - 16. 4. - [[Berlinska blokada]], Uskršnja parada: saveznici prevoze 12.941 tonu uglja u 1.383 leta tokom 24 sata. Sovjeti su izrazili spremnost da okončaju blokadu. * [[18. 4.]] - Stupio na snagu Akt o Republici [[Irska|Irskoj]], čime je ova zemlja raskinula veze sa britanskom krunom. * [[20. 4.]] - Počinje komunistička ofanziva na [[Jangce]]u, pošto su nacionalisti odbili predaju. Incident na Jangceu: britanski brod ''HMS Amethyst'' se nasukao pod granatiranjem kineske komunističke armije (pobegli su im krajem jula). * 20 - 25. 4. - "Svetski kongres pristalica mira" se održava u Parizu, odn. Pragu za istočne delegate koji nisu dobili vizu za Francusku (→ [[Svetski savet mira]]). [[Datoteka:Guèrra Civila Chinesa (1946-1950).png|mini|Građanski rat u Kini]] * [[23. 4.]] - Kineske komunističke snage zauzele [[Nanking]], nacionalistička vlada se povlači u Kanton. * 23. 4. - Samo pet dana nakon početka, gradnja supernosača aviona ''USS United States'' je otkazana zbog rezanja budžeta. Dolazi do "pobune admirala" (mornarica će 1955. dobiti supernosač ''[[USS Forrestal (CV-59)|USS Forrestal]]''). * [[24. 4.]] - Osnovan [[Univerzitet svetog Ćirila i Metodija|Univerzitet u Skoplju]]. * 24. 4. - Završena [[Taiyuan]]ska kampanja: kineski komunisti zauzeli glavni grad [[Shanxi]]ja, na severu uže Kine. [[Yan Xishan]] je gospodario ovom provincijom još od 1911, njegov rođak Liang Huazhi je zapalio zatvor pun komunista i izvršio samoubistvo, kao i stotine drugih zvaničnika. * 24. 4. - U SSSR počinje ometanje "[[Glas Amerike|Glasa Amerike]]". * [[26. 4.]] - Transjordan skratio ime u [[Jordan]] (potvrđeno 3. 6.). * [[27. 4.]] - Komunisti zauzeli [[Suzhou]], na 100&nbsp;km od Šangaja. [[Datoteka:Germany 1949 Status.PNG|mini|Njemačka nakon rata - smeđe Rur, zeleno Sar]] * [[28. 4.]] - [[Rur]]skim statutom je osnovana [[Međunarodna uprava za Rur]], za kontrolu proizvodnje uglja i čelika - [[Evropska zajednica za ugljen i čelik]] preuzima 1952. * 28. 4. - Bivša [[filipini|filipinska]] prva dama [[Aurora Quezon]] ubijena, zajedno sa kćerkom i još 10 ljudi, na putu da otvori bolnicu posvećenu njenom pokojnom mužu. * 28. 4. - Londonska deklaracija o ostanku Indije u [[Komonvelt nacija|Komonveltu nacija]] uprkos budućeg uvođenja republike. * april - 11.845 grčke dece u domovima u Jugoslaviji i još 3347 sa izbeglim grčkim porodicama; od istočnih zemalja, Jugoslavija jedina voljna da ispoštuje rezoluciju UN o njihovom povratku u [[Grčka|Grčku]]<ref>''Collier's Year Book'' za 1949. - Displaced Peoples (Microsoft Encarta 2004)</ref>. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Počeo s radom Radio Titograd. * 1. 5. - Kneževska država [[Baroda]] se priključila Indiji (danas deo [[Gudžarat]]a). [[Datoteka:Map of Council of Europe member states by founding and later members.svg|mini|200px|[[Savjet Evrope]], osnivačke zemlje]] * [[5. 5.]] - [[Savjet Evrope]] osnovan potpisivanjem statuta u Londonu - 10 zemalja sa zapada i sjevera kontinenta. * [[4. 5.]] - Katastrofa na Supergi: trofejni tim Torina je stradao kada je njihov avion udario u zid ispod [[Bazilika Superga|bazilike na brdu]] blizu grada. * [[9. 5.]] - [[Rainier III. od Monaka]] postaje knez [[Monako|te države]], nakon smrti [[Luj II. od Monaka|Luja II]], dede po majci (do 2005). * [[10. 5.]] - Zapadnonjemačko parlamentarno vijeće bira sa 33:29 [[Bonn]] za glavni grad umjesto [[Frankfurt]]a (gdje je već započela gradnja parlamenta). * [[11. 5.]] - Generalna skupština UN glasa za prijem Izraela 37:12. * [[12. 5.]] - Sovjeti okončali [[Blokada Berlina|Blokadu Berlina]], vazdušni most se zvanično okončava 30. septembra. * [[15. 5.]] - Na izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]] vladina (komunistička) lista zvanično dobija 95,6 % glasova. * [[16. 5.]] - Komunisti zauzeli [[Wuhan]]. * [[20. 5.]] - U SAD osnovana Sigurnosna agencija oružanih snaga (kasnija Agencija za nacionalnu sigurnost - [[NSA]]). * 20. 5. - Ratno stanje na Tajvanu, traje do 1987. * [[22. 5.]] - [[James Forrestal]], donedavni sekretar odbrane SAD, izvršio samoubistvo (što neki smatraju sumnjivim). * 22. 5. - [[Karenski konflikt]]: vladine trupe povratile Insein, odakle su Kareni nameravali zauzeti Rangun. [[Datoteka:Deutschland Bundeslaender 1949.png|mini|200px|Dvije Njemačke]] * [[23. 5.]] - [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px|Zastava SR Nemačke]] Proglašenjem Osnovnog zakona, ustava, u Bonu nastaje [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Nemačka]] (zapadna), na prostoru američke, britanske i francuske okupacione zone. [[Saarland]] se priključuje 1957. a Istočna Nemačka 1990. * 23. 5. - 20. 6. - Šesti sastanak Saveta inostranih ministara: potvrđene austrijske granice iz 1938, predviđa se poštovanje prava slovenačke i hrvatske manjine<ref>[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/decade25.asp Sixth Meeting of the Council of Foreign Ministers, Paris]. avalon.law.yale.edu (pristup. 18.1.2016.)</ref>. * [[25. 5.]] - Puštena u rad prva fabrika [[penicilin]]a u Jugoslaviji ([[Galenika]]), čime postaje četvrta zemlja na svetu koja proizvodi penicilin. * [[27. 5.]] - Komunisti zauzeli [[Šangaj]], tada najveći grad Kine. * [[30. 5.]] - Uhapšen [[Narodna Republika Mađarska|mađarski]] ministar ino. poslova, i raniji ministar unut. poslova, [[László Rajk]] (objavljeno 18. 6.). * 30. 5. - Jugoslovenska komisija za restituciju ukradene imovine proterana iz Mađarske - ovih dana ima dosta graničnih incidenata. (NYT) === Jun/Juni/Lipanj === * [[8. 6.]] - Objavljena [[George Orwell|Orwellova]] knjiga ''[[Nineteen Eighty-Four]]''. * [[10. 6.]] - Čehoslovačka raskinula trgovačke veze sa Jugoslavijom. * [[11. 6.]] - Pogubljen bivši albanski zamenik premijera [[Koči Dzodze]], jer se usprotivio izolaciji [[Jugoslavija|Jugoslavije]] nakon [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]]. * [[12.6.|12]] - [[19. 6.]] - Izbori u anglo-američkoj zoni [[Slobodni Teritorij Trsta|Trsta]] - slab uspjeh za projugoslavenske komuniste (2% u gradu i 10% u okolini), saveznička uprava je pomagala kršćanske demokrate. * [[14. 6.]] - [[Rezus makaki]] Albert II na američkoj raketi V-2 prvi je primat u svemiru (nije preživeo). * jun - Poleteo prvi prototip domaćeg elisnog lovca-bombardera [[Ikarus S-49]], u naoružanju Ratnog vazduhoplovstva od 1950. * jun - Počinje izraelska Operacija Leteći ćilim, tj. Na krilima orlova: do septembra 1950. je prevezeno 49.000 Jevreja iz Jemena i okolnih zemalja. * [[19. 6.]] - Umro [[Vladimir Nazor]], književnik i predsjednik Prezidijuma Sabora NR Hrvatske (slijedi [[Karlo Mrazović]] do 1952). * 19. 6. - Praški nadbiskup [[Josef Beran]] je u kućnom pritvoru (do 1963). * 19. 6. - Francuski [[Chandannagar]] u zapadnom Bengalu glasao za priključenje Indiji (faktički od 1950). * 19. 6. - Održana prva [[NASCAR]] trka. * [[20. 6.]] - Preliminarni sporazum četiri sile o miru sa [[Austrija|Austrijom]] joj predviđa granice od 1. 1. [[1938]]. - ništa od [[Koruška|Koruške]] za Jugoslaviju. * [[24. 6.]] - Vladajuća partija Severne Koreje, [[Radnička partija Koreje]], osnovana je spajanjem severne i južne partije. Na čelu je [[Kim Il-sung]], njegov kult ličnosti već počinje podizanjem prvih statua. * [[26. 6.]] - Represija u Južnoj Koreji: ubijen je državnik [[Kim Gu]]. * [[29. 6.]] - Radnici na dokovima u [[UK]] štrajkuju. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Jugoslavija unela 500 miliona dinara u svoju zonu [[Slobodni Teritorij Trsta|ST Trsta]], umesto jugoslovenskih lira - uključenje Zone B u jugo. ekonomiju se pravda povredom mirovnog sporazuma. SAD i UK će protestovati zbog ovoga. * 1. 7. - "Ekskomunikacija komunista" - [[katolička crkva]] se eksplicitno distancirala od [[Komunizam|komunističke]] ideologije (→ [[Dekret protiv komunizma]]). * [[1. 7.]] - Kraljevina [[Travancore]] se priključuje Indiji, u savezu sa [[Kraljevina Cochin|Cochinom]] (učestvuju u stvaranju [[Kerala|Kerale]] 1956). [[Datoteka:BASA-PAZARDZHIK-33B-Georgi Dimitrov.jpg|mini|Dimitrovljev kovčeg ispred mauzoleja (srušen 1999)]] * [[2. 7.]] - [[Georgi Dimitrov]] umro u Moskvi, novi [[Narodna Republika Bugarska|bugarski]] premijer je [[Vasil Kolarov]] (umro sledećeg januara). * 2. 7. - {{flagicon|Južni Vijetnam}} Proglašena Država Vijetnam, nakon što je francuska skupština odobrila udruživanje Košinšine, Anama i Tonkina (južni, srednji i severni Vijetnam). Šef države je bivši car [[Bảo Đại]], zemlja priznata sledeće godine, u asocijaciji sa Francuskom do 1954 (→ [[Francuska unija]]). * [[4. 7.]] - Sirijska socijalna nacionalistička partija neuspešno pokušava pokrenuti pobunu u Libanu; njen lider [[Antoun Saadeh]] odlazi u Damask, ali izručen je natrag i streljan 8. 7.. * [[5. 7.]] - Shimoyamin incident: predsednik tek osnovanih Japanskih nacionalnih železnica nestao dan nakon što je najavljeno otpuštanje 30.000 radnika (sutradan pronađen mrtav). Kasnije ovog leta se događaju i nesreće u Mitaki i Matsukawi, pripisane komunistima i sindikatu. * [[6. 7.]] - Poljska prekida trgovinu sa Jugoslavijom. [[Datoteka:Goli Otok Croatia 2010.jpg|mini|[[Goli otok]]]] * [[8. 7.]] - [[Apartheid]]: u Južnoj Africi je na snazi Zakon o zabrani mešovitih brakova (do 1985). * 8. 7. - Kineska nacionalistička delegacija je proterana iz Lhase - tibetanska vlada na jesen izjavljuje da će se braniti svim sredstvima, ali skoro da nema vojsku. * [[9. 7.]] - Prvi osuđenici na [[Goli otok|Golom otoku]]. * 11. 7.? - [[Južnoafrička Unija]] praktično priključuje [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnu Afriku]]: belci iz teritorije dobijaju nekoliko mesta u južnoafričkom parlamentu (Namibija nezavisna 1990). * [[10. 7.]] - Jugoslavija zatvorila granice prema [[Grčka|Grčkoj]] - ubrzan kraj tamošnjeg [[grčki građanski rat|građanskog rata]]. Grčka vojska je ovih dana rasterala pobunjenike sa Kajmakčalana. * 10. 7. - Haitski zemljotres u [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžičkoj SSR]] izaziva odrone u kojima strada ca. 7.200 ljudi. * [[13. 7.]] - Papa [[Pio XII.]] ekskomunicirao [[komunizam|komuniste]]. * [[15. 7.]] - [[Prüm]] na zapadu Njemačke razoren u eksploziji skladišta streljiva. * [[19. 7.]] - U Parizu potpisan sporazum o nezavisnosti [[Kraljevina Laos|Kraljevine Laos]] od [[Četvrta Francuska Republika|Francuske]]. * [[20. 7.]] - Izrael i Sirija potpisali primirje - demarkacija delom ide zapadnije od granice mandata, taj "višak" je demilitarizovana zona. [[Datoteka:Udarnici s Titom - Nikola Škobić i Alija Sirotanović.jpeg|mini|200px|Nikola Škobić i Alija Sirotanović sa Titom]] * [[24. 7.]] - U Beogradu formirana [[Vojnomedicinska akademija]]. * 24. 7. - Rudar Breze [[Alija Sirotanović]] iskopao sa brigadom od sedam ljudi 152 tone uglja, čime je oborio [[Aleksej Stahanov|Stahanovljev]] rekord - narednih dana je i to nadmašeno: Nikola Škobić 166 tona<ref>[https://www.znaci.org/00003/600.php?broj=139 Stevo Ostojić: Naše godine, str. 139]. znaci.net</ref>. * [[26. 7.]] - Afganistanska Velika skupština izjavljuje da [[Durandova linija|Durandovu liniju]], granicu sa Pakistanom, smatra nametnutom i nevažećom. Pakistanski avion je nedavno bombardovao afgansko selo. * [[27. 7.]] - Prvi let [[de Havilland Comet]]-a, prvog mlaznog putničkog aviona (u službi od [[1952]]). * ljeto? - Počinje gradnja [[Novi Travnik|Novog Travnika]] za radnike novog Mašinsko-metalurškog kombinata "Bratstvo". * leto - Počinje gradnja [[Kanal Dunav – Crno more|Kanala Dunav – Crno more]] u Rumuniji, na trasi se dižu logori i pune političkim zatvorenicima - radovi prekinuti 1953, kanal izgrađen 1973-87. === Avgust/August/Kolovoz === {{Dvostruka slika|right|Zones controlled by Yishuv by the 20may48.GIF|140|Israel-1947-1949.jpg|140|Izraelske početne pozicije|Zauzeto preko plana o podeli (tamno)}} * kolovoz, početkom - U željezničkoj nesreći kod [[Knin]]a izginula djeca koja su išla na letovanje<ref>Tvrtko Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 285</ref>. * [[4. 8.]] - Jugoslovensko-italijanski trgovački sporazum. * [[5. 8.]] - [[Vladislav Ribnikar]], predsednik Komiteta za kinematografiju FNRJ, potpisao pravilnik o osnivanju [[Jugoslovenska kinoteka|Jugoslovenske kinoteke]]. * 5. 8. - Zemljotres kod Ambatoa u [[Ekvador]]u, preko 5.000 mrtvih. * [[7. 8.]] - Indonežanske snage ušle na par dana u [[Surakarta|Surakartu]] na centralnoj Javi. Islamistička grupa je proglasia ''Darul Islam'' na zapadnoj Javi, gerilske borbe traju do 1959. * [[8. 8.]] - [[Jackson Pollock]] postaje slavan nakon reportaže u ''Life''-u. Svoje najpoznatije slike je uradio u "kapavom" periodu 1947-50. * [[9. 8.]] - [[Kraljevina Grčka]] je 11. članica Savjeta Evrope (izašla 1969-74). * [[12. 8.]] - [[Ženevske konvencije]] su ažurirane, dodata je četvrta, o zaštiti civila. * 12. 8. - Sovjetska vlada objavila da je Jugoslavija "neprijatelj SSSR-a"<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1949. (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * 12. 8. - Na navozu [[split]]skog brodogradilišta izgoreo brod "Partizanka" (sumnja se na sabotažu). * 12. 8. - Na suđenje u Beogradu izvedeni bivši namesnici [[Radenko Stanković|Stanković]] i [[Ivo Perović|Perović]], ministar dvora [[Milan Antić|Antić]] i novinski urednik [[Danilo Gregorić|Gregorić]], osuđeni 16-og. * [[14. 8.]] - Prvi posleratni izbori u Zapadnoj Nemačkoj: CDU/CSU 139 mandata, SPD 131. [[Datoteka:1951 CIA map of Syria – principal Arab and Kurdish tribes, 1951 (margins cropped).jpg|mini|120px|Sirija - arapska i kurdska plemena]] * 14. 8. - Drugi vojni udar u Siriji: puk. Sami al-Hinnawi je srušio Zaima, koji je ubijen zajedno sa premijerom al-Barazijem. * avgust - Glasine o gomilanju sovjetske vojske na jugoslovenskim granicama, evakuacija hrane iz Vojvodine, manevri u Srbiji. * avgust - Stejt department SAD objavljuje Belu knjigu kojom se pravda za [[gubitak Kine]] - opozicija je samo pojačana. * [[17. 8.]] - [[Theodor Herzl]] je prenet u zapadni Jerusalim, na planinu nazvanu po njemu. * 17. 8. - SAD odobravaju prodaju materijala za pogon obrade čelika FNRJ, vredan tri miliona dolara. (NYT) * [[18. 8.]] - Preteća nota vlade SSSR vladi FNRJ povodom hapšenja belogardejaca (koji su primili sovjetsko državljanstvo), vlada FNRJ se optužuje kao fašistička. U narednim danima se izveštava o sovjetskim divizijama na granici. (NYT) * 18. 8. - [[Adolf Dassler]] je u [[Herzogenaurach]]u osnovao firmu ''[[Adidas]]'' - njegov brat Rudolf je prošle godine osnovao "[[Puma SE|Pumu]]". [[Datoteka:Coat of arms of Hungary (1949-1956).svg|mini|100px|Amblem NR Mađarske, 1949-56]] * [[20. 8.]] - Stupio na snagu ustav [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike Mađarske]] (znatno izmenjen 1989, ostaje na snazi od 2011.). * [[23. 8.]] - U Hagu počinje Holandsko-indonežanska konferencija okruglog stola (do 2. 11.). * [[27. 8.]] - [[Peekskillski neredi]]: antikomunistička rulja sa rasističkim elementima sprečila koncert [[Paul Robeson|Paula Robesona]] blizu mesta [[Peekskill, New York]], povređeno 13 osoba. Još veće nasilje nakon održanog koncerta 4. septembra. * 27. 8. - [[Kineski građanski rat]]: komunisti [[Peng Dehuai]]a zauzeli [[Lanzhou]], glavni grad prov. [[Gansu]] na severozapadu. * 27. 8. - Petorica lidera [[Druga Istočnoturkestanska Republika|Tri distrikta]] na severozapadu [[Xinjiang]]a stradala u avionskom udesu kod Bajkala, na putu za konferenciju u Pekingu. * [[29. 8.]] - [[Datoteka:Mushroom cloud.svg|30px]] [[Sovjetski Savez]] testirao svoju prvu [[Atomska bomba|atomsku bombu]], [[RDS-1]], snage 22 [[TNT ekvivalent|kilotone]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Prikazan film ''[[The Third Man]]''. * 1. 9. - U Zapadnoj Njemačkoj osnovan sindikat ''[[IG Metall]]''. * [[2. 9.]] - Objavljeno rasformiranje jugo-sovjetskih preduzeća JUSTA i JUSPAD (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo). * 2. 9. - Požar u lučkom delu [[Čungking]]a, najmanje 1.700 stradalih. * 2. 9. - Prikazan film ''[[White Heat]]''. * [[3. 9.]] - Komunisti zauzeli [[Xining]], glavni grad provincije [[Qinghai]] (guverner je bio [[Ma Bufang]]). * [[6. 9.]] - Howard Unruh, veteran II svetskog rata ubio 13-oro komšija u Camdenu, New Jersey - smatra se prvim američkim masovnim ubicom. * [[7. 9.]] - Formalni osnutak [[Savezna Republika Nemačka|SR Nemačke]] (zapadne), prvi kancelar [[Konrad Adenauer]]. * 7. 9. - Početak računanja tokijskog berzanskog indeksa [[Nikkei 225]], retroaktivno od 16. maja. * [[8. 9.]] - Američki zajam (Export-Import Bank) od 20 miliona dolara Jugoslaviji za obnovu rudarske mašinerije<ref name="Col"/>. * 8. 9. - ''[[La Violencia]]'' u Kolumbiji: u parlamentu je ubijen liberalni deputat i jedan teško ranjen. * [[9. 9.]] - U [[Kvebek]]u poginulo 19 putnika i 4 člana posade putničkog aviona [[DC-3]] srušenog [[tempirana bomba|tempiranom bombom]] koju je podmetnuo draguljar [[Albert Guay]] kako bi naplatio policu osiguranja na ime supruge. * 9. 9.? - Dva leteća tanjira viđena kod [[Bad Radkersburg|Radkersburga]], blizu austrijsko-jugoslovenske granice. * [[11. 9.]] - Predstavnici radnog kolektiva Industrije motora u Rakovici predstavili predsedniku Titu prvi traktor<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/154/allphotos Predstavnici radnog kolektiva Industrije motora u Rakovici sa prvim traktorom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211203202226/http://foto.mij.rs/site/gallery/154/allphotos |date=2021-12-03 }}. foto.mij.rs</ref>, Zadrugar T-08. * [[15. 9.]] - [[Konrad Adenauer]] je prvi kancelar SR Nemačke (do 1963). * 15. 9. - Na ABC-ju počinje serija ''[[The Lone Ranger (TV serija)|The Lone Ranger]] - 221 epizoda do 1957. * 17. 9. - ''SS Noronic'' izgoreo u luci Toronto, stradalo 118 od 524 putnika. * [[19. 9.]] - [[Funta sterlinga]] devalvirana sa 4,03 na 2,80 dolara (povlači sa sobom mnoge druge valute). * [[20. 9.]] - [[2. 10.]] - Održani [[Manevri JNA 1949|manevri Jugoslovenske armije]] u Šumadiji. * [[24. 9.]] - [[László Rajk]], mađarski komunistički političar, osuđen na smrt kao "titoistički špijun". * 24. 9. - [[Edvard Kardelj|Kardeljev]] govor na plenarnoj sednici Generalne skupštine UN: od 1. 7. do 1. 9. bilo je 219 oružanih incidenata i 69 povreda vazdušnog prostora na istočnim granicama. * 24. 9. - Komunisti zauzeli [[Yinchuan]], glavni grad [[Ningxia|Ningxie]], čime je okončana vladavina [[Klika Ma|klike Ma]] u ovom delu Kine (sa Gansuom i Qinghaijem). * [[28. 9.]] - [[SSSR]] jednostrano otkazao ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći sa Jugoslavijom, što će narednih dana uraditi i ostale zemlje istočnog bloka (Mađarska i Poljska [[30. 9.]], Rumunija [[1. 10.]], Bugarska [[3. 10.]] i Čehoslovačka [[4. 10.]]); povod za ovo je suđenje Laslu Rajku u Mađarskoj, koje je "pokazalo" da jugoslovenska vlada vodi "neprijateljsku delatnost" protiv SSSR "po zadacima inostranih imperijalističkih krugova". * 28. 9. - 14. 10. - Period velikih kiša izaziva velike poplave u istočnoj Gvatemali, broj žrtava se procenjuje na 1.000 do 40.000, materijalna šteta je velika. * septembar - [[Grčki građanski rat]]: razbijene "Operacijom Baklja" grčke Nacionalne armije, i poslednje grupe komunističke Demokratske armije Grčke napustile zemlju. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px|Zastava NR Kine]] U [[Peking]]u je pred carskom palačom [[Mao Ce Tung]] proglasio [[Kina|Narodnu Republiku Kinu]] te postao prvim predsjedajućim novostvorene Centralne narodne vlade. Premijer i ministar ino. poslova je [[Zhou Enlai]]. SSSR sutradan priznaje NR Kinu. * [[2. 10.]] - Završeni šumadijski [[Manevri JNA 1949|manevri Jugoslovenske armije]]. Tito kaže da rat preti, ali da Jugosloveni više vole da poginu u borbi nego da žive kao robovi. (NYT) * [[3. 10.]] - [[Operacija Valuable]]: prva grupa albanskih emigranata iskrcana na obali u organizaciji britanske tajne službe - slabo poznata operacija traje do 1952. * [[5. 10.]] - Vlada FNRJ priznaje Centralnu vladu NR Kine - ovi ne obraćaju pažnju na to jer su solidarni sa Kominformom (diplomatski odnosi uspostavljeni 1955)<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:2627031e-26af-4585-9ee9-2f27cf67ea7f "Red China and Yugoslavia"], 23 November 1962. HU OSA 300-8-3-1050</ref>. * [[6. 10.]] - Američki Zakon o pomoći uzajamnoj odbrani omogućuje vojnu pomoć drugim zemljama. * [[7. 10.]] - {{flagicon|DEU}} Od sovjetske okupacione zone stvorena [[Nemačka Demokratska Republika]]. Prvi predsednike je [[Wilhelm Pieck]] (do 1960), premijer [[Otto Grotewohl]] (do 1964). * [[9. 10.]] - Utakmicom Jugoslavija - Francuska otvoren [[Stadion JNA]]. * [[12. 10.]] - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla u [[Xinjiang]], pošto su lideri [[Kuomintang|KMT]] objavili predaju 25. septembra. * [[13. 10.]] - Jugoslavija optužuje Bugarsku da želi uzeti Makedoniju. (NYT) * [[14. 10.]] - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla u [[Kanton]]. * 14. 10. - Prvo suđenje komunističkim liderima prema Smithovom zakonu zaključeno u Njujorku nakon sedam meseci, osuđeno je svih 11 optuženih. I njihovi advokati su osuđeni za nepoštovanje suda. * [[15. 10.]] - U Mađarskoj pogubljen [[Laslo Rajk]]. * [[16. 10.]] - Lider grčkih komunista [[Nikolaos Zachariadis]] iz progonstva u [[SSSR]] proglasio "privremeno primirje" - na osnovu kojeg je okončan [[Grčki građanski rat]]. * [[18. 10.]] - Komunisti zauzimaju Amoy/[[Xiamen]] prekoputa Tajvana, ali poraženi su na Quemoyu/[[Kinmen]]u 25-27. 10., tako da ovo priobalno ostrvo ostaje u rukama nacionalista. * [[20. 10.]] - [[FNRJ|Jugoslavija]] izabrana za dvogodišnjeg nestalnog člana [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]] (protivkandidat bila [[Čehoslovačka]]) - diplomatska pobeda nad istočnim blokom. * [[22. 10.]] - [[George V. Allen]] imenovan za novog američkog ambasadora u Jugoslaviji (do 1953). * 22. 10. - Železnička katastrofa kod [[Nowy Dwór Mazowiecki|Nowog Dwóra]] u Poljskoj, stradalo je oko 200 ljudi. * [[23. 10.]] - Prva predstava ("[[Pepeljuga]]") beogradskog Pozorišta lutaka u hotelu "Palas" (= Dan Malog pozorišta "Duško Radović"). * [[25. 10.]] - Jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi [[Karlo Mrazović|Karlu Mrazoviću]] uskraćeno gostprimstvo, na osnovu optužbi sa Rajkovog procesa; slično postupaju i ostale zemlje istočnog bloka. * [[27. 10.]] - U sklopu Industrijsko poljoprivrednog kombinata osnovana Osječka mljekara - biti će prva tvornica mlijeka u prahu u zemlji. * 27/[[28. 10.]] - Oružani incident na jugoslovensko-mađarskoj granici. Jugoslovenska vlada tvrdi da su mađarske trupe pucale preko granice kod Donjeg Miholjca. (NYT) * [[28. 10.]] - [[Georges Bidault]] je [[Četvrta Francuska Republika|francuski]] premijer nakon [[Henri Queuille|Henrija Queuillea]] (do jula 1950). * 28. 10. - Air France Flight 009: na Azorima pao avion na liniji Pariz-Njujork, među 48 poginulih je i violinistkinja Ginette Neveu, bokser [[Marcel Cerdan]], umetnik Bernard Boutet de Monvel. * [[31. 10.]] - U SAD je na snazi Poljoprivredni zakon koji omogućuje donaciju viška hrane prijateljskim zemljama. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Map of the United States of Indonesia.svg|mini|250px|Sjedinjene Indonežanske Države]] * [[1. 11.]] - Eastern Air Lines Flight 537: DC-4 se sudario pred sletanje u Washington sa P-38 Lightningom, stradalo je 55 ljudi. * 1. 11. - Osnovan [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]. * [[2. 11.]] - U Hagu potpisan sporazum kojim Holanđani prenose suverenitet na Sjedinjene Indonežanske Države (u decembru), što ne obuhvata Holandsku Novu Gvineju (Zapadnu Papuu, ipak deo Indonezije od 1962). * ca. 3. 11. - SAD i Velika Britanija dozvolile prodaju delova za civilne avione Jugoslaviji, SAD i avionskog goriva<ref>''Collier's Year Book'' za 1949. - International Affairs (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * [[6. 11.]] - Sovjetski maršal [[Konstantin Rokosovski]] nametnut [[Poljska|Poljskoj]] kao ministar odbrane i komandant oružanih snaga (do 1956), postaje i poljski maršal. * [[7. 11.]] - Odobren novi ustav [[Kostarika|Kostarike]]: član 12 zabranjuje vojsku kao trajnu instituciju, zemlja ima [[Vojska Kostarike|Javne snage]]. * [[8. 11.]] - Ukinut francuski protektorat nad Kambodžom, nezavisna u okviru Francuske unije. * [[9. 11.]] - Kolumbijski predsednik Ospina Pérez raspušta Kongres koji ga je nameravao smeniti. Liberali razmišljaju o vojnom udaru, ali odustaju. * [[11. 11.]] - Zasedanje [[Dunavska komisija|Dunavske komisije]]: sekretar, sovjetski predstavnik, dobija kompletnu kontrolu. * [[12. 11.]] - Jugoslavija se smatra oslobođenom ugovora o prijateljstvu i saradnji sa [[Albanija|Albanijom]]. * [[13. 11.]] - Poljska: [[Władysław Gomułka]] izbačen iz partije (u zatvoru 1951-54, ponovo na vlasti 1956-70). * novembar? - Nova srednjetalasna radio stanica Radio Beograd, kod Obrenovca<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/172/allphotos Razgledanje nove srednjetalasne radio-stanice Beograd, kod Obrenovca]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. foto.mij.rs</ref>. * [[18. 11.]] - Prikazana komedija ''[[Adam's Rib]]''. * 18. 11. - Skupština UN glasa za embargo na oružje za Albaniju i Bugarsku, povodom mešanja u Grčku. * 18. 11. - U [[Enugu]]u, glavnom gradu nigerijskog Istočnog regiona, ubijen 21 rudar-štrajkač - slede neredi i pojačanje nacionalističkog pokreta. [[Datoteka:Slavija - Spomenik Dimitrija Tucovića - panoramio.jpg|mini|Tucović na Slaviji]] * 18 - [[20. 11.]] - [[Dimitrije Tucović]] prenesen iz Lazarevca na beogradski [[Slavija (Beograd)|trg Slavija]] (do 2016). * [[21. 11.]] - UN odlučuje o bivšim italijanskim kolonijama: Libija nezavisna 1952, Somalija pod italijanskim trustom do 1960 (kada se udružuje sa Britanskim Somalilendom), odluka o Eritreji odložena (u federaciji sa Etiopijom 1952-62, provincija i rat do nezavisnosti 1991/93). * [[22. 11.]] - Petersberški sporazum: modifikacija Okupacionog statuta u Zapadnoj Nemačkoj, prvi korak ka suverenitetu. * [[25. 11.]] - ''[[La Violencia]]'': neobavešten o odustajanju od puča, kapetan Alfredo Silva pokreće pobunu u kolumbijskom gradu Villavicencio - pridružuje mu se seoski gerilac Eliseo Velásquez koji će dogodine stvoriti nekoliko zona u Istočnim ravnicama. * [[26. 11.]] - Indijska ustavotvorna skupština donela [[Ustav Indije]] (stupa na snagu u januaru). * [[25. 11.]] - Predsednički izbori u Kolumbiji: liberali su ih bojkotovali, pošto je pre nekoliko dana pucano na njihovog kandidata Daríja Echandíju (a ubijen je i njegov brat koji je ličio na njega). * [[29. 11.]] - Zasedanje [[Informbiro]]a u [[Budimpešta|Budimpešti]], druga rezolucija protiv Tita naslovljena ''Komunistička partija Jugoslavije u rukama špijuna i ubica'' u kojoj se kaže da je "klika Tito-Ranković" prešla sa "buržoaskog nacionalizma" na "fašizam" a po "naređenju njenih gazda - anglo-američkih imperijalista" - vrhunac kampanje i kraj iluzija u Jugoslaviji<ref>[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-1-172.shtml Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054155/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-1-172.shtml |date=2011-07-28 }}, Part Two, Slobodan Stanković, OSA - RFE</ref>. * 29. 11. - Krenuo Radio Novi Sad (danas Dan Radio-televizije Vojvodine). * 29. 11. - Otvorena zgrada Radničkog univerziteta, kasnija Politehnička akademija, prvi objekat izgrađen posle rata na Novom Beogradu. * [[30. 11.]] - Snage NR Kine zauzimaju [[Čungking]], nacionalistički vrh prelazi u [[Chengdu]], poslednji grad koji drže u kontinentalnoj Kini. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - U Francuskoj ukinute i poslednje tačkice (šećer, kafa, benzin). * [[2. 12.]] - Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]]. * [[7. 12.]] - [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|25px|Zastava Rep. Kine]] Nakon poraza u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]], vlada [[Republika Kina|Republike Kine]] ([[Čang Kai-Šek]]) završila evakuaciju na [[Tajvan]] (zastupljena u [[UN]] do [[1971]]). * [[8. 12.]] - Osnovana [[UNRWA]] - Agencija UN za pomoć i radove, koja služi palestinskim izbeglicama na Bliskom istoku. * 8. 12. - Tajfun odnosi dve hiljade života na Koreji. * [[9. 12.]] - Desetorica ruskih emigranata osuđena u Sarajevu za špijuniranje na tri do 20 godina zatvora. * [[11. 12.]] - Čudo u Číhošťu: križ na oltaru u jednoj češkoj crkvi se navodno pomjerao, što komunističke vlasti koriste za represiju crkve. * [[13. 12.]] - Izraelske vladine kancelarije se premeštaju u Jerusalim. * [[14. 12.]] - U Bugarskoj osuđen na smrt [[Trajčo Kostov]] (pogubljen dva dana kasnije). * 14. 12. - Snage NR Kine završile operacije u južnoj provinciji [[Guangxi]]. * 14. 12. - Prikazan ratni film ''[[Sands of Iwo Jima]]''. * [[16. 12.]] - [[Mao Zedong]] stigao u posetu Moskvi - dočekan je hladno, ostaje do februara, kada je zaključen Ugovor o prijateljstvu, savezu i uzajamnoj pomoći. * [[18. 12.]] - [[Nikita Hruščov]] se vratio iz Ukrajine, postaje sekretar CK KPSS i šef partije u Moskvi. * [[19. 12.]] - Feldmaršal [[Erich von Manstein]] osuđen na 18 godina zatvora (smanjeno na 12, pušten 1953). * 19. 12. - Treći vojni udar u Siriji ove godine: gen. [[Adib Shishakli]] je uhapsio [[Sami al-Hinnawi|Samija al-Hinnawija]], optužio ga je da radi na priključenju Iraku. * 19. 12. - Liberal [[Robert Menzies]] je ponovo premijer Australije (do 1966). [[Datoteka:Mao, Bulganin, Stalin, Ulbricht Tsedenbal.jpeg|mini|Komunistički lideri na Staljinovom rođendanu]] * [[21. 12.]] - Proslava, zvanično, 70-tog [[Staljin]]ovog rođendana, ustanovljena Staljinova nagrada za mir, kasnije [[Lenjinova nagrada za mir|Lenjinova]]. * 22 - 24. 12. - Ženski marš na zatvor u [[Grand-Bassam]]u, u francuskoj Obali Slonovače, gde zatvorenici štrajkuju glađu. * [[23. 12.]] - [[Radničko samoupravljanje]]: Privredni savet FNRJ i Centralni odbor Saveza sindikata Jugoslavije usvojili Uputstvo o osnivanju i radu [[Radnički saveti u Jugoslaviji|radničkih saveta]] državnih privrednih preduzeća (za početak, odabranih 215 preduzeća). * [[24. 12.]] - Sporazum SAD i FNRJ o civilnoj avijaciji. * 24. 12. - Masakr u Mungyeongu: južnokorejska vojska ubila 86 civila, dobrim delom dece, pod sumnjom da su saradnici komunista, a što je decenijama pripisivano komunističkoj gerili. * [[26. 12.]] - Sklopljen petogodišnji trgovački sporazum između V. Britanije i Jugoslavije vredan 110 miliona funti. * [[27. 12.]] - {{flagicon|Indonezija}} [[Holandija]] priznala nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]] (osim [[Holandska Nova Gvineja|Holandske Nove Gvineje]], koju zadržava do [[1962]]). Sjedinjene Indonežanske Države će već u avgustu biti zamenjene unitarnom Republikom Indonezijom. * 27. 12. - Snage NR Kine zauzimaju bez otpora [[Chengdu]], glavni grad [[Sečuan]]a. * [[28. 12.]] - Osnovana firma ''[[Heckler & Koch]]'', u početku pravi delove za šivaće mašine, ali i razvija oružje. * decembar - III plenum CK KPJ - Zadaci u školstvu ("vaspitanje svestrano razvijenog čoveka - graditelja i branioca socijalizma"). * [[31. 12.]] - U [[solin]]skoj tvornici cementa "Prvoborac" izabran prvi radnički savet u Jugoslaviji. * 31. 12. - Amnestija 7.304 zatvorenika u FNRJ. === Kroz godinu === * Prisilna kolektivizacija poljooprivrede u Jugoslaviji. * [[Brdski top M-48B-1]] usvojen u naoružanje Jugoslovenske armije. * Formirana Viša vojnopomorska akademija (od 1971. [[Komandno-štabna akademija Jugoslavenske ratne mornarice]]). * [[Moše Pijade]] je prvi odlikovani [[Orden junaka socijalističkog rada|Ordenom junaka socijalističkog rada]]. * krajem godine - Međunarodna banka za obnovu i razvoj u principu pristala da otvori zajam Jugoslaviji<ref name="Col"/>. == 1949. u temama == * Rukovodstvo [[FNRJ]]: ** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]] ** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]]) ** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]] * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Barba Žvane]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1949.]]). == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1949.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar * 1. 1. - [[Ljubodrag Simonović]], košarkaš, književnik * 1. 1. - [[Šimun Šito Ćorić]], hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar * [[2. 1.]] - [[Čedomir Petrović]], glumac, reditelj († [[2025]]) * [[8. 1.]] - [[Milan Mihailović]] Caci, srpski glumac * [[10. 1.]] - [[Linda Lovelace]], američka porno-glumica († [[2002]].) * 10. 1. - [[George Foreman]], bokser († [[2025]]) * [[12. 1.]] - [[Haruki Murakami]], japanski pisac i prevoditelj * 12. 1. - [[Ottmar Hitzfeld]], fudbaler, trener * [[16. 1.]] - [[Vera Ivković]], narodna pevačica * [[17. 1.]] - [[Andy Kaufman]], komičar, glumac († [[1984]]) * [[19. 1.]] - [[Robert Palmer (pevač)]] († [[2003]]) * [[20. 1.]] - [[Göran Persson]], švedski premijer * [[21. 1.]] - [[Tomislav Čolović]], pevač († [[2008]]) * [[22. 1.]] - [[Dragan Malešević Tapi]], srpski slikar († [[2002]]) * [[24. 1.]] - [[John Belushi]], glumac, komičar, muzičar († [[1982]]) * [[28. 1.]] - [[Gregg Popovich]], košarkaški trener === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Brent Spiner]], glumac * [[4. 2.]] - [[Rasim Delić]], bh. general, osuđen za ratne zločine († [[2010]]) * [[7. 2.]] - [[Dragan Maksimović]], srpski glumac († [[2001]]) * [[20. 2.]] - [[Ivana Trump]], poslovna žena († [[2022]]) * [[22. 2.]] - [[Niki Lauda]], vozač F1 († [[2019]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Radivoj Šajtinac]], književnik († [[2025]]) * [[2. 3.]] - [[Gates McFadden]], glumica, koreograf * [[5. 3.]] - [[Bernard Arnault]], milijarder, osnivač LVMH * [[6. 3.]] - [[Aleksandar Ivić]], matematičar, akademik SANU († [[2020]]) * [[9. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], liječnica († [[2022]]) * [[14. 3.]] - [[Slavenko Terzić]], srpski istoričar * [[17. 3.]] - [[Jugoslav Vlahović]], srpski karikaturista * [[20. 3.]] - [[Josip Bozanić]], hrvatski kardinal * [[21. 3.]] - [[Slavoj Žižek]], slovenski psihoanalitičar i filozof * [[22. 3.]] - [[Fanny Ardant]], glumica * [[23. 3.]] - [[Vladimir Lazarević]], general VJ, osuđen za ratne zločine * [[27. 3.]] - [[Dubravka Ugrešić]], hrvatska književnica i prevoditeljica († [[2023]]) * [[31. 3.]] - [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica === April/Travanj === * [[6. 4.]] - [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1998]]. * [[13. 4.]] - [[Christopher Hitchens]], autor, filozof, polemičar († [[2011]]) * [[14. 4.]] - [[John Shea]], glumac * [[15. 4.]] - [[Ala Pugačova]], pevačica * [[20. 4.]] - [[Jessica Lange]], glumica * [[22. 4.]] - [[Miodrag Krivokapić]], srpski glumac * [[25. 4.]] - [[Dominique Strauss-Kahn]], francuski ekonomista, političar === Maj/Svibanj === * [[6. 5.]] - Silvija Monrós Stojaković, prevoditeljica * [[9. 5.]] - [[Billy Joel]], kantautor, muzičar * [[11. 5.]] - [[Radimir Čačić]], hrvatski političar * 11. 5. - [[Vojislav Brajović]], srpski glumac * 11. 5. - [[Toni Laurenčić]], glumac * [[13. 5.]] - [[Zoë Wanamaker]], britansko-američka glumica * [[18. 5.]] - [[Anton Stipančić]], hrvatski stolnotenisač († [[1991]].) * [[22. 5.]] - [[Valentin Inzko]], visoki predstavnik za BiH * [[24. 5.]] - [[Jim Broadbent]], britanski glumac * [[26. 5.]] - [[Pam Grier]], glumica * 26. 5. - [[Robert Nemeček]], srpski muzičar, urednik više televizija († [[2024]]) * [[31. 5.]] - [[Tom Berenger]], glumac === Jun/Juni/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Dragan Aleksandrić]], kompozitor i aranžer narodne muzike * [[10. 6.]] - [[Bora Dugić]], frulaš * [[16. 6.]] - [[Sulejman Spaho]], srpski političar, SRS († [[2025]]) * [[17. 6.]] - [[Zlatko Mateša]], premijer Hrvatske * [[18. 6.]] - [[Jarosław Kaczyński]], premijer Poljske * 18. 6. - [[Lech Kaczyński]], poljski političar i predsjednik Poljske (2005-10.) († [[2010]]) * [[20. 6.]] - [[Eligio Legović]], hrvatski arhitekt * 20. 6. - [[Lionel Richie]], muzičar * [[22. 6.]] - [[Meryl Streep]], američka glumica * 22. 6. - [[Linda Karađorđević]], Tomislavljeva udovica * [[27. 6.]] - [[Vera Wang]], modni kreator * [[30. 6.]] - [[Alain Finkielkraut]], francuki filozof i esejist === Jul/Juli/Srpanj === * [[4. 7.]] - [[Žarana Papić]], sociologinja-antropologinja († [[2002]]) * 4. 7. - [[Slavenka Drakulić]], književnica († [[2026]]) * [[7. 7.]] - [[Shelley Duvall]], glumica († [[2024]]) * [[9. 7.]] - [[Stojan Cerović]], novinar († [[2005]]) * [[15. 7.]] - [[Carl Bildt]], švedski političar * [[22. 7.]] - [[Alan Menken]], kompozitor * 22. 7. - [[Muhamed bin Rašid Al Maktum]], šeik Dubaija * [[26. 7.]] - [[Thaksin Shinawatra]], tajlandski biznismen i političar * 26. 7. - [[Roger Taylor (Queen)|Roger Taylor]], bubnjar ''Queen''-a * [[27. 7.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar († [[2010]]) * [[29. 7.]] - [[Miralem Zupčević]], glumac === Avgust/August/Kolovoz === * [[7. 8.]] - [[Walid Jumblatt]], lider libanskih Druza * [[9. 8.]] - [[Slavko Ćuruvija]], novinar († [[1999]]) * [[12. 8.]] - [[Fernando Collor de Mello]], predsednik Brazila * 12. 8. - [[Mark Knopfler]], vokalista ''Dire Straits''a * [[13. 8.]] - [[Goranka Matić]], fotograf († [[2025]]) * [[14. 8.]] - [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener * [[15. 8.]] - [[Josip Friščić]], hrvatski političar († [[2016]]) * [[21. 8.]] - [[Bruno Langer]], član "Atomskog skloništa" * [[23. 8.]] - [[Vicky Leandros]], grčka pjevačica * [[25. 8.]] - [[Gene Simmons]], basista ''Kiss''-a * [[28. 8.]] - [[Svetislav Pešić]], košarkaš i trener * [[31. 8.]] - [[Richard Gere]], američki glumac === Septembar/Rujan === * [[4. 9.]] - [[Dado Topić]], rok-muzičar * [[7. 9.]] - [[Gloria Gaynor]], pevačica * [[9. 9.]] - [[Susilo Bambang Yudhoyono]], predsednik Indonezije * [[10. 9.]] - [[Bill O'Reilly]], konzervativni komentator * [[18. 9.]] - [[Peter Shilton]], golman * [[19. 9.]] - [[Slavko Linić]], hrvatski političar * 19. 9. - [[Twiggy]], manekenka * [[23. 9.]] - [[Bruce Springsteen]], kantautor, muzičar * [[25. 9.]] - [[Pedro Almodóvar]], filmski režiser, scenarista * [[29. 9.]] - [[Jelena Guskova]], ruska istoričarka === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Nebojša Radmanović]], bosanskosrpski političar * [[2. 10.]] - [[Annie Leibovitz]], fotograf * [[4. 10.]] - [[Armand Assante]], američki glumac * [[5. 10.]] - [[Peter Ackroyd]], engleski pisac * [[6. 10.]] - [[Bobby Farrell]], član ''Boney M'' († [[2010]]) * [[8. 10.]] - [[Sigourney Weaver]], glumica * [[12. 10.]] - [[Ilich Ramírez Sánchez]], Karlos Šakal, terorista * [[20. 10.]] - [[Rezak Hukanović]], bosanskohercegovački pisac * 20. 10. - [[Jovan Arežina]], novinar, urednik i direktor medijskih kuća († [[2007]]) * [[21. 10.]] - [[Benjamin Netanyahu]], premijer Izraela * [[22. 10.]] - [[Arsène Wenger]], fudbaler, trener * [[26. 10.]] - [[Zoran Slavnić]], srpski košarkaš i trener * 26. 10. - [[Branislava Džunov]], novinar, TV kritičar * [[28. 10.]] - Bruce/[[Caitlyn Jenner]], dekatlonac, reality zvezda * [[29. 10.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica († [[2026]]) === Novembar/Studeni === * [[3. 11.]] - [[Anna Wintour]], glavna urednica ''Vogue''-a * [[5. 11.]] - [[Armin Shimerman]], glumac * [[17. 11.]] - [[John Boehner]], američki političar * [[22. 11.]] - [[Radoš Ljušić]], istoričar * [[24. 11.]] - [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]] romana === Decembar/Studeni === * [[1. 12.]] - [[Pablo Escobar]], kolumbijski gangster († [[1993]]) * [[4. 12.]] - [[Jeff Bridges]], glumac * [[6. 12.]] - [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[11. 12.]] - [[Ivan Buljan]], hrvatski nogometaš * [[12. 12.]] - [[Bill Nighy]], glumac * [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tijanić]], novinar, direktor RTS († [[2013]]) * [[14. 12.]] - [[Slavko Dokmanović]], gradonačelnik Vukovara († [[1998]]) * [[15. 12.]] - [[Don Johnson]], glumac * [[19. 12.]] - [[Ivan Čermak]], general HV * [[25. 12.]] - [[Sissy Spacek]], glumica * 25. 12. - [[Petar Čelik]], bodibilder * 25. 12. - [[Nawaz Sharif]], premijer Pakistana * [[26. 12.]] - [[José Ramos-Horta]], predsednik Istočnog Timora, nobelovac za mir * [[27. 12.]] - [[Ivan Vejvoda]], srpski politikolog, izvrš. dir. Balkanskog fonda za demokratiju === Kroz godinu === * [[Todor Kuljić]], sociolog * [[Savo Štrbac]], direktor centra "Veritas" == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1949.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[6. 1.]] - [[Victor Fleming]], filmski režiser (* [[1889]]) * [[10. 1.]] - [[Momčilo Tapavica]], sportista-olimpijac i arhitekta (* [[1872]]) * [[14. 1.]] - [[Juan Bielovucic Cavalie]], peruanski zrakoplovac hrvatskog porijekla (* [[1889]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Leskovar]], hrvatski učitelj i književnik (* [[1861]].) * [[12. 2.]] - [[Hassan al-Banna]], osnivač Muslimanskog bratstva (* [[1906]]) * [[18. 2.]] - [[Niceto Alcalá-Zamora]], bivši predsednik Španije (* [[1877]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Wallace Beery]], glumac (* [[1885]]) * [[28. 4.]] - [[Aurora Quezon]], bivša prva dama Filipina (* [[1888]]) * [[29. 4.]] - [[Slavko Rodić]], narodni heroj, general JA (* [[1918]]) * [[6. 5.]] - [[Maurice Maeterlinck]], književnik, nobelovac (* [[1862]]) * [[9. 5.]] - [[Louis II (Monako)|Louis II]], knez Monaka (* [[1870]]) * [[22. 5.]] - [[James Forrestal]], bivši sekretar mornarice i odbrane SAD (* [[1892]]) * [[26. 5.]] - [[Leon Kojen (lekar)|Leon Kojen]], urolog, profesor Bg. univerziteta (* [[1876]]) * [[27. 5.]] - [[Robert Ripley]], "Verovali ili ne" (* [[1890]]) * [[9. 6.]] - [[Maria Cebotari]], sopran (* [[1910]]) * [[11. 6.]] - [[Andrija Hebrang (otac)]], hrvatski političar i državnik (* [[1899]]) * 11. 6. - [[Oton Župančič]], književnik (* [[1878]]) * [[12. 6.]] - [[Koči Dzodze]], albanski komunista, bivši ministar (* [[1917]]) * [[16. 6.]] - [[Edo Šen]], hrvatski arhitekt (* [[1877]].) * [[19. 6.]] - [[Vladimir Nazor]], hrvatski književnik (* [[1876]].) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Georgi Dimitrov]], šef KP Bugarske i vlade (* [[1882]]) * [[6. 7.]] - [[Viktor von Heeren]], bivši nemački diplomata (* [[1881]]) * [[5. 8.]] - [[Ernest Fourneau]], pronalazač amilokaina, prvog lokalnog anestetika (* [[1872]]) * [[15. 8.]] - [[Rastko Petrović]], srpski književnik, putopisac (* [[1898]]) * [[16. 8.]] - [[Margaret Mitchell]], književnica (* [[1900]]) * [[8. 9.]] - [[Richard Strauss]], njemački skladatelj (* [[1864]].) * [[22. 9.]] - [[Sam Wood]], filmski režiser (* [[1883]]) * [[25. 9.]] - [[Dragoslav Đorđević Goša]], narodni heroj (* [[1919]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Kosta Manojlović]], kompozitor, etnomuzikolog (* [[1890]]) * [[17. 10.]] - [[Fjodor Tolbuhin]], maršal SSSR (* [[1894]]) * [[28. 10.]] - [[Marcel Cerdan]], bokser (* [[1916]]) * 28. 10. - [[Ginette Neveu]], violinistkinja (* [[1919]]) * [[31. 10.]] - [[Edward Stettinius, Jr.]], bivši državni sekretar SAD (* [[1900]]) * [[3. 11.]] - [[Solomon R. Guggenheim]], filantrop (* [[1861]]) * [[5. 11.]] - [[Abdolhossein Hazhir]], bivši premijer Irana (* [[1899]]) * [[26. 11.]] - [[Alexandre Roubtzoff]], slikar (* [[1884]]) * [[29. 11.]] - [[Emilija Jakšić]] - Nikezić, učesnica NOB, društveno-politička radnica (* [[1924]]) * [[3. 12.]] - [[Elin Pelin]], bugarski književnik (* [[1877]]) * [[16. 12.]] - [[Trajčo Kostov]], bugarski komunista (* [[1897]]) * [[23. 12.]] - [[Momčilo Ninčić]], predratni ekonomista i političar (* [[1876]]) * [[25. 12.]] - [[Leon Schlesinger]], filmski producent (* [[1884]]) === Kroz godinu === * [[Svetozar Vujković]], upravnik logora Banjica (* [[1899]]) == Nobelova nagrada za 1949. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Hideki Yukawa]] (predviđanje postojanja [[mezon]]a na osnovu teoretskog rada na nuklearnim silama) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[William Giauque]] (doprinosi na polju hemijske termodinamike, naročito u vezi ponašanja supstanci na ekstremno niskim temperaturama, → [[magnetsko hlađenje]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Walter Rudolf Hess]] (za otkriće funkcionalne organizacije [[Međumozak|međumozga]] kao koordinatora aktivnosti unutrašnjih organa) i [[António Egas Moniz]] (otkriće terapeutske vrednosti [[lobotomija|leukotomije]] u nekim psihozama) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[William Faulkner]] (moćan i umetnički jedinstven doprinos modernom američkom romanu) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[John Boyd Orr]] (naučno istraživanje prehrane i rad na mestu prvog čelnika [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu|FAO]]) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1949}} [[Kategorija:1940-e]] [[Kategorija:20. vijek|49]] [[Kategorija:Godine]] mdh2z4aoayc2a6jf3lk49ck07ze5y8h Boeing 747 0 25390 42679555 42656390 2026-08-19T01:22:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679555 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime= Boeing 747 |subtemplate={{boeing}} |tip= |proizvođač=Boeing |slika=image:Iran.air.b747-100.ep-iam.arp.jpg |opis slike=Boeing 747-100 |dizajn= |probni let=[[9. 2.]] [[1969]]. |uveden u uporabu=januar [[1970]]. |proizveden= |povučen= |status=U upotrebi |prvotni korisnik=Pan American |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka= |pojedinačna cijena= |ostale inačice=B747-200 |najveća brzina=967 km/h |ekonomska brzina=907 km/h |razmah krila=59,64 m |dužina=70,66 m |visina=19,33 m |dolet=9.045 km |težina zrakoplova=162.386 kg |maksimalna težina=340.195 kg |motor=4 [[Mlazni motor|turbofen motora]] 208,9 kN }} [[Datoteka:Britaw.b747-400.g-bnlo.arp.jpg|thumb|250px|Boing 747]] '''Boeing 747''', često zvan '''Jumbo Jet''', najprepoznatljiviji je [[zrakoplov]] današnjice i dugo jedan od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova trenutno u upotrebi. Uvođenjem [[Airbus A380]] u redovni promet [[25. 10.|25. listopada]] [[2007]]. Boeing 747 gubi status najvećeg putničkog zrakoplova. Četveromotorni 747, proizvod tvrtke [[Boeing]], ima dvokatnu [[Putnička kabina aviona|putničku kabinu]] u kojoj su na manjem gornjem katu obično smješteni putnici poslovne klase. U najčešćoj konfiguraciji s prvom, poslovnom i ekonomskom klasom zrakoplov prima oko 400 putnika, a u jednoklasnoj do 600. Karakteristična grba gornjeg kata kabine učinila je 747 iznimno prepoznatljivim simbolom zračnog prijevoza uopće. 747 leti visokim podzvučnim brzinama (oko 0,85 [[mach]]a, tj. 490 [[čvor]]ova ili 909 [[kilometar na sat|km/h]]) i ima interkontinentalni dolet (7330&nbsp;nm ili 13.570&nbsp;km) što mu u nekim konfiguracijama omogućuje izravan let od [[New York]]a do [[Hong Kong]]a – trećinu puta oko [[Zemlja (planet)|Zemljine kugle]]. Godine [[1989]]. Boeing 747-400 tvrtke [[Qantas]] obavio je bez slijetanja let od [[London]]a do [[Sydney]]a dug 18.000&nbsp;km za 20 sati i 9 minuta, ali radilo se o isporuci zrakoplova bez putnika i tereta. Do lipnja [[2008]]. proizvedena su ili naručena 1405 zrakoplova različitih inačica i konfiguracija; 747 je među profitabilnijim programima tvrtke Boeing. == Dizajn i razvoj == === Početni dizajn === [[1963]]. [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|USAF]] započinje niz projekata za izgradnju vrlo velikog "strateškog" zrakoplova za prijevoz. Iako je [[C-141 Starlifter]] bio u procesu prikazivanja, tražio se mnogo veći zrakoplov s još boljim osobinama, s mogućnosti prijevoza tereta koji ne stane u teretne prostore do tada postojećih zrakoplova. Ove studije su doveli do dizajna ''CX-X'' (('''C''')Cargo, ('''X''')eksperimentalni, ('''X''')bez broja) s mogućnosti nošenja 81.600&nbsp;kg tereta pri brzini od 805&nbsp;km/h. Bez nadopune goriva predviđeni dolet bio je 9.260&nbsp;km s korisnim teretom od 52.200&nbsp;kg. Prostor za smještaj tereta trebao je biti 5,18 m širok, 4,11 m visok i 30,5 m dugačak, s mogućnosti pristupa i sprijeda i straga. U početnim nacrtima predlagano je šest motora. Međutim dizajn se još uvijek smatrao ne dovoljno isplativ za razvoj u usporedbi s C-141. S novim skupom kriterija [[27. 4.|27. travnja]] [[1964]]. izdan je službeni zahtjev za ''CX-HLS'' ([[engleski jezik|eng]].-'''H'''eavy '''L'''ogistics '''S'''ystem). Radi predviđenih samo četiri motora, dizajn je zahtijevao motor povećane snaga i ekonomičnije potrošnje [[goriva]]. [[18. 5.|18. svibnja]] [[1964]]., prijedlozi konstrukcije zrakoplova stigli su iz [[Boeing]]a, [[Douglas]]a, [[General Dynamics]]a, i [[Lockheed Martin Mariett]]a, dok su prijedloge za motor podnijeli [[General Electric]], [[Curtiss-Wright]] i [[Pratt and Whitney]]. Nakon reizbora, Boeing, Douglas i Lockheed su dopunili dizajn za konstrukciju, zajedno s General Electric i Pratt i Whitneyom za motore.<ref>[http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/c-5-history.htm C-5 History]</ref> Sva tri dizajna dijelila su veliki dio zahtjeva no samo jedan je postao ikona 747. Kako je ''CX-HLS'' trebao imati sposobnost utovara s prednje strane, vrata su se morala nalaziti na mjestu gdje se nalazi [[pilotska kabina]]. Sve tvrtke našle su rješenje ovog problema pomicanjem pilotske kabine iznad prostora za teret. Douglasov dizajn je imao samo malo uzdignuće na prednjem dijelu iznad krila, Lockheed je uzduž cijelog vrha trupa uradio uzdignuće ("kralježnicu") kroz koju su prolazile i ramenjače [[Krilo zrakoplova|krila]] dok je Boeing našao sredinu prethodnih dizajna i počeo s uzdignućem odmah iza nosa zrakoplova a završio neposredno ispred njegovih krila.<ref>[http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html "Lockheed C-5 Galaxy, Partners in Freedom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214134934/http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html |date=2007-12-14 }}, NASA, 2000, see images in "Langley Contributions to the C-5".</ref> U [[1965]]. Lockheedov dizajn zrakoplova s General Electric's dizajnom motora bili su odabrani za novi transportni avion [[Lockheed C-5 Galaxy]]. === Dizajn za linijski putnički avion === [[File:Boeing 747-400 3view.svg|right|300px]] 747 je zamišljen u 1960.-im u doba povećanja zračnog prijevoza. U tom razdoblju raste komercijalni prijevoz s mlaznim avionima što dovodi do ogromne popularnosti [[Boeing 707|Boeinga 707]] i [[Douglas DC-8|Douglasa DC-8]], zrakoplova namijenjenih za prijevoz na velike udaljenosti.<ref>[http://www.boeing.com/companyoffices/gallery/images/commercial/707-03.html "Boeing Multimedia Image Gallery 707"], The Boeing Company.</ref> Čak i prije nego je izgubio ''CX-HLS'' ugovor, Boeing je pritisnut od predsjednika [[Pan American World Airways]]a ( Pan Am-a) kao najvažnije aviokompanije kupca, da izgraditi putnički avion više od dva puta veći od 707. Zračne luke postale su zagušene sa sve većim brojem putnika koje su prevozili mali zrakoplovi, te je tadašnji predsjednik Pan Am-a je Juan Trippe jedino rješenje vidio u izradi novog, velikog putničkog aviona.<ref>[http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html "Innovators: Juan Trippe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508065647/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html |date=2006-05-08 }}, ''PBS''.</ref> 1965. boeingov inženjer [[Joe Sutter]] premješten je iz Boeingova razvojnog tima za upravljanje [[Boeing 737|737]] na novi linijski putnički avion s već dodijeljenim brojem modela '''747'''.<ref name="sutter_p.80">Sutter 2006, p. 80-84.</ref> Sutter je inicirao studiju o dizajnu s ''Pan Am''-om i drugim zrakoplovnim kompanijama, kako bi bolje razumio njihove zahtjeve. U to vrijeme mnogi su mislili kako će 747 biti nadzvučni zrakoplov.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/852087.stm "Air travel, a supersonic future?"], ''BBC News'', [[17. 7.|17. srpnja]] [[2001]].</ref> Boeingov odgovor bio je dizajn 747 koji se lako mogao prilagoditi za prijevoz tereta što će osigurati njegovu proizvodnju i u slučaju otkazivanja putničke inačice. Za prijevoz tereta podržan je tada na široko uveden kontejnerski utovar i istovar sa standardnim avio-kontejnerima LD-3 (201 × 153 × 163&nbsp;cm) i LD-6 (407 × 153 × 163&nbsp;cm). U travnju [[1966]]. Pan Am naručuje dvadeset pet 747-100 zrakoplova za 525 milijuna US $. === Tvornica za proizvodnju === [[Datoteka:City of Everett 01.jpg|thumb|thumb|250px|Prototip B-''747 City of Everett'']] Kako tada Boeing nije imao dovoljno velika postrojenja za izgradnju ogromnih linijskih putničkih aviona, krenulo se u izgradnju nove tvornice nekih 48&nbsp;km sjeverno od [[Seattle]]a, na terenu pored vojne baze u blizini [[Everett]]a u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]]<ref name="boe_facilit">[http://www.boeing.com/commercial/facilities/index.html "Major Production Facilities - Everett, Washington"], The Boeing Company. Retrieved: [[28. 4.|28. travnja]] [[2007]].</ref> U lipnju [[1966]]. kupljeno je 316 hektara zemljišta<ref name="B747_milest">[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_milestones.html "747 Milestones"], The Boeing Company.</ref>. Izgradnja zgrada i montažnih hala bio je veliki pothvat. Nadzor nad izgradnjom tvornice i pokretanju proizvodnje zrakoplova <ref>Boyer, Tom. [http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002339060_stamperobit17.html "Boeing legend Malcolm Stamper dies"], ''Seattle Times''. [[17. 6.|17. lipnja]] [[2005]].</ref> povjeren je samom vrhu tadašnje uprave. Za samu nivelaciju zemljišta bilo je potrebno odstraniti više od 3 miliona kubnih metara zemlje <ref name="irving310">Irving 1994, p. 310.</ref>. U nedostatku vremena prvi model ''747'' u prirodnoj veličini sagrađen je prije završetka krova tvornice. Boeingova tvornica najveća je ikada izgrađena građevina po obujmu.<ref name="irving365">Irving 1994, p. 365.</ref> === Razvoj i testiranje === [[Datoteka:Boeing 747 Le Bourget FRA 002.jpg|thumb|thumb|250px|Unutrašnjost gornje palube (747 izložen u muzeju)]] Prije sastavljanja prvog potpuno opremljenog B-747, testirane su brojne komponente i sustavi. Jedan od važnijih testiranja bila je i evakuacija 560 volontera iz kabine modela preko tobogana za spašavanje. Uz nekoliko povrijeđenih volontera, prva potpuna evakuacija trajala je dvije i pol minute, umjesto najviše dozvoljenih 90 sekundi (Prema [[Federal Aviation Administration|FAA]]). U slijedećoj probi evakuacije postignuto je zadano vrijeme od 90 sekundi ali uz još više ozljeda. Za evakuaciju bila je problematična gornja paluba s koje su volonteri, umjesto preko prednjeg tobogana koristili tunel ugrađen na stražnjoj strani palube<ref name="irving383">Irving 1994, p. 383.</ref>. Za vježbu pilota Boeing gradi neobični uređaj koji se sastoji od [[Pilotska kabina|pilotske kabine]] za testiranje ugrađene visoko na krovu [[kamion]]a. Dok su prvi 747 bili još uvijek u izgradnji, uređajem su [[pilot]]i uvježbavali taksiranje (rulanje) iz visoko smještene pilotske kabine<ref name="hist747">[http://www.boeing.com/history/boeing/747.html "History - "747 Commercial Transport"], The Boeing Company. Retrieved: [[29. 4.|29. travnja]] [[2006]].</ref>. [[30. 9.|30. rujna]] [[1968]]., pred predstavnike tiska i 26 kompanija koje su naručile zrakoplov<ref name="roll_out">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html "All but off the Ground"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122112631/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html |date=2011-01-22 }}, ''Time'', [[4. 10.|4. listopada]] [[1968]].</ref>, iz tvorničke hale u Everettu izlazi prvi 747. Tijekom sljedećih mjeseci vrše se pripreme za prvi let, koji se desio [[9. 2.|9. veljače]] [[1969]]. Usprkos manjih problema s jednom od [[Krilo zrakoplova#Zakrilce|zakrilaca]], let je potvrdio kako je upravljanje sa 747 izuzetno dobro. Avion je pokazao kako je u velikoj mjeri imuni na ''istovremene oscilacije po pravcu i nagibu'' zrakoplova ([[Engleski jezik|Eng.]] Dutch roll), fenomen koji je bio velika poteškoća na ranijim zrakoplovima sa [[Strijela krila|strijela krilom]] <ref name="irving417">Irving 1994, p. 417–418.</ref>. U kasnijim fazama leta probnog programa, testiranja su pokazala kako su krila pretrpjela nagle i nekontrolirane oscilacije u određenim uvjetima leta. Ova poteškoća je djelomično riješena smanjenjem krutosti pojedinih komponenti krila. Za neutralizaciju ovog problema pri većim brzinama u gondole vanjskih motora prvih izrađenih aviona dodani su kontra-utezi od [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] kao balans<ref name="irving428">Irving 1994, p. 428.</ref>. Ovakvo rješenje izazvalo je uznemirenost kada su se srušili: [[1991]]. godine zrakoplov [[China Airlines]]a kod Wanlija, Taipei i [[El-Al]]ov 747 kod [[Amsterdam]]a [[1992]]. godine<ref>Uijt de Haag, P.A., Smetsers, R.C., Witlox, H.W., Krus H.W. and Eisenga, A.H. "Evaluating the risk from depleted uranium after the Boeing 747-258F crash in Amsterdam, 1992." Journal of Hazardous Materials Volume 76, issue 1, [[28. 8.|28. kolovoza]] [[2000]]., p. 39-58. [http://www.rivm.nl/bibliotheek/digitaaldepot/risico_uranium_bijlmerramp.pdf "Boeing 747-258F crash, Amsterdam, 1992 (PDF)."] Retrieved: [[16. 5.|16. svibnja]] [[2007]].</ref><ref>van der Keur, Henk. [http://www.ratical.org/radiation/dhap/dhap997.html "Uranium Pollution from the Amsterdam 1992 Plane Crash"], Laka Foundation, May 1999. Retrieved: [[16. 5.|16. svibnja]] [[2007]].</ref>. Testove letnog programa pokvarili su i problemi s ''JT9D'' [[Mlazni motor|motorima]]. Teškoće uključuju gubitak snage uzrokovan ubrzanim pokretima ručice gasa te izobličenja na kućištu turbine nakon kratkog perioda rada<ref name="irving441">Irving 1994, p. 441-446.</ref>. Ovi problemi uzrokovali su kašnjenje u isporuci za nekoliko mjeseci i prizemljili 20 aviona u tvornici Everett, koji su čekali instalaciju motora<ref name="engine_trouble">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html "The Trouble with Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604134525/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html |date=2011-06-04 }}, ''Time'', [[26. 9.|26. rujna]] [[1969]].</ref>. Program je dodatno kasnio kada je jedan od pet probnih zrakoplova pretrpio ozbiljna oštećenja [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] tijekom slijetanja u [[Renton]]sku zračnu luku u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] kada je pilot sletio prije praga inače vrlo kratke piste<ref name="irving436">Irving 1994, p. 436.</ref>. Na probnom avionu trebala se je u boeingovoj tvornici u Rentonu zamijeniti oprema za testiranje i instalirati nova pilotska kabina. Ove poteškoće nisu spriječile Boeing da jedan od probnih zrakoplova prikaže na 28 [[Paris|pariškom]] avio-sletu sredinom 1969., na kojoj je 747 prikazan u javnosti prvi put<ref>[http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL148638820070614 "The Paris Air Show in facts and figures"], ''Reuters'', [[14. 6.|14. lipnja]] [[2007]].</ref>. U prosincu 1969. avion je dobio odobrenje za upotrebu od "Američke savezne uprave za zrakoplovstvo" (FAA) s čime mu je omogućen ulazak u redovni servis. Ogromni troškovi izrade 747 i izgradnja tvornice u Everettonu za Boeing su značila dodatna ulaganja. Tijekom završnih mjeseci prije isporuke prvih aviona, tvrtka je u više navrata zatražila dodatna sredstva za dovršenje projekta. Neodobravanje tih sredstava za njih bi značilo propast. Na kraju su se ulaganja isplatila i Boeing je mnogo godina održao monopol u klasi velikih putničkih zrakoplova. == Ulazak u servisnu upotrebu == [[Datoteka:Boeing 747 spiral staircase.jpg|thumb|thumb|250px|Spiralne stepenice za gornju palubu]] Prvi Pan Amov Boeing-747 kršten je [[15. 1.|15. siječnja]] [[1970]]. u međunarodnoj zračnoj luci [[Dulles]] u nazočnosti tadašnjeg predsjednika Pan-Ama Najeeb Halabya. Umjesto [[Šampanjac|šampanjca]] avion je poprskan s crvenom, bijelom i plavom vodom. Svoj redovni servis 747 počinje [[22. 1.|22. siječnja]] [[1970]]., na Pan-Amovoj liniji [[New York]]-[[London]]<ref name="Norris48">Norris 1997, p. 48.</ref>. Let je planiran za večer [[21. 1.|21. siječnja]], ali je odgođeno radi pregrijavanja motora. Na let s više od šest sati zakašnjenja kreće zamjenski zrakoplov. 747 u redovni servis ulazi prilično glatko, prevladavajući zabrinutost kako su neke zračne luke premale za prihvat ovako velikog aviona <ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html "Breaking the Ground Barrier"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122523/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html |date=2016-08-09 }}, ''[[Time (časopis)|Time]]'', [[8. 9.|8. rujna]] [[1967]].</ref>. Tehnički problemi koji su se pojavljivali bili su relativno manji i brzo rješivi<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html "Jumbo Beats the Gremlins"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008023207/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html |date=2016-10-08 }}, ''Time'', [[13. 6.|13. lipnja]] [[1970]].</ref>. Nakon što je Pan-Am uveo zrakoplov u redovni servis s njim počinju letjeti i druge zrakoplovne kompanije <ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html "Ready or Not, Here Comes Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008021608/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html |date=2016-10-08 }}, ''Time'', [[19. 1.|19. siječnja]] [[1970]].</ref>. Boeing je procijenio kako su kompanije za više od pola prvih prodanih 747 računale na veliki dolet a ne na korisni teret koji zrakoplov može ponijeti<ref>Smith, Bruce A. "Boeing Shuns Very Large Jets While Aiming for Longer Range." ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. 1.|1. siječnja]] [[2001]]., p. 28–29. See also [http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf 747X vs A380 "How to Reduce Congestion"(PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216064540/http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf |date=2008-02-16 }}, Department of Aerospace and Ocean Engineering, Virginia Tech</ref>. Kako se najniži operativni troškovi prema sjedalu mogu dostići samo kada je zrakoplov potpuno utovaren, manja popunjenost dovodila je do enormnog rasla cijene leta. Potrošnja [[goriva]] osrednje natovarenog 747, sa samo 70 posto popunjenih mjesta, koristi više od 95 posto goriva potrebnog za potpuno utovareni avion <ref>[http://www2.mst.dk/common/Udgivramme/Frame.asp?pg=http://www2.mst.dk/udgiv/Publications/2003/87-7972-489-2/html/kap09_eng.htm "Airline reporting on fuel consumption"], Miljominsteriet (Danish Environmental Protection Agency)</ref>. Ekonomski problemi koji su nastali nakon [[Naftna kriza 1973.|Naftne krize 1973.]] dovelo je do smanjenja broja putnika te su nekoliko kompanija zamijenilo svoje 747 avione s nešto manjim širokotrupnim [[Douglas DC-10]] i [[Lockheed L-1011 TriStar]] zrakoplovima<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html "Planes for Rough Weather"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122847/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html |date=2016-08-09 }}, ''Time'', [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1970]].</ref> (u kasnijim godinama s dvomotornim [[Boeing 767|B-767]] i [[Airbus A300|A-300]]). Kako bi privukli više korisnika vlasnici 747 u svoje avione umjesto dijela sjedala ugrađuju barove, [[American Airlines]] prilagođava dio svojih 747 za cargo prijevoz a [[1983]]. razmjenjuje ih s Pan-Amom za manje zrakoplove<ref>[http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml "American Airlines History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526154233/http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml |date=2008-05-26 }}, American Airlines</ref>. [[Delta Air Lines]] također uklanja svoje 747 nakon nekoliko godina korištenja <ref>[http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp "Delta Boeing 747-100 1/200 Scale"], ''Airspotters''</ref>. Međunarodni letovi koji zaobilaze velike zračne luke - prometna središta i slijeću u manje gradove postali su uobičajeni tijekom 1980.-ih što je dodatno smanjilo tržište za 747 <ref>[http://www.boeing.com/news/speeches/2003/piasecki_030324.html "Turning Today's Challenges into Opportunities for Tomorrow"], The Boeing Company</ref>. Međutim, mnogi međunarodni prevozitelji i dalje koristite 747 na pacifičkim linijama <ref>Aboulafia, Richard. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news/2004sb05.xml "Commercial Transport Market Still in Rough Shape"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112160220/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news%2F2004sb05.xml |date=2012-01-12 }}, ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. 3.|1. ožujka]] [[2004]].</ref>. U Japanu 747 na domaćim rutama ima konfiguraciju za maksimalni kapacitet smještaja putnika <ref>Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/209051_interior24.html "A380 buyer keeps mum about possible luxuries aboard cruise ship of the skies"], ''Seattle Post-Intelligencer'', [[24. 1.|24. siječnja]] [[2005]].</ref>. == Daljnji razvoj == [[Datoteka:Cows in 747.jpg|thumb|left|thumb|200px|Unutrašnjost cargo inačice 747-200]] [[Datoteka:Japan Airlines 747-400 Economy cabin.jpg|thumb|thumb|200px|Ekonomska klasa (3-4-3 raspored)]] Nakon početnog model 747-100, Boeing je razvio inačice s većom maksimalnom težinom uzlijetanja (-100B) i većim kapacitetom smještaja putnika (-100SR (kratkog dometa))<ref name="Boe_747_classics">[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classic_back.html "Boeing 747 Classics"], The Boeing Company.</ref>. Povećanjem maksimalne težine uzlijetanje ([[MTOW]]) zrakoplov može nositi više goriva i imati veći dolet<ref>[http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include/solutions.cfm&pageid=m34945 "Solutions Center"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151015205312/http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include%2Fsolutions.cfm&pageid=m34945 |date=2015-10-15 }}, The Boeing Company</ref>. 1971. godine u promet ulazi inačica-200 sa snažnijim motorima i dodatno povećanom MTOW. Serija -200 proizvodila se kao putnički, teretni ili kombinacija putničko-teretni zrakoplov. Sredinom 1970.-ih proizvedena je i nešto skraćena inačica 747SP (posebna izvedba), s većim doletom <ref>[http://www.airliners.net/info/stats.main?id=98 "Boeing 747SP"], ''Airliners.net''. Retrieved: [[23. 11.|23. studenog]] [[2007]].</ref>. Daljnjim razvojem 1980. izlazi inačica-300 kao rezultat proučavanja povećanja kapaciteta sjedala. Prva inačica 300 proizvedena je u [[1983]]. Ona uključuje produženje gornje palube, povećanu putnu brzinu i povećani kapacitet sjedećih mjesta. Seria -300 proizvodila se kao putnička inačica kratkog doleta i kombinacija teretno-putničkog zrakoplova. U [[1985]]. počeo je razvoj 747-400 s još većim doletom <ref>Lawrence and Thornton 2005, p. 54.</ref>. Nova inačica dobila je i novu [[Glass cockpit|"Glass cockpit" pilotsku kabinu]] što je omogućilo smanjenje posade s tri na dva člana <ref>Salpukas, Agis. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE6DA1F38F932A35754C0A96E948260 "J.A.L. Orders 15 More of Boeing's 747-400's"], ''Time'', [[1. 7.|1. srpnja]] [[1988]].</ref>. Cijena razvija ove inačice je neprestano rasla a početak proizvodnje odgađan je i radi učestalih zahtjeva korisnika za ugradnju nove tehnologije. Nedovoljno radnog iskustva i oslanjanje na prekovremeni rad također su stvarali probleme u počecima proizvodnje. Tako 747-400 ulazi u redovni servis tek [[1989]]. godine <ref name="norris_p88">Norris 1997, p. 88.</ref>. Nakon izlaska 747-400, predloženo je nekoliko shema za njegovo produženje. Dizajn nove, veće inačice 747-500X-600X Boeing najavljuje u [[1996]].<ref name="boe_1996">[http://www.boeing.com/commercial/747family/news/1996/news.release.960902c.html "Boeing Outlines the "Value" of Its 747 Plans"], The Boeing Company, [[2. 9.|2. rujna]] [[1996]].</ref> Predviđena cijena razvoja nove inačice bila je više od 5 milijardi dolara, ali radi slabog interesa program nije pokrenut <ref name="FI_500X">[http://www.flightglobal.com/articles/1997/03/19/157/ba-warms-to-a3xx-plan.html "BA warms to A3XX plan"], ''Flight International'', [[19. 3.|19. ožujka]] [[1997]].</ref>. Slijedeća Boeingova ponuda bila je više skromni 747X i 747X izduženi modeli u [[2000]]. godini kao alternativa za Airbus A3XX. Međutim, niti 747X serija nije bila u stanju privući dovoljno interesa za ulazak u proizvodnju. U [[2001]]. Boeing daje prednost daljnjem razvijanju [[Sonic Cruiser]] dizajna <ref name="shelv_747X">[http://english.people.com.cn/english/200103/30/eng20010330_66406.html "Boeing Shelves 747X to Focus on Faster Jet"], ''People's Daily'', [[30. 3.|30. ožujka]] [[2001]].</ref> koji se također ubrzo "zamrzava" te se radi na novom B-787 <ref>Taylor, Alex III. [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm "Boeing's Amazing Sonic Cruiser ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223160519/http://archive.fortune.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm |date=2017-12-23 }}, ''Magazin Fortune'', [[9. 12.|9. prosinca]] [[2002]].</ref>. Neke od ideja razvijanih za 747X korišteni su na 747-400ER<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2000/news_release_001128c.html "Boeing Launches New, Longer-Range 747-400"], The Boeing Company, [[28. 12.|28. prosinca]] [[2000]].</ref> ali se i od toga odustaje nakon nekoliko izrađenih aviona. Početkom [[2004]]., Boeing je najavio pokusne planove za "Napredni 747" koji su dosta nalikovali na 747-X, produženi 747 i s naprednom tehnologijom planiranom za B-787. [[14. 11.|14. studenog]] [[2005]]. Boeing je objavio pokretanje "Naprednog 747" kao [[Boeing 747-8]].<ref name="boeing7478">[http://www.boeing.com/news/releases/2005/q4/nr_051114h.html "Boeing Launches New 747-8 Family"], The Boeing Company, [[14. 12.|14. prosinca]] [[2005]].</ref> == Dizajn == [[Datoteka:Main landing gears.JPG|thumb|left|thumb|150px|Glavno podvozje na 747-200]] [[Datoteka:Cargolux B747-400F.jpg|thumb|thumb|150px|Cargo inačica s otvorenim nosnim dijelom]] Boeing 747 je velik, [[Širokotrupni zrakoplov|širokotrupni]] [[putnički avion|linijski putnički avion]] s dvije palube, pogonjen s četiri mlazna motora ovješena ispod njegovih krila. Strijela krila postavljena je pod velikim kutom od 37,5 stupnjeva što omogućuje bržu, efikasaniju brzinu krstarenja<ref name="Sutter p.93">Sutter 2006, p. 93.</ref>, ovisno o modelu od 0,84 do 0,88 [[Mach|M]]. Sa sjedećim mjestima ekonomske klase konfiguracije ''3-4-3'' i ''2-3-2'' rasporedom prve klase na gornjoj platformi u zrakoplov se mogu smjestiti više od 366 putnika. Gornja paluba može imati i 3-3 aranžman u ekonomskoj klasi i 2-2 aranžman u prvoj klasi.<ref>[https://web.archive.org/web/20060619025715/http://www.boeing.com/commercial/airports/acaps/7471sec2.pdf "Boeing 747-400 Airport Planning report, section 2.0, Boeing, prosinac 2002. (PDF)"], The Boeing Company</ref> "Grba" gornje palube započinje pilotskom kabinom koja izlazi iznad glavne palube s čime se omogućio prednji utovar tereta na teretnim inačicama zrakoplova. Gornja paluba iza pilotske kabine na Cargo inačicama osigurava prostor za boravak posade ili po potrebi dodatna sjedeća mjesta. Produžena gornja paluba postala je dostupana kao opcija na 747-100B inačicama, a kasnije i kao standard na 747-300. Maksimalna težina uzlijetanja varira od 333.400&nbsp;kg za 747-100 do 439.985&nbsp;kg za 747-8. Njegov dolet porastao je od 9.800&nbsp;km na 747-100 do 14.815&nbsp;km na 747-8I.<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html Boeing 747-100/200/300 "Technical Specifications"], The Boeing Company</ref><ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/747-8_fact_sheet.html "Boeing 747-8 Technical Specifications"], The Boeing Company</ref> 747 ima višestruko ojačano podvozje raspoređeno u širinu, s pomoćnim sustavima, uključujući i četiri [[Hidraulika|hidraulična]] sustava za četiri glavna [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] s 16 kotača. Podvozje pruža dobru raspodjelu opterećenja pri slijetanju i rulanju čak i kada dođe do puknuća neke od guma. Ovako raspoređeno podvozje omogućuje slijetanje na njegove dvije suprotne točke ako jedan dio ne funkcionira ispravno.<ref name="Sutter p.128">Sutter 2006, p. 128–131.</ref> Osim toga, 747 ima podijeljene komandne površine i sofisticirana [[Krilo zrakoplova#Zakrilca|zakrilca]] s tri procjepa što minimizira brzinu slijetanja i omogućuje korištenje standardnih duljina piste.<ref name="Sutter p.121">Sutter 2006, p. 121–122.</ref> Za prijevoz rezervnih motora, raniji avioni mogli su smjestiti neispravni peti motor pod luk između unutarnjeg motora i [[Trup zrakoplova|trupa zrakoplova]]<ref>[http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml "Special Report:Air India Flight 182"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091007035356/http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml |date=2009-10-07 }}, ''airdisaster.com''</ref><ref>[http://www.courts.gov.bc.ca/Jdb-txt/SC/05/03/2005BCSC0350.htm "Her Majesty the Queen Against Ripudaman Singh Malik and Ajaib Singh Bagri"], Supreme Court of British Columbia</ref> == Verzije == [[Datoteka:Bahrain.royal.flight.b747sp-21.a9c-hmh.arp.jpg|thumb|200px|747SP]] [[Datoteka:MASkargo B742F TF-ARN.jpg|thumb|200px|747-200F]] [[Datoteka:B747-cockpit.jpg|thumb|200px|Pilotska kabina 747-200]] [[Datoteka:Final approach B-747.JPG|thumb|200px|JAL-ov Boeing 747-400 u završnom prilazu na [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]].]] [[Datoteka:Boeing 747 LCF N780BA-2.jpg|thumb|200px|747 LCF Dreamlifter]] 747-100 izvorna inačica pokrenuta je u [[1966]]. Ubrzo zatim, u 1968. slijedi 747-200. Nakon 747-300 iz 1980., u 1985. je uslijedio 747-400. Konačno, 747-8 je najavljen u 2005. Proizvedeno je nekoliko inačica od svakog modela. Mnoge inačice od ranijih modela bili su u proizvodnji istovremeno. === 747-100 === :Prva 747-100 serija građena je sa šest prozora na gornjoj palubi (na svakoj strani po tri). Kasnije, kao su kompanije gornju palubu počele koristiti za prijevoz putnika u višoj klasi a ne kao dnevni boravak, Boeing nudi kao opciju 10 prozora. 747-100B inačica, nudi jaču strukturu i podvozje, kao i veći MTOW od 340.000 kg. Ovaj model isporučen je samo ''Iran Airu'' i ''Saudia Airlinesu''.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B05E3DB1039F932A05750C0A967948260&n=Top/Reference/Times%20Topics/Subjects/S/Sales "Saudia Orders 4 Boeing 747's"], ''New York Times''</ref> Motori ponuđeni s ovim modelom bili su [[Rolls-Royceovi|Rolls-Royce]] ''RB211'' i [[General Electric]] [[CF6]], ali samo ''Saudia Airlines'' se odlučila za Rolls-Royce opciju.<ref>Norris 1997, p. 53.</ref> Boeing nije razvio teretnu inačicu u seriji -100 iako su kasnije neki avioni preinačeni za prijevoz tereta.<ref>[http://rgl.faa.gov/Regulatory_and_Guidance_Library/rgEX.nsf/0/a590a0405960013a86256d4400727f45/$FILE/1870D.pdf "FAA Regulatory and Guidance Library" (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110155400/https://www.icao.int/publications/doc8643/pages/search.aspx?url=http%3A%2F%2Frgl.faa.gov%2FRegulatory_and_Guidance_Library%2FrgEX.nsf%2F0%2Fa590a0405960013a86256d4400727f45%2F%24FILE%2F1870D.pdf&type=replay&date=20150302150753 |date=2018-01-10 }}, FAA See reference to Supplementary Type Certificates for freighter conversion.</ref> Proizvedeno je 250 aviona iz ove serije (uključujući i 747SP) a posljednji avion -100 je isporučen u [[1986]].<ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html Fast Facts: 747], The Boeing Company</ref>. Serija se sastojala od 167 avona 747-100, 45 su bili SP, 29 su bili SR a 9 su bili 100B.<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Boeing Commercial Airplanes - 747 Classics Technical Specs"], The Boeing Company</ref> ==== 747-100SR ==== ::Kao odgovor na zahtjeve iz [[JAL|Japanskog airlinesa]], Boeing je razvio 747-100SR inačicu kratkog doleta. SR može uzeti manje goriva ali može prevesti do 498 putnika ovisno o inačici. U kasnijim modelima se taj broj, zbog povećanja ekonomske klase, popeo na 550<ref name="Boe_747_classics"/>. Na 747SR je pojačana konstrukcija aviona radi povećanog broja uzlijetanja i slijetanja<ref>Kane, Robert M. [http://books.google.com/books?id=nCFYdB2H05UC&pg=PA534&lpg=PA534&dq=747sr&source=web&ots=sviCNP0_wb&sig=kPnsW0VGN7ONVVYAP5i6RvzoUZg "Air Transportation"], p. 534, ''Google Books'', 2003.</ref>. Točnije SR ima dodatnu strukturni potporu u krilima, trupu i podvozju, uz spremnike goriva 20% manjeg kapaciteta. Za Japan Airlines (kasnije Japan Air Lines) -100SR je počeo letjeti [[7. 10.|7. listopada]] [[1973]] <ref name="B747_milest"/>. Kasnije su razvijene i inačice kratkog doleta modela -100B i -300. SR zrakoplovi koriste se prvenstveno na domaćim letovima u [[Japan]]u. Dva 747-100B/SR dostavljena su [[Japan Airlines|JALu]] s produženom gornjom palubom za smještaj još više putnika. Ova modifikacija je poznata kao "SUD" ([[engleski jezik|eng]]. '''S'''tretched '''U'''pper '''D'''eck). [[All Nippon Airways]] (ANA) je koristio 747SR s 455 ili 456 mjesta na domaćim japanskim rutama sve do njihova prizemljenja [[10. 3.|10. ožujka]] [[2006]].<ref>[http://www.japancorp.net/Article.Asp?Art_ID=11620 "Truth of NANJING must be known"], ''Japan Corporate News Network''</ref>. JAL je letio s 747-100B/SR/SUD inačicom s 563 sjedećih mjesta na domaćim rutama sve do kraja [[2006]]. === 747SP === :747SP je za 14,7 m kraći od 747-100. Osim planiranog [[Boeing 747-8|747-8]], SP je jedini 747 s izmijenjenom dužinom trupa. Skraćenje se postiglo micanjem sekcija prije i poslije krila. Redizajnirati se morala i centralna sekcija trupa a zakrilca s tri proreza zamijenjena su s onim s jednim prorezom<ref>[http://www.flightsim.com/cgi/kds?$=main/review/aeti_742.htm "747-200 Classic by AETI"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230041922/http://www.flightsim.com/cgi/kds?%24=main%2Freview%2Faeti_742.htm |date=2008-12-30 }}, ''Flight Simulators''</ref>. Ispod krila maknute su i aerodinamičke gondole u kojima se nalazio mehanizam za upravljanje zakrilcima<ref name="baby_747">[http://www.747sp.com/Explained.asp "The Story of the Baby 747"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029014946/http://www.747sp.com/explained.asp |date=2012-10-29 }}, ''747sp.com''</ref>. 747SP, u odnosu na ranije inačice, imao je oštriji prijelaz zadnjeg gornjeg trupa u [[repne površine zrakoplova]], dvostruko ovješeno [[Repne površine zrakoplova|kormilo pravca]], i duži [[Repne površine zrakoplova|vertikalni i horizontalni stabilizator]]<ref>Kane 2003, p. 546.</ref>. :Boeing 747SP dobiva dopunska odobrenja [[4. 2.|4. veljače]] [[1976]]. i iste godine ulazi u redovni servis s ''Pan American World Airwaysom''<ref name="baby_747"/>. Zrakoplov su uglavnom koristile kompanije koje su željele povezivati veće zračne luke s kratkom pistom<ref>{{cite web|url=http://www.qantas.com.au/regions/dyn/au/publicaffairs/details?ArticleID=2002/mar02/2645|title=Red, White And Q Farewell For Qantas Aircraft|date = 04. 03. 2002.|publisher=Qantas|accessdate = 04. 06. 2008.}}</ref>. Izgrađena su 45 zrakoplova ovog modela. Četrdeset četiri aviona isporučeno je do [[30. 8.|30. kolovoza]] [[1982]].<ref>[http://www.aviation.com/travel/top10-notablepostwar-1.html "Top 10 Most Notable-Looking Post-War Aircraft"], ''Aviation''</ref>. Boeing je ponovo otvorio proizvodnu liniju za 747SP pet godina kasnije kako bi izgradio još jedan zrakoplov za [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]]<ref name="baby_747"/>. === 747-200 === :747-200 ima jače motore, veći MTOW i dolet od serije -100. Nekoliko prvih izgrađenih aviona -200 zadržalo je po tri prozora na gornjoj palubi, ali većina su izgrađeni s 10 prozora sa svake strane<ref>[http://www.plexoft.com/SBF/aviation/spot747.html "747 windows"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804025312/http://www.plexoft.com/SBF/aviation/spot747.html |date=2016-08-04 }}, ''Plexoft''</ref>. Izrađeno je nekoliko inačica iz ove serije. 747-200B je unaprijeđena inačica 747-200, s većim kapacitetom goriva i još jačim motorima a u servis ulazi u veljači [[1971]].<ref name="owner_guide">[http://www.aircraft-commerce.com/store/files/Owners%20guide%20sample.pdf "Aircraft Owner's and Operator's Guide" (PDF)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Aircraft-Commerce.com''</ref>. Potpuno natovareni zrakoplov -200B ima dolet od oko 12.700 km. 747-200F je cargo inačica -200 modela. Može biti opremljena s ili bez bočnih teretnih vrata<ref name="owner_guide"/>. Ima kapacitet od 105 tona i MTOW do 378.000 kg. U redovnu uporabu ulazi 1972. godine s [[Lufthansa|Lufthansom]]<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "Boeing 747 - About the 747 Family"], The Boeing Company</ref>. 747-200C konvertibilnih je inačica koja se može preurediti za prijevoz putnika, prijevoz tereta ili u mješoviti oblik<ref name="Boe_747_classics"/>. Sjedala su na glavnoj palubi uklonjiva a zrakoplov ima i nosna cargo vrata. U-200C može biti opremljen i s bočnim teretnim vratima na glavnoj palubi<ref>[http://www.civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm "Boeing 747-200"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161026233832/http://civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm |date=2016-10-26 }}, ''CivilAviation.eu''</ref>. :747-200M je kombinirana inačica koja ima bočna vrata na glavnoj palubi i može nositi teret u stražnjem dijelu glavne palube. Uklonjiva pregrada dijeli stražnje područje s teretom od putnika u prednjem dijelu aviona. Uz teret na stražnjem dijelu ovaj model može povesti do 238 putnika u 3-klase. Model je poznat i kao Kombi 747-200<ref name="owner_guide"/>. Kao i na -100, kasnije su ponuđeni avioni s produženom gornjom palubom. Do [[1991]]. izgrađeno je 393 aviona iz ovog programa<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "747 background"], The Boeing Company</ref>, 225 su 747-200s, 73 su 747-200F, 13 su 747-200C, 78 su 747-200M i 4 aviona su izrađena za potrebe vojske. Mnogi 747-200 su još uvijek u funkciji, iako je velika većina prizemljena ili prodana manjim operaterima. === 747-300 === :Vidljiva razlika između -300 i prethodni modela je produžena gornja paluba s dva nova izlaza u slučaju opasnosti te prostor za odmor posade kao opcija (produžena gornja bila je ponuđena kao nadogradnja i prvi put pojavila se je na dva japanska 747-100SR modela.<ref name = "airliners_747-300"/>). U odnosu na -200, gornja paluba je 7,11 m duža<ref name="airliners_747-300">[http://www.airliners.net/info/stats.main?id=99 "Boeing 747-300"], ''airliners.net''.</ref>. Još jedna razlika je ravno stepenište koje povezuje dvije palube, umjesto dotadašnjeg spiralnog <ref name="Boe_747_classics"/> što stvara dodatni prostor za sjedala. S manjim promjenama u aerodinamici, povećana je brzina krstarenja s 0,84 M na 0,85 M dok je MTOW ostala ista. Izbor motora isti kao i na -200 seriji osim što je [[General Electric]] umjesto [[CF6-50E2]] ponudio [[CF6-80C2B1]] [[Mlazni motor|mlazne motore]].<ref name="Boe_747_classics"/> :Prvi naručitelj 747-300 u lipnju 1980. bio je [[Swissair]]<ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven Series"], The Boeing Company</ref>., prvi let inačica ima [[5. 10.|5. listopada]] [[1982]]. a redovni servis započinje [[23. 3.|23. ožujka]] [[1983]].<ref name="B747_milest"/> Osim putničke, dostupne su i 747-300M s istim kapacitetom tereta u stražnjem dijelu glavne palube kao i na-200M, ali s produženom gornjom palubom može prevesti više putnika<ref>[http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm "747-300"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051023231238/http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm |date=2005-10-23 }}, Zap16.com</ref>. 747-300SR je inačica kratkog dometa za prijevoz više putnika na kraćim relacijama. Japan Airlines koriste ove inačice zrakoplova s više od 600 sjedećih mjesta. Boeing nikada nije pokrenuo novu Cargo inačicu 747-300, ali su se neki putnički avioni počevši od 2000. godine modificirali za prijevoz tereta<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2000/photorelease/photo_release_001017b.html "Boeing Delivers First 747-300 Special Freighter To Atlas Air"], The Boeing Company</ref>. :Ukupno je isporučeno 81 zrakoplov, 56 za putnički prijevoz, 21-300M i 4-300SR inačice<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Technical Specifications -- 747 Classics"], The Boeing Company. Retrieved: [[11. 7.|11. srpnja]] [[2008]].</ref>. Proizvodnju 747-300 uskoro zamjenjuje pokretanje izrade modernijeg 747-400 u [[1985]]. godini, samo dvije godine nakon što je -300 ušao u servis<ref>Lawrence and Thornton 2005</ref>. Zadnji 747-300 bio je isporučen [[Sabena|Sabeni]] u rujnu 1990.<ref name="Boe_747_classics"/><ref>[http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven series"], The Boeing Company</ref> Danas su mnogi -300 zrakoplovi još uvijek u zraku, bez obzira na znatan gubitak interes među velikim prijevoznicima koji su zamijenili 747-300 s 747-400. Prijevoznici koji i dalje koriste -300 su [[Air India]], [[Japan Airlines]], [[Qantas]] i [[Saudi Arabian Airlines]]. === 747-400 === :747-400 je modernizirani model s povećanim doletom. Raspon krila uvećan je za 1,8 m, na vrhovima krila ugrađeni su "wingleti" od 1,8 m s kojima je poboljšana učinkovitost goriva za 4% u odnosu na prethodne inačice 747<ref>[http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11839&page=33 ''Assessment of Wingtip Modifications to Increase the Fuel Efficiency of Air Force Aircraft''], National Academies Press, 2007, p.33.</ref>. [["Glass cockpit" pilotska kabina]] opremljena je s EFIS sustavom te je dizajnirana za dva člana posade. Korištenjem elektronike smanjio se broj brojčanika, mjernih instrumenata i raznih birača sa 971 na 365. U rep su ugrađeni spremnici za gorivo, preinačeni su motori i ugrađen je novi interijer. Dodatno gorivo omogućilo je kompanijama veliki dolet bez dodatnog slijetanja za njegovu nadopunu. -400 je ponuđen kao putnički (400), teretni (400F), kombinirani teretno-putnički (400C), za domaći promet (400D), s proširenim kapacitetom putnika (400ER) i teretna inačica velikog doleta (400ERF). Teretna inačica nema produženu gornju palubu<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400f_back.html "Boeing 747-400 Freighter Family"], The Boeing Company</ref>. 747-400D je predviđena za operacije kratkog doleta i ne uključuju winglete, ali se oni mogu naknadno ugraditi<ref>[http://www.jal.com/en/press/1998/111901/111901.html "Japan Airlines To Receive 100th Boeing 747 Aircraft"], Japan Airlines, [[19. 11.|19. studenog]] [[1998]].</ref>. :Putnička inačica ušla je u uporabu u veljači [[1989]]. s ''Northwest Airlinesom'' na relaciji [[Minneapolis]]-[[Phoenix]]<ref name="norris_p88"/>, "kombi" inačica počinje letjeti u rujnu [[1989]]. s [[KLM]]-om, [[Cargolux]] počinje letjeti s teretnom inačicom u studenom [[1993]]., 747-400ERF kreće u listopadu [[2002]]. a 747-400ER [[Qantas]] počinje koristiti u studenom 2002.<ref name="Boeing 747-400ER">[http://www.boeing.com/commercial/747family/lr_back/index.html "Boeing 747-400ER Family"], The Boeing Company. Retrieved: [[16. 10.|16. listopada]] [[2007]].</ref> Qantas je i jedini naručitelj putničke inačice iz ove serije. :Posljednja putnička inačica 747-400 isporučena je u travnju [[2005]]. Boeing je u ožujku 2007. objavio odustajanje od daljnje proizvodnje putničkog modela -400<ref name=747passend>Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/307716_boeing16.html "747-400 passenger is no more"], ''Seattlepi.com'', [[17. 3.|17. ožujka]] [[2007]].</ref>. Do listopada 2007. isporučeno je ukupno 670 aviona ove serije <ref>[http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527 "Commercial orders"], The Boeing Company</ref>. ==== 747 LCF Dreamlifter ==== ::747-400 Dreamlifter <ref>[http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 "Cargo freighter"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220195627/http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 |date=2009-02-20 }}, The Boeing Company.</ref> (izvorno nazvan "Veliki transporter 747" (eng. '''L'''arge '''C'''argo '''F'''reighter –LCF) <ref name="evergreen_july07">[http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html "Evergreen Aviation press releases"], Evergreen Aviation, [[20. 7.|20. srpnja]] [[2007]].</ref>) je Boeingova modifikacija postojećeg 747-400s za potrebe prijevoza velikih sastavnih dijelova [[Boeing 787|Boeinga 787]] na završnu montažu u tvornicu Everett, Washington. Izmjene na 747-400s dovršila je ''Evergreen Aviation Technologies Corporation'' u ''Dreamliftersu'' u [[Tajvan]]u. Zrakoplov je svoj prvi let imao [[9. 9.|9. rujna]] [[2006]].<ref name="bca_20060909_first_flight">[http://www.boeing.com/commercial/news/2006/q3/060909a_nr.html "Boeing 747 Large Cargo Freighter Completes First Flight"], The Boeing Company, [[9. 9.|9. rujna]] [[2006]].</ref> Dreamlifter samo su namijenjene za transport je pod-sklopova za Boeing 787.<ref>McCue, Dan. [http://www.charlestonbusiness.com/pub/13_11/news/9511-1.html "Dreamlifter to become fixture in Lowcountry sky"]{{Dead link|date=December 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Charleston Regional Business Journal'', [[28. 5.|28. svibnja]] [[2007]].</ref> Jedina namjena ovog zrakoplova je prijevoz boeingovih dijelova i prijevoz putnika nije dozvoljen.<ref>[http://www.boeing.com/news/releases/2007/q2/070604a_pr.html "Boeing 747 Dreamlifter Achieves FAA Certification"], The Boeing Company, [[4. 6.|4. lipnja]] [[2007]].</ref> Izrađeno je dva zrakoplova a naručena su još dva.<ref name="evergreen_july07"/> === 747-8 === :Boeing je najavio novi model 747-8 (prije pokretanja nazivan "Napredni 747") [[14. 11.|14. studenog]] [[2005]]., koji će se koristiti isti motor i tehnologiju kao B-787. Osnovni zahtjevi novog dizajna su smanjenje buke, veća ekonomičnost i ekološka prihvatljivost. 747-8 je proširen i produžen (za 5,6 m) kako bi mogao primiti više korisnog tereta s čime u dužini premašuje [[Airbus A340]]-600 <ref>Steinke, Sebastian. [http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm "Boeing launches 747-8"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410042129/http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm |date=2009-04-10 }}, ''Flug Revue'', January 2006.</ref>. Putnčka inačica označena s ''747-8 Intercontinental'' ili '''747-8I''', moći će se povesti i do 467 putnika u konfiguraciji 3-klase i letjeti više od 15.000 km brzinom od 0,855M. Kao je avion razvijan na osnovi 747-400, nije potrebna značajnija obuka osoblja a međusobno dijele niz rezervnih dijelova <ref>Norris, G. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news/BOE11077.xml "Boeing freezes the 747-8I design"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117154449/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news%2FBOE11077.xml |date=2012-01-17 }},''Aviation Week'', 2007.</ref>. Početak redovnog korištenja 747-8I očekuje se u [[2010]]. godini<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3078/is_200701/ai_n18808130 "Lufthansa launches 747-8I"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080203160018/http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3078/is_200701/ai_n18808130 |date=2008-02-03 }}, ''Air Transport World''.</ref>. U ponudi su teretna inačica 747-8F dizajnirana na osnovi 747-400ERF koja može primiti 154 tona tereta. To je 16 posto više korisnog tereta od one na 747-400F. Utovariti se može sedam dodatnih standardnih Cargo kontejnera. Početak redovnog korištenja 747-8F zakazana je za [[2009]]. godinu <ref> [http://www.deagel.com/Freighters/Boeing-747-8F_a000202006.aspx "Boeing 747-8 Freighter"], Deagel.</ref>. :Do prosinca 2007., 78 kompanija naručilo je Boeing 747-8F: ''Cathay Pacific'' (10), ''Atlas Air'' (12), ''Nippon Cargo Airlines'' (14), ''Cargolux'' (13), ''Emirates SkyCargo'' (10), ''Volga - Dnepr'' (5), ''Guggenheim Aviation Partners'' (4) i ''Korean Air'' (5). Ukupno 25 kompanija predali su naruđbe za Boeing 747-8I: 5 iz'' Boeing Business Jeta'' i 20 iz ''Lufthanse''<ref>[http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527], The Boeing Company</ref>. == Nesreće i incidenti == Do srpnja [[2008]]., dogodilo se ukupno 47 nezgoda 747<ref>[http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 Boeing 747 hull-loss occurrences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824020018/http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 |date=2017-08-24 }}, ''Aviation-Safety.net'', [[7. 7.|7. srpnja]] [[2008]].</ref> u kojima je živote izgubilo 3707 osoba<ref>[http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 Boeing 747 Accident Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824013435/http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 |date=2017-08-24 }}, ''Aviation-Safety.net'', [[5. 12.|5. prosinca]] [[2007]].</ref>. Za vrlo malo padova krive se greške u izradi i zamoru materijala 747. Jedne od većih nesreća su: *[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] koja se dogodila greškom pilota, kontrole zračnog prometa (ATC) i pogrešci u komunikaciji. * JAL ov 747-SR46 srušio se nakon nepropisnog servisa zrakoplova. * Na United Airlines-ovom 747-122 došlo je do eksplozivne dekompresije radi neispravnih Cargo-vrata, nakon čega je uslijedila zamjena svih sličnih ugrađenih vrata. * B747-230B koreanskog prevozitelja oborio je 1983. sovjetski presretač. * TWA 747-100 kompanije TWA eksplodirao je u zračnom prostoru iznad Atlantika 17. srpnja 1996. Do eksplozije je došlo najvjerojatnije radi zapaljenja para u centralnom spremniku goriva uzrokovano kvarom na elektroinstalaciji. == Usporedba == {| style="text-align: center; font-size:100%; color:black" |- bgcolor="#87CEEB" ! Mjere||747-100||747-200B||747-300||747-400<br />747-400ER||747-8I |-bgcolor="#EEEEEE" |Posada pilotske kabine||colspan="3"|Tri||colspan="2"|Dva |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet sjedala||colspan="3"|452(2 klase)<br />366 (3 klase)||524 (2 klase)<br />416 (3 klase)||467 (3 klase) |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina||colspan="4"|70,6 m||76,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Raspon krila||colspan="3"|59,6 m||64,4 m||68,5 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Visina||colspan="3"|19,3 m||19,4 m||19,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Težina (prazni zrakoplov)||162.400&nbsp;kg||174.000&nbsp;kg||178.100&nbsp;kg||178.756&nbsp;kg <br />'''ER:''' 184.600&nbsp;kg||185.972&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |MTOW||333.390&nbsp;kg||colspan="2"|377.842&nbsp;kg||396.890&nbsp;kg<br />'''ER:''' 412.775&nbsp;kg||439.985&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |Brzina krstarenja <br />(na visini 35.000&nbsp;ft||colspan="3"|895&nbsp;km/h||913&nbsp;km/h <br />'''ER:''' 918&nbsp;km/h||918&nbsp;km/h |-bgcolor="#EEEEEE" |Maksimalna brzina||colspan="3"|945&nbsp;km/h||977&nbsp;km/h|| |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina uzlijetanja s MTOW||colspan="2"|3.190 m||3.320 m||3.018 m <br />'''ER:''' 3.090 m||3.090 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Dolet punog zrakoplova||9.800&nbsp;km||12.700&nbsp;km||12.400&nbsp;km||13.450&nbsp;km <br />'''ER:''' 14.205&nbsp;km||14.815&nbsp;km |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet goriva||183.380 l||colspan="2" 199.158 l||216.840 l <br />'''ER:''' 241.140 l||243.120 l|| |-bgcolor="#EEEEEE" |} </div> == Isporuke == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2008 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2007 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2006 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2005 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2004 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2003 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2002 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2001 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2000 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1999 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1998 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1997 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1996 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1995 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1994 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1993 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1992 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1991 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1990 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1989 |- | 6 |16 |14 |13 |15 |19 |27 |31 |25 |47 |53 |39 |26 |25 |40 |56 |61 |64 |70 |45 |- |----- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1988 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1987 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1986 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1985 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1984 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1983 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1982 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1981 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1980 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1979 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1978 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1977 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1976 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1975 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1974 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1973 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1972 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1971 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1970 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1969 |- |24 |23 |35 |24 |16 |22 |26 |53 |73 |67 |32 |20 |27 |21 |22 |30 |30 |69 |92 |4 |- |} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Boeing 747}} * [http://www.newairplane.com/747e-brochure/ Boeing 747-8 e-brochure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705221239/http://www.newairplane.com/747e-brochure/ |date=2008-07-05 }} * [http://www.boeing.com/commercial/747family/index.html Boeing 747 product page] * [http://www.flightglobal.com/articles/2007/06/03/216270/boeing-747-aircraft-profile.html Boeing 747 profile on FlightGlobal.com] {{Avioni Boeing}} [[Kategorija:Boeing]] [[Kategorija:Putnički avioni]] 8ajox7y4bdh45enobein7w9glybhyl0 Šablon:Za 10 26394 42679246 41506819 2026-08-18T19:45:57Z Aca 108187 + 42679246 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOUI Talk icon - Support.svg|15px|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom|class=skin-invert|sub|Za]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> 936iuakpdbgmr2xn7a7sj70lozfsujx 42679247 42679246 2026-08-18T19:46:52Z Aca 108187 42679247 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOUI Talk icon - Support.svg|15px|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom|text-bottom|class=skin-invert|Za]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> si7545efrh2tkecguhlf7zxlny4ahak 42679249 42679247 2026-08-18T19:53:31Z Aca 108187 42679249 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol support vote.svg|16px|class=skin-invert|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom|Za]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> 56r4ver903oylpvrs0rui0g11j8fko6 42679250 42679249 2026-08-18T19:55:16Z Aca 108187 42679250 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol support vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom|Za]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> gr01weifu2p74813h68765mc8z7ohjv 42679251 42679250 2026-08-18T19:57:14Z Aca 108187 42679251 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol support vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom|Za]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> dqlyym4j6504fke63oer1k0x00m7sqe 42679275 42679251 2026-08-18T21:25:29Z Aca 108187 42679275 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol support vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=Okrugao zeleni znak s plusom]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> h6zqs35ngem9740z8a8prda5brapcsy Šablon:Protiv 10 26395 42679253 41506838 2026-08-18T20:01:29Z Aca 108187 42679253 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=Okrugao crveni znak s minusom|Protiv]]&nbsp;<b>{{{1|Protiv}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> 7d86767ru4hgashig7g5q4gy7kojdqt 42679276 42679253 2026-08-18T21:25:47Z Aca 108187 42679276 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=Okrugao crveni znak s minusom]]&nbsp;<b>{{{1|Protiv}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> kc94gal6oksfsufos6y865cn9m12lfx Sibinj 0 32451 42679592 42514176 2026-08-19T08:52:59Z Maria Sieglinda von Nudeldorf 8751 42679592 wikitext text/x-wiki {{Općina RH | ime = Sibinj | slika = | opis_slike = | zastava = | grb = | grb= sin escudo.svg | županija = [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] | broj stanovnika = 7.549 | površina = 110 | naselja = Bartolovci, Brčino, Gromačnik, Celikovići, Gornji Andrijevci, Grgurevići, Grižići,Jakaćina Mala, Ravan, Sibinj, Slobodnica, Završje | načelnik = Ivica Batinić | poštanski broj = 35252 Sibinj | pozivni broj = | registarska oznaka = | z. širina = 45.19 | z. dužina = 17.91 }} '''Sibinj''' je naselje i sjedište istoimene općine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Slavonija|Slavoniji]] i administrativno pripada [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. == Geografija == Sibinj je po tipu zbijeno, tipično [[Slavonija|slavonsko]] naselje nedaleko [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] (8&nbsp;km) nastalo duž glavne ceste. Širi se pretežito nizinskim područjem između regionalne ceste i [[željeznica|željezničke]] pruge u smjeru [[Zagreb]]a te uz križanje cesta prema [[Požega|Požegi]]. [[Urbanizam|Urbanistička]] koncepcija mjesta je izrazito historijskog tipa, uvjetovana prolazom "carske" ceste i željezničke pruge te kasnijim napretkom industrije u Slavonskom Brodu. Naselje ima lijep položaj na dodiru posavske nizine i ogranaka [[Dilj]]a. Kroz Sibinj prolaze tri [[potok]]a s diljskog slivnog područja (Kapljarevac-Petnja, Kikovac, Dubski), a na padinama Dilja se nalazi [[Petnja]] - umjetno [[jezero]] u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav". Naselje Sibinj se nalazi na 17° 54' istočne geografske dužine te 45° 12' sjeverne geografske širine. Nadmorska visina crkve u centru naselja je 122 m (crkva je [[trigonometar]] 122). [[Klima]] naselja i šireg područja je umjereno kontinentalna. Najčešći [[vjetar|vjetrovi]] dolaze sa zapada, a najjači prodori hladnih masa zabilježeni su sa sjeveroistoka. Prosječna (srednja) godišnja temperatura Sibinja je oko 11,3 °C. Količina [[padaline|padalina]] tijekom godine je oko 870 mm. == Stanovništvo == Prema podacima za posljednja četiri popisna razdoblja Sibinj sa Završjem bilježi konstantan porast broja stanovnika: 1971. god. 2270 stanovnika, 1981. god. 2347 stanovnika, 1991. god. 2507 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. god. Sibinj broji 2522 stanovnika. Većinom je to [[Hrvati|hrvatsko]], [[katoličanstvo|rimokatoličko]] stanovništvo. Jednako tako rastao je i broj domaćinstava: od 598, preko 653, 743 do 866 sredinom 2000.god. == Uprava == == Historija == Ostaci naselja na ovom području datiraju od [[11. vijek|11]]. i [[12. vijek]]a, a u 14. vijeku postojala je utvrda zvana Gradina. Kao župa, pod današnjim imenom, spominje se [[1695]]. g. Prema popisu stanovništva iz 1698.g. Sibinj je bio veći od Broda. Već 1730.g. u Sibinju postoji drvena crkvica [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]], a današnja je župna crkva sagrađena 1775. Najstarije naseobine na ovom tlu bile su: Brišćana kod izvora Petnje, Selište, polje Vidovice, područje Krizme na Velebiću te kasnije Mišino brdo i Konj brdo. Kao naselje uz [[cesta|cestu]], Sibinj se razvio od 1779. nakon naredbe Dvora u tom smislu. Ima pouzdanih podataka da je škola u Sibinju radila još 1767., a da je crkva dovršena 1775. Sibinj je od 1839. sjedište satnije, a od 1873. sjedište [[općina|općine]]. Najpoznatiji historijski događaj vezan uz Sibinj je incident poznat kao "[[Sibinjske žrtve]]", koji se dogodio 19.2. 1935. i koji se obilježava kao datum kada osnovna škola slavi svoj dan. Spomen obilježja tih događaja ima u Sibinju, Slavonskom Brodu i Grižićima. == Privreda == Prema zanimanju svojeg stanovništva Sibinj je "mješovito" naselje jer je veći dio radne snage uposlen u Brodu (sekundarne, kvartarne i tercijarne djelatnosti), a u slobodnom vremenu bavi se i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. U samom selu malo je pravih poljoprivrednih domaćinstava. Većina ih se poljoprivredom bavi "usput", uz stalno zaposlenje u mjestu, Brodu ili Požegi. Način života ljudi i ponašanje sve više poprimaju [[grad]]ski oblik života. == Značajne osobe == == Spomenici i znamenitosti == Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča. == Obrazovanje == Osnovna škola "[[Ivan Mažuranić]]" se nalazi u centru sela. Matičnoj školi gravitira šest područnih razrednih odjela. Škola ima oko 900 učenika koji ju pohađaju. Prema mreži škola od 1965. godine, uz matičnu školu u Sibinju, OŠ "Ivan Mažuranić", Sibinj ima šest područnih razrednih odjela (PRO): * PRO Slobodnica * PRO Stari Slatinik * PRO Gornji Andrijevci * PRO Ravan * PRO Grgurevići * PRO Grižići U djelu [[Antun Matija Reljković|A. M. Reljkovića]] "Slavonska i vinkovačka slovnica" spominje se da je 1767. u Sibinju postojala pučka škola te se ta godina smatra početkom [[obrazovanje|školstva]] u Sibinju. U početku su školu pohađala samo muška djeca, a 1872. s radom počinje i "Djevojačka učiona". Obje se škole 1884. spajaju u mješovitu školu koja je brojala 118 učenika. U Spomenicu je ubilježeno da je 1885. školu posjetio i [[Franjo Josip I., car Austrije|Franjo Josip I]]. Godine 1904. školu pohađa 190 učenika, a obnovljen je i školski vrt gdje se mladež poučavala [[ratarstvo|ratarstvu]], [[pčelarstvo|pčelarstvu]] i [[voćarstvo|voćarstvu]]. Nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] škola postaje osmogodišnja, a krajem 1950-tih u sklopu škole osniva se učenička zadruga. Razorni [[potres]] 1964. uništio je postojeću školsku zgradu te je nastava izvođena na otvorenom i u šatorima, a [[25.10.]] [[1965]]. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Kako se iz godine u godinu broj učenika povećavao, škola je postala tijesna te je sve izraženiji problem bio nedostatak prostora. Dodatna otegotna okolnost radu škole bio je i [[Domovinski rat (Hrvatska)|Domovinski rat]]. Nastava se neko vrijeme odvijala po kućama i podrumima. U oktorbu 1992.g., učenici i učitelji se vraćaju u svoje školske prostore sanjajući snove o proširenju školske zgrade i izgradnji školske dvorane. Adaptacija školskih prostora konačno je započela 1998. i završena je u veljači 2001. Potpunoj opremljenosti nedostajala je samo športska dvorana. Kamen temeljac za istu položen je samo nekoliko dana nakon svečanog otvorenja škole. U februaru 2002. otvorena je i školska [[sport]]ska dvorana. == Kultura == Sibinj je sjedište istoimene općine, ima ambulantu, željezničku stanicu, osnovnu školu, [[pošta|poštu]], dom kulture, brojne trgovine, obrtničke radionice i ugostiteljske objekte. Naselje je administrativni, [[kultura|kulturni]], [[zdravstvo|zdravstveni]] i ekonomski centar za više sela u ovom dijelu Brodsko-posavske županije. U Sibinju Više od 50 godina djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav". == Sport == U Sibinju djeluje [[nogomet]]ni klub Mladost, kao i [[košarka]]ški klub Sibinj. 2002. počeo je s djelovanjem [[Stolni tenis|Stolno-teniski]] Klub Sibinj. Ekipe se natječu u 4. regionalnoj ligi i u 5. međužupanijskoj. == Vanjske veze == {{Brodsko-posavska županija}} {{commonscat|Sibinj}} [[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]] {{geog-stub}} 0vqac40e3uf14mhr2fcncjbrp2329gt Bee Gees 0 44353 42679196 42583264 2026-08-18T17:21:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = The Bee Gees | slika = Bee Gees 1977.JPG | opis = | Img_size = | Landscape = | tip = grupa | Pseudonim = | Osnivanje = | žanr = [[Pop]], [[Blues]],<br /> [[Rock and Roll|Rock]], Disko glazba | period = 1958. – 2003.<br />2009. – 2012. | label = Festival, Polydor,<br /> Atco, RSO,<br /> Warner Bros., Rhino | Angažman = | URL = [http://www.officialbeegees.com/ Službena stranica sastava] | sadašnji_članovi = Barry Gibb<br />Maurice Gibb<br />Robin Gibb<br />Vince Melouney<br />Colin Petersen<br />Geoff Bridgeford<br />Alan Kendall<br />Dennis Bryon<br />Blue Weaver }} The '''Bee Gees''' osnovani su [[1958|1958.g]]. u Brisbaneu, [[Australija]]. Sastav su oformila trojica braće Barry, Robin, i Maurice Gibb i postaju jedna od najvećih glazbenih atrakcija svih vremena. Nakon svjetskog uspjeha vraćaju se u [[Engleska|Englesku]] nakon čega ih potpisuje [[producent]] Robert Stigwood. U 40 godina glazbenog rada, više puta su pobjednici [[Grammy Award]]ove dodjele nagrada za svoj rad i snimljeni materijal ali njihov izričito uspješan period je bio u vremenu harmoničnog "soft rocka" između [[1960]]. i ranih [[1970|'70.-tih]], nakon čega popularnost preuzima "disco glazba". Procjenjuje se da su "Bee Gees" prodali više od 220 milliona primjeraka snimljenog materijala i time postaju jedni od najbolje prodavanijih izvođača svih vremena. [[1997]]. ulaze u kuću slavnih "Rock and Roll Hall of Fame ", gdje stoji citat; {{izdvojeni citat|Jedan je [[Elvis Presley]], [[The Beatles]]i, [[Michael Jackson]], [[Garth Brooks]] i [[Paul McCartney]], a sad i najviše prodavani "Bee Gees"<ref>[http://www.rockhall.com/inductee/the-bee-gees tekst citata]</ref>.}} == Životopis sastava == Rođeni su na [[Otok Man|Otoku Man]], a prije nego što će odseliti u Australiju žive u [[Manchester]]u. U Australiji provode djetinjstvo i stvaraju svoju veliku glazbenu karijeru.<br />Braća Gibb, prva su i najveća globalna atrakcija koja je ponikla u [[australija|Australiji]], a njihova dugovječna karijera potegnula se od mladenačkog [[pop]]a, beata, [[psihodelični rock|psihodelije]], bijelog R&B (ritam & [[blues]]) soula i disko glazbe. Glazbena karijera započinje im koncem pedesetih i gotovo punih deset godina bili su vodeći mladenački sastav. Obiteljski sastav pojačao se [[električna gitara|gitaristom]] Vinceom Melouneyem i [[bubnjevi|bubnjarom]] Colinom Petersenom, a karijeru tada nastavlja nizom hit singlova u drugoj polovici šezdesetih čiji su temelji [[pjevanje|vokalne]] [[Muzička harmonija|harmonije]] po uzoru na sastav "[[The Everly Brothers]]". Nakon uspjeha njihovog singla "New York Mining Disaster 1941" na engleskom tržištu, gdje se sastav preselio u drugoj polovici [[1967|1967.g]]., uslijedili su hitovi "To Love Somebody", "Holiday" i "I Can't See Nobody", koji su se našli na prvijencu ''[[Bee Gees' 1st]]'' (1967.) Vrlo popularna skladba "Massachusetts" zajedno sa hitom "World" našla se na albumu ''[[Horizontal (album)|Horizontal]]'', a na trećem albumu ''[[Idea (album)|Idea]]'' hit skladba "I've Gotta Get a Message to You". Dvostruki album ''[[Odessa (album)|Odessa]]'' iz [[1969]]. donosi dosta elemenata [[progresivni rock|progresivnog rocka]], melodičnih balada i orkestracije koja je na tragu Moody Bluesa. Album glasi kao najuspješniji u njihovim prvim godinama studijskog rada. "Bee Gees" nastavlja karijeru i izdaje još jedan uspješna album ''[[Cucumber Castle]]'', na kojem se nalazi dosta dobrih skladbi i odlična produkcija. Ipak radi nesuglasica u sastavu "Bee Gees" se razilazi, a braća započinju samostalne karijere. Početkom sedamdesetih ponovno se okupljaju i nastavljaju svoju vrlo uspješnu glazbenu karijeru. [[1970]]. izdaju dosta uspješni album ''[[2 Years On]]'', a sljedeće godine ''[[Trafalgar]]'' na kojem se našla hit skladba "How Can You Mend a Broken Heart?". Nakon nekoliko izdanih albuma slijedi soulom nadahnuti ''[[Mr. Natural]]'' u produkciji Arifa Mardina, a on je zaslužan i za sljedeći album ''[[Main Course]]'' koji izlazi [[1975|1975.g]]. Ovim albumom stječu veliku popularnost zahvaljujući preuzimanju [[The Beatles|beatlesovskih]] vokalnih [[Muzička harmonija|harmonija]], soul ''falsetta'', funki gitare i plesnog ritma, sa kojim počinje njihova tranzicija prema plesnoj glazbi. Novi plesni R&B materijal našao se na albumu ''[[Children of the World]]'', nakon kojega rade glazbu za film "Saturday Night Fever" u kojemu glavnu ulogu glumi [[John Travolta]] . Album sa skladbama iz filma vrlo je uspješan i riječ je o jednom od najboljih albuma sa filmskom glazbom općenito. Dvostruki album prodaje se u više od 30 milijuna primjeraka. Album ''[[Spirits Having Flown]]'' koji izlazi [[1979]]. označava kraj njihove uspješne glazbene karijeri u kojoj su napravili mnoge hitove i odnijeli mnoge nagrade. Maurice Gibb umire početkom [[2003]]. i njegova smrt dovodi u pitanje daljnji rad sastava "Bee Gees"<ref>Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}</ref>. == Uspjeh naklade == "Bee Gees" postiže nevjerojatnu uspješnost u broju prodanih albuma od čega samo singlovi broje prodaju od preko 180 milijuna u čitavom svijetu<ref>{{Cite web |title=Bee Gees prodaja albuma |url=http://www.beegees-world.com/bio_sales.html |access-date=2008-05-28 |archive-date=2008-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213163507/http://www.beegees-world.com/bio_sales.html |dead-url=yes }}</ref>. "How Deep Is Your Love" najpopularnija je skladba i ima preko 400 obrada od raznih izvođača širom svijeta. Njihove skladbe našle su se na popisu omota od mnogih izvođača, uključujući i [[Elvis Presley]]a, [[Janis Joplin]], [[Al Green]]a, [[Eric Clapton]]a, Lulu, [[Elton John]]a, [[Tom Jones]]a i Ninu Simone, a i neke od novijih poput [[John Frusciante|Johna Frusciantea]] iz satava "[[Red Hot Chili Peppers]]" koji izvode skladbu "How Deep Is Your Love" i Feist, solistice koja izvodi skladbu "Love You Inside Out", Billy Corgan i Robert Smith skladba "To Love Somebody" i neke od skladbi izvode Steps i [[Destiny's Child]]. Braća Gibbs pišu tekstove za mnoge skladbe, između ostalog i "Immortality" za [[Celine Dion]], "If I Can't Have You" za Yvonne Elliman, "Chain Reaction" za [[Diana Ross|Dianu Ross]],"Spicks and specks" za [[Status Quo]], "Emotion" za Samanthu Sang i Destiny's Child, "Come On Over" za Oliviu Newton-John, "Warm Ride" za Grahama Bonneta, "Guilty" i "Woman in Love" za Barbru Streisand, "Heartbreaker" za Dionne Warwick, "Islands in the Stream" za Kennya Rogers i [[Dolly Parton]], "Grease" by Frankie Valli i "Only One Woman" za The Marbles. Mnogi albumi i hit skladbe "Bee Geesa" nanovo su snimljene u raznim obradama, a postale su popularne i kod [[hip hop]] izvođača. == Nagrade i priznanja == "Bee Gees" ulaze u kuću slavnih "Rock and Roll Hall of Fame" 1997. godine, gdje dobivaju svoju nagradu "Britain's first family of harmony<ref>[http://www.rockhall.com/inductee/ Rock and Roll Hall of Fame - Muzej]</ref>" od Briana Wilsona, vođe grupe [[The Beach Boys|Beach Boys]]. "Bee Gees" ulaze i također u kuću "Vocal Group Hall of Fame", [[2001|2001.g]]., a nalaze se još i u australskoj kući "ARIA Hall of Fame". === Grammy Awards === * [[1977]]. Najbolja vokalna izvedba sa skladbom - "How Deep Is Your Love" * [[1978]]. Najbolja vokalna izvedba sa skladbom - "Saturday Night Fever" * [[1978]]. Album godine - "Saturday Night Fever" * [[1978]]. Produkcija godine - "Saturday Night Fever" * [[1978]]. Najbolji vokalni aranžman - "Stayin' Alive" * [[1980]]. Najbolja pop izvedba - "Guilty" * [[2000]]. Nagrada za životno djelo * [[2003]]. Nagrada za legendu * [[2004]]. Kuća slavnih - "Saturday Night Fever" == Diskografija == {{glavni|Diskografija The Bee Geesa}} === Top lista studijskih albuma === {| class="wikitable" |- !Naziv !! Najviša pozicija u SAD<br /> na top listi !! Godina !! Najviša pozicija u VB <br />na top listi |- |''[[The Bee Gees Sing and Play 14 Barry Gibb Songs]]'' || align="center" | - || 1965. || - |- |''[[Spicks and Specks (album)|Spicks and Specks]]'' || align="center" | - || 1966. || - |- |''[[Bee Gees 1st]]'' || align="center" | #7 || 1967. || align="center" | #8 |- |''[[Horizontal (album)|Horizontal]]'' || align="center" | #12 || 1968. || align="center" | #16 |- |''[[Idea (album)|Idea]]'' || align="center" | #17 || 1968. || align="center" | #4 |- |''[[Odessa (album)|Odessa]]'' || align="center" | #20 || 1969. || align="center" | #10 |- |''[[Cucumber Castle]]'' || align="center" | #94 || 1970. || align="center" | #57 |- |''[[2 Years On]]'' || align="center" | #32 || 1970. || align="center" | - |- |''[[Trafalgar (album)|Trafalgar]]'' || align="center" | #34 || 1971. || align="center" | - |- |''[[To Whom It May Concern (Bee Gees album)|To Whom It May Concern]]'' || align="center" | #35 || 1972. || align="center" | - |- |''[[Life in a Tin Can]]'' || align="center" | #68 || 1973. || align="center" | - |- |''[[Mr. Natural (album)|Mr. Natural]]'' || align="center" | #178 || 1974. || align="center" | - |- |''[[Main Course]]'' || align="center" | #14 || 1975. || align="center" | - |- |''[[Children of the World]]'' || align="center" | #8 || 1976. || align="center" | - |- |''[[Saturday Night Fever]]'' || align="center" | #1 || 1978. || align="center" | #1 |- |''[[Spirits Having Flown]]'' || align="center" | #1 || 1979. || align="center" | #1 |- |''[[Living Eyes (Bee Gees album)|Living Eyes]]'' || align="center" | #41 || 1981. || align="center" | #73 |- |''[[E.S.P. (Bee Gees album)|E.S.P.]]'' || align="center" | #96 || 1987. || align="center" | #5 |- |''[[One (Bee Gees album)|One]]'' || align="center" | #68 || 1989. || align="center" | #29 |- |''[[High Civilization]]'' || align="center" | - || 1991. || align="center" | #24 |- |''[[Size Isn't Everything]]'' || align="center" | #153 || 1993. || align="center" | #23 |- |''[[Still Waters]]'' || align="center" | #11 || 1997. || align="center" | #2 |- |''[[This Is Where I Came In]]'' || align="center" | #16 || 2001. || align="center" | #6 |} === Značajno === "The Bee Gees" prodali su više od 225 milijuna primjeraka svojih albuma širom svijeta.<br />Album Maurice Gibba, "Man In The Middle" bio je tri tjedna u [[mart|ožujku]] [[2005]]. na #1 mjestu u [[turska|Turskoj]]. === Limitirana izdanja === ''Ellan Vannin'' limitirano je izdanje od 1000 primjeraka koje je snimljeno [[1997|1997.g]]. === Članovi sastava Bee Gees === Barry Gibb svira ritam gitaru Robin Gibb ne svira bilo koji instrument na sceni ali svira pianino, violončelo, a ostale svira privatno. Maurice Gibb svira bas gitaru, ritam i prvu gitaru, pianino, orgulje, mellotron, elektronske klavijature, sintisajzer i bubnjeve. Od 1966. do 1972. svira mnoge različite instrumente koje koristi na brojnim snimanjima. Dok u kasnim sedamdesetima uglavnom svira samo bas gitaru, a od 1986. najčešće klavijature. Glazbenici koji su sa braćom Gibb bili članovi "Bee Geesa": * Colin Petersen — [[bubnjevi]] 1967.–1969. * Vince Melouney — [[električna gitara|prva gitara]] 1967.–1968. * Geoff Bridgeford — bubnjevi 1969.–1972. * Alan Kendall — prva gitara 1971.–1980., 1987.–2001. * Dennis Bryon — bubnjevi 1974.–1980. * Blue Weaver — [[Sintesajzer|Klavijature]] 1975.–1980. Ostali glazbenici koju su sudjelovali na raznim snimanjima i koncertima sa sastavom "Bee Geesom": * Carlos Alomar — [[gitara]] * Ray Barretto — bongosi * Reb Beach — gitara * Tony Beard — [[bubnjevi]] * Michael Bennett — [[sintesajzer|klavijature]] * Matt Bonelli — [[bas-gitara|bas gitara]] * Tim Cansfield — gitara * David Foster — klavijature * Stephen Gibb — gitara * Reggie Griffin — gitara * Adrian Hales — bubnjevi * Steve Jordan — bubnjevi * [[Manu Katché]] — bubnjevi * Jim Keltner - bubnjevi 1973. * Robbie Kondor — klavijature * Rhett Lawrence — [[sintesajzer|sintisajzer programiranje]] * Mike McEvoy — klavijature, gitara * John Merchant — projekcija * Scott Glasel — projekcija, sintisajzer programiranje, programiranje bubnjeva, * Marcus Miller — bas gitara * Tim Moore — klavijature * Nick Moroch — [[električna gitara]] * Russ Powell - bas gitara * Pino Palladino — bas gitara * George "Chocolate" Perry — bas gitara * Greg Phillinganes — klavijature * Steve Rucker — bubnjevi * Raphael Saadiq — bas gitara, gitara, programiranje bubnjeva, [[pjevanje|vokal]] * Marc Schulman — gitara * Steve Skinner — sintisajzer * Ben Stivers — klavijature * Michael Thompson — gitara * Peter-John Vettese — klavijature * Waddy Wachtel — gitara * Jeff Porcaro — Osnivač sastav Toto — bubnjevi == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bee Gees}} * ''[http://www.brothersgibb.com Svjetski obožavatelji braće Gibb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120411181715/http://www.brothersgibb.com/ |date=2012-04-11 }}'' * ''[http://mauricegibbwebsite.com Službene stranice Maurice Gibba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525052044/http://mauricegibbwebsite.com/ |date=2012-05-25 }}'' * ''[http://andygibb.50megs.com Službene stranice Andy Gibba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310014007/http://andygibb.50megs.com/ |date=2010-03-10 }}'' * ''[http://beegees.com Službene stranice Bee Geesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707222349/http://beegees.com/ |date=2011-07-07 }}'' {{The Bee Gees}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bee Gees, The}} [[Kategorija:Nastanci 1958.]] [[Kategorija:Prestanci 2012.]] [[Kategorija:Australijske muzičke grupe]] [[Kategorija:Australijske rock grupe]] [[Kategorija:Kultura u Brisbaneu]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] 59guztt9mtjo0p3l6qiasjc5519t0m4 Crkva Sveta Sofija u Ohridu 0 44833 42679337 207412 2026-08-19T00:05:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Sofije u Ohridu]] 42679337 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Sofije u Ohridu]] 82vhv1n51tadyajpas25rhojqfkcoge But I'm a Cheerleader 0 45027 42679602 42556194 2026-08-19T09:52:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679602 wikitext text/x-wiki {{Film | naziv filma = But I'm a Cheerleader | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | tagline = | režija = [[Jamie Babbit]] | žanr = [[Romantična komedija]] | produkcija =[[Leanna Creel]]<br />[[Andrea Sperling]] | scenarij = [[Jamie Babbit]]<br />[[Brian Wayne Peterson]] | naracija = | uloge = [[Natasha Lyonne]]<br />[[Cathy Moriarty]]<br />[[RuPaul]]<br />[[Clea DuVall]] | glazba = [[Pat Irwin]] | distributer = [[Lions Gate Films]] | godina = [[1999]]. | trajanje = 85 min. | država = {{flagicon|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0179116 }} '''''But I'm a Cheerleader''''' je [[satira|satirična]] [[romantična komedija]] iz [[1999]]. godine, u režiji [[Jamie Babbit]], po scenariju koji je ona radila zajedno sa piscem [[Brian Wayne Peterson|Brianom Wayneom Petersonom]]. [[Natasha Lyonne]] glumi Megan Bloomfield, naizgled srećnu [[heteroseksualnost|heteroseksualnu]] [[navijačica|navijačicu]]. Njeni prijatelji i roditelji, međutim, sumnjaju da je ona [[lezbejka]] i šalju je u kamp na [[reparativna terapija|reparativnu terapiju]]. U kampu Megan shvata da je ona zaista lezbejka i, uprkos terapiji, prihvata svoj novi identitet i zaljubljuje se u Graham, devojku koja je takođe na terapiji. Sporedne uloge u filmu imaju [[Clea DuVall]], [[Cathy Moriarty]], [[RuPaul]], [[Mink Stole]], [[Bud Cort]] i drugi. ''But I'm a Cheerleader'' je prvi [[igrani film]] rediteljke [[Jamie Babbit]]. Inspiraciju za film je dobila iz članka o [[konverzivna terapija|konverzivnoj terapiji]], kao i iz programa za [[rehabilitacija|rehabilitaciju]]. Priču o mladoj devojci koja otkriva svoj [[seksualni identitet]] iskoristila je da bi prikazala [[socijalni konstrukt|socijalu iskonstruisanost]] [[rode uloge|rodnih uloga]] i [[heteronormativnost]]i. Kostimi i scenografija u filmu stavljeni su u korist naglašavanju socijalnih konstrukata, tako da se koriste veštački materijali sa istaknutim roze i plavim bojama. Film je inicijalno rejtingovan kao [[NC-17]], posle čega je Babbit ponovo montirala film kako bi dobio rejting R. U intervjuu za film ''[[This Film Is Not Yet Rated]]'', Babbit kritikuje diskriminaciju prema filmovima sa [[LGBT]] tematikom. Film je loše prošao kod većine kritičara, koji su ga upoređivali sa filmovima [[John Waters|Johna Watersa]] i kritikovali šareni dizajn. Glumačka ekipa je dobila pohvale za svoje izvođenje, mada je bilo onih koji su smatrali da su mnogi likovi [[stereotipi|stereotipno]] prikazani. == Radanja == Megan ([[Natasha Lyonne]]) je srednoškolka, članica je navijačkog tima i ima vezu sa [[američki fudbal|fudbalerom]], Jaredom. Ona ne voli da se ljubi sa svojim momkom i mašta o svojim drugaricama, navijačicama. Njeni roditelji, prijateljice i momak smatraju da je ona lezbejka. Pored toga što ne voli da se ljubi sa momkom, ona takođe voli da jede [[tofu]], sluša [[Melissa Etheridge|Melissu Etheridge]] i njena jastučnica ima sliku cveta koji podseća na vaginu. Oni pozivaju u pomoć [[eks-gej]]a, Mikae ([[RuPaul]]), koji je saradnik u kampu True Directions (Prava usmeranja) u kome se sprovodi program u pet koraka za "lečenje" od homoseksualnosti. U kampu Megan sreće Mary Brown ([[Cathy Moriarty]]), upravnicu kampa, njenog sina Rocka ([[Eddie Cibrian]]) i grupu ljudi, koji se, kao i ona, nalaze u postupku "lečenja" od homoseksualnosti. Uz pomoć ljudi u grupi Megan otkriva da je lezebejka. Ova činjenica, koja se ne slaže sa njenim religioznim uzgojem, strašno uznemirava Megan i ona rešava da ozbiljno uloži napor da postane ''straight''. Još na samom početku svog boravka u True Directions ona zatekne dvojicu momaka, Dolpha i Claytona kako se ljube. U panici počinje da vrišti što dozove Mary i dečaci su kažnjeni – Dolph je isteran iz kampa, a Clayton je izolovan u kućicu za pse. Koraci programa u kampu "True Directions" su: (1) priznavanje sopstvene homoseksualnosti, (2) ponovno otkrivanje [[rodni identitet|rodnog identiteta]] kroz obavljanje stereotipno muških, odnosno ženskih zadataka (popravljanje automobila i igranje fudbala, odnosno čišćenje kuće i čuvanje dece), (3) pronalaženje uzroka za svoju homoseksualnost, (4) demistifikovanje suprotnog pola i (5) simuliranje heteroseksualnog seksualnog odnosa. Tokom trajanja programa Megan se sprijateljuje sa Graham ([[Clea DuVall]]) koja, za razliku od Megan, u potpunosti prihvata svoju homoseksualnost, ali je na programu pod pritiskom roditelja. Grupa na programu se noću iskrada iz kampa i odlazi u lokalni [[gej klub]], uz pomoć dvojice bivših polaznika, [[eks-eks gej]]eva, Larrya i Lloyda. U gej klubu veza između Graham i Megan se razvija u romantični odnos. Kada Mary otkrije da je grupa izlazila u gej klub, ona organizuje napad na kuću Lloyda i Larrya, uz nošenje transparenata i vikanje [[homofobija|homofobičnih]] slogana. Jedne noći se Megan i Graham iskradu i imaju seks. Kada Mary ovo sazna Megan ne pokazuje da se kaje i Mary je izbacuje iz kampa. Graham, koja ne sme da se suprotstavi ocu, ostaje u kampu. Megan odlazi kod Lloyda i Larryja, kod kojih živi i Dolph i njih dvoje rešavaju da izvuku Graham i Claytona iz True Directions. Odlaze na svečanu dodelu diploma i Megan igrajući i pevajući u stilu navijačice saopštava Graham da je voli. Njih dve, kao i Dolph i Clayton napuštaju kamp. Film se završava senom na sastanku [[PFLAG]]-a, gde roditelji Megan pokušavaju da se pomire sa činjenicom da im je ćerka [[lezbejka]]. == Uloge == {{Cast}} |- align=center | align=left|[[Natasha Lyonne]] || align=left|Megan Bloomfield || align=left|Glavna junakinja, koju roditelji i prijatelji šalju u kamp za "odvikavanje" od homoseksualnosti, "True Directions". Tom prilikom ona se suprotstavlja ideji da je lezbejka rečima: "Imam dobre ocene, idem u crkvu, ja sam navijačica." |- align=center | align=left|[[Clea DuVall]] || align=left|Graham Eaton || align=left|Studentkinja i ćerka bogatih roditelja, koji joj prete da će je se odreći ako ne promeni svoju [[seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]]. Ona prihvata to da je lezbejka, ali se plaši od svojih roditelja da tako otvoreno i živi<ref name="Reel.com" />. |- align=center | align=left|[[Cathy Moriarty]] || align=left|Mary J. Brown || align=left|Osnivačica True Directions i upravnica kampa. Iako to nije pomenuto u filmu rediteljka Babbit je u glavi imala zaplet po kome je njen muž gej i otišao je u [[San Francisco]] <ref name="Reel.com" />. Kao posledica toga, ona je sebi zadala misiju da mlade gejeve i lezbejke preobraća u heteroseksualne osobe. Moriarty je svoj lik opisala kao "[[Sandra Dee]] na [[kokain krek|kreku]]." <ref name="Advocate" /> |- align=center | align=left|[[RuPaul]] || align=left|Mike || align=left|[[Eks-gej]] koji radi u kampu kao Maryn pomoćnik. Mike nosi majicu sa natpisom "''Straight is great!''" i u kampu radi sa dečacima, učeći ih kako da budu muževniji. |- align=center | align=left|[[Mink Stole]] || align=left|Nancy Bloomfield || align=left|Meganina majka. Meganini roditelji su hrišćani i žele da Megan bude onakva kako je, po njihovom shvatanju, Bog želeo. |- align=center | align=left|[[Bud Cort]] || align=left|Peter Bloomfield || align=left|Meganin otac. |- align=center | align=left|[[Melanie Lynskey]] || align=left|Hilary Vandermuller || align=left|Devojka koja se čvrsto pridržava pravila kampa i na kraju uspešno završava program. Melanie Lynskey je poznata iz filma ''[[Heavenly Creatures]]'' u kome zajedno sa [[Kate Winslet]] glumi lezbejku. |- align=center | align=left|[[Joel Michealy]] || align=left|Joel Goldberg || align=left|Mladi Jevrejin, koji očajnički želi da postane straight i uspešno završava program. |- align=center | align=left|[[Kip Pardue]] || align=left|Clayton Dunn || align=left|Tih i povučen mladić, koji je zaljubljen u Dolpha. |- align=center | align=left|[[Katharine Towne]] || align=left|Sinead Laren || align=left|[[Goth]] devojka, koja [[SM|voli bol]]. Njoj se sviđa Graham i ljubomorna je na vezu između Graham i Megan, ali uprkos tome ona završava program. |- align=center | align=left|[[Douglas Spain]] || align=left|Andre || align=left|On sebe opisuje kao "glumac, igrač i homoseksualac". On ne uspeva da ubedi Mary da je heteroseksualan i ona ga izbacuje iz kampa pre kraja. |- align=center | align=left|[[Eddie Cibrian]] || align=left|Rock Brown || align=left|Sin Mary, koji je [[kemp]] i prilično jasno gej. Rock radi na održavanju u kampu i između njega i Mikea postoji privlačnost. |- align=center | align=left|[[Dante Bosco]] || align=left|Dolph || align=left|On je [[rvanje|rvač]] koji je u vezi sa Claytonom. Kada ga Mary izbacuje iz programa, on živi sa Lloydom i Larryem i na kraju se vraća po Claytona. |- align=center | align=left|[[Katrina Phillips]] || align=left|Jan || align=left|Igračica [[softbol]]a koja je poslata u True Directions zbog njenog muževnog izgleda. Ipak, ona shvata da je straight i napušta kamp. |- align=center | align=left|[[Richard Moll]] || align=left|Larry Morgan-Gordon || align=left|[[Eks-eks-gej]] i bivši polaznik kampa, a sada [[istopolno partnerstvo|partner]] Lloyda. Oni polaznicima i polaznicama kampa nude drugi pogled na njihovu seksualnu orijentaciju i vode ih krišom u gej bar. Rediteljka je njihove likove bazirala na eks-eks-gejevima, Michael Busseeu i Gary Cooperu, koji su bili među osnivačima eks-gej organizacije [[Exodus International]] <ref name="Rainbow" />. |- align=center | align=left|[[Julie Delpy]] || align=left|[[lipstik lezbejka]] ||align=left| Devojka koju Megan sreće u baru i sa kojom igra. |- align=center | align=left|[[Wesley Mann]] || align=left|Lloyd Morgan-Gordon || align=left|Eks-eks-gej, Larryev partner. |- align=center | align=left|[[Brandt Wille]] || align=left|Jared || align=left|Meganin momak. |- align=center | align=left|[[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]] || align=left|Kimberly || align=left|Meganina prijateljica i glavna navijačica. Ona posumnja da je Megan lezbejka i učestvuje u slanju u kamp, koji organizuju njeni roditelji. |- align=center | align=left|[[Ione Skye]] || align=left|Kelly || align=left|Bivša lezbejka iz promotivnog videa za True Directions. |} == Informacije o filmu i produkciji == ''But I'm a Cheerleader'' je prvi dugometražni film [[Jamie Babbit]] <ref name="AfterEllenInterview">{{cite web | last =Warn | first =Sarah | authorlink =Sarah Warn | title =Interview with Jamie Babbit | publisher =[[AfterEllen.com]] | date =June 2004 | url =http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/interviews/62004/jamiebabbit.html | accessdate =11. 06. 2008. | archiveurl =https://archive.today/20120717195249/http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/interviews/62004/jamiebabbit.html | archivedate =2012-07-17 | dead-url =no }}</ref>. Pre toga je snimila dva kratka filma, ''[[Frog Crossing]]'' (1996) i ''[[Sleeping Beauties]]'' (1999), koji su prikazivani na [[Sundance Film Festival]]u. Kasnije je režirala [[triler]] ''[[The Quiet]]'' (2005), a 2007 godine režirala je komediju ''[[Itty Bitty Titty Committee]]''. Babbit i [[Andrea Sperling]] (producentkinja) su obezbedile pare za film od Michaela Burnsa (potpredsednika [[Prudential Insurance]]a, kada su mu pokazale scenario na Sundanceu<ref name="AfterEllenInterview" />. Prema izjavi Babbit, njihova jedina rečenica kojom su objasnile film je bila "Dve srednjoškolke se zaljube jedna u drugu u kampu za reparativnu terapiju." <ref name="Out">{{Citation | last =Gideonse | first =Ted | title =The New Girls Of Summer | newspaper =[[Out (magazine)|Out]] | pages =56 | date = July 2000 | url = }}</ref>. Burns im je najpre dao budžet od pola miliona, da bi kasnije povećao na milion dolara. === Koncepcija === Majka Jamie Babbit je vodila kamp pod nazivom "New Directions" za odvikavanje mladih od alkohola i droga. Babbit je dugo želela da napravi film o programima rehabilitacije u 12 koraka<ref name="Out" />. Kada je pročitala članak o čoveku koji se vratio sa reparativne terapije mrzeći sebe, odlučila je da poveže ove dve ideje<ref name="Advocate">{{Citation | last =Stukin | first =Stacie | title =But she's serious | newspaper =[[The Advocate]] | year =2000 | date =04. 07. 2000. | accessdate =20. 05. 2007. | url =http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_4/ai_63059697 | archive-date =2004-09-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20040920204157/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_4/ai_63059697 }}</ref>. Sa svojom partnerkom, [[Andrea Sperling|Andreom Sperling]] došla je na ideju da napravi film o nacijačici koja odlazi u kamp za reparativnu terapiju<ref name="NitrateInterview">{{cite web | last =Fuchs | first =Cynthia | authorlink = | coauthors = | title =So Many Battles to Fight - Interview with Jamie Babbit | publisher =Nitrate Online | date = 21. 07. 2000. | url =http://www.nitrateonline.com/2000/fcheerleader.html}}</ref>. Želela je da glavna junakinja bude baš navijačica, jer su navijačice "…vrh američkog sna, i to američkog sna ženstvenosti." <ref name="Reel.com">{{cite web | last =Grady | first =Pam | authorlink = | coauthors = | title =Rah Rah Rah: Director Jamie Babbit and Company Root for But I'm a Cheerleader | publisher =Reel.com | date = | url =http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/cheerleader | access-date =2021-08-17 | archivedate =2007-09-26 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20070926213345/http://www.reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fcheerleader | deadurl =yes }}</ref> Takođe je želela da lezbejsko iskustvo prikaže iz ugla [[femme/butch|femme]] lezbejke, za razliku od filmova koji nastupaju iz [[femme/butch|butch]] ugla<ref name="FV">{{cite book | last =Dixon | first =Wheeler Winston | authorlink =Wheeler Winston Dixon | coauthors =Gerald Duchovnay (Ed.) | title =Film Voices: Interviews from Post Script | publisher =State University of New York Press, Albany | date =2004 | pages =pp. 153-165 | isbn = 0-7914-6156-4 }} </ref>. Želela je da napravi satiru kako na [[religiozna desnica|religioznu descniu]], tako i na [[LGBT zajednica|LGBT zajednicu]] <ref name="NitrateInterview" />. Pošto je smatrala da nije kvalifikovana da napiše sama scenario, angažovala je scenaristu [[Brian Wayne Peterson|Briana Wayna Petersona]] <ref name="Reel.com" /><ref name="NitrateInterview" />, koji je imao iskustva u reparativnoj terapiji, radeći u zatvoru sa seksualnim prestupnicima<ref name="Out" />. On je izjavio da je želeo da napravi film koji neće biti samo zabavan, nego koji će izazvati bes kod ljudi i koji će publiku navesti da diskutuje o tome<ref name="Out" />. === Kostim i scenografija === Babbit je izjavila da je inspiraciju za dizajn filma dobila od [[John Waters]]a, [[David LaChapelle|Davida LaChapelle]], ''[[Edward Scissorhands]]'' i lutke [[Barbie]] <ref name="NitrateInterview" />. Želela je da kostimi odražavaju teme filma. U filmu je vidljiva promena od prirodnih boja kod Megan kući, gde dominiraju narandžasta i braon, na veštački svet kampa "True Directions", gde prevladavaju intenzivne roze i placa (koje treba da prikažu artificijalnost [[rodni konstrukt|rodnog konstrukta]]) <ref name="NitrateInterview" />. Prema izjavama Babbit, [[mizofobija|mizofobični]] lik Mary Brown predstavlja [[AIDS paranoja|AIDS paranoju]], a njen čisti, uređeni svet je ispunjen plastičnim cvećem, lažnim nebom i [[PVC]] odećom<ref name="NitrateInterview" />. Scene sa spoljnim snimcima kuće sa svetlo roze [[taraba]]ma snimljeni su u [[Palmdale, California|Palmdaleu, u Californiji]] <ref name="Out" />. === Podela uloga === Babbit je za ulogu Graham Eaton pridobila Cleau DuVall, koja je već glumila u njenom kratkom filmu ''Sleeping Beauties''. Rediteljka je izjavila da je preko DuVall uspela da pridobije mnoge druge članice glumačke ekipe, uključujući i Natashu Lyonne i Melanie Lynskey<ref name="AfterEllenInterview" />.Lyonne je prvo videla scenario u kolima DuVall i onda je kontaktirala agenta<ref name="Out" />. Ranije je već gledala ''Sleeping Beauties'' i želela je da sarađuje sa Babbitovom<ref name="Rainbow">{{cite web | last =Judd | first =Daniel | title =Interviews - Jamie Babbit | publisher =RainbowNetwork.com | date = 04. 10. 2000. | url =http://www.rainbownetwork.com/Film/detail.asp?iData=9110&iChannel=14&nChannel=Film}}</ref>. Ipak, ona nije bila prvi izbor za ulogu Megan. Nju je trebalo da igra glumica koja čije ime nije saopšteno u javnosti, ali koja je odustala od uloge zbog toga što potiče iz hrišćanske porodice i nije želela da oni vide njeno lice na posteru<ref name="AfterEllenInterview" />. Za ulogu Megan takođe je bila razmatrana glumica [[Rosario Dawson]], ali je producent ubedio Babbitovu da Dawson koja je Latina, ne bi odgovarala ulozi koja treba da predstavlja klasičnu Amerikanku<ref name="NitrateInterview" />. Babbit je od početka imala nameru da manje uloge da glumcima različitih rasa, kako bi prikazala ono što je opisala kao "rasizam na svakom nivou u snimanju filmova"<ref name="NitrateInterview" />. Planirano je da Mike ([[RuPaul]]), Dolph ([[Dante Basco]]) i Andre ([[Douglas Spain]]) budu [[Afro-Amerikanac]], [[Azijat]] i [[Hispanac]]. Najpre je želela da [[Arsenio Hall]] igra ulogu Mikea, ali se on nije hteo da igra gej ulogu<ref name="Reel.com" />. RuPaul u ulozi Mikea se pojavljuje kao muškarac i to je jedna od retkih njegovih pojava van [[drag (odeća)|draga]] <ref>{{cite web | last =Fine | first =Marshall | title =Ladies' Man: An Interview with Superdiva RuPaul | publisher =DrDrew.com | url =http://www.drdrew.com/DrewLive/article.asp?id=908 | accessdate =07. 10. 2007. | archivedate =2007-10-17 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017180115/http://www.drdrew.com/DrewLive/article.asp?id=908 | deadurl =yes }}</ref>. === Teme === ''But I'm a Cheerleader'' nije film samo o seksualnosti, već i o socijalnim konstruktima rodnih uloga, kako primećuje [[Nikki Sullivan]] u svojoj knjizi ''A Critical Introduction to Queer Theory''. Jedan od načina na koji Babbit upire prstom u konstrukte jeste isticanje neprirodnih boja. Ted Gideonse u magazinu ''[[Out (magazin)|Out]]'' piše da kostimi i boje u filmu pokazuju koliko su pogrešni ciljevi kampa True Directions<ref name="Out" />. Rodne uloge se dalje uvode i kritikuju davanjem zadataka polaznicima i polaznicama kampa u drugom koraku terapije. Neprirodnost i društvena uslovljenost ovih uloga pokazuje se time što polaznici i polaznice kampa svoje zadatke obavljaju uz teškoće i obično neuspešno. Babbit ne samo da pokazuje kako se rod i seksualnost uslovljava, već i ističe da su norme i istine o [[heteronormativnost|heteronormativnom]] svetu čudne, odnosno [[queer]]. Sullivan piše da ispitivanje heteronormativnosti u filmu čini ovaj film primerom za [[queer teorija|queer teoriju]]. === Sertifikacija === Kada je film prvi put bio poslat na [[rejtingovanje filmova|rejtingovanje]] [[MPAA]]-u, ''But I'm a Cheerleader'' je dobio oznaku NC-17. Kako bi film dobio oznaku R, sa kojom bi imao bolju komercijalnu prođu, Babbit je uklonila par scena. U intervjuu sa [[Kirby Dick]]om za njegov film ''[[This Film Is Not Yet Rated]]'' Babbit je izjavila da se oseća diskriminisanom zbog pravljenja filma sa LGBT tematikom<ref name="GayWired">{{cite web | title ='This Film is Not Yet Rated' Explores Anti-Gay Bias of MPAA Ratings System | work =GayWired.com | publisher = | date =01. 09. 2006. | url =http://www.gaywired.com/article.cfm?section=9&id=10452 | accessdate =02. 06. 2007. | archivedate =2007-10-17 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017191223/http://gaywired.com/article.cfm?section=9&id=10452 | deadurl =yes }}</ref>. U kritici MPAA sistema sertifikacije filmova nagovešteno je da je odbor rigorozniji prema homoseksualnom sadržaju filmova, nego prema heteroseksualnom, kao i da scene sa ženskom seksualnošću izazivaju veće kritike odbora nego scene sa muškom seksualnošću<ref name="Pajiba">{{cite web | last =Carlson | first =Daniel | title =Muscles and Boobies and Wieners, Oh No | work =Pajiba.com | date =2006 | url =http://www.pajiba.com/this-film-is-not-yet-rated.htm | accessdate = 02. 06. 2007. }}</ref>. Primera radi, film ''[[American Pie]]'', koji je izašao takođe 1999. godine sadrži scenu muške masturbacije i dobio je oznaku R. U drugim državama film je dobio različite oznake: u [[Australija|Australiji]] M (za odraslu publiku), u [[Kanada|Kanadi]] 14A, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]-u 15, a u [[Nemačka|Nemačkoj]] 12. == Prijem i kritike == === Box office === ''But I'm a Cheerleader'' je zaradio ukupno 2.595.216[[US$]] u svetu, od čega je oko 2,2 miliona zaradio samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Prema izveštaju sa sajta [[Box Office Mojo]], film se po zaradi nalazi na 174. mestu filmova iz 2000. godine iz SAD, a na 74 mestu filmova sa oznakom R objavljenih te godine. Takođe, film zauzima 68. mesto po zaradi među filmovima sa LGBT tematikom. Film je imao uspeha kod publike na festivalima i primljen je sa ovacijama na [[San Francisco International Lesbian and Gay Film Festival]] <ref name="Reel.com" /><ref name="NYLGFF">{{cite web | last =Mandelberger | first =Sandy | title =New York Lesbian And Gay Film Festival -- 1 - 11 June | publisher =FilmFestivals.com | url =http://www.filmfestivals.com/int/overviews/2000/NYgay_00.htm | accessdate =13. 10. 2007. | archivedate =2007-10-17 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017183722/http://www.filmfestivals.com/int/overviews/2000/NYgay_00.htm | deadurl =yes }}</ref>. === Kritike === Film je dobio uglavnom negativne ocene kritike. Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ocenjen je kao 35% svež na osnovu 43 prikaza<ref name="Tomatoes">{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/but_im_a_cheerleader/ |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref>, dok je na sajtu [[Metacritic]] dobio 39% na osnovu 30 kritika<ref name="MetaCritic">{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/butimacheerleader?q=but%20i%27m%20a%20cheerleader |title=But I'm a Cheerleader |accessdate=29. 04. 2007. |publisher=MetaCritic |archive-date=2008-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080122132842/http://www.metacritic.com/video/titles/butimacheerleader?q=but%20i%27m%20a%20cheerleader }}</ref>. Opšti ton kritike jeste da je film iskren i sa dobrim namerama u kojima nije uspeo<ref name="Salon">{{cite web |url=http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/07/07/cheerleader/index.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate=29. 04. 2007. |last=Zacharek |first=Stephanie |date=07. 07. 2000. |publisher=Salon.com |archivedate=2007-10-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071017180934/http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/07/07/cheerleader/index.html |deadurl=yes }}</ref><ref name="Ebert">{{Citation | last =Ebert | first =Roger | author-link =Roger Ebert | title =But I'm a Cheerleader | newspaper =[[Chicago Sun-Times]] | year =2000 | date =14. 07. 2000. | accessdate =29. 04. 2007. | url =http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20000714%2FREVIEWS%2F7140302%2F1023 | archive-date =2008-01-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20080120133351/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20000714%2FREVIEWS%2F7140302%2F1023 | dead-url =yes }}</ref><ref name="reelviews">{{cite web |url=http://www.reelviews.net/movies/b/but_cheerleader.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last=Berardinelli |first=James |authorlink=James Berardinelli|date=2000 |publisher=ReelViews.net}}</ref>. Neki kritičari su smatrali da je film smešan, da se uživa u njemu i da ima iskren humor<ref name="LaSalle" /><ref name="Austin">{{Citation | last =Baumgarten | first =Marjorie | title =But I'm a Cheerleader | newspaper =[[The Austin Chronicle]] | year =2000 | date = 28. 07. 2000. | url =http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Calendar/Film?Film=oid%3a140561 | accessdate = 29. 04. 2007. }}</ref>. [[Rogert Ebert]] ga je ocenio kao film sa potencijalom da postane kultni film<ref name="Ebert" />. Drugi su ga smatrali naporno dosadnim i nespretnim<ref name="Salon" /><ref name="NYT">{{Citation | last=Mitchell | first=Elvis | author-link=Elvis Mitchell | year=2000 | title=Don't Worry. Pink Outfits Will Straighten Her Out. | date = 07. 07. 2000. | newspaper=[[The New York Times]] | accessdate = 29. 04. 2007. | url=http://www.nytimes.com/library/film/070700cheer-film-review.html}}</ref>. [[Elvis Mitchell]] piše za ''[[The New York Times]]'' da je Megan slatka junakinja, a Lyonne i DuVall hvali da su dale dobru glumu<ref name="NYT" /><ref name="Noh" />. [[Mick LaSalle]] je pisao da je Lyonne dolična i da joj DuVall dobro parira<ref name="LaSalle">{{Citation | last =LaSalle | first =Mick | author-link =Mick LaSalle | last2 =Guthmann | first2 =Edward | title =But I'm a Cheerleader | newspaper =[[San Francisco Chronicle]] | year =2000 | date =07. 07. 2000. | accessdate =29. 04. 2007. | url =http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2000/07/07/DD85029.DTL#cheerleader | archive-date =2008-01-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20080120165142/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2000/07/07/DD85029.DTL#cheerleader }}</ref>. Alexandra Mendenhall u svojoj kritici za [[AfterEllen.com]] smatra da je veza između Megan i Graham ima odlučnu hemiju, ali da joj nije posvećeno dovoljno vremena<ref name="AM">{{cite web | last =Mendenhall | first =Alexandra | title =Review of "But I'm a Cheerleader" | publisher =[[AfterEllen.com]] | date = 01. 09. 2006. | url =http://www.afterellen.com/Movies/2006/9/cheerleader.html | accessdate = 29. 05. 2007. }}</ref>. Mitchell naziva ljubavne scene "nežnim"<ref name="NYT" />. Za druge likove, naročito muške, rečeno je da su iritantni i "ništa osim stereotipa"<ref name="NYT" /><ref name="Noh" />. Nekoliko kritičara je film uporedilo sa filmovima [[John Waters|Johna Watersa]], ali da mu nedostaje originalnost<ref name="Noh">{{cite web |url=http://www.filmjournal.com/filmjournal/reviews/article_display.jsp?vnu_content_id=1000697322 |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last=Noh |first=David |publisher=Film Journal International}}</ref>. Babbit je izjavila da iako joj Waters jeste bio jednim delom inspiracija, da nije želela da njen film ima njegov "ugriz"<ref name="NitrateInterview" />. Istakla je da Waters ne voli romantične komedije, a da je ona želela da ispriča konvencionalnu ljubavnu priču<ref name="NitrateInterview" />. Cynthia Fuchs piše da "niko ko je fobičan neće moći da se prepozna u filmu" i da "publika koja bi mogla da ima najviše koristi od filma ili neće da pogleda film ili neće shvatiti njegovu poentu"<ref name="NitrateReview">{{cite web |url=http://www.nitrateonline.com/2000/rcheerleader.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last= Fuchs |first= Cynthia |date = 28. 07. 2000.|publisher=Nitrate Online}}</ref>. LGBT kritika je bila prilično nalik na mainstream kritiku. Jan Stuart pišući za ''[[The Advocate]]'' kaže da film iako pokušava da subvertira LGBT stereotipe, ipak ne uspeva u tome. Dodaje da kič prikazivanje [[Srednje Amerike (SAD)|Srednje Amerike]] nema dodira sa životom mladih gejeva i lezbejki<ref name="Adv">{{Citation | last =Stuart | first =Jan | title =But I'm a Cheerleader. - Review | newspaper =[[The Advocate]] | date =18. 07. 2000. | url =http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_18/ai_63398442 | accessdate =18. 11. 2007. | archive-date =2008-01-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20080120182946/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_18/ai_63398442 }}</ref>. ''[[Curve]]'' film naziva odličnom komedijom i kaže da Babbit ovim i drugim filmovima redefiniše lezbejski film<ref>{{Citation | last = | first = | author-link = | last2 = | first2 = | author2-link = | title =Women to watch in film | newspaper =[[Curve (magazine)|Curve]] | pages =22 | date =November 2003 }}</ref>. === Nagrade === Film je dobio nagradu publike i Graine de Cinéphage Award na [[Créteil International Women's Film Festival]]u, 2000. godine<ref name="MMI">{{Citation | last =Sullivan | first =Monica | title = But I'm a Cheerleader-- Jamie Babbit Wins Créteil Films de Femmes 'Prix du Public' | newspaper =Movie Magazine International | year =2000 | accessdate = 26. 05. 2007. | url =http://www.shoestring.org/mmi_revs/but-im-a-cheerleader.html }}</ref>. Film je takođe nominovan i za [[Political Film Society Award]] u kategorijama [[Political Film Society Award for Human Rights|Ljudska prava]] i [[Political Film Society Award for Expose|Exposé]], ali je izgubio od filmova ''[[The Green Mile]]'' i ''[[Boy's Don't Cry]]''<ref name="PFS">{{cite web |url=http://www.geocities.com/~polfilms/previous.html |title=Political Film Society - Previous Award Winners |accessdate=13. 05. 2007. |publisher=Political Film Society |archivedate=2007-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071210023705/http://www.geocities.com/~polfilms/previous.html |deadurl=yes }}</ref>. == Muzika == Kompozitor muzike za film bio je [[Pat Irwin]]. Soundtrack nikada nije objavljen na CD-u. Među izvođačicama i izvođačima su [[indie (muzika)|indie]] muzičarke i muzičari kao ''[[Saint Etienne (grupa)|Saint Etienne]], [[Dressy Bessy]]'' i [[April March]] <ref name="soundtrack">{{cite web |url=http://www.soundtrackcollector.com/catalog/soundtrackdetail.php?movieid=75068 |title=Soundtrack Details: But I'm a Cheerleader |accessdate = 28. 05. 2007. |publisher=SoundtrackCollector}}</ref>. [[RuPaul]] je imao/la jednu pesmu u filmu, ''Party Train'', uz koju je Eddie Cibrian prikazan kako igra. === Spisak pesama === # "Chick Habit ([[Laisse tomber les filles]])" ([[Elinor Blake]], [[Serge Gainsbourg]]), izvodi: [[April March]] # "Just Like Henry" ([[Tammy Ealom]], [[John Hill (musician)|John Hill]], Rob Greene, Darren Albert), izvodi: [[Dressy Bessy]] # "If You Should Try and Kiss Her" (Ealom, Hill, Greene, Albert), izvodi: Dressy Bessy # "Trailer Song" (Courtney Holt, Joy Ray), izvodi: [[Sissy Bar]] # "All or Nothing" ([[Cris Owen]], Miisa), izvodi: Miisa # "We're in the City" ([[Sarah Cracknell]], [[Bob Stanley (Saint Etienne)|Bob Stanley]], [[Pete Wiggs]]), izvodi: [[Saint Etienne (band)|Saint Etienne]] # "The Swisher" (Dave Moss, Ian Rich), izvodi: Summer's Eve # "Funnel of Love" (Kent Westbury, [[Charlie McCoy]]), izvodi: [[Wanda Jackson]] # "Ray of Sunshine" ([[Go Sailor]]), izvodi: Go Sailor # "Glass Vase Cello Case" ([[Madigan Shive]], [[Jen Wood]]), izvodi: [[Tattle Tale]] # "Party Train" ([[RuPaul]]), izvodi: RuPaul # "Evening in Paris" ([[Lois Maffeo]]), izvodi: Lois Maffeo # "Together Forever in Love" (Go Sailor), izvodi: Go Sailor == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * {{imdb title|0179116}} * {{rotten-tomatoes|id=but_im_a_cheerleader}} * {{metacritic film|id=butimacheerleader}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi 1999.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Romantične komedije]] [[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]] [[Kategorija:Filmovi sa lezbejskom tematikom]] [[Kategorija:Nezavisni filmovi]] [[Kategorija:Tinejdžerske komedije]] j2ejcs0slcwgvi85v8kx6b05p98s8ba Falklandska ostrva 0 49346 42679362 40948949 2026-08-19T00:09:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679362 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Buster Keaton 0 51644 42679600 42408587 2026-08-19T09:50:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Buster Keaton | slika = Busterkeaton.jpg | slikasize = 200px | ime_po_rođenju = Joseph Frank Keaton VI | datum_rođenja = {{birth date|1895|10|4|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Piqua (Kansas)|Piqua]], Kansas | datum_smrti = {{death date and age|1966|2|1|1895|10|4|df=y}} | mjesto_smrti = [[Woodland Hills (Kalifornija)|Woodland Hills]], [[Kalifornija]] | period = 1917&ndash;1966 | supružnik = [[Natalie Talmadge]] (1921-1932)<br />Mae Scriven (1933-1936)<br />Eleanor Norris (1940-1966) | djeca = Buster Keaton, Jr. (1922-2007)<br />Robert Keaton (b.1924) | roditelji = [[Joe Keaton]] (1867-1946)<br />[[Myra Keaton|Myra Cutler]] (1877-1955) | website = http://www.busterkeaton.com | nagrade = '''[[Počasni Oscar]]'''<br />1960 životno djelo}} '''Joseph Frank "Buster" Keaton''' ([[4. 10.|4. oktobar]] [[1895]] &ndash; [[1. 2.|1. februar]] [[1966]].) bio je [[Oscar]]om nagrađeni [[sjedinjene Američke Države|američki]] komični [[glumci|glumac]] i filmaš. Najpoznatiji je po svojim [[nijemi film|nijemim filmovima]], gdje mu je zaštitni znak bila fizička komedija kombinirana s [[stoicizam|stoičkim]], [[bezizražajno lice|bezizražajnim]] izrazom lica, zbog koga je stekao nadimak "Veliko kameno lice".<ref>{{Cite web |title=Roger Ebert: The Films of Buster Keaton |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20021110%2FREVIEWS08%2F40802001%2F1023 |access-date=2008-10-30 |archive-date=2013-02-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130205024824/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20021110%2FREVIEWS08%2F40802001%2F1023 |dead-url=yes }}</ref> Također je stekao nadimak "Michelangelo nijeme komedije". Danas se općenito smatra kako je sa Keaton svojom karijerom glumca i režisera stvorio jedan od najinovativnijih i najvažnijih opusa u historiji filma. Tako ga je ''[[Entertainment Weekly]]'' proglasio sedmim najvećim filmskim režiserom svih vremena.<ref>[http://www.filmsite.org/directors2.html Greatest Film Directors and Their Best Films<!-- Bot generated title -->]</ref> == Biografija == Keaton je odrastao u porodici [[vodvilj]]skih zabavljača, a s roditeljima je počeo nastupati u dobi od 3 godine, razvivši s vremenom kako akrobatske vještine, tako i sposobnost da stalno drži svoje "kameno lice". Godine 1916. ga je očev alkoholizam natjerao da napusti porodičnu trupu i okuša sreću kao samostalni zabavljač. Ispočetka skeptičan prema novom mediju filma, Keaton je godine [[1917]]. na nagovor svog prijatelja [[Roscoe Arbuckle|Roscoea Arbucklea]] pristao nabaviti i proučiti filmsku kameru, a potom potražiti posao u filmskim studijima. Keaton je u Hollywoodu brzo napredovao od statista do glavne zvijezde, a potom i režisera kratkometražnih komedija. Od njih je prešao na dugometražne koje se smatraju jednim od najboljih u eri [[nijemi film|nijemog filma]], a znameniti ''[[General (1927 film)|General]]'' jednim od najvažnijih i najboljih filmova u historiji kinematografije. Dolazak [[zvučni film|zvučnog filma]] je pogodio Keatona koji zbog ospjednusti Hollywooda novim medijem nije bio u stanju koristiti svoj najbolji talent. Dodatne probleme je izazvao raspad braka s [[Natalie Talmadge]] koji ga je financijski upropastio, a zatim i vlastiti alkoholizam zbog koga je 1930-ih kraće vrijeme boravio u sanatoriju. Tamo se oženio bolničarkom Mae Scriven; taj je brak također završio financijski katastrofalnim razvodom. Tek kada se 1940. oženio za Eleanor Morris uspio je pobijediti alkoholizam i karijera mu se oporavila te je počeo dobivati karakterne uloge. 1950-ih je počeo nastupati na televiziji, a tada su se i nove generacije počele zanimati za njegov rad, te je priznat kao veliki umjetnik. Homage je predstavljala i ''[[Once Upon A Time (The Twilight Zone)|Once Upon A Time]]'', epizoda SF-serije ''[[The Twilight Zone|Zona sumraka]]'', gdje je tumačio vremenskog putnika iz 1890. godine bačenog u 1960. godinu, a koja je djelomično snimljena u tehnici nijemog filma. Keatonov posljednji nastup bio je u filmskom mjuziklu ''[[A Funny Thing Happened on the Way to the Forum (film)|A Funny Thing Happened on the Way to the Forum]]'' gdje je usprkos dobi od 70 godina i činjenici da je umirao od raka, uspješno izvodio složene kaskaderske scene. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Camille Keaton]] * [[Harry Keaton]] * [[Joe Keaton]] * [[Myra Keaton]] * [[Louise Keaton]] * [[Jackie Chan]] * [[Natalie Talmadge]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Buster Keaton}} * {{imdb ime|id=0000036}} * {{tcmdb ime|id=99741}} * {{Findagrave|565}} * [http://www.busterkeaton.com The International Buster Keaton Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180330175717/http://busterkeaton.com/ |date=2018-03-30 }} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/314015/Buster-Keaton Encyclopaedia Britannica, Buster Keaton] * [http://kansastravel.org/busterkeatonmuseum.htm Buster Keaton Museum] * [http://www.silent-movies.com/2008/ Annual Buster Keaton Convention, Muskegon, MI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081223024347/http://www.silent-movies.com/2008/ |date=2008-12-23 }} * [http://www.busterkeatoncelebration.org/ Annual Buster Keaton Celebration, Iola, KS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222215155/http://www.busterkeatoncelebration.org/ |date=2008-12-22 }} * [http://www.theyshootpictures.com/keatonbuster.htm They Shoot Pictures, Don't They?] * [http://www.actorscolony.com/ The Actors' Colony in Muskegon MI 1908–1938] * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=697 Virtual History - Bibliography and Tobacco Cards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090504215033/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=697 |date=2009-05-04 }} * [http://community.livejournal.com/silentbuster/profile The first Buster Keaton LiveJournal community] * [http://www.ida.liu.se/~juhta/buster/ Juha's Buster Keaton Page (link resource)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060711083746/http://www.ida.liu.se/~juhta/buster/ |date=2006-07-11 }} * [http://silentgents.com/PKeaton.html Buster Keaton Photo Galleries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025084501/http://silentgents.com/PKeaton.html |date=2005-10-25 }} (includes rare images of BK smiling and laughing) * [http://www.fathom.com/course/10701030/index.html Buster Keaton on Comedy and Making Movies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201041911/http://www.fathom.com/course/10701030/index.html |date=2008-12-01 }}, an online seminar from [[Columbia University]] * [http://www.frombutcherboytoscribe.co.uk/keaton/index.php Buster Keaton: From Butcher Boy To Scribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704164657/http://www.frombutcherboytoscribe.co.uk/keaton/index.php |date=2008-07-04 }} * [http://www.public.asu.edu/~bruce/Taylor68.txt Six contemporary interviews with Buster Keaton] * [https://web.archive.org/web/20010516133236/http://www.time.com/time/sampler/article/0,8599,109415,00.html ''That Old Feeling: Fatty and Buster''] at ''[[Time (časopis)|Time]]'' online. * [http://busterkeatonmuseum.happywebsite.biz/bkm-plqh.htm Buster Keaton museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021062351/http://busterkeatonmuseum.happywebsite.biz/bkm-plqh.htm |date=2008-10-21 }} * [http://www.things-and-other-stuff.com/movies/profiles/buster-keaton.html Keaton biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230331160722/http://www.things-and-other-stuff.com/movies/profiles/buster-keaton.html |date=2023-03-31 }} * [http://provocativepenguin.com/2011/08/five-easy-clips-buster-keaton/ Buster Keaton in Five Easy Clips] {{Lifetime|1895|1966|Keaton, Buster}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Vodviljski zabavljači]] [[Kategorija:Pantomimičari]] [[Kategorija:Kaskaderi]] [[Kategorija:Dobitnici počasnog Oscara]] qaaqtjfagl1dm1oizp08m8tqn31fg6j FK Drina Zvornik 0 53587 42679241 42552484 2026-08-18T19:26:41Z ~2026-45288-99 384759 Ispravak greške 42679241 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = 81B0CE | tekst = FFFFFF | ime kluba = FK Drina Zvornik | puno ime = Fudbalski klub Drina Zvornik | slika = [[Datoteka:FK_Drina_Zvornik_logo.svg|180px]] | boje = {{color box|#81B0CE}} {{color box|white}} | mjesto = {{nowrap|{{flagicon|BIH}} [[Zvornik]], [[Zapadna Srbija]]}} | savez = | liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | godina osnivanja = [[1945.]] | godina raspuštanja = | nadimak = | igralište = Gradski stadion Zvornik | kapacitet stadiona = 3,000 | direktor = {{flagicon|BIH}} [[Jelenko Vasić]] | trener = {{flagicon|SRB}} [[Nenad Srećković]] | nastupi = | golovi = | kapetan = {{flagicon|BIH}} [[Goran Maksimović]] | liga1 = [[Prva liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | liga1N = ''bez naslova'' | liga2 = [[Prva liga RS]] | liga2N = 2 naslova | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Kup Bosne i Hercegovine u fudbalu ili nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] | nacionalni kup1N = ''bez naslova'' | nacionalni kup2 = [[Superkup Bosne i Hercegovine u fudbalu ili nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] | nacionalni kup2N = ''bez naslova'' | nacionalni kup3 = [[Kup Republike Srpske u fudbalu ili nogometu|Kup Republike Srpske]] | nacionalni kup3N = ''bez naslova'' | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = |pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| leftarm1=81B0CE|body1=81B0CE|rightarm1=81B0CE|shorts1=81B0CE|socks1=81B0CE| pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff| }} '''Fudbalski klub Drina''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Zvornik]]a, [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] koji se od sezone 2010/11. takmiči u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u fudbalu|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Klub je osnovan 1945. godine. Po raspadu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] osnovan je 1992 [[Fudbalski savez Republike Srpske]], koji je u sezoni 1995/96 organizovao prvo takmičenje u fudbalu na teritoriji Republike Srpske. Drina je bila učesnik [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 1995/96.|Prve lige Republike Srpske 1995/96.]]. Igrala je u Grupi Istok ali je na kraju sezone zauzela pretposlednje mesto i ispala u [[Druga liga Republike Srpske u fudbalu|Drugu ligu]]. Posle samo jedne sezone Drina se kao prvak Druge lige grupa [[Bijeljina]] vraća u Prvu ligu [[Prvu ligu Republike Srpske u fudbalu 1997/98.|1997/98.]], ali ponovo ispada [[Prvu ligu Republike Srpske u fudbalu 1999/00.|1999/00.]]. Vratila se [[Prvu ligu Republike Srpske u fudbalu 2002/03.|2002/03.]] gde je ostala do danas. U sezonama [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 2009/10.|2009/10. i 2013/14.|2013/14.]] Drina je osvajanjem prvog mesta u [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu|Prvoj ligi Republike Srpske]] postigla svoj do danas najveći uspeh plasirajući se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u fudbalu|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. == Klupski uspesi == [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu|Prva liga Republike Srpske]] * '''Prvak''' ('''2''') : [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 2009/10.|2009/10., 2013/14.]] == Poznati igrači == * [[Slobodan Đurić]] * [[Petar Tomić]] == Povezano == * [[Fudbalski savez Republike Srpske]] * [[Prva liga Republike Srpske u fudbalu]] * [[Fudbalski klubovi Republike Srpske]] * [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u fudbalu|Premijer liga Bosne i Hercegovine]] == Vanjske veze == * [http://www.fkdrinazv.com/ Zvanični sajt kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110327075128/http://www.fkdrinazv.com/ |date=2011-03-27 }} * [http://www.fsrs.org Fudbalski savez Republike Srpske] * [http://prvaligasrpske.newsit.es/timovi.html Prva liga Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080604010049/http://prvaligasrpske.newsit.es/timovi.html |date=2008-06-04 }} {{DEFAULTSORT:Drina Zvornik|}} [[Kategorija:Zvornik]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Bosni i Hercegovini]] ey3ipoezwpmoi6drcfatv5eb4diicn0 Herson 0 60978 42679594 42670448 2026-08-19T08:58:37Z Vlad5250 131203 formatiranje 42679594 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Naselje (HR) | ime =Herson | ime_genitiv =Hersona | izvorno_ime =<small>Херсон</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Ukraine Oblast Cherson Verwaltung.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Zgrada parlamenta Hersonske oblasti | slika_zastava =Kherson_flag.png | slika_zastava_veličina =80px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Kherson1995 city coa.png | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Cherson-Ukraine-Map.png | veličina_karte =280px | opis_karte =Položaj Hersona na karti Ukrajine | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =46 | širina-minute =39 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =32 | dužina-minute =35 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]] | lokacija1_ime =[[Ukrajina]]<br />Hersonska Oblast<br />Grad Herson | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[18. lipnja]] [[1778.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum =[[1778.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač =[[Grigorij Aleksandrovič Potemkin]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Volodimir Saldo | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =135.7 km | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2007]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =358 000 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =73000 | pozivni_broj =+380 552 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.city.kherson.ua/ www.city.kherson.ua] | bilješke = }} '''Herson''' ([[Ukrajinski]]: ''Херсон'') je [[grad]] u južnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Glavni je grad i administrativni centar [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]], sa 335.000 stanovnika (popis iz 2008.). Herson je važna luka na [[Crno more|Crnom moru]], na početku estuarija rijeke [[Dnjepar]], u gradu se nalazi značajno brodogradilište. == Historija == Do [[1774.]], čitav teritorij ''Hersonske oblasti'' pripadao je [[Krimski Tatari|Krimskom Kanatu]]. ''Herson'' je osnovao [[1778.]] knez [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin]], po naredbi [[Rusija|ruske]] carice [[Katarina II. Velika|Katarine II.]]. Nukleus grada je izgrađen na mjestu manje utvrde zvane ''Aleksandar-Šants''. Ime grada ''Herson'' potiče od [[grčki|grčke]] riječi za poluotok [[Krim]] (''Hersonesos''), na kojem je postojala Grčka kolonija prije 2.500 god. == Stanovništvo == Po Ukrajinskom popisu stanovništva iz [[2001.]] u ''Hersonu'' su živjele slijedeće etničke grupe: * [[Ukrajinci]] - 76.6% * [[Rusi]] - 20.0% * Ostali- 3.4% === Rast stanovništva === {| align="сenter" class="standard" |+ ! |Godina ! |Stanovništvo |----- | 1790 | 24.000 |----- | 1926 | 58.000 |----- | 1939 | 97.000 |----- | 1959 | 158.000 |----- | 1981 | 361.000 |----- | 2004 | 354.000 |----- | 2007 | 329.000 |+ |} == Značajne građevine == [[Datoteka:Adziogol hyperboloid Lighthouse by Vladimir Shukhov 1911.jpg|thumb|lijevo| Adžigoljski svjetionik Vladimira Šukova pored Hersona 1911.]] * ''Arsenal'' 1784. g. * ''Katedrala(Sobor) Spaski'' (1781. g. ) * ''Adžigoljski svjetionik'', projekt Vladimira Šukova 1911. g. == Poznate osobe iz Hersona == * [[Sergej Bondarčuk]], Sovjetski i Ukrajinski filmski redatelj, scenarist i glumac. * [[Evgenij Kučerevski]], Ukrajinski nogometni trener (vodio klub [[FK Dnjipro]] umro 2006.) * [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka, prva žena osvajačica devet Olimpijskih medalja. * [[Moshe Sharet]], drugi premijer države [[Izrael]] (1953.-1955.) * [[Sergej Stanišev]], premijer [[Bugarska|Bugarske]] * ''Mircea Ionescu-Quintus'', rumunjski liberalni političar i ministar pravosuđa (1991./92.) * [[Lav Trocki]], revolucionar i marksistički teoretičar. * ''Jefim (Jef) Golyscheff'' (1897.-1970.) [[slikar]] i [[skladatelj]] povezan sa [[berlin]]skom[[Dada|Dadom]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Kherson}} * [http://www.city.kherson.ua/ Službene stranice grada Hersona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090331083355/http://www.city.kherson.ua/ |date=2009-03-31 }} * [http://www.cun-kh.at.ua/ Hersonovi rodoljubi] {{Wiktionary}} {{Administrativni centri u Ukrajini‎}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] 05ooo2shb4vid2mnlffm28x0fjcufi0 Malvinski Otoci 0 61017 42679400 40948954 2026-08-19T00:15:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679400 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Malvini 0 61018 42679399 40948955 2026-08-19T00:15:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679399 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Bazilika Sant' Apollinarea u Classi 0 62345 42679311 357797 2026-08-19T00:01:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Apolinarija u Classi]] 42679311 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Apolinarija u Classi]] bc006i5xkvqfpzcjzxolq0htc5zcvuf Bazilika Svetog Apolinarija u Klasi 0 62347 42679314 357800 2026-08-19T00:01:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Apolinarija u Classi]] 42679314 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Apolinarija u Classi]] bc006i5xkvqfpzcjzxolq0htc5zcvuf Borovnica 0 62441 42679565 42571000 2026-08-19T03:29:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679565 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Borovnica | slika = Bieszczady_Flora.jpg | slika_širina | slika_opis = Plodovi brusnice | regnum = [[Biljka|Plantae]] | divisio = [[Skrivenosemenice|Magnoliophyta]] | classis = [[Dikotiledone biljke|Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Ericaceae]] | genus = ''[[Vaccinium]]'' | species = '''''V. myrtillus''''' | dvoimeno = Vaccinium myrtillus }} '''Borovnica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Vaccinium myrtillus'') je biljka iz [[porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Vaccinium]]''. Borovnica je maleni višegodišnji [[grm]]. Neki primjerci mogu opstati i do 15 [[godina]]. Naraste od 10-60 [[centimetar|cm]], rijetko do 90&nbsp;cm. Ima zeleni [[korijen (biljke)|korijen]], koji izbija iz [[rizom]]a. [[List]]ovi su joj od 1–3&nbsp;cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada. Plod je sjajna bobica plavocrne boje i blago nakiselog ukusa. U njoj se nalazi veliki broj sjemenki, izvora [[vlakno|vlakana]]. == Stanište == Pogodno tlo za rast borovnice je kiselo i umjereno vlažno zemljište, a na višim nadmorskim visinama je [[planinska crnica]]. Raste u zoni listopadnih, bukovih šuma i iznad nje na svježim zemljištima. Značajna je njena uloga na planinskim čistinama i subalpskim acidofilnim zajednicama gdje obrasta velike površine. Čest je stanovnik mnogih planinskih masiva. == Sastojci == Kao droga se koristi zreo plod (Myrtilli fructus) i list (M. folium). Kemijski sastav plodova je: * organske kiseline, posebno [[limunska kiselina|limunska]] i [[jabučna kiselina|jabučna]]; * [[šećer]] (do 30%); * [[vitamin C]] (oko 6&nbsp;mg%); * pirokatehinski tanini; * kompleks [[vitamin B|B vitamina]]; * [[karotin]] (oko 1&nbsp;mg %); * [[masna ulja]] (30%) (u sjemenkama); * [[protein]]i (oko 18%) u sjemenkama. Listovi borovnice su izvor minerala ([[kalij]], [[natrij]], mangan, [[hrom|krom]], [[željezo]], [[bakar]] i dr.), vitamina C, organskih kiselina, a sadrže i saponine, šećer (do 18%), tanine i dr. == Korištenje == Plodovi borovnice imaju primjenu kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Blagotvorno su sredstvo kao preventiva ili terapija kod avitaminoze ili hipovitaminoze, kao i za liječenje neinfektivnog [[proljev]]a kod djece. Važno je i njihovo dijetetsko djelovanje. Plodove je najbolje koristiti u svježem stanju ili kao [[sok]]. Borovnica se može pripremati na nekoliko načima<ref>[http://www.domacica.com/tag/borovnica/ Priprema borvnice], domaćica.com</ref>. Osim soka od njih se mogu praviti ukusni i kvalitetni sirupi, džemovi, kompoti i dr. samo što se kuhanjem gubi vitamin C. ==Upotreba u narodnoj medicini == Čaj od mladih listova borvinice pomaže protiv proljeva, katara, grčeva u stomaku, kašlja i šećerne bolesti. Plod se može koristiti protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom<ref>[http://jetra.org/ljekovita-svojstva-borovnice/ Borovnica za bolesti jetre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404080748/http://jetra.org/ljekovita-svojstva-borovnice/ |date=2015-04-04 }}, jetra.org</ref>, te problema sa žuči i žučnih puteva. Borvnicu narodni ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i hroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog lijepog okusa lako se daje djeci za navedene zdravstvene probleme. Odlično je sredstvo za hronične dijarje. Čaj od mladih listovi<ref>[http://e-ljekarna.net/borovnica/ Čaj od borovnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150618121033/http://e-ljekarna.net/borovnica/ |date=2015-06-18 }}, e-ljekarna.net</ref> se koriste za regulaciju [Dijabetes|šećera u krvi]. Ova osobina lista borovnice da reguliše šećer u krvi pripisuje se sadržaju [[antocijanin]] glikozida. Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično [[trovanje]]. {{Commonscat|Vaccinium myrtillus}} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Vaccinium+myrtillus PFAF database Vaccinium myrtillus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304230924/http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Vaccinium+myrtillus |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Voće]] [[Kategorija:Ericaceae]] 2iqdkp3b4s0ce5dwfssk9r923ibk8hx Boris Malagurski 0 62571 42679563 42554316 2026-08-19T03:10:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Boris Malagurski | slika = Boris_Malagurski_Raindance.jpg | širina_slike = 250 | opis = Malagurski na ''Raindance Film Festivalu'' | datum,_rođenja = {{birth date and age|1988|08|11|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Subotica]], [[SAP Vojvodina]],<br />[[SR Srbija]], [[SFRJ]] | zanimanje = sineast, aktivist | alma_mater = [[University of British Columbia]] | period = 2005–present | website = http://www.malagurski.com | znameniti_filmovi = }} '''Boris Malagurski''' ([[Subotica]], 11. avgust 1988.), [[Srbija|srpsko]]-[[Kanada|kanadski]] [[filmski režiser]]<ref name="Story.rs">[http://www.story.rs/mobile/intervju/34673-boris-malagurski-osetite-dusu-beograda.html Boris Malagurski: Osetite dušu Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406005234/http://www.story.rs/mobile/intervju/34673-boris-malagurski-osetite-dusu-beograda.html |date=2015-04-06 }} Story.rs</ref>, [[Filmski producent|producent]]<ref name="RTS">[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film+i+TV/1422815/Beograd,+dragulj+Evrope.html Mladi reditelj, scenarista i producent Boris Malagurski] RTS.rs</ref>, scenarista<ref name="Nezavisne">[http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/film/Malagurski-Otpor-je-stvar-zdravog-razuma-284731.html Malagurski: Otpor je stvar zdravog razuma] Nezavisne novine</ref>, televizijski voditelj<ref name="Story Revolucija">[http://www.story.rs/koktel/tv/28013-revolucija-borisa-malagurskog-na-tv-hepi.html Revolucija Borisa Malagurskog na TV Hepi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924110947/http://www.story.rs/koktel/tv/28013-revolucija-borisa-malagurskog-na-tv-hepi.html |date=2015-09-24 }} Story.rs</ref> i aktivist<ref>[http://www.nadlanu.com/pocetna/info/kultura/Boris-Malagurski-Vreme-je-da-se-mladi-probude.a-204663.297.html Boris Malagurski: Vreme je da se mladi probude!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403003226/http://www.nadlanu.com/pocetna/info/kultura/Boris-Malagurski-Vreme-je-da-se-mladi-probude.a-204663.297.html |date=2015-04-03 }} NaDlanu.com</ref>, poznat po nadimku "srpski Majkl Mur"<ref name="Story.rs"/><ref name="Nezavisne"/><ref name="politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Dobri-ljudi-u-zlim-vremenima.lt.html Dobri ljudi u zlim vremenima] Politika.rs</ref>. ==Biografija== Boris, sin prof. dr Branislava Malagurskog i Slavice Malagurski, odrastao je u [[Subotica|Subotici]], na severu Srbije. U intervjuu za praški kulturni i politički magazin ''Literární noviny'', Boris Malagurski je rekao da njegovo poreklo potiče iz [[Poljska|poljskog]] grada Mała Góra, dodavši da se u 17. veku vojnik iz tog grada borio pod komandom [[Jan III. Sobjeski|Jana III. Sobjeskog]] protiv Turaka u [[Bitka kod Sente|bici kod Sente]] i nakon toga odlučio da ostane u Subotici.<ref>[http://www.literarky.cz/index.php?option=com_content&view=article&id=860:vitejte-v-kosovu-vae-auto-je-u-tady&catid=58:evropa&Itemid=182 „Vítejte v Kosovu, vaše auto je už tady!“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402111051/http://www.literarky.cz/index.php?option=com_content&view=article&id=860:vitejte-v-kosovu-vae-auto-je-u-tady&catid=58:evropa&Itemid=182 |date=2015-04-02 }} Literární noviny</ref> 2005. godine je emigrirao je u Kanadu i napravio dokumentarni film o svom odlasku iz Srbije koji je nazvao ''The Canada Project''. Film je prikazan na [[Radio-televizija Srbije|Radio-televiziji Srbije]] u okviru emisije [[Mira Adanja-Polak|Mire Adanje-Polak]].<ref>[http://www.adanja-polak.com/emisije/mira-adanja-polak-i-vi/mira-adanja-polak-i-vi-5-jun-2005/ Mira Adanja-Polak i Vi] 5. jun 2005</ref> U Kanadi je Malagurski organizovao proteste protiv [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti]] [[Kosovo|Kosova]] 2008. godine i dobio je podršku kanadskog novinara [[Scott Taylor]]a i irske diplomatkinje Mary Walsh u pravljenju dokumentarnog filma o ljudskim pravima na Kosovu.<ref>[http://www.naslovi.net/2011-06-27/pravda/boris-malagurski-vlast-zaboravlja-narod-kosmeta/2635739 Boris Malagurski: Vlast zaboravlja narod Kosmeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402151438/http://www.naslovi.net/2011-06-27/pravda/boris-malagurski-vlast-zaboravlja-narod-kosmeta/2635739 |date=2015-04-02 }} Naslovi.net</ref> ==Karijera== 2010. godine, dnevne novine [[Politika]] dale su Malagurskom nadimak "srpski Majkl Mur"<ref name="politika"/>, koji su prihvatili mnogi drugi mediji.<ref>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/160324/Novi+dokumentarac+srpskog+Majkla+Mura.html New documentary by the Serbian Michael Moore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129024048/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/160324/Novi+dokumentarac+srpskog+Majkla+Mura.html |date=2014-11-29 }} Press newspaper</ref><ref>[http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/film/Malagurski-Otpor-je-stvar-zdravog-razuma-284731.html Malagurski: Otpor je stvar zdravog razuma ("Srpski Majkl Mur")] Nezavisne.com</ref> ===Film=== ; ''[[Kosovo: Can You Imagine?]]'': 2009. godine, Malagurski je snimio [[Dokumentarni film|dokumentarni]] [[film]] o [[Srbi]]ma koji žive na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]] i o manjku ljudskih prava koje imaju na početku [[21. vek]]a. U filmu su intervjuisani bivši kanadski general Lewis MacKenzie, bivši kanadski ambasador u Jugoslaviji James Byron Bissett, bivši zvaničnik UNMIK-a John Hawthorne i ekonomist Michel Chossudovsky. ; ''[[Težina lanaca|The Weight of Chains]]'': 2010. godine, Malagurski je snimio dokumentarni film "Težina lanaca" koji analizira ulogu Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i Evropske unije u raspadu Jugoslavije. U filmu su intervjuisani [[Branislav Lečić]], [[Veran Matić]], [[Vlade Divac]], John Perkins, Lewis MacKenzie, James Byron Bissett, John Bosnitch, Michel Chossudovsky, Jadranka Reihl-Kir, Rade Aleksić, Vesna Levar i drugi. Film je prikazan u bioskopima širom Australije, Kanade, SAD i Srbije<ref>[http://www.moshtix.com.au/v2/event/the-weight-of-chains/42551?&ref=moshtix The Weight of Chains Tickets, Piccadilly Cinema, WA]</ref><ref>[http://www.moshtix.com.au/v2/event/weight-of-chains-adelaide/43151 WEIGHT OF CHAINS - ADELAIDE Tickets, ALACE NOVA CINEMA, SA]</ref><ref>[http://www.moshtix.com.au/v2/event/weight-of-chains-melbourne/42684?&ref=moshtix WEIGHT OF CHAINS - Cinema NOVA, VIC]</ref><ref>[http://www.moshtix.com.au/v2/event/weight-of-chains-sydney/42986 WEIGHT OF CHAINS - SYDNEY Tickets, Chauvel Cinema, NSW]</ref><ref>[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2011&mm=12&dd=08&nav_id=564218 Težina lanaca u domaćim bioskopima] B92</ref><ref>[http://www.weightofchains.com/buy.html The Weight of Chains Past Screenings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150429023514/http://www.weightofchains.com/buy.html |date=2015-04-29 }} WeightOfChains.com</ref>, na festivalima i na TV mrežama [[RT (TV mreža)|RT]]<ref>[http://rt.com/shows/documentary/164708-canada-weight-of-chains/ The Weight of Chains on RT]</ref> i Eurochannel.<ref>[http://www.eurochannel.com/en/The-Weight-of-Chains-Boris-Malagurski-Serbia.html The Weight of Chains] on Eurochannel</ref> ; ''[[Pretpostavka pravde|The Presumption of Justice]]'': 2012. godine, Malagurski je ko-režirao (sa Ivanom Rajović) dokumentarni film "Pretpostavka pravde"<ref name="politika 2">[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Film-o-Brisu-Tatonu.lt.html Film o Brisu Tatonu] Politika.rs</ref> koji se bavi stradanjem francuskog navijača Brisa Tatona u Beogradu 2009. godine, kao i navodnih propusta u sudskom procesu u Srbiji koji je vođen povodom toga. Televizijska premijera filma je bila u aprilu 2013. godine u okviru emisije "Revolucija" na [[Happy TV]] u kojoj je gostovao i čovek koji je tvrdio da je svedok incidenta, ali nikada nije pozvan da svedoči pred sudom.<ref>[http://www.pressonline.rs/info/drustvo/271014/drugacija-istina-o-stradanju-brisa-tatona.html Drugačija istina o stradanju Brisa Tatona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402105319/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/271014/drugacija-istina-o-stradanju-brisa-tatona.html |date=2015-04-02 }} PressOnline.rs</ref> ; ''Belgrade'': [[File:Boris Malagurski with Novak Djokovic.jpg|thumb|right|Boris Malagurski intervjuiše [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] za film o Beogradu]] 2013. godine, Malagurski je snimio film "Beograd", dokumentarni film o glavnom gradu Srbije, koji je premijerno prikazan 19. oktobra 2013. godine u Sava Centru.<ref name="RTS"/> i emitovan na RTS-u 20. oktobra 2014. godine.<ref>[http://www.rts.rs/page/tv/sr/broadcast/21/RTS+2.html?month=10&year=2014&day=20& Beograd, domaći film] RTS.rs</ref> U filmu su intervjuisani mnogi poznati Beograđani, uključujući i tenisera [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. ; ''The Weight of Chains 2'': 2014. godine je premijerno prikazan novi dokumentarni film Malagurskog "Težina lanaca 2" u okviru Montecasino filmskog festivala u Johanezburgu, Južnoafričkoj Republici<ref name="Tanjug">[http://www.tanjug.rs/novosti/161646/premijera-dokumentarca-tezina-lanaca-2-31--januara.htm Svetska premijera "Težine lanaca 2" u okviru filmskog festivala Montekasino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121012136/http://www.tanjug.rs/novosti/161646/premijera-dokumentarca-tezina-lanaca-2-31--januara.htm |date=2015-01-21 }} Tanjug.rs</ref> U filmu su intervjuisani [[Noam Chomsky]], [[Oliver Stone]], [[Carla Del Ponte]], [[Mlađan Dinkić]], [[Vuk Jeremić]], [[Ivo Josipović]], [[Miroslav Lazanski]], Slavko Kulić, Michael Parenti, R. James Woolsey i drugi.<ref name="politika 3">[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Nema-povlacenja-nema-predaje.lt.html Nema povlačenja, nema predaje] Politika</ref><ref>[http://www.weightofchains.com/2/about The Weight of Chains 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217005130/http://www.weightofchains.com/2/about |date=2015-02-17 }} About</ref><ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:505859-Malagurski-Uz-puno-truda-bolje-sutra-moze-da-se-ostvari Malagurski: Uz puno truda bolje sutra može da se ostvari] Večernje novosti</ref> Film se bavi temom posledica neoliberalnih reformi na politiku, ekonomiju, vojsku, kulturu, obrazovanje i medije na prostoru bivše Jugoslavije<ref name="Tanjug"/> ===Televizija=== Od 2013. do 2015. godine<ref name="eraska">{{Cite web |title=Revolucija otkazana |url=http://www.eraska.rs/kraljevo/dogadjaji/vest/2076/malagurski-na-premijeri-u-kraljevu-resenja-umesto-kuknjave.html |access-date=2015-04-01 |archive-date=2015-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150210042348/http://www.eraska.rs/kraljevo/dogadjaji/vest/2076/malagurski-na-premijeri-u-kraljevu-resenja-umesto-kuknjave.html |dead-url=yes }}</ref> Malagurski je bio urednik i voditelj "Revolucije", sedmične TV emisije na Happy TV. Emisija je sadržala dokumentarne segmente i intervjue sa zvaničnicima, stranim i domaćim ekspertima, kao i običnim građanima Srbije.<ref name="Story Revolucija"/><ref>[http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:416551-Malagurski-Vreme-je-da-se-otreznimo Malagurski: It's time to sober up] Večernje novosti</ref> Happy TV nije saopštila zvaničan razlog ukidanja emisije.<ref name="eraska"/> Malagurski se ponekad pojavljuje kao dopisnik TV mreže [[RT (TV mreža)|RT]], na kojoj govori o temama vezano za prostor Balkana.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=09&dd=16&nav_id=542494 RT: "KFOR će prekoračiti mandat”] B92.net</ref><ref>[http://rt.com/news/nato-tear-gas-kosovo-259/ Tear gas at the barricades: NATO sprays Serb protests] RT.com</ref><ref>[http://rt.com/news/border-protesters-serb-troops-503/ Clashes on Serbia-Kosovo border: 11 wounded] RT.com</ref><ref>[http://rt.com/news/un-refusal-discuss-kosovo-681/ Violence looms in Kosovo - UNSC buries head in the sand] RT.com</ref> ==Aktivizam== Oktobra 2011. godine, Malagurski je prikazao svoj film "Težina lanaca" na barikadama na Jarinju na administrativnom prelazu između Kosova i Centralne Srbije,<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/196119.sr.html "Težina lanaca" na Jarinju] Politika</ref> što je izjavio da je bio znak podrške Srbima koji se bore za svoja prava u pokrajini.<ref>[http://www.pravda.rs/2011/10/30/bojimo-se-beograda-a-ne-kfora/ Bojimo se Beograda, ne KFOR-a] Pravda</ref> Juna 2012. godine, Malagurski je učestvovao u protestu ispred zgrade Radio-televizije Srbije na kojem se zahtevao kraj "organizovanog medijskog mraka" u Srbiji i emitovanje filma "Težina lanaca" na javnom servisu Srbije.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1126806/Protest+ispred+RTS-a.html Protest ispred RTS-a] RTS</ref> Pred više stotina demonstranata, Malagurski je rekao da je [[Aleksandar Tijanić]], tadašnji generalni direktor RTS-a, njemu rekao da iako je "Težina lanaca" dobio pozitivnu ocenu, ne može da se prikaže na RTS-u zato što je prethodno prikazan na Happy TV. Malagurski je tvrdio da su prikazani samo segmenti iz filma, ne i ceo film, što je potkrepio potvrdom iz Happy TV.<ref>[http://www.kurir-info.rs/rts-odbio-da-prikaze-film-tezina-lanaca-clanak-288509 RTS odbio da prikaže film Težina lanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018123136/http://www.kurir-info.rs/rts-odbio-da-prikaze-film-tezina-lanaca-clanak-288509 |date=2014-10-18 }} Kurir</ref> == Objavljena dela == ===Filmografija=== *The Canada Project (2005) *''[[Kosovo: Can You Imagine?]]'' (2009) *''[[Težina lanaca|The Weight of Chains]]'' (2010) *''[[Pretpostavka pravde|The Presumption of Justice]]'' (2012) *''Belgrade'' (2013) *''The Weight of Chains 2'' (2014) ===Televizijske emisije=== *''Revolucija'' (2013-2015) ==Festivali i nagrade== * Mladi autori Evrope, 2005 - za "The Canada Project", ''Međunarodni filmski festival'', [[Palić]], Srbija<ref name=autogenerated1>[http://www.palicfilmfestival.com/2005/pages/mladi_autori_evrope_eng.htm Young European Filmmakers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309042713/http://www.palicfilmfestival.com/2005/pages/mladi_autori_evrope_eng.htm |date=2008-03-09 }} Palić International Film Festival, 2005</ref> * Najbolji film, 2009 - za "Kosovo: Can You Imagine?", ''BC Days Documentary Film Festival'', [[Vancouver]], [[Kanada]]<ref>[http://www.straight.com/article-204103/new-serbian-documentary-festival-human-rights-athletes-and-more New Serbian documentary festival: human rights, athletes, and more] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016184038/http://www.straight.com/article-204103/new-serbian-documentary-festival-human-rights-athletes-and-more |date=2012-10-16 }} The Georgia Straight, Craig Takeuchi, March 11, 2009</ref> * Pobednik, Srebrna palma, 2009 - za "Kosovo: Can You Imagine?", ''Mexico International Film Festival'', Rosarito, [[Meksiko]]<ref>[http://www.rtv.rs/sr/vesti/kultura/film/2009_05_11/vest_130442.jsp RTV - Film Borisa Malagurskog nagrađen na festivalu u Meksiku], Radio Televizija Vojvodine</ref> * Zvanična selekcija, 2009 - za "Kosovo: Can You Imagine?", ''BridgeFest International Film Festival'', [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]<ref>[http://www.glassrbije.org/info/index.php?option=com_content&view=article&catid=40:film&id=4785:film-borisa-malagurskog-nagraen-na-festivalu-u-meksiku&Itemid=55 Film Borisa Malagurskog nagrađen na festivalu u Meksiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003164241/http://www.glassrbije.org/info/index.php?option=com_content&view=article&catid=40:film&id=4785:film-borisa-malagurskog-nagraen-na-festivalu-u-meksiku&Itemid=55 |date=2011-10-03 }}, Glas Srbije</ref> * Zvanična selekcija, 2011 - za "The Weight of Chains", ''BELDOCS Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma'', Beograd, Srbija<ref>[http://www.beldocs.rs/filmovi.php?selection=view&id=78 Težina lanaca: Kritika uloge NATO, EU i SAD i raspadu SFRJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110910071548/http://www.beldocs.rs/filmovi.php?selection=view&id=78 |date=2011-09-10 }} BELDOCS 2011</ref> * Zvanična selekcija, 2011 - za "The Weight of Chains" ''Raindance Film Festival'', [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref>[http://www.raindance.org/site/index.php?id=545,7675,0,0,1,0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141104053909/http://www.raindance.org/site/index.php?id=545,7675,0,0,1,0|date=2014-11-04}} Raindance Film Festival 2011</ref><ref>{{Cite web |title=Radio Television Serbia {{!}} The Weight of Chains in London |url=http://www.rts.rs/page/rts/ci/RTS+Satelit/story/1516/%D0%A1%D0%90%D0%A2+%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/958804/%22%D0%A2%D0%B5%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%86%D0%B0%22+%D1%83+%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D1%83.html |access-date=2015-04-01 |archivedate=2011-11-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111126083917/http://www.rts.rs/page/rts/ci/RTS+Satelit/story/1516/%D0%A1%D0%90%D0%A2+%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/958804/%22%D0%A2%D0%B5%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%86%D0%B0%22+%D1%83+%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D1%83.html |deadurl=yes }}</ref> * Zvanična selekcija, 2011 - za "The Weight of Chains", ''Moving Images Film Festival'', [[Toronto]], Kanada<ref>[http://www.miffest.com/EventsScheduling.html MIFF Schedule] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111221012446/http://www.miffest.com/EventsScheduling.html |date=2011-12-21 }} End of World Showcase</ref> * Zvanična selekcija, 2011 - za "The Weight of Chains", ''International Festival of New Latin American Cinema'', [[Havana]], [[Kuba]]<ref>[http://www.habanafilmfestival.com/sidemenu/index.php?rcdid=215 "El peso de las cadenas"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404163604/http://www.habanafilmfestival.com/sidemenu/index.php?rcdid=215 |date=2012-04-04 }} Festival Internacional Del Nuevo Cine Latinoamericano</ref> * Zvanična selekcija, 2011 - za "The Weight of Chains", ''Ann Arbor Docu Fest'', Ann Arbor, SAD<ref>[http://annarbor.com/events/ann-arbor-docu-fest-weight-chains/ Ann Arbor Docu Fest: The Weight of Chains] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120425232156/http://annarbor.com/events/ann-arbor-docu-fest-weight-chains/ |date=2012-04-25 }} AnnArbor.com</ref> == Kritike == Toni Ti, u veb magazinu ''Brightest Young Things'' napisao je da film "Težina lanaca" načinje mnogo tema o kojima javnost možda nije obaveštena, ali da se koristi sarkastičnim tonom, isuviše amaterskim za tako ozbiljnu tematiku.<ref>[http://brightestyoungthings.com/articles/movie-review-weight-of-chains-opens-in-dc.htm Tony Ti - Brightest Young Things]</ref> Vladislav Panov u magazinu ''Pečat'' tvrdi da je film "Težina lanaca" vrlo uverljiv i da je Malagurski otkrio prave uzroke raspada Jugoslavije, uperivši prst na Vašington, velike američke korporacije i domaće grupacije poput G17 plus.<ref>[http://www.pecat.co.rs/2011/09/film-o-demokratskom-ropstvu/ Film o demokratskom ropstvu] Pecat Magazine online</ref> Istoričar Predrag J. Marković rekao je da je film veoma važan i da govori jezikom koji je razumljiv ljudima na zapadu, te da autor predstavlja kompleksan problem, uspešno se distancirajući od domaćih aktera.<ref>{{Cite web |title=Screening at FMK |url=http://mediacentar.fmk.singidunum.ac.rs/februar-2012/teina-lanaca |access-date=2015-04-01 |archivedate=2014-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141129120808/http://mediacentar.fmk.singidunum.ac.rs/februar-2012/teina-lanaca |deadurl=yes }}</ref> Konstantin Kilibarda smatra da Malagurski pokušava da minimizira ulogu srpskih lidera u raspadu Jugoslavije.<ref>{{Cite web |title=The Weight of Chains - Konstantin Kilibarda |url=http://politicsrespun.org/2012/02/undermining-solidarity-in-the-balkans-reviewing-boris-malagurskis-the-weight-of-chains/ |access-date=2015-04-01 |archivedate=2013-09-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130922222630/http://politicsrespun.org/2012/02/undermining-solidarity-in-the-balkans-reviewing-boris-malagurskis-the-weight-of-chains/ |deadurl=yes }}</ref> Prema Emilu Živadinoviću, u filmu "Težina lanaca" Malagurski pokušava da revidira ulogu Srbije u ratovima 1990-ih godina, ubeđujući gledaoce da su Jugoslaviju rasturile moćne kompanije, dok im se Srbija na čelu sa Miloševićem suprotstavljala.<ref>{{Cite web |title=MojaKritika: Emil Živadinović, 2012 |url=http://www.mojakritika.com/tezinalanaca.htm |access-date=2014-04-04 |archive-date=2014-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129153406/http://www.mojakritika.com/tezinalanaca.htm |dead-url=yes }}</ref> Film je naišao na negativnu kritiku i kod Zijada Burgića zbog davanja prostora negatorima genocida u Srebrenici, poput Srđe Trifkovića.<ref name="Burgić">[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/49715-Lai-utnja-video-trake.html Laži, šutnja, video trake]</ref> Prema Dariju Hajriću i Milici Jovanović, Malagurski u filmu ''Pretpostavka pravde'' dovodi u pitanje presudu po kojoj je Bris Taton ubijen i tvrdi da je reč o nesrećnom ishodu tuče među fudbalskim navijačima, uz prizivanje stranog faktora. Oni smatraju da se osnovna premisa filma temelji na odbrani Tatonovih ubica tokom suđenja i kasnijih žalbi, prema kojoj je proces trpeo "ogroman pritisak" iz inostranstva zbog kojeg su istraga, tok suđenja i konačne presude protiv 14 navijača Partizana bili navodno nepravični.<ref name="Hajrić">[http://pescanik.net/2014/04/uvrede-i-pppodmetanja/ Dario Hajrić, Uvrede i pppodmetanja]</ref><ref name="Jovanović">[http://pescanik.net/2014/03/parodija-pravde/ Milica Jovanović, Parodija pravde]</ref> Dubravka Lakić u kritici "Težine lanaca 2" koja je objavljena u Politici, piše da "nije neophodno da se sa Malagurskim ideološki složite da biste uočili kako je on nesporno napravio punokrvan i za naše kinematografske uslove nenadmašan dokumentarni film. Uzbudljiv i dinamičan."<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Gde-smo-mi-u-ovoj-prici2.sr.html Gde smo mi u ovoj priči] Politika.rs</ref> == Kontroverze == Tokom snimanja svoje emisije "Revolucija" za srpsku Happy TV Boris Malagurski je intervjuisao Vesnu Kostić iz kancelarije Svetske banke u Beogradu. Nakon emitovanja, Vesna Kostić je napisala žalbu Udruženju novinara Srbije, tvrdeći da je Malagurski falsifikovao razgovor sa njom. Prema njenim rečima, Malagurski je njen odgovor na jedno pitanje "nalepio" kao odgovor na sasvim drugo pitanje. Kostić je u svom pismu UNS-u ocenila da je reč o "svesnom falsifikatu" i povredi novinskog etičkog kodeksa.<ref>[http://www.uns.org.rs/sr/desk/Pisma/15414/pismo-kancelarije-svetske-banke-u-srbiji-uns-u.html Pismo Kancelarije Svetske banke u Srbiji UNS-u]</ref> Malagurski je odbacio optužbe uz tvrdnju da nije ništa falsifikovao, već da je Kostić ili zaboravila kako je odgovarala na pitanja ili je imala loše namere. Takođe joj je ponudio da pokaže nemontiran materijal iz intervjua da dokaže da je u pravu, na šta Kostić nije odgovorila.<ref>[https://www.facebook.com/b.malagurski/posts/425887547494602 Boris Malagurski odgovor] Facebook stranica Borisa Malagurskog</ref> U martu 2014. godine trojica mladića su pred Višim sudom u Beogradu osuđena na kazne od po godinu dana zatvora, tri godine uslovno, po krivičnoj prijavi Borisa Malagurskog za navodne pretnje koje su pisali na zatvorenom delu internet foruma, reagujući na njegov film ''[[Pretpostavka pravde]]'' kojim se osporava sudska presuda navijačima [[FK Partizan]] za ubistvo Brisa Tatona u Beogradu. Malagurskog i sudsku presudu su kritikovali Milica Jovanović,<ref name="Jovanović"/> i Dario Hajrić<ref name="Hajrić"/> na portalu Peščanik, dok je Malagurski odgovorio na optužbe u magazinu Vreme<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1186987 Malagurski] Vreme</ref> i na portalu Nova srpska politička misao.<ref>[http://www.nspm.rs/polemike/akademski-huligani-kako-gradjanska-srbija-poziva-na-linc.html?alphabet=l Polemike | Akademski huligani - kako "građanska Srbija" poziva na linč] Boris Malagurski, NSPM.rs</ref> Istoričar Čedomir Antić je kritikovao optužbe na račun Malagurskog u Politici.<ref>[http://www.politika.rs/pogledi/Chedomir-Antic/Malagurski.lt.html Malagurski] Politika.rs</ref> == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.malagurski.com/ Zvanična stranica Borisa Malagurskog] {{Lifetime|1988||Malagurski, Boris}} [[Kategorija:Srpski filmski režiseri]] [[Kategorija:Srpski filmski producenti]] [[Kategorija:Srpski TV-voditelji]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Biografije, Subotica]] kyugb41rrftofkaa98jc6e9yf9q6m49 Crkva Svete Ripsime 0 63091 42679339 40989548 2026-08-19T00:05:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Hripsime]] 42679339 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Hripsime]] jlfbe3m79pgbmxblm6iyb8tztbtpmt0 Crkva svetog Marka u Veneciji 0 64306 42679359 370479 2026-08-19T00:08:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Marka]] 42679359 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Marka]] lifdhea11isd38jllfoiggqn3gtdqiq Bazilika San Marco 0 64307 42679310 370480 2026-08-19T00:01:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Marka]] 42679310 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Marka]] lifdhea11isd38jllfoiggqn3gtdqiq TV Slagalica 0 66884 42679174 42453779 2026-08-18T14:35:42Z HTP-ae 363038 /* Nastanak kviza */ 42679174 wikitext text/x-wiki '''TV Slagalica''' je zabavan i poučan [[kviz]] na [[Radio-televizija Srbije|Radio-televiziji Srbije]] (RTS), koji okuplja čitavu porodicu. Za razliku od mnogih drugih kvizova, u ovom nije [[novac]] na prvom mjestu, nego [[znanje]]. == Nastanak kviza == Kviz je osmislio Nikola Nešković i nazvao ga "''Muzička slagalica''". Značajan doprinos prilikom pripreme kviza dali su članovi Enigmatskog društva "Dr. Đorđe Natošević" iz [[Sombor]]a Željko Dimović i Tomislav Munišić. Prva emisija emitovana je [[22. 11.|22. 11.]] [[1993]]. godine, a prvi voditelj bio je [[Ivan Bauer]]. Ubrzo je "Muzička slagalica" promijenila ime u "TV Slagalicu" i postala ne samo najgledaniji kviz, već i najgledanija emisija na svim [[Srbija|srpskim televizijama]]. Prikazuje se u kontinuitetu sve do danas, a već je emitovana skoro 10.000. emisija.{{citation needed}} == Prikazivanje == "TV Slagalica" se prikazuje na Prvom programu RTS-a tokom cijele sedmice od 19 sati ([[UTC]]) , a svaka emisija traje 20-ak minuta. Trenutne [[voditelj]]ke su Kristina Radenković, Marija Veljković-Milovanović, Milica Gacin i Jelena Simić, a supervizorka je [[Milka Canić]]. == Aktuelne igre == Trenutno se "TV Slagalica" sastoji od ovih igara: ''"Slagalica"'' ([[permutacija|permutiranje]] slova u cilju dobijanja što duže riječi), "''Moj broj"'' (kombinovanje brojeva i matematičkih operacija da se dobije zadani broj), ''"Korak po korak"'' (igrači po rečenicama koje nešto opisuju nešto traže tačnu riječ), ''"Skočko"'' (pronalaženje kombinacije znakova; igra poznatija pod imenom [[mastermind]]), "''Ko zna, zna"'' (igra opšteg znanja) i "''Asocijacije"''. == Internet == Na [[sajt]]u RTS-a ne postoji zvanična stranica posvećena "TV Slagalici", osim ove najave superfinala na kojoj se vide voditeljka Danijela Pantić i supervizor Milka Canić, kao i izgled studija. == Maskota == "TV Slagalica" ima i svoju [[maskota|maskotu]]. Zove se ''Skočko'', kao i igra pronalaženja kombinacije znakova (mastermind). To je neobično biće, koje ima veliku oblu žutu glavu, s crvenim nosom i ustima, velikim očima, pipcima iznad očiju i nesrazmjerno velikim naočarima. Umjesto tijela, ima [[opruga|oprugu]]. [[Kategorija:Kvizovi]] otv39gk5fsorcmqetdiglhxfi68afml Šablon:Infokvir anatomija 10 67659 42679545 19059541 2026-08-19T00:38:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija anatomija]] 42679545 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija anatomija]] iwuhbho4u3drhmwpmovy3qdy3xicl63 Lu Xun 0 67947 42679185 41820056 2026-08-18T15:23:23Z Pisanija2026 384677 /* Prva dela */ dodata informacija o prevodima dela Maksima Gorkog i drugih pisaca kao i deo o Pokretu Četvrtog maja 42679185 wikitext text/x-wiki {{for|vodećeg generala Kraljevstva Wu during u periodu Tri kraljevstva|Lu Xun (Tri kraljevstva)}} {{Infokutija pisac <!-- for more information see [[:Template:Infobox Writer/doc]] --> | ime = Zhou Shuren | slika = LuXun1930.jpg | širinaslike = 200px | pseudonim = Lu Xun | datum_rođenja = {{birth date|1881|9|25|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Shaoxing]], [[Zhejiang]], Kina | datum_smrti = {{death date and age|1936|10|19|1881|9|25|df=y}} | zanimanje = [[novela|novelist]], [[kritičar]], [[esejist]] | period = 1918-1936 }} '''Lu Sjin''', kineski: 鲁迅 /Lǔ Xùn/ ([[25. septembar]], [[1881]]. – [[19. oktobar]], [[1936]].) Pseudonim kineskog pisca Džou Šu-žena (kineski: 周树人 /Zhōu Shùrén/). On se smatra jednim od najznačajnijih kineskih pisaca [[20. vek]]a i osnivačem savremene [[kineska književnost|kineske književnosti]] na govornom, narodnom jeziku (kineski: baj-hua 白话 /báihuà/). Njegova socijalna misao i kritika tradicionalnog društva ostavila je dubok trag u [[Kina|Kini]] [[20. vek]]a, naročito na [[Pokret 4. maj]]a, a preko njega na kineske [[komunizam|komuniste]] pre stvaranja [[Kina|Narodne republike Kine]]. Lu Sjin je bio i poznat prevodilac, koji je kineskoj javnosti prvi predstavio savremenu svetsku knjižvenost. == Mladost == Rođen je u Šao-sjingu (kineski: 绍兴 /Shàoxīng/), u današnjoj provinciji Dž’-đijang (kineski: 浙江 /Zhèjiāng/). Njegova je porodica pripadala višoj klasi ali je bila osiromašena. Duga bolest i smrt njegovog oca podstakli su Lu Sjina da studira zapadnu medicinu, jer je smatrao da [[kineska tradicionalna medicina]] nije uvek uspešna u lečenju bolesti i da se njome često bave šarlatani. Otišao je u [[Japan]] na Viši medicinski institut Tohoku (jap. /東北/) u Sendaiju. Po povratku u Kinu, [[1909]]. godine, postao je predavač na Pekinškom univerzitetu i počeo je da piše. Prema sopstvenim rečima, spisateljsku karijeru je započeo osetivši da je važnije da izleči duše svojih sunarodnika nego njihova tela. == Prva dela == Maja [[1918]]. godine, prvi put je upotrebio svoj pseudonim i objavio prvu značajnu pripovetku na govornom [[kineski jezik|kineskom jeziku]] – ''[[Dnevnik luđaka (Lu Xun)|Dnevnik jednog ludaka]]'' (kineski: 狂人日记 /Kuángrén rìjì/), koja je postala jedno od njegovih najznačajnijih i najpoznatijih dela. U ovoj pripoveci on je prvi put iskazao i svoju kritiku tradicionalnog kineskog društva, i ona je jedno od glavnih dela na kojima počivaju temelji kineskog [[Pokret 4. maj|Pokreta Četvrtog maja]], koji je počeo kao studentski pokret protiv imperijalizma i feudalizma i postepeno pridobio podršku velikog dela kineskog društva. Od 1920. Lu Sjin predaje na Pekinškom univerzitetu, a uređuje i književni prilog jednog dnevnog lista. Njegova druga najpoznatija pripovetka, ''Istinita priča o A Q'' (kineski: 阿Q正传) objavljena je dvadesetih godina [[20. vek]]a. Većina njegovih pripovedaka i sećanja napisani su između 1918. i 1926. godine. == Književni rad == Do svoje smrti [[1936]]. godine objavio je dvadeset dve pripovetke u dve zbirke (''Poziv na oružje'' i ''Stare priče prepričane''), poemu u prozi ''Divlja trava'', kao i mnogobrojne eseje i prevode – posebno je cenio [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]], i prvi je preveo ''[[Mrtve duše]]'' na kineski. Preveo je i pripovetke i eseje Maksima Gorkog (često i samog Lu Sjina nazivaju kineskim Gorkim<ref>{{Cite book |last=Hsin |first=Lu |year=1977 |title=Poziv na oružje |publisher=Nolit |location=Beograd |pages=9-16 |language=sr}}</ref>), Šolohova, Lunačarskog, Plehanova i druge. Njegova dela sabrana su u preko dvadeset tomova. Lu Sjin je takođe bio urednik nekolikih levičarskih časopisa, od kojih je najznačajniji bio ''[[Nova omladina]]'' (kineski: 新青年 /Xīn Qīngnián/). Takođe, bio je jedan od prvih pristalica [[esperanto]] pokreta u [[Kina|Kini]]. Iako je bio simpatizer kineskog [[komunizam|komunističkog]] pokreta, nikada nije pristupio [[Komunistička partija Kine|KPK]]. Zbog njegove naklonosti [[komunizam|komunistima]], njegova su dela bila zabranjena na [[Tajvan]]u do kraja osamdesetih godina. Njegova dela su i danas veoma značajna i popularna, posebno među omladinom, a javljaju se i u japanskim srednjoškolskim udžbenicima. {{Commonscat}} {{Lifetime|1881|1936|Xun, Lu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kineski pisci]] aae78xsvwdhsuwpz8rrlvx1nlxi1j97 Sarnath 0 68878 42679287 42252704 2026-08-18T21:52:17Z Zavičajac 76707 42679287 wikitext text/x-wiki :''Ovo je članak o mjestu u Indiji. Za grad iz fikcije [[H. P. Lovecraft]]a v. [[The Doom That Came to Sarnath]].'' '''Sarnath''' (također '''Mrigadava''', '''Migadāya''', '''Rishipattana''', '''Isipatana''') je jelenski park gdje je [[Gautama Buddha]] prvi put poučavao [[Dharma|Dharmu]], odosno gdje je budistička [[Sangha]] nastala kroz prosvjetljenje [[Kondanna|Kondanne]]. Sarnath je smješten 13 kilometara sjeveroistočno od [[Varanasi]]ja u [[Indija|indijskoj]] državi [[Uttar Pradesh]]. Singhpur, selo kilometar udaljeno od te lokacije, je bilo rodno mjesto [[Shreyansanath]]a, jedanaestog [[džainizam|džainističkog]] [[Tirthankar]]a u trenutnom dobu (Avasarpini), a hram posvećen njemu je važno mjesto džainističkog hodočašća. Buddha spominje Sarnath kao jedno od mjesta koje [[budističko hodočašće|hodočasnici]] trebaju posjetiti, ako to žele.<ref>(D.ii.141)</ref> {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Staro budističko mjesto Sarnath |image = Sarnath1.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/927 |država = {{flag|Indija}} }} == Svjetska baština == Staro budističko mjesto Sarnath sadrži [[Arhitektura|arhitektonske]] i [[Arheologija|arheološke]] ostatke Sarnatha, svetog mjesta za koje se vjeruje da je [[Gautama Buddha|Buddha]] održao svoju prvu propovijed u 6. stoljeću p.n.e. i susreo svoje najranije učenike. Sarnath se razvijao kroz mnoga stoljeća zahvaljujući kraljevskom, monaškom i laičkom pokroviteljstvu, što je rezultiralo izgradnjom brojnih stupova, hramova i vihara. Opao je u 12. stoljeću i pao u zaborav sve do ponovnog otkrića u 18. stoljeću. Danas sačuvan kao dvije arheološke zone, ostaje i važna turistička destinacija i obnovljeno hodočasničko mjesto za budiste širom svijeta. Staro budističko mjesto Sarnath uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="SaRNAT">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/927 |title= Staro budističko mjesto Sarnath |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="iNDIJA">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Galerije == <gallery> File:Buddha from Mulgandha Kuti Vihar.jpg|Buda iz Mulgandha Kuti Vihara. </gallery> == Povezano == * [[Ašokin veliki kameni ukaz]] * [[Budističko hodočašće]] == Izvori == {{Reflista}} == Vanjske veze == * [http://vishwakala.org/uniportal/info/index.asp Sarnath India Art Architecture Archcelogy History Culture Study Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080324193656/http://www.vishwakala.org/uniportal/info/index.asp |date=2008-03-24 }} {{Commonscat|Sarnath}} [[Kategorija:Budistička svetišta]] [[Kategorija:Gotama Buda]] [[Kategorija:Rani budizam]] [[Kategorija:Historija Indije]] [[Kategorija:Budizam u Indiji]] [[Kategorija:Naselja u Indiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji]] ga1wucbpx104bh5frq6tal216swym0s Politicko delovanje Srpske pravoslavne crkve 0 69137 42679427 415136 2026-08-19T00:19:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] 42679427 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] conczjf9rf2whbjqjwosflhxeszfw80 Crkva sv. Marije (Gdanjsk) 0 69429 42679351 416953 2026-08-19T00:07:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svete Marije (Gdańsk)]] 42679351 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svete Marije (Gdańsk)]] jhubjzblmbhbrr7mlw2dmrmbju3l75e Crkva sv. Marije (Danzig) 0 69430 42679350 416954 2026-08-19T00:07:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svete Marije (Gdańsk)]] 42679350 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svete Marije (Gdańsk)]] jhubjzblmbhbrr7mlw2dmrmbju3l75e Saborni hram svetog velikomučenika Georgija (Smederevo) 0 70225 42679440 40765523 2026-08-19T00:21:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679440 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Bazilika Sv. Petra 0 74439 42679313 457260 2026-08-19T00:01:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Petra]] 42679313 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Petra]] q90g5se1o2a4qya5i6z4ebp92q7ykd4 Bazlika Svetog Petra 0 74440 42679319 457261 2026-08-19T00:02:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Petra]] 42679319 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Petra]] q90g5se1o2a4qya5i6z4ebp92q7ykd4 Barbara Eden 0 74708 42679177 41817890 2026-08-18T15:04:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Barbara Eden | slika = Barbara Eden Crop.jpg | opis = Eden u predstavi USO-a na brodu [[USS Okinawa (LPH-3)|USS Okinawa]] 26. decembra 1987. | ime_po_rođenju = Barbara Jean Morehead | datum_rođenja = {{Birth date and age|1931|08|23|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Tucson (Arizona)|Tucson]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | period = 1956&ndash; | supružnik = Jon Eicholtz (1991-)<br />Charles Donald Fegert (1977-1983) (razvod)<br />[[Michael Ansara]] (1958-1974) (razvod) 1 dijete }} '''Barbara Eden''' (rođena kao '''Barbara Jean Morehead''' 23. augusta 1931.) je SAD|američka filmska i televizijska [[glumci|glumica]] odnosno [[pjevač]]ica, najpoznatija po naslovnoj ulozi u popularnom televizijskom [[sitcom]]u ''[[I Dream of Jeannie]]''. == Filmografija == * ''[[Back from Eternity]]'' (1956) (debi) (uloga pod nazivom "Plavokosa studentica koja radi za studentski list") * ''[[Will Success Spoil Rock Hunter?]]'' (1957) - Miss Carstairs * ''The Wayward Girl'' (1957) - Molly * ''[[The Tarnished Angels]]'' (1958) (van špice) * ''A Private's Affair'' (1959) - Katey Mulligan * ''Twelve Hours to Kill'' (1960) - Lucy Hall * ''[[Flaming Star]]'' (1960) - Ros * ''[[From the Terrace]]'' (1960) - Clemmie Shreve * ''[[Swingin' Along]]'' (1961) - Carol Walker * ''All Hands on Deck'' (1961) - Sally Hobson * ''[[Voyage to the Bottom of the Sea]]'' (1961) * ''[[The Wonderful World of the Brothers Grimm]]'' (1962) - Greta Heinrich * ''[[Five Weeks in a Balloon]]'' (1962) - Susan Gale * ''[[Swingin' Along]]'' (1962) - Carol Walker * ''The Yellow Canary'' (1963) - Lissa Paxton * ''[[7 Faces of Dr. Lao]]'' (1964) - Angela Benedict * ''[[The Brass Bottle]]'' (1964) - Sylvia Kenton * ''The New Interns'' (1964) - Laura Rogers * ''Ride the Wild Surf'' (1964) - Augie * ''Quick, Let's Get Married'' (1964) - Pia Pacelli * ''[[The Feminist And The Fuzz]]'' (1971) - Jane Bowers * ''[[A Howling in The Woods]]'' (1971) - Liza Crocker * ''[[The Woman Hunter]]'' (1972) - Dina Hunter * ''[[Guess Who's Sleeping in My Bed?]]'' (1973) - Francine Gregory * ''[[The Stranger Within]]'' (1974) (ABC) - Ann Collins * ''[[Let's Switch]]'' (1975) (ABC) - Lacey Colbert * ''[[How To Break Up A Happy Divorce]]'' (1976) - Ellen Dowling * ''The Amazing Dobermans'' (1976) - Justine * ''[[Harper Valley PTA (film)|Harper Valley PTA]]'' (1978) - Mrs. Stella Johnson * ''[[The Girls in The Office]]'' (1979) (ABC) - Lee Rawlins * ''[[Condominium]]''(1980) - Barbara Messenger * ''[[Chattanooga Choo Choo]]'' (1984) - Maggie Jones * ''The Fantasy Film Worlds of George Pal'' (1985) (dokumentarni) * ''[[I Dream of Jeannie: 15 Years Later]]'' (1985) (NBC) - Jeannie Nelson/Jeannie * ''[[The Stepford Children]]'' (1987) - Laura Harding * ''[[The Secret Life Of Kathy McCormick]]'' (1988) - Kathy McCormick * ''[[Your Mother Wears Combat Boots]]'' (1989) - Brenda Andersen * ''[[Brand New Life: The Honeymooners]]'' (1989) - Barbara McCray Gibbons * ''[[Opposites Attract]]'' (1990)(NBC) - Charlene 'Charlie' McKeon * ''[[I Still Dream of Jeannie]]'' (1991) - Jeannie Nelson/Jeanney * ''[[Dead Man's Island]]'' (1996) Henretta 'Henrie O'Dwyer Collins * ''[[A Very Brady Sequel]]'' (1996) (cameo kao "Jeannie") * ''Loco Love'' (2003) - Jackie * ''[[Carolina (film)|Carolina]]'' (2003) (Direct-to-Video) - Daphne St Claire * ''[[Always and Forever (film)|Always and Forever]]'' (2009) - Mary Anderson == Televizijski nastupi == * ''[[The West Point Story (TV serija)|The West Point Story]]'' (1956) Epizoda: ''A Tough Decision'' * ''[[Private Secretary]]'' (1957) Epizoda: ''The Big Shot'' * ''[[Highway Patrol]]'' (1957) Epizoda: ''Hostage Copter'' * ''[[I Love Lucy]]'' (1957) Epizoda: ''Country Club Dance'' * ''[[The Millionaire]]'' (1957) Epizoda: ''The Ted McAllister Story'' * ''[[Crossroads (TV serija)|Crossroads]]'' (1957) Epizoda: ''A Green Hill Faraway'' * ''[[Perry Mason (TV serija)|Perry Mason]]'' (1957) Epizoda: ''The Case of the Angry Mourner'' * ''[[Gunsmoke]]'' (1957) Epizoda: ''Romeo'' * ''[[Bachelor Father (U.S. TV serija)|Bachelor Father]]'' (1957) Epizoda: ''Bentley and the Revolving Housekeepers'' * ''[[December Bride]]'' (1957) Epizoda: ''The Other Woman'' * ''[[How to Marry a Millionaire]]'' (1957-1959) (52 episodes) * ''[[Father Knows Best]]'' (1958) Epizoda: ''The Rivals'' * ''[[Adventures in Paradise]]'' (1961) Epizoda: ''Inheritance'' * ''[[The Andy Griffith Show]]'' (1962) Epizoda: ''The Manicurist'' * ''[[Target: The Corruptors]]'' (1962) Epizoda: ''Babes in Wall Street'' * ''[[Cain's Hundred]]'' (1962) Epizoda: ''Savage in Darkness'' * ''[[Saints And Sinners]]'' (1962) Epizoda: ''Daddy's Girl'' * ''[[Burke's Law]]'' (1963) Epizoda: ''Who Killed Harris Crown?'' * ''[[Burke's Law]]'' (1964) Epizoda: ''Who Killed The Paper Dragon?'' * ''[[Fractured Flickers]]'' (1964) Episode * ''[[Route 66 (TV serija)|Route 66]]'' (1964) Epizoda: ''Where There's A Will, There's A Way'' (1) * ''[[Route 66 (TV serija)|Route 66]]'' (1964) Epizoda: ''Where There's A Will, There's A Way'' (2) * ''[[The Virginian (TV serija)|The Virginian]]'' (1964) Epizoda: ''The Brazos Kid'' * ''[[Burke's Law]]'' (1964) Epizoda: ''Who Killed Cornelius Gilbert?'' * ''[[Burke's Law]]'' (1965) Epizoda: ''Who Killed The Man On The White Horse?'' * ''[[Slattery's People]]'' (1965) Epizoda: ''Question: When Do We Hang The Good Samaritan?'' * ''[[The Rogues]]'' (1965) Epizoda: ''Wherefore Art Thou, Harold?'' * ''[[I Dream of Jeannie]]'' (1965-1970) (139 epizopda) * ''[[Password]]'' (1966) (dnevno izdanje, 5 epizoda) * ''[[The Hollywood Squares]]'' (1966-'80) (razne epizode) * ''[[Kismet (mjuzikl)|Kismet]]'' (1967) (specijalna TV-emisija) * ''[[The Jonathan Winters Show]]'' (1967) * ''[[Chrysler Presents A Bob Hope Special (From Madison Square Garden)]]'' (1968) * ''[[This is Tom Jones]]'' (2 epizode) * ''[[Chrysler Presents A Bob Hope Special (From NASA)]]'' (1968) * ''[[Chrysler Presents A Bob Hope Special]]'' (1970) * ''The Feminist and the Fuzz'' (1971) (TV film) * ''[[Bob Hope Special]]'' (1971) * ''A Howling in the Woods'' (1971) (TV film) * ''[[The Electric Company]]'' (1972) epizoda * ''Love is...Barbara Eden'' (1972) (specijalna TV-emisija) * ''The Barbara Eden Show'' (1973) (neprodani TV-pilot) * ''Bob Hope Special'' (1973) * ''The Toy Game'' (1973) (neprodani TV-pilot) * ''Guess Who's Been Sleeping in My Bed?'' (1973) (TV film) * ''The Stranger Within'' (1974) (TV Movie) * ''[[Out to Lunch (film)|Out to Lunch]]'' (1974) * ''Let's Switch!'' (1975) (TV film) * ''Telly...Who Loves Ya Baby?'' (1976) (specijalna TV-emisija) * ''Break The Bank'' (1976) (razne epizode) * ''How to Break Up a Happy Divorce'' (1976) (TV Movie) * ''Stonestreet: Who Killed the Centerfold Model?'' (1977) (neprodani TV-pilot) * ''[[Bob Hope Special From Australia]]'' (1978) * ''The Girls in the Office'' (1979) (TV-film) * ''Men Who Rate A 10'' (1980) (specijalna TV-emisija) * ''Condominium'' (1980) (TV- film) * ''[[Harper Valley PTA (TV serija)|Harper Valley PTA]]'' (1981-1982) (29 epizode) * ''Return of the Rebels'' (1981) (TV-film) * ''Your Choice For The Film Awards Show'' (1983) (specijalna TV-emisija) * ''The Best Of Everything'' (1983) (specijalna TV-emisija) * ''Entertainment Tonight'' epizoda ''January 9, 1984'' * ''Entertainment Tonight'' epizoda ''January 16, 1984'' * ''[[TV Censored Bloopers#7]]'' (1984) (specijalna TV-emisija) * ''The Morning Show'' (1984) epizoda ''April 9, 1984'' * ''The Glenn Rothenberger Show'' (1984) Epizoda: ''April 10, 1984'' * ''Good Morning America'' Epizoda: ''April 26, 1984'' * ''[[Woman of the Year]]'' (1984) * ''[[Star Search]]'' Epizoda: ''November 3, 1984'' * ''[[The 53rd Annual Hollywood Christmas Parade]]'' (1984) * ''[[The 14th Annual Fiesta Bowl Parade]]'' (1984) * ''[[All-Star Blitz]]'' (1985) (razne epizode) * ''[[I Dream of Jeannie: 15 Years Later]]'' (1985) (TV film) * ''[[Bob Hope Christmas Special]]'' (1985) * ''It's A Great Life'' Epizoda: ''February 26, 1986'' * ''The 11Th Annual Circus Of The Stars'' (1986) (specijalna TV-emisija) (voditeljica) * ''[[The Stepford Children]]'' (1987) (TV-film) * ''[[The Great American Quiz Show]]'' (1987) (specijalna TV-emisija) * ''[[The Oprah Winfrey Show]]'' (1987) Epizoda: ''Do Blondes Have More Fun?'' * ''[[Bob Hope USO Show Special From The Persian Gulf- Around The World in 8 Days]]'' (1988) * ''[[Talk Of The Town]]'' (1988) Epizoda: ''September 30, 1988'' * ''The Secret Life of Kathy McCormick'' (1988) (TV-film) * ''Your Mother Wears Combat Boots'' (1989) (TV-film) * ''[[The Magical World Of Disney]]'': ''A Brand New Life'' (1989-1990) (7 epizoda) * ''Opposites Attract'' (1990) (TV-film) * ''[[Dallas (TV serija)|Dallas]]'' (1990-'91) (5 epizoda) * ''Her Wicked Ways'' (1991) (TV-film) * ''Hell Hath No Fury'' (1991) (TV-film) * ''[[I Still Dream of Jeannie]]'' (1991) (TV-film) * ''Visions of Murder'' (1993) (TV-film) * ''Eyes of Terror'' (1994) (nastavak) (TV-film) * ''A Very Brady Sequel'' (1996) * ''Dead Man's Island'' (1996) (TV-film) * ''Nite Club Confidential'' (1996) * ''[[Gentlemen Prefer Blondes (film)|Gentlemen Prefer Blondes]]'' (1998) * ''A Magical Evening with Barbara Eden'' (1999) * ''At Home with Barbara Eden'' (2001) * ''[[Sabrina, the Teenage Witch (TV serija)|Sabrina, the Teenage Witch]]'' (2002-2003) (3 epizode) * ''[[The George Lopez Show]]'' (2006) Epizoda: ''George is Maid to be Ruth-Less'' * ''[[Army Wives]]'' (2007) Epizoda: ''Truth and Consequences'' * ''[[Pioneers Of Television]]'' (2008) Epizoda: ''Comedy'' * ''[[Entertainment Tonight]]'' Epizoda: ''August 23, 2008'' * ''[[The Early Show]]'' Epizoda: ''November 11, 2008'' * ''[[The Morning Show With Mike And Juliet]]'' Epizoda: ''November 17, 2008'' * ''[[ABC World News Now]]'' Epizoda: ''November 20, 2008'' * ''[[Access Hollywood]]'' Epizoda: ''November 28, 2008'' * ''[[WGN TV Morning News]]'' Epizoda: ''April 24, 2009'' * ''[[Hannity]]'' Epizoda: ''The Great American Panel May 7, 2009'' == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Barbara Eden|Barbara Eden}} * [http://www.emmytvlegends.org/interviews/people/barbara-eden Barbara Eden - Archive of American Television Interview] * [http://www.elvis.com.au/presley/barbara_eden_remembers_elvis_presley.shtml Interview with Barbara Eden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404085542/http://www.elvis.com.au/presley/barbara_eden_remembers_elvis_presley.shtml |date=2016-04-04 }}- Elvis Australia * {{IMDb ime|0001174}} * [http://www.barbara-eden-online.com/ Barbara Eden Online] {{Lifetime|1931| |Eden, Barbara}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] ks7gkghbd7parsx0wv1t5kp6k3l9tby Saborni hram svetog velikomučenika Georgija 0 76878 42679439 40765524 2026-08-19T00:21:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679439 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Političko delovanje SPC 0 80963 42679430 504824 2026-08-19T00:19:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] 42679430 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] conczjf9rf2whbjqjwosflhxeszfw80 Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog 0 86113 42679378 40824391 2026-08-19T00:12:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog u Sarajevu]] 42679378 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog u Sarajevu]] 6bfxwohdyu9r63miufhb6ojkbie3hub Šablon:Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji 10 87785 42679619 40870355 2026-08-19T11:38:35Z Edgar Allan Poe 29250 42679619 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji | title = [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija]] | basestyle = background: #CFB53B | groupstyle = background: #F0DC82 | state = {{{state|autocollapse}}} | bodyclass = hlist | group1 = 1950–1960 | list1 = * [[Fred Astaire]] (1950) * [[Danny Kaye]] (1951) * [[Donald O'Connor]] (1952) * [[David Niven]] (1953) * [[James Mason]] (1954) * [[Tom Ewell]] (1955) * [[Cantinflas|Mario Moreno]] (1956) * [[Frank Sinatra]] (1957) * [[Danny Kaye]] (1958) * [[Jack Lemmon]] (1959) * [[Jack Lemmon]] (1960) | group2 = 1961–1980 | list2 = * [[Glenn Ford]] (1961) * [[Marcello Mastroianni]] (1962) * [[Alberto Sordi]] (1963) * [[Rex Harrison]] (1964) * [[Lee Marvin]] (1965) * [[Alan Arkin]] (1966) * [[Richard Harris]] (1967) * [[Ron Moody]] (1968) * [[Peter O'Toole]] (1969) * [[Albert Finney]] (1970) * [[Chaim Topol]] (1971) * [[Jack Lemmon]] (1972) * [[George Segal]] (1973) * [[Art Carney]] (1974) * [[Walter Matthau]] / [[George Burns]] (1975) * [[Kris Kristofferson]] (1976) * [[Richard Dreyfuss]] (1977) * [[Warren Beatty]] (1978) * [[Peter Sellers]] (1979) * [[Ray Sharkey]] (1980) | group3 = 1981–2000 | list3 = * [[Dudley Moore]] (1981) * [[Dustin Hoffman]] (1982) * [[Michael Caine]] (1983) * [[Dudley Moore]] (1984) * [[Jack Nicholson]] (1985) * [[Paul Hogan]] (1986) * [[Robin Williams]] (1987) * [[Tom Hanks]] (1988) * [[Morgan Freeman]] (1989) * [[Gérard Depardieu]] (1990) * [[Robin Williams]] (1991) * [[Tim Robbins]] (1992) * [[Robin Williams]] (1993) * [[Hugh Grant]] (1994) * [[John Travolta]] (1995) * [[Tom Cruise]] (1996) * [[Jack Nicholson]] (1997) * [[Michael Caine]] (1998) * [[Jim Carrey]] (1999) * [[George Clooney]] (2000) | group4 = 2001–2020 | list4 = * [[Gene Hackman]] (2001) * [[Richard Gere]] (2002) * [[Bill Murray]] (2003) * [[Jamie Foxx]] (2004) * [[Joaquin Phoenix]] (2005) * [[Sacha Baron Cohen]] (2006) * [[Johnny Depp]] (2007) * [[Colin Farrell]] (2008) * [[Robert Downey, Jr.]] (2009) * [[Paul Giamatti]] (2010) * [[Jean Dujardin]] (2011) * [[Hugh Jackman]] (2012) * [[Leonardo DiCaprio]] (2013) * [[Michael Keaton]] (2014) * [[Matt Damon]] (2015) * [[Ryan Gosling]] (2016) * [[James Franco]] (2017) * [[Christian Bale]] (2018) * [[Taron Egerton]] (2019) * [[Sacha Baron Cohen]] (2020) | group4 = 2021–{{CURRENTYEAR}} | list4 = * [[Andrew Garfield]] (2021) * [[Colin Farrell]] (2022) * [[Paul Giamatti]] (2023) * [[Sebastian Stan]] (2024) * [[Timothée Chalamet]] (2025) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Zlatni globus|Glumac, komedija]] </noinclude> 1buew62bfmuen6zlzink9xo8s6z4mz8 42679620 42679619 2026-08-19T11:38:52Z Edgar Allan Poe 29250 42679620 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji | title = [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija]] | basestyle = background: #CFB53B | groupstyle = background: #F0DC82 | state = {{{state|autocollapse}}} | bodyclass = hlist | group1 = 1950–1960 | list1 = * [[Fred Astaire]] (1950) * [[Danny Kaye]] (1951) * [[Donald O'Connor]] (1952) * [[David Niven]] (1953) * [[James Mason]] (1954) * [[Tom Ewell]] (1955) * [[Cantinflas|Mario Moreno]] (1956) * [[Frank Sinatra]] (1957) * [[Danny Kaye]] (1958) * [[Jack Lemmon]] (1959) * [[Jack Lemmon]] (1960) | group2 = 1961–1980 | list2 = * [[Glenn Ford]] (1961) * [[Marcello Mastroianni]] (1962) * [[Alberto Sordi]] (1963) * [[Rex Harrison]] (1964) * [[Lee Marvin]] (1965) * [[Alan Arkin]] (1966) * [[Richard Harris]] (1967) * [[Ron Moody]] (1968) * [[Peter O'Toole]] (1969) * [[Albert Finney]] (1970) * [[Chaim Topol]] (1971) * [[Jack Lemmon]] (1972) * [[George Segal]] (1973) * [[Art Carney]] (1974) * [[Walter Matthau]] / [[George Burns]] (1975) * [[Kris Kristofferson]] (1976) * [[Richard Dreyfuss]] (1977) * [[Warren Beatty]] (1978) * [[Peter Sellers]] (1979) * [[Ray Sharkey]] (1980) | group3 = 1981–2000 | list3 = * [[Dudley Moore]] (1981) * [[Dustin Hoffman]] (1982) * [[Michael Caine]] (1983) * [[Dudley Moore]] (1984) * [[Jack Nicholson]] (1985) * [[Paul Hogan]] (1986) * [[Robin Williams]] (1987) * [[Tom Hanks]] (1988) * [[Morgan Freeman]] (1989) * [[Gérard Depardieu]] (1990) * [[Robin Williams]] (1991) * [[Tim Robbins]] (1992) * [[Robin Williams]] (1993) * [[Hugh Grant]] (1994) * [[John Travolta]] (1995) * [[Tom Cruise]] (1996) * [[Jack Nicholson]] (1997) * [[Michael Caine]] (1998) * [[Jim Carrey]] (1999) * [[George Clooney]] (2000) | group4 = 2001–2020 | list4 = * [[Gene Hackman]] (2001) * [[Richard Gere]] (2002) * [[Bill Murray]] (2003) * [[Jamie Foxx]] (2004) * [[Joaquin Phoenix]] (2005) * [[Sacha Baron Cohen]] (2006) * [[Johnny Depp]] (2007) * [[Colin Farrell]] (2008) * [[Robert Downey, Jr.]] (2009) * [[Paul Giamatti]] (2010) * [[Jean Dujardin]] (2011) * [[Hugh Jackman]] (2012) * [[Leonardo DiCaprio]] (2013) * [[Michael Keaton]] (2014) * [[Matt Damon]] (2015) * [[Ryan Gosling]] (2016) * [[James Franco]] (2017) * [[Christian Bale]] (2018) * [[Taron Egerton]] (2019) * [[Sacha Baron Cohen]] (2020) | group5 = 2021–{{CURRENTYEAR}} | list5 = * [[Andrew Garfield]] (2021) * [[Colin Farrell]] (2022) * [[Paul Giamatti]] (2023) * [[Sebastian Stan]] (2024) * [[Timothée Chalamet]] (2025) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Zlatni globus|Glumac, komedija]] </noinclude> 6mc76omvqt1rsoetyn2sysm7yhzkzai Avoyel 0 90766 42679134 42337398 2026-08-18T12:09:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679134 wikitext text/x-wiki '''Avoyel''' (Avoyelles).- Pleme porodice [[Natchesan]] nekada naseljeno u susjedstvu današnjeg [[Marksville]]a u Louisiani. Ime ''Avoyel'' znači "people of the rocks", njima vjerojatno dano iz razloga što su obalna plemena opskrbljivali [[kremen]]om. Ovo potvrđuje i [[Mobile Indijanci|Mobile]] naziv ''Tassenocogoula'' u značenju 'flint people'. [[Taensa]] Indijanci nazivali su ih Little Taensa, njima su bili najsrodniji. Bili su sjedilačko pleme lovaca i sakupljača po kulturi srodni mnogo većim [[Natchez]]ima. == Historija == Avoyele prvi spominje Iberville [[1699]]. godine pod imenom Tassenocogoula, a posjećuje ih [[1700]]. i tada ih već nazivi Little Taensas. Zemlja im je plodna i atraktivna, pogodna za uzgoj [[kukuruz]]a i [[povrće|povrća]], ispresijecana brojnim malenim jezerima. Dolaskom bijelaca Avoyeli dospijevaju postati vlasnici konja koje počinju uzgajati, a kasnije i goveda. Kao saveznici Francuza, kaže Du Pratz, Avoyeli počinju svoju uzgojenu stoku (Krave i bikove), te konje prodavati francuskim naseljenicima Louisiane. U [[18 stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do pokreta plemena na Zaljevu. U njihov kraj dolaze [[Biloxi Indijanci|Biloxi]], pleme iz grupe [[Siouan]] i drugi, te zauzimaju sebi novi dom. Godine [[1764]]. oni učestvuju zajedno sa [[Ofo]], [[Tunica]] i [[Choctaw]] Indijancima u napadu na englesku regimentu na Mississippiju. Do pred kraj 18. stoljeća oni su se već pomiješali s novopridošlicama a njihov jezik je nestao. Godine [[1805]]. (prema Sibleyu čiji su izvještaji nepouzdani) preostalo je tek dvije ili tri žene. Godine 1932. umro je posljednji individualac koji je u sebi imao avojelske krvi. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/avoyelindianhist.htm Avoyel/Avoyelles Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060528221452/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/avoyelindianhist.htm |date=2006-05-28 }} * [http://home.bellsouth.net/p/s/community.dll?ep=16&ext=1&groupid=212911&ck= Avoyel-Taensa] [[Kategorija:Natchesan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] bi2jnom4bf8tgdohesdbm9e0rdzssz3 Awaitlala 0 90767 42679135 40913801 2026-08-18T12:12:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679135 wikitext text/x-wiki '''Awaitlala''' (A'wa'etlala) /"those inside the inlet"/ pleme [[Kwakiutl]] ili Kwakwaka'wakw Indijanaca, porodica [[Wakashan]], sa Knight Inleta u kanadskoj provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Glavno središte bio im jer 'grad' [[Kwatsi]]<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/118/mode/1up Hodge]</ref>. Awaitlale danas žive ujedinjeni sa plemenom [[Tenaktak]] (Da'naxda'xw), plemenom što je živjelo u njihovom susjedstvu, također sa Knight Inleta, a zajednički se nazivaju Da'Naxda'xw/Awaetlala Nation ili Da'naxda'xw First Nation i dio su šire zajednice Winalagalis. Glavno naselje ove zajednice je [[Tsatsisnukwomi]]. Potomci Awaitlala danas žive na rezervatima Ahnuhati 6, Dead Point 5, Freda Point 4, Keogh 2, Kwatse 3, Sim Creek 5 i Tsawwati 1. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] lrrhbdes0eecbhmxwrdgtgzbzltvg5f Axion 0 90769 42679138 4962177 2026-08-18T12:13:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679138 wikitext text/x-wiki '''Axion''' (Atsayonck, Atsayongky) /Axion ='the muddy place'/, jedan od tribeleta američkih Indijanaca iz grupe [[Unami]] [[Delaware Indijanci|Delawaraca]], nastanjenih u 17. stoljeću na istočnoj obali rijeke [[Delaware (rijeka)|Delaware]] između [[Rancocas Creek]]a i sadašnjeg [[Trenton, New Jersey|Trentona]]. Godine [[1648]]. oni su u tom kraju bili najveće od plemena koje je imalo oko 200 ratnika. Prema američkom etnologu [[Daniel Garrison Brinton|Brintonu]], njihovo ime je iskvareni oblik koji dolazi po imenu rječice Assiscunk, blizu [[Burlington, new Jersey|Burlingtona]], odnosno od assiscu 'mud'. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/axion_indian_history.htm Axion Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090112234518/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/axion_indian_history.htm |date=2009-01-12 }} [[Kategorija:Unami]] [[Kategorija:Indijanci, New Jersey]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 96f7betm7x5mvdh0vhgb5rcl00nm837 Crkva sv. Jurja u Lalibeli 0 92158 42679348 589564 2026-08-19T00:07:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Đorđa u Lalibeli]] 42679348 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Đorđa u Lalibeli]] ohleillprjmd6rivajlm0h33hl3hc6o Biloxi Indijanci 0 92476 42679292 41106365 2026-08-18T22:14:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679292 wikitext text/x-wiki '''Biloxi''' (Baluxa, Beluxi, Bilocchi, Bolixe, Paluxy).- Maleno pleme [[Siouan]] Indijanaca nekada naseljeno u južnom [[Mississippi]]ju, danas gotovo izumrlo. Za Biloxije se vjerovalo da su pripadali porodici [[Muskhogean]] sve dok preživjele članove Gatschet nije 1886 godine posjetio u južnoj [[Louisiana|Louisiani]], i otkrio mnoge riječi koje ukazuju da su Siouanske. Za najbliže srodnike ovih Indijanaca, prema Dorseyu, su [[Dhegiha]], grupa plemena kojima pripadaju [[Osage]], [[Kansa]], [[Ponca Indijanci|Ponca]], [[Quapaw]] i [[Omaha Indijanci|Omaha]]. Danas se smatra da su najsrodniji plemenu Mosopelea, poznatima i pod imenima [[Ofo]] ili Ofogoula. Prvi zapisi o njima potječu od Ibervillea, koji ih 1699. nalazi kod zaljeva Biloxi Bay, zajedno u društvu sa plemenima [[Pascagoula]] i [[Moctobi]]. Sva tri plemena zajedno tada su imala 20 koliba. Biloxe kroz njihovu povijest nalazimo na raznim lokacijama. U Louisianu odlaze 1764, i nakon mnogo lutanja u ranom 19. stoljeću (prije 1825), prodaju svoju zemlju i odlaze na [[Biloxi Bayou]] u [[Texas|Teksas]]. Neki se kasnije vrate u Louisianu, gdje još njihovi potomci žive kod Lecompte u župi Rapides. Drugi su 1886. otišli u [[Oklahoma|Oklahomu]] gdje su ušli u sastav plemena [[Choctaw]]. Rana populacija iznosila je oko 500 (1699). Popisom iz 1908 bilo ih je 7; procjenom iz 2000 ima ih oko 50 u Louisiani. [[Datoteka:Biloxi_lang.png|thumb|200px|Govorno područje jezika plemena Biloxi]] == Ime == Ime Biloxi dolazi možda od njihovog vlastitog naziva za sebe, ''Taneks anya'', "''first people''," od čega su rani [[Francuzi]] napravili izraze ''Ananis'', ''Anaxis'' i ''Annocchy''. Indijanci Muskogee zvali su ih Polu'ksalgi. == Etnografija == Biloxi nikada nisu bili veliko pleme, oko 500 duša, koji su živjeli blizu današnjeg [[Biloxi, Mississippi|Biloxija]]. Njihove nastambe bili su šatori. Oruđe su izrađivali od drveta i kamena. Društvo je bilo matrilinearno. Danas su u Louisiani udruženi sa nesrodnim plemenom [[Tunica]], narodom iz nekadašnje provincije [[Quizquiz]], na rezervatu blizu [[Marksville]]a. U Marksvilleu se nalazi plemenski muzej. == Literatura == * Jean Louis Berlandier, Indians of Texas in 1830, ed. John C. Ewers and trans. Patricia Reading Leclerq (Washington:: Smithsonian, 1969). * James O. Dorsey and John R. Swanton, A Dictionary of the Biloxi and Ofo Languages (Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology, 1912). * Dianna Everett, The Texas Cherokees: A People between Two Fires, 1819-1840 (Norman: University of Oklahoma Press, 1990). * M. R. Haas, "The Last Words of Biloxi," International Journal of American Linguistics 23 (1968). * Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959). * Anna Muckleroy, "The Indian Policy of the Republic of Texas," Southwestern Historical Quarterly 25-26 (April 1922-January 1923). * Joseph Milton Nance, After San Jacinto: The Texas-Mexican Frontier, 1836-1841 (Austin: University of Texas Press, 1963). == Vanjske veze == {{Commonscat|Tunica tribe}} * [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmb08 Biloxi Indians] * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm Biloxi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208202546/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm |date=2007-02-08 }} * [https://web.archive.org/web/19990502215300/http://users.aol.com/donh523/navapage/tunica.htm The Tunica Biloxi Tribe] [[Kategorija:Siouan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] rswggrjqf2td9jzyyoa1w5fxl5ggbjf Baciroa 0 96772 42679149 4962433 2026-08-18T13:07:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679149 wikitext text/x-wiki '''Baciroa''' (Basiroa), pleme američkih Indijanaca iz sjeverozapadnog [[Meksiko|Meksika]] naseljenih južno od plemena Conicari u središnjoj [[Sonora|Sonori]] a točna lokacija nije poznata. Baciroe [[John Reed swanton|Swanton]] smatra mogućim srodnicima plemena [[Conicari]] i [[Tepahue]], te se nadalje povezuju sa [[Macoyahui]]ma sa kojima se klasificiraju u [[Taracahitian]]-govornike, porodica [[Uto-Aztecan]]. Hodge ih smatra za ogranak plemena [[Nevome]] (skupina [[Piman]]). I Baciroe i Conicarije je još 1620.-tih pokrstio jezuitski misionar [[Michael Wadding]] (kasnije Miguel Godínez) -Pleme i jezik su nestali. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm B- Mexican Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517045642/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Taracahitian]] [[Kategorija:Meksički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] fdawqx6s8bf2xdmg4pyskauyd96wqry Bazilika sv. Marka u Veneciji 0 102343 42679318 678454 2026-08-19T00:02:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Marka]] 42679318 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Marka]] lifdhea11isd38jllfoiggqn3gtdqiq Santa Maria Maggiore 0 106709 42679446 40903568 2026-08-19T00:22:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika Svete Marije Velike]] 42679446 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika Svete Marije Velike]] rb5bkzu8dtl90anxkdcxdqausvijo6b Bitka za telo Svetog Patrika 0 110116 42679331 738049 2026-08-19T00:04:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bitka za tijelo svetog Patrika]] 42679331 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bitka za tijelo svetog Patrika]] 1gsp48m36re4s46rgu4kirxvqbcsadm Basilica di Santa Maria Maggiore 0 110399 42679309 40903569 2026-08-19T00:00:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika Svete Marije Velike]] 42679309 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika Svete Marije Velike]] rb5bkzu8dtl90anxkdcxdqausvijo6b Bob Carmichael 0 111094 42679549 1801293 2026-08-19T00:57:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679549 wikitext text/x-wiki '''Robert Carmichael''', poznat i kao '''Bob "Nails" Carmichael''' (4. jul 1940 - 18. novembar 2003) bio je [[Australija|australijski]] teniser. Tokom karijere je osvojio jednu pojedinačnu i 12 titula u parovima. Godine 1970. je bio među deset najbolje rangiranih igrača svijeta. Poslije karijere je radio kao trener za [[Tennis Australia]] i [[Australian Institute of Sport]]. Među igračima koje je trenirao su bili [[Patrick Rafter]], [[Lleyton Hewitt]], [[Darren Cahill]] i [[Leander Paes]]. == Vanjske veze == * {{ATP|id=C080}} * Milwaukee Journal-Sentinel [http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4196/is_20031119/ai_n10923484 "Former tennis star Carmichael dies at 63.]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Lifetime|1940|2003|Carmichael, Bob}} [[Kategorija:Australijski teniseri]] 8i5szambilhoy0tfuqvszs0jy0gtzpf Biskup Ravenne 0 112733 42679303 40963747 2026-08-18T22:47:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679303 wikitext text/x-wiki Ova stranica sadrži popis [[episkopos|biskupa]] i [[nadbiskup]]a, odnosno poglavara današnje [[katolička crkva|rimokatoličke]] [[Nadbiskupija Ravenna-Cervia|nadbiskupije Ravenna-Cervia]]. == Biskupija Ravenna (1 - 6. vijek) == # [[Sveti Apolinarije|Apolinaris]], prema predaji godine [[79]], prema historijskim zapisima u doba cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]]. # Aderit # [[Eleuchadius|Eleukadije]] # Markijan (San Mariano) - u. 127 (štuje se 22. maja) # Kalocer (Calocerus) # Prokul (Proculus) # Prob I (Probus) # [[Dathus|Dat]] (Dathus) # [[Liberije od Ravenne|Liberije I]] # Agapit (Agapitus) # Marcelin (Marcellinus) # Sever (Severus, cca. 342 – cca. 348) # Liberije II (Liberius) # Prob II (Probus) # Florencije # Liberije III (c. 380–c. 399) # Urso (Ursus, cca. 399 – cca. 426), sagradio prvotnu Baziliku Uskrsnuća Našeg Gospodina (u bizantsko doba zvanu kao Anastasis) # Ivan I Angelopt (430-433) # [[Petara Hrizolog|Sv. Petar I Hrizolog]] (433-449) # Neon (449-452) # Egzuperancije (Exuperantius, cca. 473–c. 477) # Petar II (494–519) # Aureliajn (519–521) # Eklezije (Ecclesius, 526-534) - započeo izgradnju [[San Vitale]]a i predstavljen na mozaiku<ref name=dates>Datumi prema Andreescu-Treadgold, Treadgold [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_n4_v79/ai_20824280/pg_4 Procopius and the imperial panels of S. Vitale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519195831/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_n4_v79/ai_20824280/print |date=2005-05-19 }},</ref> # [[Ursicinus (biskup Ravenne)|Ursicin]] (535-539) - naručio izgradnju [[Bazilika Sant'Apollinare in Classe|Bazilike Sant'Apollinare in Classe]]<ref name=dates/> # Viktor (539–545) - poznat po monogramima u San Vitaleu<ref name=dates/> == Nadbiskupija Ravenna (6. vijek - 1947) == === 6th century === # [[Maksmijan od Ravenne|Maksimijan]] (546-556) - po kome je nazvan Maksimijanov tron, 27t. biskup i prvi nadbiskup.<ref name=dates/> # [[Agnellus, biskup Ravenna|Agnel]] (Agnellus, 557-570) <ref name="PLRE">Martindale, Jones & Morris (1992), p. 30</ref> # Marinijan (595–606) === 7. vijek === # Maur (Maurus, cca. 644 - cca. 671) # Reparat (Reparatus, cca. 671 - cca. 677), === 8. vijek === # [[Feliks od Ravenne|Feliks]] (709-724) === 9. vijek === # Juraj (cca. 838 – cca. 846) === 11. vijek === * [[Friedrich Saksonac|Frederick]], 1002&ndash;1004 * [[Wibert od Ravennae|Wibert]], fl. 1080 * [[Anselm od Havelberga]] 1155-8 === 14. vijek === * Aymery od Châluas 1322 * [[Pietro Pileo di Prata]] === 16. vijek i dalje === * [[Pietro Accolti|Pietro de Accolti de Aretio]] † (25. jun 1524 im. - decembar 1524, ostavka) * [[Benedetto Accolti jr|Benedetto de Accolti]] † (17. august 1524 im. - 21. septembar 1549, smrt) * [[Giulio della Rovere]] † ( 1566, im. - 3. septembar 1578, smrt) * [[Pietro Aldobrandini]] † ( 1604, im. - 10. februar 1621, smrt) * [[Luigi Capponi]] † (3. mart 1621, im. - 18. septembar 1645, smrt) * [[Paluzzo Paluzzi Altieri degli Albertoni]] † (19. maj 1670, im. - 19. februar 1674, ostavka) * [[Clarissimo Falconieri Mellini]] † (3. jul 1826, im. - 2. april 1859, smrt) * Enrico Orfei † (23. mart 1860, im. - 22. decembar 1870, smrt) * Vincenzo Moretti † (27. oktobar 1871, im. - 22. septembar 1879, ostavka) * Giacomo Cattani † (22. septembar 1879, im. - 14. februar 1887, smrt) * Sebastiano Galeati † (23. maj 1887, im. - 25. januar 1901, smrt) * Agostino Gaetano Riboldi † (15. april 1901, im. - 25. april 1902, smrt) * Blaženi [[Guido Maria Conforti]] † (9. jul 1902, im. - 12. oktobar 1904) * Pasquale Morganti † (14. novembar 1904, im. - 18. decembar 1921, smrt) * Antonio Lega † (18. decembar 1921, naslj. - 16. novembar 1946, smrt) == Nadbiskupija Ravenna i Cervia (1947-1985) == * [[Giacomo Lercaro]] † (31. januar 1947, im. - 19. april 1952 imenovan za [[Nadbiskup Bologne|nadbiskupa Bologne]] * [[Egidio Negrin]] † (24. maj 1952, im. - 4. april 1956, imenovan za nadbiskupa Trevisa) * [[Salvatore Baldassarri]] † (3. maj 1956, im. - 29. novembar 1975, ostavka) == Nadbiskupija Ravenna-Cervia (1985-) == * Giuseppe Verucchi, nadbiskup * Luigi Amaducci, počasni nadbiskup * [[Ersilio Tonini]], kardinal, počasni nadbiskup === Ordinariji pod nadbiskupom === * [[Ersilio Tonini]] (22. novembar 1975, im. - 27. oktobar 1990, umirovljen) * Luigi Amaducci (27. oktobar 1990, im. - 9. mart 2000, umirovljen) * Giuseppe Verucchi (9 Mar 2000, im. - ) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bishops of the Roman Catholic Archdiocese of Ravenna-Cervia}} * [http://www.newadvent.org/cathen/12662b.htm Catholic Encyclopaedia] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biskupi Ravenne| ]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Italiji]] [[Kategorija:Religija u Ravenni]] [[Kategorija:Biografije, Ravenna]] [[Kategorija:Biskupi|Ravenna]] echxtnmbcl6owyvqis3fabw7aa0s1xl Samostan Svete Katarine 0 116238 42679441 783895 2026-08-19T00:21:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir svete Katarine]] 42679441 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir svete Katarine]] 27d2m7pqpdf7pv2ugdp9ipc1s0wxvhj Samostan Svete Katarine na Sinaju 0 116241 42679442 783901 2026-08-19T00:21:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir svete Katarine]] 42679442 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir svete Katarine]] 27d2m7pqpdf7pv2ugdp9ipc1s0wxvhj Genocid u Ruandi 0 120475 42679143 42485841 2026-08-18T12:29:39Z ~2026-45113-26 384643 /* Promena termina u prikladniji. */ 42679143 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rwandan Genocide Murambi skulls.jpg|thumb|250px|Lubanje u Murambi techničkoj školi, gde su mnogi ubijeni (danas muzej genocida).]] '''Genocid u Ruandi''' označava masovna ubistva na stotine hiljada pripadnika manjinskog naroda [[Tutsi]], kao i pripadnika naroda [[Hutu]] koji su se suprotstavljali ovim postupcima ekstremista naroda [[Hutu]]. Ovaj genocid predstavlja najsvirepiji zločin tokom [[Građanski rat u Ruandi|Ruandanskog građanskog rata]]. Ovaj zločin su uglavnom počinile dve Hutu ekstremističke organizacije: [[Interahamwe|Interahamve]] i [[Impuzamugambi]]. Ubijanja su se odigrala između [[6. 4.|6. aprila]] i sredine jula [[1994]]. i u njima je ubijeno 800.000 do 1.000.000 ljudi. Po proceni iz februara [[2008]]. broj žrtava iznosi preko 1.074.000. Na [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene nacije]] su pale mnoge kritike zbog neadekvatnog reagovanja na ovaj zločin. Činjenica je da je [[21. 4.|21. aprila]] [[1994]], u vreme najvećeg pokolja u [[Ruanda|Ruandi]] doneta odluka o smanjenju broja mirovnih trupa UN-a na svega 270. Stručnjaci tvrde da se zločin mogao sprečiti intervencijom svega 5000 mirovnih trupa međunarodne zajednice. Mnoge zemlje uključujući [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i SAD su odbile da spreče masakr. [[Kanada]], [[Holandija]] i [[Gana]] su nastavile da vode mirovne snage UN-a u [[Ruanda|Ruandi]], [[UNAMIR]]. [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija]] su odbile da šalju pomoć i pojačanja u [[Ruanda|Ruandi]]. == Pozadina == Plemena Tutsi doselila su se na današnju teritoriju oko Velikih jezera pre četiri stotine godina sa šire teritorije Nila. Političke granice povučene nekoliko vekova kasnije podelile su tradicionalna etnička područja Tutsija i Hutua na pet država: Ruandu i [[Burundi]] te istočnu kongoansku pokrajinu [[Kivu]], dok rubna područja pripadaju [[Uganda|Ugandi]] i [[Tanzanija|Tanzaniji]]. Kao pastirski narod s razvijenom vojničkom aristokracijom, Tutsiji su pokorili Hutue i narod [[Tva]] te uspostavili feudalnu monarhiju. Ovu teoriju je deo istoričara danas napustilo, oni smatraju kako je savremena etnička podela Ruande proizašla iz socijalnog raslojavanja u pretkolonijalno doba. Kolonizacija u devetnaestom veku dodatno je zbližila skupne identitete zapadnim konceptom nacije i rase. Tako su prvi misionari koji su pohodili središnju Afriku na prelazu u dvadeseti vek Tutsije smatrali hamitskim narodom zbog visok rasta i svetlije pigmentacije kože, zbog čega su bili "predodređeni" za vladajuću ruandsku rasu, Hutue su zbog srednjeg rasta i jače građe držali [[bantu]]idima, dok su pripadnike naroda Tva smatrali delom pigmejske skupine zbog niska rasta i izrazito tamne boje kože. Uoči genocida početkom devedesetih u Ruandi je živelo oko sedam miliona ljudi, od čega je bilo 85 posto Hutua, 14 posto Tutsija te jedan posto pripadnika naroda Tva. Ruanda je od druge polovine 19. veka bila evropski kolonijalni posed. Nakon Berlinske konferencije [[1885]]. godine pripala je Nemačkoj Istočnoj Africi, a nakon 1. svetskog rata Nemačka je to područje prepustila Belgiji, koja je najpre 1923. dobila mandat Lige naroda nad regijom, a nakon 2. svetskog rata i skrbništvo Ujedinjenih nacija. Postojeća feudalna elita koju su činili Tutsiji, u svojim je rukama držala političku i privrednu moć ruandskog društva, pa je poslužila kao oslonac kolonijalnoj upravi u vladavini nad većinskim stanovništvom. Belgijska uprava je mogućnost obrazovanja i angažmana u kolonijalnoj administraciji pružila isključivo Tutsijima, dok je u socijalnoj podeli Hutuima bila namenjena uloga fizičke radne snage. Posledica takve kolonijalne politike dovela je do njihovog nezadovoljsta podređenim položajem te do sukoba koji je eksplodirao nakon nestanka kolonijalne vlasti. [[Hutu]] nacionalistička partija [[Parmehutu]] je [[1959]]. izazvala socijalni revolt koji je bio temelj za stvaranje republike kojom će dominirati Hutui. To je bio uzrok prve faze [[Ruandanskog građanskog rata]] u kojem je ubijeno 20.000 [[Tutsija]], a 200.000 je napustilo zemlju. Tada je od tih izbeglica formiran [[Ruandanski patriotski Front]] (RPF). [[Ruanda]] [[1961]]. dobija nezavisnost od [[Bolgije|Belgije]]. == Građanski rat == [[Datoteka:Rwandan refugee camp in east Zaire.jpg|thumb|desno|250px|Ruandanski izbeglički kamp u DR Kongu]] Tutska izbeglička dijaspora je do kraja osamdesetih je bila dobro organizovana i vojno i politički. Najveći broj tutsi izbeglica u Ugandi je bio povezan pobedničkim pobunjenicima Nacionalnog Pokreta Otpora tokom Ugandanskog građanskog rata tokom osamdesetih i formira [[Ruandanski Patriotski Front]] [[1985]]. kao političku organizaciju. Dana [[1. 10.|1. oktobra]] [[1990]]. tutsi otpočinju invaziju na Ruandu kako bi se vratili u zemlju. Magazin [[Kangura]] koji je bio aktivan od[[1990]]. do [[1993]]., je bio instrument za iniciranje etničke mržnje i nasilja hutua nad tutsima. [[4. 8.|4. avgusta]] [[1993]]. pobunjenici i vlada Ruande potpisuju sporazum u [[Aruša|Aruši]] za okončanje građanskog rata. Sporazumom je smanjena moć upravljanja predsednika Ruande [[Žuvenal Habijarimana|Žuvenila Habijarimane]] koji je bio imao totalnu vlast. == Priprema za genocid == Vladine vođe u tajnosti formiraju i naoružavaju paravojne jedinice [[Interahamwe|Interahamve]] („Onaj koji se bori zajedno“ na [[kinjarvanda]] jeziku) i [[Impuzamugambi]] („Onaj koji ima jedinstven cilj“). [[11. 4.|11. aprila]] [[1994]]. general Romeo Dalaire (komandant snaga [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] u [[Ruanda|Ruandi]]) obaveštava vojnog savetnika generalnog sekretara, major- generala Mauricea Barila o kupovini oružja i planu [[hutu]]a za uništenje [[tutsi|tutsa]]. Prema nezvaničnim informacijama oko 1.700 [[Interahamwe|Interhamveovih]] vojnika j vežbalo u vladinim vojnim kampovima i oni su bili određeni za registrovanje svih Tutsa u [[Kigali]]ju. == Inicijalni događaj == [[Avion]] u kojem su se nalazili [[ruanda]]nski [[hutu]] [[predsjednik|predsednik]] [[Žuvenal Habijarimana]] i takođe [[hutu]] [[predsjednik|predsednik]] [[Burundi]]ja je oboren prilikom sletanja [[6. 4.|6. aprila]] [[1994]]. u [[Kigali]]ju. Oba [[predsjednik|predsednika]] su poginula. Odgovornost za napad su odbacivali i [[Hutu]]i i [[Ruandanski Patriotski front|RPF]]. [[Hutu]] ekstermisti su optužili [[Tutsi|Tutse]] i iskoristili ga za početak [[genocid]]a. == Genocid == Nacionalni republikanski pokret za demokratiju i razvoj (MRND), koji je vladao [[Ruanda|Runadom]] od [[1975]]. do [[1994]]. sa [[predsjednik|predsednikom]] [[Žuvenal Habijarimana|Žuvenal Habijarimanom]] je bila umešana u organizovanju mnogih vidova [[genocid]]a. Vojska i paravojne grupe [[Hutu]]a započinju ubistva svih [[Tutsi|Tutsa]] i onih koji su bili umereni bez obzira na pozadinu etničku pozadinu. Veliki broj opozicionih političara su takođe bili ubijeni. Mnoge države su evakuisale njihove ljude i zatvorili ambasade kad je nasilje poraslo. Nacionalni radio je podsticao ljude da ostaju u svoje domove, a vladina formirana stanica [[RTLM]] je podsticala na napade na [[Tutsi|Tutse]] i umerene [[Hutu]]e. Vojska je postavila stotine blokada na putevima širom zemlje. == Vanjske veze == {{Commonscat|Rwandan Genocide}} * [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1542007/dossier.asp Ruandski građanski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110820102206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1542007/dossier.asp |date=2011-08-20 }} (hrvatski-vojnik.hr) * [http://genocidearchiverwanda.org.rw/ Genocide Archive Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190924190038/http://genocidearchiverwanda.org.rw/ |date=2019-09-24 }} * [http://www.ictr.org/ United Nations International Criminal Tribunal for Rwanda] * [https://www.wcl.american.edu/humright/center/rwanda/ Rwanda Commemoration Project: Genocide in Our Time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170122084251/https://www.wcl.american.edu/humright/center/rwanda/ |date=2017-01-22 }} * [http://hrw.org/backgrounder/africa/rwanda0406/ Rwandan Genocide Background] from the Human Rights Watch * [http://www.ushmm.org/conscience/alert/rwanda/ Rwandan Overview. Committee on Conscience: Rwandan Genocide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080906203756/http://www.ushmm.org/conscience/alert/rwanda/ |date=2008-09-06 }}. [[United States Holocaust Memorial Museum]] * [http://academic.udayton.edu/race/06hrights/georegions/africa/Rwanda01.htm Sexual Violence and Genocide Against Tutsi Women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070102150739/http://academic.udayton.edu/race/06hrights/GeoRegions/Africa/Rwanda01.htm |date=2007-01-02 }} {{Genocid}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Genocid|Ruanda]] [[Kategorija:Historija Ruande]] qeyt6bfvbv2k9anbvfc53w7e90i8l64 Manastir Svete Katarine na Sinaju 0 120982 42679402 813336 2026-08-19T00:16:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir svete Katarine]] 42679402 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir svete Katarine]] 27d2m7pqpdf7pv2ugdp9ipc1s0wxvhj Politika Srpske pravoslavne crkve 0 121643 42679429 818214 2026-08-19T00:19:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] 42679429 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] conczjf9rf2whbjqjwosflhxeszfw80 Hram Svetog Aleksandra Nevskog 0 121696 42679384 9035576 2026-08-19T00:13:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hram svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] 42679384 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hram svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] 7erl5b0lx0qa94cd70v5p2p5bre9bqp St Paul's Cathedral 0 121893 42679453 40897663 2026-08-19T00:23:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] 42679453 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] flarux0on6ipbv619kecrkd6rlxr9cm St. Paul's Cathedral 0 121894 42679449 40897662 2026-08-19T00:22:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] 42679449 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] flarux0on6ipbv619kecrkd6rlxr9cm Politika SPC 0 122607 42679428 822574 2026-08-19T00:19:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] 42679428 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] conczjf9rf2whbjqjwosflhxeszfw80 Hram Sv. Save 0 122851 42679382 823877 2026-08-19T00:12:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hram svetog Save]] 42679382 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hram svetog Save]] kfqyh63zngnzcfv5ejc6y2jf8drfclh Софијски универзитет „Св. Климент Охридски“ 0 123350 42679499 1388922 2026-08-19T00:31:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679499 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Dada Vujasinović 0 124352 42679194 42401523 2026-08-18T17:06:27Z ~2026-45158-56 384715 /* */ 42679194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija novinar | ime = Dada Vujasinović | datum_rođenja = {{birth date|1964|2|10|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Čapljina]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti= {{Death date and age|1994|04|8|1964|02|10|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] | obrazovanje = [[Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu]] | zanimanje = novinar | URL = http://www.dadavujasinovic.com }} '''Radislava Dada Vujasinović''' (10. februar 1964 - 8. april 1994) je bila čuvena [[srbija|srpska]] novinarka, umrla nasilnom smrću [[1994]]. godine tokom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Velikosrpskih agresija na BIH i Hrvatsku]], u nerazjašnjenim okolnostima. Njena smrt je službeno bila okarakterisana kao [[samoubistvo]], ali veliki deo srpske javnosti smatra kako je u pitanju bilo [[likvidacija|ubistvo]] motivisano njenim tekstovima u kojima je kritikovala vodeće ličnosti tadašnje Srbije pod [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] vlašću.<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Maj98/1005/1005_13.HTM Rekonstrukcija (samo)ubistva Dade Vujasinovic cetiri godine posle]</ref> == Biografija == Dada Vujasinović je rođena 10. februara [[1964]]. godine u [[Čapljina|Čapljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, [[1987]]. godine, na odseku Jugoslovenska književnost i srpsko-hrvatski jezik. Po završenom fakultetu je radila kao novinar u ''Privrednom pregledu''. Ubrzo je počela da objavljuje autorske tekstove u magazinu Duga, gde je od 1990. postala stalno zaposleni član redakcije, a [[1993]]. član uređivačkog kolegijuma. [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Ratne događaje u Jugoslaviji]] je pratila od samog početka. Kao ratni dopisnik radila je reportaže iz Borova Sela, Dalja, Erduta, sa Papuka i Psunja. Nakon početka rata u Sarajevu kada je odlučila da više ne ide na ratišta, jer kako je sama rekla "ne mogu da pišem o tome kako se ruši jedan grad i ubijaju deca." Ispisivala je tekstove u kojima je iskazivala svoj stav o "beznađu rata, poginulom drugu, bratu, koloni "izgubljenih i ojađenih", onih koji su zauvek napuštali svoja ognjišta, koja su u njihovo ime prodali političari kojima se verovalo".<ref name="Biografija">[http://www.dadavujasinovic.com/biografija.htm Biografija]</ref> Razočarana u ljudski rod govorila je: {{izdvojeni citat|Žao mi je jer sam voljom sudbine rođena ovde. A moglo je da se desi da se rodim negde drugde i provedem ceo život u srećnoj zabludi o ljudskom rodu.<ref>[http://www.presspub.info/mypub/pubnews/nebojsa/i-posle-17-godina-nema-odgovora-ko-je-ubio-novinarku-dadu-vujasinovic/ I posle 17 godina nema odgovora ko je ubio novinarku Dadu Vujasinović]</ref>}} Posle odluke da više ne ide na ratišta, od kraja 1992. godine do početka 1994. godine, pisala je o političkoj i kriminalnoj sceni Srbije. Jedan od tekstova koji dokumentuje to vreme je tekst "''Kriminalci i policajci u parlamentu''", objavljen u časopisu ''Duga'' krajem 1993. godine, u kojem piše o promociji kriminalca [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] u narodnog poslanika. Za reportaže sa slavonskog ratišta je dobila [[Nagrada Svetozar Marković|nagradu Svetozar Marković]]. Zbog istraživačkih tekstova o sprezi između kriminala i politike, dobijala je pretnje, ucene i sudske tužbe. Pored istraživačkih tekstova, uradila je i seriju kritičkih intervjua sa ličnostima kao što su [[Milan Babić]], [[Radovan Karadžić]], [[Vojislav Šešelj]] i general [[Momčilo Perišić]].<ref name="Biografija"/> Dada Vujasinović je smatrala da [[patriotizam]] ne podrazumeva prećutkivanje zlodela. Upravo zbog toga je postala meta napada onih kojima se nije dopadao taj njen način razmišljanja: pretnje je dobijala u pismima i telefonskim pozivima. [[Borisav Jović]] je podneo tužbu zbog klevete, jer je u jednom tekstu objavila da je njegov sin jedan od najvećih akcionara u Karić banci u Moskvi. Željko Ražnatović Arkan joj je čak i lično zapretio da prestane da piše. == Smrt == U četvrtak [[7. 4.|7. aprila]] [[1994]]. godine, na povratku kući kupila je veliki buket crvenih i žutih lala. Čula se telefonom sa poznanikom, koji je, sticajem okolnosti, čitao njene tekstove dok ih je pripremala za štampu, i našalila se da će on od sada biti i jedini, jer njene tekstove više niko neće hteti da objavi. Ujutru, Dada je pronađena mrtva u porodičnom stanu [[8. 4.|8. aprila]] 1994. godine. Do danas njena smrt nije razjašnjena. Zvanična verzija Miloševićevog režima je da je izvršila [[samoubistvo]], pucnjem u grudi iz lovačke puške sačmarice. Mnogi su od početka sumnjali u istinitost ove tvrdnje, a poslednjih godina su sve glasniji zahtevi u Srbiji za obnovu sudskog postupka. Novijim veštačenjima je nesumnjivo dokazano da je ubijena.<ref name="blic"/> Njeni roditelji smatraju da iza ubistva stoji [[Služba državne bezbednosti]].<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/70717/Muce-nas-i-14-godina-nakon-ubistva-Dade Muče nas i 14 godina nakon ubistva Dade]</ref> Srpsko tužilaštvo je policiji naložilo da pokrene novu istragu, ali ona do dana današnjeg nije dala rezultata. == Tekstovi == Knjiga "Svedočenja iz obeščašćene zemlje" je kompilacija Dadinih tekstova, intervjua i privatnih pisama i objavljena je u Torontu, [[1995]]. godine. Izvodi iz Dadinih tekstova se mogu naći i u sudskim dokumentima Haškog Tribunala.<ref name="Biografija"/> == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Slavko Ćuruvija]] * [[Milan Pantić]] == Vanjske veze == * [http://www.dadavujasinovic.com/ Dada Vujasinović tribute page] {{Lifetime|1964|1994|Vujasinovicć, Dada}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski novinari]] [[Kategorija:Pacifisti]] [[Kategorija:Biografije, Čapljina]] abqccqzpj3xwvzwta9ucmaiy5yenyft 42679201 42679194 2026-08-18T17:30:31Z Aca 108187 eh sad :), ovako bismo mogli da ređamo agresije do sutra :) 42401523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija novinar | ime = Dada Vujasinović | datum_rođenja = {{birth date|1964|2|10|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Čapljina]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti= {{Death date and age|1994|04|8|1964|02|10|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] | obrazovanje = [[Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu]] | zanimanje = novinar | URL = http://www.dadavujasinovic.com }} '''Radislava Dada Vujasinović''' (10. februar 1964 - 8. april 1994) je bila čuvena [[srbija|srpska]] novinarka, umrla nasilnom smrću [[1994]]. godine tokom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]], u nerazjašnjenim okolnostima. Njena smrt je službeno bila okarakterisana kao [[samoubistvo]], ali veliki deo srpske javnosti smatra kako je u pitanju bilo [[likvidacija|ubistvo]] motivisano njenim tekstovima u kojima je kritikovala vodeće ličnosti tadašnje Srbije pod [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] vlašću.<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Maj98/1005/1005_13.HTM Rekonstrukcija (samo)ubistva Dade Vujasinovic cetiri godine posle]</ref> == Biografija == Dada Vujasinović je rođena 10. februara [[1964]]. godine u [[Čapljina|Čapljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, [[1987]]. godine, na odseku Jugoslovenska književnost i srpsko-hrvatski jezik. Po završenom fakultetu je radila kao novinar u ''Privrednom pregledu''. Ubrzo je počela da objavljuje autorske tekstove u magazinu Duga, gde je od 1990. postala stalno zaposleni član redakcije, a [[1993]]. član uređivačkog kolegijuma. [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Ratne događaje u Jugoslaviji]] je pratila od samog početka. Kao ratni dopisnik radila je reportaže iz Borova Sela, Dalja, Erduta, sa Papuka i Psunja. Nakon početka rata u Sarajevu kada je odlučila da više ne ide na ratišta, jer kako je sama rekla "ne mogu da pišem o tome kako se ruši jedan grad i ubijaju deca." Ispisivala je tekstove u kojima je iskazivala svoj stav o "beznađu rata, poginulom drugu, bratu, koloni "izgubljenih i ojađenih", onih koji su zauvek napuštali svoja ognjišta, koja su u njihovo ime prodali političari kojima se verovalo".<ref name="Biografija">[http://www.dadavujasinovic.com/biografija.htm Biografija]</ref> Razočarana u ljudski rod govorila je: {{izdvojeni citat|Žao mi je jer sam voljom sudbine rođena ovde. A moglo je da se desi da se rodim negde drugde i provedem ceo život u srećnoj zabludi o ljudskom rodu.<ref>[http://www.presspub.info/mypub/pubnews/nebojsa/i-posle-17-godina-nema-odgovora-ko-je-ubio-novinarku-dadu-vujasinovic/ I posle 17 godina nema odgovora ko je ubio novinarku Dadu Vujasinović]</ref>}} Posle odluke da više ne ide na ratišta, od kraja 1992. godine do početka 1994. godine, pisala je o političkoj i kriminalnoj sceni Srbije. Jedan od tekstova koji dokumentuje to vreme je tekst "''Kriminalci i policajci u parlamentu''", objavljen u časopisu ''Duga'' krajem 1993. godine, u kojem piše o promociji kriminalca [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] u narodnog poslanika. Za reportaže sa slavonskog ratišta je dobila [[Nagrada Svetozar Marković|nagradu Svetozar Marković]]. Zbog istraživačkih tekstova o sprezi između kriminala i politike, dobijala je pretnje, ucene i sudske tužbe. Pored istraživačkih tekstova, uradila je i seriju kritičkih intervjua sa ličnostima kao što su [[Milan Babić]], [[Radovan Karadžić]], [[Vojislav Šešelj]] i general [[Momčilo Perišić]].<ref name="Biografija"/> Dada Vujasinović je smatrala da [[patriotizam]] ne podrazumeva prećutkivanje zlodela. Upravo zbog toga je postala meta napada onih kojima se nije dopadao taj njen način razmišljanja: pretnje je dobijala u pismima i telefonskim pozivima. [[Borisav Jović]] je podneo tužbu zbog klevete, jer je u jednom tekstu objavila da je njegov sin jedan od najvećih akcionara u Karić banci u Moskvi. Željko Ražnatović Arkan joj je čak i lično zapretio da prestane da piše. == Smrt == U četvrtak [[7. 4.|7. aprila]] [[1994]]. godine, na povratku kući kupila je veliki buket crvenih i žutih lala. Čula se telefonom sa poznanikom, koji je, sticajem okolnosti, čitao njene tekstove dok ih je pripremala za štampu, i našalila se da će on od sada biti i jedini, jer njene tekstove više niko neće hteti da objavi. Ujutru, Dada je pronađena mrtva u porodičnom stanu [[8. 4.|8. aprila]] 1994. godine. Do danas njena smrt nije razjašnjena. Zvanična verzija Miloševićevog režima je da je izvršila [[samoubistvo]], pucnjem u grudi iz lovačke puške sačmarice. Mnogi su od početka sumnjali u istinitost ove tvrdnje, a poslednjih godina su sve glasniji zahtevi u Srbiji za obnovu sudskog postupka. Novijim veštačenjima je nesumnjivo dokazano da je ubijena.<ref name="blic"/> Njeni roditelji smatraju da iza ubistva stoji [[Služba državne bezbednosti]].<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/70717/Muce-nas-i-14-godina-nakon-ubistva-Dade Muče nas i 14 godina nakon ubistva Dade]</ref> Srpsko tužilaštvo je policiji naložilo da pokrene novu istragu, ali ona do dana današnjeg nije dala rezultata. == Tekstovi == Knjiga "Svedočenja iz obeščašćene zemlje" je kompilacija Dadinih tekstova, intervjua i privatnih pisama i objavljena je u Torontu, [[1995]]. godine. Izvodi iz Dadinih tekstova se mogu naći i u sudskim dokumentima Haškog Tribunala.<ref name="Biografija"/> == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Slavko Ćuruvija]] * [[Milan Pantić]] == Vanjske veze == * [http://www.dadavujasinovic.com/ Dada Vujasinović tribute page] {{Lifetime|1964|1994|Vujasinovicć, Dada}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski novinari]] [[Kategorija:Pacifisti]] [[Kategorija:Biografije, Čapljina]] 1vk4gcug2mohq7djg915kva2em9xwkd Lateranska bazilika 0 125434 42679398 839493 2026-08-19T00:15:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 42679398 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 9fig0jdooah6wv5gt4zjkap1i95kc2g Bazilika sv. Ivana na Lateranu 0 125435 42679317 839494 2026-08-19T00:02:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 42679317 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 9fig0jdooah6wv5gt4zjkap1i95kc2g Bazilika Svetog Ivana na Lateranu 0 125436 42679315 839495 2026-08-19T00:01:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 42679315 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Ivana Lateranskog]] 9fig0jdooah6wv5gt4zjkap1i95kc2g Šablon:Raspon fosila 10 132346 42679178 10071258 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range]] na [[Šablon:Raspon fosila]] 10071258 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{{3|{{{text|{{{1}}}{{#if:{{{2|}}}|–{{{2|}}}}}{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}||&nbsp;Ma}}}}}}}}{{{ref|{{{reference|{{{refs|{{{references|}}}}}}}}}}}} {{{PS|{{{ps|}}}}}}{{Phanerozoic 200px}}<!-- Fossil range marker --><div name=Range style="margin:0 auto; line-height:0; clear:both; width:200px; padding:0px; height:8px; overflow:visible; background-color:transparent; position:relative; top:-4px; z-index:100;">{{fossil range/marker|{{#if:{{{earliest|}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{earliest}}}}}|{{period start|{{{earliest}}}}}|{{{earliest}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}|{{period start|{{{1}}}}}|{{{1}}}}}}}|{{#if:{{{latest|}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{latest}}}}}|{{period end|{{{latest}}}}}|{{{latest}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{period end|{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{{2|{{{1}}}}}}}}}}|42<!-- This determines the opacity of the bar-->}} {{fossil range/marker|{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}|{{period start|{{{1}}}}}|{{{1}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{period end|{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{{2|{{{1}}}}}}}}}} </div Range> </div Timeline-row></includeonly><noinclude> {{template doc}} [[Kategorija:Geološki šabloni]] </noinclude> 2605980mihezaeu28nqi3mdhukhtt58 Šablon:Raspon fosila/marker 10 132351 42679182 42429574 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range/marker]] na [[Šablon:Raspon fosila/marker]] 42429574 wikitext text/x-wiki <includeonly><onlyinclude>{{#ifexpr:{{{1}}}-{{{2}}}>5| <div style="position:absolute; height:8px; left:{{#expr:(650-{{{1}}})/650*200}}px; width:{{#expr:({{{1}}}-{{{2}}})*200/650}}px; background-color:#360; opacity:{{#if:{{{3|}}}|0.{{{3}}}|1}}; "><!--range-border--></div> {{#if:{{{3|}}}||<div style="position:absolute; height:6px; top:1px; left:{{#expr:((650-{{{1}}})/650*200)+1}}px; width:{{#expr:(({{{1}}}-{{{2}}})*200/650)-2}}px; background-color:#6c3;"><!--range-marker--></div>}} |<!--else--> {{#if:{{{3|}}}||<div style="position:absolute; left:{{#expr:(650-{{{1}}})/650*200}}px; font-size:50%"><!--contains arrow--><div style="position:relative; left:-0.42em"><!--nudges back left-->&darr;</div></div>}} }}</onlyinclude></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> jw1ihuky0l8bfxfi79lq2fo6jdco800 Šablon:Raspon fosila/bar 10 132352 42679180 10071275 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range/bar]] na [[Šablon:Raspon fosila/bar]] 10071275 wikitext text/x-wiki <includeonly><onlyinclude><div id=bar style="position:absolute; height:100%; text-align:center; background-color:{{period color|{{{1}}}}}; left:{{#expr:(650-{{period start|{{{1}}}}})/650*200}}px; width:{{#expr: ({{period start|{{{1}}}}}-{{period end|{{{1}}}}})/650*200}}px;">[[{{{1}}}|{{{2}}}]]</div></onlyinclude></includeonly> [[Kategorija:Geološki šabloni]] </noinclude> 8dkys2bhve6dmpnd0r2xcqsw2q0coji Paul Giamatti 0 137109 42679624 40777611 2026-08-19T11:40:31Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42679624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | slika = Paul Giamatti 2010 TIFF.jpg | opis = Na [[Međunarodni filmski festival u Torontu 2010|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2010.]] | datum_rođenja = {{Birth date and age|1967|6|6|df=y}} | ime_po_rođenju = {{nowrap|Paul Edward Valentine Giamatti}} | mjesto_rođenja = [[New Haven (Connecticut)|New Haven]], Connecticut, SAD | supružnik = Elizabeth Cohen (1997–) | zanimanje = glumac | godine_aktivnosti = 1990– | znamenite_uloge = Pig Vomit u ''[[Private Parts (film)|Private Parts]]''<br>[[John Adams]] u ''[[John Adams (TV serija)|John Adams]]'' }} '''Paul Edward Valentine Giamatti''' (fonetski:dʒiəˈmɑːti; 6. jun 1967 -) je [[SAD|američki]] glumac koji je u drugoj polovici 1990-ih postao zapažen nizom sporednih, ali upečatljivih uloga u filmovima kao što su ''[[Private Parts (1997 film)|Private Parts]]'', ''[[The Truman Show]]'', ''[[Saving Private Ryan]]'', ''[[The Negotiator (film)|The Negotiator]]'' i ''[[Man on the Moon (film)|Man on the Moon]]'' prije nego što je u sljedećoj deceniji počeo dobivati glavne uloge u filmovima kao što su ''[[American Splendor (film)|American Splendor]] i [[Sideways (film)|Sideways]]''. Njegova najuspješnija uloga dosad je američki predsjednik [[John Adams]] u [[John Adams (TV serija)|istoimenoj mini-seriji]], a za koju je nagrađen Emmyjem i Zlatnim globusom. Otac mu je bio [[A. Bartlett Giamatti]], profesor, komesar [[MLB]] i predsjednik [[Yale University|Univerziteta Yale]]; majka Tony Marilyn Smith je bila učiteljica i bivša glumica. I sam Giamatti je pohađao Yale gdje se učlanio u tajno društvo [[Skull & Bones]] i diplomirao dramu. Godine 1997. se oženio za Elizabeth Cohen. Godine 2001. je s njome dobio sina po imenu Samuel Paul, koga je pristao odgajati u [[judaizam|jevrejskoj]] vjeri njegove majke, iako se sam izjašnjava kao [[ateizam|ateist]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Paul Giamatt}} * {{IMDB name|316079}} * {{IBDB name|42042}} * {{iobdb|Paul|Giamatti}} * [http://www.guardian.co.uk/film/2009/nov/12/paul-giamatti-cold-souls Paul Giamatti: 'I'm clearly not Brad Pitt,' The Guardian, Oliver Burkeman, 12 November 2009] {{Independent Spirit za najboljeg glumca}} {{ACCT za najboljeg glumca}} {{Satelit za najboljeg glumca u miniseriji ili TV filmu}} {{Emmy za glumca u miniseriji}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1967||Giamatti, Paul}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki teatarski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Američki ateisti]] ax0lvma7xcs6o43pgju7878vg8eozgc Borba za nezavisnost Latinske Amerike 0 141206 42679562 42669229 2026-08-19T02:43:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679562 wikitext text/x-wiki '''Borba za nezavisnost Latinske Amerike''' je proces čiji se glavni deo odigrao između [[1810]]. i [[1820]]. godine i predstavlja oslobađanje [[Španija|španskih]], [[portugal]]skih i [[Francuska|francuskih]] kolonija od vlasti [[glavni grad|metropola]] i formiranje samostalnih država. Na ovaj proces uticaj su imala kako dešavanja unutar [[kolonija]] tako i međunarodni događaji pre svega pojava [[prosvjetiteljstvo|prosvetiteljstva]] i [[Francuska revolucija]], [[Američki rat za nezavisnost|Rat za nezavisnost SAD]] i [[Španski rat za nezavisnost|Napoleonova okupacija Španije]]<ref name="Monografije">{{Cite web |url=http://www.monografias.com/trabajos/indephispa/indephispa.shtml |title=Monografías.com:Lucha por la independencia hispanoamericana |access-date=2011-12-17 |archive-date=2011-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809182802/http://www.monografias.com/trabajos/indephispa/indephispa.shtml |url-status=dead }}</ref>. Ova borba ne može da se poredi sa procesom [[dekolonizacija|dekolonizacije]] koji se odvijao sredinom [[20. vijek|20. veka]] u [[Dekolonizacija Afrike|Africi]] i [[Dekolonizacija Azije|Aziji]]. Iako je u oba slučaja reč o emancipaciji naroda, ratovi za nezavisnost u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] nisu bili ratovi potlačenih i tlačitelja, već ljudi istog društvenog statusa, čija je borba predstavljala sudar vladajuće strukture kolonija sa metropolom. U procesima koji su se odigrali u Africi i Aziji sukobili su se kolonijalni gospodari i potlačeno stanovništvo koje je ustalo protiv takvog sistema.<ref>''[[Filip Kurten]], Istorija Afrike, Klio, [[Beograd]] [[2005]]. godina''</ref> == Trajanje i specifičnosti == [[Datoteka:Battle of Ayacucho.jpg|thumb|left|350px|[[Bitka kod Ayacucha]], poslednja i odlučujuća bitka u borbi za nezavisnost latinoameričkog kontinenta. Ulje na platnu. [[Martin Tovar i Tovar]], [[1824]]. ]] Početak i završetak procesa borbe za nezavisnost [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] istoričari smeštaju u različite vremenske okvire. Najveći broj se slaže da taj period traje oko pola veka, od sedme decenije [[18. vijek|XVIII]] do treće decenije [[19. vijek|XIX]] veka (osim [[Kuba|Kube]], koja je stekla nezavisnost dosta kasnije, [[1898]]), to jest, od vidnih idejno-političkih uticaja revolucionarne misli [[Evropa|Evrope]] do međunarodnog priznanja latinoameričkih država. Ova dešavanja nastaviće se građanskim ratovima i sporom stabilizacijom. Ekonomski, socijalni i politički procesi koji su doveli do oslobađanja ne dešavaju se istovremeno u svim delovima Latinske Amerike, niti su oni neposredno povezani istim neposrednim uzrocima. Naprotiv, dele ih vremenske, etničke i socijalne razlike i izrazit lokalizam. Rat za nezavisnost u Latinskoj Americi vode potomci belih doseljenika ([[kreoli]]) protiv metropole kao secesionistički rat i to je uglavnom samo njihova borba oko vlasti, a ne i borba širokih slojeva naroda. [[Indijanci]], crni [[ropstvo|robovi]] i slobodni [[negroidi|crnci]] nisu ostvarivali sopstvene interese u tom ratu. Bili su često angažovani u interesu španske monarhije protiv [[separatizam|separatizma]] svojih gospodara, zemljoposednika i lokalnih vlasti. [[Čile]]anski istoričar [[Hajme Ejsagire]] kao dokaz navodi da je od 87.000 rojalista ([[1820]]) svega trećina bila iz metropole, a da je u [[Bitka kod Ayacucha|Bitci kod Ayacucha]] od 9.000 vojnika na strani rojalista svega 500 bilo iz [[Španija|Španije]].<ref>[[Hajme Ejsagire|Eyzaguirre Jaime]], Historia de Chile, Genezis nacional, [[Santijago de Čile|Santiago]], [[1965]].</ref> == Stanje u društvu == U kolonijalnom društvu Latinske Amerike formirane su dve suprostavljene imućne socijalne strukture. Na jednom kraju su bili [[kreoli]] - veleposednici i [[aristokracija|aristokrate]] evropskog porekla, ali rođeni na američkom kontinentu, veoma bogati, ali bez direktnog pristupa političkoj vlasti sem na lokalnom nivou. Ova grupa bila je suprotstavljena [[Španjolci|Špancima]] iz metropole u čijim je rukama bila politička vlast, monopol nad trgovinom, sakupljanje poreza i taksi u četiri vicekraljevstva i posredovanje u odlivu bogatstva u metropolu. Obe grupacije bile su nezadovoljne svojim položajem. Obespravljena grupa stanovništva: [[Indijanci]], [[negroidi|crnci]], [[mulati]], [[zambosi]] bili su posebno nezadovoljni svojim položajem, što se odražavalo kroz nebrojene i neuspele ustanke tokom celog kolonijalnog perioda, koji su uvek bili u krvi gušeni, a vođe surovo kažnjavane. Najžešći su bili ustanci Indijanaca koji su se protezali kroz ceo kolonijalni period, međutim, postoje oprečna mišljenja o njihovom uticaju na početak antikolonijalnog rata u Latinskoj Americi. Dok neki istoričari smatraju da indijanski ustanci i bune imaju marginalan značaj za izbijanje rata za nezavisnost, drugi smatraju da su opšta društvena previranja predstavljala pripremu za konačni početak rata protiv kolonijalizma. U ovakvo društvo lako su prodrle revolucionarne ideje iz [[prosvjetiteljstvo|prosvetiteljske]] Evrope koje su donosili bogati kreoli sa svojih putovanja i njihova deca koja su se školovala u velikim evropskim centrima. Čitale su se zabranjene knjige o [[Francuski enciklopedisti|enciklopedistima]], reformi postojećeg društvenog poretka, prirodnim naukama, prirodnim pravima čoveka i drugim evropskim idejama. Prosvetiteljske ideje o slobodi, jednakosti, napretku i nezavisnosti su bile poseban predmet proučavanja kreolske [[buržoazija|buržoazije]] i [[sveštenstvo|klera]] u španskim američkim kolonijama. Iako je nepismenost širokih narodnih slojeva bila velika, a španska metropola se trudila da spreči širenje naprednih ideja u svojim kolonijama, vrlo brzo su se raširile ideje [[Jean-Jacques Rousseau|Rusoa]], [[Monteskje]]a i [[Voltaire|Voltera]]<ref name="Monografije" />. === Proterivanje jezuita === [[Datoteka:Ruinas 030.jpg|thumb|levo|300px|Ruševine crkve [[gvarani]] zajednice San Ignasio Mini, Misiones, [[Argentina]]]] Praksa hrišćanskih religioznih redova u formiranju indijanskih komuna i uspesi u pokrštavanju Indijanaca imali su udela u pripremama za budući istorijski zaokret. Ta praksa je počela u [[16. vijek|16. veku]] sa [[Bartolomeo de las Kasas|Bartolomeom de las Kasasom]] i čuvenom raspravom u [[Valjadolid]]u<ref name="Las Kasas">[http://www.mises.org/journals/jls/8_2/8_2_9.pdf Watner C. "All Man are One". The libertarian tradition in Sixteenth Century Spain. J Libertarian Studies 1987;8(2):293-309]</ref> održanom pred [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlom V]] na kojoj su prvi put od početka kolonijalnih osvajanja iznete u javnost nedela i zločini [[konkistadori|konkistadora]] nad Indijancima, što je rezultiralo u osnivanju prvih indijanskih kolonija. Najuspešniji od svih su bili [[isusovci|jezuiti]] koji su osnivali [[jezuitske gvarani zajednice|zajednice gvarani]] oko reke [[Parana (reka)|Parana]] na teritorijama današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Urugvaj]]a i severnog dela [[Argentina|Argentine]]. [[Isusovci|Jezuiti]] su učinili zajednice [[gvarani]] poptuno nezavisnim i samodovoljnim entitetima, što je počelo da pravi veliku smetnju, kako metropoli, tako i crkvi, i kolonijalnim vlastima. To je bio uzrok [[Gvaranski rat|Gvaranskom ratu]]<ref name="jezuiti">[http://www.cervantesvirtual.com/bib_tematica/jesuitas/misiones/misiones.shtml La expulsión de los jesuítas de los dominios españoles. Na www.cervantesvirtual.com]</ref>. Iako se [[Gvaranski rat]] završio potpunom propašću gvarani zajednica i proterivanjem jezuita sa američkog kontinenta i kasnijim potpunim gašenjem tog religioznog reda ([[1773]])<ref name="jezuiti" />, jezuiti su odigrali bitnu ulogu u stvaranju svesti o prirodnim pravima čoveka i neophodnosti borbe protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]]. Originalnim pristupom, sličnim socijalnom utopizmu, jezuiti su od indijanskih naseobina stvorili državu u državi, snažno ekonomsko uporište koje je smetalo kolonijalnim vlastima. Posle raspuštanja Družbe Isusove brojni njegovi redovnici ispoljili su veliku postojanost, nisu napustili red i zahvaljujući pomoći drugih redova uspeli su da u emigraciji, najviše u Italiji i Engleskoj, nastave svoj intelektualni uticaj. Usmerili su ga na patriotsko kazivanje o nehumanom odnosu španskih vlasti prema Indijancima. Jezuita [[Huan Pablo Viskardo]] napisao je čuveno [[Pismo svim Špancima]]. U njemu je prvi put proklamovano pravo na revoluciju i nezavisnost. Pismo je došlo i do [[Fransisko Miranda|Fransiska Mirande]], tada najvećeg zagovornika ideje o oslobađanju kolonija. Miranda je objavio ovo pismo na više jezika, otvarajući oči svetskoj javnosti pred strahotama nasilja ustanove [[repartimijento de labor]] i motive za veliki društveni zaokret opravdavajući ga prirodnim pravima čoveka. === Intelektualci === Posle progona [[isusovci|jezuita]], škole koje su oni držali preuzeli su [[kreoli]] unoseći u njih nove sadržaje - ideje [[prosvjetiteljstvo|prosvećenosti]] i [[Francuski enciklopedizam|enciklopedizma]]. Boravak čuvenih [[Evropa|evropskih]] naučnika u kolonijama dao je podstrek već uzburkanoj intelektualnoj atmosferi. Počela su da se stvaraju udruženja intelektualaca u kojima se raspravljalo o [[politika|politici]], [[nauka|nauci]], [[umetnost]]i. Ranije zatvoreni krugovi intelektualaca se otvaraju javnosti. Održavaju se tribine na kojima se ispoljava novonastali [[Hispanoamerika|hispanoamerički]] patriotizam. Broj ovakvih udruženja uvećao se kada im se, osim kreola, pridružuju i mestici ([[Gvatemala]], [[1808]]. godine). Pritisak da se napusti [[skolastika|sholastika]] kao pogled na svet bio je toliko izražen da su se studenti [[Lima|Lime]] [[1783]]. prvi put otvoreno suprostavili zvaničnom kandidatu za [[rektor]]a predlažući jednog enciklopedistu. Sva ova intelektualna previranja i promene na neki način su pripremale tlo za konačnu pobunu. === Masoni === [[Datoteka:Square compasses.png|thumb|120px|Masonski simbol]] U red najznačajnijih tajnih udruženja koje su organizaciono i propagandom pripremali Rat za nezavisnost bile su [[masonstvo|masonske lože]]. [[Frankomasonerija]] okupljala je više različitih slojeva: aristokrate, intelektualce, oficire i druge. Najpoznatije ličnosti iz borbe za nezavisnost bili su slobodni zidari, članovi [[Američka loža|Američke lože]] na čelu sa [[Veliki majstor|velikim majstorom]] [[Fransisko Miranda|Fransiskom Mirandom]].<ref name="istorijalatinskeamerike" /> [[Hose de San Martin|San Martin]] je organizovao ložu [[Loža Lautaro|Lautaro]] u [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]] ([[1812]] – [[1815]]) koja je bila pod uticajem masonerije iz [[London]]a i koja se zalagala za ispunjavanje ciljeva američke Deklaracije o nezavisnosti.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> Masonske lože, delujući uvek tajno, organizovale su [[Veliko američko udruženje]], [[Udruženje viteza razuma]] i druga. Preko njih su širili ideju otpora apsolutizmu i organizovali vojne pobune.<ref name="istorijalatinskeamerike">''Dr. [[Ljubomir Paligorić]], Istorija Latinske Amerike, Institut za međunarodnu politiku i privredu, [[Beograd]] [[2003]].''</ref> == Pobune koje su prethodile ratu za nezavisnost == Pobune i ustanci veoma česti tokom tri veka kolonijalne vladavine nisu imali za cilj nezavisnost kolonija ali su stvarali uslove čije sazrevanje dovodi do [[Secesija|secesije]]. Svi ustanci i pobune u Latinskoj Americi tokom kolonijalne vladavine mogu se svrstati u tri kategorije: ustanci Indijanaca, izazvani eksploatacijom i ugnjetavanjem, ustanci robova koji su imali za cilj ukidanje ropstva i ustanci kreola. Cilj ovih poslednjih sve do [[18. vijek|18. veka]] bilo je rasterećenje od prevelikih nameta, protest protiv zloupotreba vlasti, samovolje pojedinaca, monopola i privilegija aristokratije i nisu bili usmereni protiv monarhije i kolonijalne vlasti. === Pobune Indijanaca === Najstariji su bili ustanci Indijanaca [[Peru]]a. Prvi je podigao još [[1536]]. [[Manko Inka Jupanki]] protiv porobljavanja, nosilac vladajuće dinastije i jedan od naslednika poslednjeg cara Inka, [[Ataualpa|Ataualpe]]. Ustanak je bio masovan i vođen je sa promenljivom ratnom srećom. Ustanici su postigli znatne uspehe i čak je kratkotrajno obnovljen suverenitet države Inka, mada na dosta manjoj teritoriji. Nakon pogibije Manka su nasledili njegovi sinovi [[Titu Kusi Jupanki]] i [[Tupak Amaru I]] i kada su oni poraženi ustanak je ugušen. Među borbenim plemenima [[Kečua]] i [[Ajmara]] oni su postali simbol otpora. [[Araukanci]] su sukcesivno dizali pobune na teritoriji današnjeg Čilea. Slično njima činili su i rudari u [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Novoj Španiji]], Meksiku ([[1598]]), u Tukumanu ([[1655]]), zatim crnci u rudnicima [[Zlato|zlata]] na teritoriji današnje Venecuele. Od sredine [[17. vijek|17. veka]] žarišta ustanaka premeštaju se u Novi Meksiko, a uzroci su sem pomenutih i nasilno preobraćenje u [[hrišćanstvo]]. Najveći među ustancima počeo je [[1680]]. i tokom njega je razorena prestonica [[Santa Fe]]. Ustanak je trajao 12 godina. U 17. veku španska vlast u kolonijama ozbiljno je uzdrmana ustancima i neredima. Jedan od ustanaka u [[Asunsion]]u, poznat kao [[Ustanak paragvajskih komunara]] ([[1724]]-[[1725|25]]) najveći je do tada sudar pobunjenika i centralističke vlasti. Vodio ga je jezuita [[Hose Antekera]] ({{jez-es|José Antequera}}) koji će postati simbol borbe protiv kolonijalne vlasti. Antekera i njegov naslednik [[Fernando Mompo]] (španski ''Mompó'') su, prema nekim istraživačima, definisali prava čoveka pola veka pre [[Abraham Lincoln|Linkolna]] i Francuske revolucije. Od njih je poteklo geslo da je autoritet naroda iznad autiriteta kralja. Komunarske simbole koristili su za svoje ciljeve i kreoli koji su smanjenje poreskih nameta, slobodnu trgovinu i ukidanje obaveze vojne službe. U Venecueli [[1749]]. ustanak malih proizvođača [[Kakaovac|kakaovca]] protiv monopola ubedljivo je govorio da je proširena osnova socijalnog protesta. Slično se događalo i u severnoj Argentini [[1752]], u [[Lima|Limi]] [[1750]]. kada je izbio ustanak indijanskih poglavica. Na [[Yucatán|Jukatanu]] su [[1765]]. ustanici proglasili novog kralja [[Maya|Maja]], iste godine je izbio ustanak u [[Quito|Kitu]], [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Novoj Španiji]] [[1867]], u [[Čile]]u, [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]] i Peruu protiv nameta dižu se komunari [[1776]]. godine. Kod kreola javlja se saosećanje za indijansku sudbinu i dolazi do međusobnog približavanja. Slične, ali ne i tako brojne zavere i pobune, javljaju se i u Brazilu. Najčuvenija je zavera tajnog društva neposlušnih rudara iz [[1789]]. godine u rudnicima [[Minas Gerais|Minas Žeraisu]] pod vođstvom [[Silva Havijer|Silve Havijera]] zvanim ''Tiradentes''. U ime rudara tražena je nezavisna republika, slobodna trgovina i sve ono što je bilo u skladu sa liberalnim stremljenjima tog vremena. Zaveru su podržali brazilski pesnici [[Da Kosta]], [[Antonio Gonzaga]] i drugi. Zavera je otkrivena i sasečena u korenu, a pomenuti pesnici su prognani. [[Datoteka:Tupac amaru execution.jpg|thumb|levo|300px|Egzekucija Tupak Amarua II]] Najveći među spontanim i organizovanim ustancima domorodaca bio je ustanak [[Tupak Amaru II|Tupaka Amarua II]] ([[1780]]-[[1783|83]]) u oblasti južnog [[Peru]]a, severnog [[Čile]]a, [[Bolivijska visoravan|Bolivijske visoravni]] i severozapadne [[Argentina|Argentine]] gde je postojbina [[Kečua]] i [[Ajmara]] Indijanaca. Neposredni povod za ustanak bile su previsoki porezi, zloupotrebe vlasti i sistem prisilnog rada [[mita]]. Vodio ga je Hose Gabrijel Kondorkanki Nogera ({{jez-es|José Gabriel Condorcanqui Noguera}}), imućni obrazovani trgovac, nasledni vođa Indijanaca koji je uzeo ime [[Tupak Amaru II]]. U početku je ustanak bio veoma uspešan. Ustanku su u početku prilazili [[kreoli]] i [[mestici]], ali su ga napuštali zbog radikalnih zahteva Indijanaca. Uprkos velikoj brojnosti (više desetina hiljada ljudi), slabo naoružana, neopremljena i nedisciplinovana indijanska vojska nije mogla da odoli pritisku španske vojske. Vicekraljevi su okupili mestike i [[1731]]. potukli Indijance. Španski vojnici pokazali su izuzetnu surovost prema porženima. Pogubljeno je oko 80.000 Indijanaca, a samog Tupaka su vezali za konjske repove i pokušali da raščereče, međutim, morali su da upotrebe sekire. Uprkos porazu novi ustanak je izbio [[1782]]. pod vođstvom [[Tupak Dijego|Tupaka Dijega]], koji ga je vodio dve godine sve dok vlasti nisu sprovele delimične reforme u korist Indijanaca. Iako su ustanci Indijanaca doživljavali poraze ogroman značaj imala je ispoljena politička podudarnost sa republikanskim secesionizmom kreola. Reč je o procesu formiranja jednog opšteg raspoloženja za oslobodilačku borbu u korist novih ideja o američkoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> Zahtevi za nezavisnost bili su manje izraženi u područjima gde su vladali tolerantniji i sposobniji vicekraljevi kao što je Meksiko. U Brazilu nije ni nametana stroga centralistička vlast.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> === Pobune robova === Pobune crnih robova bile su česte, a najznačajnija je ona iz [[1630]]. kada su odbegli robovi u provinciji [[Pernambuco|Pernambuko]] ([[Brazil]]) formirali [[Republika palmi|Republiku palmi]]. Republika je opstala preko 60 godina, sve do [[1697]]. godine. Ostali ustanci robova uglavnom nisu prevazilazili lokalne razmere. Francuska revolucija iz [[1789]]. godine podstakla je robove na ustanke. Tako je [[1791]]. izbio ustanak u francuskoj koloniji [[Santo Domingo]] na zapadnom delu ostrva (istočni je bio španska kolonija) sa političkim i socijalnim zahtevima. Ustanak je ugušen, ali francuska vlast više nije mogla da kontroliše robove. === Ustanci kolonizatora i kreola === Prva pobuna kolonizatora izbila [[1497]], a predvodio je alkalde ostrva Izabele u vreme dok je [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] bio u Španiji, a zamenjivao ga njegov brat Bartolomej. Trajala je skoro dve godine sve do Kolumbovog povratka kada je postignut kompromis. Kasnije je bilo sve više pobuna kreola i to je pokazatelj unutrašnje borbe oko privilegija i ovlašćenja sve do [[18. vijek|18. veka]] kada takvi nemiri ustupaju mesto protestu protiv nameta krune i loše adminisracije. U takve se ubrajaju pobune u [[Caracas|Karakasu]] ([[1749]]), [[Quito|Kitou]] ([[1765]]), [[Čile]]u, [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]], [[Peru]]u ([[1776]]-[[1777|77]]). U [[Čile]]u je [[1781]]. godine došlo do velike zavere. U [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]] iste godine protest je prerastao u ustanak kreola uz učešće Indijanaca. U pojedinim delovima kolonija nije bilo većeg komešanja kreola ([[Meksiko]], [[Peru]]) i to se objašnjava većom sposobnošću vicekraljeva, to jest fleksibilnijom politikom vlasti. U tim sredinama podsticaji za nezavisnost dolazili su uglavnom spolja. Bilo je pobuna plantažnih radnika, ali one nisu imale secesionistički karakter. == Unutrašnji činioci - neposredni uzroci rata za nezavisnost == Prosvetiteljstvo je bilo ideološko opravdanje borbe za nezavisnost američkog kontinenta, međutim neposredni uzoci su bili ekonomske prirode<ref name="Monografije" />: * Gvozdena kontrola [[Španski Burboni|Burbona]] života u kolonijama u bilo kom pogledu. * Razvitak [[birokracija|birokratije]] i jaka centralizacija administrativinih funkcija kolonija. * Isključenje kreola iz javnog i političkog života. Državne položaje mogli su imati samo Španci. * Potpuna ekonomska zavisnost od metropole. * Visoki [[porez]]i. * Nedostatak sredstava za održanje imperije. Španija nije imala odgovarajuću vojnu snagu niti je mogla svojom proizvodnjom da zadovolji potražnju i ekonomske potrebe svojih kolonija. Ovakva situacija je proizvela tenziju i nezadovoljstvo među različitim sektorima u hispanoameričkim kolonijama. Međutim, Indijanci, crnci i mulati su bili najugroženiji, jer osim Španaca, ugnjetavali su ih i kreoli<ref name="Monografije" />. == Spoljni činioci == Događaji koji su pripremili političku klimu za odvajanje kolonija od Španije ne potiču samo od događanja u samim kolonijama. Naprotiv evropska i svetska dešavanja tog vremena imala su veliki uticaj na dešavanja u Latinskoj Americi. U Francuskoj se odigrala do tada najveća buržoaska revolucija, u Engleskoj cveta liberalizam. Sjedinjene Američke Države prve na američkom kontinentu dobijaju nezavisnost. U razvoju dešavanja u Latinskoj Americi uočljiva su dva perioda. Prvi u kome se prihvataju novi ideološki uticaji i odvija proces sazrevanja odluke za borbu ubrzan sticanjem nezavisnosti SAD ([[1776]]). Drugi period ispunjam je tajnim idejno-političkim pripremama, a zatim vojnim delovanjem protiv kolonijalne vlasti, mada ne uvek i protiv monarhije. Ovaj drugi period naziva se '''Rat za nezavisnost''' i dostiže vrhunac posle Napoleonove invazije na Španiju ([[1808]]) i propasti španske i portugalske imperije nizom proklamacija o nezavisnosti ([[1822]]-[[1824|24]]). Usledilo je međunarodno proglašenje nezavisnosti otpočeto Monrovoom deklaracijom a završeno kada su bivše metropole priznale nezavisnost novoformiranih država. === Uticaj Francuske revolucije === [[Francuska revolucija]] je u početku imala veliki odjek u kolonijama tim više što su ideje enciklopedista, [[Jean-Jacques Rousseau|Rusoa]], [[Denis Diderot|Didroa]], [[Voltaire|Voltera]] bile prisutne među inteligencijom i političkom opozicijom. Kolonijalna uprava uočila je opasnost od ovih ideja tako da je kažnjavano robijom prevođenje [[Deklaracija o pravima čoveka i građanina|Deklaracije o pravima čoveka i građanina]]. Pred Francusku revoluciju [[Karlos III od Španije|Karlos III]] je nastojao da u kolonijama sprovede reforme u duhu [[prosvijećeni apsolutizam|prosvećenog apsolutizma]]. One su, međutim bile malog dometa. Kralj je odbacio predloge svojih ministara da se dalekosežnim reformama osujeti secesija. Ukinut je deo monopola na trgovinu s kolonijama proširenjem trgovačkih dozvola na druge zemlje, smanjene su carine, unapređena je nauka, liberalizovana je štampa, povećan je uvoz knjiga ali ovo nije moglo da zadovolji želje i potrebe kolonija. Međutim nešto kasnije, stav prema Francuskoj revoluciji se promenio. Postulati o jednakosti svih ljudi nisu odgovarali ekonomskim interesima dominantnoj kreolskoj klasi. Slagali su se sa jednakim pravima u okviru svoje klase, ali ne i sa izjednačavanjem prava kreolaca sa pravima Indijanaca, crnaca, mestika i mulata. Zbog toga, ideje Francuske revolucije nisu bile najbolje prihvaćene u krugovima visoke klase kolonijalnog društva<ref name="Monografije" />. S druge strane, Francuska revolucija je imala izuzetan odjek u francuskom delu [[Santo Domingo|Santo Dominga]]. Radikalne promene u [[Francuska|Francuskoj]] su se prenele na francuske kolonije, što je rezultovalo silovitim pobunama robova, koje su se na kraju završile nezavisnošću [[Haiti]]ja. Sa Haitija, pobune robova su se proširile na [[Venezuela|Venecuelu]], i kreolci su sa užasom odbacili ideje francuske revolucije i odlučili se za model koji im je bio mnogo bliži i koji je daleko više odgovarao njihovim ekonomskim interesima: model [[Američki rat za nezavisnost|Američke revolucije]]<ref name="Monografije" />. === Uticaj Američke revolucije === Američka revolucija isprva nije imala neposredni uticaj na dešavanja u španskim kolonijama. To se može objasniti sukobima između Španije i Francuske sa Britanijom koji su apsorbovali svu pažnju kolonija kao i opreznošću prema SAD, očekivanjem da bi se ''„pigmej mogao pretvoriti u kolosa“''. SAD je dobro iskoristio evropske sukobe [[1783]]. godine i pri sklapanju mirovnog sporazuma sa Britanijom utvrdio granice prema španskoj [[Florida|Floridi]] na 32 paraleli. SAD su [[1819]]. otkupili deo španskih teritorija. Ali o svim ovim velikim međunarodnim dešavanjima se među narodom malo znalo pa čak ni gornji sloj kreolskog stanovništva nije bio šire obavešten o američkoj revoluciji. Njen uticaj se osetio tek usvajanjem [[Deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije o nezavisnosti]] i nakon završetka borbi za nezavisnost na Haitiju, kada su ideje francuske, zamenili idejama američke revolucije<ref name="Monografije" />. === Napoleonova okupacija Španije === {{glavni članak|Španski rat za nezavisnost}} [[Datoteka:El_Tres_de_Mayo,_by_Francisco_de_Goya,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|thumb|250px|[[Fransisko Goja]]. "3. maj 1808. godine". Streljanje u [[Madrid]]u španskih rodoljuba od strane francuskih vojnika. [[Muzej Prado]] u [[Madrid]]u]] [[Sporazum iz Fontenbloa]]<ref>[https://archive.today/20120629131147/www.arrakis.es/~dedeo/03-ar_moretti_8.htm%23n2 Deo teksta Sporazuma iz Fontenbloa]</ref> ({{jez-es|Tratado de Fontainebleau}}) koji je [[1807]]. godine potpisao predsednik španske vlade [[Manuel Godoj]] sa Napoleonom kojim se odobrava francuskoj vojsci da pređe Španiju pri napadu na [[Portugal]] ([[1807]]) imalo je katastrofalne posledice po Španiju. Sporazum je podrazumevao zajedničku invaziju na Portugal i podelu kolonija u Brazilu. Iako su u novembru francuske trupe jednostavno umarširale u Portugal, Napoleon je i dalje ubacivao trupe preko [[Pirineji|Pirineja]] u Španiju, pod izgovorom da priprema odbranu Španije od Britanaca<ref name="Samardžić">Samardžić. N. Istorija Španije. Plato. Beograd.2005.(str. 328-338)</ref>. Portugalski kralj [[Žoao IV od Portugala]] bio je prinuđen da emigrira u [[Brazil]] sa 15.000 odabranih plemića, zaštićen britanskom flotom. On je ubrzo doneo odluku da prizna osamostaljenje Brazila. Napoleonova politika dovela je do abdikacije kralja [[Karlo IV od Španije|Karla IV]] u korist sina [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]], koji je opet, bio prinuđen da preda vlast Napoleonu. Za kralja Španije i [[Zapadne Indije|Indija]] Napoleon je imenovao svog brata [[Žozef Bonaparta|Žozefa]]. Pošto su Francuzi bukvalno okupirali celu Španiju, Španci su digli opšti ustanak i vodili ga sa promenljivom srećom šest godina (1808-14) prihvatajući za legitimnog kralja samo Fernanda VII<ref name="Samardžić" />. == Rat za nezavisnost == Opšti znak za početak borbe, ranije sporadično vođene i sa malim uspehom bio je [[Španski rat za nezavisnost|Napoleonov napad na Španiju]] 1808. godine. Invazija je za Španiju predstavljala prekid jedninstvenog kontinuiteta monarhije, s obzirom da su Karlos IV i Fernando VII morali da se odreknu španskog prestola u korist [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] brata, [[Žozef Bonaparta|Žozefa Bonaparte]]. U kolonijama su sazvani [[kabildi]] i formirane narodne [[vojna hunta|hunte]] po ugledu na Španiju. One preuzimaju vlast u Kitu (1809), [[Caracas|Karakasu]], [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]], [[Santijago de Čile|Santijagu]] i [[Bogota|Bogoti]] (1810). Ovo su prve nezavisne vlade u španskim kolonijama. Španski generalni [[kortesi]] okupljeni u [[Cádiz|Kadizu]] doneli su prvi liberalni španski Ustav [[1812]]. godine, ukinuli [[Španska Inkvizicija|Inkviziciju]], a centralna hunta je proglasila sve kolonije sastavnim delom Španije i pozvala ih da se pridruže borbi protiv Francuza<ref name="Samardžić" />. Bio je ovo pokušaj Španije da zadrži ove teritorije. U ovom periodu većina kreola se dvoumila između borbe za nezavisnost i nastavka vezanosti za metropolu. On je ujedinio provincije Španije i kolonije u jedinstvenu nacionalnu državu. Takav tok političkog odlučivanja ipak nije doneo željene rezultate. Britanija je bila u nedoumici ali ne samo oko španskih kolonija tj. da li da podrži pobunjenike u njima radi razbijanja španskog pomorskog i trgovačkog monopola ili da se opredeli za špansku borbu protiv Napoleona. Opredelila se za pomoć španskoj gerili protiv francuske okupacije. Tokom [[1813]]. francuske trupe su proterane iz Španije da bi naredne godina Napoleon bio potučen a španski kralj [[Fernando VII od Španije|Fernando VII]] trijumfalno je dočekan sa spremnim Ustavom. Međutim, [[Fernando VII od Španije|Fernando VII]] je odbacio Ustav, izvršio [[puč|vojni udar]], obnovio [[apsolutizam]], vratio [[Španska Inkvizicija|Inkviziciju]] i pohapsio sve [[liberalizam|liberale]]<ref name="Samardžić" />. Ovakav razvoj događaja uverio je kreole koji su se kolebali da do nezavisnosti vodi samo put oružane borbe. === Etape rata za nezavisnost === [[Datoteka:Latin American independence countries.PNG|thumb|levo|350px|Sled sticanja nezavisnosti po zemljama]] '''U početku''' cilj borbe nije bio jasno definisan, ili je bolje rečeno bio različit za razne grupacije stanovništva. Jedan deo vladajućih slojeva želeo je reforme u okviru monarhije odnosno samo političku slobodu od kontrole Madrida. Drugi deo želi potpuno osamostaljenje, [[republikanizam]], [[slobodno tržište]] i [[parlamentarni sistem]]. I jedna i druga struja su predstavljale manjinu. Širi društveni slojevi nisu nezavisno i organizovano učestvovali u oslobodilačkoj borbi, niti je ona izražavala njihove socijalne interese. Pristupali su joj milom ili silom, mobilizacijom na obe strane. Emancipaciju je vodila trgovačka buržoazija, bogati kreolski bankari i deo aristokratije, socijalne grupacije koje su jedino bile u stanju da je dovedu do uspeha. U početku sukoba vojske obe strane su bile malobrojne. Vojska oslobodilaca sastojala se od nedisciplinovanih dobrovoljaca, slabo naoružana i opremljena. Ona deluje nesinhronizovano, razjedinjena rivalstvom vođa. Takođe, rat se ne odvija istim tokom u svim vicekraljevstvima. Ne postoje iste političke ideje koje mogu da ujedine ovu borbu. Oružane borbe vođene su tamo gde su bile stacionirane španske vojne snage. Ostali delovi kolonija sa slabijim komunikacijama i manjeg značaja za metropolu stekli su nazavisnost kada je Španija propala kao kolonijalna imperija. Jedina borba koja je u njima vođena bila je borba nekoliko struja kreola oko preuzimanja vlasti. '''U drugom periodu''' zaoštravaju se vojni sukobi. U Španiji je obnovljen apsolutizam. Posle 1814. ona je opet u stanju da u kolonije šalje vojne ekspedicije-izuzev u Argentinu. Kruna ne traži put sporazuma nego konfrontacije. Među kreolima dolazi do zaokreta jer se i monarhisti uveravaju da je jedini put nezavisnosti potpuno odvajanje od matice. '''U trećem periodu''' relativno brzo je određena sudbina kolonija: oslobodilačka vojska bila je reorganizovana. Bolivar i San Martin, kao i druge manje poznate vođe pobeđuju u velikim bitkama. Prihvataju se savezništva sa stranim državama već prema konkretnoj situaciji i interesima. '''Četvrti period''' počinje sticanjem nezavisnosti. U njemu se odvija borba za vlast pojedinih kreolskih kaudilja i lokalizam razbija san o jedinstvu. Velike sile priznaju nezavisnost brojnih novih država. Najjači bastion Španaca bio je u Peruu a oslobodilaca u Rio de la Plati. Najžešće borbe vođene su u Novoj Granadi i Čileu. == Borbe za nezavisnost po zemljama == ==== Haiti ==== {{glavni članak|Haićanska revolucija}} [[Datoteka:Toussaint L'Ouverture.jpg|thumb|200px|Tusan-Luvertur, vođa haićanske revolucije za nezavisnost]] Pred ustanak, na Haitiju je živelo nekih 600.000 stanovnika, od kojih su 500.000 bili crni robovi dovedeni iz Afrike da rade ne poljima šećerne trske nakon što je kolonijalni sistem potpuno uništio autohtono indijansko stanovništvo. Francuza je ukupno bilo oko 30.000, vladinih službenika, trgovaca i zanatlija oko 10.000 i oko 30.000 mulata<ref name="istorijalatinskeamerike" /><ref name="HaitíRev">{{Cite web |title=La primera guerra de esclavos negros triunfante en Haití |url=http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 |access-date=2011-12-17 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927212716/http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 }}</ref>. Godine [[1791]]. 30.000 belaca i 27.000 crnaca i mulata otpočeli su ustanak za nezavisnost podstaknut [[Deklaracija o pravima čoveka i građanina|Deklaracijom o pravima čoveka]] i zahtevom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] da kolonije dobiju ista prava kao i metropola. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pružile su podršku [[Francuzi]]ma i ustanak je ugušen. Preokret je nastao kada na čelo crnačkog pokreta stupa [[Fransoa Dominik Tusen-Luvertir|Fransoa Dominik Tusan-Luvertur]] ({{jez-fr|François Dominique Toussaint-Louverture}}). Prvi put je crnačka vojska je potukla vojsku jedne evropske sile. Tusan je vešto koristio sukobe evropskih sila. Kako bi odbranio ustanak stao je na stranu Španije koja mu je obećala da će [[ropstvo]] biti ukinuto što nije ispunjeno. Kada je [[Nacionalni konvent|Konvent]] [[1794]]. godine proglasio slobodu za sve robove, Tusen je prešao na stranu Francuza i nastavio borbu za nezavisnost, dobio bitke protiv Španaca i Engleza ([[1798]]) a zatim porazio i same Francuze. Na kraju je ukinuo francusku vlast ([[1801]]) i doneo liberalni ustav, proklamovao slobodu trgovine, priznao katoličku crkvu i ukinuo ropstvo<ref name="HaitíRev" /><ref name="Haiti">Siglo XIX e Independencia.Independencia de la Colonia Francesa y Nacimiento de Haití [http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610035210/http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp |date=2007-06-10 }}</ref>. Međutim, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je odbacio taj ustav i poslao je na Haiti ekspediciju od 86 brodova i 50.000 vojnika da uguše ustanak<ref name="HaitíRev" />. General Leklerk ({{jez-fr|Leclerc}}) je [[1802]]. godine porazio crnačke trupe, zarobio Tusena i deportovao ga u Francusku. Tusen je umro [[1803]]. u [[Tvrđava Žu|tvrđavi Žu]]. Uporan otpor crnaca i mulata kao i epidemija [[žuta groznica|žute groznice]] u redovima intervencionista donela je na kraju novi poraz Francuzima. Povukli su se uz velike gubitke (negde oko 62.000 ljudi)<ref name="HaitíRev" />.[[Žan Žak Desalin]] ({{jez-fr|Jean Jacques Dessalines }}), Tusanov naslednik proglasio je [[1804]]. nezavisnost dajući novoj državi ime [[Haiti|Republika Haiti]]. Država je obuhvatala samo zapadni deo ostrva pošto je istočni bio pod španskom upravom. Oba dela su ujedinjena [[1822]]. godine. Desalin se ubrzo pretvorio u [[Apsolutizam|apsolutistu]]. Ubijen je u unutrašnjim borbama oko vlasti. Njegov saborac i naslednik [[Anri Kristof]] ({{jez-fr|Henri Christophe}}) proglasio se kraljem. Konfiskovao je sve francuske posede i delio ih stanovništvu, bivšim robovima čime je izazvao ustanak zemljoposednika. Francuska je [[1825]]. priznala nezavisnost Haitija međutim, to nije smirilo unutrašnju situaciju. === Jug Južne Amerike === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Argentine|Borba za nezavisnost Perua|Borba za nezavisnost Čilea}} [[Argentina]], [[Čile]] i [[Peru]] su vodile rat za nezavisnost pod vođstvom Hosea San Martina, poznatog kao Oslobodilac ({{jez-es|Liberator}}), naročito u Argentini. Opšti tok Rata za nezavisnost u prvom periodu obeležili su [[Kabildi|Otvoreni kabildi]] i zbivanja u Argentini. Britanska invazija na latinoamerički kontinent je planirana sa tri najpovoljnija prilaza: preko [[Venezuela|Venecuele]], [[Buenos Aires|Buenos Ajresa]] i [[Čile]]a. Prve dve su propale, a treća preko luke [[Valparaíso|Valparaiso]] nije ni preduzeta. Kada je engleska flota [[1806]]. napala Buenos Ajres vicekralj je pobegao bez pokušaja da pruži otpor napadaču. Grad su odbranili samoorganizovani kreoli. Potukli su Britance, a nakon toga su preuzeli vlast i odrekli vernost Hunti iz Sevilje, a zatim organizovali instituciju Otvorenih kabilda kao narodni organ koji je prvi put preuzeo političku vlast i od tada je nije ispuštao iz svojih ruku. Nakon prvih vesti o Napoleonovoj okupaciji, dolazi do stvaranja ovih organa u različitim delovima kolonija. Prvi je formiran u [[Caracas|Karakasu]] [[19. 4.|19. aprila]] [[1810]]. godine a poslednji u [[Čile]]u [[18. 9.|18. septembra]] [[1810]]. Kabildi nisu proglašavali nezavisnost ali su obrazovali nove kreolske vlade i označili početak unutrašnjih političkih sukoba oko dalje sudbine kolonija. U [[Vicekraljevstvo Rio de la Plata|Vicekraljevstvu Rio de la Plati]] dobili su najširu podršku i u gradovima i u unutrašnjosti i time je otpočela [[Majska revolucija]] i formiranje oslobodilačke vojske. Novoformirana patriotska hunta okupila je i konzervativce i [[liberalizam|liberale]] i počela mnoge ekonomske i političke reforme ([[1810]] – [[1826]]) u proglašenoj državi [[Ujedinjene provincije Rio de la Plate]]. Među najvažnijim vođama Otvorenih kabilda u Argentini bili su [[Manuel Belgrano]], [[Marijano Moreno]], [[Huan Hose Kasteli]], [[Kornelio de Saavedra]]. Nezavisnost Čilea je [[12. 2.|12. februara]] [[1818]]. proglasio revolucionarni vođa [[Bernardo O'Higins]], koji je postao diktator Čilea. O'Higins je bio inspirisan San Martinovim idejama. Njih dvojica su se zajednički borili protiv Španaca u odlučjućoj [[Bitka kod Čakabuka|bici kod Čakabuka]]. === Venecuela === {{Glavni članak|Rat za nezavisnost Venecuele}} [[Venezuela|Venecuela]] je objavila svoju nezavisnost od Španije [[5. 7.|5. jula]] [[1811]]. godine čime je otpočeo rat između dve zemlje. Godine [[1812]]. španske snage predvođene generalom [[Huan Domingo Menteverde|Huan Domingom Monteverdeom]] potukle su venecuelansku revolucionarnu vojsku sa [[Francisko Miranda|Franciskom Mirandom]] na čelu, koja se predala u [[Viktorija|Viktoriji]] [[12. 7.|12. jula]] [[1812]]. čime je završena prva faza rata. [[Simón Bolívar|Simon Bolivar]] i ostale vođe revolucije su emigrirali. Nakon poraza [[1812]]. godine Bolivar odlazi u [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novu Granadu]]. Kasnije se vraća sa novom vojskom dok je trajala izuzetno surova faza rata. Nakon što je najveći deo lokalne aristokratije napustio ideje nezavisnosti crnci i mulati su postali glavna snaga revolucije. Elita je reagovala otvoreno ometajući borbu običnih ljudi. Bolivarove snaga su napale Venecuelu iz Nove Granade [[1813]]. godine, ulazeći u borbu nadahnute motom ''borba do smrti'' ({{jez-špa|guerra a muerte}}). Bolivarove trupe potukle su Monteverdeovu špansku vojsku u nizu bitaka zauzimajući [[Caracas|Karakas]] [[6. 8.|6. avgusta]] [[1813]]. i opkoljavajući Monteverdea u [[Puerte Kabel]]u septembra [[1813]]. godine. Kako su i lojalisti pokazali istu istrajnost pobunjenici su ostvarivali samo kratkotrajne uspehe. Tokom [[1814]]. ojačane španske snage u Venecueli su pretrpele niz poraza ali su najzad potukle Bolivara kod [[Bitka kod La Puerte|La Puerte]] [[15. 6.|15. juna]] [[1814]]. Osvojile su Karakas [[16. 7.|16. jula]] [[1814]]. i ponovo su potukle pobunjenike kod [[Bitka kod Aragve|Aragve]] [[18. 8.|18. avgusta]] [[1814]]. godine. U ovoj borbi Španci su izgubili 2000 ljudi od 10 000 koliko ih se borilo a pobunjenici su izgubili 3.000 ljudi. Bolivar i druge vođe vratile su se u Novu Granadu. Vojska predvođena lojalistom [[Hose Tomas Boves|Hoseom Tomasom Bovesom]] je pokazala svoju ključnu vojnu ulogu. Okrećući se protiv nezavisnosti, ovi izuzetno pokretni, izuzetni borci su još jednom potisnuli Bolivara iz njegove rodne zemlje. Bolivar se vratio u Venecuelu decembra [[1816]]. ponovo vodeći neuspešnu borbu protiv Španaca od [[1816]]. do [[1818]]. godine. Bolivar se još jednom vratio u Venecuelu aprila [[1821]]. predvodeći armiju od 7.000 ljudi. Kod [[Bitka kod Karaboba|Karaboba]] [[24. 6.|24. juna]] njegove snage su do nogu potukle Špance i revolucionarne snage su izvojevale nezavisnost Venecuele. === Paragvaj === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Paragvaja}} [[Paragvaj]] je posle [[Haiti]]ja prvi postigao nezavisnost [[1811]]. godine delom zahvaljujući svojoj geografskoj izolovanosti, delom tradiciji ustanka od 80 godina ranije. Snažnu prvobitnu motivaciju patriotskog pokreta inicirala je grupacija najkrupnijih vlasnika plantaža [[duhan|duvana]]. [[Fransija Gaspar]] poznat kao ''doktor Fransija'' bio je vodeća ličnost suprotstavljena veleposednicima. Čovek mnogih reformi koje su imale odjek u širokim slojevima stanovništva. Zatvorio je spoljna tržišta i ukinuo spoljnu trgovinu a potom je podigao fabriku oružja i [[barut]]a. Sledeći korak bio je [[eksproprijacija]] velikih [[latifundija]] bez naknade stvorenih nakon progona jezuita. Jedan deo zemlje podeljen je seljacima u sitnim parcelama a drugi je ostao državi u formi velikih stočarskih dobara. Podigao je cene i gvozdenom rukom je sprečio špekulacije robom za osnovne potrebe. Konfiskovao je crkvena dobra a manastire pretvorio u kasarne. [[Jakobinci|Jakobinac]], bez partije, uspeva da pridobije siromašne, robove, sitnu buržoaziju formiranu u gradovima. Krajem [[18. vijek|18. veka]] paragvajsku zatvorenost je razbila britanska diplomatija koja je uz pomoć Brazila i Argentine podstakla pobunu aristokratije i srušila taj usamljeni jakobinski režim. === Kolumbija === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Kolumbije}} Od [[1815]]. oslobodilački pokret u Venecueli kao i u najvećem delu Španske Južne Amerike je zapao u izuzetno tešku poziciju. Velika vojna ekspedicija koju je poslao [[Fernando VII]] te godine je preotela Venecuelu i najveći deo [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]]. Novi Bolivarov napad na Venecuelu [[1816]]. predstavljao je težak neuspeh. Godine [[1819]]. Bolivarove snage su prešle [[Ande]] i prodrle u Novu Granadu juna-jula iste godine. U [[Bitka kod Boyace|Bitci kod Boyace]] [[7. 8.|7. avgusta]] [[1819]]. godine njegova vojska od 2.000 ljudi potukla je 3.000 španskih i kolonijalnih boraca. U proleće [[1820]]. Bolivarove republikanske snage su zauzele [[Bogota|Bogotu]]. Nakon toga Bolivar je postao prvi predsednik [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. === Ekvador === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Ekvadora}} [[Ekvador]] je od [[1614]], pripadao [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvu Perua]], a od 1739. [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstvu Nova Granada]]. Već u [[18. vijek|18. veku]], [[kreoli]] su na teeritoriji današnjeg Ekvadora pokušavali da ostvare nezavisnost. Dana [[9. 8.|9. avgusta]] [[1809]]. godine, osnivanjem [[Nezavisna hunta (Ekvador)|Nezavisne hunte]] čiji je predsednik bio [[Huan Pio Montufar]], počela je borba za nezavisnost Ekvadora. Već [[10. 8.|10. avgusta]] se smenjuje predsednik Audijencije i proglašava se nezavisnost Kita. Vicekraljevi Perua i Nove Granade su poslali vojne ekspedicije, koji su ugušili ovaj ustanak. Kada je Fernando VII odbio da prizna Ustav iz Kadiza, to izaziva talas pobuna i independističkih pokreta širom španskih kolonija u Americi. Na taj način Kraljevska Audijencija u Kitu uspeva da se odcepi od metropole nakon [[Bitka kod Pinčinče|Bitke kod Pinčinče]] [[24. 5.|24. maja]] [[1822]]. Teritorije [[Quito|Kita]] i [[Guayaquil|Gvajakila]] koji se bio odvojio od španske dominacije 1820. i imao je sopstvenu vladu), ušli su u zajednicu koja je dobila ime [[Velika Kolumbija]], kao Južni distrikt. Nakon raspada [[1830]]. iz ove države su nasale Nova Granada (današnje [[Kolumbija]] i [[Panama]]), zatim [[Venezuela|Venecuela]] i [[Ekvador]]<ref>[http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618123618/http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html |date=2009-06-18 }}OBTIENE ECUADOR SU INDEPENDENCIA Y SE CONSTITUYE EN REPÚBLICA</ref>. === Bolivija === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Bolivije}} Nezavisnost je proglašena još [[1809]]. godine, ali je nakon toga sledilo 16 godina krvave borbe do uspostavljanja prve republike koja je dobila ime po Simonu Bolivaru, [[6. 8.|6. avgusta]] [[1825]]. Napoleonska invazija na Iberijsko poluostrvo je dovela u pitalje lojalnost visokih staleža u gorljem Peruu. Većina njih je ostala lojalna Centralnoj Hunti u Španiji i čekala da vidi šta će da se desi. Prvi konflikti su izbili [[25. 5.|25. maja]] [[1809]]. godine kada su radikalni kreoli odbili da priznaju vlast centralne hunte i zahtevajući nezavisnost, zauzeli su ulice. Ovaj revolt je bio jedan od prvih u Latinskoj Americi, ali jeubrzo ugušen. Dana [[16. 7.|16. jula]] [[1809]]. godine [[Pedro Domingo Muriljo]] je poveo drugi ustanak kreola i mestika u [[La Paz]]u, i proglasio nezavisnost Gornjeg Perua u ime [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]]. Lojalnost prema španskom kralju je iskorišćena da bi se nezavisnosti dao legitimitet. Do novembra 1809. godine, Kočabamba, Oruro i Potosi su se pridružili Murilju. Iako su ustanak u La Pazu ugušile trupe vicekranja Perua, i u Čukisaki trupe vicekralja Rio de la Plate, Gornji Peru nikada više nije bio pod potpunom kontrolom Španije. Tokom sledećih sedam godina Gornji Peru je bio poprište borbi između snaga [[Ujedinjene provincije Rio de la Plate|Ujedinjenih provincija Rio de la Plate]] (današnja Argentina) i rojalista iz Perua. Iako asu rojalisti odbacili tri argentinske invazije, gerile su uglavnom kontrolisale većinu teritorije gde su se formirale ''republikete'' ("republikice"), to jest, ustanički centri, odakle će poteći borba za nezavisnost. Do [[1817]]. [[Gornji Peru]] je bio uglavnom mirnan i pod kontrolom Lime. Nakon [[1820]]. [[Konzervativna partija kreolaca]] je podržala generala [[Pedro Antonio de Olanjeta|Pedra Antonija de Olanjetu]] koji je odbio da prihvati mere španskih kortesa, ali takođe je odbio da se pridruži ustanicima Simona Bolivara i [[Antonio Hose de Sukre|Antonija Hosea de Sukrea]]. Nije hteo da prizna poraz ni nakon odlučujuće bitke kod Ayacucha [[1824]]. godine, poslednje velike bitke rata za nezavisnost Latinske Amerike. Na kraju ga je pobedio [[Antonio Hose de Sukre]] aprila [[1825]]. godine, a nova država je dobila ime po Simonu Bolivaru - Bolivija. === Urugvaj === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Urugvaja}} Kada su u [[Montevideo]] stigle vesti o formiranju Prve patriotske vlade u [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]], pojavili su se prvi znaci želje za nezavsnošću. Dana [[28. 2.|28. februara]], [[1811]], oko stotinak patriota na čelu sa [[Hose Vijera Venansio Benavidez|Hoseom Vijerom Venansijem Benavidezom]], zauzeli su gradove Mercedes i Sorijano i proglasili kraj španske dominacije. U međuvremenu, [[Hose Hervasio Artigas]] je organizovao vojsku u Buenos Ajresu i krenuo u Urugvaj gde je posle prvih uspeha, krenuo u opsadu Montevidea. Vicekralj je tražio pomoć od Portugalaca iz Brazila, koji su potukli Artigasa i ušli u Montevideo. Posredovanjem vlade iz Buenos Ajresa, portugalske trupe su se povukle a Artigas se vratio na čelo vojske i ponovo postavio opsadu oko Montevidea koja je trajala gotovo dve godine (kapitulacija [[20. 6.|20. juna]] [[1814]])<ref name="Ur">{{Cite web |title=Nezavisnost Urugvaja |url=http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |access-date=2011-12-17 |archivedate=2007-05-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070524124329/http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |deadurl=yes }}</ref>. Godine 1816. opet dolazi do portugalske intervencije u Urugvaju. Montevideo opet pada u ruke Portugalcima 1817. godine. Artigas je pobegao u Paragvaj, gde je ubrzo umro. Godine [[1821]]. Brazil je aneksionirao Orijentalnu prevlaku (danas, Urugvaj), pod imenom Provincija Sisplatina, u čijem će sastavu ostati do 1825, kada je [[Huan Antonio Lavaljeha]] ({{jez-es|Juan Antonio Lavalleja}}) sa još 33 Urugvajca napao zemlju, i uz ogromnu podršku naroda, osvojio Montevideo i proglasio nezavisnost Urugvaja [[25. 8.|25. avgusta]] [[1825]]<ref name="Ur" />. === Meksiko === {{glavni članak|Rat za nezavisnost Meksika}} [[Datoteka:Mexico.DF.Coyoacan.MiguelHidalgo.Statue.01.jpg|thumb|desno|[[Migel Idalgo]]]] Rat za nezavisnost Meksika je jedan od hispanoameričkih ratova za nezavisnost koji su najduže trajali. Počeo je [[1810]], kao seljačka buna protiv kolonijalnih gospodara, a završio se [[1921]]. pobedom alijanze liberala i konzervativaca. Vodeća figura u borbi za nezavisnost Meksika bio je [[Migel Idalgo]], sveštenik malog grada Dolores. U svom domu je organizovao sastanke na kojima su bili dobro došli kako Indijanci, tako mestici, kreoli i Španci. Na tim sastancima se raspravljalo o socijalnim i ekonomskim temama, i ubrzo su prerasli u antikolonijalnu konspiraciju. Početak ustanka je bio određen za [[8. 12.|8. decembar]] [[1810]], međutim konspiratori su bili obavešteni da su otkriveni, te su bili primorani da požure sa dizanjem ustanka. Tako su već u septembru počele prve borbe, a ustanici su krenuli ka gradu Meksiku, u nameri da ga zauzmu. Nakon prvih uspeha i nekoliko zauzetih gradova, stigli su do Meksika ali nisu uspeli da ga zauzmu. Nakon toga su krenuli ka severu, ka Teksasu, ali su pali u zasedu kod grada Monklove i svi bili pohvatani, zajedno sa Idalgom, kome je kao svešteniku, sudila Inkvizicija i osudila ga na smrt paljenjem na lomači. Kazna je izvršena [[30. 7.|30. jula]] [[1811]]. godine. Nakon Idalgove smrti, vođstvo je preuzeo [[Hose Marija Morelos]]. Pod njegovim vođstvom su zauzeti gradovi Oaksaka i Akapulko, održan je [[Kongres u Čilpansingu]] ({{jez-es|Congreso de Chilpancingo}}) na kojem je Meksiko formalno proglasio nezavisnost od Španije i na kome je ratifikovan je tekst onoga što će se kasnije pretvoriti prvi meskički Ustav<ref>Vazquez, Josefina Zoraida. ''The Mexican Declaration of Independence'', The Journal of American History, Vol. 85, No. 4. (Mar., 1999), pp. 1362-1369.</ref>. Takođe je odbijena duga opsada grada [[Kautla|Kautle]]. Međutim, Morelos je 1815. godine uhvaćen od strane rojalista i pogubljen 22. decembra u [[San Kristobal Ekatepek]]u. Od [[1815]]. do [[1821]], rat za nezavisnost se pretvorio u gerilski rat u kome su se istakle dve figure: [[Gvadalupe Viktorija]] (kasnije prvi meksički predsednik) u Puebli, i [[Visente Gerero]] u Oaksaki. Međutim, nakon 10 godina borbe, pokret za nezavisnost je bio blizu totalnog kraha. Ustanici su se suočavali sa žilavim otporom rojalista i apatijom najuglednijih kreolaca kolonije. Preterano nasilje ustanika Idalga i Morelosa je nateralo kreole da se povuku iz borbe i da se nevoljko pridruže španskoj strani, odlučivši da sačekaju momenat kad bi mogli da nađu manje krvav put do nezavisnosti. U tom momentu izbija na površinu lik kreolca [[Avgustin de Iturbide|Avgustina de Iturbidea]], koga je vicekralj poslao da zada konačni udarac snagama Gerera u Oaksaki. Proslavio se u prvim godinama revolucije po tome što je strastveno progonio Idalgove i Morelosove pristalice. Bio je miljenik meksičke crkve i enkarnacija savršenog kreolca konzervativca: pobožan, posvećen zaštiti privatne svojine i društvenih privilegija. Međutim, Iturbide nije bio zadovoljan: nije imao visok vojni čin i nije bio bogat. Iturbideova ekspedicija se podudarila sa uspešnim vojnim udarom u metropoli - vođe vojnog udara su bile sazvane da organizuju borbu protiv ustanika u Americi, naterali su [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]] da potpiše liberalni Ustav [[1812]]. godine. Iturbide je u tom događaju video priliku da se kreoli domognu vlasti i nezavisnosti u Meksiku, te je promenio stranu, opozvao Gerera na pregovore i ubedio ga da udruže snage. Postavio je tri uslova: da Meksikom vlada neki evropski monarh, da kreolci i Španci imaju ista prava i da katolička crkva zadrži sve svoje privilegije i verski monopol u zemlji. Dana [[24. 2.|24. februara]] [[1821]], Iturbide i Gerero su pozvali sve snage Meksika da se ujedine u borbi za nezavisnost. Dana [[24. 8.|24. avgusta]], Iturbide je potpisao dokument sa vicekraljem [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Nove Španije]], poznat kao Sporazum iz Kordobe, kojim se priznaje nezavisnost Meksika. Ovde Iturbide dodaje klauzulu da ukoliko nijedan evropski monarh ne prihvati meksičku krunu, na presto može stupiti i neki kreol, što će on kasnije iskoristiti i proglasiti se prvim carem [[Meksičko carstvo|Meksičkog carstva]]. Privremena skupština je [[28. 9.|28. septembra]] proglasila Povelju nezavisnosti. Dana [[5. 1.|5. januara]] [[1822]]. Generalna kapetanija Gvatemala (u čiji sastav su ulazile [[Čiapas|Čijapas]], [[Gvatemala]], [[Salvador]], [[Nikaragva]], [[Kostarika]] i [[Honduras]]) proglasila je nezavisnost i pripojena je [[Meksičko carstvo|Meksičkom carstvu]]. Međutim, godinu dana kasnije, [[Meksičko carstvo]] se raspalo i repubikanci su uspostavili demokratiju i meksičku državu. === Srednja Amerika === Za razliku od ostalih delova španskih kolonija koje su organizovale sopstvene hunte, Kapetanija Gvatemala je ostala pod španskom upravom. [[Velika kapetanija Gvatemala]] (zajedno sa [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvom Peru]]) je potvrdila vernost Centralnoj hunti u [[Cádiz|Kadizu]] i nastavila da šalje "patriotske doprinose" u metropolu, ali je zahtevala veći uticaj i predstavnike u Centralnoj hunti. Kad je Centralna hunta raspisala izbore za Generalne Kortese<ref name="Samardžić" />, svaki deo Kapetanije je poslao svog predstavnika. Predstavnik Salvadora je tražio osnivanje posebne biskupije, odvojene od Gvatemale, međutim, mnogi su želeli mnogo veću autonomiju<ref name="Centroamerika">{{Cite web |title=La Independencia de Centroamérica |url=http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |access-date=2011-12-17 |archivedate=2008-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081204171942/http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |deadurl=yes }}</ref>. Početkom 19. veka, bilo je više ustanaka u celoj Kapetaniji Gvatemala (koja je uključivala današnju meksičku državu [[Čiapas|Čijapas]], [[Gvatemala|Gvatemalu]], [[Honduras]], [[Salvador]], [[Nikaragva|Nikaragvu]] i [[Kostarika|Kostariku]]). Godine 1811. dižu se prvi ustanci u Salvadoru, u Nikaragvi, iste godine izbila su dva u Leonu i Granadi, u Gvatemali, 1813, a 1814, novi ustanci i u Salvadoru<ref name="Centroamerika" />. Kada je Meksiko proglasio nezavisnost [[1821]], Velika kapetanija Gvatemala je takođe proglasila nezavisnost od španske krune [[15. 9.|15. septembra]] [[1821]]<ref>[https://web.archive.org/web/20010320153900/http://www.nacion.com/zurqui/laminas/home8.html La Nación Digital. Independencia de la Centroamérica]</ref>, međutim ulazi u sastav novoformiranog [[Meksičko carstvo|Meksičkog carstva]]. Međutim, godinu dana kasije, [[Meksičko carstvo]] se raspalo i zemlje kapetanije Gvatemale, osim [[Čiapas|Čijapasa]], su formirale novu državu [[Ujedinjene provincije Centroamerike]], jula [[1823]], koja takođe neće biti dugog veka - nakon građanskog rata ([[1839]] – [[1840]]) dolazi do njenog raspada i stvaranja država [[Centralna Amerika|Srednje Amerike]] kakve danas poznajemo<ref name="Centroamerika" />. === Brazil === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Brazila}} Istorija osvajanja, kolonizacije i sticanja nezavisnosti [[Brazil]]a je umnogome drugačija nego u drugim delovima Latinske Amerike. Sticanje nezavisnosti SAD i Francuska revolucija od samih početaka imaju veliki uticaj na dešavanja u Brazilu naročito među portugalskim oficirskim korom i domaćom elitom. U tom krugu okupljaju se nezadovoljnici koji planiraju pobunu protiv [[Lisabon]]a iako je [[Portugal]] imala liberalniji odnos prema Brazilu nego Španija prema svojim ''Indijama''. Godine [[1797]]. u [[Bahia|Baiji]] izbija ustanak vojske, sirotinje i robova ali on nije imao za cilj promenu političkog sistema. Promene je donela sama portugalska monarhija, sticajem okolnosti spašavajući svoj opstanak od Napoleona. Dolazak [[Portugalski kralj|portugalskog kralja]] u Brazil sa brojnim plemstvom i sigurnost utočišta koje je nađeno u koloniji, u [[Rio de Janeiro|Riu]], novoimenovanoj prestonici Portugalske imperije bilo je sudbonosno za Brazil. Ranije nezadovoljstvo kreola splaslo je njihovim uključenjem u novu vladu. Sprovedene su reforme sa trajnim posledicama: otvorene su luke za slobodniju trgovinu a zemlja je [[1815]]. dobila status kraljevstva, uvedena je brazilska [[spisak valuta|moneta]], formirana je [[Brazilska banka]], pojavljuju se novinska glasila a unapređeni su i nauka, prosveta i kultura. Stvorena je klima prividne nezavisnosti. Ipak nakon Napoleonovog poraza kreoli se protive daljem boravku kralja u Riju. Separatisti [[Parnambuko|Pernambuka]] dižu [[1817]]. ustanak ali opet bez naročitog odjeka u društvu. Posle promena u Portugalu kralj [[Žoao II]] je [[1820]]. napustio Rio ali je kao [[regent]]a, tj. kao predsednika vlade ostavio sina Pedra I [[1821]]. a ovaj je odmah požurio da se proglasi za zaštitnika Brazila. Ubrzo proglašava nezavisnost Brazila [[1822]]. godine. Merama represije potiskuje liberale. Krvoproliće je izbegnuto ali je nastavljena žestoka politička borba naročito oko [[Ustav iz 1824. (Brazil)|Ustava iz 1824.]] godine kada je obnovljeno ropstvo kao ekonomska osnova privrednog sistema. Moć veleposednika, barona kafe i šećera ostala je netaknuta. Apsolutizam je delimično ograničen parlamentom i većom samostalnošću provincija ali to nije bilo dooljno opoziciji koja u većini provincija podiže ustanke [[1833]] – [[1849]] sa zahtevom uspostvljanja republike. U toj borbi učestvovao je i [[Giuseppe Garibaldi|Đuzepe Garibaldi]] istaknuti borac za [[Ujedinjenje Italije]]. Polovinom 19. veka u [[Brazil]] stiže veliki talas [[imigracija|imigranata]] iz Evrope (oko 500.000 ljudi)<ref name="istorijalatinskeamerike" />. Formiranje [[Republikanska partija Brazila|Republikanske partije]] 1883. i [[Konfederacija abolicionista|Konfederacije abolicionista]] ojačalo je opoziciju čiji pritisak primorava monarhiju da [[1888]]. godine ukine ropstvo. Prodor [[liberalizam|liberalnih]] partija u najviše krugove vojske doveo je naredne godine do svrgavanja monarhije vojnim pučem bez krvi. Federativna Republika Brazil proglašena je [[1889]]. godine i prihvaćen je nov [[Ustav]] [[1891]]. godine. === Panama === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Paname}} Dana [[10. 11.|10. novembra]] 1821. godine dolazi do pobune u mestu [[Vilja de los Santos]], što označava početak borbe za nezavisnost Paname. U gradu [[Panamá|Panama]], na čelu rojalističke vojske je bio general [[Hose Fabrega]], panamski kreol koji je uskoro prešao na stranu pobunjenika zajedno sa klerom i pomogao [[konomski pokret]]. Dana [[28. 11.|28. novembra]] 1821. godine sazvan je [[Kabildi|Otvoreni kabildo]] na kome je proglašena nezavisnost od Španije. Ubrzo će Panama ući u sastav novoosnovane [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]<ref>''Borba za nezavisnost Paname [http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724074221/http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html |date=2011-07-24 }}''</ref>. === Dominikanska Republika === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Dominikanske Republike}} Sticanje nezavisnosti [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] bio je proces koji je trajao gotovo više od pola veka. Nakon nekoliko neuspešnih pokušaja, [[Hose Nunjez Kaseres]] je uspeo da [[1821]]. proglasi nezavisnost ostrva od španske dominacije, međutim, već sledeće godine ([[1822]]), [[Haiti]] je anektirao istočni deo ostrva, pod čijom će vlašću ostati do [[1844]]. Do [[1861]]. režim koji je poznat kao '''[[Prva Dominikanska Republika|Prva Republika]]''', bio je uzdrman internim sukobima liberala i konzervativaca kao i stalnim upadima haićanske vojske, što je dovelo do odluke da se zemlja vrati pod špansku vlast. Između [[1861]]. i [[1865]]. istočni deo ostrva je imao status španske provincije. Ali, zbog mnogih gerilskih napada, na kraju su se španske trupe povukle i Dominikanska Republika je dobila nezavisnost [[1865]]. godine<ref>Istorija Dominikanske Republike.[http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621105200/http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm |date=2007-06-21 }}</ref>. === Kuba === {{glavni članak|Borba za nezavisnost Kube}} [[Kuba]] i [[Portoriko]] su bile jedine dve kolonije u Latinskoj Americi koje su ostale pod španskom vlašću u drugoj polovini [[19. vijek|19. veka]]. Nacionalna svest Kubanaca počela je da se formira tokom [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek|18. veka]], da bi se proces završio podstaknut pre svega sticanjem nezavisnosti [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i potom i ostalih latinoameričkih zemalja. Oružana borba za nezavisnost Kube je počela [[1868]]. godine, sa nezvaničnom podrškom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i trajala je do [[1898]]. godine<ref name="Kuba">[http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070524014805/http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm |date=2007-05-24 }}Hernán Diaz. La Independencia de Cuba y el expansionismo norteamericano.</ref>. Prvi rat za nezavisnost protiv Španije je trajao od [[1868]]. do [[1878]]. godine. U toku tog rata, a i pre njega, Kuba je sve više padala pod uticaj SAD. Radnička klasa je krajem [[19. vijek|19. veka]] doživela veliki razvoj. Na Prvom radničkom kongresu [[1892]]. godine, odlučeno je da se potpomogne pokret za nezavisnost na Kubi i da se krene u konačnu borbu. Ovaj kongres je bio začetak [[Revolucionarna kubanska partija|Revolucionarne kubanske partije]] koju je predvodio [[Hose Marti]] u SAD<ref name="Kuba" />. Godine [[1895]]. [[Hoze Marti]], [[Maksimo Gomez]] i [[Antonio Maceo]] se iskrcavaju na Kubu sa revolucionarnom vojskom i započinju konačni rat za nezavisnost. Isprva, Španci odgvaraju oštrom represijom ali već od [[1896]]. godine rat za nezavisnost Kube postaje internacionalni događaj u koji se uključuju i SAD i koji će kulminirati u [[Špansko-američki rat|špansko-američkom ratu]] koji je završen [[Pariski sporazum (1898)|Pariskim sporazumom]] od [[10. 12.|10. decembra]] [[1898]]. godine, kada je Kuba stekla nezavisnost. Međutim, odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma, SAD su okupirale ostrvo i ostale tamo da [[1902]]. godine kada joj se priznala nezavisnost, međutim, i dalje se osećao veliki uticaj SAD koje su intervenisale na ostrvu kad god su to smatrale neophodnim. Značajna imena kubanske borbe za nezavisnost su [[Hoze Marti]], [[Maksimo Gomez]] i [[Antonio Maceo]]<ref name="Kuba" />. === Zemlje koje su ostale kolonije === Od francuskih kolonija, u ovom položaju ostale su [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa|Gvadelup]] i [[Martinik]]. Godine [[1946]]. ukinut im je status kolonija i postale su prekomorski departmani Francuske. [[Portoriko]] je tokom 400 godina bio pod španskom kolonijalnom vlašću, da bi ga [[25. 7.|25. jula]] [[1898]]. godine okupirale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u toku [[Špansko-američki rat|špansko-američkog rata]]. [[Pariski sporazum (1898)|Pariskim sporazumom]] iz [[1898]]. preostale španske kolonije su prešle u posed SAD, pa samim tim i [[Kuba]], [[Portoriko]] i [[Filipini]]. Godine [[1900]]. vojnu vlast zamenjuje civilna.<ref>[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexleyforaker.htm][[Forakerov zakon]]</ref>. Godine [[1917]]. Portorikanci dobijaju državljanstvo SAD<ref>[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexactajones.htm] Džonsov zakon</ref>. Godine [[1952]]. Portoriko postaje [[ostrvske teritorije SAD|ostrvska američka teritorija]] sa [[Komonvelt (ostrvske teritorije SAD)|komonveltskim statusom]], koji ima i dan danas. == Katolička crkva i borba za nezavisnost == [[Katolička crkva]] je bila na strani španske monarhije. Pape [[Pije VII]] i [[Lav XII]] činili su sve što je u njihovoj moći da spreče odvajanje kolonija od metropole. Umerenije držanje crkva ispoljava tek od [[1823]]. godine posle međunarodnog priznanja suverenosti novoformiranih država. Ovaj, elastičniji odnos prema promenama bio je u funkciji potrebe da se zadrži uticaj na vernike. U kasnijem periodu crkva osporava pravo patronata države, odnosno pravo predlaganja crkvenih velikodostojnika. Drugi problem se ticao priznanja crkve i njene uloge u svetovnoj vlasti. U načelu, pravo katoličke crkve da bude [[državna religija]] nije bilo sporno. Samo se Bolivar zalagao za razdvajanje države i crkve. Svi ostali oslobodioci i prvi ustavi proklamovali su za državnu religiju katolicizam. Ipak, odvojena od [[Rim]]a i Madrida crkva slabi i podređena je svetovnim vlastima. Crkva nije povratila svoju statusnu moć iz vremena pre oslobođenja.<ref>''Enciclopedia del papato, [[Katania|Catania]], 1961.''</ref> Katolički [[sveštenstvo|kler]] u toku rata za nezavisnost duboko se podelio. Onaj niži stao je uz oslobodioce. Jedan njegov deo bio je pokretač i inspirator oružane borbe kao u Meksiku. Visoki kler, uz retke izuzetke bio je protiv revolucije. == Međunarodno priznanje == === Stav evropskih sila === Pad Napoleona izmenio je odnos snaga u [[Evropa|Evropi]]. [[Sveta Alijansa]], formirana na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] imala je zadatak da povrati predrevolucionarno stanje i da ga održava. Sredinom oktobra [[1822]]. godine održan je [[Veronski kongres]] na kome su članice alijanse većale o reakciji na dešavanja u Španiji. Britanski ministar [[Džordž Kening|Kening]] nije išao lično već je poslao Velingtona i dao mu jasne instrukcije da ne pristaje na zajedničku izjavu koja bi govorila da Španija ima pravo na vladavinu južnoameričkim kolonijama i koja bi proglasila južnoameričke revolucionare za buntovnike.<ref name="diplomatija">V. P. Potemkin, Istorija diplomatije, Društveni izdavački zavod Jugoslavije, [[Beograd]], [[1945]].</ref> Kaning je znao da se Sveta alijansa pod kojom su se [[1823]]. podrazumevale [[Rusija]], [[Austrija]], [[Pruska]] i [[Francuska]] ne zadovoljava samo gušenjem španske revolucije već da ima nameru da pošalje francuske snage u Latinsku Ameriku. [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternich]] i car [[Aleksandar I Romanov]] bili su saglasni sa ovim poduhvatom ali je Kaning bio izričito protiv. Slanje velikog vojnog kontigenta u Latinsku Ameriku bez britanskog pristanka bio je nezamisliv poduhvat. Metternich je pokušao da splektarenjem ugrozi Kaningov položaj u Britaniji ali mu to nije uspelo.<ref name="diplomatija" /> Nakon donošenja Monroove doktrine car Aleksandar I je shvatio da se pitanje Latinske Amerike mora skinuti sa dnevnog reda. Metternich je ostao jedini pobornik reakcije u iberijskim kolonijama. Kada je [[1824]]. predložio sveevropski kongres na kome bi bilo razmatrano pitanje Latinske Amerike Kaning se ovome energično suprostavio. Tu je Kaning izjavio da namerava da sklopi trgovački sporazum sa državom Buenos Ajres (tako se [[1824]]. zvala [[Argentina]]). Engleske industrijalce je pridobio tvrdeći da ako se oni ne dokopaju latinoameričkog tržišta da će to učiniti [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="diplomatija" /> Januara [[1825]]. Velika Britanija je zvanično priznala Argentinu, Kolumbiju i Meksiko. === Stav SAD === [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su u početku podržale rat za nezavisnost šireći na taj način sopstveni uticaj. Sa propašću Napoleona, skoncentrisale su svoju pažnju više na preuzimanje [[Florida|Floride]] od Španije i zadržavanje [[Kuba|Kube]] kao kolonije nego na borbu Latonoamerikanaca. Tim više što se u njihovom javnom mnjenju malo znalo o borbama na jugu kontinenta. Kada su evropske aspiracije prema španskim kolonijama porasle, SAD su osnažile već izrečenu strategiju [[George Washington|Vašingtona]] ([[1796]]) i formulisale čuvenu [[Monroova doktrina|doktrinu Monroa]] ([[1823]]) Reč je o deklaraciji predsednika Monroa u kojoj se precizira politika SAD prema evropskim pitanjima. U njoj je koncizno i jasno rečeno da SAD: * neće dozvoliti bilo kakvu kolonizaciju Amerike * da će tolerisati postojeće kolonije * da se neće mešati u evropske probleme * da odbacuje evropsko mešanje u američka pitanja.<ref name="istorijasad">''[[Filip Dženkins]], Istorija SAD, Filip Višnjić, [[Beograd]] [[2002]].''</ref> Osnovno geslo te politike sadržano je u dve reči: ''Amerika Amerikancima''. Formalno upućena Evropi Monroova doktrina je u stvari naznačila buduću ekspanzionističku politiku prema Latinskoj Americi.<ref name="istorijasad" />. U kolonijalnom položaju ostale su [[Kanada]], [[Kuba]], [[Portoriko]], [[Gvajana|Holandska Gvajana]], [[Francuska Gvajana]] i [[Mali Antili]]. Sama po sebi ova doktrina nije donela međunarodno priznanje latinoameričkih država ali je ubrzala njihovo sukcesivno prihvatanje kao nezavisnih država. Portugal je priznao [[Brazil]] kao nezavisnu državu nakon vojnog [[Bitka kod Baije|poraza kod Baije]] ([[1825]]) a [[Španija]] je to učinila tek nakon liberalne revolucije ([[1820]]). Prvo je priznala nezavisnost Meksika ([[1836]]), a zatim [[Ekvador]]a, [[Čile]]a, [[Venezuela|Venecuele]] i [[Bolivija|Bolivije]]. Ostale zemlje Evrope priznavale su novoformirane države prema potrebama svojih trgovačkih veza.<ref name="diplomatija" />. == Nadmoć SAD == Posle [[Američki građanski rat|secisionističkog rata]] između severa i juga ([[1861]] – [[1865]]) SAD su obnovile i učvrstile svoje unutrašnje jedinstvo. Međunarodni [[izolacionizam]] i nezainteresovanost za evropska pitanja olakšao je da se ujedinjeni prostor Amerike okrene ka razjedinjenim državama Mesika, Centralne i Južne Amerike kao neprikosnoveni arbitar. Monroova doktrina štitila je interese SAD a ne i cele Amerike. Naprotiv ona je ozakonila zloupotrebu Latinske Amerike od strane samih [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Prva panamerička konferencija]] ([[Vašington (grad)|Vašington]], [[1889]]) utemeljila je i zvanično mehanizam kontrole i dominacije kasnije usavršene institucijom panamerikanizma. Zaobiđen je pozitivan prilaz međunarodnim odnosima, sadržan u načelu saradnje među jednakima kakav je zastupao Bolivar<ref name="istorijalatinskeamerike" />. == Neostvaren san == Ideja jedinstva Amerike ostala je san njenih oslobodilaca pre svega Bolivara. Bolivar je pokušao da svoju ideju sprovede u delo na [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnom kongresu]] sazvanom u [[Panama|Panami]] [[1826]]. godine. On je bio kulminacija političke volje o jedinstvu i bratimljenju Amerike posle 15 godina borbe i stradanja.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> Ideja ujedinjenja imala je mnogobrojne spoljne i unutrašnje protivnike. Najviše su se protivile evropske sile, robovlasnici sa juga SAD, [[Paragvaj]] i provincije La Plate. Podrška je stizala od [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] (objedinjene tri države), [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]] koje je ujedinio Bolivar, zatim [[Meksiko|Meksika]] i [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]]. Panamski kongres je prihvatio [[Opšti ugovor o uniji i konfederaciji]] ali su ga ratifikovale samo države Velike Kolumbije koje su bile već ujedinjene. Pokušaj sazivanja novog samita je propao. U kasnijem periodu [[Latinska Amerika]] nije ispoljila veći stvarni interes za približavanje ili ujedinjavanje izuzev u modernom dobu preko labavih i spolja kontrolisanih političkih formi [[Panamerikanizam|panamerikanizma]] i najnovijih oblika ekonomske saradnje ([[Latinska unija]]).<nowiki>Pojedini latinoamerički političari se na početku 21. veka zalažu sa čvršće povezivanje zemalja Latinske Amerike.</nowiki> Istovremeno je rasla agresivnost velikog severnog suseda.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> Uzajamne odnose naročito je pogoršalo oduzimanje velikih meksičkih teriorija od strane SAD. Bolivar je bio ogorčen na SAD i Evropu što su mirno posmatrali borbu za nezavisnost i uključivali se isključivo kada je njima to odgovaralo. Bolivar je govorio: {{izdvojeni citat|Engleska strahuje od revolucija u Evropi, a priželjkuje je u [[Zapadne Indije|Španskoj Americi]]. Prva joj nalaže opreznost a druga nudi prirodna bogastva.}} U jednom pismu je napisao: {{izdvojeni citat|Imaćemo u mladosti turore, u zrelosti gospodare i tek u starosti bićemo slobodni.}} Kritikovao je i SAD: {{izdvojeni citat|SAD, koje toliko cene svoju slobodu ne vole one koji su zaljubljeni u sopstvenu.}} Istorija je brzo potvrdila njegova mišljenja. Monroova doktrina nije bila prepreka Španiji da [[1829]]. napadne Meksiko. Britanija je zauzela [[1833]]. [[Foklandi|Malvine]] uz pomoć SAD a [[1835]]. i [[Belize]] iako je [[Gvatemala]] tražila pomoć pozivajući se na Monroovu doktrinu. U kasnijem periodu usledio je čitav niz agresija i intervencija koji nije prestajao do današnjih vremena.<ref name="istorijalatinskeamerike" /> == Izvori == {{reference}} {{Commonscat|Latin American wars of independence}} [[Kategorija:Borba za nezavisnost Latinske Amerike| ]] [[Kategorija:18. vijek]] [[Kategorija:19. vijek]] [[Kategorija:Historija Južne Amerike]] [[Kategorija:Historija Srednje Amerike]] [[Kategorija:Revolucije]] 5eq59bdmw2yvcjcl2lzpt2170riw047 Colin Farrell 0 142058 42679623 42502069 2026-08-19T11:39:59Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42679623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Colin Farrell |slika = 2025 Colin Farrell - 2 (cropped).jpg |širina_slike = 210px |opis = Colin Farell 2025. |ime_po_rođenju = Colin James Farrell |datum_rođenja = {{bda|1976|5|31|df=y}} |mjesto_rođenja = {{ZD|IRS}} [[Castleknock]], [[Dublin]] |zanimanje = glumac |period = [[1996]]. - |website = http://www.colinfarrell.org/ |supružnik = [[Amelia Warner]] (2001.) |nagrade = '''[[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Zlatni globus za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]]'''<br />[[2008]]. ''[[Kriminalci na godišnjem]]'' }} '''Colin James Farrell''' ([[Dublin]], [[31. 5.|31. svibnja]] [[1976]].) [[Irska|irski]] [[glumci|glumac]], poznat po svojim [[film]]skim ulogama u visokobudžetnim [[hollywood]]skim filmovima, ali i po svojem burnom privatnom životu. == Biografija == C. Farrell je s obitelji živio u Castleknocku, pristojnom predgrađu [[Dublin]]a. Otac Eamon bio je [[fudbal|nogometaš]] u Shamrock Roversima [[1960]]-ih, kada je klub bio na vrhuncu. Colin je najmlađe od četvero djece. Želio je postati nogometaš poput oca, ali su ga roditelji poslali u skupu i strogu privatnu srednju školu (Castleknock College), u kojoj se više cijenio [[ragbi]]. Međutim naporni treninzi nisu oduševljavali Colina, već se okrenuo zadovoljavanju svojih hedonističkih potreba. Tako je i zaradio nadimak "zločestog dečka", prepuštajući se lakim [[droga]]ma, [[duhan]]u, zabavama, djevojkama. Uhićivan je zbog prebrze vožnje, krađe i tukao se s kim je stigao. Kako bi ga smirili, roditelji su ga prebacili u [[internat]], ali tamo se potukao s ravnateljem. Nakon izbacivanja iz škole odlazi godinu dana živjeti u [[Sydney]] ([[Australija]]). Radio je različite poslove i imao prvo glumačko iskustvo u uličnom teatru u ulozi irskog pobunjenika Neda Kellyja. Vratio se u Dublin, svaštario, pa se priključio skupini koja se bavila kaubojskim plesom, da bi s osamnaest godina i uživanja velikih količina droge i alkohola završio na liječenju od depresije. Liječenje njegove autodestrukcije je trajalo šest mjeseci i tada mu je pomogao brat Eamon (vodi umjetničku školu u Dublinu), posudivši mu novac i natjeravši ga da upiše satove glume na Gaiety School of Drama. Kako nikada nije podnosio autoritete i ovog puta je prekinuo školovanje, zarađivao kao [[fotomodel]] i dobio prvu ulogu u filmu "''A Little World Of Our Own''". Na njegovu sreću primijetio ga je glumac [[Kevin Spacey]] i spomenuo producentima filma "''Ordinary Decent Criminal''". Uloga sa Spaceyem donijela mu je dodatni proboj i dolazak na američko područje. U međuvremenu je u Irskoj igrao u niskobudžetnom filmu [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]] "''Tigerland''" i njome zaradio pohvale američkih filmskih kritičara. Živio je nevjerojatno brzo, potajno se vjenčavši s glumicom Ameliom Warner, da bi se nakon par mjeseci razveli. Onda je uslijedila odlična uloga u filmu "''Hartov rat''" s [[Bruce Willis|Bruceom Willisom]] u glavnoj ulozi. Nakon toga je nizao uloge u filmskim hitovima poput [[Znanstvena fantastika|ZF]] "''Minority Reporta''" (2002. g.) s [[Tom Cruise|Tomom Cruiseom]]. I dalje je ostao dosljedan sebi i svojoj otvorenosti pričajući o [[seks]]u, drogama, piću. Žestoke reakcije izazvao je njegov intervju za magazin [[Playboy]] [[2002]]. godine u kojem je pripadnike [[IRA]]-e nazvao "smećem i [[Terorizam|teroristima]]. U [[2003]]. godini snimio je čak šest filmskih uloga. Sa svojim idolom iz djetinjstva [[Al Pacino]]m glumio je u filmu "''The Recruit''", a glumcu [[Ben Affleck]]u oteo ulogu u ekranizaciji [[strip]]a [[Daredevil]]. U samo dvanaest dana snimio je film "''Phone Boot''" , zatim u biografskoj [[drama|drami]] "''Victoria Guerin''" i jednu od glavnih uloga u filmu "''S.W.A.T.''". Marljivo je nastavio snimati i u [[2004]]. g. najprije film "''A Home At The End Of The World''", a ulogom u filmu "''Alexander''" dokazao je da se ne boji kontroverze, ali gledatelji i kritičari taj film nisu osobito dobro prihvatili, ali to Farella nije pokolebalo, pa je snimio dramu "''Ask The Dust''" sa [[Salma Hayek|Salmom Hayek]], epsku sagu "''The New World''" (oko koje se također digla prilična prašina zbog dobi partnerice u filmu). Nakon snimanja filmskog nastavka popularne policijske serije "''Miami Vice''" (koji kreće u distribuciju [[2006]]. g.) s [[Jammie Foxx|Jammieom Foxxom]], odlazi na liječenje ovisnosti o [[lijek]]ovima protiv bolova. Uz pomoć višeg suda u [[Los Angeles]]u uspio je prekinuti distribuciju kućnih seksi [[video]] snimki preko [[internet]]a, koje je 2003. g. snimio s Playboyevom djevojkom Nicole Narain. Iz jedne od propalih veza ima sina, u siječnju 2006. se vratio s liječenja i očekuje ga bogati raspored snimanja za film o [[Bob Dylan|Bobu Dylanu]], pa triler "''Borgia''" i dramu "''Pride and Glory''" s [[Nick Nolte|Nickom Nolteom]]. == Filmografija == === Filmovi === * "[[Poroci Miamija (2006)|Poroci Miamija]]" (''Miami Vice'' - [[2006]].) - uloga: Det. James 'Sonny' Crockett * "Novi svijet" (''The New World'' - [[2005]].) - uloga: John Smith * ''Ask the Dust'' [[2005]]. g. - uloga: Arturo Bandini * "Alexander" [[2004]]. g. - uloga: [[Aleksandar Veliki]] * ''A Home at the End of the World'' [[2003]]. g. - uloga: Bobby Morrow * ''Intermission'' [[2003]]. g. - uloga: Lehiff * S.W.A.T. [[2003]]. g. - uloga: Jim Street (sa Samuelom L. Jacksonom) * "Priča o Veronici Guerin" [[2003]]. g. - uloga: Spanky McSpank * "Daredevil" [[2003]]. g. - uloga: Bullseye (s Benom Affleckom i Jennifer Garner) * "Novak" (''The Recruit'' - [[2003]].) - uloga: James Clayton (s Alom Pacinom) * "Telefonska govornica" (''Phone Booth'' - [[2002]].) - uloga: Stu Shepard (s Kieferom Sutherlandom) * "Specijalni izvještaj" (''Minority Report'' - [[2002]].) - uloga: dektetiv Danny Witwer (s [[Tom Cruise|Tomom Cruiseom]]) * "Hartov rat" (''Hart's War'' - [[2002]].) - uloga: Lt. Thomas W. Hart * "Američki odmetnici" (''American Outlaws'' - [[2001]].) - uloga: [[Jesse James (razbojnik)|Jesse James]] * "Zemlja tigrova" (''Tigerland'' - [[2000]].) - uloga: Pvt. Roland Bozz * "Jako pristojni gangsteri" (''Ordinary Decent Criminal'' - [[2000]].) - uloga: Alec * "Ratna zona" (''The War Zone'' - [[1999]].) - uloga: Nick * ''Drinking Crude'' [[1997]]. g. - uloga: Click * "Finbarov nestanak" (''The Disappearance of Finbar'' - [[1996]].) - statist === TV === * David Copperfield [[1999]]. g. T.V. - uloga: Milkman (epizoda 3) * Love in the 21st Century [[1999]]. g. TV serija - uloga: Mattie * Falling for a Dancer [[1998]]. g. TV miniserija - uloga: Daniel McCarthy * Ballykissangel [[1996]]. g. TV serija - uloga: Danny Byrne (1998. - 1999. g.) == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.colinfarrell.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907082803/http://www.colinfarrell.org/ |date=2014-09-07 }} * {{imdb ime|id=0268199|ime=Colin Farrell}} * [http://www.colinfarrellfansite.com/forum/index.php?act=idx/ Fan stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907155918/http://www.colinfarrellfansite.com/forum/index.php?act=idx%2F |date=2009-09-07 }} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Tinejdžerski izbor za filmskog zlikovca}} {{Authority control}} {{Lifetime|1976||Farrell, Colin}} [[Kategorija:Irski filmski glumci]] [[Kategorija:Irski televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]] 9b2z08mevitttzn4fca3uhxxgf9ov7d Patrick Vieira 0 145219 42679626 42581815 2026-08-19T11:46:30Z Edgar Allan Poe 29250 42679626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Patrick Vieira | slika = Patrick Vieira.jpg | opis_slike = | punoime = | nadimak = ''La Grande Saucisse'' | datum_rođenja = [[23. lipnja]] [[1976]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|SEN}} [[Dakar]] | država_rođenja = [[Senegal]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SEN}} [[senegal]]sko<br />{{flagicon|FRA}} [[francuska|francusko]] | visina = 1.92m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = {{Dva stupca | 1984 – 1986 | {{flagicon|FRA|1976}} [[FC Trappes|Trappes]] | 1986 – 1991 | {{flagicon|FRA|1976}} [[FC Drouais|Drouais]] | 1991 – 1993 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Tours FC|Tours]] }} | godine1 = 1993 – 1995 | klubovi1 = {{flagicon|FRA|1976}} [[AS Cannes|Cannes]] | nastupi(golovi)1 = 49 (2) | godine2 = 1995 – 1996 | klubovi2 = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)2 = 2 (0) | godine3 = 1996 – 2005 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)3 = 279 (29) | godine4 = 2005 – 2006 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 31 (5) | godine5 = 2006 – 2010 | klubovi5 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milano]] | nastupi(golovi)5 = 67 (6) | godine6 = 2010 – 2011 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)6 = 28 (3) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2009 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 107 (6) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2016 – 2018 | {{flagicon|SAD}} [[New York City FC|New York City]] | 2018 – 2020 | {{flagicon|FRA|1976}} [[OGC Nice|Nice]] | 2021 – 2023 | {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | 2023 – 2024 | {{flagicon|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] | 2024 – 2025 | {{flagicon|ITA}} [[Genoa CFC|Genoa]] | 2026 – | {{NogRep|SEN}} }} | zadnjiuređaj = 19.8.2026 }} {{Commonscat}} '''Patrick Vieira''' ([[Dakar]], [[23. lipnja]] [[1976]].) je bivši [[Francuska|francuski]] [[nogometaš]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentativac]], aktualni izbornik [[Fudbalska reprezentacija Senegala|Senegala]]. Rođen je u [[Senegal]]u u [[Zelenortska Republika|zelenortskoj]] općini. Kad je imao 8 godina njegova obitelj preselila se u [[Pariz]]. Vieira se u rodnu državu nije vratio do [[2003]]. {{Sastav Francuska 1998 SP}} {{Sastav Francuska 2000 EP}} {{Sastav Francuska 2002 SP}} {{Sastav Francuska 2004 EP}} {{Sastav Francuska 2006 SP}} {{Sastav Francuska 2008 EP}} {{FIFA 100}} {{Authority control}} {{Biografija-začetak}} {{Životni vijek|1976||Vieira, Patrick}} [[Kategorija:Francuski fudbaleri]] [[Kategorija:Senegalski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Milana]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Francuski fudbalski treneri]] o00ni39l0jl5qkuttlt5w0x1dwyw0lg 42679627 42679626 2026-08-19T11:47:09Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija|Selektori fudbalskih reprezentacija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42679627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Patrick Vieira | slika = Patrick Vieira.jpg | opis_slike = | punoime = | nadimak = ''La Grande Saucisse'' | datum_rođenja = [[23. lipnja]] [[1976]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|SEN}} [[Dakar]] | država_rođenja = [[Senegal]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SEN}} [[senegal]]sko<br />{{flagicon|FRA}} [[francuska|francusko]] | visina = 1.92m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = {{Dva stupca | 1984 – 1986 | {{flagicon|FRA|1976}} [[FC Trappes|Trappes]] | 1986 – 1991 | {{flagicon|FRA|1976}} [[FC Drouais|Drouais]] | 1991 – 1993 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Tours FC|Tours]] }} | godine1 = 1993 – 1995 | klubovi1 = {{flagicon|FRA|1976}} [[AS Cannes|Cannes]] | nastupi(golovi)1 = 49 (2) | godine2 = 1995 – 1996 | klubovi2 = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)2 = 2 (0) | godine3 = 1996 – 2005 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)3 = 279 (29) | godine4 = 2005 – 2006 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 31 (5) | godine5 = 2006 – 2010 | klubovi5 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milano]] | nastupi(golovi)5 = 67 (6) | godine6 = 2010 – 2011 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)6 = 28 (3) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2009 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 107 (6) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2016 – 2018 | {{flagicon|SAD}} [[New York City FC|New York City]] | 2018 – 2020 | {{flagicon|FRA|1976}} [[OGC Nice|Nice]] | 2021 – 2023 | {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | 2023 – 2024 | {{flagicon|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] | 2024 – 2025 | {{flagicon|ITA}} [[Genoa CFC|Genoa]] | 2026 – | {{NogRep|SEN}} }} | zadnjiuređaj = 19.8.2026 }} {{Commonscat}} '''Patrick Vieira''' ([[Dakar]], [[23. lipnja]] [[1976]].) je bivši [[Francuska|francuski]] [[nogometaš]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentativac]], aktualni izbornik [[Fudbalska reprezentacija Senegala|Senegala]]. Rođen je u [[Senegal]]u u [[Zelenortska Republika|zelenortskoj]] općini. Kad je imao 8 godina njegova obitelj preselila se u [[Pariz]]. Vieira se u rodnu državu nije vratio do [[2003]]. {{Sastav Francuska 1998 SP}} {{Sastav Francuska 2000 EP}} {{Sastav Francuska 2002 SP}} {{Sastav Francuska 2004 EP}} {{Sastav Francuska 2006 SP}} {{Sastav Francuska 2008 EP}} {{FIFA 100}} {{Authority control}} {{Biografija-začetak}} {{Životni vijek|1976||Vieira, Patrick}} [[Kategorija:Francuski fudbaleri]] [[Kategorija:Senegalski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Milana]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Francuski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] i85lghzetead1qbqvxdd141bu1p5xld Blue Suede Shoes 0 152683 42679548 41823060 2026-08-19T00:50:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679548 wikitext text/x-wiki {{other uses}} {{Infobox single <!-- See Wikipedia:WikiProject_Songs --> | Name = Blue Suede Shoes | Artist = [[Carl Perkins]] | from Album = | B-side = [[Honey Don't]] | Released = 1. januar 1956 | Format = [[Singlice|7" single]], [[78 RPM]] | Recorded = 19. decembar 1955 | Genre = [[Rockabilly]] | Length = 2:14 | Label = [[Sun Records]], Sun 234 | Writer = [[Carl Perkins]] | Producer = [[Sam Phillips]] | Certification = | Last single = "Gone, Gone, Gone" <br /> 1955 | This single = "'''Blue Suede Shoes'''" <br /> (1956) | Next single = "Tennessee" <br /> (1956) | Misc = }} {{Infobox single <!-- See Wikipedia:WikiProject_Songs --> | Name = Blue Suede Shoes | Artist = [[Elvis Presley]] | from Album = [[Elvis Presley (album)|Elvis Presley]] | B-side = "[[Tutti Frutti (pjesma)|Tutti Frutti]]" | Released = 8. septembar 1956 | Format = [[Singlica|7" single]] | Recorded = 30. januar 1956 | Genre = [[Rock and Roll|Rock and roll]] | Length = 1:58 | Label = [[RCA Records]], RCA 47-6636 | Writer = [[Carl Perkins]] | Producer = [[Steve Sholes]] | Certification = | Last single = "[[I Want You, I Need You, I Love You]]" <br /> (1955) | This single = "'''Blue Suede Shoes'''" <br /> (1956) | Next single = "[[I'm Counting on You]]" <br /> (1956) | Misc = }} "'''Blue Suede Shoes'''" je američka [[rock and Roll|rock and roll]] pjesma koju je 1955. napisao i snimio [[Carl Perkins]]. Smatra se jednom od prvih [[prva rock and roll ploča|prvih rockabilly (rock and roll) ploča]] koje su u sebi stopile elemente [[blues]]a, [[country]]ja i [[pop]]a. Najpoznatija je po obradi koju je otpjevao [[Elvis Presley]]. Naslov pjesme se odnosi na [[cipele]] od [[jelenja koža|jelenje kože]], koje su 1950-ih kao dio svoje uniforme nosili pripadnici [[ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]]. Perkinsu je 1955. prilikom zajedničke turneje [[Johnny Cash]] predložio da napiše pjesmu o takvim cipelama; Perkins je ispočetka mislio da je to loša ideja. Inspiraciju mu je, međutim, dao događaj na jednom plesu, kada je muškarac svojoj partnerici, koja nije znala pratiti njegov korak, rekao da "ne gazi njegove cipele od jelenje kože". == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1070070 NPR story on Blue Suede Shoes] * [http://www.elvis.com.au/presley/buddy_holly.shtml Carl Perkins performs the song in a 1956 TV appearance ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322115431/http://www.elvis.com.au/presley/buddy_holly.shtml |date=2012-03-22 }} * [http://www.balletsanjose.org/videoBlueSS.htm Excerpt form Ballet San Jose's Blue Suede Shoes Ballet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210055204/http://www.balletsanjose.org/videoBlueSS.htm |date=2006-02-10 }} {{Elvis Presley - singlice}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pjesme 1955.]] [[Kategorija:Singlice 1956.]] [[Kategorija:Singlice 1973.]] l5b32cqxa5z2fn0xrdrrlfklrnqs4cx Crkva svetog Ante Padovanskog 0 153823 42679357 40824501 2026-08-19T00:08:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog u Sarajevu]] 42679357 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog u Sarajevu]] 6bfxwohdyu9r63miufhb6ojkbie3hub St Dunstan's, Mayfield 0 154212 42679450 1072977 2026-08-19T00:23:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Dunstana u Mayfieldu]] 42679450 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Dunstana u Mayfieldu]] tjf6yr5ze3lwbrwmpypo89jnruunn7j Andrew Garfield 0 157628 42679622 42583998 2026-08-19T11:39:35Z Edgar Allan Poe 29250 42679622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Endru Garfild | slika = Garfed1.JPG | širina_slike = 150px | opis_slike = | datum_rođenja = [[20. avgust]] [[1983]]. | ime_po_rođenju = '''Endru Rasel Garfild''' | mjesto_rođenja = [[Los Anđeles]] | država_rođenja = [[Kalifornija]], [[SAD]] }} '''Endru Rasel Garfild''' ({{Jez-eng|Andrew Russell Garfield}}; [[20. avgust]] [[1983]]) je [[SAD|američko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] glumac. Nominovan je za [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus]] i [[Nagrada BAFTA za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|nagradu BAFTA za najboljeg sporednog glumca]] za ulogu u filmu [[Društvena mreža (film)|Društvena mreža]]. {| class="wikitable sortable" font-size: 90%; |+ Filmografija Endrua Garfilda |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 2007 | [[Glineni golubovi (film iz 2007)|Glineni golubovi]] | Tod<br />''(Todd )'' | |- | 2007 | [[Dečko A]] | Džek<br />''(Jack)'' | [[BAFTA|Nagrada BAFTA za najboljeg glavnog glumca u tv-filmu]] |- | 2008 | [[Druga Bolenova kći (2008 film)|Druga Bolenova kći]] | [[Fransis Veston]]<br />''(Francis Weston)'' | |- | 2009 | [[Maštaonica doktora Parnasusa]] | Anton<br />''(Anton)'' | |- | 2010 | [[Ne daj mi nikada da odem]] | Tomi<br />''(Tommy)'' | nominovan - [[BAFTA|Nagrada BAFTA za najviše obećavajućeg mladog glumca]] |- | 2010 | [[Društvena mreža (film)|Društvena mreža]] | Eduardo Saverin<br />''(Eduardo Saverin)'' | nominovan - [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca]]<br />nominovan - [[Nagrada BAFTA za najboljeg glumca u sporednoj ulozi]]<br />nominovan - [[BAFTA|Nagrada BAFTA za najviše obećavajućeg mladog glumca]] |- | 2012 | [[Neverovatni Spajdermen]] | [[Spajdermen|Piter Parker]]<br />''(Peter Parker)'' | premijera [[3. jul]]a [[2012]]. |- |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=1940449|name= Endru Garfild}} {{Drugi projekti | commons = Andrew Garfield | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} {{Nagrada BAFTA za TV glumca}} {{AACTA za najboljeg glavnog glumca}} {{Satellite za najboljeg glumca}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1983||Garfield, Andrew}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]] tovt3ttggkjsvtyevidmv3qxxxf13sk Sacha Baron Cohen 0 159900 42679621 4916329 2026-08-19T11:39:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Najpoznatija djela */ 42679621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Sacha Baron Cohen |slika = Sacha Baron Cohen.jpg |širina_slike = 200px |opis = Cohen nakon dodjele Zlatnih globusa 2007. |ime_po_rođenju = Sacha Noam Baron Cohen |datum_rođenja = {{bda|1971|10|13|df=y}} |mjesto_rođenja = {{ZD|ENG}} [[Hammersmith]], [[London]] |period = [[1995]]. - |supružnik = [[Isla Fisher]] |nagrade = '''[[Zlatni globus za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]]'''<br />[[2006]]. ''[[Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan]]'' }} '''Sacha Baron Cohen''' ([[13. listopada]] [[1971]].) je [[Velika Britanija|britanski]] [[židovi|židovski]] [[komedija|komičar]] i [[glumac]] napoznatiji po svojim satiričnim likovima, među kojima se ističu [[Ali G]] (MC i sitni kriminalac iz Stainesa), [[Borat]] ([[kazahstan]]ski reporter) te [[Brüno (lik)|Brüno]] ([[Austrija|austrijski]] modni TV reporter). Zbog izražene [[satira|satire]] pa i otvorenog ismijavanja pojedinih osoba na nacionalnoj, vjerskoj, državnoj, seksualnoj i drugoj osnovi koje kroz svoje likove Cohen često koristi, njegovi nastupi rijetko koga ostavljaju ravnodušnim: ili se radi oduševljenom prihvaćanju ili o bijesu i oštroj kritici njegovih djela. Posebno često na njegove radove oštro reagiraju pripadnici konzervativnih, državnih ili crkvenih krugova koje Cohen 'potkači' svojim nastupima. == Karijera == Godine 1994. britanski ''Channel 4'' tražio je zamjenu za voditelja emisije ''The Word''. Cohen im je poslao video kazetu na kojoj glumi izmišljeni lik TV voditelja Krista iz [[Albanija|Albanije]] (koji je kasnije postao [[Borat]] iz [[Kazahstan]]a) i to se svidjelo jednim od producenata emisije, koji ga je zapamtio i zaposlio čim se ukazala prilika. Uskoro je lik [[Ali G]] započeo posjavljivanje u ''"Dnevniku u 11"'' na ''Channel 4''. Godine [[2000]]. počinje serija ''[[Da Ali G Show]]'' koja je [[2001.]] godine osvojila BAFTA nagradu za najbolju komičnu seriju na televiziji. Godine [[2002]]. Ali G je bio glavni lik filma ''[[Ali G u parlamentu]]'', a [[2003]]. serija započinje svoje emitiranje u [[SAD]]u.. Dana [[3. studenog]] [[2006]]. u kinima počinje prikazivanje filma ''[[Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan]]'' u kojem glavnu ulogu igra Sacha Cohen kao [[Borat]], reporter iz [[Kazahstan]]a. == Najpoznatija djela == * ''[[Ali G u parlamentu]]'' (cjelovečernji [[film]], [[2002]].) * ''[[Da Ali G Show]]'' (TV serija, [[2003]].-[[2004]].) * ''[[Borat: učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan|Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' (cjelovečernji film, [[2006]].) * ''[[Brüno (2009)|Brüno]]'' (cjelovečernji film, [[2009]].) * ''[[Diktator (2012)|Diktator]]'' (cjelovečernji film, [[2012]].) {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Authority control}} {{Lifetime|1971||Baron Cohen, Sacha}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Britanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]] [[Kategorija:Komičari]] bzyzxoltbbruvhud189g2vexi2e0c7c Who's Afraid of Virginia Woolf? (film) 0 164646 42679280 42319186 2026-08-18T21:39:57Z Aca 108187 /* Nagrade i nominacije */ ne koristimo ikonice za ovo 42679280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = c/b | naslov = Who's Afraid of Virginia Woolf? | slika = Original movie poster for the film Who's Afraid of Virginia Woolf?.jpg | opis = Originalni filmski poster | režija = [[Mike Nichols]] | producent = [[Ernest Lehman]] | scenario = Ernest Lehman | story = [[Edward Albee]] | uloge = [[Elizabeth Taylor]]<br />[[Richard Burton]]<br />[[George Segal]]<br />[[Sandy Dennis]] | muzika = [[Alex North]] | fotografija = [[Haskell Wexler]] | montaža = [[Sam O'Steen]] | distributer = [[Warner Bros.]] | premijera = {{Film date|1966|6|22|df=y}} | trajanje = 131 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 7,5 million $ | bruto = 40,000.000 $ }} '''Tko se boji Virginije Woolf?''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Who's Afraid of Virginia Woolf?'') je [[Oskar]]om nagrađeni film iz 1966., adaptacija istoimenog kazališnog djela kojeg je napisao Edward Albee. Film je režirao [[Mike Nichols]] a producirao ga je [[Warner Bros.]]. == Radnja == Radnja filma se odvija jedne subotnje večeri na sveučilištu New England a glavni protagonisti su bračni par: povjesničar George koji je u braku postao cinik i njegova supruga alkoholičarka Marta, koja se ne može pronaći u procesu starenja i koja je kćerka predsjednika sveučilišta. U posjeti Georgu i Marti, dolazi njihovi susjedi mladi bračni par Nick i Honey. Pred šokiranim gostima i potpomognuti alkoholom George i Marta pokazuju sve frustracije njihovog 20-o godišnjeg braka kroz stalne psihičke duele. George i Marta u trenutcima kad su bili nasamo sa Nickom i Honey saznali su neke detalje iz njihove veze i te informacije primjenjuju da bi isprovocirali i mladi bračni par što im na kraju i uspijeva. == Adaptacija == [[Warner Bros.]] je za glavne uloge predvidio [[Bette Davis]] i [[James Mason|Jamesa Mesona]], ali na kraju angažira par [[Elizabeth Taylor]] i [[Richard Burton|Richarda Burtona]] koji je obećavao publicitet filma zbog njihovog turbulentnog braka. Taylorin honorar za film je bio milijun [[Američki dolar|dolara]] dok je Burton dobio 750 000 dolara. Osim toga dobili su 10% od zarade filma, tako da se njihova sveukupna zarada popela na više od 6 milijuna dolara. Filmska inačica razlikuje se malo od kazališne. U kazališnoj inačici imaju samo 4 osobe u cijelom komadu, dok u filmskoj postoji i jedna sporedna uloga, [[konobar]] na benzinskoj pumpi, koji izgovori i nekoliko [[rečenica]] i njegova supruga, koja samo servira [[piće]] i poslije toga nestaje. Te dvije uloge su dodjeljenje Franku Flanaganu, inače zaduženom za osvjetljenje u filmu i njegovoj supruzi Agnes. U kazališnom djelu radnja se odvija isključivo u Georgovoj i Martinoj kući. U filmu jedna scena se odvija već na pomenutoj benzinskoj pumpi, jedna u Georgovom i Martinom [[vrt]]u i jedna u njihovom autu. Ako se zanemare te male razlike može se reći da se film tijesno pridržava radnje iz kazališnog komada. == Uloge == * [[Elizabet Tejlor]] - Marta * [[Ričard Barton]] - Džordž * [[Džordž Segal]] – Nik * [[Sandi Denis]] - Honi == Nagrade i nominacije == * [[Oskar za najboljeg glavnog glumca]] ([[Ričard Barton]]) – nominacija * [[Oskar za najbolji film]] (Chenault, Warner Bros. - ([[Ernest Leman]]) – nominacija * [[Academy Award for Best Art Direction]] ([[Ričard Sajlbert]], [[Džordž Džejms Hopkins]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolji snimateljski rad]] ([[Haskel Veksler]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolji adaptirani scenario]] ([[Ernest Leman]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju režiju]] [[Majk Nikols]]– nominacija * [[Oskar za najbolju montažu]] ([[Sem O`Stin]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju originalnu muziku]] ([[Aleks Nort]]) – nominacija * [[Oskar za najbolji zvuk]] ([[Džordž Grouvs]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju glavnu glumicu]] ([[Elizabet Tejlor]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolju sporednu glumicu]] (Sandi Denis) – dobitnik * [[Oskar za najbolju kostimografiju]] ([[Ajrin Šaraf]]) – dobitnik * [[Oskar za najboljeg sporednog glumca]] ([[Džordž Segal]]) – nominacija * [[BAFTA za najbolji film|BAFTA za najbolji film iz bilo kog izvora]] ([[Majk Nikols]]) – dobitnik * [[BAFTA nagrada za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|BAFTA za najboljeg britanskog glumca]] (Ričard Barton) – dobitnik * [[BAFTA nagrada za najbolju glumicu u glavnoj ulozi|BAFTA za najbolju britansku glumicu]] (Elizabet Tejlor) – dobitnik * [[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najbolju glumicu]] (Elizabet Tejlor) – dobitnik * [[Zlatni globus za najbolji igrani film (drama)]]– nominacija * [[Zlatni globus za najbolju režiju]] (Majk Nikols) – nominacija * [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)]] (Ričard Barton) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolju glavnu glumicu u igranom filmu (drama)]] (Elizabet Tejlor) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolji scenario]] (Ernest Leman) – nominacija * [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu]] (Džordž Segal) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u igranom filmu]] (Sandi Denis) – nominacija == U popularnoj kulturi == Film je 1976. postao predmetom parodije u skeču prikazanom u britanskoj TV-emisiji ''[[Benny Hill Show]]'', gdje je [[Benny Hill]] istovremeno tumačio i Burtonovu i Taylorinu ulogu. == Vanjske veze == * {{IMDb title|0061184|Who's Afraid of Virginia Woolf?}} * {{tcmdb title|95743|Who's Afraid of Virginia Woolf?}} {{S-start}} {{S-ach|aw}} {{S-bef|before=''[[The Miracle Worker (1962 film)|The Miracle Worker]]''}} {{S-ttl|title=Dobitnik Oscara za <br />[[Oscar za najbolju glumicu|najbolju glumicu]] i [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|najbolju sporednu glumicu]]}} {{S-aft|after=''[[Network (film)|Network]]''}} {{End}} {{Mike Nichols - filmovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na predstavi]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju glavnu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju kostimografiju]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju scenografiju]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] 67uam5zyzlgsbntb8z80rtjmqhfxxen 42679281 42679280 2026-08-18T21:40:10Z Aca 108187 /* Nagrade i nominacije */ 42679281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = c/b | naslov = Who's Afraid of Virginia Woolf? | slika = Original movie poster for the film Who's Afraid of Virginia Woolf?.jpg | opis = Originalni filmski poster | režija = [[Mike Nichols]] | producent = [[Ernest Lehman]] | scenario = Ernest Lehman | story = [[Edward Albee]] | uloge = [[Elizabeth Taylor]]<br />[[Richard Burton]]<br />[[George Segal]]<br />[[Sandy Dennis]] | muzika = [[Alex North]] | fotografija = [[Haskell Wexler]] | montaža = [[Sam O'Steen]] | distributer = [[Warner Bros.]] | premijera = {{Film date|1966|6|22|df=y}} | trajanje = 131 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 7,5 million $ | bruto = 40,000.000 $ }} '''Tko se boji Virginije Woolf?''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Who's Afraid of Virginia Woolf?'') je [[Oskar]]om nagrađeni film iz 1966., adaptacija istoimenog kazališnog djela kojeg je napisao Edward Albee. Film je režirao [[Mike Nichols]] a producirao ga je [[Warner Bros.]]. == Radnja == Radnja filma se odvija jedne subotnje večeri na sveučilištu New England a glavni protagonisti su bračni par: povjesničar George koji je u braku postao cinik i njegova supruga alkoholičarka Marta, koja se ne može pronaći u procesu starenja i koja je kćerka predsjednika sveučilišta. U posjeti Georgu i Marti, dolazi njihovi susjedi mladi bračni par Nick i Honey. Pred šokiranim gostima i potpomognuti alkoholom George i Marta pokazuju sve frustracije njihovog 20-o godišnjeg braka kroz stalne psihičke duele. George i Marta u trenutcima kad su bili nasamo sa Nickom i Honey saznali su neke detalje iz njihove veze i te informacije primjenjuju da bi isprovocirali i mladi bračni par što im na kraju i uspijeva. == Adaptacija == [[Warner Bros.]] je za glavne uloge predvidio [[Bette Davis]] i [[James Mason|Jamesa Mesona]], ali na kraju angažira par [[Elizabeth Taylor]] i [[Richard Burton|Richarda Burtona]] koji je obećavao publicitet filma zbog njihovog turbulentnog braka. Taylorin honorar za film je bio milijun [[Američki dolar|dolara]] dok je Burton dobio 750 000 dolara. Osim toga dobili su 10% od zarade filma, tako da se njihova sveukupna zarada popela na više od 6 milijuna dolara. Filmska inačica razlikuje se malo od kazališne. U kazališnoj inačici imaju samo 4 osobe u cijelom komadu, dok u filmskoj postoji i jedna sporedna uloga, [[konobar]] na benzinskoj pumpi, koji izgovori i nekoliko [[rečenica]] i njegova supruga, koja samo servira [[piće]] i poslije toga nestaje. Te dvije uloge su dodjeljenje Franku Flanaganu, inače zaduženom za osvjetljenje u filmu i njegovoj supruzi Agnes. U kazališnom djelu radnja se odvija isključivo u Georgovoj i Martinoj kući. U filmu jedna scena se odvija već na pomenutoj benzinskoj pumpi, jedna u Georgovom i Martinom [[vrt]]u i jedna u njihovom autu. Ako se zanemare te male razlike može se reći da se film tijesno pridržava radnje iz kazališnog komada. == Uloge == * [[Elizabet Tejlor]] - Marta * [[Ričard Barton]] - Džordž * [[Džordž Segal]] – Nik * [[Sandi Denis]] - Honi == Nagrade i nominacije == * [[Oskar za najboljeg glavnog glumca]] ([[Ričard Barton]]) – nominacija * [[Oskar za najbolji film]] (Chenault, Warner Bros. - ([[Ernest Leman]]) – nominacija * [[Academy Award for Best Art Direction]] ([[Ričard Sajlbert]], [[Džordž Džejms Hopkins]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolji snimateljski rad]] ([[Haskel Veksler]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolji adaptirani scenario]] ([[Ernest Leman]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju režiju]] [[Majk Nikols]] – nominacija * [[Oskar za najbolju montažu]] ([[Sem O`Stin]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju originalnu muziku]] ([[Aleks Nort]]) – nominacija * [[Oskar za najbolji zvuk]] ([[Džordž Grouvs]]) – nominacija * [[Oskar za najbolju glavnu glumicu]] ([[Elizabet Tejlor]]) – dobitnik * [[Oskar za najbolju sporednu glumicu]] (Sandi Denis) – dobitnik * [[Oskar za najbolju kostimografiju]] ([[Ajrin Šaraf]]) – dobitnik * [[Oskar za najboljeg sporednog glumca]] ([[Džordž Segal]]) – nominacija * [[BAFTA za najbolji film|BAFTA za najbolji film iz bilo kog izvora]] ([[Majk Nikols]]) – dobitnik * [[BAFTA nagrada za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|BAFTA za najboljeg britanskog glumca]] (Ričard Barton) – dobitnik * [[BAFTA nagrada za najbolju glumicu u glavnoj ulozi|BAFTA za najbolju britansku glumicu]] (Elizabet Tejlor) – dobitnik * [[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najbolju glumicu]] (Elizabet Tejlor) – dobitnik * [[Zlatni globus za najbolji igrani film (drama)]]– nominacija * [[Zlatni globus za najbolju režiju]] (Majk Nikols) – nominacija * [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)]] (Ričard Barton) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolju glavnu glumicu u igranom filmu (drama)]] (Elizabet Tejlor) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolji scenario]] (Ernest Leman) – nominacija * [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu]] (Džordž Segal) – nominacija * [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u igranom filmu]] (Sandi Denis) – nominacija == U popularnoj kulturi == Film je 1976. postao predmetom parodije u skeču prikazanom u britanskoj TV-emisiji ''[[Benny Hill Show]]'', gdje je [[Benny Hill]] istovremeno tumačio i Burtonovu i Taylorinu ulogu. == Vanjske veze == * {{IMDb title|0061184|Who's Afraid of Virginia Woolf?}} * {{tcmdb title|95743|Who's Afraid of Virginia Woolf?}} {{S-start}} {{S-ach|aw}} {{S-bef|before=''[[The Miracle Worker (1962 film)|The Miracle Worker]]''}} {{S-ttl|title=Dobitnik Oscara za <br />[[Oscar za najbolju glumicu|najbolju glumicu]] i [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|najbolju sporednu glumicu]]}} {{S-aft|after=''[[Network (film)|Network]]''}} {{End}} {{Mike Nichols - filmovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na predstavi]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju glavnu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju kostimografiju]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju scenografiju]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Oscarom za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] pmbbgt25fq9jqgwtv6broukpqdf1hue Šablon:Country data FLK 10 177221 42679539 40949249 2026-08-19T00:37:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] 42679539 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] pbyuyvbh5yezhm5tnj1puw0cnz71mtw Ahmed al-Safi 0 177794 42679133 42679088 2026-08-18T12:02:38Z Aca 108187 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-45198-67|~2026-45198-67]] ([[User talk:~2026-45198-67|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 42465283 wikitext text/x-wiki '''Ahmed al-Safi''' ({{lang-ar|احمد الصافي}}; [[al-Divanija]], 1971 - ) je [[Irak|irački]] kipar. U domovini je postao poznat osvojivši nagradu [[Ismail Fatah Al Turk]] za najbolje mlade kipare 2000. godine. Opus mu se sastoji od brončanih skulptura muškaraca koji pokušavaju letjeti, a u njemu se također osjeća uticaj drevne mezopotamske kulture. Svjetskoj javnosti je postao poznat nakon [[Rat u Iraku|američke invazije]] 2003. Od 2005. živi u [[Francuska|Francuskoj]]. == Vanjske veze == * [http://www.alsafiart.com/ AlSafiArt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181202070536/http://www.alsafiart.com/ |date=2018-12-02 }} * [http://www.saatchionline.com/alsafiart/ Saatchi Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120914232724/http://www.saatchionline.com/alsafiart |date=2012-09-14 }} * [http://www.artnet.com/Magazine/features/mumford/mumford10-5-11.asp Baghdad Journal - Artnet.com] * Mumford, Steve. [http://www.artnet.com/Magazine/features/mumford/mumford7-12-04.asp "Baghdad Journal"], ''artnet'', July 12, 2004. Accessed May 19, 2008. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1971||Safi, Ahmed}} [[Kategorija:Irački skulptori]] [[Kategorija:Biografije, Bagdad]] c325zjm6nmzy5pqulbzn377rdtdf8yj Samostan Svetog Stjepana 0 186946 42679443 40895500 2026-08-19T00:21:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan svetog Stjepana]] 42679443 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan svetog Stjepana]] qhgc45jxxufm8nzrp0r627m7vjrh098 Splitska katedrala 0 194292 42679448 1358129 2026-08-19T00:22:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Duje]] 42679448 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Duje]] e8sdlq98mg8duja4rrnhgkvzoo1djf1 Katedrala u Odenseu 0 203103 42679397 1399643 2026-08-19T00:15:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Knuta u Odenseu]] 42679397 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Knuta u Odenseu]] 994j47hvunoqvcaef9y92siq652hgo8 Katedrala sv. Knuta 0 203124 42679395 1399693 2026-08-19T00:14:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Knuta u Odenseu]] 42679395 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Knuta u Odenseu]] 994j47hvunoqvcaef9y92siq652hgo8 Katedrala Sv. Jakova (Šibenik) 0 206495 42679391 40900897 2026-08-19T00:14:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 42679391 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 980947qcdm92nfzsava7jgo09kecrcf Bisfenol A 0 206921 42679301 42673049 2026-08-18T22:41:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679301 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = 477162965 | Name = Bisphenol&nbsp;A | ImageFile1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageFile1 = Bisphenol-A-Skeletal.svg | ImageSize1 = 240px | ImageFile2 = Bisphenol A.png | ImageSize2 = 180px | ImageName = Bisphenol A | IUPACName = 4,4'-(propan-2,2-diil)difenol | OtherNames = BPA; 4,4'-dihidroksi-2,2-difenilpropan; ''p'',''p'''-izopropilidenbisfenol; 2,2-bis(4-hidroksifenil)propan; 4,4'-(propan-2-iliden)difenol; 4,4´-izopropilidenedifenol; | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 33216 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06973 | SMILES = Oc1ccc(cc1)C(c2ccc(O)cc2)(C)C | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = MLT3645I99 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C13624 | InChI = 1/C15H16O2/c1-15(2,11-3-7-13(16)8-4-11)12-5-9-14(17)10-6-12/h3-10,16-17H,1-2H3 | InChIKey = IISBACLAFKSPIT-UHFFFAOYAI | SMILES1 = CC(C)(c1ccc(cc1)O)c2ccc(cc2)O | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 418971 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C15H16O2/c1-15(2,11-3-7-13(16)8-4-11)12-5-9-14(17)10-6-12/h3-10,16-17H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = IISBACLAFKSPIT-UHFFFAOYSA-N | CASNo = 80-05-7 | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | PubChem = 6623 | EINECS = 201-245-8 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6371 | RTECS = SL6300000 | UNNumber = 2430 }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | C=15|H=16|O=2 | Appearance = Bela čvrsta materija | Density = 1.20 g/cm³ | Solubility = 120–300 ppm (21.5&nbsp;°C) | MeltingPtC = 158 | MeltingPtCH = 159 | BoilingPtC = 220 | Boiling_notes = 4 mmHg | Viscosity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Dipole = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUIndex = | EUClass = | NFPA-H = 3 | NFPA-F = 0 | NFPA-R = 0 | RPhrases = {{R36}} {{R37}} {{R38}} {{R43}} | SPhrases = {{S24}} {{S26}} {{S37}} | FlashPtC = 227 | AutoignitionPtC = 600 }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | Function = | OtherFunctn = | OtherCpds = [[fenol]]i<br />[[Bisfenol S]] }} }} '''Bisfenol A''' je [[hemijsko jedinjenje|kemijski spoj]] sa dvije [[funkcionalna grupa|funkcionalne skupine]] [[fenol]]a koji se uglavnom koristi sa proizvodnju [[polikarbonat]]ne [[plastika|plastike]] i [[poliepoksid]]a. Pošto je dokazano da ima [[estrogeni|estrogena]] svojstva još od [[1930-e|1930-ih]], mnogi su izrazili zabrinutost oko upotrebe Bisfenola A u potrošačkim proizvodima. U nekim državama, razni proizvodi sa sadržajem te tvari su više puta povučeni sa polica. 2010., [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA) je objavila izvještaj u kojem izražava zabrinutost oko izlaganja fetusa, beba i mlade djece toj tvari jer uzrokuje negativne posljedice za razvoj.<ref name="U.S. Food and Drug Administration">{{cite web|url=http://www.fda.gov/NewsEvents/PublicHealthFocus/ucm197739.htm|title=Update on Bisphenol A for Use in Food Contact Applications: January 2010|date=15 January 2010|publisher=U.S. Food and Drug Administration|accessdate=15 January 2010}}</ref> == Dobivanje == [[A.P. Diannin]] je prvi sastavio bisfenol A [[1891]]. godine.<ref name=dianin>{{cite journal | author = Dianin | title = Zhurnal russkogo fiziko-khimicheskogo obshchestva | volume = 23 | year = 1891 | pages = &nbsp;492&ndash;}}</ref><ref>{{cite journal | first = Theodor | last = Zincke | title = Ueber die Einwirkung von Brom und von Chlor auf Phenole: Substitutionsprodukte, Pseudobromide und Pseudochloride | journal = Justus Liebigs Annalen der Chemie | year = 1905 | pages = 75–99 | doi = 10.1002/jlac.19053430106 | volume = 343}}</ref> Dobiva se od dva ekvivalenta fenola i jednog ekvivalenta [[aceton]]a. Reakcija se katalizira [[hlorovodonična kiselina|kolorovodičnom kiselinom]] (HCl): :[[Datoteka:Synthesis Bisphenol A.svg|frameless|upright=2.5]]<!--:<math>\mathrm{(CH_3)_2CO + 2 \ C_6H_5OH \longrightarrow (CH_3)_2C(C_6H_4OH)_2 + H_2O}</math>--> == Upotreba == [[Datoteka:HK Central Lan Fong Yuen Dairy products Canned Corned beef n Condensed milk.JPG|lijevo|mini|250px|Konzerve sa hranom sadrže Bisfenol A]] Bisfenol A se uglavnom koristi za dobivanje plastike. Ključan je [[monomeri|monomer]] za proizvodnju poliepoksida<ref>{{cite web|url=http://www.californiaprogressreport.com/2009/07/committee_succe.html|title=Lawmakers to press for BPA regulation|last=Replogle|first=Jill|date=2009-07-17|publisher=California Progress Report|accessdate=2009-08-02}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thestar.com/article/415296|title=Ridding life of bisphenol A a challenge|last=Ubelacker |first=Sheryl |date=2008-04-16|publisher=Toronto Star |accessdate=2009-08-02}}</ref> i polikarbonata.<ref>{{cite book|last=Kroschwitz|first=Jacqueline I.|title=Kirk-Othmer encyclopedia of chemical technology|edition=5|volume=5|pages=8}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.alliancepoly.com/polycarbonate.asp|title=Polycarbonate (PC) Polymer Resin|publisher=Alliance Polymers, Inc|accessdate=2009-08-02|archivedate=2009-09-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090921084954/http://www.alliancepoly.com/polycarbonate.asp|deadurl=yes}}</ref> Plastika je uglavnom prozirna, elastična i ne može se razbiti a sadrže ju sljedeći proizvodi: boca za vodu, flašice ze bebe, sportska oprema, [[zubna plomba]], sredstvo za brtvljenje, [[leća]], [[CD]]-i i [[DVD]]-i te kućni elektronički uređaji.<ref name="CERHR">{{cite news | title = CERHR Expert Panel Report for Bisphenol A | url = http://cerhr.niehs.nih.gov/chemicals/bisphenol/BPAFinalEPVF112607.pdf | format = PDF | accessdate = 2008-04-18 | date = 2007-11-26 | author = National Toxicology Program, U.S. Department of Health and Human Services | archive-date = 2008-02-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080218195117/http://cerhr.niehs.nih.gov/chemicals/bisphenol/BPAFinalEPVF112607.pdf | dead-url = yes }}</ref> Proizvodi od plastike sadrže tu tvar još od [[1950-e|1950-ih]]. Bisfenol A se također koristi za sintezu [[polisulfon]]a i [[keton]]a poli[[etar|etri]] i kao inhibitor polimerizacije u [[PVC]]-u. Bisfenol A se može naći i unutar konzervi [[hrana|hrane]] i [[piće|pića]],<ref name="C&ENews">{{cite journal|last=Erickson|first=Britt E.|date=June 2, 2008|title=Bisphenol A under scrutiny|journal=Chemical and Engineering News|publisher=American Chemical Society|volume=86|issue=22|pages=36–39|url=http://pubs.acs.org/isubscribe/journals/cen/86/i22/html/8622gov1.html}}</ref> iako je u [[Japan]]u počela proizvodnja konzervi i limenki bez te tvari zbog sumnje na štetnost zdravlju. Nalazi se i u termalnom [[papir]]u, papiru za kopiranje bez ugljika<ref name="ReferenceA">cite doi|10.1016/S0045-6535(00)00507-5</ref> a proizvodi sa tom tvari koriste se za lijevanje i za oblogu cjevovoda.<ref name="epa-action-plan">{{cite web|url=http://www.epa.gov/oppt/existingchemicals/pubs/actionplans/bpa_action_plan.pdf|title=Bisphenol A Action Plan |date=29 March 2010|publisher=U.S. Environmental Protection Agency|accessdate=12 April 2010}}</ref> Zanimljivo, Bisfenol A se prije koristio kao [[fungicid]].<ref>{{Cite web |title=Pesticideinfo.org: Bisphenol A |url=http://pesticideinfo.org/Detail_Chemical.jsp?Rec_Id=PC33756 |access-date=2013-02-05 |archive-date=2018-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802102027/http://pesticideinfo.org/Detail_Chemical.jsp?Rec_Id=PC33756 }}</ref> Svjetska proizvodnja te tvari [[2003]]. je procijenjena na preko 2 milijuna [[tona]], te više od 2.2 milijuna tona šest godina kasnije..<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE65L6JN20100622?loomia_ow=t0:s0:a49:g43:r3:c0.084942:b35124310:z0|title=Experts demand European action on plastics chemical|publisher=Reuters}}</ref> U SAD-u, slijedeće tvrtke najviše proizvode Bisfenol A: [[Bayer MaterialScience]], [[Dow Chemical Company]], [[SABIC]] Innovative Plastics, [[Hexion Specialty Chemicals]] i [[Sunoco|Sunoco Chemicals]]. Zajedno su proizveli preko 1 milijun tona te tvari 2004. Godišnja američka potrošnja iste je bila 856.000 tona, od toga je 72 % iskorišteno za proizvodnju polikarbonatne plastike, 21 % % za poliepokside<ref name="CERHR"/> a manje od 5 % za sredstva koja dolaze u dodir sa hranom. Općenito, plastika na kojoj piše '''Tip 7''' i '''Tip 3''' sadrže Bisfenol A. Tipovi 1, 2, 4, 5, i 6 ne koriste spomenutu tvar u procesu polimerizacije. == Utjecaj na zdravlje == Bisfenol A uzrokuje poremećaje [[endokrini sistem|endokrinog sustava]] jer oponaša [[hormoni|hormone]] tijela te može negativno utjecati na zdravlje.<ref>{{cite book|last=Gore|first=Andrea C. |title=Endocrine-Disrupting Chemicals: From Basic Research to Clinical Practice|url=https://archive.org/details/endocrinedisrupt0000unse_g6a6|publisher=Humana Press|date=June 8, 2007|series=Contemporary Endocrinology|isbn=978-1588298300}}</ref><ref>{{cite journal |last=O’Connor |first1=JC |last2=Chapin |first2=RE | title = Critical evaluation of observed adverse effects of endocrine active substances on reproduction and development, the immune system, and the nervous system | journal = Pure Appl. Chem | volume = 75 | issue = 11–12 | pages = 2099–2123 |year=2003 | url = http://www.iupac.org/publications/pac/2003/pdf/7511x2099.pdf| format = Full Article | accessdate = 2007-02-28 | doi = 10.1351/pac200375112099}}</ref><ref>{{cite journal |author=Okada H, Tokunaga T, Liu X, Takayanagi S, Matsushima A, Shimohigashi Y |title=Direct evidence revealing structural elements essential for the high binding ability of bisphenol A to human estrogen-related receptor-gamma |journal=Environ. Health Perspect. |volume=116 |issue=1 |pages=32–8 |date=January 2008 |pmid=18197296 |pmc=2199305 |doi=10.1289/ehp.10587 |url=https://archive.org/details/sim_environmental-health-perspectives_2008-01_116_1/page/32}}</ref><ref name=JAMAVS>{{cite journal |author=vom Saal FS, Myers JP |title=Bisphenol A and Risk of Metabolic Disorders |journal= Journal of the American Medical Association (JAMA) |volume= 300|issue=300 |pages= 1353|year=2008 |pmid= 18799451|doi=10.1001/jama.300.11.1353 |url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/300.11.1353}}</ref> Štetni utjecaj je najveći na najmlađim osobama.<ref name=HealthCanada>[http://www.ec.gc.ca/substances/ese/eng/challenge/batch2/batch2_80-05-7.cfm Draft Screening Assessment for The Challenge Phenol, 4,4' -(1-methylethylidene)bis- (Bisphenol A)Chemical Abstracts Service Registry Number 80-05-7.] [[Health Canada]], 2008.</ref> Nadzorna tijela su utvrdila "sigurne količine" izloženosti ljudi Bisfenolu A, no te razine su osporene od raznih stručnjaka.<ref name=EHP>{{cite news |author=Ginsberg G, Rice DC |title=Does Rapid Metabolism Ensure Negligible Risk from Bisphenol A? |journal=[[Environmental Health Perspectives|EPH]] |volume=117 |issue=11 |pages=1639–1643 |year=2009 |doi=10.1289/ehp.0901010 |url=http://www.ehponline.org/members/2009/0901010/0901010.html }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> 2009., "Endokrino društvo" je objavilo znanstvenu izjavu koja izražava "zabrinutost izlaganju ljudi Bisfenolu A" Slijedi popis moguće opasnosti te tvari na ljudsko zdravlje. Komisija koju je sastavio američki Državni institut za zdravlje je došla do zaključka da postoji "poneka zabrinutost" o učincima Bisfenola A na razvoj [[fetus]]a i [[mozak|mozga]] i ponašanja djece.<ref name="CERHR"/> Kasniji izvještaj američkog Državnog toksičnog programa se složio sa nalazima komisije, izažavajući "poneku zabrinutost oko učinaka na mozak, ponašanje i žlijezdu prostate kod fetusa, dojenčadi i djece kod trenutne ljudske izloženosti Bisfenolu A," te "minimalnu zabinutost oko učinaka na [[mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]] i na rano razdoblje puberteta za žene u fetusa, dojenčadi i djece kod trenutne ljudske izloženosti Bisfenolu A." Učinak iste tvari u utjecaju na trudnice pri stvaranju urođenih mana ili smanjenja težina novorođenih je prema toj ustanovi bio "zanemariv".<ref name=NTP08>[http://www.niehs.nih.gov/news/media/questions/sya-bpa.cfm Since you asked - Bisphenol A: Questions and Answers about the Draft National Toxicology Program Brief on Bisphenol A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100513030019/http://www.niehs.nih.gov/news/media/questions/sya-bpa.cfm |date=2010-05-13 }}, National Institute of Environmental Health Sciences website.</ref> === Pretilost === [[Datoteka:Plastic-recyc-07.svg|desno|mini|Plastika tipa 7 sadrži bisfenol A]] Prema istraživanju iz 2008., utvrdilo se da su ljudi izloženi bisfenolu A podložniji pretilosti.<ref>cite doi|10.1097/MED.0b013e32830ce95c</ref> === Neurološke komplikacije === Komisija Državnog instiuta za zdravlje je utvrdila da postoje "neke opasnosti" o utjecaju spoja na razvoj i ponašanje mozga fetusa i dojenčadi.<ref name="CERHR"/> Izvještaj Državnog toksičkog programa se složio sa nalazom.<ref name=NTP08/> Bisfenol A, kao i drugi ksenoestrogeni, mogu regulirati ili izmijeniti funkcije u [[nervni sistem|živčanom sustavu]]. Eksperimenti su 2007. pokazali da je spoj utjecao na strukturu, funkciju i ponašanje [[miš]]eva i [[pacov|štakora]]. Istraga iz 2008. zaključuje da je izloženost okoćenih miševa utjecala na njihovu seksualno dimorfnu moždanu morfologiju i neurološke fenotipove pri odrastanju. Spoj je također umanjio i proces memoriranja. Medicinska škola u [[Yale]]u je 2008. izlagala [[primati|primate]] dnevnim dozama bisfenola A za koje [[Američka agencija za zaštitu okoliša]] (EPA) tvrdi da je "prihvatljiva" kod ljudi. Prema njihovom kontroverznom zaključku, spoj je ometao spajanje moždanih stanica bitnih za memoriju, učenje i ponašanje.<ref name="pmid18768812">{{cite journal |author=Leranth C, Hajszan T, Szigeti-Buck K, Bober J, Maclusky NJ |title=Bisphenol A prevents the synaptogenic response to estradiol in hippocampus and prefrontal cortex of ovariectomized nonhuman primates |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume= 105|issue= 37|pages= 14187|date=September 2008 |pmid=18768812 |doi=10.1073/pnas.0806139105 |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2008-09-16_105_37/page/14187|pmc=2544599}}</ref><ref name="Layton2">{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/09/03/AR2008090303397.html?hpid=topnews|title=Chemical in Plastic Is Connected to Health Problems in Monkeys|last=Layton|first=Lindsey|date=September 4, 2008|publisher=Washington Post|pages=A02|accessdate=2008-09-06}}</ref> Prema njima, spoj može prouzrokovati poremećaj gubitka pažnje i [[hiperaktivnost]]i. 2010., istraživanje je pokazalo da je [[kortikosteron]] i njegovo djelovanje u mozgu osjetljivo na bisfenol A. === Dopamin === Istraživanje iz 2005. ukazuje da je izloženost spoju ubrzala sustav [[dopamin]]a kod miševa. 2008., utvrđeno je da je to dovelo do hiperaktivnosti, manjka pažnje i povećane osjetljivosti na [[zloupotreba droga|zloupotrebu droga]].<ref>cite pmid|18555207</ref> === Štitnjača === Istraživanje iz 2007. pokazalo je da se bisfenol A veže za receptore hormona [[štitnjača|štitnjače]] te vjerojatno djeluje na njenu funkciju. Dvije godine kasnije, otkriveni su dokazi koji ukazuju da spoj djeluje na poremećaj lučenja [[Trijodotironin|trijodtironina]].<ref>cite pmid|19625957</ref> === Rak === Istraživanje iz 2010. ukazuje da bisfenol A može povećati opasnost od stvaranja [[rak]]a.<ref>cite doi|10.1038/nrendo.2010.87</ref> Također, "izlaganje fetusa (...) malim količinama (...) bisfenola A, mijenja razvoj grudi i povećava opasnost od raka dojki."<ref>cite doi|10.2533/chimia.2008.406</ref> Prema istraživanju iz 1997., izlaganje 2 μg/kg bisfanola A tek okoćenim miševima rezultiralo je u povećanju težine [[prostata|prostate]] te opasnosti od karcinoma. === Neuroblastom === Istraživanja su pokazala da bisfenol A potiče razvoj stanica [[neuroblastom]]a<ref>cite doi|10.1016/j.etap.2007.05.003</ref> te predstavlja moguću opasnost od [[metastaza]]. === Reprodukcijski sustav === Istraživanje iz 2009. je pokazalo da [[jajnici]] fetusa miševa pri izlaganju od samo 1&nbsp;µg/kg bisfenola A pokazuju dugoročne reproduktivne i karcenogene učinke.<ref name="pmid19590677">Newbold, R.; Jefferson, N.; Padilla-Banks, E. (Jun 2009).[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2702400/?tool=pmcentrez ''Prenatal Exposure to Bisphenol A at Environmentally Relevant Doses Adversely Affects the Murine Female Reproductive Tract Later in Life''] Environmental health perspectives 117 (6): 879–885. doi:10.1289/ehp.0800045. ISSN 0091-6765. {{PMID|19590677}}.</ref> Pri izloženosti fetusa količinom od 50&nbsp;µg/kg bisfenola A, dolazi do poremećaja razvoja jajnika te trajno mijenja mehanizme u [[hipotalamus]]u ovisne o estrogenu koji su odgovorni za seksualno ponašanje ženke miša. === Srce === [[Iain Lang]] je 2008. napravio prvo veće istraživanje o utjecaju bisfenola A na zdravlje ljudi. Ispitano je 1.500 osoba. Otkriveno je da je spoj povezan sa bolestima [[srce|srca]], [[dijabetes]]om i visokim razinama određenih enzima jetre.<ref name="Lang et al.">{{cite journal |author=Lang IA, Galloway TS, Scarlett A, Henley WE, Depledge M, Wallace RB, Melzer D |title=Association of Urinary Bisphenol A Concentration With Medical Disorders and Laboratory Abnormalities in Adults |journal=[[Journal of the American Medical Association|JAMA]] |volume= 300|issue=300 |pages= 1303|year=2008 |pmid= 18799442|doi=10.1001/jama.300.11.1303 |url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/300.11.1303}}</ref><ref>[http://www.newscientist.com/channel/health/dn14739-plastic-bottle-chemical-linked-to-heart-disease.html Newscientist.com] ''Plastic bottle chemical linked to heart disease''</ref> === Učinci na izloženim životinjama === {| class="wikitable" |- ! Količina (µg/kg/dan) ! Učinci (istraživanja na miševima, štakorima<ref name="globemittelstaedt">{{cite news | last=Mittelstaedt | first=Martin | title='Inherently toxic' chemical faces its future | date=2007-04-07 | url=http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20070406.wbisphenolA0407/BNStory/National/ | accessdate=2007-04-07 | publisher=Globe & Mail | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930072411/http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20070406.wbisphenolA0407/BNStory/National/ | archivedate=2007-09-30 | deadurl=no }}</ref><ref name="EWG-BPA">This table is adapted from: EWG, 2007. "Many studies confirm BPA's low-dose toxicity across a diverse range of toxic effects," Environmental Working Group Report: A Survey of Bisphenol A in U.S. Canned Foods. Accessed November 4th, 2007 at http://www.ewg.org/node/20941. All studies included in this table where judged by the CEHRH panel to be at least of moderate usefulness for assessing the risk of BPA to human reproduction.</ref> ! Godina istraživanja |- | 0.025 | "Trajne promjene genitalnog trakta" | 2005<ref name="pmid15689538">{{cite journal |author=Markey CM, Wadia PR, Rubin BS, Sonnenschein C, Soto AM |title=Long-term effects of fetal exposure to low doses of the xenoestrogen bisphenol-A in the female mouse genital tract |journal=[[Biol. Reprod.]] |volume=72 |issue=6 |pages=1344–51 |year=2005 |pmid=15689538 |doi=10.1095/biolreprod.104.036301 |url=http://www.biolreprod.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=15689538 |access-date=2013-02-05 |archive-date=2012-12-09 |archive-url=https://archive.today/20121209053634/http://www.biolreprod.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=15689538 |dead-url=yes }}</ref> |- | 0.025 | "Promjene u tkivu dojki koje preodređuju stanice hormonima i karcenogenim tvarima" | 2005<ref name="pmid15919749">{{cite journal |author=Muñoz-de-Toro M, Markey CM, Wadia PR, ''et al'' |title=Perinatal exposure to bisphenol-A alters peripubertal mammary gland development in mice |journal=[[Endocrinology]] |volume=146 |issue=9 |pages=4138–47 |year=2005 |pmid=15919749 |doi=10.1210/en.2005-0340 |url=http://endo.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=15919749 |access-date=2013-02-05 |archive-date=2017-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930140607/http://endo.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=15919749 |dead-url=yes }}</ref> |- | 1 | "dugotrajni nepovoljni reprodukcijski i kancerogeni učinci" | 2009<ref name="pmid19590677"/> |- | 2 | "povećanje težine prostate za 30%" | 1997<ref name="pmid9074884">{{cite journal |author=Nagel SC, vom Saal FS, Thayer KA, Dhar MG, Boechler M, Welshons WV |title=Relative binding affinity-serum modified access (RBA-SMA) assay predicts the relative in vivo bioactivity of the xenoestrogens bisphenol A and octylphenol |url=https://archive.org/details/sim_environmental-health-perspectives_1997-01_105_1/page/n69 |journal=[[Environ. Health Perspect.]] |volume=105 |issue=1 |pages=70–6 |year=1997 |pmid=9074884 |doi=10.2307/3433065 |pmc=1469837}}</ref> |- | 2 | "manja tjelesna težina, znakovi ranog [[pubertet]]a i dužeg [[estrus]]a." | 2002<ref name="pmid11955942">{{cite journal |author=Honma S, Suzuki A, Buchanan DL, Katsu Y, Watanabe H, Iguchi T |title=Low dose effect of in utero exposure to bisphenol A and diethylstilbestrol on female mouse reproduction |journal=[[Reprod. Toxicol.]] |volume=16 |issue=2 |pages=117–22 |year=2002 |pmid=11955942 |doi= 10.1016/S0890-6238(02)00006-0|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0890623802000060}}</ref> |- | 2.4 | "Opadanje [[testosteron]]a u testisima" | 2004<ref name="pmid14605012">{{cite journal |author=Akingbemi BT, Sottas CM, Koulova AI, Klinefelter GR, Hardy MP |title=Inhibition of testicular steroidogenesis by the xenoestrogen bisphenol A is associated with reduced pituitary luteinizing hormone secretion and decreased steroidogenic enzyme gene expression in rat Leydig cells |journal=[[Endocrinology]] |volume=145 |issue=2 |pages=592–603 |year=2004 |pmid=14605012 |doi=10.1210/en.2003-1174 |url=http://endo.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=14605012 |access-date=2013-02-05 |archive-date=2021-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214102657/http://endo.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=14605012 |dead-url=yes }}</ref> |- | 2.5 | "stanice dojke preodređene za rak" | 2007<ref name="pmid17123778">{{cite journal |author=Murray TJ, Maffini MV, Ucci AA, Sonnenschein C, Soto AM |title=Induction of mammary gland ductal hyperplasias and carcinoma in situ following fetal bisphenol A exposure |journal=[[Reprod. Toxicol.]] |volume=23 |issue=3 |pages=383–90 |year=2007 |pmid=17123778 |doi=10.1016/j.reprotox.2006.10.002 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0890-6238(06)00263-2 |pmc=1987322}}</ref> |- | 10 | "stanice prostate osjetljivije na harmone i rak" | 2006<ref name="pmid16740699">{{cite journal |author=Ho SM, Tang WY, Belmonte de Frausto J, Prins GS |title=Developmental exposure to estradiol and bisphenol A increases susceptibility to prostate carcinogenesis and epigenetically regulates phosphodiesterase type 4 variant 4 |journal=[[Cancer Res.]] |volume=66 |issue=11 |pages=5624–32 |year=2006 |pmid=16740699 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-06-0516 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=16740699 |pmc=2276876}}</ref> |- | 10 | "opadanje majčinskog ponašanja" | 2002<ref name="pmid12060838">{{cite journal |author=Palanza PL, Howdeshell KL, Parmigiani S, vom Saal FS |title=Exposure to a low dose of bisphenol A during fetal life or in adulthood alters maternal behavior in mice |journal=[[Environ. Health Perspect.]] |volume=110 Suppl 3 |issue= |pages=415–22 |year=2002 |pmid=12060838 |doi= |url=http://ehpnet1.niehs.nih.gov/docs/2002/suppl-3/415-422palanza/abstract.html |pmc=1241192 |access-date=2013-02-05 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301100008/http://ehpnet1.niehs.nih.gov/docs/2002/suppl-3/415-422palanza/abstract.html |dead-url=yes }}</ref> |- | 30 | "Hiperaktivnost" | 2004 |- | 30 | "poništenje normalne seksualne razlike u moždanoj strukturi i ponašanju" | 2003<ref name="pmid12631470">{{cite journal |author=Kubo K, Arai O, Omura M, Watanabe R, Ogata R, Aou S |title=Low dose effects of bisphenol A on sexual differentiation of the brain and behavior in rats |journal=[[Neurosci. Res.]] |volume=45 |issue=3 |pages=345–56 |year=2003 |pmid=12631470 |doi= 10.1016/S0168-0102(02)00251-1|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168010202002511}}</ref> |- | 50 | "nepovoljni neurološki učinci kod [[primati|primata]]" | 2008<ref name="pmid18768812"/> |- | 50 | "Poremećaj razvoja jajnika" | 2009 |- |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bisphenol A}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06973 Bisphenol A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327061220/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06973 |date=2014-03-27 }} * [http://www.mass.gov/Eeohhs2/docs/dph/environmental/exposure/bisphenol_a_brochure.pdf Kako zaštiti vašu bebu od bisfenola A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222034558/http://www.mass.gov/Eeohhs2/docs/dph/environmental/exposure/bisphenol_a_brochure.pdf |date=2011-02-22 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=8wXGrzDIcr8 Video o utjecaju bisfenola A] na [[YouTube]] [[Kategorija:Bisfenoli]] c7wsxfzsldg91c71mxbr3sb3isxty5b Hugo od St. Victora 0 207942 42679389 1438258 2026-08-19T00:13:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hugo od svetog Viktora]] 42679389 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hugo od svetog Viktora]] a7m6gr2vi5dhwlrx7ozuk8v9fd45ock Victorines 0 207969 42679457 1438388 2026-08-19T00:24:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Škola svetog Viktora]] 42679457 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Škola svetog Viktora]] b9x4y6aaz2t1nuezdeu25qznacc45f7 Škola Sv. Viktora 0 207970 42679463 1438389 2026-08-19T00:25:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Škola svetog Viktora]] 42679463 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Škola svetog Viktora]] b9x4y6aaz2t1nuezdeu25qznacc45f7 Viktorinci 0 207971 42679458 1438390 2026-08-19T00:24:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Škola svetog Viktora]] 42679458 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Škola svetog Viktora]] b9x4y6aaz2t1nuezdeu25qznacc45f7 Filmografija Woodyja Allena 0 210070 42679282 42268853 2026-08-18T21:41:15Z Aca 108187 42679282 wikitext text/x-wiki [[Woody Allen]] je nagrađivani američki filmski [[reditelj|redatelj]], [[scenarist]], [[glumci|glumac]], [[jazz]] glazbenik, komičar i dramaturg. Na brojnim je projektima pridonosio kao scenarist, redatelj, glumac ili u kombinaciji svega troje. == Filmovi == {| class="wikitable" ! rowspan="2" width="33"|Godina ! rowspan="2"|Film ! colspan="4"|Potpisan kao |- ! width=65 |Redatelj ! width=65 |Scenarist ! width=65 |Glumac ! Uloga |-align="center" | align="center"| 1965. | align="left"| ''[[What's New Pussycat?]]'' | | Da | Da | align="left"| Victor Shakapopulis |-align="center" | align="center"| 1966. | align="left"| ''[[Što ima, Tiger Lily?]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Pripovjedač |-align="center" | align="center"| 1967. | align="left"| ''[[Casino Royale (1967)|Casino Royale]]'' | | Da | Da | align="left"| Dr. Noah/Jimmy Bond |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 1969. | align="left"| ''[[Nemoj piti vodu (1969)|Nemoj piti vodu]]'' | | Da | | |-align="center" | align="left"| ''[[Zgrabi novac i bježi]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Virgil Starkwell |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1971. | align="left"| ''[[Muškarci u krizi: Priča o Harveyju Wallingeru]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Harvey Wallinger |-align="center" | align="left"| ''[[Banane (1971)|Banane]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Fielding Mellish |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1972. | align="left"| ''[[Zasviraj ponovno, Sam (1972)|Zasviraj ponovno, Sam]]'' | | Da | Da | align="left"| Allan Felix |-align="center" | align="left"| ''[[Sve što ste oduvijek željeli znati o seksu (ali ste se bojali pitati) (1971)|Sve što ste oduvijek željeli znati o seksu (ali ste se bojali pitati)]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Budala<br />Fabrizio<br />Victor Shakapopulis<br />Spermij #1 |-align="center" | align="center"| 1973. | align="left"| ''[[Spavač (1973)|Spavač]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Miles Monroe |-align="center" | align="center"| 1975. | align="left"| ''[[Ljubav i smrt]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Boris Grushenko |-align="center" | align="center"| 1976. | align="left"| ''[[The Front]]'' | | | Da | align="left"| Howard Prince |-align="center" | align="center"| 1977. | align="left"| ''[[Annie Hall]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Alvy Singer |-align="center" | align="center"| 1978. | align="left"| ''[[Interijeri]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 1979. | align="left"| ''[[Manhattan (1979)|Manhattan]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Issac Davis |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 1980. | align="left"| ''[[Sjećanja na zvjezdanu prašinu]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Sandy Bates |-align="center" | align="left"| ''To Woody Allen, From Europe with Love'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="center"| 1982. | align="left"| ''[[A Midsummer Night's Sex Comedy]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Andrew |-align="center" | align="center"| 1983. | align="left"| ''[[Zelig]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Leonard Zelig |-align="center" | align="center"| 1984. | align="left"| ''[[Broadway Danny Rose]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Danny Rose |-align="center" | align="center"| 1985. | align="left"| ''[[Ljubičasta ruža Kaira]]'' | Da | Da | | |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 1986. | align="left"| ''50 Years of Action!'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Hannah and Her Sisters|Hannah i njezine sestre]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Mickey Sachs |-align="center" | align="center" rowspan="3"| 1987. | align="left"| ''[[Dani radija]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Pripovjedač |-align="center" | align="left"| ''[[Rujan (1987)|Rujan]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="left"| ''[[Kralj Lear (1987)|Kralj Lear]]'' | align="center"| | | Da | align="left"| G. Alien |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 1988. | align="left"| ''[[Druga žena]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="left"| ''Hotel Terminus:<br />Klaus Barbie, His Life and Times'' | | | | |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1989. | align="left"| ''[[Njujorške priče]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Sheldon |-align="center" | align="left"| ''[[Zločini i prijestupi]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Cliff Stern |-align="center" | align="center"| 1990. | align="left"| ''[[Alice (1990)|Alice]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 1991. | align="left"| ''[[Scene iz supermarketa]]'' | | | Da | align="left"| Nick Fifer |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1992. | align="left"| ''[[Sjene i magla]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Kleinman |-align="center" | align="left"| ''[[Muževi i žene]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Gabe Roth |-align="center" | align="center"| 1993. | align="left"| ''[[Tajnovita ubojstva na Manhattanu]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Larry Lipton |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1994. | align="left"| ''[[Metci iznad Broadwaya]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="left"| ''[[Nemoj piti vodu (1994)|Nemoj piti vodu]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Walter Hollander |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1995. | align="left"| ''[[Sunčani momci]]'' | | | Da | align="left"| Al Lewis |-align="center" | align="left"| ''[[Moćna Afrodita]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Lenny |-align="center" | align="center"| 1996. | align="left"| ''[[Everyone Says I Love You|Svi kažu volim te]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Joe Berlin |-align="center" | align="center" rowspan="2"| 1997. | align="left"| ''[[Razarajući Harry]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Joe Berlin |-align="center" | align="left"| ''[[Wild Man Blues]]'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="center" rowspan="4"| 1998. | align="left"| ''AFI's 100 Years...100 Movies'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Superstar (1998)|Superstar]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="left"| ''[[Prljavi pokvareni varalice]]'' | | | Da | align="left"| Redatelj na audiciji |-align="center" | align="left"| ''[[Mravi (1998)|Mravi]]'' | | | Da | align="left"| Z (glas) |-align="center" | align="center"| 1999. | align="left"| ''[[Biti najbolji]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Pripovjedač |-align="center" | align="center" rowspan="4"| 2000. | align="left"| ''Company Man'' | | | Da | align="left"| Američki veleposlanik |-align="center" | align="left"| ''[[Sitni lopovi]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Ray |-align="center" | align="left"|''Light Keeps Me Company'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Sakupljajući dijelove]]'' | | | Da | align="left"| Tex Crowley |-align="center" | align="center" rowspan="4"| 2001. | align="left"| ''[[Prokletstvo škorpiona]]'' | Da | Da | Da | align="left"| C.W. Briggs |-align="center" | align="left"| ''Sounds from a Town I Love'' | Da | Da | | |-align="center" | align="left"| ''[[Stanley Kubrick: A Life in Pictures]]'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"|''[[The Concert for New York City]]'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | rowspan="3" align="center"| 2002. | align="left"| ''Woody Allen: A Life in Film'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''The Magic of Fellini'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Hollywoodski svršetak]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Val Waxman |-align="center" | rowspan="3" align="center"| 2003. | align="left"| ''100 Years of Hope & Humor'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Ljubav i sve ostalo]]'' | Da | Da | Da | align="left"| David Dobel |-align="center" | align="left"| ''Charlie: The Life and Art of Charles Chaplin'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 2004. | align="left"| ''Francois Truffaut, une Autobiographie'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Melinda i Melinda]]'' | Da | Da | | |-align="center" | rowspan="3" align="center"| 2005. | align="left"| ''The Ballad of Greenwich Village'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''The Outsider'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="left"| ''[[Završni udarac]]'' | Da | Da | | |-align="center" | rowspan="2" align="center"| 2006. | align="left"| ''[[Scoop (2006)|Scoop]]'' | Da | Da | Da | align="left"| Sid Waterman |-align="center" | align="left"| ''Home'' | | | Da | align="left"| On sam |-align="center" | align="center"| 2007. | align="left"| ''[[Cassandrin san]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 2008. | align="left"| ''[[Vicky Cristina Barcelona]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 2009. | align="left"| ''[[Whatever Works]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 2010. | align="left"| ''[[Upoznat ćeš visokog, tamnog stranca]]'' | Da | Da | | |-align="center" | align="center"| 2011. | align="left"| ''[[Ponoć u Parizu (2011)|Ponoć u Parizu]]'' | Da | Da | | |} === Najunosniji filmovi === Ovo je popis deset najunosnijih filmova (po zaradi u SAD-u) koje je Allen napisao, režirao ili nastupio u njima prema podacima portala [[Box Office Mojo]]. Popis ne uključuje filmove u kojima je imao manje uloge ili se pojavljivao u cameo ulogama. Allenovi filmovi su u Americi zaradili 424 milijuna dolara, odnosno prosječno 12 milijuna po filmu. {|class="prettytable" !Pozicija !Naslov !Zarada (u dolarima) |- |align="center"|1 |''Mravi'' |align="center"|90&nbsp;milijuna |- |align="center"|2 |''Hannah i njezine sestre'' |align="center"|40&nbsp;milijuna |- |align="center"|3 |''Manhattan'' |align="center"|39&nbsp;milijuna |- |align="center"|4 |''Annie Hall'' |align="center"|38&nbsp;milijuna |- |align="center"|5 |''Završni udarac'' |align="center"|23&nbsp;milijuna |- |align="center"|6 |''Vicky Cristina Barcelona'' |align="center"|21.4&nbsp;milijuna |- |align="center"|7 |''Ljubav i smrt'' |align="center"|20&nbsp;milijuna |- |align="center"|8 |''Spavač'' |align="center"|18.3&nbsp;milijuna |- |align="center"|9 |''Zločini i prijestupi'' |align="center"|18.2&nbsp;milijuna |- |align="center"|10 |''Sve što ste oduvijek željeli znati o seksu (ali ste se bojali pitati)'' |align="center"|18&nbsp;milijuna |} == Televizija == {|class="wikitable" ! width="33"| Godina ! Naslov ! Potpis |- | align="center"| 1953. | ''[[The Colgate Comedy Hour]]'' | Scenarist |- | align="center"| 1955. | ''[[Your Show of Shows]]'' | Scenarist |- | align="center"| 1964. | ''[[The Tonight Show]]'' | Gostujući voditelj |- | align="center"| 1970.-1971. | ''[[Hot Dog (TV serija)|Hot Dog]]'' | Suvoditelj |- |} == Izvori == * {{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?id=woodallen.htm | title = Movie Box Office rezultati Woodyja Allena | publisher = Box Office Mojo | accessdate = 2008-01-15}} * {{Cite web | url = http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=2:79388~T2 | title = Woody Allen > Filmografija | publisher = Allmovie | accessdate = 2008-01-15 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite web | url = http://www.hollywood.com/celebrity/Woody_Allen/186127 | title = Woody Allen na Hollywood.com | publisher = Hollywood.com | accessdate = 2008-01-15 | archiveurl = https://archive.today/20130103210128/http://www.hollywood.com/celebrity/186127/Woody_Allen | archivedate = 2013-01-03 | dead-url = no }} == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=00095|ime=Woody Allen}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmografije|Allen, Woody]] pbmw0l51g1334gwzt8o6hff713z9ijo Ballester-Molina 0 214575 42679168 42462617 2026-08-18T14:08:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679168 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =0.45 Ballester Molina |slika = |slika opis =Ballester Molina, model za trening, .22 LR |vrsta =polu-automatski pištolj |porijeklo ={{flagcountry|ARG}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba = |korišten od =Vidi ''[[Ballester-Molina#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi =[[drugi svjetski rat|2. svjetski rat]], [[Foklandski rat|Falklandski rat]] <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =Hispano Argentina de Automotives SA |projektirano datum = |proizvođač =Hispano Argentina de Automotives SA |proizvodnja razdoblje =[[1938]]. - [[1953]]. |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =Vojna upotreba (.45 ACP)<br />Verzija za obuku (.22 LR) |streljačko oruje =DA |dužina =288 mm |masa =1.13 kg |širina = |visina = |dužina cijevi = 127 mm |promjer = |kalibar = |streljivo =.45 ACP<br />.22 LR |cijev = |broj žljebova = |brzina =825 m/s |brzina gađanja =polu-automatska |učinkoviti domet =1000 m |kapacitet spremnika =7 metaka |ciljnik =טeliזni ciljnik |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Ballester-Molina''' polu-automatski je [[pištolj]] koji je dizajnirala i proizvela [[Argentina|argentinska]] tvrtka ''Hispano Argentina de Automotives SA (HAFDASA)''. Ballester je izvorno nazvan '''Ballester-Rigaud''' ([[1938]]. - [[1940]].). Sam pištolj proizveden je za različite grane argentinske [[policija|policije]] i [[vojska|vojske]]. Nastao je iz potrebe da se proizvede manje skuplja alternativa pištolju '''Pistola Colt Modelo 1927'''. Sam Pistola Colt Modelo 1927 bio je licencna kopija ''Coltovog'' pištolja [[Colt M1911|M1911A1]] (koji je proizveden pod nadzorom Coltovih inžinjera). Proizvodnja Ballester-Moline započela je [[1938]]. a završena je [[1953]]. Kada je prvi put proizveden, Ballester-Molina služio je u argentinskoj vojsci i policiji zajedno sa Pistola Colt Modelo 1927. Sličnosti koje ta dva pištolja nose su okvir od 7 metaka i cijev. Iako su ta dva pištolja na prvi pogled identični po nekim dijelovima, ipak nisu. Međutim, mnogi dijelovi mogu biti prilagodljivi. Ballester-Molina poznat je i pod imenom "''Hafdasa''" tj. po inicijalima tvrtke koja ga je proizvela. == Upotreba == Ballester-Molina koriste [[Argentina|argentinske]] vojne i policijske snage. Dio tih pištolja prodan je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] tajnim agentima koji su ga koristili u svojim operacijama. To je polu-automatski [[pištolj]] koji sa Coltom M1911A1 dijeli istu sigurnosnu kočnicu. Ukupna kvaliteta samog pištolja je odlična te ga krase velika preciznost i odlična proizvodnja. To je fascinantan pištolj koji je više kopija španjolskog ''Star'' pištolja nego [[sjedinjene Američke Države|američkog]] Colta M1911A1. Ballester-Molina može se natjecati sa bilo kojim pištoljem .45 kalibra proizvedenim u tom vremenu. Proizvela ga je tvrtka ''Hispano Argentina de Automotives SA (HAFDASA)'' iz [[Buenos Aires]]a. [[1942]]. i [[1943]]. proizveden je za potrebe i po narudžbi britanske Vlade. == Britanska upotreba == U [[Argentina|Argentintini]] izlazi jednomjesečni časopis "''Magnum''" koji se bavi tematikom oružja. U ćasopisu se mogu pronaći članci vezani uz staro i teško dostupno vatreno oružje argentinske proizvodnje. Tako je u izdanju iz rujna [[2007]]. objavljen članak o [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] narudžbi i kupnji Ballester-Molina pištolja. Istraživanja ukazuju na legendu da su te pištolje (proizvedene od [[čelik]]a) britanski vojnici uzeli sa manjeg [[nemačka|njemačkog]] ratnog broda "''Admiral Graf Spee''", prije nego što je brod dignut u zrak u ''River Plateu'', preko puta Buenos Airesa. Daljnja istraživanja pokazuju da je taj pištolj koristila britanska ''8. Armija'' i jedinica "''Baker Street irregulars''". Veliki je raspon pretpostavki koliko je pištolja proizvedeno za britanske potrebe. Smatra se da je za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] proizvedeno između 10 i 15.000 pištolja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pištolji su proizvedeni za vrijeme vladavine argentinskog predsjednika [[Juan Perón|Perón]] te na sebi nose njegovo i ime njegove žene [[Eva Perón|Eve Perón]]. Koristila ga je i Perónova "privatna" policija. == Modeli == Bellester-Molina proizveden je u dva modela (ovisno o vrsti streljiva): * .45 ACP i * .22 LR. Model .45 ACP namijenjen je za potrebe vojnih i policijskih snaga dok je model .22 LR namijenjen obuci. == Korisnici == * {{flagcountry|ARG}} ** Argentinska vojska ** Argentinsko ratno zrakoplovstvo ** Argentinska žandarmerija ** Argentinska savezna policija ** Argentinska mornarica ** Argentinski zatvorski čuvari * {{flagcountry|BOL}} * {{flagcountry|ČIL}} * {{flagcountry|EKV}} * {{flagcountry|KOL}} * {{flagcountry|PER}} * {{flagcountry|UK}} * {{flagcountry|URU}} * {{flagcountry|VEN}} == Izvori == * Hogg, Ian; Gander, Terry Jane's Guns: Recognition Guide London and New York City: HarperCollins Publishers. Fourth Edition, 2005. {{ISBN|0-00-718328-3}}. * Arbones, Jorge E. "Magnum" Buenos Aires, Argentina magazine: "Ballester Molinas Peronistas y Ballester Molinas Inglesas", rujan 2007. (www.revista-magnum.com.ar) == Vanjske veze == * [http://stevespages.com/pdf/ballester_molina.pdf Korisnički priručnik] * [http://www.euroarms.net/CV/Argentina/HAFDASA_BALLESTE-%20MOLINA_10436.htm Euroarms.net] * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_2_47/ai_68704862 Argentinski pištolj Ballester-Molina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080406065638/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_2_47/ai_68704862/print |date=2008-04-06 }} {{commonscat|Ballester-Molina}} [[Kategorija:Pištolji]] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva]] 9yun5nomu5e7kuqomwo3vj25237abwk Fudbalska reprezentacija Senegala 0 215226 42679628 42551095 2026-08-19T11:47:34Z Edgar Allan Poe 29250 42679628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = FFFFFF | tekst = 006400 | border = #006400 | ime = {{flagicon|SEN}} Senegal | Personnage blanc = | logo = [[Datoteka:Senegalese_Football_Federation.png]] | konfederacija = [[CAF]] | simbol = | boje = {{color box|white}} {{color box|#006400}} | nadimci = Les Lions de la Téranga | stadion = {{nowrap|[[Stade Léopold-Sédar-Senghor]], [[Dakar]]}} | FIFA = {{increase}} 64 ([[19. svibnja]] [[2014.]]) | izbornik = {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]] | nastupi = [[Henri Camara]] (99) | golovi = [[Henri Camara]] (29) | utakmica = [[Datoteka:Flag of The Gambia (1889–1965).svg|22px|border]] [[Gambija|Britanska Gambija]] 1:2 Francuski Senegal [[Datoteka:Flag of Senegal (1958–1959).svg|22px|border]]<br /><small>([[Gambija]]; [[1959.]])</small> | pobjeda = {{flagicon|SEN}} Senegal 7:0 [[Mauricijus]] {{flagicon|Mauricijus}}<br /><small>([[Dakar]]; [[9. 10.|9. listopada]] [[2010]].)</small> | poraz = {{flag|Gvineja}} 5:0 Senegal {{flagicon|SEN}}<br /><small>([[Gvineja]]; [[6. ožujka]] [[1966.]])</small> | SP = Četvrt-finale ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]]) | kontinent = [[Afrički kup nacija]] | KP = Drugoplasirani ([[Afrički kup nacija 2002|2002.]]) | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = Četvrt-finale ([[Olimpijada 2012|2012.]]) | domaći = | pattern_la1 = _senegal1415h | pattern_b1 = _senegal1415h | pattern_ra1 = _senegal1415h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = ffffff | body1 = ffffff | rightarm1 = ffffff | shorts1 = ffffff | socks1 = ffffff | pattern_la2 = | pattern_b2 = _yellowshoulders | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 218258 | body2 = 218258 | rightarm2 = 218258 | shorts2 = 218258 | socks2 = 218258 }} [[File:Senegal_national_football_team_logo.png|frame|Stari grb reprezentacije Senegala.]] '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Senegala''' predstavlja [[Senegal]] u nogometu, te je pod kontrolom [[Fédération Sénégalaise de Football]] (Senegalski nogometni savez). Fédération Sénégalaise de Football je osnovan [[1960]]. i povezan je sa [[CAF|CAF-om]] i [[FIFA|FIFA-om]]. Senegalska nogometna reprezentacija je u [[jun|lipnju]] [[2004]]. napravila svoju najvišlju poziciju na FIFA-inoj ljestvici na mjesto 26., a u [[decembar|prosincu]] [[1998]]. je postigla najnižu poziciju na 95. == Historija == Senegal je u prvi put nastupala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Svjetsko prvenstvo]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] u [[2002]].. Nakon pobijede nad vladajućeg svjetskog prvaka [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] u prvi krug, Senegal je još igrala jednako sa [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] i sa [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajom]]. U prvom krugu je Senegal postala druga sa 5 bodova iza Danske. Na [[16. 6.|16. lipnja]] [[2002]]. je Senegal igrala drugi krug protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]]. U produžecima je [[senegal]]ski [[nogometaš]] [[Henri Camara]] napravio pobjednički gol. Na [[22. 6.|22. lipnja]] [[2002]]. je Senegal u četvrtfinale izgubila sa 1-0 od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]]. Senegal nije nastupala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|Svjetsko prvenstvo 2006.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]]. === [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Svjetsko prvenstvo 2002.]] === ==== 1. krug ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- align=center bgcolor=#efefef !width=150|Momčad !width=20|Uta. !width=20|Pob. !width=20|Izj. !width=20|Por. !width=20|G+ !width=20|G- !width=20|Gol. !width=20|Bod. |- bgcolor="#ccffcc" |align="left"|{{flagcountry|DAN}} |3||2||1||0||5||2||+3||'''7''' |- bgcolor="#ccffcc" |align="left"|{{flagcountry|SEN}} |3||1||2||0||5||4||+1||'''5''' |- |align="left"|{{flagcountry|URU}} |3||0||2||1||4||5||-1||'''2''' |- |align="left"|{{flagcountry|FRA}} |3||0||1||2||0||3||-3||'''1''' |} {| class="wikitable" !colspan="5"| |- !Datum!!Protivnik!!Rezultat!!Stadion i grad |- |- |[[31. 5.|31. svibnja]] [[2002]].||align=center|{{NogRep|FRA}}||bgcolor="#ccffcc"|0-1||[[Seoul World Cup Stadium]], [[Seoul|Seul]] |- |[[6. 6.|6. lipnja]] [[2002]].||align=center|{{NogRep|DAN}}||bgcolor=cc2000|1-0||[[Daegu World Cup Stadium]], [[Tegu|Daegu]] |- |[[11. 6.|11. lipnja]] [[2002]].||align=center|{{NogRep|URU}}||3-3||[[Suwon World Cup Stadium]], [[Suvon]] |- |} ==== Osme finale ==== {| class="wikitable" !colspan="5"| |- !Datum!!Protivnik!!Rezultat!!Stadion i grad |- |- |[[16. 6.|16. lipnja]] [[2002]].||align=center|{{NogRep|ŠVE}}||bgcolor="#ccffcc"|1-2||[[Oita Stadium]], [[Ōita]] |- |} ==== Četvrtfinale ==== {| class="wikitable" !colspan="5"| |- !Datum!!Protivnik!!Rezultat!!Stadion i grad |- |- |[[22. 6.|22. lipnja]] [[2002]].||align=center|{{NogRep|TUR}}||bgcolor=cc2000|1-0||[[Oita Stadium]], [[Ōita]] |- |} ==== [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|Svjetsko prvenstvo 2006. - Kvalifikacije]] ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !width=185|Momčad !width=20|Ut. !width=20|Pob. !width=20|Ner. !width=20|Izg. !width=20|Po.G. !width=20|Pr.G. !width=20|G.Raz. !width=20|Bod. |- style="background:#ccffcc;" |style="text-align:left;"| {{NogRep|TOG}} || 10 || 7 || 2 || 1 || 20 || 8 || +12 || '''23''' |- |style="text-align:left;"| {{NogRep|SEN}} || 10 || 6 || 3 || 1 || 21 || 8 || +13 || '''21''' |- |style="text-align:left;"| {{NogRep|ZAM}} || 10 || 6 || 1 || 3 || 16 || 10 || +6 || '''19''' |- |style="text-align:left;"| {{NogRep|RKO}} || 10 || 3 || 1 || 6 || 10 || 14 || -4 || '''10''' |- |style="text-align:left;"| {{NogRep|MALI}} || 10 || 2 || 2 || 6 || 11 || 14 || -3 || '''8''' |- |style="text-align:left;"| [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|20px]] [[Liberska nogometna reprezentacija|Liberija]] || 10 || 1 || 1 || 8 || 3 || 27 || -24 || '''4''' |} ==== [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. - Kvalifikacije]] ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !width=165 |Momčad !width=20 |Ut. !width=20 |Pob. !width=20 |Ner. !width=20 |Izg. !width=20 |Po.G. !width=20 |Pr.G. !width=20 |G.Raz. !width=20 |Bod. |-style="background:#ccffcc;" |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |6||3||1||2||7||4||+3||'''10''' |- |align=left|{{NogRep|GAM}} |6||2||3||1||6||3||+3||'''9''' |- |align=left|{{NogRep|SEN}} |6||2||3||1||9||7||+2||'''9''' |- |align=left|[[Datoteka:Flag of Liberia.svg|20px]] [[Liberska nogometna reprezentacija|Liberija]] |6||0||3||3||4||12||-8||'''3''' |} == Nastupi na [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetskim prvenstvima]] == * [[1930]]. do [[1962]]. - ''nisu sudjelovali'' * [[1966]]. - ''odustali'' * [[1970]]. do [[1986]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[1990]]. - ''nisu se sudjelovali'' * [[1994]]. do [[1998]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[2002]]. - četvrtzavršnica * [[2006]]. do [[2010]]. - ''nisu se kvalificirali'' == Nastupi na [[Afrički kup nacija|Afričkim prvenstvima]] == * [[1957]]. do [[1963]]. - ''nisu sudjelovali'' * [[1965]]. - četvrto mjesto * [[1968]]. - 1. krug * [[1970]]. do [[1978]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[1980]]. - ''nisu sudjelovali'' * [[1982]]. do [[1984]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[1986]]. - 1. krug * [[1988]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[1990]]. - četvrto mjesto * [[1992]]. - četvrtfinale * [[1994]]. - četvrtfinale * [[1996]]. do [[1998]]. - ''nisu se kvalificirali'' * [[2000]]. - četvrtfinale * [[2002]]. - drugo Mjesto * [[2006]]. - četvrto mjesto * [[2008]]. - 1. krug * [[2010]]. - ''nisu se kvalificirali'' == Izbornici == * [[1999]].-[[2000]]. - [[Peter Schnittger]] * [[2000]].-[[2002]]. - [[Bruno Metsu]] * [[2002]].-[[2005]]. - [[Guy Stéphan]] * [[2005]].-[[2006]]. - [[Abdoulaye Sarr]] * [[2006]].-[[2008]]. - [[Henryk Kasperczak]] * [[2008]].-[[2009]]. - Lamine Ndiaye * [[2009]].- ''trenutno'' - [[Amara Traoré]] == Trenutna momčad == {| cellpadding="2" cellspacing="1" style="background: #f1faff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: left; font-size: 90%;" |- !bgcolor=#32CD32 width=50px style="color:white;"|# !bgcolor=#32CD32 width=100px style="color:white;"|Pozicija !bgcolor=#32CD32 width=150px style="color:white;"|Ime !bgcolor=#32CD32 width=100px style="color:white;"|Datum rođenja !bgcolor=#32CD32 width=100px style="color:white;"|Utakmice !bgcolor=#32CD32 width=100px style="color:white;"|Golove !bgcolor=#32CD32 width=150px style="color:white;"|Klub |- ! |Vratar||[[Kadim N'Diaye]]||[[30. 11.|30. studenog]] [[1982]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}4||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|SAD}} [[New York Red Bulls]] |- ! |Vratar||[[Bouna Coundoul]]||[[4. 4.|4. travnja]] [[1982]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}4||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|SEN}} [[ASC Linguère]] |- ! |Vratar||[[Mamadou Ba]]||[[8. 5.|8. svibnja]] [[1985]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|SEN}} [[ASC Diaraf]] |- ! |Branič||[[Jacques Faty]]||[[25. 2.|25. veljače]] [[1984]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}4||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Sochaux|FC Sochaux-Montbéliard]] |- ! |Branič||[[Souleymane Diawara]]||[[24. 12.|24. prosinca]] [[1978]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}39||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille]] |- ! |Branič||[[Boukary Dramé]]||[[22. 9.|22. rujna]] [[1985]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}8||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] |- ! |Branič||[[Pape Diakhaté]]||[[21. 6.|21. lipnja]] [[1984]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}27||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Olympique Lyonnais]] |- ! |Branič||[[Abdou Kader Mangane]]||[[21. 4.|21. travnja]] [[1983]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}12||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Stade Rennais FC]] |- ! |Branič||[[Omar Daf]]||[[12. 2.|12. veljače]] [[1977]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}47||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Stade Brestois]] |- ! |Branič||[[Jackson Mendy]]||[[25. 5.|25. svibnja]] [[1987]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}2||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Grenoble Foot 38|Grenoble]] |- ! |Branič||[[Ablaye Seck]]||[[3. 6.|3. lipnja]] [[1988]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|SEN}} [[ASC Niary]] |- ! |Vezni||[[Rémi Gomis]]||[[14. 2.|14. veljače]] [[1984]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}6||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Valenciennes FC]] |- ! |Vezni||[[Makhtar Thioune]]||[[5. 8.|5. kolovoza]] [[1984]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}5||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|NOR}} [[Molde FK]] |- ! |Vezni||[[Mickaël Tavares]]||[[25. 10.|25. listopada]] [[1982]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}5||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|ENG}} [[Middelsbrough FC]] |- ! |Vezni||[[Deme N'Diaye]]||[[5. 2.|5. veljače]] [[1985]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}4||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|FRA}} [[AC Arles-Avignon|Arles-Avignon]] |- ! |Vezni||[[Guirane N'Daw]]||[[24. 4.|24. travnja]] [[1984]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}33||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}3||align=left|{{flagicon|FRA}} [[AS Saint-Étienne]] |- ! |Vezni||[[Issiar Dia]]||[[8. 6.|8. lipnja]] [[1987]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}9||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||align=left|{{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] |- ! |Napadač||[[Mamadou Niang]] [[Datoteka:Captain sports.svg|10px]]||[[13. 10.|13. listopada]] [[1979]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}48||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}15||align=left|{{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] |- ! |Napadač||[[Moussa Sow]]||[[19. 1.|19. siječnja]] [[1986]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}5||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}3||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Lille OSC]] |- ! |Napadač||[[Papiss Cissé]]||[[3. 6.|3. lipnja]] [[1985]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}5||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||align=left|{{flagicon|NJE}} [[SC Freiburg]] |- ! |Napadač||[[Baye Djiby Fall]]||[[20. 4.|20. travnja]] [[1985]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}2||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}0||align=left|{{flagicon|NOR}} [[Molde FK]] |- ! |Napadač||[[Souleymane Camara]]||[[22. 12.|22. prosinca]] [[1982]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}26||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}6||align=left|{{flagicon|FRA}} [[Montpellier HSC]] |- ! |Napadač||[[Mame Biram Diouf]]||[[16. 11.|16. studenog]] [[1987]].||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}5||{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}1||align=left|{{flagicon|ENG}} [[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]] |- | |'''Izbornik:''' |[[Amara Traoré]] {{flagicon|SEN}} |[[25. 9.|25. rujna]] [[1965]]. |} == Poznati igrači == * [[Issa Ba]] * [[El Hadji Diouf]] * [[Khalilou Fadiga]] * [[Henri Camara]] * [[Pape Malick Diop]] * [[Mbaye Badji]] * [[Pape Niokhor Fall]] * [[Makhtar N'Diaye]] * [[Fary Faye]] * [[Cheikh Gadiaga]] * [[Pape Mamadou Diouf]] * [[Mohamed Coly]] * [[Pape Cire Dia]] == Vanjske veze == * [http://www.rsssf.com/tabless/sene-intres.html RSSSF arhiva 1961–] {{Afričke fudbalske reprezentacije}} {{Sastav Senegal 2018 SP}} {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Authority control}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Senegal]] [[Kategorija:Fudbal u Senegalu| *]] a085n0tc11xkmibynxkbtrt26c3zpwz 1206. 0 223610 42679279 42678966 2026-08-18T21:35:50Z Alekol 2231 42679279 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1206}} {{commonscat|1206}} == Događaji == * 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. U januaru ponovo napada [[Latinsko Carstvo|latinsku]] Trakiju. Uništava više tvrđava, preseljava stanovništvo. Grci u Trakiji i Makedoniji se zbog njegove brutalnosti okreću Latinima u Carigradu. * januar/februar - Suđenje [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] pred biskupom: vraća odeću ocu, koji ga je tužio zbog prevelike darežljivosti, svu nadu predaje "nebeskom Ocu". * [[19. 2.]] (ili 1207) - Ove, ili sledeće godine (ili 1208?), telo [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], monaha Simeona, preneto je iz [[Hilandar]]a u [[Studenica|Studenicu]], nakon što su [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić|Vukan]] zamolili brata [[Sava Nemanjić|Savu]]. Dočekali su ga u [[Hvosno|Hvosnu]].<ref>''Istorija s. n. I'', 270-1</ref> ** Sava nakon ovog prenosa ostaje u Studenici kao arhimandrit (do 2017).<ref>''Istorija s. n. I'', 317</ref> Monaštvo u Srbiji kreće "odlučnije putem svetogorskih uzora".<ref>''Istorija s. n. I'', 326</ref> U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].<ref>''Istorija s. n. I'', 390</ref> * februar-mart - Bitka na [[Jhelum (rijeka)|Jhelumu]]: [[Guridska Monarhija|guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je porazio ustanak, tada hinduističkih, [[Khokhar]] u severnom Pendžabu. * [[15. 3.]] - [[Guridska Monarhija|Guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je ubijen na povratku sa ratnog pohoda. Nema naslednika, dolazi do borbe za nasledstvo i pada guridske moći. ** General [[Qutb ud-Din Aibak]] će ovladati severom Indije, proglašava se u [[Lahore|Lahoru]] 25. 6., što je početak [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]] (Qutb do 1210, a sultanat do 1526). * [[14. 6.]] - Nakon par godina sukoba, južna kineska [[dinastija Sung]] formalno objavljuje rat severnoj [[Džurdži]] [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastija Jin]], tvrdeći da su izgubili [[Mandat neba]] (suše, poplave, skakavci...). Sungovska invazija je odbijena, Han Kinezi nisu prebegli, jinovski kontranapad je do jeseni osvojio više gradova. ** [[Džingis-kan]] započinje pripreme za napad na Jin ([[Mongolsko osvajanje dinastije Jin]] 1211-34). * jun - Bugarski car Kalojan opseda [[Didimotika|Didimotiku]] ali gradu su pomogli krstaši iz Carigrada (Didimotika i Jedrene, pod pod vođstvom [[Teodor Vrana|Teodora Vrane]], ranije su se potčinili latinskom caru). * [[20. 8.]] - Pošto je stigla vest o smrti [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina I]] u bugarskom zarobljeništvu, njegov brat i regent [[Henrik Flandrijski]] je krunisan za [[Latinsko Carstvo|latinskog]] cara (do 1216). * septembar-oktobar - Kalojan je uništio Didimotiku, opseo je Jedrene dok ga nije oterao car Henrik, koji je upao u Bugarsku i oslobodio 20.000 zarobljenika. U ovo vreme, [[Kraljevina Solun|solunski]] kralj [[Bonifacije Monferatski]] je povratio [[Ser]]. * krajem godine - Diego de Acebo, biskup Osme, i [[Sveti Dominik|Dominik de Guzman]] su se nastanili u manastiru Prouille na jugu Francuske, gde je osnovan ženski samostan. Cilj im je preobraćenje katara, kojih ima dosta u ovoj oblasti. === Kroz godinu === * Prvi put se spominju [[Hrastovica]] i [[Dugo Selo]]. * Dubrovčani su dobili trgovačke povlastice od epirskog vladara Mihajla Duke.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs</ref> * Kralj [[John od Engleske]] je prelazio u Francusku, gde je ratovao sa [[Philippe II od Francuske|Philippom II od Francuske]] (pat pozicija, dvogodišnje primirje) i [[Alfonso VIII od Kastilje|Alfonsom VIII od Kastilje]] koji je invadirao [[Gaskonja|Gaskonju]] ([[Montauban]] se predao 1. 8., Alfonso je neuspešno opsedao [[Bordeaux]], pa se povlači). * Temudžin drži [[kurultaj]] na izvoru reke Onon, uzima titulu [[Džingis-kan]]. Preoblikuje mongolsko društvo tako da je lojalno kanu a ne plemenu, deli se u vojni decimalni sistem. * Puč u državi [[Zapadna Xia]]: zbačen je Huanzong, dolazi njegov rođak Li Anquan, poznat kao Xiangzong (do 1211). Džingis-kan je prošle godine prvi put upao u ovu državu, opet će dogodine (→ [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1206.}} * [[Béla IV, kralj Ugarske]] († [[1270]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1206.}} * [[15. 3.]] - [[Muhamed od Ghora]], guridski sultan (* 1144) [[Kategorija:1206.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] 68s0fj0l3jf6l4t821wlh1mtww01ccl Šablon:Informativna stranica 10 228992 42679215 42677973 2026-08-18T17:57:56Z Aca 108187 čitljivije 42679215 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:OOjs UI icon info-progressive.svg|40px|link=|Informativna stranica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ovo je informativna stranica'''.<br /><span style="font-size: 90%;">Ona nije [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo ili smjernica]], ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.</span> }}<includeonly>[[Kategorija:Informativne stranice Wikipedije|{{STRANICA}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> m6wiibnucf1h513a4b1novhox5ufc1g 42679216 42679215 2026-08-18T17:58:33Z Aca 108187 42679216 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:OOjs UI icon info-progressive.svg|40px|link=|Informativna stranica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ovo je informativna stranica.'''<br /><span style="font-size: 90%;">Ona nije [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo ili smjernica]], ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.</span> }}<includeonly>[[Kategorija:Informativne stranice Wikipedije|{{STRANICA}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> 62lkfrap1qzlilrfasji0qxt80la14e 42679217 42679216 2026-08-18T18:00:23Z Aca 108187 codex 42679217 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon info color-progressive.svg|40px|link=|Informativna stranica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ovo je informativna stranica.'''<br /><span style="font-size: 90%;">Ona nije [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo ili smjernica]], ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.</span> }}<includeonly>[[Kategorija:Informativne stranice Wikipedije|{{STRANICA}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> as5qjy1s6amrfrfg2m46dqsfl2rftc9 42679218 42679217 2026-08-18T18:04:17Z Aca 108187 42679218 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon info color-progressive.svg|44px|link=|Informativna stranica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ovo je informativna stranica.'''<br /><span style="font-size: 90%;">Ona nije [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo ili smjernica]], ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.</span> }}<includeonly>[[Kategorija:Informativne stranice Wikipedije|{{STRANICA}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> 9wvefm54ik14s3qdel9p7wsu4fnfrup Blaenavon 0 230866 42679355 42414267 2026-08-19T00:08:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679355 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Blaenavon | ime_genitiv = Blaenavona | slika_panorama = Wales blaenavon bigpit.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = Državni muzej ugljena Big Pit | širina-stupnjevi = 51 | širina-minute = 46 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 3 | dužina-minute = 04 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | lokacija1_ime =Sastavna država | lokacija1_info ={{flag|Wales}} | lokacija2_ime = Županija | lokacija2_info = [[Gwent]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Torfaen]] | utemeljenje_ime = Utemeljenje | utemeljenje_datum =[[1788]]. | osnivač = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | stanovništvo_godina = 2009. | stanovništvo = 6.349 | vremenska_zona = [[GMT]] | utc_pomak = +0 | vremenska_zona_DST = [[BST]] | utc_pomak_DST = +1 | poštanski_broj = NP4 | pozivni_broj =+01495 | prazno2_ime =OS grid reference | prazno2_info =ST745645 | slika_karta = Torfaen UK location map.svg | veličina_karte = 200 px | opis_karte = Bleanavon se nalazi na vrhu općine Torfaen }} '''Blaenavon''' ([[velški]]: ''Blaenafon'' = "izvor rijeke") je [[naselje]] na izvoru rijeke [[Afon Llwyd]], sjeverno od [[Pontypool]]a, u županiji [[Gwent]] na jugu [[Wales]]a, povijesna pokrajina [[Monmouthshire]]. Bleanavon je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2000. god. kao primjer izvrsno očuvanog industrijskog krajolika iz 19. stoljeća s rudnicima [[ugljen]]a, [[kamenolom]]ima, primitivnom [[željeznica|željeznicom]], [[visoka peć|visokim pećima]], i potpunim radničkim naseljem koji su svjedoci doba kada je Južni Wales bio najveći svjetski proizvođač željeza i ugljena. Bleanavon je zbratimljen s [[Coutras]]om u [[Francuska|Francuskoj]] [[Datoteka:Big Pit Mining Museum.jpg|mini|lijevo|Muzej Big Pit]] == Historija == Bleanavon je iznikao oko [[željezara|željezare]] koja je otvorena 1788. godine, koja je imala prvi željeznički [[vijadukt]] na svijetu iz 1790. godine<ref>Vijadukt dug 40 i visok 10 metara je služio za vagone s konjskom zapregom i trajao je samo 25 godina. U veljači 2001. godine ekipa [[BBC]]-a je otkrila samo njegov jedan nadsvođeni luk u svrhu snimanja dokumentarnog serijala ''Time Team'', epizoda "Izgubljeni vijadukt".</ref>, a danas je dijelom pretvorena u [[muzej]]. Uslijedila je [[čeličana]] i niknuli su obližnji rudnici [[ugljen]]a čije je radničko naselje naraslo u jednom trenutku na 20.000 stanovnika<ref>[http://www.geograph.org.uk/photo/470291 Fotografije Radničkog doma]</ref>, ali nakon zatvaranja željezare 1900. godine, te ugljenokopa 1980. godine, populacija je opala i danas ju čine samo starije stanovništvo. Nedavno se, nakon što je Industrijski krajolik Bleanavona postao [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]], pokušalo potaknuti turističku ponudu Bleanavona osnivanjem dvaju muzeja industrije, ali i proglašenjem Bleanavona drugim velškim "gradom knjige"<ref>Internacionalna institucija "[[Book Town]]" se dodijeljuje malenim gradovima i naseljima koji imaju veliki broj knjižnica i antikvarnica po broju stanovnika, čime se zapravo proglašavaju prepoznatim mjestima knjižničkog turizma, te se u njima često organiziraju festivali knjiga koji privlače bibliofile.</ref>, poslije grada [[Hay-on-Wye]]<ref>{{Cite web |url=http://www.booktown.net/ |title=Internacionalna organizacija Gradova knjiga |access-date=2013-07-03 |archive-date=2023-03-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322205914/http://www.booktown.net/ |url-status=dead }}</ref>. Iako su gradske vlasti glavnu ulicu (''Broad Street'') pretvorili u niz knjižnica s ponudom izvrsnih kniga, to nije bilo osobito uspješno, što zbog nepristupačnosti grada, što zbog toga što se grad Hay već etablirao kao velški grad knjige. == Znamenitosti == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Industrijski krajolik Bleanavona |image = Blaenafon Ironworks-24May2008.jpg |godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/984 |država = {{flagcountry|UK}} }} Znamenitosti Bleanovona su: * Big Pit muzej ugljena (velški: ''Pwll Mawr: Amgueddfa Lofaol Genedlaethol''), jedan od lokaliteta ERIH-a (Europske rute industrijske baštine) je muzej posvećen velškoj baštini ugljenokopa tijekom industrijske revolucije. Muzej se nalazi u rudniku Big Pit ("Velika jama") koji je tračnicama povezan s gradom, a zatvoren je od 1980. godine samo da bi već 1983. postao muzejom otvorenim za javnost. * Bleanovonska željezara je mjesto gdje su [[Sidney Gilchrist Thomas]] i njegov rođak [[Percy Gilchrist]] od 1875.-78. godine eksperimentirali s proizvodnjom čelika rabeći jeftinu sulfornu željeznu rudaču, niske kvalitete, kako bi dobili kvalitetan [[čelik]] u tehnološkom procesu koji se danas zove po njima "Gilchrist-Thomas proces" ([[Bessemer proces]]). Proces se sastoji u uklanjanju nečistoća iz željeza [[oksidacija|oksidacijom]], tj. upuhavanjem [[zrak]]a kroz istopljeno željezo koje ujedno podiže temperaturu željeza i čuva ga otopljenim. * Tračnice Pontypool-Bleanavon (''Rheilffordd Pont-y-pŵl a Blaenafon'')su kratke povijesne tračnice od Colliery visoke peći uzbrdo i sjeverno do malenog muzeja rudarskih svjetiljki ''Whistle Stop'' i južno do grada Bleanavona. One su samo turistička atrakcija jer je Bleanavon davno izgubio svoje dvije postaje, još 1962. godine. * Bleanavonski centar svjetske baštine, smješten u Radničkom domu * Bleanavonski muški hor * Povijesne šetnice Bleanavonskim planinama <gallery> file:Nora.JPG|<center>Lokomotiva Nora br. 5. u muzeju Big Pit file:Blaenafon Ironworks -two furnaces-24May2008.jpg|<center>Dvije peći čeličane file:Blaenafon Water Balance Tower-24May2008.jpg|<center>Voden-toranj čeličane file:Pontypool & Blaenavon Railway.jpg|<center>Tračnice Pontypool-Bleanavon file:Rail Blaenavon Steel 1885.jpg|<center>Tračnica u [[Švedska|Švedskoj]] koja je proizvedena u Bleanavonu </gallery> == Povezano == * [[Saltaire]] * [[Crespi d'Adda]] * [[Mlinovi doline Derwent]] * [[New Lanark]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Blaenavon}} * [http://www.blaenavon.gov.uk Gradsko vijeće Blaenavona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025060529/http://www.blaenavon.gov.uk/ |date=2005-10-25 }} {{eng oznaka}} * [http://www.francisfrith.com/search/wales/gwent/blaenavon/photos/blaenavon_photos.htm Stare fotografije Blaenavona]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{eng oznaka}} * [http://www.welshcoalmines.co.uk/ Velški ugljenokopi - povijest i činjenice] {{eng oznaka}} * [http://www.channel4.com/history/microsites/T/timeteam/archive/2001ba.html Time Team - Izgubljeni vijadukt] {{eng oznaka}} * [http://www.gtj.org.uk/en/item1/6476 Fotografije iz zraka Blaenavona 1999.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Walesu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]] e4j1qptglmx7afu1606ani1bdx120am Šablon:Urađeno 10 231995 42679254 42433246 2026-08-18T20:18:57Z Aca 108187 + 42679254 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon check-constructive.svg|class=skin-invert|18px|veza=|alt=]]{{{1|&nbsp;'''Urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> 3duvwy1gmypepkxaek7j3gg9v8sphpq 42679256 42679254 2026-08-18T20:20:27Z Aca 108187 + 42679256 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon check-constructive.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=|alt=]]{{{1|&nbsp;'''Urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> 627ol00lr7wpnwye899j8csqnhqma8s 42679257 42679256 2026-08-18T20:21:16Z Aca 108187 razmak 42679257 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon check-constructive.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=|alt=]]&nbsp;{{{1|'''Urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> 6td1er4p7ilzwzze6i5q7lwfd3vodna 42679272 42679257 2026-08-18T21:08:46Z Aca 108187 Codex alt 42679272 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon check color-success.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=|alt=]]&nbsp;{{{1|'''Urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> sxpalpbgosf31nfdv69k7je6arrwrbf Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42679213 42678832 2026-08-18T17:53:15Z Duma 16555 /* Trepljari */ 42679213 wikitext text/x-wiki [[File:Sciurus carolinensis (veverka popelavá) eating mushroom.jpg|thumb|right|250px|Vjeverica (''[[Sciurus carolinensis]]'') se hrani gljivom]] '''Fungivorija''' ili '''mikofagija''' je proces u kojem organizmi konzumiraju [[gljive]]. To je zabilježeno kod mnogih organizama, uključujući ptice, sisare, insekte, biljke, amebe, puževe, valjkaste crve, bakterije i druge gljive. Neki od njih, koji se hrane isključivo gljivama, nazivaju se '''fungivori''' (ili '''mikofagi'''), dok drugi jedu gljive samo kao dio svoje prehrane, budući da su [[svejed]]i. == Životinje == === Sisari === Many mammals eat fungi, but only a few feed exclusively on fungi; most are opportunistic feeders and fungi only make up part of their diet.<ref name="Stephenson2010">{{cite book|author=Steven L. Stephenson|title=The Kingdom Fungi: The Biology of Mushrooms, Molds, and Lichens|url=https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step|url-access=registration|access-date=10 February 2011|date=21 April 2010|publisher=Timber Press|isbn=9780881928914|pages=[https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step/page/200 200]–}}</ref> At least 22 species of [[primate]], including [[human]]s, [[bonobo]]s, [[colobine]]s, [[gorilla]]s, [[lemur]]s, [[macaques]], [[mangabey]]s, [[marmoset]]s and [[vervet monkey]]s are known to feed on fungi. Most of these species spend less than 5% of the time they spend feeding eating fungi, and fungi therefore form only a small part of their diet. Some species spend longer foraging for fungi, and fungi account for a greater part of their diet; [[Callithrix aurita|buffy-tufted marmoset]]s spend up to 12% of their time consuming sporocarps, [[Goeldi’s monkey]]s spend up to 63% of their time doing so and the [[Yunnan snub-nosed monkey]] spends up to 95% of its feeding time eating [[lichen]]s. Fungi are very rare in tropical rainforests compared to other food sources such as fruit and leaves, and they are also distributed more sparsely and appear unpredictably, making them a challenging source of food for Goeldi’s monkeys.<ref name=hanson>{{Cite journal| last1 = Hanson | first1 = A. M.| last2 = Hodge | first2 = K. T.| last3 = Porter | first3 = L. M.| title = Mycophagy among Primates| journal = Mycologist| volume = 17| pages = 6–10| year = 2003| doi = 10.1017/S0269915X0300106X}}</ref> Fungi are renowned for their [[poison]]s to deter animals from feeding on them: even today humans die from eating poisonous fungi. A natural consequence of this is the virtual absence of obligate [[vertebrate]] fungivores, with the [[Diprotodontia|diprotodont]] family [[Potoridae]] being the major exception. One of the few extant vertebrate fungivores is the [[northern flying squirrel]],<ref>{{Cite web |url=http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |title=An Experiment for Assessing Vertebrate Response to Varying Levels and Patterns of Green-tree Retention |access-date=2008-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525163349/http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |archive-date=2011-05-25 |url-status=dead }}</ref> but it is believed that in the past there were numerous vertebrate fungivores and that toxin development greatly lessened their number and forced these species to abandon fungi or diversify.<ref>Bain, Roderick S.; Wilkinson, David M.; and Sherratt, Thomas N.; "Explaining Dioscorides' "Double Difference": Why Are Some Mushrooms Poisonous, and Do They Signal Their Unprofitability?" in ''The American Naturalist''; vol. 166, pp. 767–775; 2005.</ref> === Mekušci === [[File:Amanita amerimuscaria 126174.jpg|thumb|Puž roda ''[[Ariolimax]]'' se hrani gljivom roda ''[[Amanita]]'']] Many terrestrial [[gastropod]] [[mollusks]] are known to feed on fungi. It is the case in several [[species]] of [[slugs]] from distinct [[Family (taxonomy)|families]]. Among them are the [[Philomycidae]] (e. g. ''[[Philomycus carolinianus]]'' and ''[[Phylomicus flexuolaris]]'') and ''[[Ariolimacidae]]'' (''[[Banana slug|Ariolimax californianus]]''), which respectively feed on slime molds ([[Mycetozoa|myxomycetes]]) and mushrooms ([[basidiomycetes]]).<ref name=Mycologia2002>{{cite journal|last=Keller|first=H. W.|author2=Snell, K. L.|title=Feeding activities of slugs on Myxomycetes and macrofungi|journal=Mycologia|year=2002|volume=94|issue=5|pages=757–760|url=http://www.mycologia.org/content/94/5/757.full|doi=10.2307/3761690|pmid=21156549|jstor=3761690|url-access=subscription}}</ref> Species of mushroom producing fungi used as food source by slugs include milk-caps, ''[[Lactarius (fungus)|Lactarius]]'' spp., the oyster mushroom, ''[[Pleurotus ostreatus]]'' and the penny bun, ''[[Boletus edulis]]''. Other species pertaining to different genera, such as ''[[Agaricus]]'', ''[[Pleurocybella]]'' and ''[[Russula]]'', are also eaten by slugs. Slime molds used as food source by slugs include ''[[Stemonitis axifera]]'' and ''[[Symphytocarpus flaccidus]]''.<ref name=Mycologia2002/> Some slugs are selective towards certain parts or developmental stages of the fungi they eat, though this behavior varies greatly and with other slugs and/or other fungi, whole mushrooms can be eaten unselectively.<ref name=Mycologia2002/> === Insekti === [[File:Euprenolepis procera feeding.jpg|thumb|''[[Euprenolepis procera]]'', jedina vrsta mrava koja uzgaja gljive, hrani se gljivama roda ''[[Pleurotus]]'']] 2008. je otkriveno da ''[[Euprenolepis procera]]'', vrsta mrava iz prašuma jugoistočne Azije, prikuplja gljive iz prašume. Witte i Maschwitz su otkrili da se njihova prehrana gotovo u potpunosti sastoji od gljiva, što predstavlja prethodno neotkrivenu strategiju hranjenja kod mrava.<ref>{{Cite journal| last1 = Witte | first1 = V.| last2 = Maschwitz | first2 = U.| title = Mushroom harvesting ants in the tropical rain forest| journal = [[Naturwissenschaften]]| url = http://www.bio-nica.info/biblioteca/Witte2008MushroomHarvesting.pdf| volume = 95| issue = 11| pages = 1049–1054| year = 2008| pmid = 18633583| doi = 10.1007/s00114-008-0421-9|bibcode = 2008NW.....95.1049W | s2cid = 19228479}}</ref> Nekoliko porodica [[tvrdokrilac]]a, uključujući [[Erotylidae]], [[Endomychidae]] i određene pripadnike [[Tenebrionidae]],<ref>{{cite web | url=http://bugguide.net/node/view/375576 | title=Tribe Bolitophagini - BugGuide.Net}}</ref> također su specijalisti za gljive, iako povremeno mogu jesti i druge izvore hrane. Drugi insekti, poput [[Mycetophilidae|gljivičnih komaraca]] i [[Phoridae|muha]],<ref>{{cite journal | last1 = Disney | first1 = R.H.L. | last2 = Kurina | first2 = O. | last3 = Tedersoo | first3 = L. | last4 = Cakpo | first4 = Y. | year = 2013 | title = Scuttle flies (Diptera: Phoridae) reared from fungi in Benin | url = http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131113235551/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | url-status = usurped | archive-date = November 13, 2013 | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 54 | issue = 2| pages = 357–371 | doi=10.5733/afin.054.0204| doi-access = free | bibcode = 2013AfrIn..54..357D }}</ref> konzumiraju gljive u svojoj larvalnoj fazi. Ishrana gljivama je ključno za one organizme koji se hrane mrtvim drvetom jer je to jedini način da prikupe hranjive tvari koje nisu dostupne u nutritivno oskudnom mrtvom drvetu.<ref>{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Sobczyk|first2=Łukasz|last3=Weiner|first3=January|date=2016-04-09|title=Fungal Transformation of Tree Stumps into a Suitable Resource for Xylophagous Beetles via Changes in Elemental Ratios|journal=Insects|language=en|volume=7|issue=2|pages=13|doi=10.3390/insects7020013|pmc=4931425|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Weiner|first2=January|date=2016-09-01|title=Nutritional dynamics during the development of xylophagous beetles related to changes in the stoichiometry of 11 elements|journal=Physiological Entomology|volume=42|language=en|pages=73–84|doi=10.1111/phen.12168|issn=1365-3032|doi-access=free}}</ref> === Ptice === Jays (''[[Perisoreus]]'') are believed to be the first birds in which mycophagy was recorded. Canada jays (''[[Perisoreus canadensis|P. canadensis]]''), Siberian jays (''[[Perisoreus infaustus|P. infaustus]]'') and Oregon jays (''[[Perisoreus obscurus|P. obscurus]]'') have all been recorded to eat mushrooms, with the stomachs of Siberian jays containing mostly fungi in the early winter. The ascomycete, ''[[Phaeangium lefebvrei]]'' found in north Africa and the Middle East is eaten by migrating birds in winter and early spring, mainly by species of lark ([[Alaudidae]]). [[Bedouin]] hunters have been reported to use ''P. lefebvrei'' as bait in traps to attract birds.<ref name=simpson2000>{{cite web|author=J. A. Simpson|title=More on mycophagous birds|url=http://australasianmycology.com/pages/pdf/19/2/49.pdf|publisher=Australasian Mycologist|year=2000|access-date=2010-09-23}}{{Dead link|date=December 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> The ground-foraging [[superb lyrebird]] ''Menura novaehollandiae'' has also been found to opportunistically forage on fungi.<ref>{{cite journal | author1= Elliott, T.F. |author2= Vernes, K. | year=2019| title= Superb Lyrebird ''Menura novaehollandiae'' mycophagy, truffles and soil disturbance | journal=Ibis| volume=161| pages = 198–204| doi= 10.1111/ibi.12644| issue=2| doi-access= free}}</ref> Fungi are known to form an important part of the diet of the southern cassowary (''[[Casuarius casuarius]]'') of Australia. [[Bracket fungi]] have been found in their droppings throughout the year, and Simpson in the ''Australasian Mycological Newsletter'' suggested it is likely they also eat species of [[Agaricales]] and [[Pezizales]] but these have not been found in their droppings since they disintegrate when they are eaten. Emus (''[[Dromaius novaehollandiae]]'') will eat immature ''[[Lycoperdon]]'' and ''[[Bovista]]'' fungi if presented to them as will brush turkeys (''[[Alectura lathami]]'') if offered ''[[Mycena]]'', suggesting that species of [[Megapodiidae]] may feed opportunistically on mushrooms.<ref name=simpson1998>{{cite web|author=J. A. Simpson|title=Why don't birds eat more fungi?|url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|date=September 1998|publisher=Australasian Mycological Newsletter|access-date=2010-09-23|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706120752/http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|url-status=dead}}</ref> == Mikrobi == === Gljive === '''[[Mycoparasitism]]''' occurs when any fungus feeds on other fungi, a form of [[parasitism]], our knowledge of it in natural environments is very limited.<ref name=kiss>{{Cite book| last1 = Kiss | first1 = L.| title = Stress in Yeast and Filamentous Fungi| chapter = Chapter 3 Intracellular mycoparasites in action: Interactions between powdery mildew fungi and Ampelomyces| volume = 27| pages = 37–52| year = 2008| doi = 10.1016/S0275-0287(08)80045-8| journal=British Mycological Society Symposia Series| isbn = 9780123741844}} [http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003122631/http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf |date=2011-10-03 }}</ref> ''[[Collybia]]'' grow on dead mushrooms. The fungal genus, ''[[Trichoderma]]'' produces [[enzyme]]s such as [[chitinase]]s which degrade the [[Cell wall#Fungal cell walls|cell walls]] of other fungi.<ref name=Steyaert>{{Cite journal| last1 = Steyaert | first1 = J. M.| last2 = Ridgway | first2 = H. J.| last3 = Elad | first3 = Y.| last4 = Stewart | first4 = A.| title = Genetic basis of mycoparasitism: A mechanism of biological control by species of Trichoderma| journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science| volume = 31| issue = 4| pages = 281–291| year = 2003| doi = 10.1080/01140671.2003.9514263| bibcode = 2003NZJCH..31..281S| s2cid = 84872444| doi-access = free}} [http://www.royalsociety.org.nz/media/publications-journals-nzjc-2003-036-lo.pdf Free version]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> They are able to detect other fungi and grow towards them, they then bind to the hyphae of other fungi using [[lectin]]s on the host fungi as a receptor, forming an [[appressorium]]. Once this is formed, ''Trichoderma'' inject toxic enzymes into the host and probably [[peptaibol]] [[antibiotic]]s, which create holes in the cell wall, allowing ''Trichoderma'' to grow inside of the host and feed.<ref name=harman>{{Cite journal| last1 = Harman| first1 = G.| last2 = Howell| first2 = C.| last3 = Viterbo| first3 = A.| last4 = Chet| first4 = I.| last5 = Lorito| first5 = M.| title = Trichoderma species--opportunistic, avirulent plant symbionts| journal = Nature Reviews. Microbiology| volume = 2| issue = 1| pages = 43–56| year = 2004| pmid = 15035008| doi = 10.1038/nrmicro797| s2cid = 17404703| url = https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=25508&content=PDF| url-access = subscription}}{{dead link|date=June 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} [http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312090636/http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf |date=2012-03-12 }}</ref> ''Trichoderma'' are able to digest [[sclerotia]], durable structures which contain food reserves, which is important if they are to control pathogenic fungi in the long term.<ref name=Steyaert/> ''Trichoderma'' species have been recorded as protecting crops from ''[[Botrytis cinerea]]'', ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Alternaria solani]]'', ''[[Glomerella graminicola]]'', ''[[Phytophthora capsici]]'', ''[[Magnaporthe grisea]]'' and ''[[Colletotrichum lindemuthianum]]''; although this protection may not be entirely due to ''Trichoderma'' digesting these fungi, but by them improving [[plant disease resistance]] indirectly.<ref name=harman/> === Bakterije === '''Bacterial mycophagy''' was a term coined in 2005, to describe the ability of some bacteria to "grow at the expense of living fungal hyphae". In a 2007 review in the ''[[New Phytologist]]'' this definition was adapted to only include bacteria which play an active role in gaining nutrition from fungi, excluding those that feed off passive secretions by fungi, or off dead or damaged hyphae.<ref name=Leveau>{{Cite journal| last1 = Leveau | first1 = J.| last2 = Preston | first2 = G.| title = Bacterial mycophagy: definition and diagnosis of a unique bacterial-fungal interaction| journal = The New Phytologist| volume = 177| issue = 4| pages = 859–876| year = 2008| pmid = 18086226| doi = 10.1111/j.1469-8137.2007.02325.x| doi-access = free| bibcode = 2008NewPh.177..859L}}</ref> The majority of our knowledge in this area relates to interactions between bacteria and fungi in the soil and in or around plants, little is known about interactions in marine and freshwater habitats, or those occurring on or inside animals. It is not known what effects bacterial mycophagy has on the fungal [[community (ecology)|communities]] in nature.<ref name=Leveau/> There are three mechanisms by which bacteria feed on fungi; they either kill fungal cells, cause them to secrete more material out of their cells or enter into the cells to feed internally and they are categorised according to these habits. Those that kill fungal cells are called necrotrophs, the molecular mechanisms of this feeding are thought to overlap considerably with bacteria that feed on fungi after they have died naturally. Necrotrophs may kill the fungi through digesting their cell wall or by producing toxins which kill fungi, such as [[tolaasin]] produced by ''[[Pseudomonas tolaasii]]''. Both of these mechanisms may be required since fungal cell walls are highly complex, so require many different enzymes to degrade them, and because experiments demonstrate that bacteria that produce toxins cannot always infect fungi. It is likely that these two systems act [[synergy|synergistically]], with the toxins killing or inhibiting the fungi and [[exoenzyme]]s degrading the cell wall and digesting the fungus. Examples of necrotrophs include ''[[Staphylococcus aureus]]'' which feed on ''[[Cryptococcus neoformans]]'', ''[[Aeromonas]] [[Aeromonas caviae|caviae]]'' which feed on ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Sclerotium rolfsii]]'' and ''[[Fusarium oxysporum]]'', and some [[myxobacteria]] which feed on ''[[Cochliobolus miyabeanus]]'' and ''[[Rhizoctonia solani]]''.<ref name=Leveau/> Bacteria which manipulate fungi to produce more secretions which they in turn feed off are called [[extracellular]] biotrophs; many bacteria feed on fungal secretions, but do not interact directly with the fungi and these are called [[saprotroph]]s, rather than biotrophs. Extracellular biotrophs could alter fungal [[physiology]] in three ways; they alter their [[fungal development|development]], the [[membrane permeability|permeability of their membranes]] (including the [[efflux (microbiology)|efflux]] of nutrients) and their [[metabolism]]. The precise signalling molecules that are used to achieve these changes are unknown, but it has been suggested that [[auxin]]s (better known for their role as a [[plant hormone]]) and [[quorum sensing]] molecules may be involved. Bacteria have been identified that manipulate fungi in these ways, for example [[mycorrhiza helper bacteria]] (MHBs) and ''[[Pseudomonas putida]]'', but it remains to be demonstrated whether the changes they cause are directly beneficial to the bacteria. In the case of MHBs, which increase infection of plant roots by [[mycorrhizal]] fungi, they may benefit, because the fungi gain nutrition from the plant and in turn the fungi will secrete more sugars.<ref name=Leveau/> The third group, that enter into living fungal cells are called [[intracellular parasite|endocellular]] biotrophs. Some of these are [[vertical transmission|transmitted vertically]] whereas others are able to actively invade and subvert fungal cells. The molecular interactions involved in these interactions are mostly unknown. Many endocellular biotrophs, for example some ''[[Burkholderia]]'' species, belong to the [[β-proteobacteria]] which also contains species which live inside the cells of [[mammal]]s and amoeba. Some of them, for example ''[[Candidatus]]'' [[Candidatus Glomeribacter gigasporarum|Glomeribacter gigasporarum]], which colonises the spores of ''[[Gigaspora margarita]]'', have reduced [[genome]] sizes indicating that they have become entirely dependent on the metabolic functions of the fungal cells in which they live. When all the endocellular bacteria inside ''G.&nbsp;margarita'' were removed, the fungus grew differently and was less [[fitness (biology)|fit]], suggesting that some bacteria may also provide services to the fungi they live in.<ref name=Leveau/> === Trepljari === Pripadnici porodice [[trepljari|trepljara]] [[Grossglockneridae]], uključujući vrstu ''[[Grossglockneria acuta]]'', hrane se isključivo gljivama. ''G. acuta'' se prvo pričvršćava za hife ili sporangij putem cijevi za hranjenje, a zatim se na gljivici uočava prstenasta struktura, promjera oko 2 μm, koja se vjerojatno sastoji od degradiranog materijala ćelijskog zida. ''G. acuta'' se zatim hrani kroz otvor u ćelijskom zidu, u prosjeku u trajanju od 10 minuta, prije nego što se odvoji i udalji. Precizan mehanizam hranjenja nije poznat, ali je moguće da uključuje [[enzim]]e, među njima [[kiselinska fosfataza|kiselinske fosfataze]], [[celulaza|celulaze]] i [[hitinaza|hitinaze]]. [[mikrotubula|Mikrotubule]] su vidljive u cijevi za hranjenje, kao i moguće rezerve [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], koje se putem [[endocitoza|endocitoze]] mogu koristiti za formiranje [[vakuola]] za hranu ispunjenih citoplazmom gljive, a koje se zatim prenose nazad u ''G. acuta''. Otvore koje pravi ''G. acuta'' imaju određene sličnosti s onima koje pravi ameba; međutim, za razliku od amebe, ''G. acuta'' nikada ne proguta gljivicu.<ref>{{Cite journal| last1 = Petz | first1 = W.| last2 = Foissner | first2 = W.| last3 = Wirnsberger | first3 = E.| last4 = Krautgartner | first4 = W. D.| last5 = Adam | first5 = H.| title = Mycophagy, a new feeding strategy in autochthonous soil ciliates| journal = Naturwissenschaften| volume = 73| issue = 9| pages = 560–562| year = 1986| doi = 10.1007/BF00368169|bibcode = 1986NW.....73..560P | s2cid = 11054032}}</ref> == Biljke == [[Image:Monotropastrum humile.jpg|thumb|''[[Monotropastrum humile]]'', mikoheterotrof koji ovisi o gljivama za vrijeme svog životnog ciklusa]] {{Further|Mikoheterotrofija}} Around 90% of land plants live in [[symbiosis]] with [[mycorrhizal]] fungi,<ref name=Selosse>{{Cite journal| last1 = Selosse | first1 = M.| last2 = Roy | first2 = M.| title = Green plants that feed on fungi: facts and questions about mixotrophy| journal = Trends in Plant Science| volume = 14| issue = 2| pages = 64–70| year = 2009| pmid = 19162524| doi = 10.1016/j.tplants.2008.11.004| bibcode = 2009TPS....14...64S}}</ref> where fungi gain sugars from plants and plants gain [[plant nutrition|nutrients]] from the soil via the fungi. Some species of plant have evolved to manipulate this symbiosis, so that they no longer give fungi sugars that they produce and instead gain sugars from the fungi, a process called myco-heterotrophy. Some plants are only dependent on fungi as a source of sugars during the early stages of their [[plant development|development]], these include most of the [[orchid]]s as well as many [[fern]]s and [[lycopod]]s. Others are dependent on this food source for their entire lifetime, including some orchids and [[Gentianaceae]], and all species of [[Monotropaceae]] and [[Triuridaceae]].<ref name=Bidartondo>{{Cite journal| last1 = Bidartondo | first1 = M. I.| title = The evolutionary ecology of myco-heterotrophy| journal = The New Phytologist| volume = 167| issue = 2| pages = 335–352| year = 2005| pmid = 15998389| doi = 10.1111/j.1469-8137.2005.01429.x| doi-access = free| bibcode = 2005NewPh.167..335B}}</ref> Those that are dependent on fungi, but still [[photosynthesis]]e are called [[mixotroph]]s since they gain nutrition in more than one way, by gaining a significant amount of sugars from fungi, they are able to grow in the deep shade of forests. Examples include the orchids ''[[Epipactis]]'', ''[[Cephalanthera]]'' and ''[[Plantanthera]]'' and the tribe [[Pyroleae]] of the family [[Ericaceae]].<ref name=Selosse/> Others, such as ''[[Monotropastrum humile]]'', no longer photosynthesise and are totally dependent on fungi for nutrients.<ref name=Bidartondo/> Around 230 such species exist, and this trait is thought to have [[Convergent evolution|evolved independently]] on five occasions outside of the orchid family. Some individuals of the orchid species ''[[Cephalanthera damasonium]]'' are mixotrophs, but others do not photosynthesise.<ref name=Rasmussen>{{Cite journal| last1 = Rasmussen | first1 = H. N.| last2 = Rasmussen | first2 = F. N.| title = Orchid mycorrhiza: implications of a mycophagous life style| journal = Oikos| volume = 118| issue = 3| pages = 334–345| year = 2009| doi = 10.1111/j.1600-0706.2008.17116.x| bibcode = 2009Oikos.118..334R}}</ref> Because the fungi that myco-heterotrophic plants gain sugars from in turn gain them from plants that do photosynthesise, they are considered indirect [[parasite]]s of other plants.<ref name=Bidartondo/> The relationship between orchids and [[orchid mycorrhizae]] has been suggested to be somewhere between [[predation]] and parasitism.<ref name=Rasmussen/> The precise mechanisms by which these plants gain sugars from fungi are not known and has not been demonstrated scientifically. Two pathways have been proposed; they may either degrade fungal biomass, particularly the fungal hyphae which penetrate plant cells in a similar manner to in [[arbuscular mycorrhiza]]e, or absorb sugars from the fungi by disrupting their [[cell membrane]]s, through [[Mass flow (life sciences)|mass flow]]. To prevent the sugars returning to the fungi, they must compartmentalise the sugars or convert them into forms which the fungi cannot use.<ref name=Bidartondo/> == Uzgoj gljiva == === Insekti === Tri loze insekata - tvrdokrilci, mravi i termiti - nezavisno su razvile sposobnost uzgajanja gljiva prije 40 do 60 miliona godina. Slično tome kako su ljudska društva postala složenija nakon razvoja poljoprivrede zasnovane na biljkama, isto se desilo i u tim lozama insekata nakon što su one razvile tu sposobnost; ti insekti sada od imaju velik značaj za ekosistemime.<ref name=Mueller2002>{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U.| last2 = Gerardo | first2 = N.| title = Fungus-farming insects: multiple origins and diverse evolutionary histories| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 99| issue = 24| pages = 15247–15249| year = 2002| pmid = 12438688| pmc = 137700| doi = 10.1073/pnas.242594799|bibcode = 2002PNAS...9915247M | doi-access = free}}</ref> Metode koje insekti koriste za uzgoj gljiva dijele fundamentalne sličnosti s ljudskom poljoprivredom. Insekti prvo inokuliraju određeno stanište ili supstrat gljivama, slično tome kada ljudi sade sjeme na poljima. Nakon toga, insekti uzgajaju gljive održavajući prostor na kojem ih drže kako bi im poboljšali rast i štite ih od štetočina i bolesti. Kada gljiva sazrije, oni ju beru i hrane se njom. Insekti koji uzgajaju gljive zavise od njih na isti način na koji ljudi zavise od usjeva.<ref name=Mueller2005>{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U. G.| last2 = Gerardo | first2 = N. M.| last3 = Aanen | first3 = D. K.| last4 = Six | first4 = D. L.| last5 = Schultz | first5 = T. R.| title = The Evolution of Agriculture in Insects| journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics| volume = 36| pages = 563–595| year = 2005| doi = 10.1146/annurev.ecolsys.36.102003.152626}}</ref> ==== Tvrdokrilci ==== [[Image:Xylosandrus crassiusculus galleryR.jpg|thumb|right|Galerija vrste ''[[Xylosandrus crassiusculus]]'', sa larvama i crnom plijesni]] [[Ambrozijini kornjaši]], na primjer ''[[Austroplatypus incompertus]]'', uzgajaju [[ambrozijine gljive]] unutar drveća i hrane se njima. [[Mikangij]]i (organi koji nose gljivične spore) ambrozijinih kornjaša sadrže različite vrste gljivica, uključujući vrste iz rodova ''[[Ambrosiomyces]]'', ''[[Ambrosiella]]'', ''[[Ascoidea]]'', ''[[Ceratocystis]]'', ''[[Dipodascus]]'', ''[[Diplodia]]'', ''[[Endomycopsis]]'', ''[[Monacrosporium]]'' i ''[[Tuberculariella]]''.<ref>{{Cite journal| last1 = Batra | first1 = L. R.| title = Ambrosia fungi: extent of specificity to ambrosia beetles| journal = Science| volume = 153| issue = 3732| pages = 193–195| year = 1966| pmid = 17831508| doi = 10.1126/science.153.3732.193|bibcode = 1966Sci...153..193B | s2cid = 25612420}}</ref> Ambrozijine gljive se mogu pronaći samo u kornjašima i njihovim galerijama, što ukazuje na to da one i kornjaši ispoljavaju [[obligatna simbioza|obligatnu]] [[simbioza|simbiozu]].<ref name=Mueller2002/> ==== Termiti ==== [[File:Termitomyces reticulatus 37340.jpg|thumb|Gljive roda ''[[Termitomyces]]'' rastu iz termitnjaka]] Oko 330 vrsta termita u dvanaest rodova potporodice [[Macrotermitinae]] uzgaja specijaliziranu gljivicu iz roda ''[[Termitomyces]]''. Gljiva se drži u specijaliziranom dijelu gnijezda u gljivičnim konusima. Termiti-radnici se hrane biljnom materijom i stvaraju fekalne kuglice koje kontinuirano postavljaju na vrh konusa.<ref>{{Cite journal| last1 = Aanen | first1 = D.| last2 = Ros | first2 = V.| last3 = De Fine Licht | first3 = H.| last4 = Mitchell | first4 = J.| last5 = De Beer | first5 = Z.| last6 = Slippers | first6 = B.| last7 = Rouland-Lefèvre | first7 = C.| last8 = Boomsma | first8 = J.| title = Patterns of interaction specificity of fungus-growing termites and Termitomyces symbionts in South Africa| journal = BMC Evolutionary Biology| volume = 7| pages = 115| year = 2007| issue = 1| pmid = 17629911| pmc = 1963455| doi = 10.1186/1471-2148-7-115| doi-access = free| bibcode = 2007BMCEE...7..115A}}</ref> Gljiva raste u tom materijalu i ubrzo proizvodi nezrele gljive, bogat izvor proteina, šećera i enzima, koje termiti-radnici jedu. Kvržice također sadrže [[konidij|neprobavljive aseksualne spore]], što znači da fekalne kuglice koje radnici proizvode uvijek sadrže spore te gljivice; one koloniziraju biljni materijal koji termiti izbacuju iz sebe u formi fekalne materije. ''Termitomyces'' također plodi, formirajući gljive iznad površine zemlje, koje sazrijevaju u isto vrijeme kada prvi radnici izlaze iz novoformiranih gnijezda. Gljive stvaraju spore koje se šire vjetrom i nove kolonije na taj način dobijaju gljivični soj.<ref name=Mueller2005/> Kod nekih vrsta, genetska varijacija gljivica je vrlo niska, što ukazuje na to da se spore gljive prenose vertikalno iz jednog gnijezda u drugo, a ne iz spora koje širi vjetar.<ref>{{Cite journal | last1 = De Fine Licht | first1 = H. | last2 = Boomsma | first2 = J. | last3 = Aanen | first3 = D. | title = Presumptive horizontal symbiont transmission in the fungus-growing termite Macrotermes natalensis | journal = Molecular Ecology | volume = 15 | issue = 11 | pages = 3131–3138 | year = 2006 | pmid = 16968259 | doi = 10.1111/j.1365-294X.2006.03008.x | bibcode = 2006MolEc..15.3131D | s2cid = 23566883 }}</ref> ==== Mravi ==== {{main|Mutualizam mrava i gljiva}} Oko 220 [[opis vrste|opisanih]] i još više neopisanih vrsta mrava iz [[Pleme (biologija)|tribusa]] [[Attini]] uzgaja gljive. Oni nastanjuju samo [[Novi svijet]] i smatra se da su evoluirali u [[Amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]], gdje su danas [[biodiverzitet|najraznolikiji]]. Za te mrave, gljive koje uzgajaju su jedini izvor hrane za njihove [[larve]], a ujedno su i važne kao izvor hranjivih tvari za odrasle jedinke. Kada napuste gnijezdo radi parenja, [[kraljica mrava|kraljice]] ponesu mali dio gljive u vrećicama u svojim ustima, što im omogućava da uspostave novi vrt sa gljivama kada osnuju novo gnijezdo. Različite loze uzgajaju gljive na različitim podlogama: one koje su evoluirale ranije to čine na širokom spektru biljnih tvari, dok su mravi koji režu lišće selektivniji i većinom koriste samo svježe lišće i cvijeće. Gljive koje oni koriste su pripadnici porodica [[Lepiotaceae]] i [[Pterulaceae]]. Druge gljive iz roda ''[[Escovopsis]]'' [[parazit|parazitiraju]] u vrtovima, a vrtove nastanjuju i [[bakterije]] koje stvaraju [[antibiotik]]e.<ref name=Mueller2005/><ref>{{Cite journal| last1 = Schultz | first1 = T.| last2 = Brady | first2 = S.| title = Major evolutionary transitions in ant agriculture| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 105| issue = 14| pages = 5435–5440| year = 2008| pmid = 18362345| pmc = 2291119| doi = 10.1073/pnas.0711024105|bibcode = 2008PNAS..105.5435S | doi-access = free}}</ref> === Ljudi === {{main|Fungikultura}} === Puževi === Morski [[Gastropoda|puž]] ''[[Littoraria irrorata]]'', koji živi u slanim močvarama jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, hrani se gljivicama koje također potiče da na rast. On stvara i održava rane na travi vrste ''[[Spartina alterniflora]]'' koje se zatim zaraze gljivicama, najvjerojatnije iz rodova ''[[Phaeosphaeria]]'' i ''[[Mycosphaerella]]'', koje su preferiran izvor hrane puža. Oni također talože izmet na rane koje stvore, što dodatno potiče rast gljiva, budući da je njihov izmet bogat azotom i gljivičnim [[hifa]]ma. Mladi puževi uzgojeni na nezaraženom lišću ne rastu i obično ugibaju, što ukazuje na značaj gljiva u ishrani ''L. irrorata''.<ref>{{Cite journal| last1 = Silliman | first1 = B.| last2 = Newell | first2 = S.| title = Fungal farming in a snail| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 100| issue = 26| pages = 15643–15648| year = 2003| pmid = 14657360| pmc = 307621| doi = 10.1073/pnas.2535227100|bibcode = 2003PNAS..10015643S | doi-access = free}}</ref> == Povezano == * [[Jestiva gljiva]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} j3rn1nbcbylnfc6a0p6hfcba0hjnoz5 Bioindikatori 0 237405 42679293 42395949 2026-08-18T22:21:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679293 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Trichoptera caddisfly 1.jpg|250p|mini|desno|''Trichoptera caddisfly'' , je jedan od bioindikatora kvaliteta voda]] '''Bioindikatori, biološki indikatori''' su organizmi, kao što su [[lišajevi]], [[ptice]], [[insekti]] i [[bakterije]],<ref>Stevens, M., Ashbolt, N., Cunliffe, D. ''Microbial indicators of water quality''. National Health and Medical Research Council, Discussion Paper</ref> koji se koriste za prikaz stanja [[životna sredina|životne sredine]]. Ovi organizmi služe za monitoring (praćenje) promena koje mogu uticati na probleme u ekosistemu, koji mogu biti hemijski, psihički ili promena u ponašanju. Bioindikatori su relevantni za Ekološko zdravlje.<ref>Biočanin, R.R. (2008) ''Osnove zaštite životne sredine''. Banja Luka: Panevropski univerzitet 'Apeiron'</ref> Svaki organizam u ekosistemu ima mogućnost da utiče na zdravlje životne sredine. Zato se bioindikatori koriste da: detektuju promene u životnoj sredini, prikažu prisustvo zagađivača i njihovo efekte na ekosistem. Specifične psihološke promene bioindikatora se koriste da prikažu promene u zdravlju životne sredine. Ove promene su specifične za svakog pojedinca. Nekoliko biotehnologija - koje se baziraju na mikroorganizmima koriste se da testiraju stanje zivotne sredine. Ovi metodi se prvenstveno baziraju na ponašanju da bi otkrili moguće promene.<ref>Saulović Đ, Biočanin R, Rodriguez B. ''Bioindikatori u zaštiti životne sredine''. Zbornik radova Tehnološkog fakulteta, Leskovac. 2007; (18):140-147.</ref> == Bioindikatori kao numeričke vrednosti == Bioindikatori su numeričke vrednost izvedena iz stvarnog merenja na prostoru, države ili ambijenta, određenih uslova u određenom geografskom domenu, čiji trendovi tokom vremena predstavljaju ili skreću pažnju na osnovne trendove u stanju životne sredine. Ključni kriterijumi za bioindikatore su: * Indikator je koristan * Indikator je cilj * Indikator je transparentan i reproduktivan * Osnovne podatake karakteriše metodologija prikupljanja, sistemi za upravljanje podacima koji su integralno zaštićeni, kao i procedura za obezbeđenje kvaliteta. * Podaci omogućavaju opisivanje promena ili su pokazatelji o njihovom kretanju, koja su uporediva u vremenu i prostoru, kod predstavnika ciljne populacije. == Primena == Naše životno okruženje i faktički sva savremena hrana koju čovek koristi u ishrani, zbog korišćenja hemikalija u poljoprivredi, upotrebe svakakvih hemijskih đubriva, zagađivanja zemljišta, sadrže desetak puta manje biološki aktivnih supstanci od potrebne količine za zdrav organizam. I danas je već priznato u celom svetu da savremena hrana nažalost ne sadrži sve neophodne za čoveka mikronutriente <ref>Rakić G, Biočanin R. ''Održivo upravljanje kvalitetom hrane''. Kvalitet. 2008; 18(11-12):54-56.</ref>. Fizičke i hemijske metode jesu neophodne za procenu kvaliteta životne sredine hrane i vode, ali nisu i dovoljne. One daju prikaz trenutnog stanja datog biotopa, kada je zagađenje u pitanju. Zato je neophodno koristiti i biološke metode (bioindikatore). Zato se unazad više od četrdeset godina koriste bioindikatori za kontrolu životne sredine. Bioindikatori su vrste karakteristične za određeno klimatsko podneblje, region ili habitat; dominantne vrste u jednom biotopu, a i vrste čije iščezavanje ili ugroženost predstavlja rani signal upozorenja o degradaciji određenog ekosistema. U novije vreme, bioindikatori su primarni činioci u zaštiti prirode, kao i u oblasti planiranja (na osnovu analiza učinka, analize stanje) i u prirodnim istraživanjima primene konzervacije. U zavisnosti od cilja i zadataka mnoge životinje i/ili biljne vrste imaju ulogu indikatora. Za procenu kvaliteta voda koriste se takođe u vodi otkriveni saprobiotički sistemi. Makrozoobentos ili grupa organizama koja veći deo ili čitav životni ciklus provodi na dnu vodenih ekosistema. Određene grupe makrozoobentosa (u koje spadaju određene vrste gljiva, bakterija i protozoa) predstavljaju bioindikatore voda i koriste se kao indikatori, jer su razni saprobiotici tipični samo za određeni stepen zagađenja. === Bioindikatori u prirodi === Bioindikatori u prirodi predstavljaju integralni i interdisciplinarni program odabranih sadržaja iz [[Entomologija|entomologije]] (nauka o insektima), [[zoologija|zoologije]], [[botanika|botanike]] i [[ekologija|ekologije]].<ref>Kurilenko V. V, Zaйceva O. V., Novikova E. A., Osmolovskaя N. G., Ufimceva M. D. ''Osnovы эkogeologii, bioindikacii i biotestirovaniя vodnыh эkosistem.'' (Pod red. V. V. Kurilenko). 2003. 448 s.</ref> U prirodi postoje biljne i životinjske vrste koje su pokazatelji „zdravlja“ ili stepena očuvanosti životne sredine, zbog svoje izuzetne osetljivosti i na najmanje negativne promene na staništu. Naime, negativne promene na staništu u konačnom ishodu mogu rezultirati nestankom vrsta sa posmatranog lokaliteta ili područja. Takve se vrste (pokazatelji) zovu bioindikatorske vrste u prirodi.<ref>Jacobson, B.K. (2001) ''Biosensors and other medical and environmental probes''. Oak Ridge National Laboratory</ref> [[Leptiri]] su najbolji predstavnici, najraznovrsnijeg i brojčano najvećeg razreda (razreda [[insekti|insekata]]). Kako su dnevni leptiri zbog obojenosti krila, elegantnog leta lako uočljivi, veći broj [[ljudi]] ih svakodnevno uočava. [[leptiri|Noćni leptiri]], iako daleko brojniji, ponekad ne zaokupljaju toliko pažnje jer su manje uočljivi. [[Leptiri]]ma se bave i stručnjaci i naučnici koji u svojim istraživanjima pokušavaju otkriti i ukazati na određene pojave i stanje u [[priroda|prirodi]]. Dnevni i noćni leptiri su zato najznačajniji bioindikatori među insektima kopnenih [[stanište|staništa]], i pokazatelji „zdravlja“ ili stepena očuvanosti životne sredine zbog svoje izuzetne osetljivosti i na najmanje negativne promene na staništu. Naime, negativne promene na [[Stanište|staništu]] na kraju mogu izazvati nestanak vrsta sa posmatranog lokaliteta ili područja. Naučnici leptire u istraživanjima često koriste, a njihovi rezultati ujedno doprinose predlaganju ciljanih mera za njihovu zaštitu, a preko zaštite vrsta i zaštitu [[Stanište|staništa]], i čitavih ekosistema od kojih u najvećoj meri zavise leptiri. Takođe dnevni i noćni leptiri su važni za vrednovanje pašnjaka (travnjaka) na suvim ili vlažnim zemljištima, ali u manjoj meri i određenih tipova vegetacije žbunja i [[šuma]]. Naime, livadni ekosistemi su primarna staništa na kojima leptiri borave i zato su u novije vreme projekti vezani uz revitalizaciju [[Trava|travnatih površina]] sve prisutniji - a tu se kao osnovni objekti u istraživanju primenjuju dnevni i noćni [[leptir]]i. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.epa.gov/bioiweb1/html/about.html Biological Indicators of Watershed Health] - * {{en}} [http://biomarkers.pnl.gov Environmental Biomarkers Initiative at Pacific Northwest National Laboratory] * {{en}} [http://www.epa.gov/owow/monitoring/volunteer/ Volunteer Monitoring Program] * {{en}} [http://www.waterwatch.org.au/about.html Waterwatch Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528053406/http://www.waterwatch.org.au/about.html |date=2013-05-28 }} * {{en}} [http://isebindia.com/09-12/10-01-3.html Pyxine cocoes Nyl. - A Foliose Lichen as a Potential Bioindicator/Biomonitor of Air Pollution in Philippines: An Update] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170810164449/http://isebindia.com/09-12/10-01-3.html |date=2017-08-10 }} {{Biomarkeri}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Zagađenje vode]] jusm1dlc7latju9ahfg78npn888klx8 Hram svetog Nikole,Vukovar 0 247094 42679388 1724836 2026-08-19T00:13:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hram svetog Nikole u Vukovaru]] 42679388 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hram svetog Nikole u Vukovaru]] 5d3cwx6qrg2429ugv1xof7iek04nplc Hram Svetog Nikole u Vukovaru 0 247100 42679386 6529696 2026-08-19T00:13:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hram svetog Nikole u Vukovaru]] 42679386 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hram svetog Nikole u Vukovaru]] 5d3cwx6qrg2429ugv1xof7iek04nplc Šablon:Country data NRU 10 247572 42679544 1727034 2026-08-19T00:38:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Naoero]] 42679544 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Naoero]] es7w7f35p312k23jr06l7m16n0kxzuf Crkva Svetog blagovještenja u Dubrovniku 0 252446 42679342 1746186 2026-08-19T00:06:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svetih Blagovijesti u Dubrovniku]] 42679342 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svetih Blagovijesti u Dubrovniku]] 3mz670cyebzoq4mhhl7jd7yqw9q9k47 Šablon:Neutralan 10 253207 42679285 42481978 2026-08-18T21:45:33Z Aca 108187 42679285 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol neutral vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=]]&nbsp;'''{{{1|Neutralan}}}'''<noinclude> [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> d47xypy5jf2caqa0tdqw1zof5datmyw Šablon:Komentar 10 253208 42679242 41070981 2026-08-18T19:29:00Z Aca 108187 komentar kao komentar 42679242 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon speechBubble-ltr-progressive.svg|13px|link=|alt=|Komentar|class=skin-invert]]&nbsp;'''{{{1|Komentar:}}}'''<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> sx5xuwuzlamzzb5xeo7newq302ekpjp 42679263 42679242 2026-08-18T20:34:45Z Aca 108187 codex 42679263 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon speechBubble color-progressive.svg|13px|link=|alt=|Komentar|class=skin-invert]]&nbsp;'''{{{1|Komentar:}}}'''<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> 7f5hdroz7hmw8jel7pvfshr4hdde1vg 42679270 42679263 2026-08-18T21:04:01Z Aca 108187 42679270 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon speechBubble color-subtle.svg|14px|link=|alt=|Komentar|class=skin-invert]]&nbsp;'''{{{1|Komentar:}}}'''<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> tfn1a39p9gb20fdu67t0qug62ru29sa 42679274 42679270 2026-08-18T21:24:57Z Aca 108187 42679274 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon speechBubble color-subtle.svg|14px|link=|alt=|class=skin-invert]]&nbsp;'''{{{1|Komentar:}}}'''<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> 36ieiqa2582lk6ngvzycuj82wwxm4s2 Gospodarstvo Južnoafričke Republike 0 254342 42679379 40931842 2026-08-19T00:12:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekonomija Južnoafričke Republike]] 42679379 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ekonomija Južnoafričke Republike]] 5upoqtno8txenma8eewqlwkxmrc4vj2 Privreda Južnoafričke Republike 0 254343 42679435 40931841 2026-08-19T00:20:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekonomija Južnoafričke Republike]] 42679435 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ekonomija Južnoafričke Republike]] 5upoqtno8txenma8eewqlwkxmrc4vj2 Katedrala Sv. Jakova 0 256134 42679390 40900898 2026-08-19T00:14:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 42679390 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 980947qcdm92nfzsava7jgo09kecrcf Katedrala Svetog Jakova 0 256137 42679392 40900899 2026-08-19T00:14:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 42679392 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 980947qcdm92nfzsava7jgo09kecrcf 2026. 0 257502 42679286 42678895 2026-08-18T21:51:13Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42679286 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]].<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahviće preko 1.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, ca. 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]]. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). == Predviđeni događaji == * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] nba6vhixk2n96m0jtbm75mdrzxsofgg Busséol 0 280363 42679599 42110689 2026-08-19T09:49:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679599 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Biseol | originalni_naziv = Busséol | slika = Busseol.JPG | opis_slike = | grb = Blason ville fr Busséol (Puy-de-Dôme).svg | država={{FRA}} | region = Overnja | departman = Puy-de-Dôme | prefektura = Klermon Feran | kanton = Vik le Kont | geografska_širina = 45° 41' 29" SGŠ | geografska_dužina = 03° 15' 17" IGD | gšir = | gduž = | nadm visina = 535 | maksimalna_nadmorska_visina = 724 | minimalna_nadmorska_visina = 429 | površina-km = 5,68 | površina-he = 568 | stanovništvo = 197<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 34,68 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 63059 | poštanski_kod = 63270 | pozicijaX = 177 | pozicijaY = 179 }} '''Biseol''' ({{jez-fra|Busséol}}) je naselje i opština u centralnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Overnja]], u departmanu [[Pij de Dom]] koja pripada prefekturi Klermon Feran. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 188 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33,1&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,68&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 535 metara (maksimalnoj 724 m, a minimalnoj 429 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=121| 1968=121| 1975=140| 1982=164| 1990=182| 1999=188| 2006=| 2011=197| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,89)(84,89) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 121 1968: 121 points:(84,89)(100,99) color:blue width:2 #1975: 140 points:(100,99)(128,113) color:blue width:2 #1982: 164 points:(128,113)(160,123) color:blue width:2 #1990: 182 points:(160,123)(196,127) color:blue width:2 #1999: 188 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.allier-comte-communaute.fr http://www.allier-comte-communaute.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171028113657/http://www.allier-comte-communaute.fr/ |date=2017-10-28 }} {{Departman Pij de Dom u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|45_41_29_N_03_15_17_E_type:city_region:FR|45° 41' 29" SG Š, 03° 15' 17" IGD}} puftwiedim5nd993aqr2f5cq5z0vbtk Modul:Documentation 828 287468 42679502 42558330 2026-08-19T00:31:20Z Aca 108187 fix 42679502 Scribunto text/plain -- This module implements {{documentation}}. -- Get required modules. local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs -- Get the config table. local cfg = mw.loadData('Module:Documentation/config') local p = {} -- Often-used functions. local ugsub = mw.ustring.gsub local format = mw.ustring.format ---------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -- -- These are defined as local functions, but are made available in the p -- table for testing purposes. ---------------------------------------------------------------------------- local function message(cfgKey, valArray, expectType) --[[ -- Gets a message from the cfg table and formats it if appropriate. -- The function raises an error if the value from the cfg table is not -- of the type expectType. The default type for expectType is 'string'. -- If the table valArray is present, strings such as $1, $2 etc. in the -- message are substituted with values from the table keys [1], [2] etc. -- For example, if the message "foo-message" had the value 'Foo $2 bar $1.', -- message('foo-message', {'baz', 'qux'}) would return "Foo qux bar baz." --]] local msg = cfg[cfgKey] expectType = expectType or 'string' if type(msg) ~= expectType then error('message: type error in message cfg.' .. cfgKey .. ' (' .. expectType .. ' expected, got ' .. type(msg) .. ')', 2) end if not valArray then return msg end local function getMessageVal(match) match = tonumber(match) return valArray[match] or error('message: no value found for key $' .. match .. ' in message cfg.' .. cfgKey, 4) end return ugsub(msg, '$([1-9][0-9]*)', getMessageVal) end p.message = message local function makeWikilink(page, display) if display then return format('[[%s|%s]]', page, display) else return format('[[%s]]', page) end end p.makeWikilink = makeWikilink local function makeCategoryLink(cat, sort) local catns = mw.site.namespaces[14].name return makeWikilink(catns .. ':' .. cat, sort) end p.makeCategoryLink = makeCategoryLink local function makeUrlLink(url, display) return format('[%s %s]', url, display) end p.makeUrlLink = makeUrlLink local function makeToolbar(...) local ret = {} local lim = select('#', ...) if lim < 1 then return nil end for i = 1, lim do ret[#ret + 1] = select(i, ...) end -- 'documentation-toolbar' return format( '<span class="%s">(%s)</span>', message('toolbar-class'), table.concat(ret, ' &#124; ') ) end p.makeToolbar = makeToolbar ---------------------------------------------------------------------------- -- Argument processing ---------------------------------------------------------------------------- local function makeInvokeFunc(funcName) return function (frame) local args = getArgs(frame, { valueFunc = function (key, value) if type(value) == 'string' then value = value:match('^%s*(.-)%s*$') -- Remove whitespace. if key == 'heading' or value ~= '' then return value else return nil end else return value end end }) return p[funcName](args) end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Entry points ---------------------------------------------------------------------------- function p.nonexistent(frame) if mw.title.getCurrentTitle().subpageText == 'testcases' then return frame:expandTemplate{title = 'module test cases notice'} else return p.main(frame) end end p.main = makeInvokeFunc('_main') function p._main(args) --[[ -- This function defines logic flow for the module. -- @args - table of arguments passed by the user --]] local env = p.getEnvironment(args) local root = mw.html.create() root :wikitext(p._getModuleWikitext(args, env)) :wikitext(p.protectionTemplate(env)) :wikitext(p.sandboxNotice(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-container' :addClass(message('container')) :attr('role', 'complementary') :attr('aria-labelledby', args.heading ~= '' and 'documentation-heading' or nil) :attr('aria-label', args.heading == '' and 'Documentation' or nil) :newline() :tag('div') -- 'documentation' :addClass(message('main-div-classes')) :newline() :wikitext(p._startBox(args, env)) :wikitext(p._content(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-clear' :addClass(message('clear')) :done() :newline() :done() :wikitext(p._endBox(args, env)) :done() :wikitext(p.addTrackingCategories(env)) -- 'Module:Documentation/styles.css' return mw.getCurrentFrame():extensionTag ( 'templatestyles', '', {src=cfg['templatestyles'] }) .. tostring(root) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Environment settings ---------------------------------------------------------------------------- function p.getEnvironment(args) --[[ -- Returns a table with information about the environment, including title -- objects and other namespace- or path-related data. -- @args - table of arguments passed by the user -- -- Title objects include: -- env.title - the page we are making documentation for (usually the current title) -- env.templateTitle - the template (or module, file, etc.) -- env.docTitle - the /doc subpage. -- env.sandboxTitle - the /sandbox subpage. -- env.testcasesTitle - the /testcases subpage. -- -- Data includes: -- env.protectionLevels - the protection levels table of the title object. -- env.subjectSpace - the number of the title's subject namespace. -- env.docSpace - the number of the namespace the title puts its documentation in. -- env.docpageBase - the text of the base page of the /doc, /sandbox and /testcases pages, with namespace. -- env.compareUrl - URL of the Special:ComparePages page comparing the sandbox with the template. -- -- All table lookups are passed through pcall so that errors are caught. If an error occurs, the value -- returned will be nil. --]] local env, envFuncs = {}, {} -- Set up the metatable. If triggered we call the corresponding function in the envFuncs table. The value -- returned by that function is memoized in the env table so that we don't call any of the functions -- more than once. (Nils won't be memoized.) setmetatable(env, { __index = function (t, key) local envFunc = envFuncs[key] if envFunc then local success, val = pcall(envFunc) if success then env[key] = val -- Memoise the value. return val end end return nil end }) function envFuncs.title() -- The title object for the current page, or a test page passed with args.page. local title local titleArg = args.page if titleArg then title = mw.title.new(titleArg) else title = mw.title.getCurrentTitle() end return title end function envFuncs.templateTitle() --[[ -- The template (or module, etc.) title object. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local subpage = title.subpageText if subpage == message('sandbox-subpage') or subpage == message('testcases-subpage') or (subpage == message('doc-subpage') and mw.title.getCurrentTitle().namespace == env.docSpace) then return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.baseText) else return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.text) end end function envFuncs.docTitle() --[[ -- Title object of the /doc subpage. -- Messages: -- 'doc-subpage' --> 'doc' --]] local title = env.title local docname = args[1] -- User-specified doc page. local docpage if docname then docpage = docname else docpage = env.docpageBase .. '/' .. message('doc-subpage') end return mw.title.new(docpage) end function envFuncs.sandboxTitle() --[[ -- Title object for the /sandbox subpage. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('sandbox-subpage')) end function envFuncs.testcasesTitle() --[[ -- Title object for the /testcases subpage. -- Messages: -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('testcases-subpage')) end function envFuncs.protectionLevels() -- The protection levels table of the title object. return env.title.protectionLevels end function envFuncs.subjectSpace() -- The subject namespace number. return mw.site.namespaces[env.title.namespace].subject.id end function envFuncs.docSpace() -- The documentation namespace number. For most namespaces this is the -- same as the subject namespace. However, pages in the Article, File, -- MediaWiki or Category namespaces must have their /doc, /sandbox and -- /testcases pages in talk space. local subjectSpace = env.subjectSpace if subjectSpace == 0 or subjectSpace == 6 or subjectSpace == 8 or subjectSpace == 14 then return subjectSpace + 1 else return subjectSpace end end function envFuncs.docpageBase() -- The base page of the /doc, /sandbox, and /testcases subpages. -- For some namespaces this is the talk page, rather than the template page. local templateTitle = env.templateTitle local docSpace = env.docSpace local docSpaceText = mw.site.namespaces[docSpace].name -- Assemble the link. docSpace is never the main namespace, so we can hardcode the colon. return docSpaceText .. ':' .. templateTitle.text end function envFuncs.compareUrl() -- Diff link between the sandbox and the main template using [[Special:ComparePages]]. local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle if templateTitle.exists and sandboxTitle.exists then local compareUrl = mw.uri.canonicalUrl( 'Special:ComparePages', { page1 = templateTitle.prefixedText, page2 = sandboxTitle.prefixedText} ) return tostring(compareUrl) else return nil end end return env end ---------------------------------------------------------------------------- -- Auxiliary templates ---------------------------------------------------------------------------- p.getModuleWikitext = makeInvokeFunc('_getModuleWikitext') function p._getModuleWikitext(args, env) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if currentTitle.contentModel ~= 'Scribunto' then return end pcall(require, currentTitle.prefixedText) -- if it fails, we don't care local moduleWikitext = package.loaded["Module:Module wikitext"] if moduleWikitext then return moduleWikitext.main() end end function p.sandboxNotice(args, env) --[=[ -- Generates a sandbox notice for display above sandbox pages. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-notice-image' --> '[[File:Sandbox.svg|50px|alt=|link=]]' -- 'sandbox-notice-blurb' --> 'This is the $1 for $2.' -- 'sandbox-notice-diff-blurb' --> 'This is the $1 for $2 ($3).' -- 'sandbox-notice-pagetype-template' --> '[[Wikipedia:Template test cases|template sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-module' --> '[[Wikipedia:Template test cases|module sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-other' --> 'sandbox page' -- 'sandbox-notice-compare-link-display' --> 'diff' -- 'sandbox-notice-testcases-blurb' --> 'See also the companion subpage for $1.' -- 'sandbox-notice-testcases-link-display' --> 'test cases' -- 'sandbox-category' --> 'Template sandboxes' -- 'module-sandbox-category' --> 'Module sandboxes' -- 'other-sandbox-category' --> 'Sandboxes outside of template or module namespace' --]=] local title = env.title local sandboxTitle = env.sandboxTitle local templateTitle = env.templateTitle local subjectSpace = env.subjectSpace if not (subjectSpace and title and sandboxTitle and templateTitle and mw.title.equals(title, sandboxTitle)) then return nil end -- Build the table of arguments to pass to {{ombox}}. We need just two fields, "image" and "text". local omargs = {} omargs.image = message('sandbox-notice-image') -- Get the text. We start with the opening blurb, which is something like -- "This is the template sandbox for [[Template:Foo]] (diff)." local text = '__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__' local pagetype, sandboxCat if subjectSpace == 10 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-template') sandboxCat = message('sandbox-category') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-module') sandboxCat = message('module-sandbox-category') else pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-other') sandboxCat = message('other-sandbox-category') end local templateLink = makeWikilink(templateTitle.prefixedText) local compareUrl = env.compareUrl if compareUrl then local compareDisplay = message('sandbox-notice-compare-link-display') local compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) text = text .. message('sandbox-notice-diff-blurb', {pagetype, templateLink, compareLink}) else text = text .. message('sandbox-notice-blurb', {pagetype, templateLink}) end -- Get the test cases page blurb if the page exists. This is something like -- "See also the companion subpage for [[Template:Foo/testcases|test cases]]." local testcasesTitle = env.testcasesTitle if testcasesTitle and testcasesTitle.exists then if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" then local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesRunLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-run-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-run-blurb', {testcasesLink, testcasesRunLink}) else local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-blurb', {testcasesLink}) end end -- Add the sandbox to the sandbox category. omargs.text = text .. makeCategoryLink(sandboxCat) -- 'documentation-clear' return '<div class="' .. message('clear') .. '"></div>' .. require('Module:Message box').main('ombox', omargs) end function p.protectionTemplate(env) -- Generates the padlock icon in the top right. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'protection-template' --> 'pp-template' -- 'protection-template-args' --> {docusage = 'yes'} local protectionLevels = env.protectionLevels if not protectionLevels then return nil end local editProt = protectionLevels.edit and protectionLevels.edit[1] local moveProt = protectionLevels.move and protectionLevels.move[1] if editProt then -- The page is edit-protected. return require('Module:Protection banner')._main{ message('protection-reason-edit'), small = true } elseif moveProt and moveProt ~= 'autoconfirmed' then -- The page is move-protected but not edit-protected. Exclude move -- protection with the level "autoconfirmed", as this is equivalent to -- no move protection at all. return require('Module:Protection banner')._main{ action = 'move', small = true } else return nil end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Start box ---------------------------------------------------------------------------- p.startBox = makeInvokeFunc('_startBox') function p._startBox(args, env) --[[ -- This function generates the start box. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- The actual work is done by p.makeStartBoxLinksData and p.renderStartBoxLinks which make -- the [view] [edit] [history] [purge] links, and by p.makeStartBoxData and p.renderStartBox -- which generate the box HTML. --]] env = env or p.getEnvironment(args) local links local content = args.content if not content or args[1] then -- No need to include the links if the documentation is on the template page itself. local linksData = p.makeStartBoxLinksData(args, env) if linksData then links = p.renderStartBoxLinks(linksData) end end -- Generate the start box html. local data = p.makeStartBoxData(args, env, links) if data then return p.renderStartBox(data) else -- User specified no heading. return nil end end function p.makeStartBoxLinksData(args, env) --[[ -- Does initial processing of data to make the [view] [edit] [history] [purge] links. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'view-link-display' --> 'view' -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'purge-link-display' --> 'purge' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'docpage-preload' --> 'Template:Documentation/preload' -- 'create-link-display' --> 'create' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local docTitle = env.docTitle if not title or not docTitle then return nil end if docTitle.isRedirect then docTitle = docTitle.redirectTarget end -- Create link if /doc doesn't exist. local preload = args.preload if not preload then if subjectSpace == 828 then -- Module namespace preload = message('module-preload') else preload = message('docpage-preload') end end return { title = title, docTitle = docTitle, -- View, display, edit, and purge links if /doc exists. viewLinkDisplay = message('view-link-display'), editLinkDisplay = message('edit-link-display'), historyLinkDisplay = message('history-link-display'), purgeLinkDisplay = message('purge-link-display'), preload = preload, createLinkDisplay = message('create-link-display') } end function p.renderStartBoxLinks(data) --[[ -- Generates the [view][edit][history][purge] or [create][purge] links from the data table. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxLinksData --]] local docTitle = data.docTitle -- yes, we do intend to purge the template page on which the documentation appears local purgeLink = makeWikilink("Special:Purge/" .. data.title.prefixedText, data.purgeLinkDisplay) if docTitle.exists then local viewLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, data.viewLinkDisplay) local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, data.editLinkDisplay) local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, data.historyLinkDisplay) return viewLink .. editLink .. historyLink .. purgeLink else local createLink = makeUrlLink(docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = data.preload}, data.createLinkDisplay) return createLink .. purgeLink end return ret end function p.makeStartBoxData(args, env, links) --[=[ -- Does initial processing of data to pass to the start-box render function, p.renderStartBox. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- @links - a string containing the [view][edit][history][purge] links - could be nil if there's an error. -- -- Messages: -- 'documentation-icon-wikitext' --> '[[File:Test Template Info-Icon - Version (2).svg|50px|link=|alt=]]' -- 'template-namespace-heading' --> 'Template documentation' -- 'module-namespace-heading' --> 'Module documentation' -- 'file-namespace-heading' --> 'Summary' -- 'other-namespaces-heading' --> 'Documentation' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' --]=] local subjectSpace = env.subjectSpace if not subjectSpace then -- Default to an "other namespaces" namespace, so that we get at least some output -- if an error occurs. subjectSpace = 2 end local data = {} -- Heading local heading = args.heading -- Blank values are not removed. if heading == '' then -- Don't display the start box if the heading arg is defined but blank. return nil end if heading then data.heading = heading elseif subjectSpace == 10 then -- Template namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('template-namespace-heading') elseif subjectSpace == 828 then -- Module namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('module-namespace-heading') elseif subjectSpace == 6 then -- File namespace data.heading = message('file-namespace-heading') else data.heading = message('other-namespaces-heading') end -- Heading CSS local headingStyle = args['heading-style'] if headingStyle then data.headingStyleText = headingStyle else -- 'documentation-heading' data.headingClass = message('main-div-heading-class') end -- Data for the [view][edit][history][purge] or [create] links. if links then -- 'mw-editsection-like plainlinks' data.linksClass = message('start-box-link-classes') data.links = links end return data end function p.renderStartBox(data) -- Renders the start box html. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxData. local sbox = mw.html.create('div') sbox -- 'documentation-startbox' :addClass(message('start-box-class')) :newline() :tag('span') :addClass(data.headingClass) :attr('id', 'documentation-heading') :cssText(data.headingStyleText) :wikitext(data.heading) local links = data.links if links then sbox:tag('span') :addClass(data.linksClass) :attr('id', data.linksId) :wikitext(links) end return tostring(sbox) end ------------------------------------------------------------------ ---------- -- DOKUMENTACIJA NA ENWIKIJU, ALI NE I NA SHWIKIJU -- Provjerava je li postoji lokalna dokumentacija i međuwiki veza ---------------------------------------------------------------------------- function p._externalDoc() local t = mw.title.getCurrentTitle() local doc = mw.title.new(t.prefixedText .. '/dok') if doc and doc.exists then return nil end local entityId = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() if not entityId then return nil end local sitelink = mw.wikibase.getSitelink(entityId, 'enwiki') if not sitelink then return nil end -- Provjerava je li stranica šablon, modul ili nešto treće local ns = t.namespace local subj if ns == 10 then subj = 'Ovaj šablon' elseif ns == 828 then subj = 'Ovaj modul' else subj= 'Ova stranica' end return tostring( mw.html.create('div') :tag('div') :cssText('font-style:italic;') :wikitext( ''.. subj .. ' trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte ' .. makeWikilink(':en:' .. sitelink, 'dokumentaciju') .. ' na engleskoj Wikipediji.' ) ) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Documentation content ---------------------------------------------------------------------------- p.content = makeInvokeFunc('_content') function p._content(args, env) -- Displays the documentation contents -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle local content = args.content if not content and docTitle and docTitle.exists then content = args._content or mw.getCurrentFrame():expandTemplate{title = docTitle.prefixedText} end -- The line breaks below are necessary so that "=== Headings ===" at the start and end -- of docs are interpreted correctly. return '\n' .. (content or '') .. '\n' end p.contentTitle = makeInvokeFunc('_contentTitle') function p._contentTitle(args, env) env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle if not args.content and docTitle and docTitle.exists then return docTitle.prefixedText else return '' end end ---------------------------------------------------------------------------- -- End box ---------------------------------------------------------------------------- p.endBox = makeInvokeFunc('_endBox') function p._endBox(args, env) --[=[ -- This function generates the end box (also known as the link box). -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- --]=] -- Get environment data. env = env or p.getEnvironment(args) local subjectSpace = env.subjectSpace local docTitle = env.docTitle if not subjectSpace or not docTitle then return nil end -- Check whether we should output the end box at all. Add the end -- box by default if the documentation exists or if we are in the -- user, module or template namespaces. local linkBox = args['link box'] if linkBox == 'off' or not ( docTitle.exists or subjectSpace == 2 or subjectSpace == 828 or subjectSpace == 10 ) then return nil end -- Assemble the link box. local text = '' if linkBox then text = text .. linkBox else text = text .. (p.makeDocPageBlurb(args, env) or '') -- "This documentation is transcluded from [[Foo]]." if subjectSpace == 2 or subjectSpace == 10 or subjectSpace == 828 then -- We are in the user, template or module namespaces. -- Add sandbox and testcases links. -- "Editors can experiment in this template's sandbox and testcases pages." text = text .. (p.makeExperimentBlurb(args, env) or '') .. '<br />' if not args.content and not args[1] then -- "Please add categories to the /doc subpage." -- Don't show this message with inline docs or with an explicitly specified doc page, -- as then it is unclear where to add the categories. text = text .. (p.makeCategoriesBlurb(args, env) or '') end text = text .. ' ' .. (p.makeSubpagesBlurb(args, env) or '') --"Subpages of this template" end end local box = mw.html.create('div') -- 'documentation-metadata' box:attr('role', 'note') :addClass(message('end-box-class')) -- 'plainlinks' :addClass(message('end-box-plainlinks')) :wikitext(text) :done() return '\n' .. tostring(box) end function p.makeDocPageBlurb(args, env) --[=[ -- Makes the blurb "This documentation is transcluded from [[Template:Foo]] (edit, history)". -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'transcluded-from-blurb' --> -- 'The above [[Wikipedia:Template documentation|documentation]] -- is [[Help:Transclusion|transcluded]] from $1.' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'create-link-display' --> 'create' -- 'create-module-doc-blurb' --> -- 'You might want to $1 a documentation page for this [[Wikipedia:Lua|Scribunto module]].' --]=] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end if docTitle.exists then -- /doc exists; link to it. local docLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText) local editDisplay = message('edit-link-display') local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, editDisplay) local historyDisplay = message('history-link-display') local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, historyDisplay) return message('transcluded-from-blurb', {docLink}) .. ' ' .. makeToolbar(editLink, historyLink) .. '<br />' elseif env.subjectSpace == 828 then -- /doc does not exist; ask to create it. local createUrl = docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = message('module-preload')} local createDisplay = message('create-link-display') local createLink = makeUrlLink(createUrl, createDisplay) return message('create-module-doc-blurb', {createLink}) .. '<br />' end end function p.makeExperimentBlurb(args, env) --[[ -- Renders the text "Editors can experiment in this template's sandbox (edit | diff) and testcases (edit) pages." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'sandbox-edit-link-display' --> 'edit' -- 'compare-link-display' --> 'diff' -- 'module-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-sandbox' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'sandbox-create-link-display' --> 'create' -- 'mirror-edit-summary' --> 'Create sandbox version of $1' -- 'mirror-link-display' --> 'mirror' -- 'mirror-link-preload' --> 'Template:Documentation/mirror' -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display'--> 'edit' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display' --> 'edit' -- 'module-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-testcases' -- 'template-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-testcases' -- 'experiment-blurb-module' --> 'Editors can experiment in this module's $1 and $2 pages.' -- 'experiment-blurb-template' --> 'Editors can experiment in this template's $1 and $2 pages.' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle local testcasesTitle = env.testcasesTitle local templatePage = templateTitle.prefixedText if not subjectSpace or not templateTitle or not sandboxTitle or not testcasesTitle then return nil end -- Make links. local sandboxLinks, testcasesLinks if sandboxTitle.exists then local sandboxPage = sandboxTitle.prefixedText local sandboxDisplay = message('sandbox-link-display') local sandboxLink = makeWikilink(sandboxPage, sandboxDisplay) local sandboxEditDisplay = message('sandbox-edit-link-display') local sandboxEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. sandboxPage, sandboxEditDisplay) local compareUrl = env.compareUrl local compareLink if compareUrl then local compareDisplay = message('compare-link-display') compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) end sandboxLinks = sandboxLink .. ' ' .. makeToolbar(sandboxEditLink, compareLink) else local sandboxPreload if subjectSpace == 828 then sandboxPreload = message('module-sandbox-preload') else sandboxPreload = message('template-sandbox-preload') end local sandboxCreateUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = sandboxPreload} local sandboxCreateDisplay = message('sandbox-create-link-display') local sandboxCreateLink = makeUrlLink(sandboxCreateUrl, sandboxCreateDisplay) local mirrorSummary = message('mirror-edit-summary', {makeWikilink(templatePage)}) local mirrorPreload = message('mirror-link-preload') local mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = mirrorPreload, summary = mirrorSummary} if subjectSpace == 828 then mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = templateTitle.prefixedText, summary = mirrorSummary} end local mirrorDisplay = message('mirror-link-display') local mirrorLink = makeUrlLink(mirrorUrl, mirrorDisplay) sandboxLinks = message('sandbox-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(sandboxCreateLink, mirrorLink) end if testcasesTitle.exists then local testcasesPage = testcasesTitle.prefixedText local testcasesDisplay = message('testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesPage, testcasesDisplay) local testcasesEditUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit'} local testcasesEditDisplay = message('testcases-edit-link-display') local testcasesEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. testcasesPage, testcasesEditDisplay) -- for Modules, add testcases run link if exists if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" and testcasesTitle.talkPageTitle and testcasesTitle.talkPageTitle.exists then local testcasesRunLinkDisplay = message('testcases-run-link-display') local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink, testcasesRunLink) else testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink) end else local testcasesPreload if subjectSpace == 828 then testcasesPreload = message('module-testcases-preload') else testcasesPreload = message('template-testcases-preload') end local testcasesCreateUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = testcasesPreload} local testcasesCreateDisplay = message('testcases-create-link-display') local testcasesCreateLink = makeUrlLink(testcasesCreateUrl, testcasesCreateDisplay) testcasesLinks = message('testcases-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(testcasesCreateLink) end local messageName if subjectSpace == 828 then messageName = 'experiment-blurb-module' else messageName = 'experiment-blurb-template' end return message(messageName, {sandboxLinks, testcasesLinks}) end function p.makeCategoriesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the text "Please add categories to the /doc subpage." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'doc-link-display' --> '/doc' -- 'add-categories-blurb' --> 'Please add categories to the $1 subpage.' --]] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end local docPathLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, message('doc-link-display')) return message('add-categories-blurb', {docPathLink}) end function p.makeSubpagesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the "Subpages of this template" link. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'template-pagetype' --> 'template' -- 'module-pagetype' --> 'module' -- 'default-pagetype' --> 'page' -- 'subpages-link-display' --> 'Subpages of this $1' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle if not subjectSpace or not templateTitle then return nil end local pagetype if subjectSpace == 10 then pagetype = message('template-pagetype') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('module-pagetype') else pagetype = message('default-pagetype') end local subpagesLink = makeWikilink( 'Special:PrefixIndex/' .. templateTitle.prefixedText .. '/', message('subpages-link-display', {pagetype}) ) return message('subpages-blurb', {subpagesLink}) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories ---------------------------------------------------------------------------- function p.addTrackingCategories(env) --[[ -- Check if {{documentation}} is transcluded on a /doc or /testcases page. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'display-strange-usage-category' --> true -- 'doc-subpage' --> 'doc' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' -- 'strange-usage-category' --> 'Wikipedia pages with strange ((documentation)) usage' -- -- /testcases pages in the module namespace are not categorised, as they may have -- {{documentation}} transcluded automatically. --]] local title = env.title local subjectSpace = env.subjectSpace if not title or not subjectSpace then return nil end local subpage = title.subpageText if message('display-strange-usage-category', nil, 'boolean') and ( subpage == message('doc-subpage') or subjectSpace ~= 828 and subpage == message('testcases-subpage') ) then return makeCategoryLink(message('strange-usage-category')) end return '' end return p n61nh0wa5minwf6xoqnero5v74pv9u2 42679527 42679502 2026-08-19T00:35:21Z Aca 108187 42679527 Scribunto text/plain -- This module implements {{documentation}}. -- Get required modules. local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs -- Get the config table. local cfg = mw.loadData('Module:Documentation/config') local p = {} -- Often-used functions. local ugsub = mw.ustring.gsub local format = mw.ustring.format ---------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -- -- These are defined as local functions, but are made available in the p -- table for testing purposes. ---------------------------------------------------------------------------- local function message(cfgKey, valArray, expectType) --[[ -- Gets a message from the cfg table and formats it if appropriate. -- The function raises an error if the value from the cfg table is not -- of the type expectType. The default type for expectType is 'string'. -- If the table valArray is present, strings such as $1, $2 etc. in the -- message are substituted with values from the table keys [1], [2] etc. -- For example, if the message "foo-message" had the value 'Foo $2 bar $1.', -- message('foo-message', {'baz', 'qux'}) would return "Foo qux bar baz." --]] local msg = cfg[cfgKey] expectType = expectType or 'string' if type(msg) ~= expectType then error('message: type error in message cfg.' .. cfgKey .. ' (' .. expectType .. ' expected, got ' .. type(msg) .. ')', 2) end if not valArray then return msg end local function getMessageVal(match) match = tonumber(match) return valArray[match] or error('message: no value found for key $' .. match .. ' in message cfg.' .. cfgKey, 4) end return ugsub(msg, '$([1-9][0-9]*)', getMessageVal) end p.message = message local function makeWikilink(page, display) if display then return format('[[%s|%s]]', page, display) else return format('[[%s]]', page) end end p.makeWikilink = makeWikilink local function makeCategoryLink(cat, sort) local catns = mw.site.namespaces[14].name return makeWikilink(catns .. ':' .. cat, sort) end p.makeCategoryLink = makeCategoryLink local function makeUrlLink(url, display) return format('[%s %s]', url, display) end p.makeUrlLink = makeUrlLink local function makeToolbar(...) local ret = {} local lim = select('#', ...) if lim < 1 then return nil end for i = 1, lim do ret[#ret + 1] = select(i, ...) end -- 'documentation-toolbar' return format( '<span class="%s">(%s)</span>', message('toolbar-class'), table.concat(ret, ' &#124; ') ) end p.makeToolbar = makeToolbar ---------------------------------------------------------------------------- -- Argument processing ---------------------------------------------------------------------------- local function makeInvokeFunc(funcName) return function (frame) local args = getArgs(frame, { valueFunc = function (key, value) if type(value) == 'string' then value = value:match('^%s*(.-)%s*$') -- Remove whitespace. if key == 'heading' or value ~= '' then return value else return nil end else return value end end }) return p[funcName](args) end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Entry points ---------------------------------------------------------------------------- function p.nonexistent(frame) if mw.title.getCurrentTitle().subpageText == 'testcases' then return frame:expandTemplate{title = 'module test cases notice'} else return p.main(frame) end end p.main = makeInvokeFunc('_main') function p._main(args) --[[ -- This function defines logic flow for the module. -- @args - table of arguments passed by the user --]] local env = p.getEnvironment(args) local root = mw.html.create() root :wikitext(p._getModuleWikitext(args, env)) :wikitext(p.protectionTemplate(env)) :wikitext(p.sandboxNotice(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-container' :addClass(message('container')) :attr('role', 'complementary') :attr('aria-labelledby', args.heading ~= '' and 'documentation-heading' or nil) :attr('aria-label', args.heading == '' and 'Documentation' or nil) :newline() :tag('div') -- 'documentation' :addClass(message('main-div-classes')) :newline() :wikitext(p._startBox(args, env)) :wikitext(p._externalDoc()) :wikitext(p._content(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-clear' :addClass(message('clear')) :done() :newline() :done() :wikitext(p._endBox(args, env)) :done() :wikitext(p.addTrackingCategories(env)) -- 'Module:Documentation/styles.css' return mw.getCurrentFrame():extensionTag ( 'templatestyles', '', {src=cfg['templatestyles'] }) .. tostring(root) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Environment settings ---------------------------------------------------------------------------- function p.getEnvironment(args) --[[ -- Returns a table with information about the environment, including title -- objects and other namespace- or path-related data. -- @args - table of arguments passed by the user -- -- Title objects include: -- env.title - the page we are making documentation for (usually the current title) -- env.templateTitle - the template (or module, file, etc.) -- env.docTitle - the /doc subpage. -- env.sandboxTitle - the /sandbox subpage. -- env.testcasesTitle - the /testcases subpage. -- -- Data includes: -- env.protectionLevels - the protection levels table of the title object. -- env.subjectSpace - the number of the title's subject namespace. -- env.docSpace - the number of the namespace the title puts its documentation in. -- env.docpageBase - the text of the base page of the /doc, /sandbox and /testcases pages, with namespace. -- env.compareUrl - URL of the Special:ComparePages page comparing the sandbox with the template. -- -- All table lookups are passed through pcall so that errors are caught. If an error occurs, the value -- returned will be nil. --]] local env, envFuncs = {}, {} -- Set up the metatable. If triggered we call the corresponding function in the envFuncs table. The value -- returned by that function is memoized in the env table so that we don't call any of the functions -- more than once. (Nils won't be memoized.) setmetatable(env, { __index = function (t, key) local envFunc = envFuncs[key] if envFunc then local success, val = pcall(envFunc) if success then env[key] = val -- Memoise the value. return val end end return nil end }) function envFuncs.title() -- The title object for the current page, or a test page passed with args.page. local title local titleArg = args.page if titleArg then title = mw.title.new(titleArg) else title = mw.title.getCurrentTitle() end return title end function envFuncs.templateTitle() --[[ -- The template (or module, etc.) title object. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local subpage = title.subpageText if subpage == message('sandbox-subpage') or subpage == message('testcases-subpage') or (subpage == message('doc-subpage') and mw.title.getCurrentTitle().namespace == env.docSpace) then return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.baseText) else return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.text) end end function envFuncs.docTitle() --[[ -- Title object of the /doc subpage. -- Messages: -- 'doc-subpage' --> 'doc' --]] local title = env.title local docname = args[1] -- User-specified doc page. local docpage if docname then docpage = docname else docpage = env.docpageBase .. '/' .. message('doc-subpage') end return mw.title.new(docpage) end function envFuncs.sandboxTitle() --[[ -- Title object for the /sandbox subpage. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('sandbox-subpage')) end function envFuncs.testcasesTitle() --[[ -- Title object for the /testcases subpage. -- Messages: -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('testcases-subpage')) end function envFuncs.protectionLevels() -- The protection levels table of the title object. return env.title.protectionLevels end function envFuncs.subjectSpace() -- The subject namespace number. return mw.site.namespaces[env.title.namespace].subject.id end function envFuncs.docSpace() -- The documentation namespace number. For most namespaces this is the -- same as the subject namespace. However, pages in the Article, File, -- MediaWiki or Category namespaces must have their /doc, /sandbox and -- /testcases pages in talk space. local subjectSpace = env.subjectSpace if subjectSpace == 0 or subjectSpace == 6 or subjectSpace == 8 or subjectSpace == 14 then return subjectSpace + 1 else return subjectSpace end end function envFuncs.docpageBase() -- The base page of the /doc, /sandbox, and /testcases subpages. -- For some namespaces this is the talk page, rather than the template page. local templateTitle = env.templateTitle local docSpace = env.docSpace local docSpaceText = mw.site.namespaces[docSpace].name -- Assemble the link. docSpace is never the main namespace, so we can hardcode the colon. return docSpaceText .. ':' .. templateTitle.text end function envFuncs.compareUrl() -- Diff link between the sandbox and the main template using [[Special:ComparePages]]. local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle if templateTitle.exists and sandboxTitle.exists then local compareUrl = mw.uri.canonicalUrl( 'Special:ComparePages', { page1 = templateTitle.prefixedText, page2 = sandboxTitle.prefixedText} ) return tostring(compareUrl) else return nil end end return env end ---------------------------------------------------------------------------- -- Auxiliary templates ---------------------------------------------------------------------------- p.getModuleWikitext = makeInvokeFunc('_getModuleWikitext') function p._getModuleWikitext(args, env) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if currentTitle.contentModel ~= 'Scribunto' then return end pcall(require, currentTitle.prefixedText) -- if it fails, we don't care local moduleWikitext = package.loaded["Module:Module wikitext"] if moduleWikitext then return moduleWikitext.main() end end function p.sandboxNotice(args, env) --[=[ -- Generates a sandbox notice for display above sandbox pages. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-notice-image' --> '[[File:Sandbox.svg|50px|alt=|link=]]' -- 'sandbox-notice-blurb' --> 'This is the $1 for $2.' -- 'sandbox-notice-diff-blurb' --> 'This is the $1 for $2 ($3).' -- 'sandbox-notice-pagetype-template' --> '[[Wikipedia:Template test cases|template sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-module' --> '[[Wikipedia:Template test cases|module sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-other' --> 'sandbox page' -- 'sandbox-notice-compare-link-display' --> 'diff' -- 'sandbox-notice-testcases-blurb' --> 'See also the companion subpage for $1.' -- 'sandbox-notice-testcases-link-display' --> 'test cases' -- 'sandbox-category' --> 'Template sandboxes' -- 'module-sandbox-category' --> 'Module sandboxes' -- 'other-sandbox-category' --> 'Sandboxes outside of template or module namespace' --]=] local title = env.title local sandboxTitle = env.sandboxTitle local templateTitle = env.templateTitle local subjectSpace = env.subjectSpace if not (subjectSpace and title and sandboxTitle and templateTitle and mw.title.equals(title, sandboxTitle)) then return nil end -- Build the table of arguments to pass to {{ombox}}. We need just two fields, "image" and "text". local omargs = {} omargs.image = message('sandbox-notice-image') -- Get the text. We start with the opening blurb, which is something like -- "This is the template sandbox for [[Template:Foo]] (diff)." local text = '__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__' local pagetype, sandboxCat if subjectSpace == 10 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-template') sandboxCat = message('sandbox-category') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-module') sandboxCat = message('module-sandbox-category') else pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-other') sandboxCat = message('other-sandbox-category') end local templateLink = makeWikilink(templateTitle.prefixedText) local compareUrl = env.compareUrl if compareUrl then local compareDisplay = message('sandbox-notice-compare-link-display') local compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) text = text .. message('sandbox-notice-diff-blurb', {pagetype, templateLink, compareLink}) else text = text .. message('sandbox-notice-blurb', {pagetype, templateLink}) end -- Get the test cases page blurb if the page exists. This is something like -- "See also the companion subpage for [[Template:Foo/testcases|test cases]]." local testcasesTitle = env.testcasesTitle if testcasesTitle and testcasesTitle.exists then if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" then local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesRunLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-run-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-run-blurb', {testcasesLink, testcasesRunLink}) else local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-blurb', {testcasesLink}) end end -- Add the sandbox to the sandbox category. omargs.text = text .. makeCategoryLink(sandboxCat) -- 'documentation-clear' return '<div class="' .. message('clear') .. '"></div>' .. require('Module:Message box').main('ombox', omargs) end function p.protectionTemplate(env) -- Generates the padlock icon in the top right. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'protection-template' --> 'pp-template' -- 'protection-template-args' --> {docusage = 'yes'} local protectionLevels = env.protectionLevels if not protectionLevels then return nil end local editProt = protectionLevels.edit and protectionLevels.edit[1] local moveProt = protectionLevels.move and protectionLevels.move[1] if editProt then -- The page is edit-protected. return require('Module:Protection banner')._main{ message('protection-reason-edit'), small = true } elseif moveProt and moveProt ~= 'autoconfirmed' then -- The page is move-protected but not edit-protected. Exclude move -- protection with the level "autoconfirmed", as this is equivalent to -- no move protection at all. return require('Module:Protection banner')._main{ action = 'move', small = true } else return nil end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Start box ---------------------------------------------------------------------------- p.startBox = makeInvokeFunc('_startBox') function p._startBox(args, env) --[[ -- This function generates the start box. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- The actual work is done by p.makeStartBoxLinksData and p.renderStartBoxLinks which make -- the [view] [edit] [history] [purge] links, and by p.makeStartBoxData and p.renderStartBox -- which generate the box HTML. --]] env = env or p.getEnvironment(args) local links local content = args.content if not content or args[1] then -- No need to include the links if the documentation is on the template page itself. local linksData = p.makeStartBoxLinksData(args, env) if linksData then links = p.renderStartBoxLinks(linksData) end end -- Generate the start box html. local data = p.makeStartBoxData(args, env, links) if data then return p.renderStartBox(data) else -- User specified no heading. return nil end end function p.makeStartBoxLinksData(args, env) --[[ -- Does initial processing of data to make the [view] [edit] [history] [purge] links. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'view-link-display' --> 'view' -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'purge-link-display' --> 'purge' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'docpage-preload' --> 'Template:Documentation/preload' -- 'create-link-display' --> 'create' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local docTitle = env.docTitle if not title or not docTitle then return nil end if docTitle.isRedirect then docTitle = docTitle.redirectTarget end -- Create link if /doc doesn't exist. local preload = args.preload if not preload then if subjectSpace == 828 then -- Module namespace preload = message('module-preload') else preload = message('docpage-preload') end end return { title = title, docTitle = docTitle, -- View, display, edit, and purge links if /doc exists. viewLinkDisplay = message('view-link-display'), editLinkDisplay = message('edit-link-display'), historyLinkDisplay = message('history-link-display'), purgeLinkDisplay = message('purge-link-display'), preload = preload, createLinkDisplay = message('create-link-display') } end function p.renderStartBoxLinks(data) --[[ -- Generates the [view][edit][history][purge] or [create][purge] links from the data table. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxLinksData --]] local docTitle = data.docTitle -- yes, we do intend to purge the template page on which the documentation appears local purgeLink = makeWikilink("Special:Purge/" .. data.title.prefixedText, data.purgeLinkDisplay) if docTitle.exists then local viewLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, data.viewLinkDisplay) local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, data.editLinkDisplay) local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, data.historyLinkDisplay) return viewLink .. editLink .. historyLink .. purgeLink else local createLink = makeUrlLink(docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = data.preload}, data.createLinkDisplay) return createLink .. purgeLink end return ret end function p.makeStartBoxData(args, env, links) --[=[ -- Does initial processing of data to pass to the start-box render function, p.renderStartBox. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- @links - a string containing the [view][edit][history][purge] links - could be nil if there's an error. -- -- Messages: -- 'documentation-icon-wikitext' --> '[[File:Test Template Info-Icon - Version (2).svg|50px|link=|alt=]]' -- 'template-namespace-heading' --> 'Template documentation' -- 'module-namespace-heading' --> 'Module documentation' -- 'file-namespace-heading' --> 'Summary' -- 'other-namespaces-heading' --> 'Documentation' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' --]=] local subjectSpace = env.subjectSpace if not subjectSpace then -- Default to an "other namespaces" namespace, so that we get at least some output -- if an error occurs. subjectSpace = 2 end local data = {} -- Heading local heading = args.heading -- Blank values are not removed. if heading == '' then -- Don't display the start box if the heading arg is defined but blank. return nil end if heading then data.heading = heading elseif subjectSpace == 10 then -- Template namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('template-namespace-heading') elseif subjectSpace == 828 then -- Module namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('module-namespace-heading') elseif subjectSpace == 6 then -- File namespace data.heading = message('file-namespace-heading') else data.heading = message('other-namespaces-heading') end -- Heading CSS local headingStyle = args['heading-style'] if headingStyle then data.headingStyleText = headingStyle else -- 'documentation-heading' data.headingClass = message('main-div-heading-class') end -- Data for the [view][edit][history][purge] or [create] links. if links then -- 'mw-editsection-like plainlinks' data.linksClass = message('start-box-link-classes') data.links = links end return data end function p.renderStartBox(data) -- Renders the start box html. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxData. local sbox = mw.html.create('div') sbox -- 'documentation-startbox' :addClass(message('start-box-class')) :newline() :tag('span') :addClass(data.headingClass) :attr('id', 'documentation-heading') :cssText(data.headingStyleText) :wikitext(data.heading) local links = data.links if links then sbox:tag('span') :addClass(data.linksClass) :attr('id', data.linksId) :wikitext(links) end return tostring(sbox) end ------------------------------------------------------------------ ---------- -- DOKUMENTACIJA NA ENWIKIJU, ALI NE I NA SHWIKIJU -- Provjerava je li postoji lokalna dokumentacija i međuwiki veza ---------------------------------------------------------------------------- function p._externalDoc() local t = mw.title.getCurrentTitle() local doc = mw.title.new(t.prefixedText .. '/dok') if doc and doc.exists then return nil end local entityId = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() if not entityId then return nil end local sitelink = mw.wikibase.getSitelink(entityId, 'enwiki') if not sitelink then return nil end -- Provjerava je li stranica šablon, modul ili nešto treće local ns = t.namespace local subj if ns == 10 then subj = 'Ovaj šablon' elseif ns == 828 then subj = 'Ovaj modul' else subj= 'Ova stranica' end return tostring( mw.html.create('div') :tag('div') :cssText('font-style:italic;') :wikitext( ''.. subj .. ' trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte ' .. makeWikilink(':en:' .. sitelink, 'dokumentaciju') .. ' na engleskoj Wikipediji.' ) ) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Documentation content ---------------------------------------------------------------------------- p.content = makeInvokeFunc('_content') function p._content(args, env) -- Displays the documentation contents -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle local content = args.content if not content and docTitle and docTitle.exists then content = args._content or mw.getCurrentFrame():expandTemplate{title = docTitle.prefixedText} end -- The line breaks below are necessary so that "=== Headings ===" at the start and end -- of docs are interpreted correctly. return '\n' .. (content or '') .. '\n' end p.contentTitle = makeInvokeFunc('_contentTitle') function p._contentTitle(args, env) env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle if not args.content and docTitle and docTitle.exists then return docTitle.prefixedText else return '' end end ---------------------------------------------------------------------------- -- End box ---------------------------------------------------------------------------- p.endBox = makeInvokeFunc('_endBox') function p._endBox(args, env) --[=[ -- This function generates the end box (also known as the link box). -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- --]=] -- Get environment data. env = env or p.getEnvironment(args) local subjectSpace = env.subjectSpace local docTitle = env.docTitle if not subjectSpace or not docTitle then return nil end -- Check whether we should output the end box at all. Add the end -- box by default if the documentation exists or if we are in the -- user, module or template namespaces. local linkBox = args['link box'] if linkBox == 'off' or not ( docTitle.exists or subjectSpace == 2 or subjectSpace == 828 or subjectSpace == 10 ) then return nil end -- Assemble the link box. local text = '' if linkBox then text = text .. linkBox else text = text .. (p.makeDocPageBlurb(args, env) or '') -- "This documentation is transcluded from [[Foo]]." if subjectSpace == 2 or subjectSpace == 10 or subjectSpace == 828 then -- We are in the user, template or module namespaces. -- Add sandbox and testcases links. -- "Editors can experiment in this template's sandbox and testcases pages." text = text .. (p.makeExperimentBlurb(args, env) or '') .. '<br />' if not args.content and not args[1] then -- "Please add categories to the /doc subpage." -- Don't show this message with inline docs or with an explicitly specified doc page, -- as then it is unclear where to add the categories. text = text .. (p.makeCategoriesBlurb(args, env) or '') end text = text .. ' ' .. (p.makeSubpagesBlurb(args, env) or '') --"Subpages of this template" end end local box = mw.html.create('div') -- 'documentation-metadata' box:attr('role', 'note') :addClass(message('end-box-class')) -- 'plainlinks' :addClass(message('end-box-plainlinks')) :wikitext(text) :done() return '\n' .. tostring(box) end function p.makeDocPageBlurb(args, env) --[=[ -- Makes the blurb "This documentation is transcluded from [[Template:Foo]] (edit, history)". -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'transcluded-from-blurb' --> -- 'The above [[Wikipedia:Template documentation|documentation]] -- is [[Help:Transclusion|transcluded]] from $1.' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'create-link-display' --> 'create' -- 'create-module-doc-blurb' --> -- 'You might want to $1 a documentation page for this [[Wikipedia:Lua|Scribunto module]].' --]=] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end if docTitle.exists then -- /doc exists; link to it. local docLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText) local editDisplay = message('edit-link-display') local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, editDisplay) local historyDisplay = message('history-link-display') local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, historyDisplay) return message('transcluded-from-blurb', {docLink}) .. ' ' .. makeToolbar(editLink, historyLink) .. '<br />' elseif env.subjectSpace == 828 then -- /doc does not exist; ask to create it. local createUrl = docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = message('module-preload')} local createDisplay = message('create-link-display') local createLink = makeUrlLink(createUrl, createDisplay) return message('create-module-doc-blurb', {createLink}) .. '<br />' end end function p.makeExperimentBlurb(args, env) --[[ -- Renders the text "Editors can experiment in this template's sandbox (edit | diff) and testcases (edit) pages." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'sandbox-edit-link-display' --> 'edit' -- 'compare-link-display' --> 'diff' -- 'module-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-sandbox' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'sandbox-create-link-display' --> 'create' -- 'mirror-edit-summary' --> 'Create sandbox version of $1' -- 'mirror-link-display' --> 'mirror' -- 'mirror-link-preload' --> 'Template:Documentation/mirror' -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display'--> 'edit' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display' --> 'edit' -- 'module-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-testcases' -- 'template-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-testcases' -- 'experiment-blurb-module' --> 'Editors can experiment in this module's $1 and $2 pages.' -- 'experiment-blurb-template' --> 'Editors can experiment in this template's $1 and $2 pages.' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle local testcasesTitle = env.testcasesTitle local templatePage = templateTitle.prefixedText if not subjectSpace or not templateTitle or not sandboxTitle or not testcasesTitle then return nil end -- Make links. local sandboxLinks, testcasesLinks if sandboxTitle.exists then local sandboxPage = sandboxTitle.prefixedText local sandboxDisplay = message('sandbox-link-display') local sandboxLink = makeWikilink(sandboxPage, sandboxDisplay) local sandboxEditDisplay = message('sandbox-edit-link-display') local sandboxEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. sandboxPage, sandboxEditDisplay) local compareUrl = env.compareUrl local compareLink if compareUrl then local compareDisplay = message('compare-link-display') compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) end sandboxLinks = sandboxLink .. ' ' .. makeToolbar(sandboxEditLink, compareLink) else local sandboxPreload if subjectSpace == 828 then sandboxPreload = message('module-sandbox-preload') else sandboxPreload = message('template-sandbox-preload') end local sandboxCreateUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = sandboxPreload} local sandboxCreateDisplay = message('sandbox-create-link-display') local sandboxCreateLink = makeUrlLink(sandboxCreateUrl, sandboxCreateDisplay) local mirrorSummary = message('mirror-edit-summary', {makeWikilink(templatePage)}) local mirrorPreload = message('mirror-link-preload') local mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = mirrorPreload, summary = mirrorSummary} if subjectSpace == 828 then mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = templateTitle.prefixedText, summary = mirrorSummary} end local mirrorDisplay = message('mirror-link-display') local mirrorLink = makeUrlLink(mirrorUrl, mirrorDisplay) sandboxLinks = message('sandbox-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(sandboxCreateLink, mirrorLink) end if testcasesTitle.exists then local testcasesPage = testcasesTitle.prefixedText local testcasesDisplay = message('testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesPage, testcasesDisplay) local testcasesEditUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit'} local testcasesEditDisplay = message('testcases-edit-link-display') local testcasesEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. testcasesPage, testcasesEditDisplay) -- for Modules, add testcases run link if exists if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" and testcasesTitle.talkPageTitle and testcasesTitle.talkPageTitle.exists then local testcasesRunLinkDisplay = message('testcases-run-link-display') local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink, testcasesRunLink) else testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink) end else local testcasesPreload if subjectSpace == 828 then testcasesPreload = message('module-testcases-preload') else testcasesPreload = message('template-testcases-preload') end local testcasesCreateUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = testcasesPreload} local testcasesCreateDisplay = message('testcases-create-link-display') local testcasesCreateLink = makeUrlLink(testcasesCreateUrl, testcasesCreateDisplay) testcasesLinks = message('testcases-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(testcasesCreateLink) end local messageName if subjectSpace == 828 then messageName = 'experiment-blurb-module' else messageName = 'experiment-blurb-template' end return message(messageName, {sandboxLinks, testcasesLinks}) end function p.makeCategoriesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the text "Please add categories to the /doc subpage." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'doc-link-display' --> '/doc' -- 'add-categories-blurb' --> 'Please add categories to the $1 subpage.' --]] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end local docPathLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, message('doc-link-display')) return message('add-categories-blurb', {docPathLink}) end function p.makeSubpagesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the "Subpages of this template" link. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'template-pagetype' --> 'template' -- 'module-pagetype' --> 'module' -- 'default-pagetype' --> 'page' -- 'subpages-link-display' --> 'Subpages of this $1' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle if not subjectSpace or not templateTitle then return nil end local pagetype if subjectSpace == 10 then pagetype = message('template-pagetype') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('module-pagetype') else pagetype = message('default-pagetype') end local subpagesLink = makeWikilink( 'Special:PrefixIndex/' .. templateTitle.prefixedText .. '/', message('subpages-link-display', {pagetype}) ) return message('subpages-blurb', {subpagesLink}) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories ---------------------------------------------------------------------------- function p.addTrackingCategories(env) --[[ -- Check if {{documentation}} is transcluded on a /doc or /testcases page. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'display-strange-usage-category' --> true -- 'doc-subpage' --> 'doc' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' -- 'strange-usage-category' --> 'Wikipedia pages with strange ((documentation)) usage' -- -- /testcases pages in the module namespace are not categorised, as they may have -- {{documentation}} transcluded automatically. --]] local title = env.title local subjectSpace = env.subjectSpace if not title or not subjectSpace then return nil end local subpage = title.subpageText if message('display-strange-usage-category', nil, 'boolean') and ( subpage == message('doc-subpage') or subjectSpace ~= 828 and subpage == message('testcases-subpage') ) then return makeCategoryLink(message('strange-usage-category')) end return '' end return p cu2exjubqgu4zjg25a37e6vdpv6w6vz 42679547 42679527 2026-08-19T00:44:22Z Aca 108187 uklanjam poruku kada je dokumentacija zadata direktno preko parametra content= ili 1= 42679547 Scribunto text/plain -- This module implements {{documentation}}. -- Get required modules. local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs -- Get the config table. local cfg = mw.loadData('Module:Documentation/config') local p = {} -- Often-used functions. local ugsub = mw.ustring.gsub local format = mw.ustring.format ---------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -- -- These are defined as local functions, but are made available in the p -- table for testing purposes. ---------------------------------------------------------------------------- local function message(cfgKey, valArray, expectType) --[[ -- Gets a message from the cfg table and formats it if appropriate. -- The function raises an error if the value from the cfg table is not -- of the type expectType. The default type for expectType is 'string'. -- If the table valArray is present, strings such as $1, $2 etc. in the -- message are substituted with values from the table keys [1], [2] etc. -- For example, if the message "foo-message" had the value 'Foo $2 bar $1.', -- message('foo-message', {'baz', 'qux'}) would return "Foo qux bar baz." --]] local msg = cfg[cfgKey] expectType = expectType or 'string' if type(msg) ~= expectType then error('message: type error in message cfg.' .. cfgKey .. ' (' .. expectType .. ' expected, got ' .. type(msg) .. ')', 2) end if not valArray then return msg end local function getMessageVal(match) match = tonumber(match) return valArray[match] or error('message: no value found for key $' .. match .. ' in message cfg.' .. cfgKey, 4) end return ugsub(msg, '$([1-9][0-9]*)', getMessageVal) end p.message = message local function makeWikilink(page, display) if display then return format('[[%s|%s]]', page, display) else return format('[[%s]]', page) end end p.makeWikilink = makeWikilink local function makeCategoryLink(cat, sort) local catns = mw.site.namespaces[14].name return makeWikilink(catns .. ':' .. cat, sort) end p.makeCategoryLink = makeCategoryLink local function makeUrlLink(url, display) return format('[%s %s]', url, display) end p.makeUrlLink = makeUrlLink local function makeToolbar(...) local ret = {} local lim = select('#', ...) if lim < 1 then return nil end for i = 1, lim do ret[#ret + 1] = select(i, ...) end -- 'documentation-toolbar' return format( '<span class="%s">(%s)</span>', message('toolbar-class'), table.concat(ret, ' &#124; ') ) end p.makeToolbar = makeToolbar ---------------------------------------------------------------------------- -- Argument processing ---------------------------------------------------------------------------- local function makeInvokeFunc(funcName) return function (frame) local args = getArgs(frame, { valueFunc = function (key, value) if type(value) == 'string' then value = value:match('^%s*(.-)%s*$') -- Remove whitespace. if key == 'heading' or value ~= '' then return value else return nil end else return value end end }) return p[funcName](args) end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Entry points ---------------------------------------------------------------------------- function p.nonexistent(frame) if mw.title.getCurrentTitle().subpageText == 'testcases' then return frame:expandTemplate{title = 'module test cases notice'} else return p.main(frame) end end p.main = makeInvokeFunc('_main') function p._main(args) --[[ -- This function defines logic flow for the module. -- @args - table of arguments passed by the user --]] local env = p.getEnvironment(args) local root = mw.html.create() root :wikitext(p._getModuleWikitext(args, env)) :wikitext(p.protectionTemplate(env)) :wikitext(p.sandboxNotice(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-container' :addClass(message('container')) :attr('role', 'complementary') :attr('aria-labelledby', args.heading ~= '' and 'documentation-heading' or nil) :attr('aria-label', args.heading == '' and 'Documentation' or nil) :newline() :tag('div') -- 'documentation' :addClass(message('main-div-classes')) :newline() :wikitext(p._startBox(args, env)) :wikitext(p._externalDoc(args)) :wikitext(p._content(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-clear' :addClass(message('clear')) :done() :newline() :done() :wikitext(p._endBox(args, env)) :done() :wikitext(p.addTrackingCategories(env)) -- 'Module:Documentation/styles.css' return mw.getCurrentFrame():extensionTag ( 'templatestyles', '', {src=cfg['templatestyles'] }) .. tostring(root) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Environment settings ---------------------------------------------------------------------------- function p.getEnvironment(args) --[[ -- Returns a table with information about the environment, including title -- objects and other namespace- or path-related data. -- @args - table of arguments passed by the user -- -- Title objects include: -- env.title - the page we are making documentation for (usually the current title) -- env.templateTitle - the template (or module, file, etc.) -- env.docTitle - the /doc subpage. -- env.sandboxTitle - the /sandbox subpage. -- env.testcasesTitle - the /testcases subpage. -- -- Data includes: -- env.protectionLevels - the protection levels table of the title object. -- env.subjectSpace - the number of the title's subject namespace. -- env.docSpace - the number of the namespace the title puts its documentation in. -- env.docpageBase - the text of the base page of the /doc, /sandbox and /testcases pages, with namespace. -- env.compareUrl - URL of the Special:ComparePages page comparing the sandbox with the template. -- -- All table lookups are passed through pcall so that errors are caught. If an error occurs, the value -- returned will be nil. --]] local env, envFuncs = {}, {} -- Set up the metatable. If triggered we call the corresponding function in the envFuncs table. The value -- returned by that function is memoized in the env table so that we don't call any of the functions -- more than once. (Nils won't be memoized.) setmetatable(env, { __index = function (t, key) local envFunc = envFuncs[key] if envFunc then local success, val = pcall(envFunc) if success then env[key] = val -- Memoise the value. return val end end return nil end }) function envFuncs.title() -- The title object for the current page, or a test page passed with args.page. local title local titleArg = args.page if titleArg then title = mw.title.new(titleArg) else title = mw.title.getCurrentTitle() end return title end function envFuncs.templateTitle() --[[ -- The template (or module, etc.) title object. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local subpage = title.subpageText if subpage == message('sandbox-subpage') or subpage == message('testcases-subpage') or (subpage == message('doc-subpage') and mw.title.getCurrentTitle().namespace == env.docSpace) then return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.baseText) else return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.text) end end function envFuncs.docTitle() --[[ -- Title object of the /doc subpage. -- Messages: -- 'doc-subpage' --> 'doc' --]] local title = env.title local docname = args[1] -- User-specified doc page. local docpage if docname then docpage = docname else docpage = env.docpageBase .. '/' .. message('doc-subpage') end return mw.title.new(docpage) end function envFuncs.sandboxTitle() --[[ -- Title object for the /sandbox subpage. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('sandbox-subpage')) end function envFuncs.testcasesTitle() --[[ -- Title object for the /testcases subpage. -- Messages: -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('testcases-subpage')) end function envFuncs.protectionLevels() -- The protection levels table of the title object. return env.title.protectionLevels end function envFuncs.subjectSpace() -- The subject namespace number. return mw.site.namespaces[env.title.namespace].subject.id end function envFuncs.docSpace() -- The documentation namespace number. For most namespaces this is the -- same as the subject namespace. However, pages in the Article, File, -- MediaWiki or Category namespaces must have their /doc, /sandbox and -- /testcases pages in talk space. local subjectSpace = env.subjectSpace if subjectSpace == 0 or subjectSpace == 6 or subjectSpace == 8 or subjectSpace == 14 then return subjectSpace + 1 else return subjectSpace end end function envFuncs.docpageBase() -- The base page of the /doc, /sandbox, and /testcases subpages. -- For some namespaces this is the talk page, rather than the template page. local templateTitle = env.templateTitle local docSpace = env.docSpace local docSpaceText = mw.site.namespaces[docSpace].name -- Assemble the link. docSpace is never the main namespace, so we can hardcode the colon. return docSpaceText .. ':' .. templateTitle.text end function envFuncs.compareUrl() -- Diff link between the sandbox and the main template using [[Special:ComparePages]]. local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle if templateTitle.exists and sandboxTitle.exists then local compareUrl = mw.uri.canonicalUrl( 'Special:ComparePages', { page1 = templateTitle.prefixedText, page2 = sandboxTitle.prefixedText} ) return tostring(compareUrl) else return nil end end return env end ---------------------------------------------------------------------------- -- Auxiliary templates ---------------------------------------------------------------------------- p.getModuleWikitext = makeInvokeFunc('_getModuleWikitext') function p._getModuleWikitext(args, env) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if currentTitle.contentModel ~= 'Scribunto' then return end pcall(require, currentTitle.prefixedText) -- if it fails, we don't care local moduleWikitext = package.loaded["Module:Module wikitext"] if moduleWikitext then return moduleWikitext.main() end end function p.sandboxNotice(args, env) --[=[ -- Generates a sandbox notice for display above sandbox pages. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-notice-image' --> '[[File:Sandbox.svg|50px|alt=|link=]]' -- 'sandbox-notice-blurb' --> 'This is the $1 for $2.' -- 'sandbox-notice-diff-blurb' --> 'This is the $1 for $2 ($3).' -- 'sandbox-notice-pagetype-template' --> '[[Wikipedia:Template test cases|template sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-module' --> '[[Wikipedia:Template test cases|module sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-other' --> 'sandbox page' -- 'sandbox-notice-compare-link-display' --> 'diff' -- 'sandbox-notice-testcases-blurb' --> 'See also the companion subpage for $1.' -- 'sandbox-notice-testcases-link-display' --> 'test cases' -- 'sandbox-category' --> 'Template sandboxes' -- 'module-sandbox-category' --> 'Module sandboxes' -- 'other-sandbox-category' --> 'Sandboxes outside of template or module namespace' --]=] local title = env.title local sandboxTitle = env.sandboxTitle local templateTitle = env.templateTitle local subjectSpace = env.subjectSpace if not (subjectSpace and title and sandboxTitle and templateTitle and mw.title.equals(title, sandboxTitle)) then return nil end -- Build the table of arguments to pass to {{ombox}}. We need just two fields, "image" and "text". local omargs = {} omargs.image = message('sandbox-notice-image') -- Get the text. We start with the opening blurb, which is something like -- "This is the template sandbox for [[Template:Foo]] (diff)." local text = '__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__' local pagetype, sandboxCat if subjectSpace == 10 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-template') sandboxCat = message('sandbox-category') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-module') sandboxCat = message('module-sandbox-category') else pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-other') sandboxCat = message('other-sandbox-category') end local templateLink = makeWikilink(templateTitle.prefixedText) local compareUrl = env.compareUrl if compareUrl then local compareDisplay = message('sandbox-notice-compare-link-display') local compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) text = text .. message('sandbox-notice-diff-blurb', {pagetype, templateLink, compareLink}) else text = text .. message('sandbox-notice-blurb', {pagetype, templateLink}) end -- Get the test cases page blurb if the page exists. This is something like -- "See also the companion subpage for [[Template:Foo/testcases|test cases]]." local testcasesTitle = env.testcasesTitle if testcasesTitle and testcasesTitle.exists then if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" then local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesRunLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-run-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-run-blurb', {testcasesLink, testcasesRunLink}) else local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-blurb', {testcasesLink}) end end -- Add the sandbox to the sandbox category. omargs.text = text .. makeCategoryLink(sandboxCat) -- 'documentation-clear' return '<div class="' .. message('clear') .. '"></div>' .. require('Module:Message box').main('ombox', omargs) end function p.protectionTemplate(env) -- Generates the padlock icon in the top right. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'protection-template' --> 'pp-template' -- 'protection-template-args' --> {docusage = 'yes'} local protectionLevels = env.protectionLevels if not protectionLevels then return nil end local editProt = protectionLevels.edit and protectionLevels.edit[1] local moveProt = protectionLevels.move and protectionLevels.move[1] if editProt then -- The page is edit-protected. return require('Module:Protection banner')._main{ message('protection-reason-edit'), small = true } elseif moveProt and moveProt ~= 'autoconfirmed' then -- The page is move-protected but not edit-protected. Exclude move -- protection with the level "autoconfirmed", as this is equivalent to -- no move protection at all. return require('Module:Protection banner')._main{ action = 'move', small = true } else return nil end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Start box ---------------------------------------------------------------------------- p.startBox = makeInvokeFunc('_startBox') function p._startBox(args, env) --[[ -- This function generates the start box. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- The actual work is done by p.makeStartBoxLinksData and p.renderStartBoxLinks which make -- the [view] [edit] [history] [purge] links, and by p.makeStartBoxData and p.renderStartBox -- which generate the box HTML. --]] env = env or p.getEnvironment(args) local links local content = args.content if not content or args[1] then -- No need to include the links if the documentation is on the template page itself. local linksData = p.makeStartBoxLinksData(args, env) if linksData then links = p.renderStartBoxLinks(linksData) end end -- Generate the start box html. local data = p.makeStartBoxData(args, env, links) if data then return p.renderStartBox(data) else -- User specified no heading. return nil end end function p.makeStartBoxLinksData(args, env) --[[ -- Does initial processing of data to make the [view] [edit] [history] [purge] links. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'view-link-display' --> 'view' -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'purge-link-display' --> 'purge' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'docpage-preload' --> 'Template:Documentation/preload' -- 'create-link-display' --> 'create' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local docTitle = env.docTitle if not title or not docTitle then return nil end if docTitle.isRedirect then docTitle = docTitle.redirectTarget end -- Create link if /doc doesn't exist. local preload = args.preload if not preload then if subjectSpace == 828 then -- Module namespace preload = message('module-preload') else preload = message('docpage-preload') end end return { title = title, docTitle = docTitle, -- View, display, edit, and purge links if /doc exists. viewLinkDisplay = message('view-link-display'), editLinkDisplay = message('edit-link-display'), historyLinkDisplay = message('history-link-display'), purgeLinkDisplay = message('purge-link-display'), preload = preload, createLinkDisplay = message('create-link-display') } end function p.renderStartBoxLinks(data) --[[ -- Generates the [view][edit][history][purge] or [create][purge] links from the data table. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxLinksData --]] local docTitle = data.docTitle -- yes, we do intend to purge the template page on which the documentation appears local purgeLink = makeWikilink("Special:Purge/" .. data.title.prefixedText, data.purgeLinkDisplay) if docTitle.exists then local viewLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, data.viewLinkDisplay) local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, data.editLinkDisplay) local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, data.historyLinkDisplay) return viewLink .. editLink .. historyLink .. purgeLink else local createLink = makeUrlLink(docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = data.preload}, data.createLinkDisplay) return createLink .. purgeLink end return ret end function p.makeStartBoxData(args, env, links) --[=[ -- Does initial processing of data to pass to the start-box render function, p.renderStartBox. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- @links - a string containing the [view][edit][history][purge] links - could be nil if there's an error. -- -- Messages: -- 'documentation-icon-wikitext' --> '[[File:Test Template Info-Icon - Version (2).svg|50px|link=|alt=]]' -- 'template-namespace-heading' --> 'Template documentation' -- 'module-namespace-heading' --> 'Module documentation' -- 'file-namespace-heading' --> 'Summary' -- 'other-namespaces-heading' --> 'Documentation' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' --]=] local subjectSpace = env.subjectSpace if not subjectSpace then -- Default to an "other namespaces" namespace, so that we get at least some output -- if an error occurs. subjectSpace = 2 end local data = {} -- Heading local heading = args.heading -- Blank values are not removed. if heading == '' then -- Don't display the start box if the heading arg is defined but blank. return nil end if heading then data.heading = heading elseif subjectSpace == 10 then -- Template namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('template-namespace-heading') elseif subjectSpace == 828 then -- Module namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('module-namespace-heading') elseif subjectSpace == 6 then -- File namespace data.heading = message('file-namespace-heading') else data.heading = message('other-namespaces-heading') end -- Heading CSS local headingStyle = args['heading-style'] if headingStyle then data.headingStyleText = headingStyle else -- 'documentation-heading' data.headingClass = message('main-div-heading-class') end -- Data for the [view][edit][history][purge] or [create] links. if links then -- 'mw-editsection-like plainlinks' data.linksClass = message('start-box-link-classes') data.links = links end return data end function p.renderStartBox(data) -- Renders the start box html. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxData. local sbox = mw.html.create('div') sbox -- 'documentation-startbox' :addClass(message('start-box-class')) :newline() :tag('span') :addClass(data.headingClass) :attr('id', 'documentation-heading') :cssText(data.headingStyleText) :wikitext(data.heading) local links = data.links if links then sbox:tag('span') :addClass(data.linksClass) :attr('id', data.linksId) :wikitext(links) end return tostring(sbox) end ------------------------------------------------------------------ ---------- -- DOKUMENTACIJA NA ENWIKIJU, ALI NE I NA SHWIKIJU -- Provjerava je li postoji lokalna dokumentacija i međuwiki veza ---------------------------------------------------------------------------- function p._externalDoc(args) if args.content or args[1] then return nil end local t = mw.title.getCurrentTitle() local doc = mw.title.new(t.prefixedText .. '/dok') if doc and doc.exists then return nil end local entityId = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() if not entityId then return nil end local sitelink = mw.wikibase.getSitelink(entityId, 'enwiki') if not sitelink then return nil end local ns = t.namespace local subj if ns == 10 then subj = 'Ovaj šablon' elseif ns == 828 then subj = 'Ovaj modul' else subj = 'Ova stranica' end return tostring( mw.html.create('div') :tag('div') :cssText('font-style:italic;') :wikitext( subj .. ' trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte ' .. makeWikilink(':en:' .. sitelink, 'dokumentaciju') .. ' na engleskoj Wikipediji.' ) ) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Documentation content ---------------------------------------------------------------------------- p.content = makeInvokeFunc('_content') function p._content(args, env) -- Displays the documentation contents -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle local content = args.content if not content and docTitle and docTitle.exists then content = args._content or mw.getCurrentFrame():expandTemplate{title = docTitle.prefixedText} end -- The line breaks below are necessary so that "=== Headings ===" at the start and end -- of docs are interpreted correctly. return '\n' .. (content or '') .. '\n' end p.contentTitle = makeInvokeFunc('_contentTitle') function p._contentTitle(args, env) env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle if not args.content and docTitle and docTitle.exists then return docTitle.prefixedText else return '' end end ---------------------------------------------------------------------------- -- End box ---------------------------------------------------------------------------- p.endBox = makeInvokeFunc('_endBox') function p._endBox(args, env) --[=[ -- This function generates the end box (also known as the link box). -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- --]=] -- Get environment data. env = env or p.getEnvironment(args) local subjectSpace = env.subjectSpace local docTitle = env.docTitle if not subjectSpace or not docTitle then return nil end -- Check whether we should output the end box at all. Add the end -- box by default if the documentation exists or if we are in the -- user, module or template namespaces. local linkBox = args['link box'] if linkBox == 'off' or not ( docTitle.exists or subjectSpace == 2 or subjectSpace == 828 or subjectSpace == 10 ) then return nil end -- Assemble the link box. local text = '' if linkBox then text = text .. linkBox else text = text .. (p.makeDocPageBlurb(args, env) or '') -- "This documentation is transcluded from [[Foo]]." if subjectSpace == 2 or subjectSpace == 10 or subjectSpace == 828 then -- We are in the user, template or module namespaces. -- Add sandbox and testcases links. -- "Editors can experiment in this template's sandbox and testcases pages." text = text .. (p.makeExperimentBlurb(args, env) or '') .. '<br />' if not args.content and not args[1] then -- "Please add categories to the /doc subpage." -- Don't show this message with inline docs or with an explicitly specified doc page, -- as then it is unclear where to add the categories. text = text .. (p.makeCategoriesBlurb(args, env) or '') end text = text .. ' ' .. (p.makeSubpagesBlurb(args, env) or '') --"Subpages of this template" end end local box = mw.html.create('div') -- 'documentation-metadata' box:attr('role', 'note') :addClass(message('end-box-class')) -- 'plainlinks' :addClass(message('end-box-plainlinks')) :wikitext(text) :done() return '\n' .. tostring(box) end function p.makeDocPageBlurb(args, env) --[=[ -- Makes the blurb "This documentation is transcluded from [[Template:Foo]] (edit, history)". -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'transcluded-from-blurb' --> -- 'The above [[Wikipedia:Template documentation|documentation]] -- is [[Help:Transclusion|transcluded]] from $1.' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'create-link-display' --> 'create' -- 'create-module-doc-blurb' --> -- 'You might want to $1 a documentation page for this [[Wikipedia:Lua|Scribunto module]].' --]=] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end if docTitle.exists then -- /doc exists; link to it. local docLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText) local editDisplay = message('edit-link-display') local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, editDisplay) local historyDisplay = message('history-link-display') local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, historyDisplay) return message('transcluded-from-blurb', {docLink}) .. ' ' .. makeToolbar(editLink, historyLink) .. '<br />' elseif env.subjectSpace == 828 then -- /doc does not exist; ask to create it. local createUrl = docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = message('module-preload')} local createDisplay = message('create-link-display') local createLink = makeUrlLink(createUrl, createDisplay) return message('create-module-doc-blurb', {createLink}) .. '<br />' end end function p.makeExperimentBlurb(args, env) --[[ -- Renders the text "Editors can experiment in this template's sandbox (edit | diff) and testcases (edit) pages." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'sandbox-edit-link-display' --> 'edit' -- 'compare-link-display' --> 'diff' -- 'module-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-sandbox' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'sandbox-create-link-display' --> 'create' -- 'mirror-edit-summary' --> 'Create sandbox version of $1' -- 'mirror-link-display' --> 'mirror' -- 'mirror-link-preload' --> 'Template:Documentation/mirror' -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display'--> 'edit' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display' --> 'edit' -- 'module-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-testcases' -- 'template-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-testcases' -- 'experiment-blurb-module' --> 'Editors can experiment in this module's $1 and $2 pages.' -- 'experiment-blurb-template' --> 'Editors can experiment in this template's $1 and $2 pages.' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle local testcasesTitle = env.testcasesTitle local templatePage = templateTitle.prefixedText if not subjectSpace or not templateTitle or not sandboxTitle or not testcasesTitle then return nil end -- Make links. local sandboxLinks, testcasesLinks if sandboxTitle.exists then local sandboxPage = sandboxTitle.prefixedText local sandboxDisplay = message('sandbox-link-display') local sandboxLink = makeWikilink(sandboxPage, sandboxDisplay) local sandboxEditDisplay = message('sandbox-edit-link-display') local sandboxEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. sandboxPage, sandboxEditDisplay) local compareUrl = env.compareUrl local compareLink if compareUrl then local compareDisplay = message('compare-link-display') compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) end sandboxLinks = sandboxLink .. ' ' .. makeToolbar(sandboxEditLink, compareLink) else local sandboxPreload if subjectSpace == 828 then sandboxPreload = message('module-sandbox-preload') else sandboxPreload = message('template-sandbox-preload') end local sandboxCreateUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = sandboxPreload} local sandboxCreateDisplay = message('sandbox-create-link-display') local sandboxCreateLink = makeUrlLink(sandboxCreateUrl, sandboxCreateDisplay) local mirrorSummary = message('mirror-edit-summary', {makeWikilink(templatePage)}) local mirrorPreload = message('mirror-link-preload') local mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = mirrorPreload, summary = mirrorSummary} if subjectSpace == 828 then mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = templateTitle.prefixedText, summary = mirrorSummary} end local mirrorDisplay = message('mirror-link-display') local mirrorLink = makeUrlLink(mirrorUrl, mirrorDisplay) sandboxLinks = message('sandbox-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(sandboxCreateLink, mirrorLink) end if testcasesTitle.exists then local testcasesPage = testcasesTitle.prefixedText local testcasesDisplay = message('testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesPage, testcasesDisplay) local testcasesEditUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit'} local testcasesEditDisplay = message('testcases-edit-link-display') local testcasesEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. testcasesPage, testcasesEditDisplay) -- for Modules, add testcases run link if exists if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" and testcasesTitle.talkPageTitle and testcasesTitle.talkPageTitle.exists then local testcasesRunLinkDisplay = message('testcases-run-link-display') local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink, testcasesRunLink) else testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink) end else local testcasesPreload if subjectSpace == 828 then testcasesPreload = message('module-testcases-preload') else testcasesPreload = message('template-testcases-preload') end local testcasesCreateUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = testcasesPreload} local testcasesCreateDisplay = message('testcases-create-link-display') local testcasesCreateLink = makeUrlLink(testcasesCreateUrl, testcasesCreateDisplay) testcasesLinks = message('testcases-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(testcasesCreateLink) end local messageName if subjectSpace == 828 then messageName = 'experiment-blurb-module' else messageName = 'experiment-blurb-template' end return message(messageName, {sandboxLinks, testcasesLinks}) end function p.makeCategoriesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the text "Please add categories to the /doc subpage." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'doc-link-display' --> '/doc' -- 'add-categories-blurb' --> 'Please add categories to the $1 subpage.' --]] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end local docPathLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, message('doc-link-display')) return message('add-categories-blurb', {docPathLink}) end function p.makeSubpagesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the "Subpages of this template" link. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'template-pagetype' --> 'template' -- 'module-pagetype' --> 'module' -- 'default-pagetype' --> 'page' -- 'subpages-link-display' --> 'Subpages of this $1' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle if not subjectSpace or not templateTitle then return nil end local pagetype if subjectSpace == 10 then pagetype = message('template-pagetype') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('module-pagetype') else pagetype = message('default-pagetype') end local subpagesLink = makeWikilink( 'Special:PrefixIndex/' .. templateTitle.prefixedText .. '/', message('subpages-link-display', {pagetype}) ) return message('subpages-blurb', {subpagesLink}) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories ---------------------------------------------------------------------------- function p.addTrackingCategories(env) --[[ -- Check if {{documentation}} is transcluded on a /doc or /testcases page. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'display-strange-usage-category' --> true -- 'doc-subpage' --> 'doc' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' -- 'strange-usage-category' --> 'Wikipedia pages with strange ((documentation)) usage' -- -- /testcases pages in the module namespace are not categorised, as they may have -- {{documentation}} transcluded automatically. --]] local title = env.title local subjectSpace = env.subjectSpace if not title or not subjectSpace then return nil end local subpage = title.subpageText if message('display-strange-usage-category', nil, 'boolean') and ( subpage == message('doc-subpage') or subjectSpace ~= 828 and subpage == message('testcases-subpage') ) then return makeCategoryLink(message('strange-usage-category')) end return '' end return p nqtce5isw0386bnu3vf2f5axljxz050 42679551 42679547 2026-08-19T01:03:16Z Aca 108187 aliasi 42679551 Scribunto text/plain -- This module implements {{documentation}}. -- Get required modules. local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs -- Get the config table. local cfg = mw.loadData('Module:Documentation/config') local p = {} -- Often-used functions. local ugsub = mw.ustring.gsub local format = mw.ustring.format ---------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -- -- These are defined as local functions, but are made available in the p -- table for testing purposes. ---------------------------------------------------------------------------- local function message(cfgKey, valArray, expectType) --[[ -- Gets a message from the cfg table and formats it if appropriate. -- The function raises an error if the value from the cfg table is not -- of the type expectType. The default type for expectType is 'string'. -- If the table valArray is present, strings such as $1, $2 etc. in the -- message are substituted with values from the table keys [1], [2] etc. -- For example, if the message "foo-message" had the value 'Foo $2 bar $1.', -- message('foo-message', {'baz', 'qux'}) would return "Foo qux bar baz." --]] local msg = cfg[cfgKey] expectType = expectType or 'string' if type(msg) ~= expectType then error('message: type error in message cfg.' .. cfgKey .. ' (' .. expectType .. ' expected, got ' .. type(msg) .. ')', 2) end if not valArray then return msg end local function getMessageVal(match) match = tonumber(match) return valArray[match] or error('message: no value found for key $' .. match .. ' in message cfg.' .. cfgKey, 4) end return ugsub(msg, '$([1-9][0-9]*)', getMessageVal) end p.message = message local function makeWikilink(page, display) if display then return format('[[%s|%s]]', page, display) else return format('[[%s]]', page) end end p.makeWikilink = makeWikilink local function makeCategoryLink(cat, sort) local catns = mw.site.namespaces[14].name return makeWikilink(catns .. ':' .. cat, sort) end p.makeCategoryLink = makeCategoryLink local function makeUrlLink(url, display) return format('[%s %s]', url, display) end p.makeUrlLink = makeUrlLink local function makeToolbar(...) local ret = {} local lim = select('#', ...) if lim < 1 then return nil end for i = 1, lim do ret[#ret + 1] = select(i, ...) end -- 'documentation-toolbar' return format( '<span class="%s">(%s)</span>', message('toolbar-class'), table.concat(ret, ' &#124; ') ) end p.makeToolbar = makeToolbar ---------------------------------------------------------------------------- -- Argument processing ---------------------------------------------------------------------------- local function makeInvokeFunc(funcName) return function (frame) local args = getArgs(frame, { valueFunc = function (key, value) if type(value) == 'string' then value = value:match('^%s*(.-)%s*$') -- Uklanja bjeline. if key == 'heading' or key == 'naslov' or value ~= '' then return value else return nil end else return value end end }) -- Lokalni pseudonimi parametara local aliases = { ['sadržaj'] = 'content', ['naslov'] = 'heading', ['stil-naslova'] = 'heading-style', ['stranica'] = 'page' } for alias, original in pairs(aliases) do if args[original] == nil then args[original] = args[alias] end end return p[funcName](args) end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Entry points ---------------------------------------------------------------------------- function p.nonexistent(frame) if mw.title.getCurrentTitle().subpageText == 'testcases' then return frame:expandTemplate{title = 'module test cases notice'} else return p.main(frame) end end p.main = makeInvokeFunc('_main') function p._main(args) --[[ -- This function defines logic flow for the module. -- @args - table of arguments passed by the user --]] local env = p.getEnvironment(args) local root = mw.html.create() root :wikitext(p._getModuleWikitext(args, env)) :wikitext(p.protectionTemplate(env)) :wikitext(p.sandboxNotice(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-container' :addClass(message('container')) :attr('role', 'complementary') :attr('aria-labelledby', args.heading ~= '' and 'documentation-heading' or nil) :attr('aria-label', args.heading == '' and 'Documentation' or nil) :newline() :tag('div') -- 'documentation' :addClass(message('main-div-classes')) :newline() :wikitext(p._startBox(args, env)) :wikitext(p._externalDoc(args)) :wikitext(p._content(args, env)) :tag('div') -- 'documentation-clear' :addClass(message('clear')) :done() :newline() :done() :wikitext(p._endBox(args, env)) :done() :wikitext(p.addTrackingCategories(env)) -- 'Module:Documentation/styles.css' return mw.getCurrentFrame():extensionTag ( 'templatestyles', '', {src=cfg['templatestyles'] }) .. tostring(root) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Environment settings ---------------------------------------------------------------------------- function p.getEnvironment(args) --[[ -- Returns a table with information about the environment, including title -- objects and other namespace- or path-related data. -- @args - table of arguments passed by the user -- -- Title objects include: -- env.title - the page we are making documentation for (usually the current title) -- env.templateTitle - the template (or module, file, etc.) -- env.docTitle - the /doc subpage. -- env.sandboxTitle - the /sandbox subpage. -- env.testcasesTitle - the /testcases subpage. -- -- Data includes: -- env.protectionLevels - the protection levels table of the title object. -- env.subjectSpace - the number of the title's subject namespace. -- env.docSpace - the number of the namespace the title puts its documentation in. -- env.docpageBase - the text of the base page of the /doc, /sandbox and /testcases pages, with namespace. -- env.compareUrl - URL of the Special:ComparePages page comparing the sandbox with the template. -- -- All table lookups are passed through pcall so that errors are caught. If an error occurs, the value -- returned will be nil. --]] local env, envFuncs = {}, {} -- Set up the metatable. If triggered we call the corresponding function in the envFuncs table. The value -- returned by that function is memoized in the env table so that we don't call any of the functions -- more than once. (Nils won't be memoized.) setmetatable(env, { __index = function (t, key) local envFunc = envFuncs[key] if envFunc then local success, val = pcall(envFunc) if success then env[key] = val -- Memoise the value. return val end end return nil end }) function envFuncs.title() -- The title object for the current page, or a test page passed with args.page. local title local titleArg = args.page if titleArg then title = mw.title.new(titleArg) else title = mw.title.getCurrentTitle() end return title end function envFuncs.templateTitle() --[[ -- The template (or module, etc.) title object. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local subpage = title.subpageText if subpage == message('sandbox-subpage') or subpage == message('testcases-subpage') or (subpage == message('doc-subpage') and mw.title.getCurrentTitle().namespace == env.docSpace) then return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.baseText) else return mw.title.makeTitle(subjectSpace, title.text) end end function envFuncs.docTitle() --[[ -- Title object of the /doc subpage. -- Messages: -- 'doc-subpage' --> 'doc' --]] local title = env.title local docname = args[1] -- User-specified doc page. local docpage if docname then docpage = docname else docpage = env.docpageBase .. '/' .. message('doc-subpage') end return mw.title.new(docpage) end function envFuncs.sandboxTitle() --[[ -- Title object for the /sandbox subpage. -- Messages: -- 'sandbox-subpage' --> 'sandbox' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('sandbox-subpage')) end function envFuncs.testcasesTitle() --[[ -- Title object for the /testcases subpage. -- Messages: -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' --]] return mw.title.new(env.docpageBase .. '/' .. message('testcases-subpage')) end function envFuncs.protectionLevels() -- The protection levels table of the title object. return env.title.protectionLevels end function envFuncs.subjectSpace() -- The subject namespace number. return mw.site.namespaces[env.title.namespace].subject.id end function envFuncs.docSpace() -- The documentation namespace number. For most namespaces this is the -- same as the subject namespace. However, pages in the Article, File, -- MediaWiki or Category namespaces must have their /doc, /sandbox and -- /testcases pages in talk space. local subjectSpace = env.subjectSpace if subjectSpace == 0 or subjectSpace == 6 or subjectSpace == 8 or subjectSpace == 14 then return subjectSpace + 1 else return subjectSpace end end function envFuncs.docpageBase() -- The base page of the /doc, /sandbox, and /testcases subpages. -- For some namespaces this is the talk page, rather than the template page. local templateTitle = env.templateTitle local docSpace = env.docSpace local docSpaceText = mw.site.namespaces[docSpace].name -- Assemble the link. docSpace is never the main namespace, so we can hardcode the colon. return docSpaceText .. ':' .. templateTitle.text end function envFuncs.compareUrl() -- Diff link between the sandbox and the main template using [[Special:ComparePages]]. local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle if templateTitle.exists and sandboxTitle.exists then local compareUrl = mw.uri.canonicalUrl( 'Special:ComparePages', { page1 = templateTitle.prefixedText, page2 = sandboxTitle.prefixedText} ) return tostring(compareUrl) else return nil end end return env end ---------------------------------------------------------------------------- -- Auxiliary templates ---------------------------------------------------------------------------- p.getModuleWikitext = makeInvokeFunc('_getModuleWikitext') function p._getModuleWikitext(args, env) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if currentTitle.contentModel ~= 'Scribunto' then return end pcall(require, currentTitle.prefixedText) -- if it fails, we don't care local moduleWikitext = package.loaded["Module:Module wikitext"] if moduleWikitext then return moduleWikitext.main() end end function p.sandboxNotice(args, env) --[=[ -- Generates a sandbox notice for display above sandbox pages. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-notice-image' --> '[[File:Sandbox.svg|50px|alt=|link=]]' -- 'sandbox-notice-blurb' --> 'This is the $1 for $2.' -- 'sandbox-notice-diff-blurb' --> 'This is the $1 for $2 ($3).' -- 'sandbox-notice-pagetype-template' --> '[[Wikipedia:Template test cases|template sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-module' --> '[[Wikipedia:Template test cases|module sandbox]] page' -- 'sandbox-notice-pagetype-other' --> 'sandbox page' -- 'sandbox-notice-compare-link-display' --> 'diff' -- 'sandbox-notice-testcases-blurb' --> 'See also the companion subpage for $1.' -- 'sandbox-notice-testcases-link-display' --> 'test cases' -- 'sandbox-category' --> 'Template sandboxes' -- 'module-sandbox-category' --> 'Module sandboxes' -- 'other-sandbox-category' --> 'Sandboxes outside of template or module namespace' --]=] local title = env.title local sandboxTitle = env.sandboxTitle local templateTitle = env.templateTitle local subjectSpace = env.subjectSpace if not (subjectSpace and title and sandboxTitle and templateTitle and mw.title.equals(title, sandboxTitle)) then return nil end -- Build the table of arguments to pass to {{ombox}}. We need just two fields, "image" and "text". local omargs = {} omargs.image = message('sandbox-notice-image') -- Get the text. We start with the opening blurb, which is something like -- "This is the template sandbox for [[Template:Foo]] (diff)." local text = '__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__' local pagetype, sandboxCat if subjectSpace == 10 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-template') sandboxCat = message('sandbox-category') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-module') sandboxCat = message('module-sandbox-category') else pagetype = message('sandbox-notice-pagetype-other') sandboxCat = message('other-sandbox-category') end local templateLink = makeWikilink(templateTitle.prefixedText) local compareUrl = env.compareUrl if compareUrl then local compareDisplay = message('sandbox-notice-compare-link-display') local compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) text = text .. message('sandbox-notice-diff-blurb', {pagetype, templateLink, compareLink}) else text = text .. message('sandbox-notice-blurb', {pagetype, templateLink}) end -- Get the test cases page blurb if the page exists. This is something like -- "See also the companion subpage for [[Template:Foo/testcases|test cases]]." local testcasesTitle = env.testcasesTitle if testcasesTitle and testcasesTitle.exists then if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" then local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesRunLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-run-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-run-blurb', {testcasesLink, testcasesRunLink}) else local testcasesLinkDisplay = message('sandbox-notice-testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesTitle.prefixedText, testcasesLinkDisplay) text = text .. '<br />' .. message('sandbox-notice-testcases-blurb', {testcasesLink}) end end -- Add the sandbox to the sandbox category. omargs.text = text .. makeCategoryLink(sandboxCat) -- 'documentation-clear' return '<div class="' .. message('clear') .. '"></div>' .. require('Module:Message box').main('ombox', omargs) end function p.protectionTemplate(env) -- Generates the padlock icon in the top right. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'protection-template' --> 'pp-template' -- 'protection-template-args' --> {docusage = 'yes'} local protectionLevels = env.protectionLevels if not protectionLevels then return nil end local editProt = protectionLevels.edit and protectionLevels.edit[1] local moveProt = protectionLevels.move and protectionLevels.move[1] if editProt then -- The page is edit-protected. return require('Module:Protection banner')._main{ message('protection-reason-edit'), small = true } elseif moveProt and moveProt ~= 'autoconfirmed' then -- The page is move-protected but not edit-protected. Exclude move -- protection with the level "autoconfirmed", as this is equivalent to -- no move protection at all. return require('Module:Protection banner')._main{ action = 'move', small = true } else return nil end end ---------------------------------------------------------------------------- -- Start box ---------------------------------------------------------------------------- p.startBox = makeInvokeFunc('_startBox') function p._startBox(args, env) --[[ -- This function generates the start box. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- The actual work is done by p.makeStartBoxLinksData and p.renderStartBoxLinks which make -- the [view] [edit] [history] [purge] links, and by p.makeStartBoxData and p.renderStartBox -- which generate the box HTML. --]] env = env or p.getEnvironment(args) local links local content = args.content if not content or args[1] then -- No need to include the links if the documentation is on the template page itself. local linksData = p.makeStartBoxLinksData(args, env) if linksData then links = p.renderStartBoxLinks(linksData) end end -- Generate the start box html. local data = p.makeStartBoxData(args, env, links) if data then return p.renderStartBox(data) else -- User specified no heading. return nil end end function p.makeStartBoxLinksData(args, env) --[[ -- Does initial processing of data to make the [view] [edit] [history] [purge] links. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'view-link-display' --> 'view' -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'purge-link-display' --> 'purge' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'docpage-preload' --> 'Template:Documentation/preload' -- 'create-link-display' --> 'create' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local title = env.title local docTitle = env.docTitle if not title or not docTitle then return nil end if docTitle.isRedirect then docTitle = docTitle.redirectTarget end -- Create link if /doc doesn't exist. local preload = args.preload if not preload then if subjectSpace == 828 then -- Module namespace preload = message('module-preload') else preload = message('docpage-preload') end end return { title = title, docTitle = docTitle, -- View, display, edit, and purge links if /doc exists. viewLinkDisplay = message('view-link-display'), editLinkDisplay = message('edit-link-display'), historyLinkDisplay = message('history-link-display'), purgeLinkDisplay = message('purge-link-display'), preload = preload, createLinkDisplay = message('create-link-display') } end function p.renderStartBoxLinks(data) --[[ -- Generates the [view][edit][history][purge] or [create][purge] links from the data table. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxLinksData --]] local docTitle = data.docTitle -- yes, we do intend to purge the template page on which the documentation appears local purgeLink = makeWikilink("Special:Purge/" .. data.title.prefixedText, data.purgeLinkDisplay) if docTitle.exists then local viewLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, data.viewLinkDisplay) local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, data.editLinkDisplay) local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, data.historyLinkDisplay) return viewLink .. editLink .. historyLink .. purgeLink else local createLink = makeUrlLink(docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = data.preload}, data.createLinkDisplay) return createLink .. purgeLink end return ret end function p.makeStartBoxData(args, env, links) --[=[ -- Does initial processing of data to pass to the start-box render function, p.renderStartBox. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- @links - a string containing the [view][edit][history][purge] links - could be nil if there's an error. -- -- Messages: -- 'documentation-icon-wikitext' --> '[[File:Test Template Info-Icon - Version (2).svg|50px|link=|alt=]]' -- 'template-namespace-heading' --> 'Template documentation' -- 'module-namespace-heading' --> 'Module documentation' -- 'file-namespace-heading' --> 'Summary' -- 'other-namespaces-heading' --> 'Documentation' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' --]=] local subjectSpace = env.subjectSpace if not subjectSpace then -- Default to an "other namespaces" namespace, so that we get at least some output -- if an error occurs. subjectSpace = 2 end local data = {} -- Heading local heading = args.heading -- Blank values are not removed. if heading == '' then -- Don't display the start box if the heading arg is defined but blank. return nil end if heading then data.heading = heading elseif subjectSpace == 10 then -- Template namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('template-namespace-heading') elseif subjectSpace == 828 then -- Module namespace data.heading = message('documentation-icon-wikitext') .. ' ' .. message('module-namespace-heading') elseif subjectSpace == 6 then -- File namespace data.heading = message('file-namespace-heading') else data.heading = message('other-namespaces-heading') end -- Heading CSS local headingStyle = args['heading-style'] if headingStyle then data.headingStyleText = headingStyle else -- 'documentation-heading' data.headingClass = message('main-div-heading-class') end -- Data for the [view][edit][history][purge] or [create] links. if links then -- 'mw-editsection-like plainlinks' data.linksClass = message('start-box-link-classes') data.links = links end return data end function p.renderStartBox(data) -- Renders the start box html. -- @data - a table of data generated by p.makeStartBoxData. local sbox = mw.html.create('div') sbox -- 'documentation-startbox' :addClass(message('start-box-class')) :newline() :tag('span') :addClass(data.headingClass) :attr('id', 'documentation-heading') :cssText(data.headingStyleText) :wikitext(data.heading) local links = data.links if links then sbox:tag('span') :addClass(data.linksClass) :attr('id', data.linksId) :wikitext(links) end return tostring(sbox) end ------------------------------------------------------------------ ---------- -- DOKUMENTACIJA NA ENWIKIJU, ALI NE I NA SHWIKIJU -- Provjerava je li postoji lokalna dokumentacija i međuwiki veza ---------------------------------------------------------------------------- function p._externalDoc(args) if args.content or args[1] then return nil end local t = mw.title.getCurrentTitle() local doc = mw.title.new(t.prefixedText .. '/dok') if doc and doc.exists then return nil end local entityId = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() if not entityId then return nil end local sitelink = mw.wikibase.getSitelink(entityId, 'enwiki') if not sitelink then return nil end local ns = t.namespace local subj if ns == 10 then subj = 'Ovaj šablon' elseif ns == 828 then subj = 'Ovaj modul' else subj = 'Ova stranica' end return tostring( mw.html.create('div') :tag('div') :cssText('font-style:italic;') :wikitext( subj .. ' trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte ' .. makeWikilink(':en:' .. sitelink, 'dokumentaciju') .. ' na engleskoj Wikipediji.' ) ) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Documentation content ---------------------------------------------------------------------------- p.content = makeInvokeFunc('_content') function p._content(args, env) -- Displays the documentation contents -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle local content = args.content if not content and docTitle and docTitle.exists then content = args._content or mw.getCurrentFrame():expandTemplate{title = docTitle.prefixedText} end -- The line breaks below are necessary so that "=== Headings ===" at the start and end -- of docs are interpreted correctly. return '\n' .. (content or '') .. '\n' end p.contentTitle = makeInvokeFunc('_contentTitle') function p._contentTitle(args, env) env = env or p.getEnvironment(args) local docTitle = env.docTitle if not args.content and docTitle and docTitle.exists then return docTitle.prefixedText else return '' end end ---------------------------------------------------------------------------- -- End box ---------------------------------------------------------------------------- p.endBox = makeInvokeFunc('_endBox') function p._endBox(args, env) --[=[ -- This function generates the end box (also known as the link box). -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- --]=] -- Get environment data. env = env or p.getEnvironment(args) local subjectSpace = env.subjectSpace local docTitle = env.docTitle if not subjectSpace or not docTitle then return nil end -- Check whether we should output the end box at all. Add the end -- box by default if the documentation exists or if we are in the -- user, module or template namespaces. local linkBox = args['link box'] if linkBox == 'off' or not ( docTitle.exists or subjectSpace == 2 or subjectSpace == 828 or subjectSpace == 10 ) then return nil end -- Assemble the link box. local text = '' if linkBox then text = text .. linkBox else text = text .. (p.makeDocPageBlurb(args, env) or '') -- "This documentation is transcluded from [[Foo]]." if subjectSpace == 2 or subjectSpace == 10 or subjectSpace == 828 then -- We are in the user, template or module namespaces. -- Add sandbox and testcases links. -- "Editors can experiment in this template's sandbox and testcases pages." text = text .. (p.makeExperimentBlurb(args, env) or '') .. '<br />' if not args.content and not args[1] then -- "Please add categories to the /doc subpage." -- Don't show this message with inline docs or with an explicitly specified doc page, -- as then it is unclear where to add the categories. text = text .. (p.makeCategoriesBlurb(args, env) or '') end text = text .. ' ' .. (p.makeSubpagesBlurb(args, env) or '') --"Subpages of this template" end end local box = mw.html.create('div') -- 'documentation-metadata' box:attr('role', 'note') :addClass(message('end-box-class')) -- 'plainlinks' :addClass(message('end-box-plainlinks')) :wikitext(text) :done() return '\n' .. tostring(box) end function p.makeDocPageBlurb(args, env) --[=[ -- Makes the blurb "This documentation is transcluded from [[Template:Foo]] (edit, history)". -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'edit-link-display' --> 'edit' -- 'history-link-display' --> 'history' -- 'transcluded-from-blurb' --> -- 'The above [[Wikipedia:Template documentation|documentation]] -- is [[Help:Transclusion|transcluded]] from $1.' -- 'module-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-doc' -- 'create-link-display' --> 'create' -- 'create-module-doc-blurb' --> -- 'You might want to $1 a documentation page for this [[Wikipedia:Lua|Scribunto module]].' --]=] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end if docTitle.exists then -- /doc exists; link to it. local docLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText) local editDisplay = message('edit-link-display') local editLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. docTitle.prefixedText, editDisplay) local historyDisplay = message('history-link-display') local historyLink = makeWikilink("Special:PageHistory/" .. docTitle.prefixedText, historyDisplay) return message('transcluded-from-blurb', {docLink}) .. ' ' .. makeToolbar(editLink, historyLink) .. '<br />' elseif env.subjectSpace == 828 then -- /doc does not exist; ask to create it. local createUrl = docTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = message('module-preload')} local createDisplay = message('create-link-display') local createLink = makeUrlLink(createUrl, createDisplay) return message('create-module-doc-blurb', {createLink}) .. '<br />' end end function p.makeExperimentBlurb(args, env) --[[ -- Renders the text "Editors can experiment in this template's sandbox (edit | diff) and testcases (edit) pages." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- -- Messages: -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'sandbox-edit-link-display' --> 'edit' -- 'compare-link-display' --> 'diff' -- 'module-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-sandbox' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'sandbox-create-link-display' --> 'create' -- 'mirror-edit-summary' --> 'Create sandbox version of $1' -- 'mirror-link-display' --> 'mirror' -- 'mirror-link-preload' --> 'Template:Documentation/mirror' -- 'sandbox-link-display' --> 'sandbox' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display'--> 'edit' -- 'template-sandbox-preload' --> 'Template:Documentation/preload-sandbox' -- 'testcases-create-link-display' --> 'create' -- 'testcases-link-display' --> 'testcases' -- 'testcases-edit-link-display' --> 'edit' -- 'module-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-module-testcases' -- 'template-testcases-preload' --> 'Template:Documentation/preload-testcases' -- 'experiment-blurb-module' --> 'Editors can experiment in this module's $1 and $2 pages.' -- 'experiment-blurb-template' --> 'Editors can experiment in this template's $1 and $2 pages.' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle local sandboxTitle = env.sandboxTitle local testcasesTitle = env.testcasesTitle local templatePage = templateTitle.prefixedText if not subjectSpace or not templateTitle or not sandboxTitle or not testcasesTitle then return nil end -- Make links. local sandboxLinks, testcasesLinks if sandboxTitle.exists then local sandboxPage = sandboxTitle.prefixedText local sandboxDisplay = message('sandbox-link-display') local sandboxLink = makeWikilink(sandboxPage, sandboxDisplay) local sandboxEditDisplay = message('sandbox-edit-link-display') local sandboxEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. sandboxPage, sandboxEditDisplay) local compareUrl = env.compareUrl local compareLink if compareUrl then local compareDisplay = message('compare-link-display') compareLink = makeUrlLink(compareUrl, compareDisplay) end sandboxLinks = sandboxLink .. ' ' .. makeToolbar(sandboxEditLink, compareLink) else local sandboxPreload if subjectSpace == 828 then sandboxPreload = message('module-sandbox-preload') else sandboxPreload = message('template-sandbox-preload') end local sandboxCreateUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = sandboxPreload} local sandboxCreateDisplay = message('sandbox-create-link-display') local sandboxCreateLink = makeUrlLink(sandboxCreateUrl, sandboxCreateDisplay) local mirrorSummary = message('mirror-edit-summary', {makeWikilink(templatePage)}) local mirrorPreload = message('mirror-link-preload') local mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = mirrorPreload, summary = mirrorSummary} if subjectSpace == 828 then mirrorUrl = sandboxTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = templateTitle.prefixedText, summary = mirrorSummary} end local mirrorDisplay = message('mirror-link-display') local mirrorLink = makeUrlLink(mirrorUrl, mirrorDisplay) sandboxLinks = message('sandbox-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(sandboxCreateLink, mirrorLink) end if testcasesTitle.exists then local testcasesPage = testcasesTitle.prefixedText local testcasesDisplay = message('testcases-link-display') local testcasesLink = makeWikilink(testcasesPage, testcasesDisplay) local testcasesEditUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit'} local testcasesEditDisplay = message('testcases-edit-link-display') local testcasesEditLink = makeWikilink("Special:EditPage/" .. testcasesPage, testcasesEditDisplay) -- for Modules, add testcases run link if exists if testcasesTitle.contentModel == "Scribunto" and testcasesTitle.talkPageTitle and testcasesTitle.talkPageTitle.exists then local testcasesRunLinkDisplay = message('testcases-run-link-display') local testcasesRunLink = makeWikilink(testcasesTitle.talkPageTitle.prefixedText, testcasesRunLinkDisplay) testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink, testcasesRunLink) else testcasesLinks = testcasesLink .. ' ' .. makeToolbar(testcasesEditLink) end else local testcasesPreload if subjectSpace == 828 then testcasesPreload = message('module-testcases-preload') else testcasesPreload = message('template-testcases-preload') end local testcasesCreateUrl = testcasesTitle:canonicalUrl{action = 'edit', preload = testcasesPreload} local testcasesCreateDisplay = message('testcases-create-link-display') local testcasesCreateLink = makeUrlLink(testcasesCreateUrl, testcasesCreateDisplay) testcasesLinks = message('testcases-link-display') .. ' ' .. makeToolbar(testcasesCreateLink) end local messageName if subjectSpace == 828 then messageName = 'experiment-blurb-module' else messageName = 'experiment-blurb-template' end return message(messageName, {sandboxLinks, testcasesLinks}) end function p.makeCategoriesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the text "Please add categories to the /doc subpage." -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'doc-link-display' --> '/doc' -- 'add-categories-blurb' --> 'Please add categories to the $1 subpage.' --]] local docTitle = env.docTitle if not docTitle then return nil end local docPathLink = makeWikilink(docTitle.prefixedText, message('doc-link-display')) return message('add-categories-blurb', {docPathLink}) end function p.makeSubpagesBlurb(args, env) --[[ -- Generates the "Subpages of this template" link. -- @args - a table of arguments passed by the user -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'template-pagetype' --> 'template' -- 'module-pagetype' --> 'module' -- 'default-pagetype' --> 'page' -- 'subpages-link-display' --> 'Subpages of this $1' --]] local subjectSpace = env.subjectSpace local templateTitle = env.templateTitle if not subjectSpace or not templateTitle then return nil end local pagetype if subjectSpace == 10 then pagetype = message('template-pagetype') elseif subjectSpace == 828 then pagetype = message('module-pagetype') else pagetype = message('default-pagetype') end local subpagesLink = makeWikilink( 'Special:PrefixIndex/' .. templateTitle.prefixedText .. '/', message('subpages-link-display', {pagetype}) ) return message('subpages-blurb', {subpagesLink}) end ---------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories ---------------------------------------------------------------------------- function p.addTrackingCategories(env) --[[ -- Check if {{documentation}} is transcluded on a /doc or /testcases page. -- @env - environment table containing title objects, etc., generated with p.getEnvironment -- Messages: -- 'display-strange-usage-category' --> true -- 'doc-subpage' --> 'doc' -- 'testcases-subpage' --> 'testcases' -- 'strange-usage-category' --> 'Wikipedia pages with strange ((documentation)) usage' -- -- /testcases pages in the module namespace are not categorised, as they may have -- {{documentation}} transcluded automatically. --]] local title = env.title local subjectSpace = env.subjectSpace if not title or not subjectSpace then return nil end local subpage = title.subpageText if message('display-strange-usage-category', nil, 'boolean') and ( subpage == message('doc-subpage') or subjectSpace ~= 828 and subpage == message('testcases-subpage') ) then return makeCategoryLink(message('strange-usage-category')) end return '' end return p o66objmch5h6rpuu3oddmr0n6yvr0qx Beriberi 0 1227936 42679248 42508380 2026-08-18T19:48:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679248 wikitext text/x-wiki {{Infobox_Disease | Name = Beriberi | Image = | Caption = Bolesnik početkom [[20. vek]]a u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] | DiseasesDB = 14107 | ICD10 = {{ICD10|E|51|1|e|50}} | ICD9 = {{ICD9|265.0}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 229 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|med|221}} | MeshID = D001602 }} '''Beriberi''' je neurološki i kardiovaskularni poremećaj koji nastaje usled nedostatka [[vitamin]]a [[Vitamin B1|B1]], takođe poznat i kao tiamin. Ova bolest i dan danas predstavlja veoma veliki problem na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], jer pirinač koji se tamo koristi u ishrani, nema visoki nivo [[vitamin B1|vitamina B1]]. Beriberi se takođe ponekad pojavljuje u poodmaklim fazama [[alkoholizam|alkoholizma]]. Oštećenja koje izaziva bolest se najčešće karakteriše kao bol u ekstremitetima i promene u boji kože. [[Srce]] kod nekih ljudi može da bude uvećano, i broj otkucaja je neregularan. [[Slika:Thiamine_pyrophosphate_V2.svg|200p|mini|[[Tiamin pirofosfat]]]] TPP, ili tiamin pirofosfat je prostetična grupa triju veoma važnih [[enzim]]a - piruvata dehidrogenaze, alfa-ketoglutarat dehidrogenaze i transketolaze (sva tri enzima su sastavni deo [[Krebsov ciklus|Krebsovog ciklusa]]). Pri reakcijama u kojima se koristi tiamin pirofosfat vrši se transfer aktivirane aldehid grupe. U bolesti Beriberi, nivo piruvata, odnosno pirogrožđane kiseline, i alfa-ketoglutarata u krvi su mnogo viši nego što je normalno. [[Vitamin B1]] reaguje sa fosfatom kako bi se proizveo tiamin pirofosfat, neophodan u Krebsovom Ciklusu. Nedostatak vitamina B1 ili njegovo minilano konzumiranje dovodi do ili snižene proizvodnje ili do potpunog prestanka proizvodnje tiamin pirofosfata. Pacijenti se često žale na potpunu malaksalost. Beriberi na jeziku kojim se služe domoroci u [[Šri Lanka|Šri Lanci]], Singalskom, znači ''Ja ne mogu, ja ne mogu''. Bolest je upravo prvi put i zabelešena u ovom regionu i danas je jedna od najvećih zdravstvenih problema Istoka. [[Pirinač]] u sebi najviše ima vitamina B1 u svojoj školjci. Na Istoku pirinač se pri kuvanju školjka se odvoji od jezgra, i na kraju se u ishrani koristi samo jezgro pirinča, te konzumiranje vitamina B1 je krajnje nepotpuno. Lekari na zapadu dugo vremena nisu mogli da razumeju šta je to što čini ljude toliko bolesnim, dok nisu shvatili način da koji se kuva pirinač. Beriberi je još jedna od bolesti koje su uzrok defekta ili nedostatka enzima. == Pogledati == * [[Vitamin B2]] (Riboflavin) * [[Vitamin B3]](Nikotinamid) * [[Vitamin B5]] (Pantotenska kiselina) * [[Vitamin B6]] (Piridoksin) * [[Vitamin B9]] (Folna kiselina) * [[Vitamin B12]] (Cijanokobalamin) * [[Vitamin H]] (Biotin) == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite journal |author=Angstadt JD, Bodziner RA |title=Peripheral polyneuropathy from thiamin deficiency following laparoscopic Roux-en-Y gastric bypass |journal=Obes Surg |volume=15 |issue=6 |pages=890–2 |year=2005 |pmid=15978166 |doi=10.1381/0960892054222759 |url=}} * {{cite journal |author=Hawk A |title=The great disease enemy, Kak'ke (beriberi) and the Imperial Japanese Army |journal=Mil Med |volume=171 |issue=4 |pages=333–9 |year=2006 |pmid=16673750 |doi= |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3912/is_200604/ai_n16350305 |archive-date=2008-02-28 |access-date=2014-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080228061038/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3912/is_200604/ai_n16350305 |url-status=dead }} * [http://www.ennonline.net/fex/01/fa18.html Diagnosing Beriberi in Emergency Situations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803121417/http://www.ennonline.net/fex/01/fa18.html |date=2009-08-03 }}, by Prof Mike Golden, Aberdeen University. (n.d.) * {{cite journal |author=McIntyre N, Stanley NN |title=Cardiac beriberi: two modes of presentation |journal=Br Med J |volume=3 |issue=5774 |pages=567–9 |year=1971 |pmid=5571454 |pmc=1798841 |doi= 10.1136/bmj.3.5774.567|url=https://archive.org/details/sim_british-medical-journal_1971-09-04_3_5774/page/566}} * {{cite journal |author=Mouly S, Khuong MA, Cabie A, Saimot AG, Coulad JP |title=Beri-Beri and thiamin deficiency in HIV infection |journal=AIDS |volume=10 |issue=8 |pages=931–2 |year=1996 |pmid=8828758 |doi= 10.1097/00002030-199607000-00024|url=}} * {{cite journal |author=Shivalkar B, Engelmann I, Carp L, De Raedt H, Daelemans R |title=Shoshin syndrome: two case reports representing opposite ends of the same disease spectrum |journal=Acta Cardiol |volume=53 |issue=4 |pages=195–9 |year=1998 |pmid=9842404 |doi= |url=}} * [http://ipsnews.net/news.asp?idnews=36204 Haiti: Mysterious Prison Ailment Traced to U.S. Rice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118171728/http://ipsnews.net/news.asp?idnews=36204 |date=2012-01-18 }} – Jeb Sprague and Eunida Alexandra. Inter Press Service (IPS). 17 January 2007. * {{cite journal |author=Weise Prinzo Z, de Benoist B |title=Meeting the challenges of micronutrient deficiencies in emergency-affected populations |journal=Proc Nutr Soc |volume=61 |issue=2 |pages=251–7 |year=2002 |pmid=12133207 |doi=10.1079/PNS2002151 |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-nutrition-society_2002-05_61_2/page/251}} {{refend}} {{commonscat|Beriberi}} [[Kategorija:Hipovitaminoze]] 8iakzy6viag1p1erfk8f5ts5uxnpbhu Azacitidin 0 1233940 42679139 42281217 2026-08-18T12:20:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679139 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Azacitidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Azacitidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Ladakamycin, Mylosar, Vidaza | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Azacitidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Subkutano <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 320-67-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9444 | PubChemSubstance = 46509032 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00928 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9072 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C11262 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 2038 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1489 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=12 |N=4 |O=5 | molecular_weight = 244,205 | smiles = NC1=NC(=O)N(C=N1)[C@@H]1O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H]1O | StdInChI = 1S/C8H12N4O5/c9-7-10-2-12(8(16)11-7)6-5(15)4(14)3(1-13)17-6/h2-6,13-15H,1H2,(H2,9,11,16)/t3-,4-,5-,6-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NMUSYJAQQFHJEW-KVTDHHQDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 229 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Azacitidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,205 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Cihak A: Biological effects of 5-azacytidine in eukaryotes. Oncology. 1974;30(5):405-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4142650 4142650]</ref><ref>Kaminskas E, Farrell AT, Wang YC, Sridhara R, Pazdur R: FDA drug approval summary: azacitidine (5-azacytidine, Vidaza) for injectable suspension. Oncologist. 2005 Mar;10(3):176-82. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15793220 15793220]</ref><ref>Leone G, Voso MT, Teofili L, Lubbert M: Inhibitors of DNA methylation in the treatment of hematological malignancies and MDS. Clin Immunol. 2003 Oct;109(1):89-102. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14585280 14585280]</ref><ref>Ghoshal K, Bai S: DNA methyltransferases as targets for cancer therapy. Drugs Today (Barc). 2007 Jun;43(6):395-422. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17612710 17612710]</ref><ref>Silverman LR, Demakos EP, Peterson BL, Kornblith AB, Holland JC, Odchimar-Reissig R, Stone RM, Nelson D, Powell BL, DeCastro CM, Ellerton J, Larson RA, Schiffer CA, Holland JF: Randomized controlled trial of azacitidine in patients with the myelodysplastic syndrome: a study of the cancer and leukemia group B. J Clin Oncol. 2002 May 15;20(10):2429-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12011120 12011120]</ref><ref>Silverman LR: Targeting hypomethylation of DNA to achieve cellular differentiation in myelodysplastic syndromes (MDS). Oncologist. 2001;6 Suppl 5:8-14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11700387 11700387]</ref><ref>Issa JP, Kantarjian H: Azacitidine. Nat Rev Drug Discov. 2005 May;Suppl:S6-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15962522 15962522]</ref><ref>O'Dwyer K, Maslak P: Azacitidine and the beginnings of therapeutic epigenetic modulation. Expert Opin Pharmacother. 2008 Aug;9(11):1981-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18627335 18627335]</ref><ref>Siddiqui MA, Scott LJ: Azacitidine: in myelodysplastic syndromes. Drugs. 2005;65(13):1781-9; discussion 1790-1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16114977 16114977]</ref><ref>Abdulhaq H, Rossetti JM: The role of azacitidine in the treatment of myelodysplastic syndromes. Expert Opin Investig Drugs. 2007 Dec;16(12):1967-75. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18042004 18042004]</ref><ref>Keating GM: Azacitidine: a review of its use in higher-risk myelodysplastic syndromes/acute myeloid leukaemia. Drugs. 2009;69(17):2501-18. doi: 10.2165/11202840-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19911860 19911860]</ref><ref>Sullivan M, Hahn K, Kolesar JM: Azacitidine: a novel agent for myelodysplastic syndromes. Am J Health Syst Pharm. 2005 Aug 1;62(15):1567-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16030365 16030365]</ref><ref>Dapp MJ, Clouser CL, Patterson S, Mansky LM: 5-Azacytidine can induce lethal mutagenesis in human immunodeficiency virus type 1. J Virol. 2009 Nov;83(22):11950-8. Epub 2009 Sep 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19726509 19726509]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 141,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azacitidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00928 Azacitidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403213643/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00928 |date=2014-04-03 }} [[Kategorija:Inhibitori enzima]] [[Kategorija:Antimetaboliti]] [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] 19m09wvwouf1lr8c18zf3gsd9fr6p0q Azitromicin 0 1233978 42679144 42271246 2026-08-18T12:32:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679144 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = (2R,3S,4R,5R,8R,10R,11R,12S,13S,14R)-11[(2S,3R,4S,6R)-4-(dimetilamino)-3-hidroksi-6-metiloksan-2-il]oksi2-etil-3,4,10-trihidroksi-13[(2R,4R,5S,6S)-5-hidroksi-4-metoksi-4,6-dimetiloksan-2-il]oksi3,5,6,8,10,12,14-heptametil-1-oksa-6-azaciklopentadekan-15-on | image = Azithromycin structure.svg | width = | alt = | image2 = Azithromycin_3d_structure.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Azitromicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Azenil, Azibiot, Azifine, Azitromax | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Azithromycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno; Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 68 sati | excretion = Bilijarno, uglavnom nepromenjen lek <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 83905-01-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = FA10 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|AA26}} | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00207 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C06838 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 2955 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=38 |H=72 |N=2 |O=12 | molecular_weight = 748.9845 | smiles = CC[C@H]1OC(=O)[C@H](C)[C@@H](O[C@H]2C[C@@](C)(OC)[C@@H](O)[C@H](C)O2)[C@H](C)[C@@H](O[C@@H]2O[C@H](C)C[C@@H]([C@H]2O)N(C)C)[C@](C)(O)C[C@@H](C)CN(C)[C@H](C)[C@@H](O)[C@]1(C)O | StdInChI = 1S/C38H72N2O12/c1-15-27-38(10,46)31(42)24(6)40(13)19-20(2)17-36(8,45)33(52-35-29(41)26(39(11)12)16-21(3)48-35)22(4)30(23(5)34(44)50-27)51-28-18-37(9,47-14)32(43)25(7)49-28/h20-33,35,41-43,45-46H,15-19H2,1-14H3/t20-,21-,22+,23-,24-,25+,26+,27-,28+,29-,30+,31-,32+,33-,35+,36-,37-,38-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MQTOSJVFKKJCRP-BICOPXKESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 114 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Azitromicin''' je polusintetički [[makrolid|makrolidni antibiotik]] azalidne klase. Poput drugih makrolidnih antibiotika, azitromicin inhibira bakterijsku proteinsku sintezu vezivanjem za 50S [[ribozom]]alnu podjedinicu bakterijskog 70S ribozoma.<ref>Noedl H, Krudsood S, Chalermratana K, Silachamroon U, Leowattana W, Tangpukdee N, Looareesuwan S, Miller RS, Fukuda M, Jongsakul K, Sriwichai S, Rowan J, Bhattacharyya H, Ohrt C, Knirsch C: Azithromycin combination therapy with artesunate or quinine for the treatment of uncomplicated Plasmodium falciparum malaria in adults: a randomized, phase 2 clinical trial in Thailand. Clin Infect Dis. 2006 Nov 15;43(10):1264-71. Epub 2006 Oct 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17051490 17051490]</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azithromycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00207 Azithromycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418012727/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00207 |date=2014-04-18 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Makrolidi]] ftmof3uea2x7c8tkdsedie8fc3zg8l6 Batimastat 0 1233979 42679189 42301937 2026-08-18T16:13:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679189 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Batimastat skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Batimastat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Batimastat}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 130370-60-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5362422 | PubChemSubstance = 46505727 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB03880 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4515033 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=31 |N=3 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 477,640 | smiles = [H][C@@](CC1=CC=CC=C1)(NC(=O)[C@]([H])(CC(C)C)[C@]([H])(CSC1=CC=CS1)C(=O)NO)C(=O)NC | StdInChI = 1S/C23H31N3O4S2/c1-15(2)12-17(18(22(28)26-30)14-32-20-10-7-11-31-20)21(27)25-19(23(29)24-3)13-16-8-5-4-6-9-16/h4-11,15,17-19,30H,12-14H2,1-3H3,(H,24,29)(H,25,27)(H,26,28)/t17-,18+,19+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XFILPEOLDIKJHX-QYZOEREBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Batimastat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 477,640 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 161,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Batimastat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03880 Batimastat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718052545/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03880 |date=2014-07-18 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tiofeni]] 1yrmd5bjz7x30eti55rahcbguhcn9g1 Azapropazon 0 1233980 42679140 42276185 2026-08-18T12:22:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679140 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = azapropazone.svg | width = | alt = | image2 = Azapropazone 3D spacefill.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Azapropazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Azapropazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 46937068 | PubChemSubstance = 99443873 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB07402 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 38010 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=18 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 298,340 | smiles = [H][C@@]1(CC=C)C(=O)N2N(C1=O)C1=CC(C)=CC=C1N=C2N(C)C | StdInChI = 1S/C16H18N4O2/c1-5-6-11-14(21)19-13-9-10(2)7-8-12(13)17-16(18(3)4)20(19)15(11)22/h5,7-9,11H,1,6H2,2-4H3/t11-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WOIIIUDZSOLAIW-NSHDSACASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Azapropazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 298,340 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 56,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azapropazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07402 Azapropazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615164915/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07402 |date=2013-06-15 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]] [[Kategorija:Laktami]] 8i0n3bu0umydgopitlxp6yjwgomyr3l Bacitracin 0 1233981 42679150 42296744 2026-08-18T13:09:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679150 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bacitracin A.svg | width = | alt = | image2 = Bacitracin ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bacitracin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Baciguent, Baciim, Bacitracin Bacillus licheniformis | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bacitracin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Topikalno, intramaskularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1405-87-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D06 | ATC_suffix = AX05 | ATC_supplemental = , {{ATC|J01|XX10}} | PubChem = 439542 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00626 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10481985 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C01667 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 28669 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200558 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=66 |H=103 |N=17 |O=16 |S=1 | molecular_weight = 1422,693 | smiles = CC[C@H](C)[C@H](N)C1=N[C@@H](CS1)C(=O)N[C@@H](CC(C)C)C(=O)N[C@H](CCC(O)=O)C(=O)N[C@@H]([C@@H](C)CC)C(=O)N[C@H]1CCCCNC(=O)[C@H](CC(N)=O)NC(=O)[C@@H](CC(O)=O)NC(=O)[C@H](CC2=CNC=N2)NC(=O)[C@@H](CC2=CC=CC=C2)NC(=O)[C@@H](NC(=O)[C@@H](CCCN)NC1=O)[C@@H](C)CC | StdInChI = 1S/C66H103N17O16S/c1-9-35(6)52(69)66-81-48(32-100-66)63(97)76-43(26-34(4)5)59(93)74-42(22-23-50(85)86)58(92)83-53(36(7)10-2)64(98)75-40-20-15-16-25-71-55(89)46(29-49(68)84)78-62(96)47(30-51(87)88)79-61(95)45(28-39-31-70-33-72-39)77-60(94)44(27-38-18-13-12-14-19-38)80-65(99)54(37(8)11-3)82-57(91)41(21-17-24-67)73-56(40)90/h12-14,18-19,31,33-37,40-48,52-54H,9-11,15-17,20-30,32,67,69H2,1-8H3,(H2,68,84)(H,70,72)(H,71,89)(H,73,90)(H,74,93)(H,75,98)(H,76,97)(H,77,94)(H,78,96)(H,79,95)(H,80,99)(H,82,91)(H,83,92)(H,85,86)(H,87,88)/t35-,36-,37-,40-,41+,42+,43-,44+,45-,46-,47+,48-,52-,53-,54-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CLKOFPXJLQSYAH-ABRJDSQDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 221-225 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bacitracin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 66 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1422,693 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Tay WM, Epperson JD, da Silva GF, Ming LJ: 1H NMR, mechanism, and mononuclear oxidative activity of the antibiotic metallopeptide bacitracin: the role of D-Glu-4, interaction with pyrophosphate moiety, DNA binding and cleavage, and bioactivity. J Am Chem Soc. 2010 Apr 28;132(16):5652-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20359222 20359222]</ref><ref>Karala AR, Ruddock LW: Bacitracin is not a specific inhibitor of protein disulfide isomerase. FEBS J. 2010 Jun;277(11):2454-62. Epub 2010 Apr 30. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20477872 20477872]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 21 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 17 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 31 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -6,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -13,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 556,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bacitracin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00626 Bacitracin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414004407/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00626 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tiazolini]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Ciklični peptidi]] r6yikerxcs1a6c539qgea6zibnwq6xt Azelastin 0 1233982 42679142 42276186 2026-08-18T12:26:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679142 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Azelastine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Azelastin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Astelin, Optivar, Allergodil | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Azelastine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički, nazalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 22 h | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58581-89-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R01 | ATC_suffix = AC03 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|GX07}} | PubChem = 2267 | PubChemSubstance = 46507582 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00972 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2180 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07768 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 2950 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 639 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=24 |Cl=1 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 381,898 | smiles = CN1CCCC(CC1)N1N=C(CC2=CC=C(Cl)C=C2)C2=CC=CC=C2C1=O | StdInChI = 1S/C22H24ClN3O/c1-25-13-4-5-18(12-14-25)26-22(27)20-7-3-2-6-19(20)21(24-26)15-16-8-10-17(23)11-9-16/h2-3,6-11,18H,4-5,12-15H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MBUVEWMHONZEQD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 225 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Azelastin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 381,898 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Horak F: Effectiveness of twice daily azelastine nasal spray in patients with seasonal allergic rhinitis. Ther Clin Risk Manag. 2008 Oct;4(5):1009-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19209282 19209282]</ref><ref>Bernstein JA: Azelastine hydrochloride: a review of pharmacology, pharmacokinetics, clinical efficacy and tolerability. Curr Med Res Opin. 2007 Oct;23(10):2441-52. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17723160 17723160]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 35,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azelastine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00972 Azelastine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213103129/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00972 |date=2013-12-13 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Inhibitori oksidoreduktaze]] [[Kategorija:Antiagregacijski lekovi]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Azepani]] hcbkidoj6xb1hkdexxjbunqa8qum9rr Balsalazid 0 1233983 42679170 42296754 2026-08-18T14:12:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679170 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Balsalazide structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Balsalazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Carbadox, Colazal | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Balsalazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno, fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 80573-04-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = EC04 | ATC_supplemental = | PubChem = 5362070 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01014 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10662422 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 267413 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 102265 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=15 |N=3 |O=6 | molecular_weight = 357,318 | smiles = OC(=O)CCNC(=O)C1=CC=C(C=C1)\N=N\C1=CC=C(O)C(=C1)C(O)=O | StdInChI = 1S/C17H15N3O6/c21-14-6-5-12(9-13(14)17(25)26)20-19-11-3-1-10(2-4-11)16(24)18-8-7-15(22)23/h1-6,9,21H,7-8H2,(H,18,24)(H,22,23)(H,25,26)/b20-19+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IPOKCKJONYRRHP-FMQUCBEESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Balsalazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 357,318 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Wiggins JB, Rajapakse R: Balsalazide: a novel 5-aminosalicylate prodrug for the treatment of active ulcerative colitis. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2009 Oct;5(10):1279-84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19743890 19743890]</ref><ref>Ragunath K, Williams JG: Review article: balsalazide therapy in ulcerative colitis. Aliment Pharmacol Ther. 2001 Oct;15(10):1549-54. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11563993 11563993]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 148,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Balsalazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01014 Balsalazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420065532/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01014 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Salicilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Azo jedinjenja]] sn3du0f194mmi0g002nvltpdz35b5wc Bambuterol 0 1233984 42679172 42271270 2026-08-18T14:27:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679172 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bambuterol-2D-skeletal.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bambuterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bambec, Oxeol | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bambuterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 13 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 81732-46-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = CC12 | ATC_supplemental = | PubChem = 54766 | PubChemSubstance = 46505785 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01408 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 49466 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 553827 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 521589 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=29 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 367,440 | smiles = CN(C)C(=O)OC1=CC(=CC(OC(=O)N(C)C)=C1)C(O)CNC(C)(C)C | StdInChI = 1S/C18H29N3O5/c1-18(2,3)19-11-15(22)12-8-13(25-16(23)20(4)5)10-14(9-12)26-17(24)21(6)7/h8-10,15,19,22H,11H2,1-7H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ANZXOIAKUNOVQU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bambuterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 367,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 91,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bambuterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01408 Bambuterol]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Simpatomimetici]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Beta-adrenergički agonisti]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Karbamati]] 887ozzmsj2eip4qgsy1j7injkuoi01t Aztreonam 0 1233987 42679146 42296741 2026-08-18T12:40:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679146 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Tigemonam Structural Formulae V.2.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Aztreonam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Azactam, Corus 1020, Dynabiotic, Monobactam | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Aztreonam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78110-38-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = DF01 | ATC_supplemental = | PubChem = 54116 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00355 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4674940 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C06840 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 161680 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 158 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=17 |N=5 |O=8 |S=2 | molecular_weight = 435,433 | smiles = C[C@H]1[C@H](NC(=O)C(=N/OC(C)(C)C(=O)O)\C2=CSC([NH3+])=N2)C(=O)N1S([O-])(=O)=O | StdInChI = 1S/C13H17N5O8S2/c1-5-7(10(20)18(5)28(23,24)25)16-9(19)8(6-4-27-12(14)15-6)17-26-13(2,3)11(21)22/h4-5,7H,1-3H3,(H2,14,15)(H,16,19)(H,21,22)(H,23,24,25)/b17-8-/t5-,7-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WZPBZJONDBGPKJ-VEHQQRBSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Aztreonam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 435,433 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 242,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Aztreonam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00355 Aztreonam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414110541/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00355 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] [[Kategorija:Azetidini]] [[Kategorija:Tiazoli]] i7wbzqe60gvhcgj2kahd0opgqzmpyrs Barbital 0 1233989 42679184 42281262 2026-08-18T15:17:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679184 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Barbital.svg | width = | alt = | image2 = Barbital ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Barbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Barbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57-44-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2294 | PubChemSubstance = 46508979 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01483 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2206 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C02517 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31252 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 444 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=12 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 184,193 | smiles = CCC1(CC)C(=O)NC(=O)NC1=O | StdInChI = 1S/C8H12N2O3/c1-3-8(4-2)5(11)9-7(13)10-6(8)12/h3-4H2,1-2H3,(H2,9,10,11,12,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FTOAOBMCPZCFFF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 190 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 250 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Barbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 184,193 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 75,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Barbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01483 Barbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140705181139/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01483 |date=2014-07-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Barbiturati]] krfy9alluekjn0ibjzsfhr1hvkqp16m Basiliksimab 0 1233990 42679186 42673016 2026-08-18T15:56:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679186 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Basiliksimab | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Basiliximab}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7,2 +/- 3,2 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 152923-56-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L04 | ATC_suffix = AC02 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00074 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201439 | synonyms = <!-- Chemical data --> | C=6378 | H=9844 | N=1698 | O=1997 | S=48 | molecular_weight = 143801,3 g/mol | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 61 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Basiliksimab''' (''Simulect'') je himerno (miš-čovek) monoklonalno [[antitelo]] koje je specifično za α lanac ([[CD25]]) [[Interleukin 2|IL-2]] [[IL-2 receptor|receptora]]<ref name="pmid18852657">{{cite journal |author=Lupo L, Panzera P, Tandoi F, ''et al.'' |title=Basiliximab versus steroids in double therapy immunosuppression in liver transplantation: a prospective randomized clinical trial |journal=Transplantation |volume=86 |issue=7 |pages=925–31 |date=October 2008 |pmid=18852657 |doi=10.1097/TP.0b013e318186b8a3 |url=http://meta.wkhealth.com/pt/pt-core/template-journal/lwwgateway/media/landingpage.htm?an=00007890-200810150-00009 |access-date=2014-04-05 |archive-date=2012-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610114953/http://meta.wkhealth.com/pt/pt-core/template-journal/lwwgateway/media/landingpage.htm?an=00007890-200810150-00009 |dead-url=yes }}</ref> [[T ćelija]]. Basiliksimab je rekombinantno antitelo (IgG1k) koje deluje kao [[Imunosupresivni lek|imunosupresivni agens]]. Ono je 144 kDa težak [[glikoprotein]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Basiliximab}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00074 Basiliximab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227220421/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00074 |date=2014-02-27 }} {{Imunosupresanti}} [[Kategorija:Imunomodulatorni lekovi]] [[Kategorija:Imunosupresanti]] 5z5zkiqdwf0h0c1kqwttla71phj9ef7 Benzetidin 0 1234029 42679225 42271303 2026-08-18T18:50:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679225 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzethidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzetidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzethidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3691-78-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62516 | PubChemSubstance = 46507451 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01518 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56290 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 367,481 | smiles = CCOC(=O)C1(CCN(CCOCC2=CC=CC=C2)CC1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C23H29NO3/c1-2-27-22(25)23(21-11-7-4-8-12-21)13-15-24(16-14-23)17-18-26-19-20-9-5-3-6-10-20/h3-12H,2,13-19H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UVTBZAWTRVBTMK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzetidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 367,481 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 38,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzethidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01518 Benzethidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005082511/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01518 |date=2012-10-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] kbaut3d6qhn57swgife0c2mvkc6gfq1 Benzilmorfin 0 1234030 42679229 42281325 2026-08-18T18:57:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679229 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = benzylmorphine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzilmorfin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzylmorphine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 14297-87-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5362507 | PubChemSubstance = 46504682 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01573 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4515062 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=25 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 375,460 | smiles = [H][C@@]12OC3=C(OCC4=CC=CC=C4)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]1([H])C=C[C@@H]2O | StdInChI = 1S/C24H25NO3/c1-25-12-11-24-17-8-9-19(26)23(24)28-22-20(27-14-15-5-3-2-4-6-15)10-7-16(21(22)24)13-18(17)25/h2-10,17-19,23,26H,11-14H2,1H3/t17-,18+,19-,23-,24-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RDJGWRFTDZZXSM-RNWLQCGYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 132 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzilmorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,460 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 41,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzylmorphine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01573 Benzylmorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005000608/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01573 |date=2012-10-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] mdgsl6i12gii7r8cy8c4c70ul68pdh6 Beksaroten 0 1234031 42679207 42281294 2026-08-18T17:39:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679207 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bexarotene Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Beksaroten | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Targret, Targretin, Targretin-gel, Targretyn | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bexarotene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno, topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 153559-49-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XX25 | ATC_supplemental = | PubChem = 82146 | PubChemSubstance = 46509119 | IUPHAR_ligand = 2807 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00307 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 74139 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 50859 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1023 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=28 |O=2 | molecular_weight = 348,478 | smiles = CC1=CC2=C(C=C1C(=C)C1=CC=C(C=C1)C(O)=O)C(C)(C)CCC2(C)C | StdInChI = 1S/C24H28O2/c1-15-13-20-21(24(5,6)12-11-23(20,3)4)14-19(15)16(2)17-7-9-18(10-8-17)22(25)26/h7-10,13-14H,2,11-12H2,1,3-6H3,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NAVMQTYZDKMPEU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Beksaroten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 348,478 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Gniadecki R, Assaf C, Bagot M, Dummer R, Duvic M, Knobler R, Ranki A, Schwandt P, Whittaker S: The optimal use of bexarotene in cutaneous T-cell lymphoma. Br J Dermatol. 2007 Sep;157(3):433-40. Epub 2007 Jun 6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17553039 17553039]</ref><ref>Dragnev KH, Petty WJ, Shah SJ, Lewis LD, Black CC, Memoli V, Nugent WC, Hermann T, Negro-Vilar A, Rigas JR, Dmitrovsky E: A proof-of-principle clinical trial of bexarotene in patients with non-small cell lung cancer. Clin Cancer Res. 2007 Mar 15;13(6):1794-800. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17363535 17363535]</ref><ref>Smit JW, Stokkel MP, Pereira AM, Romijn JA, Visser TJ: Bexarotene-induced hypothyroidism: bexarotene stimulates the peripheral metabolism of thyroid hormones. J Clin Endocrinol Metab. 2007 Jul;92(7):2496-9. Epub 2007 Apr 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17440015 17440015]</ref><ref>Lowe MN, Plosker GL: Bexarotene. Am J Clin Dermatol. 2000 Jul-Aug;1(4):245-50; discussion 251-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11702369 11702369]</ref><ref>Yen WC, Prudente RY, Corpuz MR, Negro-Vilar A, Lamph WW: A selective retinoid X receptor agonist bexarotene (LGD1069, targretin) inhibits angiogenesis and metastasis in solid tumours. Br J Cancer. 2006 Mar 13;94(5):654-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16495926 16495926]</ref><ref>Farol LT, Hymes KB: Bexarotene: a clinical review. Expert Rev Anticancer Ther. 2004 Apr;4(2):180-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15056048 15056048]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bexarotene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00307 Bexarotene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031137/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00307 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] t53y19qik2cma029s11dpkneai04t8e Beklometazon dipropionat 0 1234032 42679206 42286375 2026-08-18T17:37:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679206 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Beclometasone dipropionate.png | width = | alt = | image2 = Beclometasone-dipropionate-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Beklometazon dipropionat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aerobec, Aldecin, Anceron, Andion | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Beclometasone dipropionate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Nazalno, respiratorno (inhalacija), topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,8 h | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5534-09-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = EA07 | ATC_supplemental = , {{ATC|R03|BA01}} | PubChem = 21700 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00394 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 20396 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07813 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3002 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200500 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=37 |Cl=1 |O=7 | molecular_weight = 521,042 | smiles = [H][C@@]12C[C@H](C)[C@](OC(=O)CC)(C(=O)COC(=O)CC)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(Cl)[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C28H37ClO7/c1-6-23(33)35-15-22(32)28(36-24(34)7-2)16(3)12-20-19-9-8-17-13-18(30)10-11-25(17,4)27(19,29)21(31)14-26(20,28)5/h10-11,13,16,19-21,31H,6-9,12,14-15H2,1-5H3/t16-,19-,20-,21-,25-,26-,27-,28-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KUVIULQEHSCUHY-XYWKZLDCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 117-120 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Beklometazon dipropionat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 521,042 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Willey RF, Milne LJ, Crompton GK, Grant IW: Beclomethasone dipropionate aerosol and oropharyngeal candidiasis. Br J Dis Chest. 1976 Jan;70(1):32-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1259918 1259918]</ref><ref>Salzman GA, Pyszczynski DR: Oropharyngeal candidiasis in patients treated with beclomethasone dipropionate delivered by metered-dose inhaler alone and with Aerochamber. J Allergy Clin Immunol. 1988 Feb;81(2):424-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3339197 3339197]</ref><ref>Fukushima C, Matsuse H, Tomari S, Obase Y, Miyazaki Y, Shimoda T, Kohno S: Oral candidiasis associated with inhaled corticosteroid use: comparison of fluticasone and beclomethasone. Ann Allergy Asthma Immunol. 2003 Jun;90(6):646-51. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12839324 12839324]</ref><ref>Astegiano M, Pagano N, Sapone N, Simondi D, Bertolusso L, Bresso F, Demarchi B, Pellicano R, Bonardi R, Marconi S, Rizzetto M: Efficacy and safety of oral beclomethasone dipropionate for ileal or ileal-right colon Crohn's disease of mild-to-moderate activity or in remission: Retrospective study. Biomed Pharmacother. 2007 Jul;61(6):370-6. Epub 2007 Mar 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17399941 17399941]</ref><ref>McDonald GB: Oral beclomethasone dipropionate: a topically active corticosteroid for the treatment of gastrointestinal graft-versus-host disease following allogeneic hematopoietic cell transplantation. Expert Opin Investig Drugs. 2007 Oct;16(10):1709-24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17922633 17922633]</ref><ref>Hockenbery DM, Cruickshank S, Rodell TC, Gooley T, Schuening F, Rowley S, David D, Brunvand M, Berryman B, Abhyankar S, Bouvier M, McDonald GB: A randomized, placebo-controlled trial of oral beclomethasone dipropionate as a prednisone-sparing therapy for gastrointestinal graft-versus-host disease. Blood. 2007 May 15;109(10):4557-63. Epub 2007 Jan 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17244684 17244684]</ref><ref>Castilla C, Perez-Simon JA, Sanchez-Guijo FM, Diez-Campelo M, Ocio E, Perez-Persona E, Lopez-Villar O, Vazquez L, Caballero D, San Miguel JF: Oral beclomethasone dipropionate for the treatment of gastrointestinal acute graft-versus-host disease (GVHD). Biol Blood Marrow Transplant. 2006 Sep;12(9):936-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16920559 16920559]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 107,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Beclometasone dipropionate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00394 Beclometasone dipropionate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008092355/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00394 |date=2014-10-08 }} [[Kategorija:Antiasmatični lekovi]] [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Kortikosteroidi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organohloridi]] 6pvn7rgzl0f82utu7dtn48dmvnx30gq Bedakvilin 0 1234033 42679195 42301942 2026-08-18T17:16:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679195 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bedaquiline Structural Formula V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bedakvilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bedaquiline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5,5 meseci | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 843663-66-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J04 | ATC_suffix = AK05 | ATC_supplemental = | PubChem = 5388906 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08903 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4534966 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 72292 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=32 |H=31 |Br=1 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 555,505 | smiles = COC1=NC2=C(C=C(Br)C=C2)C=C1[C@@H](C1=CC=CC=C1)[C@@](O)(CCN(C)C)C1=CC=CC2=C1C=CC=C2 | StdInChI = 1S/C32H31BrN2O2/c1-35(2)19-18-32(36,28-15-9-13-22-10-7-8-14-26(22)28)30(23-11-5-4-6-12-23)27-21-24-20-25(33)16-17-29(24)34-31(27)37-3/h4-17,20-21,30,36H,18-19H2,1-3H3/t30-,32-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QUIJNHUBAXPXFS-XLJNKUFUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bedakvilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 555,505 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Matteelli A, Carvalho AC, Dooley KE, Kritski A: TMC207: the first compound of a new class of potent anti-tuberculosis drugs. Future Microbiol. 2010 Jun;5(6):849-58. doi: 10.2217/fmb.10.50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20521931 20521931]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 45,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bedaquiline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08903 Bedaquiline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415214201/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08903 |date=2014-04-15 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Naftalini]] 7e0cry0fdms5y7pwo0ghk5o1ns87ynu Bekaplermin 0 1234034 42679204 42673024 2026-08-18T17:35:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679204 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bekaplermin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Regranex, Regranex (OMJ Pharmaceuticals) | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Becaplermin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 165101-51-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D03 | ATC_suffix = AX06 | ATC_supplemental = , {{ATC|A01|AD08}} | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00102 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201556 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bekaplermin''' (''Regranex'') cikatrizant je koji je dostupa u obliku topikalnog gela. On se koristi za tretiranje [[dijabetes|dijabetičkih]] čireva stopala.<ref name="pmid11849120">{{cite journal |author=Nagai MK, Embil JM |title=Becaplermin: recombinant platelet derived growth factor, a new treatment for healing diabetic foot ulcers |journal=Expert Opin Biol Ther |volume=2 |issue=2 |pages=211–8 |date=February 2002 |pmid=11849120 |doi=10.1517/14712598.2.2.211 |url=http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1517/14712598.2.2.211}}</ref> Bekaplermin se proizvodi primenom rekombinantne DNK tehnologije na kvascu ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''. Bekaplermin je [[homodimer]] čiji polipeptidni lanci su vezani [[Disulfidna veza|disulfidnim vezama]]<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Becaplermin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00102 Becaplermin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606091502/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00102 |date=2013-06-06 }} {{Faktori rasta}} [[Kategorija:Lijekovi]] 6gkoelpn1tuq87wabtf8cpspcyz89j7 Belatacept 0 1234035 42679211 42281301 2026-08-18T17:45:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679211 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Belatacept | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Belatacept}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 9,8 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 706808-37-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L04 | ATC_suffix = AA28 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06681 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Belatacept''' je rekombinantni [[fuzioni protein]] koji se sastoji od Fc fragmenta ljudskog IgG1 [[imunoglobulin]]a vezanog za ekstracelularni domen [[CTLA-4]]. Taj molekul je od presudne važnosti za kostimulaciju [[T-ćelija]]. Belatacept selektivno blokira proces aktivacije T-ćelije. On se razlikuje od abatacepta (''Orencia'') sa samo dve aminokiseline. [[FDA]] je odobrila ovaj lek juna [[2011]].<ref>Wekerle T, Grinyo JM: Belatacept: from rational design to clinical application. Transpl Int. 2012 Feb;25(2):139-50. doi: 10.1111/j.1432-2277.2011.01386.x. Epub 2011 Dec 7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22151353 22151353]</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov">Garnock-Jones KP: Belatacept: in adult kidney transplant recipients. BioDrugs. 2012 Dec 1;26(6):413-24. doi: 10.2165/11208900-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22928660 22928660]</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Belatacept}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06681 Belatacept] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141009133543/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06681 |date=2014-10-09 }} {{Imunosupresanti}} [[Kategorija:Imunosupresanti]] r4undv4xcf4lhfwhmn9544jcyoe7odz Belimumab 0 1234036 42679214 42281305 2026-08-18T17:54:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679214 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Belimumab | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Belimumab}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 19,4 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 356547-88-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L04 | ATC_suffix = AA26 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08879 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> | C=6714 | H=10428 | O=2102 | S=52 | molecular_weight = 151,8 [[kDa]] | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Belimumab''' je intravenozni [[imunosupresant]] za adjunktivno lečenje [[Lupus|sistemske lupus eritematoze]] (SLE). Specifičnije, on je potpuno ljudsko rekombinantno [[monoklonalno antitelo|monoklonalno]] [[Imunoglobulin G|IgG]] antitelo, i privi je biološki tratman koji je odobren za tu indikaciju (SLE). Ne prepuručuje se upreda primena sa živim ili inaktiviranim vakcinama. [[FDA]] je odobrila ovaj lek marta [[2011]].<ref>Scott LJ, Burness CB, McCormack PL: Belimumab: a guide to its use in systemic lupus erythematosus. BioDrugs. 2012 Jun 1;26(3):195-9. doi: 10.2165/11209060-000000000-00000.</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Belimumab}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08879 Belimumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014082119/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08879 |date=2014-10-14 }} {{Imunosupresanti}} [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Monoklonalna antitela]] epyr6kl5juovh86nx3ux2fxsru8vklr Bendroflumetiazid 0 1234037 42679221 42286394 2026-08-18T18:29:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679221 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bendroflumethiazide.svg | width = | alt = | image2 = Bendroflumethiazide-3D-vdW.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bendroflumetiazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aprinox, Bentride, Benuron, Benzy-Rodiuran | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bendroflumethiazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 8,5 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 73-48-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C03 | ATC_suffix = AA01 | ATC_supplemental = | PubChem = 2315 | PubChemSubstance = 46508672 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00436 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2225 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07758 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3013 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1684 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=14 |F=3 |N=3 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 421,415 | smiles = NS(=O)(=O)C1=CC2=C(NC(CC3=CC=CC=C3)NS2(=O)=O)C=C1C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C15H14F3N3O4S2/c16-15(17,18)10-7-11-13(8-12(10)26(19,22)23)27(24,25)21-14(20-11)6-9-4-2-1-3-5-9/h1-5,7-8,14,20-21H,6H2,(H2,19,22,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HDWIHXWEUNVBIY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 221-223 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bendroflumetiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 421,415 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 135,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bendroflumethiazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00436 Bendroflumethiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140404032546/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00436 |date=2014-04-04 }} {{Diuretici}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] qniez2a9ar9h98ma45s4gbcs3kucwxi Benzfetamin 0 1234038 42679226 42281324 2026-08-18T18:52:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679226 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzphetamine.svg | width = | alt = | image2 = Benzphetamine 3d.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 16 - 31 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 156-08-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5311017 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00865 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4470556 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07538 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3044 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201358 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=21 |N=1 | molecular_weight = 239,355 | smiles = C[C@@H](CC1=CC=CC=C1)N(C)CC1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C17H21N/c1-15(13-16-9-5-3-6-10-16)18(2)14-17-11-7-4-8-12-17/h3-12,15H,13-14H2,1-2H3/t15-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YXKTVDFXDRQTKV-HNNXBMFYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 152-153 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 239,355 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00865 Benzphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419132337/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00865 |date=2014-04-19 }} [[Kategorija:Inhibitori preuzimanja dopamina]] [[Kategorija:Inhibitori preuzimanja norepinefrina]] [[Kategorija:Stimulanti]] [[Kategorija:Simpatomimetici]] [[Kategorija:Amini]] a2vdfgh0raqe1hsc0vq9tb2j4j4mghj Betahidroksifentanil 0 1234080 42679267 42271317 2026-08-18T20:47:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679267 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Betahydroxyfentanyl.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Betahidroksifentanil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Betahydroxyfentanyl}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78995-10-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62278 | PubChemSubstance = 46505363 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01453 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56079 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 352,470 | smiles = CCC(=O)N(C1CCN(CC(O)C2=CC=CC=C2)CC1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C22H28N2O2/c1-2-22(26)24(19-11-7-4-8-12-19)20-13-15-23(16-14-20)17-21(25)18-9-5-3-6-10-18/h3-12,20-21,25H,2,13-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JEFVHLMGRUJLET-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Betahidroksifentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 352,470 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 43,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Betahydroxyfentanyl}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01453 Betahydroxyfentanyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005082516/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01453 |date=2012-10-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] io64xu8u2nqewjiwi3yps3ia7exxqqn Benzilpenicilin 0 1234081 42679230 42291679 2026-08-18T18:58:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679230 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Penicillin-G.svg | width = | alt = | image2 = Penicillin-G 3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzilpenicilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Abbocillin, Ayercillin, Benzopenicillin, Benzylpenicillin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzylpenicillin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 0,4–0,9 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 61-33-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = CE01 | ATC_supplemental = , {{ATC|J01|CE10}} | PubChem = 5904 | PubChemSubstance = 46506778 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01053 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5693 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C05551 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 18208 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 29 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=18 |N=2 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 334,390 | smiles = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)CC1=CC=CC=C1)C(O)=O | StdInChI = 1S/C16H18N2O4S/c1-16(2)12(15(21)22)18-13(20)11(14(18)23-16)17-10(19)8-9-6-4-3-5-7-9/h3-7,11-12,14H,8H2,1-2H3,(H,17,19)(H,21,22)/t11-,12+,14-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JGSARLDLIJGVTE-MBNYWOFBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 214-217 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzilpenicilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,390 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Eagle H, Newman E, Musselman AD, Robinson M, Birmingham M: THE RENAL CLEARANCE OF PENICILLINS F, G, K, AND X IN RABBITS AND MAN. J Clin Invest. 1947 Sep;26(5):903-18. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16695494 16695494]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 112,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzylpenicillin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01053 Benzylpenicillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414102241/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01053 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] g071f7y9n6ixcpyh8q551985oh7s6y2 Benztiazid 0 1234082 42679239 42296804 2026-08-18T19:12:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679239 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzthiazide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benztiazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aquatag, Benzothiazide, Benzthazide, Dihydrex | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzthiazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91-33-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2343 | PubChemSubstance = 46506752 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00562 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2253 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07759 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3047 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201039 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=4 |S=3 | molecular_weight = 431,937 | smiles = NS(=O)(=O)C1=C(Cl)C=C2NC(CSCC3=CC=CC=C3)=NS(=O)(=O)C2=C1 | StdInChI = 1S/C15H14ClN3O4S3/c16-11-6-12-14(7-13(11)25(17,20)21)26(22,23)19-15(18-12)9-24-8-10-4-2-1-3-5-10/h1-7H,8-9H2,(H,18,19)(H2,17,20,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NDTSRXAMMQDVSW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 231.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benztiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 431,937 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 160,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzthiazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00562 Benzthiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218121014/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00562 |date=2014-02-18 }} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Psihostimulansi]] [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] 2d5b24yftfqcqtukxa188acadlye6h2 Benzkvinamid 0 1234083 42679233 42296791 2026-08-18T19:03:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679233 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzquinamide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzkvinamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Benzchinamide, Emete-con, Emeticon, Promecon | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzquinamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1-1,6 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 63-12-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2342 | PubChemSubstance = 46506155 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00767 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2252 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 27662 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201250 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=32 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 404,500 | smiles = CCN(CC)C(=O)C1CN2CCC3=CC(OC)=C(OC)C=C3C2CC1OC(C)=O | StdInChI = 1S/C22H32N2O5/c1-6-23(7-2)22(26)17-13-24-9-8-15-10-20(27-4)21(28-5)11-16(15)18(24)12-19(17)29-14(3)25/h10-11,17-19H,6-9,12-13H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JSZILQVIPPROJI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 131 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzkvinamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 404,500 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 68,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzquinamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00767 Benzquinamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607065234/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00767 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Antiemetici]] [[Kategorija:Antipsihotici]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] eb0bp1pbg0m3p5fhyv0cljljsobeyaf Benzonatat 0 1234084 42679238 42296800 2026-08-18T19:10:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679238 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzonatate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzonatat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Benzononantin, Exangit, Tesalon, Tessalin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzonatate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3-8 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 104-31-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DB01 | ATC_supplemental = | PubChem = 7699 | PubChemSubstance = 46506376 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00868 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 7413 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3032 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200369 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=30 |H=53 |N=1 |O=11 | molecular_weight = 603,742 | smiles = CCCCNC1=CC=C(C=C1)C(=O)OCCOCCOCCOCCOCCOCCOCCOCCOCCOC | StdInChI = 1S/C30H53NO11/c1-3-4-9-31-29-7-5-28(6-8-29)30(32)42-27-26-41-25-24-40-23-22-39-21-20-38-19-18-37-17-16-36-15-14-35-13-12-34-11-10-33-2/h5-8,31H,3-4,9-27H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MAFMQEKGGFWBAB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzonatat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 603,742 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Cohen V, Jellinek SP, Stansfield L, Truong H, Baseluos C, Marshall JP: Cardiac arrest with residual blindness after overdose of tessalon(R) (benzonatate) perles. J Emerg Med. 2009 Nov 4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19892505 19892505]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 33 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 121,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzonatate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00868 Benzonatate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226235114/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00868 |date=2014-02-26 }} [[Kategorija:Antitusici]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] ldrvta09jw886h4wmyjdmxp7ca9c91b Bezafibrat 0 1234086 42679271 42296826 2026-08-18T21:07:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679271 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bezafibrate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bezafibrat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Befizal, Bezalip, Bezalip retard, Bezatol | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bezafibrate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1-2 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 41859-67-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C10 | ATC_suffix = AB02 | ATC_supplemental = | PubChem = 39042 | PubChemSubstance = 46509188 | IUPHAR_ligand = 2668 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01393 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 35728 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 47612 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 264374 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=20 |Cl=1 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 361,819 | smiles = CC(C)(OC1=CC=C(CCNC(=O)C2=CC=C(Cl)C=C2)C=C1)C(O)=O | StdInChI = 1S/C19H20ClNO4/c1-19(2,18(23)24)25-16-9-3-13(4-10-16)11-12-21-17(22)14-5-7-15(20)8-6-14/h3-10H,11-12H2,1-2H3,(H,21,22)(H,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IIBYAHWJQTYFKB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 186 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bezafibrat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 361,819 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Secondary prevention by raising HDL cholesterol and reducing triglycerides in patients with coronary artery disease: the Bezafibrate Infarction Prevention (BIP) study. Circulation. 2000 Jul 4;102(1):21-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10880410 10880410]</ref><ref>Tenenbaum A, Motro M, Fisman EZ, Tanne D, Boyko V, Behar S: Bezafibrate for the secondary prevention of myocardial infarction in patients with metabolic syndrome. Arch Intern Med. 2005 May 23;165(10):1154-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15911729 15911729]</ref><ref>Tenenbaum A, Motro M, Fisman EZ, Schwammenthal E, Adler Y, Goldenberg I, Leor J, Boyko V, Mandelzweig L, Behar S: Peroxisome proliferator-activated receptor ligand bezafibrate for prevention of type 2 diabetes mellitus in patients with coronary artery disease. Circulation. 2004 May 11;109(18):2197-202. Epub 2004 May 3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15123532 15123532]</ref><ref>Tenenbaum A, Fisman EZ, Boyko V, Benderly M, Tanne D, Haim M, Matas Z, Motro M, Behar S: Attenuation of progression of insulin resistance in patients with coronary artery disease by bezafibrate. Arch Intern Med. 2006 Apr 10;166(7):737-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16606809 16606809]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 75,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bezafibrate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01393 Bezafibrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414102353/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01393 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] egwro86065unxavptsmg9m3w64c31xc Beta-Meprodin 0 1234089 42679264 42301996 2026-08-18T20:39:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679264 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Betameprodine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Meprodin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Meprodine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 468-50-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 61118 | PubChemSubstance = 46505637 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01552 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 55066 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 275,386 | smiles = CCC1CN(C)CCC1(OC(=O)CC)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C17H25NO2/c1-4-14-13-18(3)12-11-17(14,20-16(19)5-2)15-9-7-6-8-10-15/h6-10,14H,4-5,11-13H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ODEGQXRCQDVXSJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 354.3 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Meprodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,386 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Meprodine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01552 Meprodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923231453/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01552 |date=2015-09-23 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 45ux7srfn38y7rz9aqb9qlbxvirlqms Betametazon 0 1234090 42679268 42286409 2026-08-18T20:49:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679268 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Betamethasone.svg | width = | alt = | image2 = Betamethasone2.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Betametazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Alphatrex, Bebate, Becort, Bedifos | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Betamethasone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5,6 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 378-44-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = EA04 | ATC_supplemental = , {{ATC|S03|BA03}} | PubChem = 9782 | PubChemSubstance = 46505155 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00443 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9399 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3077 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 632 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=29 |F=1 |O=5 | molecular_weight = 392,461 | smiles = [H][C@@]12C[C@H](C)[C@](O)(C(=O)CO)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C22H29FO5/c1-12-8-16-15-5-4-13-9-14(25)6-7-19(13,2)21(15,23)17(26)10-20(16,3)22(12,28)18(27)11-24/h6-7,9,12,15-17,24,26,28H,4-5,8,10-11H2,1-3H3/t12-,15-,16-,17-,19-,20-,21-,22-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UREBDLICKHMUKA-DVTGEIKXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 232 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Betametazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,461 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 94,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Betamethasone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00443 Betamethasone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415210305/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00443 |date=2014-04-15 }} [[Kategorija:Antiasmatični lekovi]] [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Kortikosteroidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] qyknoy9cvoviy41tp0mku979q9iw9us Benzokain 0 1234091 42679237 42291683 2026-08-18T19:08:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679237 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Benzocaine.svg | width = | alt = | image2 = Benzocaine-from-xtal-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Benzokain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aethoform, Amben Ethyl Ester, Americaine, Anaesthan-Syngala | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Benzocaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno, topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 94-09-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = AD03 | ATC_supplemental = , {{ATC|A01|AD11}} | PubChem = 2337 | PubChemSubstance = 46508891 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01086 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13854242 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07527 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 116735 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 278172 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=11 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 165,189 | smiles = CCOC(=O)C1=CC=C(N)C=C1 | StdInChI = 1S/C9H11NO2/c1-2-12-9(11)7-3-5-8(10)6-4-7/h3-6H,2,10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BLFLLBZGZJTVJG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 92 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 310 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Benzokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 165,189 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 52,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzocaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01086 Benzocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218114058/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01086 |date=2014-02-18 }} [[Kategorija:Antipruritici]] [[Kategorija:Anestetici]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Anilini]] ck6iadwzoqpdexetir4kx4i3ad0tglu Bepridil 0 1234092 42679244 42296811 2026-08-18T19:39:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679244 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bepridil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bepridil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bepridil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 24-50 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64706-54-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C08 | ATC_suffix = EA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2351 | PubChemSubstance = 46506353 | IUPHAR_ligand = 2337 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01244 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2261 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C06847 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3061 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1008 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=34 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 366,540 | smiles = CC(C)COCC(CN(CC1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1)N1CCCC1 | StdInChI = 1S/C24H34N2O/c1-21(2)19-27-20-24(25-15-9-10-16-25)18-26(23-13-7-4-8-14-23)17-22-11-5-3-6-12-22/h3-8,11-14,21,24H,9-10,15-20H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UIEATEWHFDRYRU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bepridil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,540 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 15,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bepridil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01244 Bepridil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218090224/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01244 |date=2014-02-18 }} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Vazodilatori]] [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Pirolidini]] hmsjsqto2p26auclnp3wi39m1k4n7kq Betacetilmetadol 0 1234093 42679266 42302002 2026-08-18T20:45:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679266 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Betacetylmethadol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Betacetilmetadol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Betacetylmethadol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 17199-59-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62710 | PubChemSubstance = 46508290 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01522 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56457 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=31 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 353,498 | smiles = CC[C@H](OC(C)=O)C(C[C@@H](C)N(C)C)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C23H31NO2/c1-6-22(26-19(3)25)23(17-18(2)24(4)5,20-13-9-7-10-14-20)21-15-11-8-12-16-21/h7-16,18,22H,6,17H2,1-5H3/t18-,22+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XBMIVRRWGCYBTQ-GCJKJVERSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Betacetilmetadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 353,498 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Betacetylmethadol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01522 Betacetylmethadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101216072945/http://drugbank.ca/drugs/DB01522 |date=2010-12-16 }} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Opioidi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] gl8iczqnj5z48daw75uh3rmzfnwdi8f Bortezomib 0 1234132 42679566 42281418 2026-08-19T03:33:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679566 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = [(1R)-3-metil-1-[(2S)-3-fenil-2-(pirazin-2-ilformamido)propanamido]butil]boronska kiselina | image = Bortezomib.svg | width = | alt = | image2 = Bortezomib-from-PDB-2F16-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bortezomib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bortezomib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 179324-69-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XX32 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00188 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 52717 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=25 |B=1 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 384.237 | smiles = CC(C)C[C@H](NC(=O)[C@H](CC1=CC=CC=C1)NC(=O)C1=CN=CC=N1)B(O)O | StdInChI = 1S/C19H25BN4O4/c1-13(2)10-17(20(27)28)24-18(25)15(11-14-6-4-3-5-7-14)23-19(26)16-12-21-8-9-22-16/h3-9,12-13,15,17,27-28H,10-11H2,1-2H3,(H,23,26)(H,24,25)/t15-,17-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GXJABQQUPOEUTA-RDJZCZTQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bortezomib''' (originalno PS-341) je bio prvi terapeutski inihbitor [[proteazom]]a koji je testiran na ljudima. [[Administracija za hranu i lekove|FDA]] je odobrila ovaj lek za tretman relapsirajuće mijelomne bolest i limfoma mantl ćelija.<ref>Adams J, Kauffman M: Development of the proteasome inhibitor Velcade (Bortezomib). Cancer Invest. 2004;22(2):304-11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15199612 15199612]</ref><ref>Bonvini P, Zorzi E, Basso G, Rosolen A: Bortezomib-mediated 26S proteasome inhibition causes cell-cycle arrest and induces apoptosis in CD-30+ anaplastic large cell lymphoma. Leukemia. 2007 Apr;21(4):838-42. Epub 2007 Feb 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17268529 17268529]</ref><ref>Voorhees PM, Dees EC, O'Neil B, Orlowski RZ: The proteasome as a target for cancer therapy. Clin Cancer Res. 2003 Dec 15;9(17):6316-25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14695130 14695130]</ref><ref>Oakervee HE, Popat R, Curry N, Smith P, Morris C, Drake M, Agrawal S, Stec J, Schenkein D, Esseltine DL, Cavenagh JD: PAD combination therapy (PS-341/bortezomib, doxorubicin and dexamethasone) for previously untreated patients with multiple myeloma. Br J Haematol. 2005 Jun;129(6):755-62. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15953001 15953001]</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bortezomib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00188 Bortezomib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417040447/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00188 |date=2014-04-17 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] 408ex7wwjss7a06islpjdxmazftujxv BMS-564,929 0 1234133 42679148 42301901 2026-08-18T12:56:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679148 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = BMS-564,929.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = BMS-564,929 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|BMS-564,929}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9882972 | PubChemSubstance = 99443757 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB07286 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8058647 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=12 |Cl=1 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 305,716 | smiles = [H][C@@]1(O)CCN2C(=O)N(C(=O)[C@]12[H])C1=C(C)C(Cl)=C(C=C1)C#N | StdInChI = 1S/C14H12ClN3O3/c1-7-9(3-2-8(6-16)11(7)15)18-13(20)12-10(19)4-5-17(12)14(18)21/h2-3,10,12,19H,4-5H2,1H3/t10-,12+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KEJORAMIZFOODM-PWSUYJOCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''BMS-564,929''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 305,716 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 84,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|BMS-564,929}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07286 BMS-564,929] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515130029/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07286 |date=2013-05-15 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Piroloimidazoli]] mzxeotwjl8pjy80x6t4wo05ctrjjof0 Bikalutamid 0 1234134 42679289 42291700 2026-08-18T22:00:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679289 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bicalutamide.svg | width = | alt = | image2 = Bicalutamide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bikalutamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bicalutamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5,9 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 90357-06-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = BB03 | ATC_supplemental = | PubChem = 2375 | PubChemSubstance = 46505386 | IUPHAR_ligand = 2863 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01128 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 50614 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C08160 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 100717 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 63560 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=14 |F=4 |N=2 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 430,373 | smiles = CC(O)(CS(=O)(=O)C1=CC=C(F)C=C1)C(=O)NC1=CC(=C(C=C1)C#N)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C18H14F4N2O4S/c1-17(26,10-29(27,28)14-6-3-12(19)4-7-14)16(25)24-13-5-2-11(9-23)15(8-13)18(20,21)22/h2-8,26H,10H2,1H3,(H,24,25) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LKJPYSCBVHEWIU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 191-193 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bikalutamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 430,373 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 115,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bicalutamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01128 Bicalutamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414171252/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01128 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Antiandrogeni]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Sulfoni]] 2dquuf6vld853nduu1q36e5curl3bhz Boldenon 0 1234136 42679559 42296865 2026-08-19T02:00:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679559 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Boldenone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Boldenon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Equigan, Ganabol, Ultragan | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Boldenone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 14 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 846-48-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 13308 | PubChemSubstance = 46505583 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01541 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 12744 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C14502 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 34584 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=26 |O=2 | molecular_weight = 286,409 | smiles = [H][C@@]12CC[C@H](O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C19H26O2/c1-18-9-7-13(20)11-12(18)3-4-14-15-5-6-17(21)19(15,2)10-8-16(14)18/h7,9,11,14-17,21H,3-6,8,10H2,1-2H3/t14-,15-,16-,17-,18-,19-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RSIHSRDYCUFFLA-DYKIIFRCSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 165 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Boldenon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 286,409 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Boldenone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01541 Boldenone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528003238/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01541 |date=2013-05-28 }} [[Kategorija:Anabolički steroidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] 59jhx3zuk22vze5vpldxsq3jv0yex5d Bifonazol 0 1234137 42679283 42296834 2026-08-18T21:42:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679283 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bifonazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bifonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Amycor, Azolmen, Mycospor | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bifonazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1-2 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60628-96-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2378 | PubChemSubstance = 46507284 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04794 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2287 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 277535 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=18 |N=2 | molecular_weight = 310,392 | smiles = C1=CN(C=N1)C(C1=CC=CC=C1)C1=CC=C(C=C1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C22H18N2/c1-3-7-18(8-4-1)19-11-13-21(14-12-19)22(24-16-15-23-17-24)20-9-5-2-6-10-20/h1-17,22H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OCAPBUJLXMYKEJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bifonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 310,392 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Watanabe S, Takahashi H, Nishikawa T, Takiuchi I, Higashi N, Nishimoto K, Kagawa S, Yamaguchi H, Ogawa H: A comparative clinical study between 2 weeks of luliconazole 1% cream treatment and 4 weeks of bifonazole 1% cream treatment for tinea pedis. Mycoses. 2006 May;49(3):236-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16681817 16681817]</ref><ref>Cho KJ, Su W, Chen WC, Law YP, Fang HC, Liu CP, Cheng JS, Lee KC, Lo YK, Chang HT, Huang JK, Jan CR: Mechanism of bifonazole-induced [Ca2+]i increases in MDCK renal tubular cells. Chin J Physiol. 2001 Sep 30;44(3):97-101. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11767287 11767287]</ref><ref>Tanuma H, Doi M, Sato N, Nishiyama S, Abe M, Kume H, Katsuoka K: Bifonazole (Mycospor cream) in the treatment of moccasin-type tinea pedis. Comparison between combination therapy of bifonazole cream + 10% urea ointment (Urepearl) and occlusive dressing therapy with the same agents. Mycoses. 2000;43(3-4):129-37. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10907343 10907343]</ref><ref>Berg D, Regel E, Harenberg HE, Plempel M: Bifonazole and clotrimazole. Their mode of action and the possible reason for the fungicidal behaviour of bifonazole. Arzneimittelforschung. 1984;34(2):139-46. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6372801 6372801]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 17,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bifonazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04794 Bifonazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818153717/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04794 |date=2016-08-18 }} [[Kategorija:Antimikotici]] [[Kategorija:Imidazoli]] sxjpe0e5o97eet5cipb3bdhqdq5e2cb Bitionol 0 1234138 42679304 42296845 2026-08-18T22:58:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679304 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bithionol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bitionol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Actamer, Bidiphen, Bisoxyphen, Bithin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bithionol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 97-18-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P02 | ATC_suffix = BX01 | ATC_supplemental = , {{ATC|D10|AB01}} | PubChem = 2406 | PubChemSubstance = 46508019 | IUPHAR_ligand = 2338 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04813 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2313 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07967 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3131 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 290106 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=6 |Cl=4 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 356,052 | smiles = OC1=C(SC2=C(O)C(Cl)=CC(Cl)=C2)C=C(Cl)C=C1Cl | StdInChI = 1S/C12H6Cl4O2S/c13-5-1-7(15)11(17)9(3-5)19-10-4-6(14)2-8(16)12(10)18/h1-4,17-18H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JFIOVJDNOJYLKP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 188 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bitionol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 356,052 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 65,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bithionol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04813 Bithionol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151004030830/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04813 |date=2015-10-04 }} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Antelmintici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tioetri]] tlr35pnc4tptj14uaugi8itaxmlkmhd Bosutinib 0 1234139 42679568 42296876 2026-08-19T04:01:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679568 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bosutinib.png | width = | alt = | image2 = Bosutinib ball-and-stick from 3UE4.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bosutinib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bosutinib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 22,5 h | excretion = Fekakalno 91.3% <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 380843-75-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XE14 | ATC_supplemental = | PubChem = 5328940 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06616 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4486102 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 39112 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 288441 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=29 |Cl=2 |N=5 |O=3 | molecular_weight = 530,446 | smiles = COC1=CC(NC2=C(C=NC3=CC(OCCCN4CCN(C)CC4)=C(OC)C=C23)C#N)=C(Cl)C=C1Cl | StdInChI = 1/C26H29Cl2N5O3/c1-32-6-8-33(9-7-32)5-4-10-36-25-13-21-18(11-24(25)35-3)26(17(15-29)16-30-21)31-22-14-23(34-2)20(28)12-19(22)27/h11-14,16H,4-10H2,1-3H3,(H,30,31) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UBPYILGKFZZVDX-UHFFFAOYNA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bosutinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 530,446 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Amsberg GK, Schafhausen P: Bosutinib in the management of chronic myelogenous leukemia. Biologics. 2013;7:115-22. doi: 10.2147/BTT.S30182. Epub 2013 May 6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23674887 23674887]</ref><ref>Keller-V Amsberg G, Brummendorf TH: Novel aspects of therapy with the dual Src and Abl kinase inhibitor bosutinib in chronic myeloid leukemia. Expert Rev Anticancer Ther. 2012 Sep;12(9):1121-7. doi:10.1586/era.12.84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23098112 23098112]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 82,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bosutinib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06616 Bosutinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328053810/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06616 |date=2014-03-28 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrili]] f0vfav34j5dncazr0wsesike8a942ec Bopindolol 0 1234140 42679561 42276375 2026-08-19T02:41:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679561 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bopindolol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bopindolol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bopindolol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 69010-88-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C07 | ATC_suffix = AA17 | ATC_supplemental = | PubChem = 44112 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08807 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 40146 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 355377 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 357995 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 380,480 | smiles = CC1=CC2=C(N1)C=CC=C2OCC(CNC(C)(C)C)OC(=O)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C23H28N2O3/c1-16-13-19-20(25-16)11-8-12-21(19)27-15-18(14-24-23(2,3)4)28-22(26)17-9-6-5-7-10-17/h5-13,18,24-25H,14-15H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UUOJIACWOAYWEZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 152 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bopindolol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 380,480 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 63,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bopindolol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08807 Bopindolol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228110758/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08807 |date=2014-02-28 }} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Beta blokatori]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indoli]] gh4rm3emw7i0izx6npldto7ykfnzizq Boceprevir 0 1234141 42679554 42579671 2026-08-19T01:11:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679554 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Boceprevir.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Boceprevir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Boceprevir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3,4 h | excretion = Fekalno (79%), renalno (9%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 394730-60-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AE12 | ATC_supplemental = | PubChem = 10324367 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08873 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8499830 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 68621 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 218394 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=45 |N=5 |O=5 | molecular_weight = 519,677 | smiles = [H][C@]12CN([C@H](C(=O)NC(CC3CCC3)C(=O)C(N)=O)[C@@]1([H])C2(C)C)C(=O)[C@@H](NC(=O)NC(C)(C)C)C(C)(C)C | StdInChI = 1S/C27H45N5O5/c1-25(2,3)20(30-24(37)31-26(4,5)6)23(36)32-13-15-17(27(15,7)8)18(32)22(35)29-16(19(33)21(28)34)12-14-10-9-11-14/h14-18,20H,9-13H2,1-8H3,(H2,28,34)(H,29,35)(H2,30,31,37)/t15-,16?,17-,18-,20+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LHHCSNFAOIFYRV-DOVBMPENSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Boceprevir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 519,677 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Kiser JJ, Flexner C: Direct-acting antiviral agents for hepatitis C virus infection. Annu Rev Pharmacol Toxicol. 2013;53:427-49. doi: 10.1146/annurev-pharmtox-011112-140254. Epub 2012 Nov 5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23140245 23140245]</ref><ref>Treitel M, Marbury T, Preston RA, Triantafyllou I, Feely W, O'Mara E, Kasserra C, Gupta S, Hughes EA: Single-dose pharmacokinetics of boceprevir in subjects with impaired hepatic or renal function. Clin Pharmacokinet. 2012 Sep 1;51(9):619-28. doi: 10.2165/11633440-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22799589 22799589]</ref><ref>Wilby KJ, Partovi N, Ford JA, Greanya E, Yoshida EM: Review of boceprevir and telaprevir for the treatment of chronic hepatitis C. Can J Gastroenterol. 2012 Apr;26(4):205-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22506260 22506260]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 150,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Boceprevir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08873 Boceprevir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329024913/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08873 |date=2014-03-29 }} [[Kategorija:Antivirotici]] [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Lekovi protiv RNK virusa]] tnwu1cs77kr7s8gvmp6uxkq1mxarydi Bivalirudin 0 1234142 42679305 42296854 2026-08-18T23:39:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679305 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bivalirudin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bivalirudin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Angiomax, Angiox | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bivalirudin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 25 min | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 128270-60-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = B01 | ATC_suffix = AE06 | ATC_supplemental = | PubChem = 16129704 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00006 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10482069 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201455 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = 2180,285 | smiles = CC(C)C[C@H](NC(=O)[C@H](Cc1ccc(O)cc1)NC(=O)[C@H](CCC(=O)O)NC(=O)[C@H](CCC(=O)O)NC(=O)[C@@H]6CCCN6C(=O)[C@@H](NC(=O)[C@H](CCC(=O)O)NC(=O)[C@H](CCC(=O)O)NC(=O)[C@H](Cc2ccccc2)NC(=O)[C@H](CC(=O)O)NC(=O)C\nNC(=O)[C@H](CC(N)=O)NC(=O)CNC(=O)CNC(=O)CNC(=O)CNC(=O)[C@@H]5CCCN5C(=O)[C@H](CCCNC(=N)N)NC(=O)[C@@H]4CCCN4C(=O)[C@H](N)Cc3ccccc3)[C@@H](C)CC)C(=O)O | StdInChI = 1S/C98H138N24O33/c1-5-52(4)82(96(153)122-39-15-23-70(122)92(149)114-60(30-34-79(134)135)85(142)111-59(29-33-78(132)133)86(143)116-64(43-55-24-26-56(123)27-25-55)89(146)118-67(97(154)155)40-51(2)3)119-87(144)61(31-35-80(136)137)112-84(141)58(28-32-77(130)131)113-88(145)63(42-54-18-10-7-11-19-54)117-90(147)66(45-81(138)139)110-76(129)50-107-83(140)65(44-71(100)124)109-75(128)49-106-73(126)47-104-72(125)46-105-74(127)48-108-91(148)68-21-13-38-121(68)95(152)62(20-12-36-103-98(101)102)115-93(150)69-22-14-37-120(69)94(151)57(99)41-53-16-8-6-9-17-53/h6-11,16-19,24-27,51-52,57-70,82,123H,5,12-15,20-23,28-50,99H2,1-4H3,(H2,100,124)(H,104,125)(H,105,127)(H,106,126)(H,107,140)(H,108,148)(H,109,128)(H,110,129)(H,111,142)(H,112,141)(H,113,145)(H,114,149)(H,115,150)(H,116,143)(H,117,147)(H,118,146)(H,119,144)(H,130,131)(H,132,133)(H,134,135)(H,136,137)(H,138,139)(H,154,155)(H4,101,102,103)/t52-,57+,58-,59-,60-,61-,62-,63-,64-,65-,66-,67-,68-,69-,70-,82-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OIRCOABEOLEUMC-GEJPAHFPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bivalirudin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 98 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 2180,285 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Seybert AL, Coons JC, Zerumsky K: Treatment of heparin-induced thrombocytopenia: is there a role for bivalirudin? Pharmacotherapy. 2006 Feb;26(2):229-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16466327 16466327]</ref><ref>Dager WE, Dougherty JA, Nguyen PH, Militello MA, Smythe MA: Heparin-induced thrombocytopenia: treatment options and special considerations. Pharmacotherapy. 2007 Apr;27(4):564-87. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17381384 17381384]</ref><ref>Dang CH, Durkalski VL, Nappi JM: Evaluation of treatment with direct thrombin inhibitors in patients with heparin-induced thrombocytopenia. Pharmacotherapy. 2006 Apr;26(4):461-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16553503 16553503]</ref><ref>Robson R: The use of bivalirudin in patients with renal impairment. J Invasive Cardiol. 2000 Dec;12 Suppl F:33F-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11156732 11156732]</ref><ref>Van De Car DA, Rao SV, Ohman EM: Bivalirudin: a review of the pharmacology and clinical application. Expert Rev Cardiovasc Ther. 2010 Dec;8(12):1673-81. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21108549 21108549]</ref><ref>Shammas NW: Bivalirudin: pharmacology and clinical applications. Cardiovasc Drug Rev. 2005 Winter;23(4):345-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16614733 16614733]</ref><ref>Gleason TG, Chengelis CP, Jackson CB, Lindstrom P: A 24-hour continuous infusion study of bivalirudin in the rat. Int J Toxicol. 2003 May-Jun;22(3):195-206. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12851152 12851152]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 52 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 29 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 67 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -17,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 958,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bivalirudin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00006 Bivalirudin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415201307/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00006 |date=2014-04-15 }} [[Kategorija:Antikoagulansi]] [[Kategorija:Antitrombotički agensi]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Gvanidini]] 9bx761s27nck946hqvg6o211yia530w Biperiden 0 1234143 42679298 42271332 2026-08-18T22:30:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679298 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Biperiden Stereoisomers.png | width = | alt = | image2 = Biperiden-3D-sticks.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Biperiden | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Akineton, Akinophyl | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Biperiden}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 514-65-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N04 | ATC_suffix = AA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2381 | PubChemSubstance = 46508325 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00810 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2289 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07941 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3112 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1101 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=29 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 311,461 | smiles = OC(CCN1CCCCC1)(C1CC2CC1C=C2)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C21H29NO/c23-21(19-7-3-1-4-8-19,11-14-22-12-5-2-6-13-22)20-16-17-9-10-18(20)15-17/h1,3-4,7-10,17-18,20,23H,2,5-6,11-16H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YSXKPIUOCJLQIE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 114 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Biperiden''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 311,461 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Nishiyama K, Mizuno T, Sakuta M, Kurisaki H: Chronic dementia in Parkinson's disease treated by anticholinergic agents. Neuropsychological and neuroradiological examination. Adv Neurol. 1993;60:479-83. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8420174 8420174]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Biperiden}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00810 Biperiden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140807234400/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00810 |date=2014-08-07 }} [[Kategorija:Muskarinski antagonisti]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Piperidini]] r0ldve9v62xh9yt3eungpu7631ptu3g Botulinski toksin B 0 1234167 42679569 42307217 2026-08-19T04:08:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679569 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Botox-structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Botulinski toksin B | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Myobloc (Solstice Neurosciences), Neurobloc (Solstice Neurosciences) | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Botulinum toxin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramuscular <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 93384-44-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00042 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Botulinski toksin B''' je [[neurotoksin]] formiran [[Fermentacija (biohemija)|fermentacijom]] of ''[[Clostridium botulinum]]'' tipa B.<ref>{{cite journal |title = Cocrystal structure of synaptobrevin-II bound to botulinum neurotoxin type B at 2.0 A resolution |author = Hanson, M.A., Stevens, R.C. |journal = Nat.Struct.Biol. |year = 2000 |volume = 7 |pages = 687-692 |pmid = 10932255 |url = http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=1F82}}</ref> Protein je nekovalentno vezan za [[hemaglutinin]]ske i nehemaglutininske proteine u neurotoksinskom kompleksu. Neurotoksinski kompleks se proizvodi procesom fermencaje i prečišćavanja putem serije koraka [[Precipitacija|precipitacije]] i [[Hromatografija|hromatografije]].<ref>Montecucco C, Molgo J: Botulinal neurotoxins: revival of an old killer. Curr Opin Pharmacol. 2005 Jun;5(3):274-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15907915 15907915]</ref><ref>Brin MF, Lew MF, Adler CH, Comella CL, Factor SA, Jankovic J, O'Brien C, Murray JJ, Wallace JD, Willmer-Hulme A, Koller M: Safety and efficacy of NeuroBloc (botulinum toxin type B) in type A-resistant cervical dystonia. Neurology. 1999 Oct 22;53(7):1431-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10534247 10534247]</ref><ref>Shukla HD, Sharma SK: Clostridium botulinum: a bug with beauty and weapon. Crit Rev Microbiol. 2005;31(1):11-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15839401 15839401]</ref><ref>Eisenach JH, Atkinson JL, Fealey RD: Hyperhidrosis: evolving therapies for a well-established phenomenon. Mayo Clin Proc. 2005 May;80(5):657-66. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15887434 15887434]</ref><ref>Schurch B, Corcos J: Botulinum toxin injections for paediatric incontinence. Curr Opin Urol. 2005 Jul;15(4):264-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15928517 15928517]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} * {{PriceEnzymology3rd}} * {{TooneAdvancesInEnzymology}} * {{Branden ProteinStructure2nd}} * {{SegelEnzymeKinetics}} * {{JencksCatalysisInChemistryAndEnzymology}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Botulinum toxin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00042 Botulinum toxin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130608114533/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00042 |date=2013-06-08 }} [[Kategorija:Mišićni relaksanti]] [[Kategorija:Neurotoksini]] [[Kategorija:Plastična hirurgija]] [[Kategorija:Bakterijski toksini]] [[Kategorija:EC 3.4.24]] cgmelx3cc392mgrr0okslzbzgypfes7 Bropirimin 0 1234179 42679585 42296903 2026-08-19T07:44:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679585 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bropirimine structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bropirimin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bropirimine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 65457 | PubChemSubstance = 46505808 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04168 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 58914 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=8 |Br=1 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 266,094 | smiles = NC1=NC(=C(Br)C(O)=N1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C10H8BrN3O/c11-7-8(6-4-2-1-3-5-6)13-10(12)14-9(7)15/h1-5H,(H3,12,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CIUUIPMOFZIWIZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bropirimin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 266,094 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 72,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bropirimine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04168 Bropirimine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720213101/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04168 |date=2015-07-20 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Pirimidini]] pxf5pt9ail6ijhfk6j37tlme33ckv6e Bromazepam 0 1234180 42679581 42296893 2026-08-19T07:33:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679581 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bromazepam.svg | width = | alt = | image2 = Bromazepam-from-xtal-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bromazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Apo-Bromazepam, Calmepam, Compedium, Compendium | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bromazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 10-20 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1812-30-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = BA08 | ATC_supplemental = | PubChem = 2441 | PubChemSubstance = 46505694 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01558 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2347 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 277062 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=10 |Br=1 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 316,153 | smiles = BrC1=CC2=C(NC(=O)CN=C2C2=CC=CC=N2)C=C1 | StdInChI = 1S/C14H10BrN3O/c15-9-4-5-11-10(7-9)14(17-8-13(19)18-11)12-3-1-2-6-16-12/h1-7H,8H2,(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VMIYHDSEFNYJSL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bromazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,153 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Oelschlager H: [Chemical and pharmacologic aspects of benzodiazepines] Schweiz Rundsch Med Prax. 1989 Jul 4;78(27-28):766-72. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2570451 2570451]</ref><ref>Oda M, Kotegawa T, Tsutsumi K, Ohtani Y, Kuwatani K, Nakano S: The effect of itraconazole on the pharmacokinetics and pharmacodynamics of bromazepam in healthy volunteers. Eur J Clin Pharmacol. 2003 Nov;59(8-9):615-9. Epub 2003 Sep 27. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14517708 14517708]</ref><ref>van Harten J: Overview of the pharmacokinetics of fluvoxamine. Clin Pharmacokinet. 1995;29 Suppl 1:1-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8846617 8846617]</ref><ref>Ochs HR, Greenblatt DJ, Friedman H, Burstein ES, Locniskar A, Harmatz JS, Shader RI: Bromazepam pharmacokinetics: influence of age, gender, oral contraceptives, cimetidine, and propranolol. Clin Pharmacol Ther. 1987 May;41(5):562-70. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2882883 2882883]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bromazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01558 Bromazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511055237/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01558 |date=2013-05-11 }} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Piridini]] 9tbtss16uiv7o5i6q45lof91dbtn488 Bromfena 0 1234181 42679582 42276441 2026-08-19T07:35:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679582 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bromfenac.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bromfena | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Duract, Xibrom | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bromfenac}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91714-94-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 60726 | PubChemSubstance = 46508121 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00963 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54730 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 240107 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1077 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=12 |Br=1 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 334,165 | smiles = NC1=C(CC(O)=O)C=CC=C1C(=O)C1=CC=C(Br)C=C1 | StdInChI = 1S/C15H12BrNO3/c16-11-6-4-9(5-7-11)15(20)12-3-1-2-10(14(12)17)8-13(18)19/h1-7H,8,17H2,(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZBPLOVFIXSTCRZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bromfena''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,165 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 80,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bromfenac}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00963 Bromfenac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218183544/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00963 |date=2014-02-18 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Anilini]] [[Kategorija:Benzofenoni]] [[Kategorija:Organobromidi]] 3coi3hytyxjs21pmf9rodawnj3vgd7q Bretilijum 0 1234182 42679578 42271373 2026-08-19T06:48:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679578 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bretylium.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bretilijum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bretylan, Bretylol, Darenthin, Darentin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bretylium}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramaskularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7,8 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 59-41-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = BD02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2431 | PubChemSubstance = 46505320 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01158 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2337 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3172 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1199080 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=17 |Br=1 |N=1 | molecular_weight = 243,163 | smiles = CC[N+](C)(C)CC1=CC=CC=C1Br | StdInChI = 1S/C11H17BrN/c1-4-13(2,3)9-10-7-5-6-8-11(10)12/h5-8H,4,9H2,1-3H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AAQOQKQBGPPFNS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bretilijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 243,163 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bretylium}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01158 Bretylium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218094748/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01158 |date=2014-02-18 }} {{Simpatolitički antihipertenzivi}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Organobromidi]] h9ekg0kxsm8krtyg867b0dcrispn873 Brinzolamid 0 1234183 42679580 42296887 2026-08-19T07:15:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679580 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Brinzolamide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Brinzolamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Brinzolamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 111 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 138890-62-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = S01 | ATC_suffix = EC04 | ATC_supplemental = | PubChem = 68844 | PubChemSubstance = 46507071 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01194 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 62077 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07760 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3176 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 220491 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=21 |N=3 |O=5 |S=3 | molecular_weight = 383,507 | smiles = CCN[C@H]1CN(CCCOC)S(=O)(=O)C2=C1C=C(S2)S(N)(=O)=O | StdInChI = 1S/C12H21N3O5S3/c1-3-14-10-8-15(5-4-6-20-2)23(18,19)12-9(10)7-11(21-12)22(13,16)17/h7,10,14H,3-6,8H2,1-2H3,(H2,13,16,17)/t10-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HCRKCZRJWPKOAR-JTQLQIEISA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 131 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Brinzolamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 383,507 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Ermis SS, Ozturk F, Inan UU: Comparing the effects of travoprost and brinzolamide on intraocular pressure after phacoemulsification. Eye. 2005 Mar;19(3):303-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15258611 15258611]</ref><ref>Iester M, Altieri M, Michelson G, Vittone P, Traverso CE, Calabria G: Retinal peripapillary blood flow before and after topical brinzolamide. Ophthalmologica. 2004 Nov-Dec;218(6):390-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15564757 15564757]</ref><ref>Kaup M, Plange N, Niegel M, Remky A, Arend O: Effects of brinzolamide on ocular haemodynamics in healthy volunteers. Br J Ophthalmol. 2004 Feb;88(2):257-62. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14736787 14736787]</ref><ref>Iester M: Brinzolamide ophthalmic suspension: a review of its pharmacology and use in the treatment of open angle glaucoma and ocular hypertension. Clin Ophthalmol. 2008 Sep;2(3):517-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19668749 19668749]</ref><ref>DeSantis L: Preclinical overview of brinzolamide. Surv Ophthalmol. 2000 Jan;44 Suppl 2:S119-29. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10665514 10665514]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 163,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Brinzolamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01194 Brinzolamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218121801/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01194 |date=2014-02-18 }} [[Kategorija:Inhibitori karbonske anhidraze]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] 4fhurhv72wfp07l0d3mvixqfit8t3zd Budesonid 0 1234184 42679588 42286582 2026-08-19T08:33:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679588 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Budesonide.png | width = | alt = | image2 = Budesonid Grundstruktur V4.svg | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Budesonid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bidien, Budeson, Budicort, Cortivent | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Budesonide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija), oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,0 - 3,6 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 51333-22-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = EA06 | ATC_supplemental = , {{ATC|R03|BA02}} | PubChem = 40000 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01222 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 36566 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3207 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1370 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=34 |O=6 | molecular_weight = 430,534 | smiles = [H][C@@]12C[C@H]3OC(CCC)O[C@@]3(C(=O)CO)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C25H34O6/c1-4-5-21-30-20-11-17-16-7-6-14-10-15(27)8-9-23(14,2)22(16)18(28)12-24(17,3)25(20,31-21)19(29)13-26/h8-10,16-18,20-22,26,28H,4-7,11-13H2,1-3H3/t16-,17-,18-,20+,21?,22+,23-,24-,25+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VOVIALXJUBGFJZ-KWVAZRHASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Budesonid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 430,534 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 93,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Budesonide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01222 Budesonide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330020333/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01222 |date=2014-03-30 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Kortikosteroidi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Ketali]] 87ikufu11fx87ea67xtl5ozjbpvm40v Brentuksimab vedotin 0 1234185 42679577 42307231 2026-08-19T06:41:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679577 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Brentuksimab vedotin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Brentuximab vedotin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4-6 dana | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 914088-09-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XC12 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08870 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> | chemical_formula = C<sub>6476</sub>H<sub>9930</sub>N<sub>1690</sub>O<sub>2030</sub>S<sub>40</sub> (C<sub>68</sub>H<sub>105</sub>N<sub>11</sub>O<sub>15</sub>)<sub>3–5</sub> | molecular_weight = 149,2–151,8 [[kDa]] | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Brentuksimab vedotin''' ili ''Adcetris'' je [[konjugat antitela i leka]] koji kombinuje anti-CD30 antitelo i lek [[monometil auristatin E]] (MMAE). On je antineoplastični agens koji se koristi za tretiranje [[Hodžkinova bolest|Hodžkinsovog limfoma]] i sistemsko anaplastičnog limfoma velikih ćelija. Brentuksimag vedotin je odobren [[2011]]. Januara [[2012]]. status leka je revidiran dodatkom upozorenje o mogućoj progresivnoj multifokalnoj leukoencefalopatiji i smrti nakon infekcije [[JC virus]]om.<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Brentuximab vedotin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08870 Brentuximab vedotin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140501003845/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08870 |date=2014-05-01 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Monoklonalna antitela]] 004a4qlhodkxtpcmn9jq9on5bfrjbxr Butabarbital 0 1234229 42679603 42302145 2026-08-19T09:54:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679603 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = butabarbital.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Butabarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Butabarb, Butalan, Butatab, Butatal | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Butabarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 125-40-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2479 | PubChemSubstance = 46505051 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00237 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2385 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07827 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3228 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 449 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 212,246 | smiles = CCC(C)C1(CC)C(=O)NC(=O)NC1=O | StdInChI = 1S/C10H16N2O3/c1-4-6(3)10(5-2)7(13)11-9(15)12-8(10)14/h6H,4-5H2,1-3H3,(H2,11,12,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZRIHAIZYIMGOAB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 166.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Butabarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,246 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 75,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Butabarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00237 Butabarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200819110720/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00237 |date=2020-08-19 }} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Barbiturati]] [[Kategorija:Acetamidi]] ak74t6v6hvmhbks5s5s9v1kmssxfn4m Butalbital 0 1234230 42679604 42296917 2026-08-19T09:55:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679604 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Butalbital structure.svg | width = | alt = | image2 = Butalbital ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Butalbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Butalbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 35 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-26-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2481 | PubChemSubstance = 46505876 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00241 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2387 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 102524 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 454 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 224,256 | smiles = CC(C)CC1(CC=C)C(=O)NC(=O)NC1=O | StdInChI = 1S/C11H16N2O3/c1-4-5-11(6-7(2)3)8(14)12-10(16)13-9(11)15/h4,7H,1,5-6H2,2-3H3,(H2,12,13,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UZVHFVZFNXBMQJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 138.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Butalbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 224,256 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 75,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Butalbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00241 Butalbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120023401/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00241 |date=2014-01-20 }} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Acetamidi]] crovgmldn7ptj4plqhqfu5zc79izgnb Bupivakain 0 1234231 42679596 42296914 2026-08-19T09:22:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679596 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bupivacaine Structural Formulae.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bupivakain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Anekain, Bupivan, Carbostesin, Marcaina | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bupivacaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intraspinalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2180-92-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N01 | ATC_suffix = BB01 | ATC_supplemental = , {{ATC|N01|BB10}} | PubChem = 2474 | PubChemSubstance = 46506768 | IUPHAR_ligand = 2397 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00297 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2380 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07529 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3215 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1098 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=28 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 288,428 | smiles = CCCCN1CCCCC1C(=O)NC1=C(C)C=CC=C1C | StdInChI = 1S/C18H28N2O/c1-4-5-12-20-13-7-6-11-16(20)18(21)19-17-14(2)9-8-10-15(17)3/h8-10,16H,4-7,11-13H2,1-3H3,(H,19,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LEBVLXFERQHONN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 107-108 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bupivakain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,428 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Rosenblatt MA, Abel M, Fischer GW, Itzkovich CJ, Eisenkraft JB: Successful use of a 20% lipid emulsion to resuscitate a patient after a presumed bupivacaine-related cardiac arrest. Anesthesiology. 2006 Jul;105(1):217-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16810015 16810015]</ref><ref>Picard J, Meek T: Lipid emulsion to treat overdose of local anaesthetic: the gift of the glob. Anaesthesia. 2006 Feb;61(2):107-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16430560 16430560]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bupivacaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00297 Bupivacaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316035713/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00297 |date=2014-03-16 }} [[Kategorija:Anestetici]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] 25ix35cqa6zt0oiuxno81iciqqaxdfv Butokonazol 0 1234232 42679608 42296931 2026-08-19T10:02:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679608 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Butoconazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Butokonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Femstat, Femstat 3, Gynazole-1 | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Butoconazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravaginalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64872-77-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AF15 | ATC_supplemental = | PubChem = 47472 | PubChemSubstance = 46508016 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00639 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 43192 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C08066 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1295 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=17 |Cl=3 |N=2 |S=1 | molecular_weight = 411,776 | smiles = ClC1=CC=C(CCC(CN2C=CN=C2)SC2=C(Cl)C=CC=C2Cl)C=C1 | StdInChI = 1S/C19H17Cl3N2S/c20-15-7-4-14(5-8-15)6-9-16(12-24-11-10-23-13-24)25-19-17(21)2-1-3-18(19)22/h1-5,7-8,10-11,13,16H,6,9,12H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SWLMUYACZKCSHZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 159 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Butokonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 411,776 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 43,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Butoconazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00639 Butoconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213092507/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00639 |date=2014-02-13 }} [[Kategorija:Antimikotici]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Imidazoli]] dclxzn85mnl2dytkpne94reunk4deed Busulfan 0 1234233 42679601 42281517 2026-08-19T09:52:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679601 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Busulfan.svg | width = | alt = | image2 = Busulfan3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Busulfan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Busulfex, Citosulfan, Leucosulfan, Mablin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Busulfan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,6 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55-98-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = AB01 | ATC_supplemental = | PubChem = 2478 | PubChemSubstance = 46506234 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01008 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2384 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 28901 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 820 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=14 |O=6 |S=2 | molecular_weight = 246,302 | smiles = CS(=O)(=O)OCCCCOS(C)(=O)=O | StdInChI = 1S/C6H14O6S2/c1-13(7,8)11-5-3-4-6-12-14(2,9)10/h3-6H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = COVZYZSDYWQREU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 287 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Busulfan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 246,302 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Lesurtel M, Graf R, Aleil B, Walther DJ, Tian Y, Jochum W, Gachet C, Bader M, Clavien PA: Platelet-derived serotonin mediates liver regeneration. Science. 2006 Apr 7;312(5770):104-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16601191 16601191]</ref><ref>Valdez BC, Andersson BS: Interstrand crosslink inducing agents in pretransplant conditioning therapy for hematologic malignancies. Environ Mol Mutagen. 2010 Jul;51(6):659-68. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20577993 20577993]</ref><ref>Hall AG, Tilby MJ: Mechanisms of action of, and modes of resistance to, alkylating agents used in the treatment of haematological malignancies. Blood Rev. 1992 Sep;6(3):163-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1422285 1422285]</ref><ref>Ciurea SO, Andersson BS: Busulfan in hematopoietic stem cell transplantation. Biol Blood Marrow Transplant. 2009 May;15(5):523-36. Epub 2009 Feb 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19361744 19361744]</ref><ref>McCune JS, Holmberg LA: Busulfan in hematopoietic stem cell transplant setting. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2009 Aug;5(8):957-69. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19611402 19611402]</ref><ref>Krivoy N, Hoffer E, Lurie Y, Bentur Y, Rowe JM: Busulfan use in hematopoietic stem cell transplantation: pharmacology, dose adjustment, safety and efficacy in adults and children. Curr Drug Saf. 2008 Jan;3(1):60-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18690982 18690982]</ref><ref>Nath CE, Shaw PJ: Busulphan in blood and marrow transplantation: dose, route, frequency and role of therapeutic drug monitoring. Curr Clin Pharmacol. 2007 Jan;2(1):75-91. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18690856 18690856]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 103,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Busulfan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01008 Busulfan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413210332/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01008 |date=2014-04-13 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Alkilirajući agensi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] 20xc346ggbbxrn2gw7vi75e2slwzosr Butobarbital 0 1234234 42679607 42271415 2026-08-19T10:00:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679607 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Butobarbital.svg | width = | alt = | image2 = Butobarbital ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Butobarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Budorm, Etoval, Hyperbutal, Longanoct | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Butobarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 37 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-28-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6473 | PubChemSubstance = 46508397 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01353 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6229 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 404422 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 212,246 | smiles = CCCCC1(CC)C(=O)NC(=O)NC1=O | StdInChI = 1S/C10H16N2O3/c1-3-5-6-10(4-2)7(13)11-9(15)12-8(10)14/h3-6H2,1-2H3,(H2,11,12,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = STDBAQMTJLUMFW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 128.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Butobarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,246 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 75,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Butobarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01353 Butobarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219062539/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01353 |date=2014-02-19 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Barbiturati]] [[Kategorija:Acetamidi]] j7sd891poeao66zrr8uzubd8vsktkm8 Bupranolol 0 1234235 42679597 42271407 2026-08-19T09:24:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679597 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bupranolol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bupranolol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Adomed, Betadrenol, Ophtorenin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bupranolol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2-4 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 23284-25-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C07 | ATC_suffix = AA19 | ATC_supplemental = | PubChem = 2475 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 550 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08808 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2381 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 200929 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 305380 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=22 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 271,783 | smiles = CC1=CC(OCC(O)CNC(C)(C)C)=C(Cl)C=C1 | StdInChI = 1S/C14H22ClNO2/c1-10-5-6-12(15)13(7-10)18-9-11(17)8-16-14(2,3)4/h5-7,11,16-17H,8-9H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HQIRNZOQPUAHHV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bupranolol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,783 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 41,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bupranolol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08808 Bupranolol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301105252/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08808 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Beta blokatori]] [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] dgnztmmr9s2fd2tacutrou0c04lc4me Buserelin 0 1234236 42679598 42302143 2026-08-19T09:43:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679598 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Buserelin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Buserelin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cinnafact, Suprefact | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Buserelin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57982-77-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = AE01 | ATC_supplemental = | PubChem = 50225 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06719 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 45545 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1909304 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = 1239,424 | smiles = | StdInChI = 1S/C60H86N16O13/c1-7-64-57(87)48-15-11-23-76(48)58(88)41(14-10-22-65-59(61)62)69-51(81)42(24-33(2)3)70-56(86)47(31-89-60(4,5)6)75-52(82)43(25-34-16-18-37(78)19-17-34)71-55(85)46(30-77)74-53(83)44(26-35-28-66-39-13-9-8-12-38(35)39)72-54(84)45(27-36-29-63-32-67-36)73-50(80)40-20-21-49(79)68-40/h8-9,12-13,16-19,28-29,32-33,40-48,66,77-78H,7,10-11,14-15,20-27,30-31H2,1-6H3,(H,63,67)(H,64,87)(H,68,79)(H,69,81)(H,70,86)(H,71,85)(H,72,84)(H,73,80)(H,74,83)(H,75,82)(H4,61,62,65)/t40-,41-,42-,43-,44-,45-,46-,47+,48-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CUWODFFVMXJOKD-UVLQAERKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Buserelin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 60 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1239,424 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 24 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 16 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 34 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 469,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Buserelin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06719 Buserelin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409201700/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06719 |date=2014-04-09 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Gvanidini]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Imidazoli]] a14gi6rw9sqen453ihtrelabsrx5609 Bumetanid 0 1234237 42679595 42286595 2026-08-19T09:15:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679595 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bumetanide structure.svg | width = | alt = | image2 = Bumetanide_ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Bumetanid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bumex, Burine, Burinex, Fontego | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Bumetanide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 60-90 min | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 28395-03-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C03 | ATC_suffix = CA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2471 | PubChemSubstance = 46508147 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00887 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2377 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3213 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1072 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=20 |N=2 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 364,416 | smiles = CCCCNC1=C(OC2=CC=CC=C2)C(=CC(=C1)C(O)=O)S(N)(=O)=O | StdInChI = 1S/C17H20N2O5S/c1-2-3-9-19-14-10-12(17(20)21)11-15(25(18,22)23)16(14)24-13-7-5-4-6-8-13/h4-8,10-11,19H,2-3,9H2,1H3,(H,20,21)(H2,18,22,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MAEIEVLCKWDQJH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 230.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Bumetanid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 364,416 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 127,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bumetanide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00887 Bumetanide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328185956/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00887 |date=2014-03-28 }} {{Diuretici}} [[Kategorija:Diuretici petlje]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] iex9a1elw05xhngtuk3y0f7p0w7rfm1 Azoksistrobin 0 1267113 42679145 42301890 2026-08-18T12:36:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679145 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07401 | Name = Azoksistrobin | ImageFile = Azoxystrobin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Azoxystrobin-from-xtal-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3034285 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2298772 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07401 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CO\C=C(\C(=O)OC)C1=CC=CC=C1OC1=NC=NC(OC2=CC=CC=C2C#N)=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C22H17N3O5/c1-27-13-17(22(26)28-2)16-8-4-6-10-19(16)30-21-11-20(24-14-25-21)29-18-9-5-3-7-15(18)12-23/h3-11,13-14H,1-2H3/b17-13+ | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = WFDXOXNFNRHQEC-GHRIWEEISA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=22 |H=17 |N=3 |O=5 | MolarMass = 403,387 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Azoksistrobin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 403,387 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 103,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azoxystrobin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07401 Azoxystrobin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821233652/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07401 |date=2015-08-21 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Pirimidini]] 5xsj704r1p66jk3zsiyj89eodmgcvwu Bafilomicin 0 1267114 42679152 42296745 2026-08-18T13:27:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679152 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06733 | Name = Bafilomicin | ImageFile = Bafilomycin A1.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 88899-55-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 6436223 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 10251049 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06733 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 57398 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 290814 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[C@H]1C/C(=C/C=C/[C@@H]([C@H](OC(=O)/C(=C/C(=C/[C@H]([C@H]1O)C)/C)/OC)[C@@H](C)[C@H]([C@H](C)[C@]2(C[C@H]([C@@H]([C@H](O2)C(C)C)C)O)O)O)OC)/C | InChI = 1/C35H58O9/c1-19(2)32-24(7)27(36)18-35(40,44-32)26(9)31(38)25(8)33-28(41-10)14-12-13-20(3)15-22(5)30(37)23(6)16-21(4)17-29(42-11)34(39)43-33/h12-14,16-17,19,22-28,30-33,36-38,40H,15,18H2,1-11H3/b14-12+,20-13+,21-16+,29-17-/t22-,23-,24+,25+,26+,27-,28+,30+,31-,32-,33-,35-/m1/s1 | StdInChI = 1S/C35H58O9/c1-19(2)32-24(7)27(36)18-35(40,44-32)26(9)31(38)25(8)33-28(41-10)14-12-13-20(3)15-22(5)30(37)23(6)16-21(4)17-29(42-11)34(39)43-33/h12-14,16-17,19,22-28,30-33,36-38,40H,15,18H2,1-11H3/b14-12+,20-13+,21-16+,29-17-/t22-,23-,24+,25+,26+,27-,28+,30+,31-,32-,33-,35-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = XDHNQDDQEHDUTM-XJKSCTEHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | C=35 | H=58 | O=9 | MolarMass=622,83 | Appearance=Beli prah | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bafilomicini''' su familija toksičnih [[makrolid]]nih [[antibiotik]]a izvedenih iz ''[[Streptomyces griseus]]''. Ta jedinjenja imaju zajedničku [[Ферментација (биохемија)|fermentaciju]] i veoma slično biološko dejstvo. Bafilomicini su specifični inhibitori [[V-ATPaza|vakuolarnog tipa H<sup>+</sup>-ATPaza]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bafilomycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06733 Bafilomycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304062306/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06733 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Neurofiziologija]] [[Kategorija:Antibiotici]] galgmq04isp5z13kwtv1bxg2a5xbe8i Azelainska kiselina 0 1267115 42679141 42296727 2026-08-18T12:24:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679141 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00548 | Name = Azelainska kiselina | ImageFile = Azelaic acid.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Azelaic-acid-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Azelex, Emerox 1110, Emerox 1144, Emery's L-110 | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 123-99-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2266 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2179 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00548 | KEGG = C08261 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 48131 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1238 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = D10 | ATCCode_suffix = AX03 | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)CCCCCCCC(O)=O | InChI = 1S/C9H16O4/c10-8(11)6-4-2-1-3-5-7-9(12)13/h1-7H2,(H,10,11)(H,12,13) | StdInChI = 1S/C9H16O4/c10-8(11)6-4-2-1-3-5-7-9(12)13/h1-7H2,(H,10,11)(H,12,13) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BDJRBEYXGGNYIS-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=9 |H=16 |O=4 | MolarMass = 188,221 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 106.5 | Melting_notes = | BoilingPt = 286.5 | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = topikalno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 45 minuta | ProteinBound = | Excretion = Renalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Azelainska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 188,221 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 74,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Azelaic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00548 Azelaic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131216020754/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00548 |date=2013-12-16 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Dermatološki lekovi]] [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]] b6bap56nc9htdlhx41hnectnd4dmdc7 Benzamidin 0 1267199 42679224 42301952 2026-08-18T18:49:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679224 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03127 | Name = Benzamidin | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Benzamidine-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 618-39-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 444655 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03127 | KEGG = C01784 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 41033 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NC(=[NH2+])C1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C7H8N2/c8-7(9)6-4-2-1-3-5-6/h1-5H,(H3,8,9)/p+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = PXXJHWLDUBFPOL-UHFFFAOYSA-O | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=7 |H=8 |N=2 | MolarMass = 120.15 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzamidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 120.15 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 51,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzamidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03127 Benzamidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415024655/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03127 |date=2015-04-15 }} [[Kategorija:Inhibitori serinskih proteaza]] [[Kategorija:Amidini]] lr4zl2r8wgth9oppqi5fkcp5e7twp0u Bentonit 0 1267200 42679223 42291674 2026-08-18T18:47:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679223 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00516 | Name = Bentonit | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Bentone 34, Ivy Block, IvyBlock | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1340-69-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 517273 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 451302 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00516 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O.O=[Si]=O.O=[Al]O[Al]=O | InChI = | StdInChI = 1S/2Al.O2Si.H2O.3O/c;;1-3-2;;;;/h;;;1H2;;; | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SVPXDRXYRYOSEX-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |H=2 |Al=2 |O=6 |Si=1 | MolarMass = 180,061 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bentonit''' je [[hemijsko jedinjenje]], koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 180,061 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Scott MJ, Heumann MA, DeBruyckere DM, Brundage TW, Kohn MA: The feasibility of using skin protectant products and education to prevent poison oak. Wilderness Environ Med. 2002 Fall;13(3):206-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12353598 12353598]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 109,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * Holleman&Wiberg1st * Housecroft3rd; {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bentonite}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00516 Bentonite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301034623/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00516 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Nega kože]] [[Kategorija:Jedinjenja silicijuma]] p1k13r0bb78o2ek0bib3y8e3cvsi9fl Benzil benzoat 0 1267256 42679228 42296781 2026-08-18T18:55:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679228 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02775 | Name = Benzil benzoat | ImageFile = Benzyl benzoate structure.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Benzyl benzoate ball-and-stick.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2345 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02775 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O=C(OCC1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C14H12O2/c15-14(13-9-5-2-6-10-13)16-11-12-7-3-1-4-8-12/h1-10H,11H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SESFRYSPDFLNCH-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=14 |H=12 |O=2 | MolarMass = 212,244 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzil benzoat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,244 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 26,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzyl benzoate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02775 Benzyl benzoate]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Insekticidi]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] 4bxgn28xgqiyx2qehdw5xkoixwud2ys Benzimidazol 0 1267257 42679231 42271305 2026-08-18T19:00:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679231 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02962 | Name = Benzimidazol | ImageFile = Benzimidazole 2D numbered.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = Benzimidazole-3D-balls.png | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Benzimidazole-3D-spacefill.png | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 51-17-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5798 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02962 | KEGG = C02009 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 3028 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = c1nc2ccccc2n1 | InChI = | StdInChI = 1S/C7H5N2/c1-2-4-7-6(3-1)8-5-9-7/h1-5H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = JYZIHLWOWKMNNX-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=7 |H=6 |N=2 | MolarMass = 117,128 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 170.5 | Melting_notes = | BoilingPt = >360&nbsp;°C | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzimidazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 117,128 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 28,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzimidazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02962 Benzimidazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150730015253/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02962 |date=2015-07-30 }} [[Kategorija:Antelmintici]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] ac7d1zbmh93rb8qio3v9ii43ovh3uki Benzil alkohol 0 1267258 42679227 42291677 2026-08-18T18:54:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679227 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06770 | Name = Benzil alkohol | ImageFile = alkohol_benzylowy.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Benzyl-alcohol-3D-vdW.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 100-51-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06770 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17987 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OCC1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C7H8O/c8-6-7-4-2-1-3-5-7/h1-5,8H,6H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = WVDDGKGOMKODPV-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=7 |H=8 |O=1 | MolarMass = 108,138 | Appearance = | Density = | MeltingPt = -15..2 | Melting_notes = | BoilingPt = 205.3&nbsp;°C, 478 K, 402&nbsp;°F | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = topikalni | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzil alkohol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 108,138 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Taylor PM, Chengelis CP, Miller WR, Parker GA, Gleason TR, Cozzi E: Evaluation of propofol containing 2% benzyl alcohol preservative in cats. J Feline Med Surg. 2012 Aug;14(8):516-26. doi:10.1177/1098612X12440354. Epub 2012 Feb 24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22366290 22366290]</ref><ref>Novak E, Stubbs SS, Sanborn EC, Eustice RM: The tolerance and safety of intravenously administered benzyl alcohol in methylprednisolone sodium succinate formulations in normal human subjects. Toxicol Appl Pharmacol. 1972 Sep;23(1):54-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4560999 4560999]</ref><ref>Meinking TL, Villar ME, Vicaria M, Eyerdam DH, Paquet D, Mertz-Rivera K, Rivera HF, Hiriart J, Reyna S: The clinical trials supporting benzyl alcohol lotion 5% (Ulesfia): a safe and effective topical treatment for head lice (pediculosis humanus capitis). Pediatr Dermatol. 2010 Jan-Feb;27(1):19-24. doi: 10.1111/j.1525-1470.2009.01059.x. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 20199404 20199404]</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 20,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzyl alcohol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06770 Benzyl alcohol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228143721/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06770 |date=2014-02-28 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ukusi]] [[Kategorija:Alkoholni rastvarači]] cbj72rkhah97v1rqy58ge155mc9p8os Benzoilekgonin 0 1267300 42679235 42296796 2026-08-18T19:07:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679235 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01515 | Name = Benzoilekgonin | ImageFile = Benzoylecgonine-2D-skeletal.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Benzoylecgonine-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 519-09-5 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 448223 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 395095 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01515 | KEGG = C10847 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 41001 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@]12CC[C@]([H])([C@H]([C@H](C1)OC(=O)C1=CC=CC=C1)C(O)=O)N2C | InChI = 1/C16H19NO4/c1-17-11-7-8-12(17)14(15(18)19)13(9-11)21-16(20)10-5-3-2-4-6-10/h2-6,11-14H,7-9H2,1H3,(H,18,19)/t11-,12+,13-,14+/m0/s1 | StdInChI = 1S/C16H19NO4/c1-17-11-7-8-12(17)14(15(18)19)13(9-11)21-16(20)10-5-3-2-4-6-10/h2-6,11-14H,7-9H2,1H3,(H,18,19)/t11-,12+,13-,14+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = GVGYEFKIHJTNQZ-RFQIPJPRSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=16 |H=19 |N=1 |O=4 | MolarMass = 289,326 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 195 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzoilekgonin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,326 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 66,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzoylecgonine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01515 Benzoylecgonine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140725074954/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01515 |date=2014-07-25 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] gfv3r61tnvqzc8v5ghjj8ahbmxvgwe4 Benzofenon 0 1267301 42679234 42291680 2026-08-18T19:05:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679234 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01878 | Name = Benzofenon | ImageFile = Benzophenon.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Benzophenone-3D-vdW.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Benzophenone-3D-balls.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 119-61-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3102 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2991 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01878 | KEGG = C06354 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 3034 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 90039 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O=C(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1 | InChI = 1S/C13H10O/c14-13(11-7-3-1-4-8-11)12-9-5-2-6-10-12/h1-10H | StdInChI = 1S/C13H10O/c14-13(11-7-3-1-4-8-11)12-9-5-2-6-10-12/h1-10H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RWCCWEUUXYIKHB-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=13 |H=10 |O=1 | MolarMass = 182,218 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 47.8 | Melting_notes = | BoilingPt = 305.4 | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Benzofenon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 182,218 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 17,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzophenone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01878 Benzophenone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927064249/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01878 |date=2015-09-27 }} [[Kategorija:Benzofenoni]] [[Kategorija:Fotosenzitivni agensi]] hw2oo2fatkimjqhja0vcgedb1eyp6ix Biliverdin 0 1267346 42679290 42296838 2026-08-18T22:04:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679290 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02073 | Name = Biliverdin | ImageFile = Biliverdin3.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 114-25-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5353439 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02073 | KEGG = C00500 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17033 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CC1=C(C=C)\C(NC1=O)=C\C1=N\C(=C/c2nc(\C=C3\NC(=O)C(C=C)=C3C)c(C)c2CCC(O)=O)\C(CCC(O)=O)=C1C | InChI = | StdInChI = 1S/C33H34N4O6/c1-7-20-19(6)32(42)37-27(20)14-25-18(5)23(10-12-31(40)41)29(35-25)15-28-22(9-11-30(38)39)17(4)24(34-28)13-26-16(3)21(8-2)33(43)36-26/h7-8,13-15,35H,1-2,9-12H2,3-6H3,(H,36,43)(H,37,42)(H,38,39)(H,40,41)/b26-13-,27-14-,28-15- | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = QBUVFDKTZJNUPP-BBROENKCSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=33 |H=34 |N=4 |O=6 | MolarMass = 581,638 | Appearance = | Density = | MeltingPt = >300 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Biliverdin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 581,638 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 160,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Biliverdin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02073 Biliverdin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313004003/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02073 |date=2014-03-13 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tetrapiroli]] ikkgncn1bh6hkkals3bxxlzfce1d79i Bicin 0 1267347 42679278 42302017 2026-08-18T21:35:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679278 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03709 | Name = Bicin | ImageFile = Bicine.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 8761 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03709 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 39065 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OCCN(CCO)CC(O)=O | InChI = | StdInChI = 1S/C6H13NO4/c8-3-1-7(2-4-9)5-6(10)11/h8-9H,1-5H2,(H,10,11) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = FSVCELGFZIQNCK-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=13 |N=1 |O=4 | MolarMass = 163,172 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 163,172 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || -4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 81,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bicine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03709 Bicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728172537/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03709 |date=2014-07-28 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Cviterjoni]] 3klfx3yewxq8fzz6af0jnr6yg0qoytp Beta-Naftoflavon 0 1267349 42679265 42296821 2026-08-18T20:41:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679265 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06732 | Name = Beta-Naftoflavon | ImageFile = beta-Naphthoflavone.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 6051-87-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2361 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2271 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06732 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 26260 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O=C1C=C(OC2=C1C1=CC=CC=C1C=C2)C1=CC=CC=C1 | InChI = 1/C19H12O2/c20-16-12-18(14-7-2-1-3-8-14)21-17-11-10-13-6-4-5-9-15(13)19(16)17/h1-12H | StdInChI = 1S/C19H12O2/c20-16-12-18(14-7-2-1-3-8-14)21-17-11-10-13-6-4-5-9-15(13)19(16)17/h1-12H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = OUGIDAPQYNCXRA-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=19 |H=12 |O=2 | MolarMass = 272,297 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Beta-Naftoflavon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 272,297 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Chlouchi A, Girard C, Bonet A, Viollon-Abadie C, Heyd B, Mantion G, Martin H, Richert L: Effect of chrysin and natural coumarins on UGT1A1 and 1A6 activities in rat and human hepatocytes in primary culture. Planta Med. 2007 Jul;73(8):742-7. Epub 2007 Jun 28. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17599282 17599282]</ref><ref>Izzotti A, Bagnasco M, Cartiglia C, Longobardi M, Camoirano A, Tampa E, Lubet RA, De Flora S: Modulation of multigene expression and proteome profiles by chemopreventive agents. Mutat Res. 2005 Dec 11;591(1-2):212-23. Epub 2005 Aug 3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16083920 16083920]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 26,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Beta-Naphthoflavone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06732 Beta-Naphthoflavone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225062305/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06732 |date=2014-02-25 }} [[Kategorija:Flavonoidi]] [[Kategorija:Benzohromeni]] 4zh0sc8cs3bsjdm5svtndcuhgo4hx0r Bis-tris propan 0 1267395 42679300 42296843 2026-08-18T22:35:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679300 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02676 | Name = Bis-tris propan | ImageFile = Bis-tris propane.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Bis-tris-propane-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 125132 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 111383 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02676 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 37214 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OCC(CO)(CO)NCCCNC(CO)(CO)CO | InChI = | StdInChI = 1S/C11H26N2O6/c14-4-10(5-15,6-16)12-2-1-3-13-11(7-17,8-18)9-19/h12-19H,1-9H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HHKZCCWKTZRCCL-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=11 |H=26 |N=2 |O=6 | MolarMass = 282,334 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bis-tris propan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 282,334 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 8 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || -4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 145,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bis-tris propane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02676 Bis-tris propane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151125230413/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02676 |date=2015-11-25 }} [[Kategorija:Polioli]] [[Kategorija:Amini]] czohbxb84uryzrg4opdcln24j2wc670 Bisindolilmaleimid 0 1267396 42679302 42302047 2026-08-18T22:43:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679302 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03777 | Name = Bisindolilmaleimid | ImageFile = Bisindolylmaleimide I.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2396 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2303 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03777 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CN(C)CCCN1C=C(C2=C1C=CC=C2)C1=C(C(=O)NC1=O)C1=CNC2=C1C=CC=C2 | InChI = | StdInChI = 1S/C25H24N4O2/c1-28(2)12-7-13-29-15-19(17-9-4-6-11-21(17)29)23-22(24(30)27-25(23)31)18-14-26-20-10-5-3-8-16(18)20/h3-6,8-11,14-15,26H,7,12-13H2,1-2H3,(H,27,30,31) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = QMGUOJYZJKLOLH-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=25 |H=24 |N=4 |O=2 | MolarMass = 412,484 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bisindolilmaleimid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 412,484 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 70,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bisindolylmaleimide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03777 Bisindolylmaleimide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151125230608/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03777 |date=2015-11-25 }} [[Kategorija:Maleimidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indoli]] praswti6gnw2nd8evpjwea0skmhy9dm Biopterin 0 1267398 42679296 42296841 2026-08-18T22:25:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679296 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03886 | Name = Biopterin | ImageFile = Biopterin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 444475 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 392795 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03886 | KEGG = C06313 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 15373 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[C@@H](O)[C@@H](O)C1=CN=C2N=C(N)NC(=O)C2=N1 | InChI = 1/C9H11N5O3/c1-3(15)6(16)4-2-11-7-5(12-4)8(17)14-9(10)13-7/h2-3,6,15-16H,1H3,(H3,10,11,13,14,17) | StdInChI = 1S/C9H11N5O3/c1-3(15)6(16)4-2-11-7-5(12-4)8(17)14-9(10)13-7/h2-3,6,15-16H,1H3,(H3,10,11,13,14,17)/t3-,6-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = LHQIJBMDNUYRAM-AWFVSMACSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=9 |H=11 |N=5 |O=3 | MolarMass = 237,215 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Biopterin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 237,215 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 133,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Biopterin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03886 Biopterin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140904074214/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03886 |date=2014-09-04 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] cw9e95mle2c2amgl2l871jenr8at0wt Bolasteron 0 1267446 42679558 42296864 2026-08-19T01:58:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679558 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01471 | Name = Bolasteron | ImageFile = Bolasterone.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1605-89-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 102146 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 92280 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01471 | KEGG = C14475 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@]12CC[C@](C)(O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])[C@H](C)CC2=CC(=O)CC[C@]12C | InChI = | StdInChI = 1S/C21H32O2/c1-13-11-14-12-15(22)5-8-19(14,2)16-6-9-20(3)17(18(13)16)7-10-21(20,4)23/h12-13,16-18,23H,5-11H2,1-4H3/t13-,16+,17+,18-,19+,20+,21+/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = IVFYLRMMHVYGJH-VLOLGRDOSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=21 |H=32 |O=2 | MolarMass = 316,478 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 164 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bolasteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,478 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bolasterone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01471 Bolasterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414232341/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01471 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] pd0xfmyh5v0bwappzvxwtj5oexfvaig Bombikol 0 1267447 42679560 42302075 2026-08-19T02:19:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679560 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02982 | Name = Bombikol | ImageFile = Bombykol.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5353007 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02982 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCC\C=C\C=C\CCCCCCCCCO | InChI = | StdInChI = 1S/C16H30O/c1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17/h4-7,17H,2-3,8-16H2,1H3/b5-4+,7-6+ | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = CIVIWCVVOFNUST-YTXTXJHMSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=16 |H=30 |O=1 | MolarMass = 238,409 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bombikol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 238,409 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 20,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bombykol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02982 Bombykol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923051745/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02982 |date=2014-09-23 }} [[Kategorija:Alkoholi]] 5t8oyr4sg9ygqjjhydlh40ahysqmy7d Bromoacetatna kiselina 0 1267493 42679583 42296895 2026-08-19T07:37:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679583 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02198 | Name = Bromoacetatna kiselina | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = 2-bromoacetic acid 200.svg | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Bromoacetic-acid-3D-balls.png | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 79-08-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 6227 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 10301338 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02198 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)CBr | InChI = | StdInChI = 1S/C2H3BrO2/c3-1-2(4)5/h1H2,(H,4,5) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = KDPAWGWELVVRCH-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=2 |H=3 |Br=1 |O=2 | MolarMass = 138,948 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 50 | Melting_notes = | BoilingPt = 208&nbsp;°C | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bromoacetatna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 138,948 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bromoacetic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02198 Bromoacetic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613141726/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02198 |date=2013-06-13 }} [[Kategorija:Sirćetne kiseline]] [[Kategorija:Organobromidi]] nnf4i3jgur8sxxlm2m0f3k90op4axy7 Bromoform 0 1267494 42679584 42483673 2026-08-19T07:38:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679584 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03054 | Name = Bromoform | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Bromoform-3D-vdW.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = Bromoform-2D-skeletal.svg | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Bromoform-by-ED-and-MW-from-CRC91-2D.svg | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5558 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03054 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = BrC(Br)Br | InChI = | StdInChI = 1S/CHBr3/c2-1(3)4/h1H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = DIKBFYAXUHHXCS-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=1 |H=1 |Br=3 | MolarMass = 252,731 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bromoform''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 252,731 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bromoform}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03054 Bromoform] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190629160148/https://www.drugbank.ca/drugs/DB03054 |date=2019-06-29 }} [[Kategorija:Karcinogeni]] [[Kategorija:Teratogeni]] [[Kategorija:Organobromidi]] bynco2kgnkrc6lwcbme1fvj6gsjvpa2 Brefeldin A 0 1267495 42679576 42302094 2026-08-19T06:34:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679576 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07348 | Name = Brefeldin A | ImageFile = Brefeldin A Structural Formula V1.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5287620 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 4449949 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07348 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@]1(O)C[C@@]2([H])\C=C\CCC[C@]([H])(C)OC(=O)\C=C\[C@@]([H])(O)[C@]2([H])C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C16H24O4/c1-11-5-3-2-4-6-12-9-13(17)10-14(12)15(18)7-8-16(19)20-11/h4,6-8,11-15,17-18H,2-3,5,9-10H2,1H3/b6-4+,8-7+/t11-,12+,13-,14+,15+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = KQNZDYYTLMIZCT-KQPMLPITSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=16 |H=24 |O=4 | MolarMass = 280,359 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Brefeldin A''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 280,359 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 66,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Brefeldin A}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07348 Brefeldin A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217100330/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07348 |date=2015-02-17 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] f9mthf4kyr81ilcwexuy2hp31f14uv8 Buformin 0 1267537 42679589 42291781 2026-08-19T08:47:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679589 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04830 | Name = Buformin | ImageFile = Buformin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Buformin-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Adebit, Andere, Biforon, Diabrin | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 692-13-7 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2468 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2374 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04830 | KEGG = C07674 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 39736 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A10 | ATCCode_suffix = BA03 | ATC_Supplemental = | SMILES = CCCC\N=C(/N)N=C(N)N | InChI = 1S/C6H15N5/c1-2-3-4-10-6(9)11-5(7)8/h2-4H2,1H3,(H6,7,8,9,10,11) | StdInChI = 1S/C6H15N5/c1-2-3-4-10-6(9)11-5(7)8/h2-4H2,1H3,(H6,7,8,9,10,11) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = XSEUMFJMFFMCIU-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=15 |N=5 | MolarMass = 157,217 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Buformin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 157,217 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Verdonck LF, Sangster B, van Heijst AN, de Groot G, Maes RA: Buformin concentrations in a case of fatal lactic acidosis. Diabetologia. 1981;20(1):45-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7202882 7202882]</ref><ref>Deppermann D, Heidland A, Ritz E, Horl W: [Lactic acidosis--a possible complication in buformin-treated diabetics (author's transl)] Klin Wochenschr. 1978 Sep 1;56(17):843-53. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/713413 713413]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 102,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Buformin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04830 Buformin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903184017/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04830 |date=2014-09-03 }} [[Kategorija:Gvanidini]] 0wzm06jhthkhgr8bf1vh7sqfg50g3l2 Bufuralol 0 1267538 42679590 42276466 2026-08-19T08:48:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679590 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06726 | Name = Bufuralol | ImageFile = Bufuralol.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 59652-29-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 71733 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 64777 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06726 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 164396 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 296035 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCC1=CC=CC2=C1OC(=C2)C(O)CNC(C)(C)C | InChI = | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-5-11-7-6-8-12-9-14(19-15(11)12)13(18)10-17-16(2,3)4/h6-9,13,17-18H,5,10H2,1-4H3 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SSEBTPPFLLCUMN-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | MolarMass = 261,359 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Bufuralol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 45,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Bufuralol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06726 Bufuralol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903155956/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06726 |date=2014-09-03 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Benzofurani]] 52hebaxcsvzro17stzhjnyxi8fywdsj Butiramid 0 1267590 42679605 42296926 2026-08-19T09:58:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679605 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02121 | Name = Butiramid | ImageFile = Butyramide.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Butyramide-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 541-35-5 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 10927 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 10464 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02121 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 50724 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCCC(N)=O | InChI = | StdInChI = 1S/C4H9NO/c1-2-3-4(5)6/h2-3H2,1H3,(H2,5,6) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = DNSISZSEWVHGLH-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=4 |H=9 |N=1 |O=1 | MolarMass = 87,120 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 114.8 | Melting_notes = | BoilingPt = 216&nbsp;°C | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Butiramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 87,120 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 43,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Butyramide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02121 Butyramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151012025045/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02121 |date=2015-10-12 }} [[Kategorija:Acetamidi]] 6gzzi44aigyyoz4l2sjma5d6fxczvip CAPS (pufer) 0 1267591 42679609 42302170 2026-08-19T10:38:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679609 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02219 | Name = CAPS (pufer) | ImageFile = CAPS buffer.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 70815 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 63979 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02219 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OS(=O)(=O)CCCNC1CCCCC1 | InChI = | StdInChI = 1S/C9H19NO3S/c11-14(12,13)8-4-7-10-9-5-2-1-3-6-9/h9-10H,1-8H2,(H,11,12,13) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = PJWWRFATQTVXHA-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=9 |H=19 |N=1 |O=3 |S=1 | MolarMass = 221,317 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''CAPS (pufer)''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 221,317 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 74,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|CAPS (buffer)}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02219 CAPS (buffer)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305020209/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02219 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] su3hmsvdgp9s3k0rp0r7v700y3z1uit CHEMBL2089125 0 1267637 42679610 42307271 2026-08-19T10:45:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679610 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB08624 | Name = | ImageFile = CHEMBL2089125.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = 1-[(4S)-4-amino-5-(1,3-benzotiazol-2-il)-5-oksopentil]guanidin | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46937165 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB08624 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 45993 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@](N)(CCCNC(N)=N)C(=O)C1=NC2=CC=CC=C2S1 | InChI = | StdInChI = 1S/C13H17N5OS/c14-8(4-3-7-17-13(15)16)11(19)12-18-9-5-1-2-6-10(9)20-12/h1-2,5-6,8H,3-4,7,14H2,(H4,15,16,17)/t8-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = MAJHCCQPIDXPAN-QMMMGPOBSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=13 |H=17 |N=5 |O=1 |S=1 | MolarMass = 291,372 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''CHEMBL2089125''' (''1-[(4S)-4-amino-5-(1,3-benzotiazol-2-il)-5-oksopentil]guanidin'', ''SureCN8305596'') je [[organsko jedinjenje]] je koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,372 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 146,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Benzothiazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08624 Benzothiazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614034910/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08624 |date=2013-06-14 }} [[Kategorija:Benzotiazoli]] 299k80pz25qc80ew2cztrx0j49p3qce Berberin (molekul) 0 1276968 42679245 42301982 2026-08-18T19:42:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679245 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04115 | Name = Berberin | ImageFile = Berberin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 2086-83-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 2353 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2263 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04115 | KEGG = C00757 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 16118 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 12089 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COC1=CC=C2C=C3C4=CC5=C(OCO5)C=C4CC[N+]3=CC2=C1OC | InChI = 1/C20H18NO4/c1-22-17-4-3-12-7-16-14-9-19-18(24-11-25-19)8-13(14)5-6-21(16)10-15(12)20(17)23-2/h3-4,7-10H,5-6,11H2,1-2H3/q+1 | StdInChI = 1S/C20H18NO4/c1-22-17-4-3-12-7-16-14-9-19-18(24-11-25-19)8-13(14)5-6-21(16)10-15(12)20(17)23-2/h3-4,7-10H,5-6,11H2,1-2H3/q+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = YBHILYKTIRIUTE-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=18 |N=1 |O=4 | MolarMass = 336,361 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 145 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Berberin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,361 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 40,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Berberine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04115 Berberine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414144655/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04115 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Alkaloidi]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] 4umo4jsapepu2u7kgvo4ngztgjshjlv Braunfels 0 1361496 42679575 42528388 2026-08-19T06:19:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679575 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Braunfels | izvorni_naziv = ''Braunfels'' | slika = Braunfels Luftbild 051.jpg | opis_slike = Braunfels | gradska_zastava = | grb = DEU Braunfels COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Hesen]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 11.163<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 236 | aglomeracija = | površina = 47,3 | gšir = 50.5175 | gduž = 8.38889 | nadmorska_visina = 236 | registarska_oznaka = LDK | pozivni_broj = 06442 | poštanski_kod = 35619 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.braunfels.de/ www.braunfels.de] | gradonačelnik = ''Wolfgang Keller'' | stranka = | ije = da }} '''Braunfels''' ({{jez-nem|Braunfels}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Hesen]]. Jedno je od 23 opštinska središta okruga [[Okrug Lan-Dil|Lan-Dil]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 11.163 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 6532003. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Lahn-Dill-Kreis Braunfels.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Lan-Dil]] Braunfels se nalazi u saveznoj državi [[Hesen]] u okrugu Lan-Dil. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 236 metara. Površina opštine iznosi 47,3&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 11.163 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 236 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Feltre]]|[[Italija]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Nju Bronfels (Teksas)|Nju Bronfels]]|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|partnerstvo|[[1945]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Kiškunfeleđhaza]]|[[Mađarska]]|partnerstvo|[[1992]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Njuberi]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|partnerstvo|[[1964]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Banjol sir Sez]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1959]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Eklo]]|[[Belgija]]|partnerstvo|[[1975]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Rormos-Untertal]]|[[Austrija]]|partnerstvo|[[1961]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Braunfels&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Braunfels}} * [http://www.braunfels.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618191314/http://www.braunfels.de/ |date=2006-06-18 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Lan-Dil}} [[Kategorija:Gradovi u Hesenu|Braunfels]] 0jiiitywvqopsvk8bx69d2cs4dkslox Birstein 0 1368695 42679299 42528121 2026-08-18T22:33:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679299 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Birštajn | izvorni_naziv = ''Birstein'' | slika = | opis_slike = Birštajn | gradska_zastava = | grb = Wappen Birstein.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Hesen]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 6.490<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 75 | aglomeracija = | površina = 86,6 | gšir = 50.35306 | gduž = 9.30917 | nadmorska_visina = 268-570 | registarska_oznaka = MKK, 'alt:' HU, noch älter GN | pozivni_broj = 06054,06668 | poštanski_kod = 63633 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.birstein.de/ www.birstein.de] | gradonačelnik = ''Wolfgang Gottlieb'' | stranka = | ije = da }} '''Birštajn''' ({{jez-nem|Birstein}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Hesen]]. Jedno je od 28 opštinskih središta okruga [[Okrug Majn-Kincig|Majn-Kincig]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 6.490 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 6435004. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Birstein_in_MKK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majn-Kincig]] Birštajn se nalazi u saveznoj državi [[Hesen]] u okrugu Majn-Kincig. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 268-570 metara. Površina opštine iznosi 86,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 6.490 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 75 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Saint Benin d`Azy]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Birstein&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Birstein}} * [http://www.birstein.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070427123324/http://www.birstein.de/ |date=2007-04-27 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Kincig}} ipdi06yacmewx3la1ybci33wwcy4pdf Šablon:Country data NAU 10 1408438 42679543 4725768 2026-08-19T00:38:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Naoero]] 42679543 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Naoero]] es7w7f35p312k23jr06l7m16n0kxzuf Begone Dull Care 0 1409320 42679199 42465438 2026-08-18T17:26:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679199 wikitext text/x-wiki {{For|album kanadskog benda [[Junior Boys]] album|Begone Dull Care (album)}} {{Infokutija film | tip = animirani | naslov = Begone Dull Care | režija = Evelyn Lambart<br /> [[Norman McLaren]] | producent = Norman McLaren | muzika = The [[Oscar Peterson]] Trio | montaža = Evelyn Lambart<br />Norman McLaren | distributer = [[National Film Board of Canada]] | premijera = {{Filmdate|1949}} | trajanje = 8 min. | zemlja = {{flagcountry|KAN}} }} '''''Begone Dull Care''''' je [[Kanada|kanadski]] [[kratki film|kratki]] [[animirani film]] snimljen 1949. u režiji [[Evelyn Lambart]] i [[Norman McLaren|Normana McLarena]]. Sastoji se od [[apstraktna umjetnost|apstraktnih]] prizora koji su animirani na muziku kanadskog [[jazz]] muzičara [[Oscar Peterson|Oscara Petersona]]. Begone Dull Care je godine 1951. prikazan na [[1. Berlinale|Berlinaleu]] gdje je osvojio Brončanu medalju u kategoriji kulturnog i dokumentarnog filma. == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0041169|title=Begone Dull Care}} * [http://www.nfb.ca/film/begone_dull_care/ Watch online at NFB Web site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140807031255/https://www.nfb.ca/film/begone_dull_care |date=2014-08-07 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2005/cteq/begone_dull_care/ ''Senses of Cinema'' article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225081650/http://www.sensesofcinema.com/2005/cteq/begone_dull_care/ |date=2010-12-25 }} {{Norman McLaren}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kanadski filmovi]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Kratki filmovi]] n5e29lnbgnaqk8oxkkl1fge4gmkud1e Falklandsko otočje 0 1414796 42679364 40948950 2026-08-19T00:09:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679364 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Šibenska katedrala 0 1452114 42679462 40900896 2026-08-19T00:24:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 42679462 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 980947qcdm92nfzsava7jgo09kecrcf Православна црква св. Тројице у Бјеловару 0 1479913 42679486 5683051 2026-08-19T00:28:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svete Trojice u Bjelovaru]] 42679486 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svete Trojice u Bjelovaru]] 2nii6qqs5r9hrdwp5la288zu4231bbm Самостан и црква св. Фрање у Пули 0 1480546 42679489 5683684 2026-08-19T00:29:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan i crkva svetog Franje u Puli]] 42679489 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan i crkva svetog Franje u Puli]] 8tp2rar2vvrk6x2dw2l99r616o8yb9a Самостан и црква св. Антуна у Пули 0 1480557 42679488 5683695 2026-08-19T00:29:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan i crkva svetog Antuna u Puli]] 42679488 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan i crkva svetog Antuna u Puli]] su2o5eedio1d8zivnnli0kq8tg9vscv Црква св. Еуфемије у Ровињу 0 1480806 42679529 5683944 2026-08-19T00:35:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Eufemije u Rovinju]] 42679529 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Eufemije u Rovinju]] piyo4z1ahlzkv69uphhhxjxrp5dzw6n Фрањевачки самостан и црква св. Антуна Падованског у Копривници 0 1480886 42679507 5684024 2026-08-19T00:32:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Franjevački samostan i crkva svetog Antuna Padovanskog u Koprivnici]] 42679507 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Franjevački samostan i crkva svetog Antuna Padovanskog u Koprivnici]] 5mxjdvt7cmobc7snm6yi4nf5e6pec6h Капела св. Марка Крижевчанина у Крижевцима 0 1480962 42679476 5684100 2026-08-19T00:27:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela svetog Marka Križevčanina u Križevcima]] 42679476 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela svetog Marka Križevčanina u Križevcima]] ex0wm5d6h4ufqy3cwnsstx49i5yvfny Капела св. Флоријана у Крижевцима 0 1480964 42679478 5684102 2026-08-19T00:27:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela svetog Florijana u Križevcima]] 42679478 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela svetog Florijana u Križevcima]] ck186yitxlsx6elp0ocg1la1u5340ph Павлински самостан и црква св. Ане у Крижевцима 0 1481014 42679483 5684152 2026-08-19T00:28:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pavlinski samostan i crkva svete Ane u Križevcima]] 42679483 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pavlinski samostan i crkva svete Ane u Križevcima]] gi40lptbu0057s6zqmsaui0os8mbiet Црква св. Јурја у Ђурђевцу 0 1481053 42679525 5684191 2026-08-19T00:35:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Jurja u Đurđevcu]] 42679525 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Jurja u Đurđevcu]] e34sku01zp5d9pjlhxvpxgw6y4rqbmy Црква св. Марије Јерузалемске на Тршком врху 0 1481064 42679531 5684203 2026-08-19T00:36:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svete Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu]] 42679531 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svete Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu]] h6m48pntlcmbiph4zj45j1707fvvt7z Црква св. Рока у Горњем граду (Осијек) 0 1481244 42679533 40982027 2026-08-19T00:36:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela svetog Roka u Gornjem gradu (Osijek)]] 42679533 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela svetog Roka u Gornjem gradu (Osijek)]] 8g2wex4b8ah0zhlbpfkqbgqufmey5w3 Прихватилиште Руже св. Фрање 0 1481581 42679487 5684720 2026-08-19T00:29:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Prihvatilište Ruže svetog Franje]] 42679487 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Prihvatilište Ruže svetog Franje]] 7g3uvdlnt9t0lhkcgu5ziglgdhqd3lk Црква св. Јеронима у Ријеци 0 1481594 42679524 5684733 2026-08-19T00:35:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Jeronima u Rijeci]] 42679524 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Jeronima u Rijeci]] ayqtt6ga7pj8bx6f34l7derqtxtsf0j Православна црква св. Николе у Ријеци 0 1481603 42679485 42482155 2026-08-19T00:28:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Nikole u Rijeci]] 42679485 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Nikole u Rijeci]] n78dqfjsaxov1pyqk4bkqao5lgdozfj Црква св. Фабијана и Себастијана у Ријеци 0 1481608 42679534 5684747 2026-08-19T00:36:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Fabijana i Sebastijana u Rijeci]] 42679534 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Fabijana i Sebastijana u Rijeci]] f3gosm9kcfmwl10plancp1fwfppz5nf Црква св. Ивана Крститеља у Каштел Старом 0 1481876 42679530 5685016 2026-08-19T00:35:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Ivana Krstitelja u Kaštel Starom]] 42679530 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Ivana Krstitelja u Kaštel Starom]] cu5rkur84br0f57fpvgrh69kdhj9mxe Св. Фелицио 0 1481877 42679498 5685017 2026-08-19T00:30:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sveti Felicio]] 42679498 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sveti Felicio]] jv6gw2vdv5jmz790vyj57g3y89oan45 Црква св. Марте у Бијаћима 0 1481886 42679532 5685026 2026-08-19T00:36:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Marte u Bijaćima]] 42679532 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Marte u Bijaćima]] 07a5y9o7quph9m0jmvd5e57snfap667 Макарска конкатедрала св. Марка 0 1481960 42679480 5685102 2026-08-19T00:27:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Marka u Makarskoj]] 42679480 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Marka u Makarskoj]] n4c77g0okoc9kpg6y1pcrpb9tbc3lit Самостан св. Стјепана под боровима 0 1482098 42679490 5685240 2026-08-19T00:29:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan svetog Stjepana pod borovima]] 42679490 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan svetog Stjepana pod borovima]] 5prhv256xq816dgh35tocu4dt34qubu Бенедиктински самостан св. Арнира у Сплиту 0 1482134 42679468 5685276 2026-08-19T00:25:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Benediktinski samostan svetog Arnira u Splitu]] 42679468 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Benediktinski samostan svetog Arnira u Splitu]] sb73586q4r30q6v9c91gdw8gfh70815 Стадион Св. Никола 0 1482292 42679500 5685434 2026-08-19T00:31:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Stadion Sveti Nikola]] 42679500 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Stadion Sveti Nikola]] schd2xkx97hj51i1j5snb4bkwospcxt Кула Св. Марка 0 1482965 42679479 5686109 2026-08-19T00:27:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kula svetog Marka u Trogiru]] 42679479 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kula svetog Marka u Trogiru]] nrj0cv6di1pa3fbtnpmzt39plb4k1yg Капела св. Крижа у Лудбрегу 0 1483028 42679475 5686172 2026-08-19T00:27:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela Svetog Križa u Ludbregu]] 42679475 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela Svetog Križa u Ludbregu]] idueu148pi9axwrux8hjavwg5gjrgxs Капела св. Фабијана и Себастијана у Вараждину 0 1483030 42679477 5686174 2026-08-19T00:27:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela svetih Fabijana i Sebastijana u Varaždinu]] 42679477 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela svetih Fabijana i Sebastijana u Varaždinu]] g20pkjw9lncodau7ve5d5b5ax2sx31y Црква св. Флоријана у Вараждину 0 1483035 42679535 5686179 2026-08-19T00:36:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Florijana u Varaždinu]] 42679535 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Florijana u Varaždinu]] 5viatmvgj2s6nbf3vdbwphxvmpx7sxn Жупна црква св. Николе у Вараждину 0 1483061 42679474 5686205 2026-08-19T00:26:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Nikole u Varaždinu]] 42679474 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Nikole u Varaždinu]] lmxbb1bs1h98vjxajq0wn0c594hgue4 Православна црква св. Ђорђа у Вараждину 0 1483069 42679484 5686213 2026-08-19T00:28:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Đorđa u Varaždinu]] 42679484 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Đorđa u Varaždinu]] e2gzti2darzqor7c0nspw117zakfdhq Глазбене вечери у св. Донату 0 1483242 42679471 5686386 2026-08-19T00:26:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Glazbene večeri u Svetom Donatu]] 42679471 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Glazbene večeri u Svetom Donatu]] dy4kak3475u918v3ang9tyj1gzprmjp Самостан св. Фрање Асишког у Задру 0 1483289 42679491 5686433 2026-08-19T00:29:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan svetog Franje Asiškog u Zadru]] 42679491 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan svetog Franje Asiškog u Zadru]] 62z4e1jz5sxx7pi67dzu69r48nldk2k Црква св. Блажа у Загребу 0 1483516 42679528 5686660 2026-08-19T00:35:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Blaža u Zagrebu]] 42679528 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Blaža u Zagrebu]] gyrq4rjkp7qsix1cq6s842zgnvpinuo Жупа св. Петра и Павла Бешићи 0 1483857 42679473 5687002 2026-08-19T00:26:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Župa svetih Petra i Pavla Bešići]] 42679473 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Župa svetih Petra i Pavla Bešići]] t63j2893oqwp1420azz4b6rcoo9yrdc Жупа св. Михаела Грачани 0 1483871 42679472 5687016 2026-08-19T00:26:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Župa svetog Mihaela Gračani]] 42679472 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Župa svetog Mihaela Gračani]] 3klehh8e72zle7dq1l3njna7o4hivq8 Црква Св. Кршевана у Шибенику 0 1484869 42679517 40901339 2026-08-19T00:33:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Krševana u Šibeniku]] 42679517 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Krševana u Šibeniku]] o0kk0zcluiyysgk3l35n4wytrfg4efd Црква Св. Гргура у Шибенику 0 1484870 42679516 40901338 2026-08-19T00:33:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Grgura u Šibeniku]] 42679516 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Grgura u Šibeniku]] hqxyqbdr57jgximu9grp74ij0gxfmb9 Црква Св. Барбаре у Шибенику 0 1484871 42679514 40901328 2026-08-19T00:33:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Barbare u Šibeniku]] 42679514 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Barbare u Šibeniku]] 3yyqyu6b4fs9swn304w9mtodud4yklz Бенедиктински самостан св. Луце у Шибенику 0 1484890 42679469 5688041 2026-08-19T00:26:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Benediktinski samostan svete Luce u Šibeniku]] 42679469 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Benediktinski samostan svete Luce u Šibeniku]] 9kya4skoyfxrjqiq9gkm3ymq5tfarfo Бенедиктински самостан уз цркву св. Спаса у Шибенику 0 1484891 42679470 5688042 2026-08-19T00:26:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Benediktinski samostan uz crkvu Svetog Spasa u Šibeniku]] 42679470 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Benediktinski samostan uz crkvu Svetog Spasa u Šibeniku]] 7t05bkywst9sx59h6p6407lr6bzkwbo Самостански врт св. Ловре 0 1484893 42679492 5688044 2026-08-19T00:29:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostanski vrt svetog Lovre]] 42679492 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostanski vrt svetog Lovre]] t8zkbb18ztx8f9m0ie1gkpuhfkw2ygw Црква св. Јурја у Горњој Стубици 0 1501014 42679526 5704456 2026-08-19T00:35:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Jurja u Gornjoj Stubici]] 42679526 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Jurja u Gornjoj Stubici]] gy8go4fw90299wlhv5yqr3sbscl1dl0 Bamoa 0 1503081 42679173 42263599 2026-08-18T14:27:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679173 wikitext text/x-wiki '''Bamoa''' (Pima de Bamoa) /možda od ba + maioa, što Buelma prevodi sa '' 'on the bank of the river' ''/ pleme američkih Indijanaca porodice [[Juto-astečki (jezična porodica)|Juto-Asteci]], naseljeno u povijesno doba južno od [[Mayo]] Indijanaca duž donjeg toka rijeke [[Sinaloa]], gdje ih na svojoj mapi locira [[Manuel Orozco y Berra]]. Glavno naselje bilo im je pueblo Bamoa. Prema klasifikaciji McQuowna i Greenberga Bamoe su pripadali u [[Taracahitian]] govornike, a prema drugima u grupu [[Piman]]. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm B- Mexican Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517045642/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Meksički Indijanci]] [[Kategorija:Piman]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] dr6jfksf2a1poaxuj8vob0picg9w83r Bankalachi 0 1503182 42679175 42262639 2026-08-18T14:47:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679175 wikitext text/x-wiki '''Bankalachi''' (pl. Bangeklachi), maleno [[Shoshonean|šošonsko]] pleme sa gornjeg toka Deer Creeka koje utječe u jezero [[Tulare]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Ime Bankalachi dali su im susjedni [[Yokuts|Yokuti]], dok su sami sebe nazivali Toloim. Bankalachi čine jedno od tri glavnih autonomnih skupina [[Tübatulabal]] Indijanaca i imali su nekoliko sela blizu današnjeg [[Kernville, Kalifornija|Kernvillea]], koja su osnovali među plemenima Yokuts. Po govoru su pripadali šošonskoj skupini, ali su mnogi bili bilingualni jer su se ženili sa plemenima [[Kumachisi]], [[Yaudanchi]], [[Bokninuwad]], [[Paleuyami]] i drugim Yokutima, sa kojima su na kraju izgubili identitet <ref>[http://books.google.com/books?id=YDdn0WNMQMYC&amp;pg=RA2-PA610&amp;lpg=RA2-PA610&amp;dq=KUMACHISI&amp;source=bl&amp;ots=fD-Ob8pAf9&amp;sig=dtCC-wbQDSLiB8W6tpePsw07xzw&amp;hl=en&amp;ei=F2DiSZX9MdyNsAbpuMXPCA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=10#PRA2-PA610,M1 Kroeber]</ref>. Kao pleme danas više ne postoje. Njihova posljednja punokrvna pripadnica bila je [[Lash-Yeh]] (od Amerikanaca nazivana Louise Francisco) koja je umrla sredinom 1960.-te u dubokoj starosti od blizu 100 godina. Lash-Yeh se rodila oko [[1865]]. i govorila je sedam različitih jezika. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bankalachi_indian_history.htm Bankalachi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006041729/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bankalachi_indian_history.htm |date=2008-10-06 }} * [http://www.nuuicunni.org/History.html Kern River Valley Indian Community] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221131244/http://www.nuuicunni.org/History.html |date=2007-12-21 }} [[Kategorija:Tübatulabal]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 10in1mn5mpfe1g2qa3u0aythbj76lrx Bahacecha 0 1503664 42679155 5819466 2026-08-18T13:33:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679155 wikitext text/x-wiki '''Bahacecha''', pleme sa rijeke [[Colorado (rijeka)|Colorado]] u [[Arizona|Arizoni]] koje je [[Juan de Oñate Salazar|Oñate]] posjetio [[1604]]. u kraju između [[Bill Williams Fork]]a i [[Gila|Gile]]. prema njegovim riječima jezik im je gotovo isti kao i onaj [[Mohave]] Indijanaca sa kojima su graničili. Kuće su im bile niske i prekrivene zemljom. Bahacecha se ne mogu identificirati ni sa jednim poznatim [[yuman]]skim plemenom, a na njihovom području [[1776]]. živi pleme poznato kao Alchedoma ([[Halchidhoma]])<ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bahacecha_indian_history.htm |title=Bahacecha Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081006044514/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bahacecha_indian_history.htm |url-status=dead }}</ref>. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Indijanci, Arizona]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 4geru4i5a9yu9ov5ea3xx3q7pefgifw Bribri 0 1504015 42679579 42262785 2026-08-19T06:57:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679579 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Costa-rica_bribri.png|desno|mini|300px|Životni prostor Bribrija danas (južna [[Kostarika]])]] '''Bribri''' su narod iz grupe [[Talamancan]] nastanjen u kišnim šumama duž rijeka gornje [[Telire]], [[Lari]] (pleme Lari) i [[Uren]] (pleme Uren) u sjevernoj [[Panama|Panami]] (prije) i u južnoj [[Kostarika|Kostariki]] (danas). Bribri tropskih šuma u provincijama [[Limón (provincija u Kostarici)|Limon]] i [[Puntarenas (provincija u Kostarici)|Puntarenas]] sačuvali su svoj stari tradicionalni način života. Čine dio nekad velikog naroda [[Talamanca]] i srodni su plemenu [[Cabécar]]. == Običaji == * ''Ritualna izolacija'' Kao i njihovi južni susjedi [[Guaymi]], i nešto udaljeniji [[Cuna]] Indijanci prakticirali su ograničenu poliginiju. Žena se kod ovog plemena za vrijeme [[menstruacija|menstruacije]] smatra nečistom, pa je za to vrijeme smjela jesti samo iz lista [[banane]]. Nakon upotrebe takvi listovi bi se bacali u ograđen prostor, jer kada bi ga pronašla [[krava]] (stoku drže), osušila bi se i uginula. Porodilja se kod Bribrija smatra mnogo opasnijom nego za vrijeme menstruacije. Kada to osjeti ona kaže mužu, on joj napravi kolibu na usamljenom mjestu. Tu mora živjeti sama. Ne smije ni s kime komunicirati osim sa svojom majkom ili nekom drugom ženom iz sela. Nakon poroda vidar je očisti svojim dahom. * ''Pogrebni običaji'' Mrtve Bribri sahranjuju u šumi na uzdignutim platformama natkrivenim strehom. Sve bi to poslije okružili plotom i trnjem. Na vječni počinak odlazio bi sa svim svojim stvarima. Pokojnik nije smio umrijeti u kući, kada se to desi pleme pali pokojnikovu kuću, a oni se sele u drugi kraj. Devet dana nakon sahrane održavaju veliku svečanost očišćenja. Tada pred njim pale vatru i troše veliku količinu hrane i opojnih pića. Devet godina nakon smrti, kada od pokojnika ostanu samo kosti Indijanci igraju 'igru kostiju', tada je opet prilika da se dobro najedu i napiju. Kada svi pozvani gosti odu sa svečanosti, rodbina pokojnog umota u koru drveta i odnose u kuću mrtvih na planini. Vrhovni bog stvoritelj im zove se "[[Sibú]]”. == Bribri danas == Danas oko 5,200 Bribrija živi na rezervatu Talamanca, ostali su na rezervatima [[Cabagra]], [[Salitre]] i [[Kekoldi]]. Njihova glavna aktivnost je [[ratarstvo]]. U prehranu im ulazi oko 120 vrsta divljeg i uzgojenog bilja. Jedno njihovo manje pleme ([[Kekoldi]]; oko 200 duša, žive na rezervatu Kekoldi) bavi se uzgojem [[iguana]] (veliki bezopasni tropski [[gušter]] koji se hrani [[kukci]]ma i vegetacijom). Pleme posjeduje farmu sa 2,000 životinja i 2,000,000 jaja. [[Iguana]] na farmi ostaje 5 godina nakon čega je vraćaju u prirodu. == Vanjske veze == * [http://www.ecotourismpanama.com/indigenous-indians/bribri.htm Bribri Indigenous Indians in Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120126011019/http://www.ecotourismpanama.com/indigenous-indians/bribri.htm |date=2012-01-26 }} [[Kategorija:Talamancan]] [[Kategorija:Panamski Indijanci]] [[Kategorija:Kostarikanski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] abzn6fb0wkdmyjk96urchz9xiwkylkw Cahinnio 0 1504151 42679611 42262823 2026-08-19T11:19:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679611 wikitext text/x-wiki '''Cahinnio''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Caddoan]] koje je u domorodačko vrijeme živjelo uz rijeku [[Ouachita]] u [[Arkansas]]u. Bili su jedno od plemena koje je pripadalo plemenskom savezu [[Kadohadacho (konfederacija)|Kadohadacho]] (Caddo vlastiti). Prema Hodgeu, oni bi mogli biti narod koji je živio u provinciji koju stari dokumenti nazivaju imenom [[Tula]] i koje su [[Španjolci]] respektirali zbog njihove borbenosti i hrabrosti <ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/Texas1.htm Swanton]</ref>. Prvi ih spominje De Soto koji u desetom mjesecu 1541. sa svojom armijom dolazi u Tulu. Godine [[1687]]. i [[Sieur de la Salle]] posjećuje njih i plemena [[Nasoni]] i [[Kadohadacho]]. Kao pleme nestali su krajem 18. stoljeća. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cahinnio_indian_tribe_history.htm Cahinnio Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106153610/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cahinnio_indian_tribe_history.htm |date=2010-01-06 }} [[Kategorija:Kadohadacho]] [[Kategorija:Indijanci, Arkansas]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] ilkuw4gdul39e57fn8ia7vuq7i9ktvs Biloxi 0 1504206 42679291 42268630 2026-08-18T22:14:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679291 wikitext text/x-wiki '''Biloxi''' (Baluxa, Beluxi, Bilocchi, Bolixe, Paluxy).- Maleno pleme [[Siouan]] Indijanaca nekada naseljeno u južnom [[Mississippi]]ju, danas gotovo izumrlo. Za Biloxije se vjerovalo da su pripadali porodici [[Muskhogean]] sve dok preživjele članove Gatschet nije 1886 godine posjetio u južnoj [[Louisiana|Louisiani]], i otkrio mnoge riječi koje ukazuju da su Siouanske. Za najbliže srodnike ovih Indijanaca, prema Dorseyu, su [[Dhegiha]], grupa plemena kojima pripadaju [[Osage]], [[Kansa]], [[Ponca Indijanci|Ponca]], [[Quapaw]] i [[Omaha Indijanci|Omaha]]. Danas se smatra da su najsrodniji plemenu Mosopelea, poznatima i pod imenima [[Ofo]] ili Ofogoula. Prvi zapisi o njima potječu od Ibervillea, koji ih 1699. nalazi kod zaljeva Biloxi Bay, zajedno u društvu sa plemenima [[Pascagoula]] i [[Moctobi]]. Sva tri plemena zajedno tada su imala 20 koliba. Biloxe kroz njihovu povijest nalazimo na raznim lokacijama. U Louisianu odlaze 1764, i nakon mnogo lutanja u ranom 19. stoljeću (prije 1825), prodaju svoju zemlju i odlaze na [[Biloxi Bayou]] u [[Teksas]]. Neki se kasnije vrate u Louisianu, gdje još njihovi potomci žive kod Lecompte u župi Rapides. Drugi su 1886. otišli u [[Oklahoma|Oklahomu]] gdje su ušli u sastav plemena [[Choctaw]]. Rana populacija iznosila je oko 500 (1699). Popisom iz 1908 bilo ih je 7; procjenom iz 2000 ima ih oko 50 u Louisiani. [[Datoteka:Biloxi_lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Biloxi]] == Ime == Ime Biloxi dolazi možda od njihovog vlastitog naziva za sebe, ''Taneks anya'', "''first people''," od čega su rani [[Francuzi]] napravili izraze ''Ananis'', ''Anaxis'' i ''Annocchy''. Indijanci Muskogee zvali su ih Polu'ksalgi. == Etnografija == Biloxi nikada nisu bili veliko pleme, oko 500 duša, koji su živjeli blizu današnjeg [[Biloxi, Mississippi|Biloxija]]. Njihove nastambe bili su šatori. Oruđe su izrađivali od drveta i kamena. Društvo je bilo matrilinearno. Danas su u Louisiani udruženi sa nesrodnim plemenom [[Tunica]], narodom iz nekadašnje provincije [[Quizquiz]], na rezervatu blizu [[Marksville]]a. U Marksvilleu se nalazi plemenski muzej. == Literatura == * Jean Louis Berlandier, Indians of Texas in 1830, ed. John C. Ewers and trans. Patricia Reading Leclerq (Washington:: Smithsonian, 1969). * James O. Dorsey and John R. Swanton, A Dictionary of the Biloxi and Ofo Languages (Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology, 1912). * Dianna Everett, The Texas Cherokees: A People between Two Fires, 1819-1840 (Norman: University of Oklahoma Press, 1990). * M. R. Haas, "The Last Words of Biloxi," International Journal of American Linguistics 23 (1968). * Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959). * Anna Muckleroy, "The Indian Policy of the Republic of Texas," Southwestern Historical Quarterly 25-26 (April 1922-January 1923). * Joseph Milton Nance, After San Jacinto: The Texas-Mexican Frontier, 1836-1841 (Austin: University of Texas Press, 1963). == Vanjske veze == * [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmb08 Biloxi Indians] * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm Biloxi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208202546/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm |date=2007-02-08 }} * [https://web.archive.org/web/19990502215300/http://users.aol.com/donh523/navapage/tunica.htm The Tunica Biloxi Tribe] [[Kategorija:Siouan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] t9avmxjsrpd55quvwmlu71mejoimyxy Awighsaghroone 0 1504297 42679137 42268596 2026-08-18T12:12:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679137 wikitext text/x-wiki '''Awighsaghroone''', neidentificirano pleme, možda [[Algonquian]] Indijanaca, koji se spominju u vezi neke prijateljske poruke (lule) poslane 1715. [[Seneca]]ma u [[Albany, New York|Albany]] <ref>{{Cite web |title=Index messengers of the Dowaganhaes |url=http://microformguides.gale.com/Data/Index/203000Index.html |access-date=2014-08-06 |archive-date=2009-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302071406/http://microformguides.gale.com/Data/Index/203000Index.html }}</ref>. Živjeli su u području Velikih jezera u susjedstvu Irokeza, i nije poznata njihova točna lokacija. Identični su možda sa Assisagigroone ili [[Missisauga]]ma. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/a_unknown_indian_towns.htm A- Unknown Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705145304/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/a_unknown_indian_towns.htm |date=2008-07-05 }} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] byk08myzn6tgykmklvkomi029rzx1ml Bear River Indijanci 0 1504298 42679193 42268619 2026-08-18T16:55:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679193 wikitext text/x-wiki '''Bear River Indijanci'''.-Pleme [[Algonquian]] Indijanaca, možda dio [[Machapunga]], naseljen u ranom 18. stoljeću u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], današnji okrug [[Crawen, okrug (Sjeverna Karolina)|Crawen]]. Lawson koji ih je susreo [[1709]]. navodi da su imali tek jedno naselje zvano ''[[Raudauquaquank|Raudauqua-quank]]'', procijenivši im broj na oko 50 muškaraca (ratnika). Prema Mooneyu ([[1928]]) oni i pleme [[Pamlico]] brojali su [[1600]]. oko 1,000 osoba. Hawks u svojoj ‘Historiji', (1858-9) drži da su ogranak [[Neusiok|Neuse]] Indijanaca, nije priznato. Rights ([[1947]]) naziva ovo pleme ''Bear River'' ili ''Bay River'' Indians, prema njemu (Douglas L. Rights) bili su saveznici [[Tuscarora]]. [[1750]]. godine ovo pleme već se vodi kao nestalo. Plemena obalsnih Algonkina Bear River, [[Chowanoc|Chowan]], [[Hatteras]], [[Machapunga]], [[Moratok]], [[Pamlico]], [[Secotan]] i [[Weapemeoc]] iz [[North Carolina|North Caroline]], uglavnom su bili orijentirani prema vodi i ribolovu, te lovu i sakupljanju. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/bearriver/bearriverhist.htm Bear River Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060524075907/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/bearriver/bearriverhist.htm |date=2006-05-24 }} * [https://web.archive.org/web/20031003201930/http://hometown.aol.com/bbbenge/page22.html NORTH AMERICAN INDIAN - POPULATION RECORDS] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] lxdupjni7wejeh7255lynuhlkan1y3q Bagoache 0 1504360 42679154 42268602 2026-08-18T13:33:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679154 wikitext text/x-wiki '''Bagoache''', banda [[Chippewa]] Indijanaca sa sjeverne obale jezera [[Superior]] u [[Ontario|Ontariju]], [[Kanada]]. Ime Bagoache spominje La Chesnaye 1697 (u Margry Dec. vi, 6, 1886) kao ime za zemlju na obali Superiora, gdje je živjelo između 200 i 300 <ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/125/mode/1up Hodge]</ref> ljudi (bez žena, koje nije uračunao). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm Chippewa Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] j8w363trq4kscjog7szf9dwkcbn09tm Blackbird 0 1504364 42679325 41106699 2026-08-19T00:03:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679325 wikitext text/x-wiki '''Blackbird''', jedno od sela<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/149/mode/1up Hodge]</ref> i seoskih bandi [[Chippewa]] Indijanaca koji su živjeli uz rijeku [[Tittibawassee]] (Tetabawasink) u okrugu [[Okrug Saginaw (Michigan)|Saginaw]] u [[Michigan]]u <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |title=Swanton |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |url-status=dead }}</ref>. Selo koje po poglavici nosi naziv [[Black Bird's Village]], nalazilo se u blizini [[Freeland, Michigan|Freelanda]], uz rijeku koju u ugovoru iz 1819 nazivaju Tetabawasink, gdje će po istom dobiti rezervat na površini od 6,000 akera <ref>{{Cite web |title=Treaty With the Chippewa September 24, 1819 |url=http://www.1836cora.org/pdf/1819september24treaty.pdf |access-date=2014-08-06 |archivedate=2006-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060104191814/http://www.1836cora.org/pdf/1819september24treaty.pdf |deadurl=yes }}</ref>, kojeg su prodali [[1837]]. Ime poglavice po kojem selo nosi ime ne smije se brkati sa [[Ottawa Indijanci|Ottawa]]-povjesničarom [[Andrew Jackson Blackbird]]om koji se rodio oko 1815. u selu [[L'Arbre Croche]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] [[Kategorija:indijanska plemena]] oohwp9yforlrcr5zdkyy86lablmlnm1 Cahokia 0 1504453 42679612 42546244 2026-08-19T11:19:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679612 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} '''Cahokia''', nekoć vodeće pleme konfederacije [[Illinois Indijanci|Illinois]] naseljeno ranih 1700.-tih godina blizu današnjeg grada [[cahokia, Illinois|Cahokia]] u [[Illinois]]u. Cahokie su pripadali jezičnoj porodici [[Algonquian]], i najbliži plemenu [[Tamaroa]]. Ime ovog plemena dano je i najvećem pretpovijesnom zemljanom moundu (humku), [[Cahokia Mound]], na području [[SAD]]-a lociranom oko 6 milja (10 kilometara) istočno od [[St. Louis, Missouri|St. Louisa]] u [[Missouri]]ju. Godine [[1818]]. njihove poglavice potpisuju ugovor u [[Edwardsville, Illinois|Edwardsvilleu]] u Illinoisu, po kojemu svoja plemenska područja prepuštaju SAD-u. Cahokie su se nakon toga priključila Kaskaskiama i Peoriama, a potomaka imaju u okrugu [[okrug Ottawa, Oklahoma|Ottawa]] u [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/cahokiaindiantribe.htm Cahokia Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010180021/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/cahokiaindiantribe.htm |date=2007-10-10 }} [[Kategorija:Illinois Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] lvj6etfw5h0jkqyaqd5rwybaqmz27po Betsamites 0 1504516 42679269 42268628 2026-08-18T20:54:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679269 wikitext text/x-wiki '''Betsamites''' (Bersiamites, Bersimis, Pessamit First Nation) je jedna od lokalnih zajednica Innu Indijanaca duž istočne (lijeve) obale rijeke [[Bersimis]], pritoke [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrencea]] u [[Quebec]]u. Betsiamites se danas vode kao jedna od 9 skupina [[Montagnais]]a u Quebecu. Samuel de Champlain 1632. na svojoj mapi ih označavaju kao "Sauvages Bersiamiste," ime koje je nastalo od montagnais riječi "pessamit", u značenju "the place where the lamprey are." Sami Montagnaisi i misionari preferiraju naziv Betsiamites dok ih [[Englezi]] nazivaju Bersimis. Prema [[Evan T. Pritchard|Evanu Pritchardu]], ekspertu za [[Algonquian]] Indijance, Bersiamites nisu Montagnaisi nego Naskapi, među koje klasificira i skupine [[Oukesestigouek]], [[Chisedech]], [[Ouneskapi]], [[Oumamiouek]], [[Outakouamiouek]], [[Attikiriniouetch]], [[Mouchaouaouastiiriniouek]] i [[Outabitibec]]. Danas njih oko 3 600 živi na i oko rezervata Betsiamites Reserve uz sjevernu obalu St. Lawrencea u Quebecu<ref>{{Cite web |title=Pessamit First Nation |url=http://www.ainc-inac.gc.ca/ai/scr/qc/aqc/prof/Betsiamites-eng.asp |access-date=2014-08-06 |archivedate=2009-08-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090818122850/http://www.ainc-inac.gc.ca/ai/scr/qc/aqc/prof/Betsiamites-eng.asp |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bersiamite_indian_history.htm Bersiamite Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709033706/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bersiamite_indian_history.htm |date=2008-07-09 }} [[Kategorija:Naskapi]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] ll4kuf1pdwi1qunx95nk5dmtq9l2r8a Awani 0 1504867 42679136 42268594 2026-08-18T12:12:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679136 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Yosemite Paiute Indian Chief George Dick.jpg|mini|Poglavica George Dick..]] '''Awani''' (Yosemite, Ahwaneechee, Ahwahneechee, Ah-wah-nee-chee) /''Ahwahneechee, &quot;dwellers in Ahwahnee&quot;, dolazi od Ahwahnee, što je bio naziv za dolinu u kojoj su živjeli, = &quot;place of the gaping mouth&quot;''<ref>{{Cite web |title=About Our Tribe |url=http://www.ahwahneechee.com/about-us |access-date=2014-08-06 |archivedate=2009-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091209032502/http://www.ahwahneechee.com/about-us |deadurl=yes }}</ref>'', a dolazi po tome što zidovi u dolini nalikuju na razjapljena medvjeđa usta''/, pleme američkih Indijanaca porodice [[Moquelumnan]], uže grupe [[Southern Miwok]], nastanjeno u vrijeme dolaska prvih bijelaca u dolini [[Yosemite]], na području današnjeg okruga [[okrug Maripisa, Kalifornija|Mariposa]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njihova populacija u tadašnje vrijeme iznosila je oko 450 a imali su sljedeća sela: Awani, Hokokwito, Kumaini, Lesamaiti, Macheto, Notontidula, Sakaya i Wahaka<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/118/mode/1up Hodge]</ref>. Sami sebe Awani su nazivali Ahwahneechee, a svoju dolinu Ahwahnee, a značenje mu je “People of Ahwahnee”. Naziv Yosemite prema Powersu unakaženi je oblik od indijanskog ''uzumaiti'', u značenju '' 'grizzly bear' '', naziv koji oni nisu koristili ni za sebe, niti da bi označili dolinu u kojoj su živjeli. Na ovom području do svoga progonstva živjeli su oko 4,000 godina. Najpoznatiji poglavica bio im je [[Tenaya]]. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/miwok/awanindianhist.htm Awani Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080321061906/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/miwok/awanindianhist.htm |date=2008-03-21 }} *[http://www.yosemite.ca.us/library/ahwahneechee.html Yosemite Indians (Ahwahneechee “People of Ahwahnee”)] [[Kategorija:Moquelumnan]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] kn02lvt0s4kzwwvvbf0sl4xqwhq5lhe Св. Врх 0 1633010 42679494 5950290 2026-08-19T00:30:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sveti Vrh]] 42679494 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sveti Vrh]] 7cdgott6jei0gf68hxwi4rl8ccszxhd Св. Барбара (Шкофја Лока, Словенија) 0 1633046 42679493 5950326 2026-08-19T00:30:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sveta Barbara (Škofja Loka)]] 42679493 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sveta Barbara (Škofja Loka)]] h9s1ieb046nmfceyk14khzm1oobwbrj Св. Дух (Шкофја Лока, Словенија) 0 1633048 42679495 5950328 2026-08-19T00:30:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sveti Duh (Škofja Loka)]] 42679495 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sveti Duh (Škofja Loka)]] kp1rpzejurpqdkbf1psr5pgo8bm520o Св. Ожболт 0 1633050 42679496 5950330 2026-08-19T00:30:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sveti Ožbolt]] 42679496 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sveti Ožbolt]] biszp1my38ppqumihxudv8nl6o7rszs Св. Петра Хриб 0 1633052 42679497 5950332 2026-08-19T00:30:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Svetega Petra Hrib]] 42679497 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Svetega Petra Hrib]] 5a7ut7qu1qfimnriakvqjsx68u7x9l3 Фолкландска Острва 0 1650567 42679505 40948953 2026-08-19T00:31:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679505 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Црква Светог Ђорђа на Опленцу 0 1818392 42679518 6154217 2026-08-19T00:34:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Đorđa na Oplencu]] 42679518 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Đorđa na Oplencu]] 1tioegiipvewp1elru3jol267tkzqzv Црква светог Николе у Рамаћи 0 1818468 42679536 6154293 2026-08-19T00:36:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Nikole u Ramaći]] 42679536 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Nikole u Ramaći]] 4mj953a76iq2v5ve1x45rhkfnscy70g Црква Светог Николе у Рамаћи 0 1818481 42679522 6154307 2026-08-19T00:34:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Nikole u Ramaći]] 42679522 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Nikole u Ramaći]] 4mj953a76iq2v5ve1x45rhkfnscy70g Манастир Свете Тројице у Кикинди 0 2002543 42679481 6342675 2026-08-19T00:28:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir Svete Trojice u Kikindi]] 42679481 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir Svete Trojice u Kikindi]] kbss6dj88zou2qqnhrc9dx2p5ry1q1m Црква брвнара Силазак Светога духа (Селевац код Смедерева) 0 2007080 42679523 6347307 2026-08-19T00:34:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva brvnara Svete Trojice u Selevcu]] 42679523 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva brvnara Svete Trojice u Selevcu]] mifk94rb9mvhuxaixc3zf2kztc7pg8g Црква Светог Јована Владимира (Београд) 0 2133084 42679520 6476440 2026-08-19T00:34:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Jovana Vladimira u Beogradu]] 42679520 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Jovana Vladimira u Beogradu]] 7y8egs7o3vulowolp6lyl1rylkp505w Bel (egipatski kralj) 0 2209627 42679210 40799060 2026-08-18T17:41:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679210 wikitext text/x-wiki '''Bel''' ({{lang-grc|''Βῆλος''}} [''Bēlos''] — Belos) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], sin [[Libija (mitologija)|Libije]] i [[Posejdon]]a te brat blizanac [[Agenor]]ov.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Bel (1)}} Prema nekim izvorima, majka mu je bila [[Eurinoma]].<ref name=dgrbmb>{{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link = | contribution = Belus (1) | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 8 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dbelus-bio-1}}</ref> == Mitologija == Prema mitu, Bel je vladao [[Drevni Egipat|Egiptom]] i bio oženjen [[Anhinoja|Anhinojom]], kćerkom [[Nil (mitologija)|Nilovom]], koja mu je rodila sinove [[Egipt (mitologija)|Egipta]] i [[Danaj]]a, a u nekoj [[Euripid]]ovoj tragediji, koja je danas izgubljena, kao njegovi sinovi spominjali su se i [[Kefej (mitologija)|Kefej]] i [[Finej]].<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.4 II, 1, 4]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> Prema [[Ferekid sa Lerosa|Ferekidu]], Bel je imao i kćerku po imenu Damno, koja se udala za [[Agenor]]a, brata Belovog i svog ujaka, i rodila mu [[Fenik (Agenorov sin)|Fenika]] i dve kćeri po imenu Isaja i Melija, koje su se obe udale za svoje rođake, Belove sinove: Isaja za Egipta, a Melija za Danaja.<ref>[[Ferekid sa Lerosa]], 3F21.</ref> Jedan drugi izvor kaže da se Belova kći koja se udala za Agenora zvala [[Antiopa (mitologija)|Antiopa]].<ref>[[Sholija]] uz [[Euripid]]ove ''[[Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:1-31 5].</ref> U ''[[Katalog žena|Katalogu žena]]'', koji se u antici pripisivao [[Hesiod]]u, Bel je imao i kćerku [[Tronija|Troniju]], koja je "Hermaonu", tj. [[Hermes]]u, rodila [[Arab (mitologija)|Araba]], verovatno [[eponim]]nog heroja [[Arabija|Arabije]].<ref>[[Hesiod]], ''[[Katalog žena]]'', 137 = [[Strabon]] , ''[[Geografija (Strabon)|Geografija]]'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/1B2*.html#p155 I, 2, 34].</ref> Neki izvori navode da je Bel bio i otac [[Lamija (mitologija)|Lamije]], lepe libijske kraljice koja se iz očaja zbog gubitka svoje dece pretvorila u avet koja plaši decu.<ref name=dgrbml>{{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link = | contribution = Lamia (2) | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 8 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dlamia-bio-2}}</ref> Prema [[Nono|Nonu]], Bel je imao petoricu sinova ― Fineja, Fenika, Agenora (koji je poistovećen s [[Kadmo]]vim ocem), Egipta i Danaja,<ref>[[Nono]], ''Ep o Dionisu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2045.tlg001.perseus-grc1:3 III, 287 sqq].</ref> premda na drugom mestu Nono kaže da je Finej bio Kadmov brat.<ref>[[Nono]], ''Ep o Dionisu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2045.tlg001.perseus-grc1:2 II, 686].</ref> U ovom delu Kadmo za Bela kaže da je "libijski [[Zevs]]".<ref>[[Nono]], ''Ep o Dionisu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2045.tlg001.perseus-grc1:3 III, 291].</ref> == Tumačenje == Bel je, zapravo, [[helenizacija|helenizirani]] oblik za [[levant]]skog boga [[Baal]]a i [[babilon]]skog boga [[Bel (Babilonjanin)|Bela]], čija imena znače "gospodar"; od njih, Baalovo ime zabeleženo je još u 3. mileniju pne., a Bel se odnosi na [[Marduk]]a, koji se od 12. veka pne. nalazio na čelu [[Babilonska mitologija|babilonskog panteona]].{{sfn|Hornblower|Spawforth|Eidinow|2012|loc=s.v. Belus}} Od istočnjačkih naroda priče o Belu prešle su Grcima i izmešale se s grčkim mitovima.<ref name=dgrbmb/><ref>Cf. [[Diodor Sicilijski]], ''Istorijska biblioteka'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:1.28.1 I, 28, 1].</ref> Kod [[Grčka književnost|grčkih]] i [[Rimska književnost|rimskih pisaca]] pod "Belom" se često podrazumeva neko vrhovno istočnjačko božanstvo ili legendarni osnivač vladarskih dinastija.<ref>Cf. [[Herodot]], ''[[Istorija (Herodot)|Istorija]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:1.7.2 I, 7, 2]; [[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:4.167-4.270 IV, 213].</ref> {{Argivska genealogija}} ==Reference== {{reflist}} == Literatura == *{{cite book|last1=Hornblower|first1=Simon|last2=Spawforth|first2=Antony|last3=Eidinow|first3=Esther|title=The Oxford Classical Dictionary|year=2012|edition=4.|origyear=1949|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-954556-8|url=http://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ|ref=harv}} *{{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link = | contribution = Belus (1) | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 8 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dbelus-bio-1}} *{{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link = | contribution = Lamia (2) | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 8 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dlamia-bio-2}} *{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}} [[Kategorija:Kraljevi u grčkoj mitologiji]] n48rl3a2c8ku88ara70mi1fvl6kp3i0 Šablon:Nije urađeno 10 2373250 42679259 41341018 2026-08-18T20:26:37Z Aca 108187 42679259 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon close-ltr-destructive.svg|class=skin-invert|18px|veza=]] {{{1|'''Nije urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> t5bpm5o6k7rxn80n30jzbayac4h3qwa 42679260 42679259 2026-08-18T20:27:17Z Aca 108187 42679260 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon close-ltr-destructive.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=]] {{{1|'''Nije urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> 3lrd9gokv1rxmz5imynpyn0g216c26k 42679261 42679260 2026-08-18T20:30:25Z Aca 108187 42679261 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OOjs UI icon close-ltr-destructive.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=]]&nbsp;{{{1|'''Nije urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> s2b0zixkz62mr657sbzn03z6w1w1sg9 42679273 42679261 2026-08-18T21:13:06Z Aca 108187 42679273 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon close color-error.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=|Nije urađeno]]&nbsp;{{{1|'''Nije urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> 3ihf1opwczr9r93fyvz3q1v9wlvligh 42679277 42679273 2026-08-18T21:26:12Z Aca 108187 42679277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Codex icon close color-error.svg|class=skin-invert|text-top|18px|veza=]]&nbsp;{{{1|'''Nije urađeno'''}}}{{{{{|safesubst:}}}#if:{{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje|}}}}}}}}}}}}|&#58; {{{2|{{{beleška|{{{razlog|{{{objašnjenje}}}}}}}}}}}}}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za poruke korisnicima]]</noinclude> mzr4lylnxlyxn71svd5omwsh2xysovy Беле (En, Pikardija) 0 2501667 42679467 6869444 2026-08-19T00:25:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679467 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Šablon:Mirno 10 2503194 42679284 6871070 2026-08-18T21:43:49Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Šablon:Nema promjena]] 42679284 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Nema promjena]] s83yeq5837hmladj1hfvofimfxeb7se Belleu, France 0 2528821 42679326 6917814 2026-08-19T00:03:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679326 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Belleu, Ен, Пикардија 0 2573664 42679327 7009483 2026-08-19T00:03:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679327 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bele, Ен, Пикардија 0 2573666 42679321 7009487 2026-08-19T00:02:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679321 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Беле, Ен, Пикардија 0 2573668 42679465 7009491 2026-08-19T00:25:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679465 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Belleu (France) 0 2592983 42679329 7047273 2026-08-19T00:04:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679329 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Belleu (Ен, Пикардија) 0 2645353 42679330 7104475 2026-08-19T00:04:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679330 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bele (Ен, Пикардија) 0 2645355 42679323 7104477 2026-08-19T00:03:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679323 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Belleu, Aisne, Picardie 0 2731744 42679324 7209918 2026-08-19T00:03:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679324 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bele, Aisne, Picardie 0 2731746 42679320 7209922 2026-08-19T00:02:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679320 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Беле, Aisne, Picardie 0 2731748 42679464 7209928 2026-08-19T00:25:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679464 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bernard Knox 0 2778025 42679252 41481125 2026-08-18T20:00:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Bernard Knox | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Birth date|1914|11|24|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Bradford]], [[West Yorkshire|Zapadni Yorkshire]], [[Engleska]] | datum_smrti = {{Death date and age|2010|07|22|1914|11|24|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Bethesda, Maryland]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Klasična filologija]] | radna_institucija = | alma_mater = <br />[[University of Cambridge|Univerzitet u Cambridgeu]]<br/>[[Harvardski univerzitet]]<br/>[[Yale University|Univerzitet Yale]] | doktorski_mentor | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Jefferson Lecture|Jeffersonovo predavanje]] (1992) | religija = | fusnote = }} '''Bernard MacGregor Walker Knox''' (24. novembar 1914. ‒ 22. jul 2010<ref name="NYTObit">Wolfgang Saxon, [http://www.nytimes.com/2010/08/17/books/17knox.html "Bernard Knox, 95, Classics Scholar, Dies"], ''[[New York Times]]'',16. avgust 2010.</ref>) bio je [[UK|britanski]] [[Klasična filologija|klasični filolog]], pisac i kritičar, koji je kasnije postao [[SAD|američki]] državljanin. Bio je prvi direktor [[Center for Hellenic Studies|Centra za helenske studije]].<ref name="CHShist">[http://chs.harvard.edu/chs/our_history Historija Centra za helenske studije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120224032653/http://chs.harvard.edu/chs/our_history |date=2012-02-24 }} na stranici Centra (pristupljeno 26. maja 2009).</ref><ref name="NYRevIndex">[http://www.nybooks.com/authors/229 Odrednica o Bernardu Knoxu] na ''[[New York Review of Books]]'' (pristupljeno 25. maja 2009).</ref> Godine 1992. [[National Endowment for the Humanities|Nacionalna zadužbina za humanističke studije]] izabrala je Knoxa da održi [[Jefferson Lecture|Jeffersonovo predavanje]], što je najviša počast koju američka savezna vlada može ukazati na polju [[Humanističke znanosti|humanističkih nauka]].<ref>Nadine Drozan, [http://www.nytimes.com/1992/03/09/nyregion/chronicle-620292.html "Chronicle"], ''[[New York Times]]'', 9. mart 1992.</ref> == Život i rad == Knox je rođen u [[Bradford]]u, u [[Engleska|engleskoj]] pokrajini [[Yorkshire]]u. Diplomirao je 1936. na [[St John's College, Cambridge|Koledžu sv. Johna]] u [[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridgeu]], potom se pridružio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]] u [[Španski građanski rat|španskom građanskom ratu]] i tu bio ranjen, a tokom [[Drugi svetski rat|drugog svetskog rata]] borio se u [[Američka vojska|američkoj vojsci]].<ref>Bernard Knox, [http://www.english.illinois.edu/MAPS/scw/knox.htm "Premature Anti-Fascist"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208202958/http://www.english.illinois.edu/maps/scw/knox.htm |date=2014-02-08 }} (pristupljeno 15. maja 2009).</ref><ref name="NatRev">Hugh Lloyd-Jones, [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1282/is_n11_v45/ai_13923234/ "''The Oldest Dead White European Males''-book reviews"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050427002858/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1282/is_n11_v45/ai_13923234/print |date=2005-04-27 }}, ''[[National Review]]'', June 7, 1993.</ref> Oženio se 1939. Amerikankom po imenu Betty Baur, spisateljicom koja je pisala pod pseudonimom "Bianca van Orden";<ref name="Bowersock">[[G.W. Bowersock]], [http://www.tnr.com/article/books-and-arts/77450/the-warrior-humanist-bernard-knox?page=0,0 "The Warrior-Humanist: Bernard M.W. Knox (1914–2010).] ''[[The New Republic]]'', 4. septembar 2010.</ref> umrla je 2006.<ref name="NYTObit"/> Njihov sin, [[Macgregor Knox]],<ref name="NYTObit"/> poznati je historičar evropske historije 20. veka. Prvi ratni zadatak u Engleskoj bio mu je u protivvazdušnoj odbrani, no kako mu je to bilo dosadno, pristupio je [[Office of Strategic Services|Uredu za strateške službe]] (''Office of Strategic Services'', OSS), budući da je govorio francuski i nemački. Poslat je prvo u [[Bretanja|Bretanju]], a 1945. u Italiju, gde je naposletku završio u jednom samostanu, punom knjiga. Tu je odlučio da će se, bude li preživeo rat, posvetiti antičkoj književnosti.<ref name="Jones">Benjamin F. Jones, [http://www.wlajournal.com/15_1-2/jones%20323-333.pdf "Looking for Bernard Knox: Warrior, Ancient and Modern"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718073350/http://www.wlajournal.com/15_1-2/jones%20323-333.pdf |date=2011-07-18 }} u: ''War, Literature & the Arts'' 15:323 (2003).</ref> Nakon rata magistrirao je na [[Harvard University|Harvardu]], a potom doktorirao na [[Yale]]u.<ref name="nathan">[http://www.arts.cornell.edu/english/awards/nathan/previous.html#1977 1976-77: Biografija Berbarda Knoxa u odeljku o ranijim dobitnicima nagrade Georgea Jeana Nathana za kritiku drame], [[Cornell University]].</ref> Knox je predavao na Yaleu do 1961,<ref name="NatRev" /> kad je postavljen za prvog direktora harvardskog Centra za helenske studije u Washingtonu, i na tom je položaju ostao do penzionisanja 1985. godine.<ref name="CHShist" /> U međuvremenu je objavio brojna dela. Knox je poznat po naporima koje je uložio u približavanje antike široj publici.<ref name="FrankelNYT">[http://www.nytimes.com/1990/09/02/arts/5-arts-awards-announced.html?partner=rssnyt&emc=rss "5 Arts Awards Announced"], ''[[New York Times]]'', 2. septembar 1990.</ref> Godine 1959. njegov prevod ''[[Kralj Edip|Kralja Edipa]]'' poslužio je za produkciju serije TV filmova za [[Encyclopædia Britannica|Enciklopediju Britaniku]] i Savet za humanističke discipline Massachusettsa, u kojima se pojavila postava [[Stratford Shakespeare Festival|Stratfordskog šekspirskog festivala]] iz Kanade.<ref>[http://www.afana.org/barnesfilmog.htm Barnes Filmography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302090349/http://www.afana.org/barnesfilmog.htm |date=2009-03-02 }} na stranici Arhive akadenskog filma (pristupljeno 26. maja 2009).</ref> Bio je profesor [[Robert Fagles|Robertu Faglesu]] na Yaleu i s njim zatim sklopio prijateljstvo, koje je potrajalo do kraja njihovih života.<ref>Chris Hedges, [http://www.nytimes.com/2004/04/13/nyregion/public-lives-a-bridge-between-the-classics-and-the-masses.html "Public Lives: A Bridge Between the Classics and the Masses"], ''[[New York Times]]'', 13. april 2004.</ref> Napisao je predgovor i beleške za Faglesove prevode tri [[Sofoklo]]ve tragedije, [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]]'' i ''[[Odiseja|Odiseje]]'' te [[Vergilije]]ve ''[[Eneida|Eneide]]''.<ref>Charles McGrath,[http://www.nytimes.com/2008/03/29/books/29fagles.html "Robert Fagles, Translator of the Classics, Dies at 74"], ''[[New York Times]]'', 29. mart 2008.</ref> Knox je uredio antologiju antičke književnosti pod naslovom ''The Norton Book of Classical Literature''<ref name="Lehman">[[Christopher Lehman-Haupt]], [http://www.nytimes.com/1993/04/29/books/books-of-the-times-putting-in-a-word-for-homer-herodotus-plato-etc.html "Books of The Times; Putting In a Word for Homer, Herodotus, Plato, Etc."], ''[[New York Times]]'', 29. april 1993.</ref> a redovno je pisao za ''[[The New York Review of Books]]''.<ref name="NYRevIndex"/> Godine 1977. dobio je nagradu za dramsku kritiku "[[George Jean Nathan]]" za jedan članak koji je napisao u ''New York Review'', tj. za prikaz kontroverzne produkcije [[Eshil]]ovog ''[[Orestija|Agamemnona]]'' koju je u [[Lincoln Center|Linkolnovom centru]] postavio [[Andrei Şerban]];<ref>Bernard Knox, [http://www.nybooks.com/articles/archives/1977/jul/14/chez-atreus/ "Chez Atreus"], ''[[New York Review of Books]]'', 14. jul 1977.</ref> odbor za dodelu nagrade opisao je Knoxov članak kao "briljantan prikaz važnog pozorišnog događaja", u kojem je Knox "prepoznao da je reditelj pokušavao rešiti središnji problem ove drame tako što je tražio nove načine da se prikažu dugi odeljci lirskog jezika koji su kod moderne publike izgubili svoju neposrednost".<ref name="nathan" /> Godine 1990. dobio je prvu [[PEN/Diamonstein-Spielvogel Award for the Art of the Essay|nagradu PEN-a za esej]] za svoju knjigu ''Essays Ancient and Modern''. ("Antički i moderni eseji").<ref>David Streitfield, [http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/72574248.html?dids=72574248:72574248&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Mar+11%2C+1990&author=David+Streitfeld&pub=The+Washington+Post+%28pre-1997+Fulltext%29&desc=Book+Report&pqatl=google "Book Report"]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''[[The Washington Post]]'', 11. mart 1990.</ref> Američka [[National Endowment for the Humanities|Nacionalna zadužbina za humanističke studije]] dodelila je 1990. Knoxu [[Charles Frankel Prize|nagradu Charlesa Frankela]],<ref name="FrankelNYT"/><ref>[http://www.neh.gov/whoweare/CharlesFrankelPrize.htm Charles Frankel Prize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090512041758/http://www.neh.gov/whoweare/CharlesFrankelPrize.htm |date=2009-05-12 }} na stranici Zadužbine (pristupljeno 25. maja 2009).</ref> a 1992. izabrala je Knoxa održi [[Jefferson Lecture|Linkolnovo predavanje]], što je najviše priznanje koje savezna američka vlada dodeljuje na polju humanističkih nauka.<ref name="jefflect">[http://www.neh.gov/whoweare/jefflect.html Jefferson Lecturers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111020121101/http://www.neh.gov///whoweare/jefflect.html |date=2011-10-20 }} na stranici Zadužbine (pristupljeno 25. maja 2009).</ref> Knoxovo predavanje, kojem je namerno dao "provokativni" naslov "The Oldest Dead White European Males" ("Najstariji mrtvi beli evropski muškarci"),<ref>Nadine Drozan, [http://www.nytimes.com/1992/05/06/style/chronicle-879492.html "Chronicle"], ''[[New York Times]]'', 6. maj 1992.</ref> postalo je temelj Knoxove knjige istog naslova, u kojoj je Knox obrazlagao zašto je antička grčka kultura i dalje važna za moderno društvo.<ref name="Lehman" /> Umro je od srčanih smetnji 22. jula 2010.<ref>http://chs.harvard.edu/</ref> == Publikacije == '''Knjige''': *Bernard Knox, [[Cleanth Brooks]], Maynard Mack, ''Tragic Themes in Western Literature: Seven Essays by Bernard Knox and Others'' (Yale University Press, 1955), {{ISBN|978-0-300-00328-4}}. *Bernard Knox, ''Oedipus at Thebes'' (Yale University Press, 1957), reissued as ''Oedipus at Thebes: Sophocles' Tragic Hero and His Time'' (Yale University Press, 1998), {{ISBN|978-0-585-37637-0}}. *Bernard Knox, ''The heroic temper: studies in Sophoclean tragedy'' (University of California Press, 1964), {{ISBN|978-0-520-04957-4}}. *Bernard Knox, ''Word and Action: Essays on the Ancient Theater'' (1979) (reprint, Johns Hopkins University Press, 1986), {{ISBN|978-0-8018-3409-7}} *Bernard Knox, ''Essays Ancient and Modern'' (Johns Hopkins University Press, 1989), {{ISBN|978-0-8018-3789-0}}. *Bernard Knox, editor, ''The Norton Book of Classical Literature'' (Norton, 1993), {{ISBN|978-0-393-03426-4}}. *Bernard Knox, ''The Oldest Dead White European Males and Other Reflections on the Classics'' (1993) (reprint, W. W. Norton & Company, 1994), {{ISBN|978-0-393-31233-1}}. *Bernard Knox, ''Backing Into the Future: The Classical Tradition and Its Renewal'' (W.W. Norton, 1994), {{ISBN|978-0-393-03595-7}}. '''Članci i poglavlja''': *[http://libx.bsu.edu/cdm4/document.php?CISOROOT=/BSUPrvstLec&CISOPTR=829&REC=7 "Continuity of greek culture," Perspectives on culture and society, vol. 1 (1988), 149-164] '''Odabrani predgovori''': *Sophocles, tr. Robert Fagles, notes by Bernard Knox, ''The three Theban plays'' (Viking Press, 1982), {{ISBN|978-0-670-69805-9}}. *Homer, tr. Robert Fagles, intro. Bernard Knox, ''The Iliad'' (Penguin Classics, 1991), {{ISBN|978-0-14-044592-3}}. *Homer, tr. Robert Fagles, intro. Bernard Knox, ''The Odyssey'' (Penguin Classics, 1997), {{ISBN|978-0-14-026886-7}}. *Virgil, tr. Robert Fagles, intro. Bernard Knox, ''The Aeneid'' (Viking, 2006), {{ISBN|978-0-670-03803-9}}. *Moses I. Finley, intro. Bernard Knox, ''The World of Odysseus'' (New York Review of Books, 2002), {{ISBN|978-1-59017-017-5}}. ==Reference== {{reflist|2}} {{Lifetime|1914|2010|Knox, Bernard}} [[Kategorija:Klasični filolozi]] 1tk4f67kgydmihbcu8mv0mrf2p4hrtn Belleu (Aisne, Picardie) 0 2803431 42679328 7351448 2026-08-19T00:03:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679328 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bele (Aisne, Picardie) 0 2803433 42679322 7351452 2026-08-19T00:03:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679322 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Беле (Aisne, Picardie) 0 2803435 42679466 7351456 2026-08-19T00:25:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Belleu]] 42679466 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Belleu]] 8ub3jdi53kuoecgcwo42kt7w3bv0fak Bertrand Tavernier 0 2891529 42679258 42409344 2026-08-18T20:22:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Bertrand Tavernier | slika=Bertrand_Tavernier_20100330_Salon_du_livre_de_Paris_1.jpg | opis= Bertrand Tavernier, 2010. | datum_rođenja = {{Birth date|1941|4|25|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Lyon]] {{flagcountry|FRA}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | ime_po_rođenju = | zanimanje = filmski režiser, producent, scenarist, glumac | period = 1963.-danas | supružnik = | djeca = | znameniti_filmovi = | uticaj_na= | uticaj_od= [[John Ford]], [[William Wellman]], [[Jean Renoir]], [[Jean Vigo]], [[Jacques Becker]]<ref name="berlinale1974">{{cite web |url=http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1974/03_preistr_ger_1974/03_Preistraeger_1974.html |title=Berlinale 1974: Prize Winners |publisher=berlinale.de |access-date=2014-12-03 |archivedate=2013-10-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131015120742/http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1974/03_preistr_ger_1974/03_Preistraeger_1974.html |deadurl=yes }}</ref> }} '''Bertrand Tavernier''' ([[Lyon]], [[Francuska]]; 25.4. 1941., - ) je francuski [[filmski režiser]], producent, scenarist i glumac. Osvojio je nagradu [[BAFTA]] u kategoriji najboljeg stranog filma za ''[[La vie et rien d'autre]]'' 1989.; [[Zlatni medvjed|Zlatnog medvjeda]] u [[Berlinale|Berlinalu]] za ''[[L'Appât]]'' 1995.; nagradu za najboljeg režisera na [[filmski festival u Cannesu|filmskom festivalu u Cannesu]] za film ''[[Un dimanche à la campagne]]'' [''Nedjelja na selu''] 1984.; kao i četiri [[nagrada César|nagrade César]], od toga jednom za najboljeg režisera za film ''Capitaine Conan'' 1997.; kao i drugu mjesto [[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara|nagrade udruženja njujorških filmskih kritičara]] za ''Un dimanche à la campagne''. == Filmografija kao redatelj == * 1963 : ''[[Les Baisers]]'' * 1963 : ''[[Pays d'octobre]]'' * 1974 : ''[[Que la fête commence]]'' * 1974 : ''[[The Clockmaker]]'' * 1976 : ''[[The Judge and the Assassin]]'' * 1977 : ''[[Spoiled Children (film)|Des enfants gâtés]]'' * 1980 : ''[[Une semaine de vacances]]'' * 1980 : ''[[La mort en direct]]'' * 1981 : ''[[Coup de Torchon]]'' * 1982 : ''Philippe Soupault'' * 1982 : ''Philippe Soupault et le Surréalisme'' * 1982 : ''Philippe Soupault, les images qu'ils aiment'' * 1983 : ''[[Un dimanche à la campagne]]'' * 1983 : ''Mississippi Blues'' * 1985 : ''[[Round Midnight (film)|Round Midnight]]'' * 1987 : ''[[La Passion Béatrice]]'' * 1988 : ''[[Lyon, le regard intérieur]]'' * 1989 : ''[[Life and Nothing But]]'' * 1990 : ''[[Daddy Nostalgia|Daddy Nostalgie]]'' * 1991 : ''[[Contre l'oubli]]'' * 1992 : ''[[La Guerre Sans Nom]]'' * 1994 : ''[[La Fille de d'Artagnan]]'' * 1995 : ''[[The Bait (1995 film)|L'Appât]]'' * 1996 : ''[[Capitaine Conan]]'' * 1998 : ''[[Ça commence aujourd'hui]]'' * 1998 : ''[[De l'autre côté du périph]]'' * 2001 : ''[[Histoires de vies brisées : les double-peine de Lyon]]'' *2001 : ''[[Laissez-passer (film)|Laissez-passer]]'' *2004 : ''[[Holy Lola]]'' *2008 : ''[[In the Electric Mist]]'' *2010 : ''[[The Princess of Montpensier]]'' *2013 : ''[[Quai d'Orsay (film)|Quai d'Orsay]]'' == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commons category}} * {{IMDb name|0851724|Bertrand Tavernier}} * [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/tavernier/ Senses of Cinema: Bertrand Tavernier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151019155749/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/tavernier/ |date=2015-10-19 }} * [http://ezdigitaldesign.com/pages/tavernier.html Emily Zants (1999). "Bertrand Tavernier: Fractured Narrative and Bourgeois Values"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710213040/http://ezdigitaldesign.com/pages/tavernier.html |date=2011-07-10 }} * [http://www.wsws.org/articles/1999/jul1999/sff2-j10.shtml Intervju] {{Bertrand Tavernier}} {{Nagrada César za najboljeg režisera}} {{Cannes - nagrada za režiju}} {{Lifetime|1941||Tavernier}} [[Kategorija:Francuski filmski režiseri]] [[Kategorija:Francuski filmski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] ettdeqio4ifhfj6gegn0ezz6k5i4zf8 Monte Campione, BS 0 3009259 42679404 8447769 2026-08-19T00:16:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679404 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (Brescia) 0 3039695 42679415 8489815 2026-08-19T00:18:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679415 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (BS) 0 3157461 42679411 8613852 2026-08-19T00:17:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679411 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, Brescia, Lombardy 0 3232677 42679409 8692885 2026-08-19T00:17:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679409 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, Brescia, Lombardija 0 3232679 42679408 8692887 2026-08-19T00:17:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679408 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, Brescia, Ломбардија 0 3232682 42679410 8692890 2026-08-19T00:17:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679410 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc St Giles (katedrala) 0 3285388 42679452 8753499 2026-08-19T00:23:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Gilesa]] 42679452 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Gilesa]] 6a37y3rdths929gqbz01sqi8jxr2uhf St Giles' Cathedral 0 3285468 42679451 8753605 2026-08-19T00:23:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Gilesa]] 42679451 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Gilesa]] 6a37y3rdths929gqbz01sqi8jxr2uhf High Kirk of Edinburgh 0 3285470 42679380 8753607 2026-08-19T00:12:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Gilesa]] 42679380 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Gilesa]] 6a37y3rdths929gqbz01sqi8jxr2uhf Monte Campione (Brescia, Lombardy) 0 3380867 42679423 8858084 2026-08-19T00:18:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679423 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (Brescia, Lombardija) 0 3380869 42679422 8858086 2026-08-19T00:18:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679422 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (Brescia, Ломбардија) 0 3380871 42679424 8858088 2026-08-19T00:18:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679424 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, BS, Lombardy 0 3537456 42679406 9019290 2026-08-19T00:16:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679406 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, BS, Lombardija 0 3537458 42679405 9019292 2026-08-19T00:16:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679405 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione, BS, Ломбардија 0 3537460 42679407 9019294 2026-08-19T00:16:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679407 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Храм Светог Александра Невског 0 3550277 42679511 9035538 2026-08-19T00:32:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hram svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] 42679511 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hram svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] 7erl5b0lx0qa94cd70v5p2p5bre9bqp Budd Boetticher 0 3713972 42679587 42401273 2026-08-19T08:30:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679587 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Budd Boetticher |ime_po_rođenju = Oscar Boetticher, Jr. | datum_rođenja = {{birth date|1916|7|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Chicago, Illinois|Chicago]], <br />[[SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|2001|11|29|1916|7|29|df=y}} | mjesto_smrti = [[Ramona, California|Ramona]], [[Kalifornija]] <br />SAD | alias = Oscar Boetticher | zanimanje = [[Filmski režiser]] | period = [[1942 na filmu|1942]] – [[1985 na filmu|1985]] }} '''Oscar "Budd" Boetticher, Jr.''' ({{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|ɪ|k|ər}} ;<ref>http://www.tcm.com/this-month/article/111473|0/Budd-Boetticher-A-Man-Can-Do-That.html</ref> [[Chicago]], 29. jul 1916 – [[Ramona, California|Ramona]], [[Kalifornija]], 29. novembar 2001) bio je [[SAD|američki]] filmski režiser, najpoznatiji po nizu [[B-film|B]]-[[vestern]] filmova sa [[Randolph Scott|Randolphom Scottom]] u glavnoj ulozi napravljenih [[1950-e na filmu|1950-ih]], a koji su kasnije stekli ugled kao klasična ostvarenja žanra. ==Filmografija== {{div col|cols=2}} *''[[Submarine Raider]]'' (1942) – van špice *''[[U-Boat Prisoner]]'' (1944) – van špice *''[[One Mysterious Night]]'' (1944) *''[[The Missing Juror]]'' (1944) *''[[Youth on Trial]]'' (1945) *''[[A Guy, a Gal and a Pal]]'' (1945) *''[[Escape in the Fog]]'' (1945) *''[[Assigned to Danger]]'' (1948) *''[[Behind Locked Doors]]'' (1948) *''[[Black Midnight]]'' (1949) *''[[The Wolf Hunters (1949 film)|The Wolf Hunters]]'' (1949) *''[[Killer Shark]]'' (1950) *''[[The Bullfighter and the Lady]]'' (1951) – također producent i autor sinopsisa *''[[The Cimarron Kid]]'' (1952) *''[[Bronco Buster (film)|Bronco Buster]]'' (1952) *''[[Red Ball Express (film)|Red Ball Express]]'' (1952) *''[[Horizons West]]'' (1952) *''[[City Beneath the Sea (1953 film)|City Beneath the Sea]]'' (1953) *''[[Seminole (film)|Seminole]]'' (1953) *''[[The Man from the Alamo]]'' (1953) *''[[Wings of the Hawk]]'' (1953) *''[[East of Sumatra]]'' (1953) *''[[The Public Defender (TV serija)|The Public Defender]]'' (1954) (TV serija) *''{{ill|The Magnificent Matador|en}}'' (1955) – također sinopsis *''[[Seven Men from Now]]'' (1956) *''[[The Killer Is Loose]]'' (1956) *''[[Decision at Sundown]]'' (1957) *''[[The Tall T]]'' (1957) *''[[Buchanan Rides Alone]]'' (1958) *''[[Ride Lonesome]]'' (1959) – također producent *''[[Westbound (movie)|Westbound]]'' (1959) *''[[Comanche Station]]'' (1960) – također producent *''[[The Rise and Fall of Legs Diamond]]'' (1960) *''[[Dick Powell's Zane Grey Theater]]'' (1960–61) (TV serija) – razne uloge *''[[A Time for Dying]]'' (1969) – također scenarist *''[[Two Mules for Sister Sara]]'' (1970) – samo sinopsis *''[[Arruza (film)|Arruza]]'' (1971) (dokumentarni film) – također producent *''[[My Kingdom For...]]'' (1985) (dokumentarni film) – također producent {{div col end}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|0091430}} * [http://www.theyshootpictures.com/boetticherbudd.htm They Shoot Pictures, Don't They?] * [http://sensesofcinema.com/2001/festival-reports/biff_boetticher/ Bruce Hodsdon, 'Budd Boetticher and the Westerns of Ranown', ''Senses of Cinema'' 18 July 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109010336/http://sensesofcinema.com/2001/festival-reports/biff_boetticher/ |date=2015-01-09 }} * [http://sensesofcinema.com/2001/festival-reports/boetticher-2/ John Flaus, 'Budd Boetticher', ''Senses of Cinema'' 18 September 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150608215827/http://sensesofcinema.com/2001/festival-reports/boetticher-2/ |date=2015-06-08 }} * [http://www.tcm.com/tcmdb/person/18274%7C24811/Budd-Boetticher/ Budd Boetticher] at [[TCMDB]] * [http://www.greencine.com/article?action=view&articleID=261 Sean Axmaker, 'Budd Boetticher, Last of the Old Hollywood Two-Fisted Directors', ''Green Cine'', 16 December 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814041035/http://www.greencine.com/article?action=view&articleID=261 |date=2007-08-14 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2006/38/boetticher/ Sean Axmaker, 'Ride Lonesome: The Career of Budd Boetticher', ''Senses of Cinema'' 7 February 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404083832/http://www.sensesofcinema.com/2006/38/boetticher/ |date=2012-04-04 }} * [http://www.filmreference.com/Directors-Be-Bu/Boetticher-Budd.html Budd Boetticher] at Film Reference * [http://www.virtual-history.com/movie/person/2425/budd-boetticher Literature on Budd Boetticher] {{Budd Boetticher}} {{Lifetime|1916|2001|Boetticher, Bud}} [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] moj04ovtvek7hmbbe9eim65pv2pdx30 Monte Campione (BS, Lombardy) 0 3935869 42679413 9509275 2026-08-19T00:17:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679413 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (BS, Lombardija) 0 3935872 42679412 9509279 2026-08-19T00:17:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679412 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Monte Campione (BS, Ломбардија) 0 3935873 42679414 9509281 2026-08-19T00:18:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Montecampione, Brescia]] 42679414 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Montecampione, Brescia]] f1xy5r9ceax830q36x395f9z67fa3qc Sebastian Stan 0 4477419 42679625 42404605 2026-08-19T11:41:06Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42679625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Sebastian Stan | slika = Sebastian Stan by Gage Skidmore.jpg | opis = Stan na konvenciji San Diego Comic Con 2013. godine | datum_rođenja = {{birth date and age|1982|8|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Constanța]], Rumunjska | zanimanje = glumac | period = 2003– | znamenite_uloge = [[Bucky|Bucky Barnes]] u ''[[Captain America: First Avenger]]'' i ''[[Captain America:Winter Soldier]]'' }} '''Sebastijan Stan''' ({{Jez-eng|Sebastian Stan}}; [[13. august]] [[1982]]) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je glumac rodom iz [[Rumunjska|Rumunjske]] najpoznatiji po ulozi James "Bucky" Barnsa u filmovima ''[[Prvi osvetnik: Kapetan Amerika|Kapetan Amerika: Prvi osvetnik]]'' i ''[[Kapetan Amerika: Zimski vojnik]]''. Također je igrao sporedne uloge u televizijskim serijama ''[[Tračara]]'', ''[[Kings (U.S. TV series)|Kraljevi]]'', ''[[Jednom davno]]'' i ''[[Political Animals (miniseries)|Političke životinje]]''. == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" text-align:left;" |- bgcolor="e6e6fa" align=left |- bgcolor=#e6e6fa align=center |colspan=5| '''Filmovi''' |- !align="center" width="50"|Godina !!Srpski naziv!!Izvorni naziv!!Uloga!!Napomene |- |2004.|| [[Tony 'n' Tina's Wedding|Venčanje Tonija i Tine]] ||''Tony 'n' Tina's Wedding''||Džoni|| |- |2005.|| [[Red Doors|Crvena vrata]] ||''Red Doors''||Sajmon|| |- |2006.|| [[The Architect (film)|Arhitekta]] ||''The Architect''||Martin Voters|| |- |2006.|| [[Zavet ćutanja]] ||''The Covenant''||Čejs Kolins|| |- |2007.|| [[Obrazovanje Čarlija Benksa]] ||''The Education of Charlie Banks''||Leo|| |- |2008.|| [[Rejčel se udaje]] ||''Rachel Getting Married''||Volter|| |- |2009.|| [[Žigolo (film iz 2009)|Žigolo]] ||''Spread''||Hari|| |- |2010.|| [[Đakuzi vremeplov]] ||''Hot Tub Time Machine''||Blejn|| |- |2010.|| [[Crni labud (film)|Crni labud]] ||''Black Swan''||Endru|| |- |2011.|| [[Prvi osvetnik: Kapetan Amerika|Kapetan Amerika: Prvi osvetnik]] ||''Captain America: The First Avenger''||Džejms "Baki" Barns|| |- |2012.|| [[Nestala (film iz 2012)|Nestala]] ||''Gone''||Bili|| |- |2012.|| [[Prikaza (film)|Prikaza]] ||''The Apparition''||Ben|| |- |2014.|| [[Kapetan Amerika: Zimski vojnik]] ||''Captain America: The Winter Soldier''||Džejms "Baki" Barns|| |- |- bgcolor="#e6e6fa" align="center" |colspan=5| '''Televizijske serije''' |- |2003.|| [[Law & Order|Red i zakon]] ||''Law & Order''||Džastin Kepšo||epizoda ''Sheltered'' |- |2007–2010|| [[Tračara]] ||''Gossip Girl''||Karter Bejzen||11 epizoda |- |2009.|| [[Kings (U.S. TV series)|Kraljevi]] ||''Kings''||Džonatan "Džek" Bendžamin||12 epizoda |- |2012.|| [[Jednom davno]] ||''Once Upon a Time''||Ludi Šeširdžija/Džeferson|| |- |2012.|| [[Political Animals (miniseries)|Političke životinje]] ||''Political Animals''||Tomas "Ti Džej" Hamond||mini-serija |- |2012.|| [[Lavirint (mini-serija)|Lavirint]] ||''Labyrinth''||Vil Frenklin||mini-serija |- |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Sebastian Stan}} * {{IMDb ime|id=1659221|name=Sebastijan Sten}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Authority control}} {{Lifetime|1982||Stan, Sebastian}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] htedu0p83zqgb96fipnzqg8bc4q00kd Butmirska kultura 0 4497092 42679606 42512950 2026-08-19T09:58:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679606 wikitext text/x-wiki [[File:Balkan Late Neolithic.png|mini|desno|Mlađi neolit na Balkanu]] '''Butmirska kultura''' je grupa neolitskog doba, koja se rasprostirala u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gornjem porječju rijeke Bosne, od [[Zavidovići|Zavidovića]] do [[Sarajevo|Sarajeva]]. Na istom području u ranijem periodu, živjela je neolitska zajednica kojoj pripada [[Kakanjska kultura]]. U fazi degeneracije ove kulture, dolaze iz tri pravca nove mase migranata. Prva struja stigla je sa sjevernog Jadrana, iz zaleđa [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a, donoseći u novu sredinu mnogo toga šro su njihovi preci stekli, u prvom redu spiralnu dekoraciju. Dolinom [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], iz Podunavlja stigla je druga struja migranata. Ona je donijela neke karakteristične oblike posuda i manir ukrašavanja pravolinijskim geometrijskim ornamentom. Na područje [[Balkan]]a iz Male Azije stigao je jedan ogranak velike grupe neolitskih zemljoradnika, i tu postao nosilac [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]].<ref>Praistorija jugoslovenskih zemalja II, Sarajevo 1979, st.79-212.</ref> Pridošlice sa područja Vinčanske kulture donijeli su u Butmir crno poliranu keramiku i dali podstrek za razvoj plastičnih figura u kojima dominira ljudski, tačnije ženski lik. Ovaj susret rasa i kultura nije rezultirao sukobima nego sintezom i napretkom. nastala je kultura koju karakteriše veliki domet u umjetničkom smislu, kao posljedica estetskog osjećaja. Ime je dobila po rezultatima sa prvog i dosada najvećeg (5306 m2) arheološkog lokaliteta [[Butmir]]a kod Ilidže iz doba [[neolit]]a na teritoriji Bosne i Hercegovine. Istraživanja su obavljena 1893 – 1896. Ovim nalazima se pridružuju i rezultati sa lokaliteta: * [[Arheološko područje Obre|Obre]] II kod [[Kakanj|Kaknja]] u dolini Trstionice, * Brdo u [[Kiseljak]]u, * [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i Mujevina u dolini Bile kod [[Travnik]]a, * Crkvine u [[Turbe]]tu, * [[Arheoloko područje Okolište|Okolište]] kod [[Visoko]]g i * Kraljevina kod [[Novi Šeher|Novog Šehera]]. Mlađi neolit je podijeljen u tri perioda. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere: * Butmir I, 5100 - 4900. godine, * Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine), * Butmir III, do 4500. godine (Gimbutas, 1974, 16) (rezultati iz 2002. godine). [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|mini|desno|200px|Butmirska vaza]] == Naselja == === Butmir === Konstatirano je postojanje nadzemnih nastambi i zemunica ili poluzemunica. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Skoro sve zumunice su jednodjedelne, poneke i sa kućnim ognjištem za zimski period. Ognjišta su pretežno vanjska i zajednička.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nađeni su ostaci [[Pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[sočivo|sočiva]], ali su nađeni i ostaci raznih divljih sorti kao što su divlja jabuka i lješnjak. Životinjske kosti su nađene u malom broju i to od [[goveda]], [[svinja]] i [[koza]]. Prema nalazu kosti, najviše se lovila krupna divljač ([[jelen]], [[srna]], [[divlja svinja]]). Izrada kremenog i kamenog alata se vršila na posebnom radioničkom mjestu u naselju, i to između kuća na slobodnom. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića sa rupom za nasađivanje, dugih retuširanih noževa, kao i kremeni noževi sa usjecima za vezivanje pri donjem kraju oruđa. Od koštanog materijala su zastupljeni svi mogući oblici raznih alatki izrađenih od kosti. Nakit nije nađen u Butmiru, za razliku od naselja u Nebu i Obrama II gdje su nađeni skupocjeni uvezeni materijali (ritoni i nakit od školjke – spondilus, sve sa Jadrana). === Okolište === Početkom 21. og stoljeća obavljena su nova istraživanja lokaliteta Okolišta uz pomoć geomagnetske prospekcije i došlo se do novih saznanja. U visočkom su bazenu početkom 5. milenijuma pr. n. e. postojala fortificirana, organizovana sela u kojima je živjelo do hiljadu stanovnika. Nađeni su tragovi utvrđenja i kuća planski građenih u redovima. Naselje u Okolištu, kao i neka druga, uništeno je u požaru. U vremenu oko 4800. godine pr. n. e na čitavom području visočkog bazena moglo je biti oko 3500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km2.<ref name="Bas">{{Cite web |url=http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title=Naselja i naseobinske strukture neolita na području Bosne i Hercegovine |access-date=2019-11-06 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status=dead }}</ref> Rekonstrukcija obradivih površina daje sliku organizovanog sistema oranica koje se pružaju duž doline rijeke Bosne. Planinska područja i zemljište nepogodno za poljoprivredu korišteni su kao pašnjaci, ali njih na ovom prostoru nije bilo u dovoljnoj u mjeri za stacionarno stočarstvo. Zbog toga se pretpostavlja postojanje mobilne stočarske privrede. Proračun kasnoneolitske gustine naseljenosti pokazuje da je na cjelokupnom butmirskom području živjelo oko 32000 stanovnika.<ref name="Basl">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Demografski varijabiliteti u kasnom neolitu na području Bosne i pitanje gustine naseljenosti u neolitu jugoistočne Evrope -Johannes Müller Kiel |work=ANUBiH, Sarajevo 2007 |accessdate=9. 2. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Nebo === Neolitsko naselje Nebo se nalazi u blizini sela Brajkovići u dolini rijeke Bile, pritoke rijeke [[Lašva|Lašve]]. Dimenzije iznose otprilike: 70 x 47m. Istraživano je u dva navrata, 1949. god. i 1951. god. Tokom iskopavanja otkriveno je ukupno osam stambenih objekata od kojih je sedam zemuniĉkog tipa i jedan nadzemni objekat koji pripada kasnijoj fazi naselja. Zemunice se mogu podjeliti na sličan način kao i objekti iz [[Hvarsko-lisičićka kultura|Lisičića]]. Većinu ĉčne zemunice sa manjom izbočinom. U samo dva objekta pronađeni su ostaci koji se mogu identifikovati kao vatrište dok u ostalim nedostaju tragovi unutrašnjeg vatrišta. Zidovi su pravljeni od debljeg sloja pletera i lijepa. Unutar zemunica pronađene su jame od kojih je u jednoj pronađen čitav žrvanj. Pored objekata su pronađena vanjska ognjišta i jame. Jame koje sadržavaju ostatke pepela i pruća su korištene kao podzemne peći dok su neke korištene kao sekundarno odlagalište kućnog lijepa. Tehnika izgradnje naseobinskih objekata na lokalitetu Nebo gotovo je istovjetna tehnici koja je primjenjena na lokalitetu Lisičići. To ukazuje da je naselje Nebo u prvoj građevinskoj fazi korišteno sezonski. Za razliku od Lisičića, otrkiveni lokaliteti u Nebu su većinom bez ognjišta. U Nebu kao i u Lisičićima lov je bio jedan od glavnih naĉina obezbjeđivanja hrane ali za razliku od Lisičića u Nebu su pronađeni ostaci domestikata, prvenstveno govečeta, dok za svinju nije sasvim jasno da li je bila domesticirana. U Nebu nisu pronađeni ostaci žitarica, što dalje govori o sezonskoj prirodi naselja. Naselje u Nebu je osnovala i koristila lovačko-stočarska zajednica koja je lovačko-skupljačku aktivnost kombinovala sa stočarstvom kao načinom privređivanja. Postojanje dvije strategije osiguravanje hrane uticalo je na društvene odnose unutar zajednice u Nebu. Pojedine grupe su se specijalizovale za lov dok su druge aktivnije učestvovale u stočarstvu. Zavisno od dominantnosti jedne ili druge grupe formirali su se i društveni odnosi unutar naselja. Karakteristike naselja Neba ukazuju da su kao i u Lisiĉićima na prostoru Bosne i Hercegovine egzistirale visoko mobilne zajednice čiji se način života razlikovao od ustaljenog modela neolitskih zajednica. Proizvodnja keramike i stila ukrašavanja ne može biti jedini kriteriji pri analizi društvenih zajednica u neolitu.<ref name="Bas"/> == Keramika == [[Keramika]] butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. Zahvaljujući keramici, koja se odlikovala specifičnim osobinama, i uz to često velikim umjetničkim vrijednostima, sam lokalitet Butmir je dugo vremena zauzimao posebno mjesto u južnoj Evropi. === Posude === U fazi Butmir II se znatno povećao repertoar oblika. Uz konične zdjele, kao standardan oblik ove faze, nastaje tip koničnih posuda sa blago uvijenim gornjim dijelom. Zatim su zastupljene ovalne, poluloptaste i bikonične forme posuda sa manje izvijenim i kraćim cilindričnim vratom, vaze na nozi i plitke grube zdjele sa valovito oblikovanim obodom. Bikonične zdjele su ukrašene kanelurama ili sa nizom plastičnih dugmadi. Posebnu grupu čine kruškolike vaze sa malim otvorom.<ref name="Osijek">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/237773693/Butmirska-Kultura |title= Butmirska kultura |work= Filozofski fakultet Osijek |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Drške su brojnije nego u fazi I, a pored trakastih i tunelastih ističu se drške u vidu stiliziranih životinjskih glava. U Butmiru se u ovoj fazi fina keramika javlja u tri osnovne vrste: crnoglačana, spiralno-trakasta i keramika hvarsko-lisičićkog tipa. Velika većina keramičkih proizvoda pripadala je jednostavnim oblicima grubih površina, namijenjenih za čuvanje zaliha hrane, za držanje vode i za kuhanje. Tek manji dio arheolozi nazivaju ''fina keramika'' zbog činjenice da predstavljaju umjetničko djelo. U pogledu obrade i ukrašavanja površine finih keramičkih posuda, moguće ih je podijeliti u tri grupe.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2019-10-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html }}</ref> ==== Keramika sa tamnosivom ili crnom sjajnom površinom ==== Ovaj stil su donijeli vinčarski doseljenici kao rezultat neprekinutih veza sa brojnim istočnim susjedom koji traju sve vrijeme Butmirske kulture. Praizvor ovog stila je na [[Kavkaz]]u odakle se preko Male Azije prenio i na Balkan, razvijajući na tom putu mnoge varijante. ==== Stil sa geometrijskim motivima ==== Posude sa različito kombinovanim geometrijskim motivima. Jedan od osnovnih elemenata ovog stila je traka (ravna, izlomljena i ponekad povijena), koja se povezuje sa podunavsko i srednjoevropskim elementom, značajnim u genezi stanovnika Butmirske kulture. Bio je to samo osnovni impuls koji se u umjetnosti u Butmirske kulture razvio u jedan poseban stil, znatno raznovrsniji i po tehnici i po motivima nego što je to slučaj u matičnoj (srednjoevropskoj) oblasti ''trakaste keramike''. Tu se prepoznaju i neki stariji domaći motivi, ukrasi preuzeti sa Mediterana i oni specifični butmirski. Složeni su u horizontalne i vertikalne redove, nerijetko kombinovani na istoj posudi. Površine tih geometrijskih likova šrafirane su paralelnim linijama ili samo popunjene ubodima. Linije i ubodi su popunjavani masom bijele boje a površine između linija su bojene crvenom bojom. tako se dobivao vizelni efekat da su linije i ubodi samo pozadina iz koje iskaču ravne površine koje i same imaju karakter geometrijskih likova. ==== Dekorativni stil ==== Ovaj stil, čiju osnovu čini spirala, predstavlja najveći domet zanatske vještine. Taj su stil u Butmirsku kulturu unijeli doseljenici sa Jadrana. Tamo su već korišteni S i C motivi, a u zametku je bila i upotreba reljefne spirale. U umjetnosti Butmiraca plastična spiralna dekoracija dostiže svoj vrhunac u cijelom neolitskom svijetu Evrope. Tek će u bronzanom dobu umjetnici sa Egeja nadmašiti Butmirce u razvoju spiralnog ornamenta. === Figuralne predstave === Keramički predmeti plastične umjetnosti predstavlja najviši likovni domet Butmirske kulture. Pronađeno je ukupno 115 primjeraka figuralnih predstava, od toga 100 u samom Butmiru, prosječne visne 8 – 12&nbsp;cm. Sve su modelirane slobodnom rukom, od gline sa istim primjesama kao i posude, u bojama od sivožute do crne, u crnoglačanoj tehnici. Urezima su naglašeni pojedini detalji tijela ili odjeće. Najviše su zastupljeni prikazi ljudskih figura. Najbrojniji su ženski likovi kod kojih su naglašene osobine tijela, što se povezuje sa matrijarhalnim odnosima koji su vladali u neolitskom periodu, ali i sa kultnim radnjama i magijskim obredima. Jedan broj sačuvanih glava ljudskih figurina ima određene osobine realistične umjetnosti, koje omogućavaju naziranje tri osnovna rasna tipa: armenoide, negroide i europeide (alpski tip). Rasne odlike istaknute na butmirskim statuama upućuju na rasne mješavine stanovnika Butmira. Donji dio tijela završava kao valjkasta cjelina sa malim proširenjem na dnu (suknja?), a rijetko su prikazane i noge. Pored realističnih prikaza, nađeni su i šematični prikazi ljudskog lika i to u dvije varijante: varijanta 1, “likovi sa maskama”, i varijanta 2, “adoranti”. Životinjske figure su zastupljene u malom broju, a prikazuju najčešće rogate domaće životinje, odnosno goveda, ali bez smisla za realizam.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Butmir |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2020-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 }}</ref> == Nepostojanje kulta mrtvih == Kod svih neolitskih grupa u Bosni i Hercegovini ne postoji kult mrvih, jer nema ostataka. Predpostavlja se da su mrtve pripadnike rodovske zajednice, ili spaljivali, ili izlagali divljim životinjama. Postoje samo tragovi ukopa male djece. Radi se o žrtvovanju djece u fazi formiranja naselja, kako bi se osigurao njegov razvoj i zaštita stanovništva. == Lista neolitskih kultura u Evropi == {| class="wikitable sortable" |- | [[Sesklo kultura|Sesklo]] | Egej | 6500 p.n.e. | 5000 | Prva neolitska kultura u Evropi |- | [[Anzabegovo-Vršnička kultura|Anzabegovo-Vršnik]] | Egej | 6000 | 4300 | |- | [[Starčevačka kultura|Starčevo]] | Centralni Balkan, Podunavlje | 6200 | 4500 | Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija) |- | [[Vinčanska kultura|Vinča]]<ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> | Centralni Balkan, Podunavlje | 5700 | 4500 | |- | [[Impresso kultura|Impresso]] | Mediteran | 6400 | 5500 | eng: Cardium pottery culture |- | [[Danilska kultura|Danilo]] | Hrvatska | 5400 | 3900 | |- | [[Sopotska kultura|Sopot]] | Hrvatska | 5300 | 4400 | |- | [[Kakanjska kultura|Kakanj]]<ref name="Obre">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_keramičkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_-_Zagrebnice_kod_Kaknja |title=Edina Kadić: ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2012 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> | Bosna i Hercegovina | 6230 | 4900 | |- | [[Butmirska kultura|Butmir]] | Bosna i Hercegovina | 5100 | 4500 | |- | [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko - lisičićka]]<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> | Hrvatska, Bosna i Hercegovina | 5000 | 2500 | |- | [[Karanovska kultura|Karanovo]] | Istočni Balkan | 6200 | 3500 | |- | [[Bojanska kultura|Bojan]] | Istočni Balkan | 4300 | 3500 | |- | [[Kultura linearnotrakaste keramike|Trakasta keramika]] | Srednji Dunav | 5500 | 4500 | eng: Linear Pottery culture |- | [[Resenska kultura|Resen]] | Srednja Evropa | 4600 | 4300 | |- | [[Horgenska kultura|Horgen]] | Švajcarska, Njemačka | 4500 | |- | [[Lengyelska kultura|Lenđel]] | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |- | [[Tisa kultura|Tisa]] | Mađarska | 5000 | 3400 | |- | [[Kultura ljevkaste keramike|Ljevkasta keramika]] | Skandinavija, Centralna Evropa | 4300 | 2800 | |- | [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar-Bug]] | Moldavija, Ukrajina | 6200 | 4700 | |- | [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]] | Moldavija, Ukrajina | 5500 | 2700 | (rus: Tripolje) |- | [[La Amagra kultura|La Amagra]] | Španija | | | |- | [[Windmill Hill kultura|Vindmil hil]] | Engleska | 3000 | | eng: Windmill Hill culture |- | [[Lista neolitskih megalita u Evropi|Megaliti u neolitu]] | Evropa | 8000 | 2000 | Od Mezolita do Bronzanog doba |} == Literatura == * H. Rudolf, Landscapes and Human Development: The Contribution of European Archaeology. 2010. 182-190. * W. Radymský / M. Hoernes, Die neolithische Station von Butmir bei Sarajevo in Bosnien. Ausgrabungen im Jahre 1893 (Wien 1895). * F. Fiala / M. Hoernes, Die neolithische Station von Butmir bei Sarajevo in Bosnien. Ausgrabungen in den Jahren 1894–1896. II. Teil (Schlussband) (Wien 1898). * A. Benac, Obre II – Neolitsko naselje butmirske grupe na Gornjem polju. Glasnik 26, 1971, 5–300. * M. Gimbutas, Chronology of Obre I an Obre II. Wiss. Mitt. Bosnisch-Herzegowin. Landesmus. 4, 1974, 15–35. * S. Peric, Butmirska kultura. Geneza i razvoj. Butmir culture. Origin and development. Posebna Izdanja Arheoloski Institut (Beograd 1995). * Z. Kujundžić-Vejzagić / J. Müller / K. Rassmann / T. Schüler, Okolište – Grabung und Geomagnetik eines zentralbosnischen Tells aus der ersten Hälfte des 5. vorchristlichen Jahrtausends. In: B. Hänsel (Hrsg.), Parerga Praehistorica: Jubiläumsschrift zur Prähistorischen Archäologie. 15 Jahre UPA. Universitätsforsch. Prähist. Arch. 100 (Bonn 2004) 69–81. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.zemaljskimuzej.ba/o_nama/zemaljski_muzej-glasnik%202008a.pdf Glasnik zemaljskog muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120916051529/http://www.zemaljskimuzej.ba/o_nama/zemaljski_muzej-glasnik%202008a.pdf |date=2012-09-16 }} ''sveska 50/51 - 2008/2009.'' * [http://www.most.ba/042/083.htm Most] ''broj 131'' * [http://www.spomenici-sa.ba/dokument.aspx?id=35 Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Butmir'' * [http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=125 Grad Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121053933/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=125 |date=2012-01-21 }} * [http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&elementid=473621 Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva]{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://h.etf.unsa.ba/butmir/ Butmirska kultura] * [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/273/t27304.shtml Arheološko otkriće kod Sarajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018170018/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/273/t27304.shtml |date=2019-10-18 }} [[Kategorija:Butmirska kultura]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Kakanj]] a3tmotxulgihvrzjwfmn8py6t4r2rd1 Zvonik Bazilike sv. Marka 0 4536832 42679461 18443685 2026-08-19T00:24:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Zvonik bazilike svetog Marka]] 42679461 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zvonik bazilike svetog Marka]] irey4pavoydz3zmmozkuhwldd7mnh10 Beograd na vodi 0 4542396 42679240 42512455 2026-08-18T19:17:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679240 wikitext text/x-wiki '''Beograd na vodi''' ({{jez-engl|Belgrade Waterfront}}) je ime projekta revitalizacije, rekonstrukcije i izgradnje dela prostora poznatog pod imenom [[Savski amfiteatar]] u [[Beograd]]u. Projekat su započeli [[Vlada Republike Srbije]] i investitor iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].<ref>{{Cite web |title=UAE firm to develop Belgrade Waterfront project, (Agencies) / 28 June 2014 |url=http://www.khaleejtimes.com/kt-article-display-1.asp?xfile=data%2Fuaebusiness%2F2014%2FJune%2Fuaebusiness_June392.xml&section=uaebusiness |access-date=2015-09-28 |archive-date=2015-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402112611/http://www.khaleejtimes.com/kt-article-display-1.asp?xfile=data%2Fuaebusiness%2F2014%2FJune%2Fuaebusiness_June392.xml&section=uaebusiness |dead-url=yes }}</ref> == Prostor == Čitav prostor između [[Beogradska tvrđava|Beogradske tvrđave]] i [[Bežanijska kosa|Bežanijske kose]] bio je močvarno područje kroz koji je proticala reka [[Sava]] i ispresecano mnogima kanalima, koji se tokom visokog vodostaja plavio. Između sadašnjeg [[Gazela (most)|mosta Gazela]] i [[Brankov most|Brankovog mosta]] je priobalni deo, čija je desna obala polovinom 19. veka isušivanjem i nasipanjem pretvorena u prostor na kome je 1884. godine izgrađena [[Železnička stanica Beograd–Glavna|Glavna železnička stanica]], a nešto kasnije i autobuska stanica. Pozajmište odakle je uzimano zemljište za nasipanje [[Bara Venecija|Bare Venecije]] [[1880]]-[[1884]]. godine je nazvano Prokop. U dvadesetom veku se izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] i proširivanjem Beograda ka [[Čukarica (Beograd)|Čukarici]] i drugim brdima ovaj prostor od oko 100 hektara našao u centru neizgrađen i zapušten. Osnovna osobina ovog prostora je da je izduženi ravničarski prostor duž desne obale reke Save oivičen lukom pobrđa što daje izgled amfiteatra odakle je i potekao naziv - Savski amfiteatar. == Istorija planiranja == [[Datoteka:Belgrade Waterfront project.jpg|250px|mini|desno|Prva maketa Beograda na vodi, postavljena u [[Zgrada Beogradske zadruge|zgradi Beogradske zadruge]]]] [[Datoteka:Belgrade waterfront - scale model 05.jpg|250px|mini|desno|Druga, detaljna maketa Beograda na vodi u zgradi Beogradske zadruge]] Prvi put je 1923. godine ruski arhitekta Grigorije Pavlovič Kovaljevski u Generalnom planu uređenja i proširenja Beograda predvideo prostor između Save i železničkih šina za izgradnju novih stambenih blokova. Tada se prvi put pojavljuje naziv Savski amfiteatar za taj deo desne obale Save. Nikola Dobrović je na konkursu 1929. godine za Terazijski plato naglasio pravac [[Terazije (ulica u Beogradu)|Terazije]] – Savski amfiteatar i potom 1948. godine u Idejnom urbanističkom planu Beograda u želji da se drugačije iskoristi taj prostor predvideo izmeštanje Železničke stanice na Autokomandu. Sedamdesetih godina dvadesetog veka je raspisan konkurs za uređenje [[Novi Beograd|Novog Beograda]] i tom prilikom je grupa čeških arhitekata predložila i uređenje Savskog amfiteatra radi spuštanja grada ka [[Sava|Savi]]. Sredinom osamdesetih je grupa beogradskih arhitekata radila projekat po kome je Savski amfiteatar uređen i izgrađen kao deo gradskog jezgra.<ref name=blic1>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/4981/Savske-obale-zasluzuju-bolje Savske obale zaslužuju bolje], Blic, 2. jun 2007.</ref> Početkom devedesetih je [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] raspisala interni konkurs o Savskom amfiteatru i tada se prijavilo sedam timova.<ref name=blic1 /> Projekat "Varoš na vodi – vizija karike koja nedostaje", je bio jedan od njih i obrađivao je prostor od 140 hektara i na levoj i na desnoj obali uz ponovno uvođenje kanala radi približavanja reke i grada.<ref name=politika1>[http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/t30102.lt.html Savski amfiteatar – treći Amsterdam], Politika, 1. jun 2007.</ref> I drugi predlozi, kao što je „Za treći milenijum“ su obrađivali obe obale i davale rešenje za iskorišćenje neizgrađenog potencijala. Neka rešenja su predlagala kanale, neka veštačka ostrva, ali su sva zahtevala značajne infrastrukturne preduslove i radove.<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/company/photoArticle.php?id=199936&path=mostogradnja_most_4102010.jpg Na Savskom platou biće milion kvadrata poslovnog prostora], eKapija, 23. okt 2008.</ref> Idejni projekat pod nazivom „Europolis“ koju je uradio 1995. godine Institut CIP je bio kratkog veka jer je poslužio samo kao predizborno obećanje SPS i ubrzo je zamro.<ref name=blic1 /> Nosilac liste za lokalne izbore i za [[Gradonačelnik Beograda|gradonačelnika Beograda]] [[Milutin Mrkonjić]] je 2008. godine ponovo medijski oživeo „Europolis“, ali je neuspehom na [[Lokalni izbori u Srbiji 2008.|izborima]] ta ideja ponovo zaboravljena.<ref name=istinomer1>[http://www.istinomer.rs/stav/analize/beograd-decenijama-putuje-ka-reci/ Beograd decenijama putuje ka reci], Istinomer</ref><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=04&dd=30&nav_id=296495 SPS-PUPS-JS obećavaju "Europolis"], B92, 30. april 2008.</ref> Generalni [[urbanistički plan]] Beograda iz 2003. godine je umesto Glavne železničke stanice predviđao stanicu [[metro]]a, a u drugom delu Savskog amfiteatra komercijalni sadržaj.<ref name=istinomer1 /> Društvo urbanista Beograda je u saradnji sa Urbanističkim zavodom grada Beograda 2007. godine napravilo studiju Savskog amfiteatra. Ideja o Beogradu na vodi se pojavljuje 12. aprila [[2012]]. kao predizborno obećanje [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], kandidata [[Srpska napredna stranka|SNS]].<ref>[http://www.mc.rs/aktivnosti-politickih-stranaka.3017.html?svid=383 Beograd na vodi kao svetska metropola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305053756/http://www.mc.rs/aktivnosti-politickih-stranaka.3017.html?svid=383 |date=2016-03-05 }}, Medija centar, 12.04.2012.</ref> „Beograd na vodi“ obuhvata površinu od oko 90 hektara između Beogradskog sajma i Brankovog mosta, između reke Save i Savske ulice. Konkretnije mere za ostvarenje ove ideje su najavljene 12. decembra 2012. kada u Beograd pored šeika Muhamed bin Zajeda iz [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenih arapskih emirata]] dolazi Muhamed Alabar, direktor kompanije „Emaar propertis“, sa kojim je urađen koncept master plana za projekat „Beograd na vodi“.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=12&dd=12&nav_id=788601 Šeik „doneo“ BG na vodi, kredite …], B92, 12. decembar 2013.</ref> Tada je prvi put navedena veličina investicionog poduhvata koji prvi potpredsednik vlade [[Aleksandar Vučić]] procenjuje na oko 3.1 milijardi dolara. Oktobra 2013. godine se pojavljuju tekstovi u novinama koji nešto detaljnije opisuju ukupnu površinu od oko 90 hektara na kojoj će biti izgrađeno 2 miliona kvadratnih metara stambenog i komercijalnog prostora. Oko 95% zemljišta je u državnom vlasništvu i to je obećavalo veoma brzi početak gradnje. Tada je još u opticaju bilo postojanje kanala kroz Savski amfiteatar i pravljenje veštačkog ostrva.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:458707-Beograd-na-vodi-vredan-osam-milijardi-evra „Beograd na vodi“ vredan osam milijardi evra], Novosti, 13. oktobar 2013</ref> Srđan Rupar, vođa tima koji je uradio idejno rešenje i počeo da sprovodi pripremne aktivnosti, je najavio da će investitori početi da grade od septembra 2014. godine, a da će ceo prostor zaživeti u roku od 8 godina. Izmeštanje Glavne železničke stanice je najavljeno za polovinu 2015. godine kada je trebala da se završi i stanica Prokop.<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/799999/Beograd-na-vodi-na-novom-talasu-Ura%C4%91eno-idejno-re%C5%A1enje-lokacije-uz-Savu-spremne-za-investitore-ve%C4%87-od-septembra-2014 „Beograd na vodi“ na novom talasu – Urađeno idejno rešenje, lokacije uz Savu spremne za investitore već od septembra 2014.], e-kapija, 16. oktobar 2013.</ref> Objavljivanje slika „Beograda na vodi“ početkom 2014. godine je bilo prvo predstavljanje široj javnosti budućeg izgleda ovog dela grada i ove slike počinju ubrzo da se pojavljuju u mnogim medijima.<ref>[http://arhiva.24sata.rs/vesti/beograd/vest/prve-cetiri-zgrade-beograda-na-vodi-grafika/126424.phtml Prve četiri zgrade „Beograda na vodi“ (grafika)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415124909/http://arhiva.24sata.rs/vesti/beograd/vest/prve-cetiri-zgrade-beograda-na-vodi-grafika/126424.phtml |date=2016-04-15 }}, 24 sata, 18. februar 2014.</ref> [[Vlada Republike Srbije]] je na sednici od 1. maja 2014. godine Projekat uređenja dela priobalja Beograda "Beograd na vodi" utvrdila kao projekat od posebnog značaja za Republiku Srbiju i grad Beograd, da bi potom 3. juna 2014. godine donela Odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi“ a ubrzo potom, 17. juna, i Odluku o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu. Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi“ Vlada donosi 31. decembra 2014. godine.<ref>[http://www.rapp.gov.rs/sr-Latn-CS/zasticena-i-turisticka-podrucja/cid294-83596/prostorni-plan-podrucja-posebne-namene-ureenja-dela-priobalja-grada-beograda-podrucje-priobalja-reke-save-za-projekat-beograd-na-vodi Prostorni plan područja posebne namene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925090716/http://www.rapp.gov.rs/sr-Latn-CS/zasticena-i-turisticka-podrucja/cid294-83596/prostorni-plan-podrucja-posebne-namene-ureenja-dela-priobalja-grada-beograda-podrucje-priobalja-reke-save-za-projekat-beograd-na-vodi |date=2017-09-25 }}, Republička agencija za prostorno planiranje, 31. decembar 2014.</ref> Narodna Skupština je 8. aprila 2015. godine usvojila Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinske dozvole radi realizacije projekta „Beograd na vodi“ koji je u medijima nazivan „lex specialis“.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/549769/Usvojen-lex-specialis-o-Beogradu-na-vodi Usvojen leks specijalis o Beogradu na vodi], Blic, 9. april 2015.</ref> == Infrastrukturni zahvati == Da bi se pristupilo realizaciji bilo kakvog plana na lokaciji Savskog amfiteatra, uprkos tome što je relativno nezauzet, potrebno je uraditi značajne infrastrukturne zahvate. Prvo je bilo neophodno izmestiti teretni drumski saobraćaj iz Karađorđeve ulice za šta je trebalo imati još jedan most preko Dunava koji bi spajao [[srem]]sku i [[banat]]sku stranu. Ovo je postignuto izgradnjom [[Pupinov most|Pupinovog mosta]] 18. decembra 2014. godine.<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/1053803/Nove-trase-za-kretanje-teretnih-vozila-kroz-Beograd Nove trase za kretanje teretnih vozila kroz Beograd], e-kapija, 18. januar 2015.</ref> Uz to je trebalo dovršiti i putnu obilaznicu oko Beograda radi rasterećenja teretnog saobraćaja. Potom je trebalo izmestiti značajan broj koloseka, a verovatno i čitavu Glavnu železničku stanicu sa sadašnje lokacije na lokaciju Prokop i delimično na stanicu [[Novi Beograd]]. Uz to bi trebalo izgraditi tehničko-putničku stanicu Zemun, tehničko-putničku stanicu [[Kijevo (Beograd)|Kijevo]] i robno transportni centar u Makišu.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/444973/IgnjatovicCIP-na-vreme-sa-projektnom-dokumentacijom Ignjatović: CIP na vreme sa projektnom dokumentacijom], Blic, 24. februar 2014.</ref> Pored železničke treba izmestiti i autobusku stanicu (glavna autobuska stanica i autobuska stanica prevoznika „Lasta“), planirano je da bude na Novom Beogradu odmah uz železničku stanicu. Takođe bi trebalo ukloniti prugu oko [[Kalemegdan]]a, za šta bi trebalo izgraditi jedan železnički most, verovatno nizvodno od [[Vinča|Vinče]]. Marta 2014. je objavljen nacrt plana detaljne regulacije kada je i predstavljena cena od 470 miliona evra za izgradnju obilaznice oko Beograda sa mostom ka [[Pančevo|Pančevu]].<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/866669/Korak-ka-obilaznici-oko-Beograda-i-mostu-kod-Vin%C4%8De-Pan%C4%8Devo-stavilo-na-javni-uvid-Nacrt-plana-detaljne-regulacije Korak ka obilaznici oko Beograda i mostu kod Vinče – Pančevo stavilo na javni uvid Nacrt plana detaljne regulacije], e-kapija, 11. mart 2014.</ref><ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/852330/Izgradnja-obilaznice-sa-mostom-kod-Vin%C4%8De-ko%C5%A1ta%C4%87e-470-mil-EUR Izgradnja obilaznice sa mostom kod Vinče koštaće 470 mil EUR], e-kapija, 17. februar 2014.</ref> Pored ovoga smatra se da treba prokopati kanalizacioni tunel prema [[Veliko Selo (Palilula)|Velikom selu]] čime bi se kompletna kanalizacija Beograda umesto direktno u reke usmerila ka velikom postrojenju za preradu otpadnih voda.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/projekat_beograd_na_vodi_podelio_strucnjake_.4.html?news_id=273148 Projekat „Beograd na vodi“ podelio stručnjake], Danas, 18. decembar 2013</ref><ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/t36646.lt.html Priprema za izgradnju prečišćivača otpadnih voda], Politika, 4. avgust 2007.</ref> Takođe, radi infrastrukturnog uređenja je neophodno uraditi radove na objektima na toplovodnoj, gasovodnoj, vodovodnoj, kanalizacionoj i elektroenergetskoj mreži.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Beograd-na-vodi-nece-biti-dzungla-oblakodera.sr.html Beograd na vodi neće biti džungla oblakodera], Politika, 5. oktobar 2014.</ref> Prilikom izrade Prostornog plana je naveden iznos infrastukturnog uređenja zemljišta od oko 400 miliona evra od čega je oko 275 miliona trošak uređenja u granicama kompleksa a oko 125 miliona za nove objekte, proširenja i veze sa drugim komunalnim sistemima, toplovod, kanalizacija, gasovod i razvlačenje vodova širom grada. Navedeno je i da su predviđeni troškovi železnice u iznosu od 392 miliona evra.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Projekat-buducnosti-ili-skica-buducih-razdora/Veliki-rat-oko-Beograda-na-vodi.sr.html Veliki rat oko „Beograda na vodi”], Politika, 23. mart 2015.</ref> == Istorija gradnje == Grad Beograd, gradonačelnik [[Branko Pešić]], i Železnice su potpisali ugovor 21. marta 1974. godine o izgradnji nove železničke stanice na lokaciji Prokop uz postepeno izmeštanje pruge i oslobađanje zemljišta na lokaciji sadašnje železničke stanice u Savskom amfiteatru.<ref name=politika1 /> Izgradnja stanice Prokop počinje oktobra 1977. i planira se 18 meseci za dovršetak, odnosno do 1. maja 1979. godine. Gradnja se prekida 1980. godine, usput se planovi menjaju, razmišlja se i o odustajanju. U jednom trenutku 90-ih godina se gradnja nastavlja, ali se opet prekida, pa jula 1996. godine ponovo pokreće, završava ploča, krov stanice, ali 1999. godine ponovo prekida. Gradnja se nastavlja 2005. godine potpisivanjem ugovora Železnica Srbije sa jednom mađarskom kompanijom, ali se ne kreće u gradnju već se 2008. ponovo angažuje Energoprojekt da nastavi gradnju koju finansira Vlada Republike Srbije.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/12/19/srpski/T02121801.shtml Uložena milijarda $ potrebno još 85 miliona $] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150926021254/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/12/19/srpski/T02121801.shtml |date=2015-09-26 }}, Glas javnosti, 19. decembar 2012.</ref><ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Josh-jedan-rok-za-Prokop.sr.html Još jedan rok za Prokop], Politika, 18. oktobar 2008.</ref> Predsednik privremenog veća Beograda [[Siniša Mali]] je 15. decembra 2013. najavio skori početak gradnje u fazama, a prva faza može početi do kraja 2014. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=12&dd=15&nav_id=789320 BG: Tržni centar prvi korak ka vodi], B92, 15. decembar 2013.</ref> Aleksandar Karlovčan, jedan od rukovodilaca projekta, je potom objavio da za pripremu lokacije treba 66 miliona evra, za izmeštanje koloseka, magacina, 200 porodica, projekte železničke stanice u Zemunu i mosta kod Vinče kao i završetak prve faze stanice Prokop. Najavljen je ogroman tržni centar kao prvi objekat koji će nići.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Emirati-finansiraju-trzni-centar-Beograda-na-vodi.sr.html Emirati finansiraju tržni centar „Beograda na vodi“], Politika, 24. decembar 2013.</ref> Nešto kasnije je početak najavljen za mart 2015. godine.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/463770/Gradnja-kule-Beograda-na-vodi-pocinje-u-martu-sledece-godine Gradnja kule Beograda na vodi počinje u martu sledeće godine], Blic, 9. maj 2014.</ref> Projekat „Beograd na vodi“ je prvi put predstavljen u obliku razrađenih crteža i slika [[18. januar]]a 2014. godine. Prvom potpredsedniku Vlade Aleksandru Vučiću i grupi visokih predstavnika vlasti je projekat predstavio Muhamed Alabar, direktor novoosnovane kompanije „Igl Hils“ (-{Eagle Hills}-). Tada se prvi put predstavlja i kula od 180 metara visine, markantna građevina koja će biti centralna odlika čitavog plana.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:473852-Nice-i-kula-od-180-metara Niče i kula od 180 metara], Novosti, 18. januar 2014.</ref> Kao autor projekta [http://kulabeograd.com kule Beograd] je naveden projektantski biro -{Skidmore, Owings & Merrill}- iz Čikaga. === Priprema === Uklanjanje prvih šina, što su bili prvi građevinski zahvati na lokaciji, je počelo [[8. mart]]a [[2014]]. godine. Tada je pokrenuta prva faza uklanjanja šina, oko jedne trećine od 50&nbsp;km pruge i 200 skretnica, procenjena na oko 2,55 miliona evra.<ref>[http://mondo.rs/a670256/Info/Drustvo/Poceli-radovi-na-Beogradu-na-vodi.html, Počeli radovi za „Beograd na vodi“. Mali: Istorija!], Mondo, 8. mart 2014.</ref> Procenjeno je da na tom prostoru ima oko 250 porodica koje su smeštene u raznim objektima ali uglavnom barakama i sličnim neuslovnim zgradama ili čak napuštenim železničkim vagonima.<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/865590/Ko-sad-%C5%BEivi-u-Beogradu-na-vodi Ko sad živi u Beogradu na vodi], e-kapija, 9. mart 2014.</ref> Prve porodice sa lokacije Bara Venecija su raseljene već aprila meseca iste godine.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:487151-Beograd-na-vodi-Pocelo-raseljavanje Beograd na vodi: Počelo raseljavanje], Novosti, 13. april 2014.</ref> Pored toga, potrebno je bilo izmestiti veći broj brodova i olupina koje su nasukane ili privezane za taj deo obale, a neki i iz korita reke Save.<ref>[http://www.kurir.rs/vesti/beograd/savsko-priobalje-vise-nije-groblje-brodova-clanak-1611489 Savsko priobalje više nije groblje brodova!], Kurir, 12. novembar 2014.</ref> Zgrada Beogradske zadruge je određena da bude sedište firme koja će upravljati projektom, vršiti promocija i prodaja, a pošto je decenijama bila u zapuštenom stanju prvo što je urađeno je rekonstrukcija zgrade.<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1590651 Počela rekonstrukcija zgrade Beogradske zadruge]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, beograd.rs, 11. mart 2014.</ref> Obnova i osveženje zgrade je počela 10. marta 2014. a prema navodima predviđeno je oko 2 do 2,5 miliona evra.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:481993-Mali-Pocetak-izgradnje-Kule-Beograd-do-kraja-godine Mali: Početak izgradnje Kule Beograd do kraja godine], Večernje Novosti onlajn, 10. mart 2014.</ref><ref>[http://www.kurir.rs/beograd-na-vodi-obnavlja-najlepsu-zgradu-prestonice-clanak-1275995 Beograd na vodi obnavlja najlepšu zgradu prestonice], Kurir, 15. mart 2014.</ref><ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=27&nav_id=841216 Vučić: sami smo rizik za BG na vodi], B92, 27. april 2014.</ref> Master plan i maketa celog područja „Beograda na vodi“ je predstavljena 27. juna 2014. godine i izložena u obnovljenoj zgradi Beogradske zadruge.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=06&dd=27&nav_id=868757 Beograd na vodi nije pusti san], B92, 27. jun 2014.</ref> Tada su premijer Aleksandar Vučić i direktor kompanije „Igl hils“ Mohamed Alabar predstavili master plan, a najavljeno je da investicija treba da iznosi 3,1 milijardu evra.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/477195/Sta-su-sve-Beogradjani-pitali-gradonacelnika-na-predstavljanju-Beograda-na-vodi Šta su sve Beograđani pitali gradonačelnika na predstavljanju Beograda na vodi], Blic, 30. jun 2014.</ref> Ugovor o izgradnji je potpisan 26. aprila 2015. godina kada je u ime investitora potpisao Muhamed Alabar, predsednik kompanije „Igl Hils“, a ispred Srbije potpredsednik vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović i direktor preduzeća „Beograd na vodi“ Aleksandar Trifunović.<ref>[http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/aktuelno/vucic-na-potpisivanju-ugovora-za-beograd-na-vodi_593242.html Potpisan ugovor „Beograd na vodi“], RTV, 26. april 2015.</ref> Tada je objavljeno da je na površini od 177 hektara predviđena izgradnja oko dva miliona kvadratnih metara građevinske površine od čega više od milion kvadratnih metara stambenog prostora, 750.000 kvadratnih metara poslovnog prostora, 62.000 kvadratnih metara javnih sadržaja i 242.000 kvadratnih metara zelenih površina. Republika Srbija je vlasnik 32% kapitala, a „Igl Hils“ 68% kapitala, dok je rok za izgradnju određen na 30 godina. „Igl Hils“ će Srbiji odobriti zajam od 90 miliona evra za izgradnju železničke infrastrukture i 40 miliona evra za eksproprijaciju zemljišta.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=04&dd=26&nav_id=985136 BG na vodi: 32% Srbija, 68% UAE], B92, 26. april 2015.</ref> Rušenje prvih zgrada je počelo avgusta 2014. godine, a 12. avgusta 2015. godine je gradonačelnik objavio da su srušene 233 zgrade, da je time završena prva faza rušenja i da se u drugoj polovini septembra može početi sa zidanjem prve dve stambene kule.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=08&dd=12&nav_id=1026504 Srušeno sve, stižu kule u Savamalu], B92, 12. avgust 2015.</ref> === Faze gradnje i trajanje === Predviđena je gradnja u četiri faze. Prva faza bi obuhvatila radove u središnjem priobalnom delu i bile bi izgrađene četiri poslovne zgrade uključujući i najveći tržni centar u regionu, potom kula od 210 metara, deo hotelskog kompleksa, jaht klub i prvi stambeni objekti. U ovoj fazi je bila planirana gradnja pešačko-biciklističkog mosta preko Save, ali se naknadno od ovog mosta odustalo. U drugoj fazi je planirano uređenje prostora kod Brankovog mosta i između mosta Gazela i sajmišta. Ovde je planirana izgradnja više stambenih zgrada, ali i rekonstrukcija zgrada koje su zaštićene zakonom. U trećoj fazi je planirana gradnja centralnog dela prema Savskoj ulici, gde će biti smešteni stambeni i poslovni sadržaji. Četvrta faza obuhvata izgradnju stanova ali i zabavni i kulturni sadržaj. Samo trajanje gradnje je bilo predmet raznih zvaničnih najava i izjava. Od premijera koji je izjavio da će sve iz plana biti urađeno za 4 godine do gradonačelnika koji je prvo rekao da će se objekti graditi sedam-osam, a u potonjoj izjavi da će se graditi barem 10 godina.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=03&dd=18&nav_id=969809 BG na vodi gotov za četiri godine], B92, 18. mart 2015.</ref><ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=03&dd=10&nav_id=822061 U Kanu promocija „Beograda na vodi“], B92, 10. mart 2014.</ref><ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/545487/Mali-Beograd-na-vodi-gradice-se-deset-godina Mali: Beograd na vodi gradiće se deset godina], Blic, 26. mart 2015.</ref> Prilikom potpisivanja ugovora je definisano da se gradnja mora završiti za najviše 30 godina, odnosno da za prvih 20 godina mora biti završeno barem 50%. === Izgradnja === Građevinska dozvola za prve objekte je izdata 24. septembra, a kamen temeljac su 27. septembra postavili Predsednik Vlade Aleksandar Vučić i vlasnik „Igl Hilsa“ Muhamed Alabar.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:568871-Izdata-gradjevinska-dozvola-za-dve-kule-u-Beogradu-na-vodi Izdata građevinska dozvola za dve kule u Beogradu na vodi], Novosti, 25. septembar 2015.</ref> <ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/2051831/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD+%D0%BA%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD+%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D1%99%D0%B0%D1%86+%D0%B7%D0%B0+%22%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4+%D0%BD%D0%B0+%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%22.html Postavljen kamen temeljac za „Beograd na vodi“], RTS, 27. septembar 2015.</ref> == Vrsta i struktura zona i sadržaja == [[File:Ecajugsjdqys.jpg|thumb|Zgrade u okviru projekta Beograd na vodi]] {| {{prettytable2|align=right}} ! !m<sup>2</sup> !% |---- |stanovi |1.106.827 |60 |---- |poslovni prostor |315.853 |17 |---- |hoteli |153.910 |8 |---- |šoping mol |148.444 |8 |---- |prodavnica |95.632 |5 |---- |kultura / zabava |26.987 |1 |---- | |1.847.653 | |} Predviđene su sledeće zone: * stambena * komercijalna i poslovna * hotelska * sportska * kulturno-umetnička Količina i struktura kvadrata posvećena određenim namenama je prikazana u tablici. Ukupno zelenih površina je predviđeno 45.584 m<sup>2</sup> od čega parkovskih 23.463 m<sup>2</sup>. == Kontroverze oko planiranja i gradnje == === Političke i poslovne kontroverze === Firma „Emar propertiz“ kao i direktor Muhamed Al Abar su privukli pažnju nekim od svojih neostvarenih ili protivurečnih projekata.<ref>[https://web.archive.org/web/20140306055443/http://glasno.org/provera-cinjenica/provera-cinjenica/ko-placa--beograd-na-vodi-/ Ko plaća Beograd na vodi i ko je partner Srbije u tom poslu], sajt Glasno.org, 6. mart 2014.</ref><ref>[http://www.dnevno.rs/info/24601/saradnja-vucica-i-muhameda-el-abara-je-prevara-veka-pogledajte-kako-je-opljackao-druge-zemlje-foto Saradnja Vučića i Muhameda el Abara je prevara veka: Pogledajte kako je opljačkao druge zemlje], Dnevno, 7. jul 2014.</ref> Projekat je pokrenula nova vlada pod SNS, a u isto vreme je u Beogradu bio na vlasti [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]], tako da je došlo do razmimoilaženja oko podrške ovom poduhvatu. Gradonačelnik Beograda [[Dragan Đilas]] je projekat proglasio naučnom fantastikom.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/2208/Izbori+2014/1542331/%C4%90ilas%3A+%22Beograd+na+vodi%22+nau%C4%8Dna+fantastika.html?tts=yes, Đilas: „Beograd na vodi“ naučna fantastika], RTS, 8. mart 2014.</ref> Prvobitni rukovodilac projekta je ubrzo smenjen, a po medijima su se pojavljivale i razne kombinacije ko bi mogao da vodi projekat.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=05&dd=08&nav_id=845593 Dinkić zadužen za Beograd na vodi?], B92, 8. maj 2014.</ref> Preduzeće „Igl hils internešenel“ je registrovano u [[Dubai]]ju [[14. maj]]a [[2014]]. godine i nije pravno povezana sa firmom „Emar propertiz“.<ref>[http://www.istinomer.rs/stav/analize/magla-oko-beograda-na-vodi/ Magla oko Beograda na vodi], Istinomer, 27. jun 2014.</ref> U Srbiji je 15. avgusta osnovano preduzeće „Igl hils propertiz“ doo (-{Eagle Hills Properties}-).<ref>[http://www.teleprompter.rs/vucicevi-arapi-iskesirali-fantomska-firma-sa-100-dinara-gradi-beograd-na-vodi-foto.html Vučićevi Arapi iskeširali: Fantomska firma sa 100 dinara gradi Beograd na vodi], Teleprompter, 18. mart 2015.</ref> Vlada Srbije je 26. juna 2015. osnovala preduzeće Beograd na vodi doo kao nosioca projekta uređenja savskog priobalja sa početnim kapitalom od milion dinara.<ref>[http://mondo.rs/a704904/Info/Drustvo/Vlada-osnovala-preduzece-Beograd-na-vodi.html Vlada osnovala preduzeće Beograd na vodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927180224/http://mondo.rs/a704904/Info/Drustvo/Vlada-osnovala-preduzece-Beograd-na-vodi.html |date=2015-09-27 }}, mondo, 26. jun 2015.</ref> Kompanija „Belgrejd voterfront kepital investments“ (-{Belgrade Waterfront Capital Investment}-) iz Abu Dabija je uložila 22.000 evra 11. avgusta 2015. i postala vlasnik 68% preduzeća Beograd na vodi doo. === Strukovna i građanska udruženja === Od početka najava projekta deo javnosti upozoravao je na njegovu štetnost iz urbanističko-arhitektonskog, saobraćajnog, socijalnog i ekonomskog ugla. Budući da su mejnstrim mediji u Srbiji mahom zatvoreni za kritičke tonove prema Beogradu na vodi, detaljnije informacije o javnim raspravama, protestima i drugim vidovima preispitivanja opravdanosti ovog projekta mogu se pronaći najčešće jedino na društvenim mrežama i nezavisnim internet-portalima. ==== Ne da(vi)mo Beograd ==== Beograđani okupljeni oko građanske inicijative '''Ne da(vi)mo Beograd''',<ref>[https://nedavimobeograd.wordpress.com/ Zvanični sajt inicijative Ne da(vi)mo Beograd]</ref><ref>[https://www.facebook.com/nedavimobeograd Zvanična Fejsbuk stranica inicijative Ne da(vi)mo Beograd]</ref> čiji je zaštitni znak postala velika žuta patka, organizovali su veći broj akcija i protesta u cilju kritike ovog, po njima, izuzetno štetnog projekta. Pažnju javnosti privukao je protest održan [[26. april]]a [[2015]]. godine ispred zgrade [[Beogradska zadruga|Beogradske zadruge]], a prilikom svečanog potpisivanja ugovora o Beogradu na vodi. Tada je okupljena masa intervencijom policije zagrađena zaustavljanjem dva [[GSP]] tramvaja posred kružnog toka ispred zgrade Zadruge.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=04&dd=26&nav_id=985118 Protest zbog ugovora za BG na vodi], B92, 26. april 2015.</ref> Policija je [[29. avgust]]a 2015. takođe zaustavila i performans NDB tokom Beogradskog karnevala brodova, kada je uredno prijavljeno plovilo organizacije isključeno iz povorke samo zbog istaknutog natpisa „Ne da(vi)mo Beograd“.<ref>[http://rs.n1info.com/a88579/Vesti/Oduzet-natpis-Ne-da-vi-mo-Beograd-sa-broda.html Brod sa natpisom "Ne da(vi)mo Beograd" udaljen sa karnevala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927150916/http://rs.n1info.com/a88579/Vesti/Oduzet-natpis-Ne-da-vi-mo-Beograd-sa-broda.html |date=2015-09-27 }}, N1, 29. avgust 2015.</ref> Iako su protesti NBD bili prijavljivani u skladu sa propisima i nenasilnog karaktera (kao i sve sprovođene akcije), pripadnici su dobili više prekršajnih prijava za svoje aktivnosti po krajnje diskutabilnim osnovama. ==== Reč struke - primedbe arhitekata, urbanista, pravnika i ekonomista ==== Januara [[2014]]. organizacija „[[Transparentnost Srbija]]“ je Vladi Srbije uputila dopis sa pitanjima na osnovu kog propisa su isključili konkurenciju u izgradnji „Beograda na vodi“, kako su podeljeni dobit i rizik, kao i koji je pravni osnov za formiranje zajedničkog preduzeća.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/435913/Transparentnost-Srbija-Da-li-je-za-Beograd-na-vodi-iskljucena-konkurencija Transparentnost Srbija: Da li je za Beograd na vodi isključena konkurencija?], Blic, 20. januar 2014.</ref> Sa arhitektonsko-urbanističke strane najglasnija u kritikama bila je '''Akademija arhitekture Srbije''' <ref>[http://aas.org.rs/ Zvanični sajt AAS]</ref> , a tim povodom u martu 2015. objavila je i zvaničan proglas.<ref>[http://aas.org.rs/wp-content/uploads/2015/03/Deklaracija-AAS-o-Beogradu-na-vodi-05.-mart-2015..pdf Deklaracija AAS o Beogradu na vodi], 5. mart 2015.</ref> Oni su posebno upozoravali na nedostatak javne rasprave i potpunu isključenost većine predstavnika arhitektonsko-urbanističke struke iz procesa planiranja, projektovanja i realizacije Beograda na vodi. Udruženje arhitekata je tražilo da se raspiše javni konkurs za realizaciju projekta. Obaveza međunarodnog konkursa pri izgradnji ove lokacije, kako stoji u Generalnom planu, nije ispoštovana i predstavnici struke su to naglasili.<ref>[http://arhiva.24sata.rs/vesti/beograd/vest/predsednik-udruzenja-arhitekata-raspisati-konkurs-za-projekat-beograd-na-vodi/122333.phtml Predsednik Udruženja arhitekata: Raspisati konkurs za projekat „Beograd na vodi“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151003035624/http://arhiva.24sata.rs/vesti/beograd/vest/predsednik-udruzenja-arhitekata-raspisati-konkurs-za-projekat-beograd-na-vodi/122333.phtml |date=2015-10-03 }}, Blic, 20. januar 2014.</ref> Akademija arhitekture je takođe reagovala navodima da je ceo projekat nestručno vođen.<ref>[http://aas.org.rs/diletantizam-kao-urbanizam-beograd-na-vodi/ Diletantizam kao urbanizam Beograd na vodi], sajt Akademije arhitekture Srbije preneo članak iz časopisa „Izgradnja“ br 3-4, str 167-168, objavljeno 22. aprila 2014.</ref><ref>[http://aas.org.rs/rentijersko-investitorski-gup/ RIP (rentijersko-investitorski plan) umesto GUP-a], sajt Akademije arhitekture Srbije, objavljeno 29. marta 2014.</ref> Sa usko stručne strane akcenat stavljen je na nepripremljenost terena i celokupne gradske infrastrukture za projekat ovih razmera, drastičnu arhitektonsku neusklađenost sa starim jezgrom grada, a skrenuta je pažnja i na to da se izgradnjom ovakvog kompleksa na gradskim obalama one oduzimaju građanima, te da je njihova definicija kao objekata od javnog značaja krajnje upitna. Takođe, Beograd je godinama bio ograničen u gradnji u vis zbog regulative koja je to zabranjivala. Ta prepreka je otklonjena [[18. april]]a [[2014]]. godine kada je Privremeni organ grada Beograda doneo odluku da se Studija visokih objekata Beograda stavlja van snage.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=18&nav_id=838226 BG može da prodaje zemlju i stanove], B92, 18. april 2014.</ref> Tokom javne rasprave o prostornom planu, novembra 2014. godine, su stigle i primedbe od [[SANU]] na 22 stranice, ali su sve na kraju odbačene.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/SANU-iznela-22-stranice-primedaba-na-Beograd-na-vodi.sr.html SANU iznela 22 stranice primedaba na „Beograd na vodi“], Politika, 6. novembar 2014.</ref> Sličan epilog su imali i neposredni pregovori predstavnika Akademije arhitekture sa gradonačelnikom i gradskim rukovodstvom.<ref>[http://aas.org.rs/posle-leks-specijalisa-za-beograd-na-vodi-saradnja-je-nemoguca/ Posle Leks specijalisa za Beograd na vodi saradnja je nemoguća], Akademija arhitekture Srbije, 10. mart 2015.</ref> Ugovor potpisan [[26. april]]a [[2015]]. godine objavljen je tek punih 5 meseci kasnije - [[20. septembra]] i to u nepotpunom izdanju. Takav odnos prema informacijama od javnog značaja osudile su organizacije koje se bave kontrolom transparentnosti državne uprave, a same odredbe ugovora i leks-specijalis koji mu je prethodio bili su predmet oštre kritike i među pravnicima.<ref>[http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/aktivnosti-2/pod-lupom/7883-osam-spornih-tacaka-iz-ugovora-o-beogradu-na-vodi Osam spornih tačaka iz ugovora o Beogradu na vodi], Transparentnost Srbija, 26. septembar 2015.</ref><ref>[http://rs.n1info.com/a94664/Vesti/Pressing-Neustavan-ugovor-Srbije-i-UAE.html Presing o Beogradu na vodi: Neustavan međudržavni ugovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161206064317/http://rs.n1info.com/a94664/Vesti/Pressing-Neustavan-ugovor-Srbije-i-UAE.html |date=2016-12-06 }}, N1, 22. septembar 2015.</ref> ==== Budućnost Savamale ==== Dana [[25. septembra]] [[2015]]. po ubrzanoj proceduri srušen je klub „Dvorištance“, jedan od prvootvorenih i najpoznatijih objekata u okviru jedinstvenog starog gradskog kvarta [[Savamala]] čija je kulturna ponuda u prethodnim godinama postala poznata i priznata širom Evrope i sveta. Ovaj događaj stavio je ozbiljan znak pitanja na dalju sudbinu i opstanak Savamale. Glas protiv ovakvog odnosa gradske vlasti prema ovoj značajnoj gradskoj zoni digao je deo građana, zatim organizacije i institucije smeštene u samoj Savamali <ref>[http://rs.n1info.com/a94782/Vesti/Mikser-pisao-Sinisi-Malom.html Mikser pisao Malom: Dvorištance metafora vašeg sunovrata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150926022215/http://rs.n1info.com/a94782/Vesti/Mikser-pisao-Sinisi-Malom.html |date=2015-09-26 }}, N1, 23. septembar 2015.</ref>, kao i Poverenik za informacije od javnog značaja [[Rodoljub Šabić]].<ref>[http://blog.b92.rs/blog/12170/Freedom-of-Information/ RUŠENJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927190137/http://blog.b92.rs/blog/12170/Freedom-of-Information/ |date=2015-09-27 }}, B92 blog, 24. septembar 2015.</ref> ==== Slučaj Savanova ==== Posebne kontroverze vezane su za ugostiteljski objekat „Savanova“ otvoren u blizini Lastine autobuske stanice i [[Stari savski most|Starog savskog mosta]]. Naime, objekat je u leto [[2014]]. godine dobio privremenu dozvolu kao promotivni štand projekta Beograd na vodi. Međutim, tu svoju svrhu nikada nije ispunjavao, već je funkcionisao samo kao običan restoran, a u pojedinim medijima su se pojavile i nejasnoće po pitanju njegove vlasničke strukture. Ipak, uprkos ovakvom činjeničnom stanju, leta [[2015]]. dozvola objektu je obnovljena. Takođe, leta 2015. u jeku turističke i šetališne sezone obala u neposrednoj okolini objekta zatvorena je pod izgovorom uređenja i izgradnje Savske promenade. Nezadovoljstvo su tim povodom izrazila i udruženja biciklista. Iako je prostor i po završetku radova ostao definisan kao javna površina, [[25. septembra]] [[2015]]. na tom mestu došlo je do incidenta kada je tročlana novinarska ekipa info-portala Istinomer pri pokušaju snimanja intervjua sa aktivistom udrženja Ne da(vi)mo Beograd zaustavljena, legitimisana i sprečena u obavljanju svog posla od strane deset pripadnika [[Komunalna policija (Srbija)|komunalne policije]], a sve po pritužbi obezbeđenja „Savanove“ da su upali na privatni posed i gradilišni prostor koji pritom ni na koji način nije bio obeležen kao takav.<ref>[http://www.istinomer.rs/stav/analize/prekrsajne-prijave-zbog-snimanja-na-savskom-setalistu/ Komunalci sprečili snimanje Istinomera na Savamali], Istinomer, 25. septembar 2015.</ref><ref>[http://rs.n1info.com/a95412/Vesti/Komunalci-sprecili-snimanje-Istinomera-na-Savamali.html Prekršajne prijave zbog snimanja na Savskom šetalištu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927022100/http://rs.n1info.com/a95412/Vesti/Komunalci-sprecili-snimanje-Istinomera-na-Savamali.html |date=2015-09-27 }}, N1, 25. septembar 2015.</ref> Novinarima i aktivisti su napisane prekršajne prijave, a način ophođenja pripadnika komunalne policije prema njima protumačen je kao bahat i izazvao je značajno negodovanje na društvenim mrežama, ali i u novinarskim udruženjima.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20150925/500/500.html?id=27271312 NUNS zabrinut zbog sprečavanja ekipe Istinomera da snimi prilog ispred Savanove] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929061624/http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20150925/500/500.html?id=27271312 |date=2015-09-29 }}, Slobodna Evropa, 26. septembar 2015.</ref> U delu javnosti ovaj incident je ocenjen kao nastavak i radikalizacija prakse ometanja objektivnog izveštavanja, te korišćenja organa zaštite svih građana u službi odbrane privatnog kapitala i sprečavanja kritike i rasvetljenja sumnjivog projekta Beograd na vodi. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{portal|Beograd}} *[http://www.belgradewaterfront.com/ Zvanična internet strana projekta] [[Kategorija:Opština Savski venac]] [[Kategorija:Građevine u Beogradu]] jk9a7dowtiv3sad2lpiw0831rjc5xx9 Crkva sv. Duje 0 4545292 42679346 20261051 2026-08-19T00:06:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Duje]] 42679346 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Duje]] e8sdlq98mg8duja4rrnhgkvzoo1djf1 Hram Svetog Georgija u Smederevu 0 4549703 42679385 20279534 2026-08-19T00:13:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679385 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Hram Sv. Georgija u Smederevu 0 4549705 42679381 20279538 2026-08-19T00:12:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679381 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Храм Светог Георгија у Смедереву 0 4549706 42679512 20279539 2026-08-19T00:33:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679512 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Храм Св. Георгија у Смедереву 0 4549707 42679509 20279540 2026-08-19T00:32:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679509 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Hram Svetog Đorđa u Smederevu 0 4549708 42679387 20279541 2026-08-19T00:13:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679387 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Hram Sv. Đorđa u Smederevu 0 4549709 42679383 20279542 2026-08-19T00:12:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679383 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Храм Светог Ђорђа у Смедереву 0 4549710 42679510 20279543 2026-08-19T00:32:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679510 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Храм Св. Ђорђа у Смедереву 0 4549711 42679508 20279544 2026-08-19T00:32:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679508 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Crkva Sv. Georgija u Smederevu 0 4549712 42679333 20279545 2026-08-19T00:04:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679333 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Црква Светог Георгија у Смедереву 0 4549713 42679521 20279546 2026-08-19T00:34:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679521 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Црква Св. Георгија у Смедереву 0 4549714 42679515 20279547 2026-08-19T00:33:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679515 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Crkva Svetog Đorđa u Smederevu 0 4549715 42679344 20279548 2026-08-19T00:06:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679344 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Crkva Sv. Đorđa u Smederevu 0 4549716 42679336 20279549 2026-08-19T00:05:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679336 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Црква Светог Ђорђа у Смедереву 0 4549717 42679519 20279550 2026-08-19T00:34:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679519 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Црква Св. Ђорђа у Смедереву 0 4549718 42679513 20279551 2026-08-19T00:33:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 42679513 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Georgija u Smederevu]] 7frok2hedumtd3ballmyi6hs2dzx0fe Pravoslavna crkva sv. Petke u Banovcima 0 4549875 42679434 20280070 2026-08-19T00:20:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Petke u Banovcima]] 42679434 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Petke u Banovcima]] 8tvsdpdi0lygx3mrwzfiam1w2hl5k93 Wolfsberg, Tiringen 0 4552780 42679572 42526469 2026-08-19T04:41:52Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Wolfsberg.jpg]] → [[File:DEU Wolfsberg (Ilmenau) COA.svg]] JPG → SVG 42679572 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Wolfsberg}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Volfsberg | izvorni_naziv = ''Wolfsberg'' | slika = | opis_slike = Volfsberg | gradska_zastava = | grb = DEU Wolfsberg (Ilmenau) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 3.157<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 110 | aglomeracija = | površina = 28,6 | gšir = 50.70556 | gduž = 10.98889 | nadmorska_visina = 400 | registarska_oznaka = IK | pozivni_broj = 036785 | poštanski_kod = 98704 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.wolfsberggemeinde.de www.wolfsberggemeinde.de] | gradonačelnik = ''Georg Juchheim'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Volfsberg''' ({{jez-nem|Wolfsberg}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 3.157 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070055. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wolfsberg in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]] Volfsberg se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 400 metara. Površina opštine iznosi 28,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 3.157 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 110 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Šore]]|[[Francuska]]|prijateljstvo|[[2005]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Lusigny]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1994]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Wolfsberg&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wolfsberg}} * [http://www.wolfsberggemeinde.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929061905/http://www.wolfsberggemeinde.de/ |date=2007-09-29 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}} mk2ja76g43k2s4lp5hsffuvug73s1v9 Rosalind Cash 0 4563354 42679208 41817380 2026-08-18T17:39:21Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Rosalind-cash-trailer.jpg|Rosalind-cash-trailer.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Pymouss|Pymouss]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Rosalind-cash-trailer.jpg|]]. 42679208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Rosalind_Cash1970.png | slika = | opis = Rosalind Cash u traileru za ''[[The Omega Man]]'' (1971) | datum_rođenja = {{birth date|1938|12|31|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Atlantic City, New Jersey|Atlantic City]], [[New Jersey]], [[SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|1995|10|31|1938|12|31|df=y}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | zanimanje = [[glumica]], [[pjevačica]] | period = 1962–95 | znamenite_uloge = Lisa u ''[[The Omega Man]]'' }} '''Rosalind Cash''' (31. decembar 1938 - 31. oktobar 1995) bila je [[SAD|američka]] glumica, najpoznatija po ulozi Lise, [[Afroamerikanci|crne]] partnerice protagonista SF-filma ''[[The Omega Man]]''. ==Filmografija== * ''Circle of Pain'' (1996) (TV) * ''[[Tales from the Hood]]'' (1995) .... Dr. Cushing * ''A Dangerous Affair'' (1995) (TV) .... Dr. Robertson * ''[[General Hospital]]'' (1993) TV serija .... [[Mary Mae Ward]] (1994–1995) * ''[[The Fresh Prince of Bel-Air]]'' (1993) TV serija ...Mrs. Bassin * ''The Second Coming'' (1992) * ''You Must Remember This'' (1992) TV serija .... Janet Mickens * ''A Different World'' (1989) TV serija .... Dean Hughes (Under One Roof) * ''[[Family Ties]]'' (1989) TV serija - dvodijelna epizoda "All in the Neighborhood" (prikazana 12. i 19. maja 1989) ... Maya Thompson * ''Forced March'' (1989) * ''Death Spa'' (1988) .... Nar. Stone * ''[[The Golden Girls]]'' epizoda "Mixed Blessings" (prikazana 19. marta 1988) .... Lorraine * ''[[Highway to Heaven]]'' epizoda "A Song of Songs" (prikazana 21. januara 1987) .... Ellie Livingston * ''[[The Offspring (film)|The Offspring]]'' (1987) .... Snake Woman * ''Mighty Pawns'' (1987) (TV) .... Mrs. Robinson * ''[[The Cosby Show]]'' epizoda "Denise Gets a D" (1986) ... Dr. Hughes * ''Go Tell It on the Mountain'' (1985) (TV) .... Florence * ''[[Knight Rider (TV serija, 1982)|Knight Rider]]'' (1984) (TV) .... Irana (princeza) * ''[[The Adventures of Buckaroo Banzai Across the 8th Dimension]]'' (1984) .... John Emdall * ''Just an Overnight Guest'' (1983) (TV) * ''[[This Is the Life (TV serija)|This Is the Life]]'' (1983) TV serija * ''[[Special Bulletin]]'' (1983) (TV) .... Frieda Barton * ''[[Sister, Sister (1982 film)|Sister, Sister]]'' (1982) (TV) .... Freida Lovejoy-Burton * ''[[Wrong Is Right]]'' (1982, ''The Man with the Deadly Lens'') .... Mrs. Ford * ''Keeping On'' (1981) (TV) * ''[[The Sophisticated Gents]]'' (1981) (TV) .... Christine Jackson * ''[[Guyana Tragedy: The Story of Jim Jones]]'' (1980) (TV) .... Jenny Hammond * ''Flashpoint'' (1979) (TV) * ''[[The Class of Miss MacMichael]]'' (1978) .... Una Ferrar * ''[[Death Drug]]'' (1978) * ''A Killing Affair'' (1977) (TV) .... Beverly York * ''[[What's Happening!!]]'' (1976) .... Loretta * ''[[Good Times]]'' (1976) (TV) .... Jessica Bishop * ''[[The Mary Tyler Moore Show]]'' (TV) ... Enid Berringer * ''[[The Monkey Hu$tle]]'' (1976) .... Mama * ''[[Dr. Black, Mr. Hyde]]'' (1976) .... Dr. Billie Worth * ''[[Cornbread, Earl and Me]]'' (1975) .... Sarah Robinson. * ''Ceremonies in Dark Old Men'' (1975) (TV) .... Adele * ''[[Amazing Grace (1974 film)]]'' .... Creola Waters * ''[[Uptown Saturday Night]]'' (1974) .... Sarah Jackson * ''[[King Lear]]'' (1974) (TV) .... Goneril * ''[[The All-American Boy (film)|The All-American Boy]]'' (1973) .... Poppy * ''[[Hickey & Boggs]]'' (1972) .... Nyona * ''[[Melinda (film)|Melinda]]'' (1972) .... Terry Davis * ''[[The New Centurions]]'' (1972) .... Lorrie... * ''[[The Omega Man]]'' (1971) .... Lisa * ''[[Klute]]'' (1971) .... Pat ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|0143614}} *{{Find a Grave|5004768}} *[http://soapzone.com/gh/library/RCashObit.html Obituary] at soapzone.com *[http://www.nytimes.com/1995/11/03/arts/rosalind-cash-56-at-home-on-stage-and-screen.html Obituary at ''The New York Times'' "Rosalind Cash, 56, at Home on Stage and Screen."] {{Authority control}} {{Lifetime|1938|1995|Cash, Rosalind}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Američke teatarske glumice]] i9bixqerw8lyjxol2ojfnv5kv41i77b Michy Batshuayi 0 4565526 42679160 41903915 2026-08-18T13:57:11Z Edgar Allan Poe 29250 42679160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Michy Batshuayi | slika = Michy Batshuayi WC2022.jpg | punoime = Michy Batshuayi Tunga | nadimak = | datumrođenja = [[2. listopada]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]] | visina = 1.82 m | pozicija = napadč | trenutniklub = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2011 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[Standard Liège]] | nastupi(golovi)1 = 97 (39) | godine2 = {{nowrap|2014 – 2016}} | klubovi2 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)2 = 62 (26) | godine3 = 2016 – 2022 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 48 (8) | godine4 = 2018 | klubovi4 = {{nowrap|→ {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)4 = 10 (7) | godine5 = 2018 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] | nastupi(golovi)5 = 15 (1) | godine6 = 2019 | klubovi6 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)6 = 11 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)7 = 18 (2) | godine8 = 2021 – 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] | nastupi(golovi)8 = 33 (14) | godine9 = 2022 – 2024 | klubovi9 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)9 = 46 (24) | godine10 = 2024 – 2025 | klubovi10 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] | nastupi(golovi)10 = 18 (5) | godine11 = 2025 – 2026 | klubovi11 = {{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] | nastupi(golovi)11 = 16 (4) | godine12 = 2026 – | klubovi12 = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2015 – 2025 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 55 (27) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Michy Batshuayi Tunga''' ([[Bruxelles]], [[2. listopada]] [[1993.]]) je [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac [[DR Kongo|kongoanskog]] porijekla koji trenutno igra kao napadač za [[Valencia CF|Valenciju]], odakle je na posudbi iz [[Chelsea F.C.|Chelseaja]]. Profesionalnu karijeru započeo je u belgijskom klubu [[Standard Liège]] [[2011.]] godine; u 120 profesionalnih utakmica postigao je ukupno 44 gola. Njegov 21 gol u sezoni 2013–14. učinio ga je drugim najboljim strijelcem te sezone. Na kraju te sezone odlazi u Marseille za £4,500,000, gdje je igrao finale [[Coupe de France|Francuskog kupa]] [[2016.]] godine. Godine [[2016.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Godine [[2015.]] debitirao je za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]], a kasnije je sudjelovao na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine, gdje je postigao gol u pobjedi Belgije nad [[Mađarska|Mađarskom]] 4:0 u osmini finala. {{Sastav Belgija 2016 EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1993||Batshuayi, Michy}} [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Valencije]] [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Standard Liègea]] kme67v0bf6sts9ryby7ptr1t4dfp4xb 42679161 42679160 2026-08-18T13:58:20Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42679161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Michy Batshuayi | slika = Michy Batshuayi WC2022.jpg | punoime = Michy Batshuayi Tunga | nadimak = | datumrođenja = [[2. listopada]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]] | visina = 1.82 m | pozicija = napadč | trenutniklub = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2011 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[Standard Liège]] | nastupi(golovi)1 = 97 (39) | godine2 = {{nowrap|2014 – 2016}} | klubovi2 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)2 = 62 (26) | godine3 = 2016 – 2022 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 48 (8) | godine4 = 2018 | klubovi4 = {{nowrap|→ {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)4 = 10 (7) | godine5 = 2018 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] | nastupi(golovi)5 = 15 (1) | godine6 = 2019 | klubovi6 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)6 = 11 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)7 = 18 (2) | godine8 = 2021 – 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] | nastupi(golovi)8 = 33 (14) | godine9 = 2022 – 2024 | klubovi9 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)9 = 46 (24) | godine10 = 2024 – 2025 | klubovi10 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] | nastupi(golovi)10 = 18 (5) | godine11 = 2025 – 2026 | klubovi11 = {{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] | nastupi(golovi)11 = 16 (4) | godine12 = 2026 – | klubovi12 = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2015 – 2025 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 55 (27) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Michy Batshuayi Tunga''' ([[Bruxelles]], [[2. listopada]] [[1993.]]) je [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac [[DR Kongo|kongoanskog]] porijekla koji trenutno igra kao napadač za [[Valencia CF|Valenciju]], odakle je na posudbi iz [[Chelsea F.C.|Chelseaja]]. Profesionalnu karijeru započeo je u belgijskom klubu [[Standard Liège]] [[2011.]] godine; u 120 profesionalnih utakmica postigao je ukupno 44 gola. Njegov 21 gol u sezoni 2013–14. učinio ga je drugim najboljim strijelcem te sezone. Na kraju te sezone odlazi u Marseille za £4,500,000, gdje je igrao finale [[Coupe de France|Francuskog kupa]] [[2016.]] godine. Godine [[2016.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Godine [[2015.]] debitirao je za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]], a kasnije je sudjelovao na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine, gdje je postigao gol u pobjedi Belgije nad [[Mađarska|Mađarskom]] 4:0 u osmini finala. {{Sastav Belgija 2016 EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1993||Batshuayi, Michy}} [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Standard Liègea]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Valencije]] [[Kategorija:Fudbaleri Crystal Palacea]] [[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]] [[Kategorija:Fudbaleri Eintracht Frankfurta]] e1l7be0dfg2lagrnrgb0te5jxqt7p5q 42679162 42679161 2026-08-18T13:59:34Z Edgar Allan Poe 29250 42679162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Michy Batshuayi | slika = Michy Batshuayi WC2022.jpg | punoime = Michy Batshuayi Tunga | nadimak = | datumrođenja = [[2. listopada]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|BEL}} [[Belgija|belgijsko]] | visina = 1.82 m | pozicija = napadč | trenutniklub = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2011 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|BEL}} [[Standard Liège]] | nastupi(golovi)1 = 97 (39) | godine2 = {{nowrap|2014 – 2016}} | klubovi2 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | nastupi(golovi)2 = 62 (26) | godine3 = 2016 – 2022 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 48 (8) | godine4 = 2018 | klubovi4 = {{nowrap|→ {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)4 = 10 (7) | godine5 = 2018 – 2019 | klubovi5 = → {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] | nastupi(golovi)5 = 15 (1) | godine6 = 2019 | klubovi6 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)6 = 11 (5) | godine7 = 2020 – 2021 | klubovi7 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)7 = 18 (2) | godine8 = 2021 – 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] | nastupi(golovi)8 = 33 (14) | godine9 = 2022 – 2024 | klubovi9 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)9 = 46 (24) | godine10 = 2024 – 2025 | klubovi10 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] | nastupi(golovi)10 = 18 (5) | godine11 = 2025 – 2026 | klubovi11 = {{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] | nastupi(golovi)11 = 16 (4) | godine12 = 2026 – | klubovi12 = {{flagicon|SAU}} [[Abha (fudbalski klub)|Abha]] | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2015 – 2025 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BEL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 55 (27) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Michy Batshuayi Tunga''' ([[Bruxelles]], [[2. listopada]] [[1993.]]) je [[Belgija|belgijski]] nogometaš i reprezentativac [[DR Kongo|kongoanskog]] porijekla koji trenutno igra kao napadač za saudijsku [[Abha (fudbalski klub)|Abhu]]. Profesionalnu karijeru započeo je u belgijskom klubu [[Standard Liège]] [[2011.]] godine; u 120 profesionalnih utakmica postigao je ukupno 44 gola. Njegov 21 gol u sezoni 2013–14. učinio ga je drugim najboljim strijelcem te sezone. Na kraju te sezone odlazi u Marseille za £4,500,000, gdje je igrao finale [[Coupe de France|Francuskog kupa]] [[2016.]] godine. Godine [[2016.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Godine [[2015.]] debitirao je za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]], a kasnije je sudjelovao na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine, gdje je postigao gol u pobjedi Belgije nad [[Mađarska|Mađarskom]] 4:0 u osmini finala. {{Sastav Belgija 2016 EP}} {{Sastav Belgija 2018 SP}} {{Sastav Belgija 2020 EP}} {{Sastav Belgija 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1993||Batshuayi, Michy}} [[Kategorija:Belgijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Standard Liègea]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Valencije]] [[Kategorija:Fudbaleri Crystal Palacea]] [[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]] [[Kategorija:Fudbaleri Eintracht Frankfurta]] bjx8j8cfos9sj5h4ol0viww5hl8chcc Crkva sv. Prokopija 0 4575491 42679352 40897659 2026-08-19T00:07:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42679352 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42i70uayzfqxav4y7n3r1xibnn7u6ui Crkva sv. Ante Padovanskog 0 4575632 42679345 40824339 2026-08-19T00:06:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Ante Padovanskog u Bihaću]] 42679345 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Ante Padovanskog u Bihaću]] aux79jv6edkjjhahfs6ggs3taxbiouo Battlestar Galactica 0 4577815 42679191 42497345 2026-08-18T16:28:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija medijska franšiza |title=''Battlestar Galactica'' |image=Battlestar Galactica-logo-black.png |caption= logo franšize |imagesize = 250 |origin=''[[Battlestar Galactica (1978 TV series)|Battlestar Galactica]]'' |creator=[[Glen A. Larson]] |films=''[[Battlestar Galactica: Razor|Razor]]'' (2007)<br>''[[Battlestar Galactica: The Plan|The Plan]]'' (2009) |tv=''[[Battlestar Galactica (TV serija, 1978)|Battlestar Galactica]]'' (1978–1979)<br>''[[Galactica 1980]]'' (1980)<br>''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Miniserija]]'' (2003)<br>''[[Battlestar Galactica (TV serija, 2004)|Battlestar Galactica]]'' (2004–2009)<br>''[[Caprica (TV serija)|Caprica]]'' (2010) |games=[[Battlestar Galactica (video igra)|Popis igara]] |books=[[#Knjige|Popis knjiga]] |comics=[[Battlestar Galactica (stripovi)|Popis stripova]] |soundtracks= |music= }} '''''Battlestar Galactica''''' ({{jez-sh|Bojna zvijezda Galactica}}), na prostoru bivše Jugoslavije poznata i pod naslovom '''''Svemirska krstarica Galactica''''', je medijska franšiza temeljena na [[Battlestar Galactica (TV serija, 1978)|istoimenoj]] [[SAD|američkoj]] [[science fiction]] televizijskoj seriji originalno prikazanoj 1978. godine. Njen osnovni koncept je radnja smještena u udaljeni svemir gdje [[homo sapiens|ljudska]] civilizacija [[Dvanaest kolonija]] na početku bude uništena u iznenadnom napadu mehaničkih [[Sajlonci|Cylonaca]], a nakon čega preživjeli ostaci čovječanstva, okupljeni u flotu na čelu sa ratnim brodom ''Galactica'' kreću na dugi i neizvjesni put kako bi pokušali pronaći utočište na mitskoj trinaestoj koloniji pod imenom [[Zemlja]]. Iako su kritičari originalnu seriju smatrali derivatom tada novih i enormo popularnih ''[[Star Wars|Ratova zvijezda]]'', njen tvorac [[Glen A. Larson]] je inspiraciju za nju temeljio na vlastitim [[Mormonska crkva|mormonskim]] shvaćanjima odnosno historiji Mormonske crkve. Iako je stekla popularnost, zbog enormnih troškova produkcije je 1979. skinuta sa programa, prije nego što je 1980. snimljen kratkotrajni nastavak ''[[Galactica 1980]]''. Pokušaji obnove su stagnirali gotovo dvije decenije, prije nego što je franšiza 2003. dobila [[reboot (fikcija)|reboot]] u obliku nove ("ponovno zamišljene") [[Battlestar Galactica (miniserija)|miniserije]], koja je poslužila kao [[televizijski pilot|pilot]] za [[Battlestar Galactica (TV serija, 2004)|novu]], daleko uspješniju TV-serija koja se emitirala do 2009. godine. Godine 2010. je snimljen kratkotrajni [[prednastavak]] pod naslovom ''[[Caprica (TV serija)|Caprica]]''. ==Vanjske veze== {{commons category|Battlestar Galactica}} *[http://www.syfy.com/battlestar Syfy's Battlestar Galactica site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101109173331/http://www.syfy.com/battlestar/ |date=2010-11-09 }} *{{IMDb title|0314979|Battlestar Galactica (pilot movie)}} *{{IMDb title|0076984|Battlestar Galactica (1978 series)}} *{{IMDb title|0407362|Battlestar Galactica (reimagined)}} *[http://www.cinema-suicide.com/2011/02/08/check-out-the-battlestar-galactica-2004-show-bible/ A link to Battlestar Galactica's Show Bible by Ronald D. Moore] *[http://www.battlestar-galactica.bigpoint.com Official Battlestar Galactica Online site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150329042834/http://www.battlestar-galactica.bigpoint.com/ |date=2015-03-29 }} {{Battlestar Galactica}} [[Kategorija:Medijske franšize]] [[Kategorija:Battlestar Galactica| ]] [[Kategorija:SF-serije]] sih990l01m8xlpqqq99ukde9lzc1nyi Branko Tošović 0 4602056 42679574 42669242 2026-08-19T06:12:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679574 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Branko Tošović | slika = Branko Tosovic 2012.jpg | širina_slike = 250p | opis_slike = Portret Branka Tošovića (Grac) | puno_ime = | datum_rođenja = [[10. 4. 1949.]] | mesto_rođenja = [[Vihovići (Kalinovik)|Vihovići]] | država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = |polje = |institucija = |škola = |studenti = |poznat_po = |nagrade = |napomene = }} '''Branko Tošović''', ćir. Бранко Тошовић, rus. Бранко Тошович, mak. Бранко Тошовиќ ([[Vihovići (Kalinovik)|Vihovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[1949]]), [[Srbi|srpski]] i austrijski filolog. == Život == Rođen je u Vihovićima<ref>https://sr.wikipedia.org/wiki/Виховићи</ref> kod Kalinovika<ref>https://sr.wikipedia.org/wiki/Калиновик</ref> (Bosna i Hercegovina) 10. aprila 1949. godine. U Kalinoviku je završio osmogodišnju školu (1964). Maturirao je u sarajevskoj Prvoj gimnazij<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://1gimnazija.com.ba/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200207123425/http://1gimnazija.com.ba/ }}</ref> i (1968), a diplomirao na Odsjeku za slovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu<ref name="ff.unsa.ba">{{Cite web |url=https://ff.unsa.ba/index.php/bs/ |title=Archive copy |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200229064547/http://ff.unsa.ba/index.php/bs/ |url-status=dead }}</ref> (1973). Na istom fakultetu odbranio je 1979. magistarski rad „Stilizacija jezika u djelu Petar Prvi A. N. Tolstoja i njihov odraz u našem prevodu“ i doktorirao 1983 na temu: „Glagol kao konstituent književnoumjetničkog stila ruskoga jezika u poređenju sa srpskohrvatskim“. == Nastavni rad == Tri godine radio je u Gimnaziji „Ognjen Prica“ [sada Druga gimnazija] ([ <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.2gimnazija.edu.ba/bs/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205093422/https://www.2gimnazija.edu.ba/bs/ }}</ref> (1973—1977), a petnaest proveo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu<ref name="ff.unsa.ba"/> kao asistent pripravnik, asistent, docent i vanredni profesor (1977—1992). Bio je lektor srpskohrvatskog jezika na Moskovskom državnom Univerzitetu<ref>https://www.msu.ru/en/</ref> (1985—1989, 1992—1993), a školske 1992/1993. vodeći naučni saradnik Instituta za lingvistiku Ruske akademije nauka<ref>https://iling-ran.ru/web/</ref> i naučni saradnik Instituta za ruski jezik „A. S. Puškin“<ref>https://www.pushkin.institute/</ref>. Od 1. marta 1996. do 1. oktobra 2016. godine je redovni profesor na Univerzitetu u Gracu<ref>https://www.uni-graz.at/de/</ref> , kada je postao emeritus. == Naučni rad == Osnovne naučne oblasti su: 1) lingvistika – šira područja: gramatika, opšta i kontrastivna lingvistika, – uža područja: glagol, korelacije između slovenskih jezika, posebno bliskih kao što su bosanski/bošnjački, hrvatski i srpski, 2) stilistika, 3) književnost, poetika, posebno stvaralaštvo Iva Andrića i Branka Ćopića. Član je dviju komisija Međunarodnog slavističkog komiteta: Komisije za tvorbu riječi<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://iml.basnet.by/be/commission-slavic-word-formation-ics-kss-pry-mks |access-date=2020-02-29 |archive-date=2019-10-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191004054649/http://iml.basnet.by/be/commission-slavic-word-formation-ics-kss-pry-mks |dead-url=yes }}</ref> i Komisije za stilistiku<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.stylistic-mks.com/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103221241/https://www.stylistic-mks.com/ |dead-url=yes }}</ref>. U okviru njihovih aktivnosti organizovao je u Gracu (zajedno sa Arnom Vonišem) dvije konferencije: Tvorba riječi i internet (22–25. mart 2016<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_derivation.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923101810/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_derivation.html |dead-url=yes }}</ref>), Interakcija interneta i stilistike, interneta i stilova (16–18. april 2015<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923103332/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik.html |dead-url=yes }}</ref>) i jednu u Banjaluci (zajedno Danijelom Dojčinovićem, Goranom Milašinom i Arnom Vonišem; 18–20. maj 2017<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik_2017.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923105715/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik_2017.html |dead-url=yes }}</ref>). == Gostovanja == Bio je dvije i po školske godine gostujući profesor na Univerzitetu u Manhajmu<ref>https://www.uni-mannheim.de/</ref> (1993–1995), dvije na Filozofskom fakultetu u Zadru<ref>https://www.unizd.hr/</ref> i tri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu<ref>https://web2020.ffzg.unizg.hr/</ref>, gdje je kao prvi profesor počeo da predaje srpski jezik<ref>http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/</ref> ( (2001—2004). Jedan semestar boravio je kao gostujući profesor na Univerzitetu u Lajpcigu<ref>https://slavistik.philol.uni-leipzig.de/start/</ref> (1995). U istom svojstvu se nalazio kraće vrijeme (do sedam dana) na nizu evropskih univerziteta: Tartu (Estonija, 1989), Poznanj (Poljska, 1997), Ljoven (Belgija, 1998), Bratislava (Slovačka, 1999), Ljubljana (Slovenija, 1999), Varšava (Poljska, 2000), Veliko Trnovo (Bugarska, 2002), Novi Sad (Srbija, 2005), Mostar (Bosna i Hercegovina, 2007), Moskva (Rusija, 2008), Insbruk (Austrija, 2008), Skoplje (Makedonija, 2008), Pula (Hrvatska, 2009), Sankt-Peterburg (Rusija, 2011), Višegrad (Bosna i Hercegovina, 2012), Ljubljana (Slovenija, 2012), Bihać (Bosna i Hercegovina, 2013), Minsk (Bjelorusija, 2013), Zagreb (Hrvatska, 2014), Krasnojarsk (Rusija, 2014), Vršac (Srbija, 2014), Moskva (Rusija, 2014), Moskva (Rusija, 2015), Skoplje (Makedonija, 2016), Moskva (Rusija, 2017), Bukurešt (Rumunija, 2017).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_Vortraege.php |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200131043002/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_Vortraege.php |dead-url=yes }}</ref> Učestvovao je na velikom broju međunarodnih naučnih skupova — konferencija, simpozijuma, kongresa.<ref>Potpuni pregled nastupa od 1996. v. http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/0.Projektarium/Biblio/bt_admin.php.</ref>. == Projekti == Pokrenuo je i završio niz međunarodnih projekata, među kojima se izdvajaju: a) '''Razlike između bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika''' ('''Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen''', FWF-Projekt, P19158-G03, 2006-2010)<ref>http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/BKS-Projekt/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110224515/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/BKS-Projekt/index.html |date=2019-01-10 }}.</ref>, b) '''Die vergleichende Analyse der semantisch-derivativen Kategorie der Aktionsarten in den slawischen Sprachen'''/<ref>[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andere_Projekte/aktionsarten.html Die vergleichende Analyse der semantisch-derivativen Kategorie der Aktionsarten in den slawischen Sprachen / Studium porównawcze nad kategorią semantyczno-słowotwórczą Aktionarten w językach slowiańskich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110230211/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andere_Projekte/aktionsarten.html |date=2019-01-10 }} (Ministerium Nauki i Szkolnictwa Wyższego, N104012 31/0898, 2006-2009; gemeinsam mit Jadwiga Stawnicka).</ref> U okviru prvog projekata razvio je (1) ''Gralis-Korpus'' (Gralis-Korpus) – paralelni korpus za proučavanje srpskog, hrvatskog i bosanskog/bošnjačkog jezika,<ref>[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html ''Gralis-Korpus'' (Gralis-Korpus) – ein 'mehrsprachiges Parallelkorpus' für das Studium und das Erlernen aller slawischen Sprachen, vor allem auch in Bezug auf das Deutsche,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107043942/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html |date=2019-01-07 }}.</ref> (2) ''Akcentarijum'' (Akzentarium) – program za učenje i istraživanje akcenta tih jezika,<ref>{{Cite web |title=''Akzentarium'' – Online-Programm für Untersuchungen und zum Erlernen des Akzentsystems der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/Akzentarium/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110225242/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/Akzentarium/index.html |dead-url=yes }}</ref> (3) ''Leksikarijum'' (Lexikarium) – korpusno orijentisani onlajn rječnik njemačko-srpski/hrvatski/bošnjački-bosanski,<ref>[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Lexikarium/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207154838/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Lexikarium/index.html |date=2018-12-07 }} ''Lexikarium'' – Online-Wörterbuch für Lehre und Forschung in Bezug auf die lexikalischen Strukturen des Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen,</ref> (4) ''MorfoGenerator'' (MorphoGenerator) – program za automatsko morfološko obilježavanje i generisanje paradigmi,<ref>[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/0.Projektarium/MorphoGenerator/morpho.php ''MorphoGenerator'' – Online-Tool für die morphosyntaktische Annotierung und die darauffolgende automatische Analyse von Wörtern der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171001162023/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/0.Projektarium/MorphoGenerator/morpho.php |date=2017-10-01 }}.</ref> (5) ''Anketarium'' (Anketarium) – program za onlajn anketiranje (sa interfejsom na srpskom, hrvatskom i bosanskom/bošnjačkom, ruskom, slovenačkom i njemačkom jeziku).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ginko.uni-graz.at/rotho/netzfrage/laufende_umfragen.php |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103184727/https://ginko.uni-graz.at/rotho/netzfrage/laufende_umfragen.php |dead-url=yes }}</ref> Godine 2000. zasnovao je internetski projekat '''Lingvistički slavistički portal Univerziteta Grac GRALIS''' (http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170821172709/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/ |date=2017-08-21 }}), kojim i sada rukovodi i koji dalje razvija. Pod njegovim rukovodstvom u toku su četiri istraživačka projekta: '''Andrić-Initiative: Ivo Andrić u evropskom kontekstu''' (Grac: 2007–,)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/index.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2018-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225171820/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/index.html |dead-url=yes }}</ref> '''Lirski, humoristički i satirički svijet Branka Ćopića''' (Grac – Banjaluka: 2011–),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110224520/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/index.html |dead-url=yes }}</ref> '''Mono- i multilingvalni elektronski korpus makedonskog jezika''' (Grac – Skopje: 2009–2016),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Mak-Korpus/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2017-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812022530/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Mak-Korpus/index.html |dead-url=yes }}</ref> '''Gralis-Lexikarium''' (2008–)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#Lexikarium |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226015032/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#Lexikarium |dead-url=yes }}</ref>. == Djela == Autor je više od 500 naučnih i stručnih radova te niza prevoda(в. Publikationen UNIGRAZonline,<ref>https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbForschungsportal.cbShowPortal?pFpFospNr=&pOrgNr=&pPersonNr=58400&pMode=I&pLevel=PERS&pCallType=PUB</ref>, Publikationen GraLiS<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |access-date=2017-08-11 |archive-date=2018-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |dead-url=yes }}</ref>, Publikationen Liste <ref>https://homepage.uni-graz.at/de/branko.tosovic/publikationen-liste/</ref>). Objavio je niz knjiga u Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji i Srbiji. Radovi su mu štampani u svim slovenskim zemljama na više jezika (najviše na srpskom, ruskom, njemačkom i makedonskom).<ref>O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović. [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php Bibliographie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |date=2018-12-25 }}</ref> '''A) Monografije (knjige, posebna izdanja)''' Napisao je 28 monografijа iz oblasti gramatike, stilistike, korpusne lingvistike, književnosti i dr., između ostalih: # Korelaciona morfologija srpskog, hrvatskog i bošnjačkog jezika: Imenice. Konstrukcijsko izdanje. 2016.<ref>Tošović, Branko. ''Korelaciona morfologija srpskog, hrvatskog i bošnjačkog jezika: Imenice. Konstrukcijsko izdanje''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2016. 408 s.</ref> # Интернет-стилистика: Монография. 2015.<ref>Тошович Бранко. ''Интернет-стилистика'': Монография. Москва: Флинта – Наука, 2015. 238 с. (Научные дискуссии) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Internet-stilistika_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062054/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Internet-stilistika_2015.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Дискурс и стиль: теоретические и практические аспекты : колл. монография. 2014.<ref>Тошович Бранко. ''Дискурс и стиль: теоретические и практические аспекты : колл. монография.'' Авторы Гайда С., Баженова Е. С., Воронцова Т. А., Кожемякин Е. А., Кашкин В. Б., Чернейко Л. О., Малышева Е. Г., Безуглая Л. Р., Селезнева Л. В., Тошович Б., Хазагеров Г. Г. Бжозовская Д., Орлова О. В., Негрышев А. А., Клушина Н. И., Солганик Г. Я., Ивченков В. И., Коньков В. И. Карасик В. И., Лассан Э. Р., Демьянков В. З., Граудина Л. К., Черпина Э. В., Терноваская Д. Н / Под ред. Г. Я Солганика, Н. И. Клушиной, Н. В. Смирновой. Москва: Флинта – Наука, 2014. 268 c.</ref> # Корреляционная грамматика сербского, хорватского и бошняцкого языков: Часть I: Фонетика – Фонология – Просодия. 2011.<ref>Тошович Бранко. ''Корреляционная грамматика сербского, хорватского и бошняцкого языков: Часть I: Фонетика – Фонология – Просодия.'' – Москва: Языки славянской культуры, 2011. 640 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrel.gram_Fonetika_16.4.2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062843/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrel.gram_Fonetika_16.4.2011.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Andrić-Initiative: Ivo Andrić im Europäischen Kontext (Graz, 2008–2015): Konzeption, Tätigkeit, Ergebnise. 2010.<ref>Tošović, Branko. ''Andrić-Initiative: Ivo Andrić im Europäischen Kontext'' (''Graz, 2008–2015''): ''Konzeption, Tätigkeit, Ergebnise.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2010. 117 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Projekt_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062556/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Projekt_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Das linguistische Slawistik-Portal der Karl-Franzens-Universität Graz (2000–2010). 2010.<ref>Tošović, Branko. ''Gralis: Das linguistische Slawistik-Portal der Karl-Franzens-Universität Graz (2000–2010)''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2010. 74 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Gralis_Portal_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142553/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Gralis_Portal_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Teil 1: Phonetik – Phonologie – Prosodie. 2009.<ref>Tošović, Branko. ''Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Teil 1: Phonetik – Phonologie – Prosodie''. Münster: LIT, 2009. 545 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrelative_Grammatik_BKS_Phonetik_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062441/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrelative_Grammatik_BKS_Phonetik_2009.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Способы глагольного действия в сербском, хорватском и бошняцком языках. 2009.<ref>Тошович Бранко. ''Способы глагольного действия в сербском, хорватском и бошняцком языках''. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2009. 118 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Sposoby_gl_dejstvija_BKS_2008b.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143009/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Sposoby_gl_dejstvija_BKS_2008b.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Трансакционал русского и сербского/хорватского/бошняцкого языков. 2009.<ref>Тошович Бранко. ''Трансакционал русского и сербского/хорватского/бошняцкого языков''. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2009. 264 с. ref>http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Transakcional_RU-BKS_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062517/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Transakcional_RU-BKS_2009.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Der Nobelpreisträger Ivo Andrić in Graz - Nobelovac Ivo Andrić u Gracu. 2008.<ref>Tošović, Branko. ''Der Nobelpreisträger Ivo Andrić in Graz - Nobelovac Ivo Andrić u Gracu''. Graz/Grac – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Beogradska knjiga, 2008. 634 S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 1) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_u_Gracu_2008.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142649/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_u_Gracu_2008.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Izazovi Branka Tošovića. 2007.<ref>Tošović, Branko. ''Izazovi Branka Tošovića'': Kolekcija Odgovori, knj. 69. Razgovor vodio Miloš Jevtić. Drugo, dopunjeno izdanje. Beograd: Beogradska knjiga, 2007. 292 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Экспрессивный синтаксис глагола русского и сербского/хорватского языков. 2006.<ref>Тошович Бранко. ''Экспрессивный синтаксис глагола русского и сербского/хорватского языков.'' Москва: Языки славянской культуры, 2006. 560 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ekspressivnyj_sintaksis_2006.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143107/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ekspressivnyj_sintaksis_2006.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Sintaksa savremenoga srpskog jezika: Prosta rečenica. 2005.<ref>Piper, Predrag; Antonić, Ivana; Ružić, Vladislava; Tanasić, Sreto; Popović, Ljudmila; Tošović, Branko. ''Sintaksa savremenoga srpskog jezika: Prosta rečenica'': U redakciji akademika Milke Ivić. Beograd – Novi Sad: Institut za srpski jezik SANU – Beogradska knjiga – Matica srpska, 2005. 1065 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Pip-Ant-Ruz-Tan-Pop-Tos_Sintaksa_srp_jezika_2005.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142857/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Pip-Ant-Ruz-Tan-Pop-Tos_Sintaksa_srp_jezika_2005.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Ujak / Onkel. 2003.<ref>Tošović, Branko. ''Ujak / Onkel''. Beograd: Beogradska knjiga, 2003. 321 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Ujak.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812022633/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Ujak.html |date=2017-08-12 }}</ref> # Funkcionalni stilovi. 2002. / Die funktionalen Stile.<ref>Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi / Die funktionalen Stile''. Beograd: Beogradska knjiga, 2002. 580 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/e-book/funkcionalni%20stilovi%20c/funkcionalni_stilovi_c.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062223/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/e-book/funkcionalni%20stilovi%20c/funkcionalni_stilovi_c.html |date=2017-04-12 }}</ref> # Funkcionalni stilovi. Funktionale Stile.<ref>Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi. Funktionale Stile.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2002. 504 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Funkcionalni_stilovi.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094612/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Funkcionalni_stilovi.html |date=2017-08-12 }}</ref> # Korelaciona sintaksa. Projektional. 2001.<ref>Tošović, Branko. ''Korelaciona sintaksa. Projektional.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2001. 456 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koralaciona_sintaksa7_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142812/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koralaciona_sintaksa7_2011.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Izazovi Branka Tošovića. 2000.<ref>Tošović, Branko. ''Izazovi Branka Tošovića'': Razgovor vodio Miloš Jevtić. Beograd – Valjevo: Beogradska knjiga – Kej, 2000. 202 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Глагольный категориал. 1998.<ref>Тошович Бранко. ''Глагольный категориал''. Opole – Graz: Uniwersytet Opolski, Universität Graz, 1998. 122 c. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Glagoljnyj_kategorial_1998.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142803/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Glagoljnyj_kategorial_1998.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Stilistika glagola / Stilistik der Verben. 1995.<ref>Tošović, Branko. ''Stilistika glagola. Stilistik der Verben''. Wuppertal: Lindenblatt, 1995. 539 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Stilistika_glagola_1995.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062618/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Stilistika_glagola_1995.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Srpskorhvatski jezik: Kurs serbsko-chorwackiego z gramatyką i wyborem tekstów. 1992.<ref>Spagiska-Pruszak, Agnieszka; Tošović, Branko. Srpskorhvatski jezik: Kurs serbsko-chorwackiego z gramatyką i wyborem tekstów. Gdansk: Uniwersytet Gdański, 1992. 196 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Spaginska-Pruszak_Tosovic_SH_1992.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142913/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Spaginska-Pruszak_Tosovic_SH_1992.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Funkcionalni stilovi. 1988.<ref>Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi''. Sarajevo: Svjetlost, 1988. 312 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Funkcionalni_stilovi_1988.pd{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> f # Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. 1988.<ref>Tošović, Branko. ''Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom''. Sarajevo: Svjetlost, 1988. 427 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ruska_gramatika_u_poredjenju_SH_1988.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062601/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ruska_gramatika_u_poredjenju_SH_1988.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> Knjiga ''Sintaksa srpskog jezika: prosta rečenica'', čiji je jedan od autora, dobila je nagradu Pavla Ivića kao najbolje djelo iz slavistike objavljeno 2005. godine.<ref>http://slavistickodrustvo.org.rs/nagrada-pavle-ivic/</ref> '''B) Zbornici''' Objavio je 44 zbornika iz lingvistike i književnosti, između ostalih: # Andrićeva Gospođica. Andrićs Fräulein / Branko Tošović. 2017.<ref>Tošović 2017: Tošović, Branko; (Ur./Hg.). Andrićeva Gospođica. Andrićs Fräulein / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz - Beograd - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2017. – 792 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext - Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 10)</ref> # Ćopićeva poetika prostora / Ćopićs Poetik des Raumes. 2017.<ref>Tošović 2017: Tošović, Branko; (ur./Hg). Ćopićeva poetika prostora / Ćopićs Poetik des Raumes. Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz - Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2017. – 310 s./S. (Ćopić-Projekt - Ćopićev projekat, knj. 6)</ref> # Andrićevi Znakovi / Andrićs Zeichen.2016.<ref>Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićevi Znakovi. Andrićs Zeichen'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz – Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2016. 812 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 9) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andricevi_Znakovi_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062145/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andricevi_Znakovi_2016.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu / Kindheit, Jugend und Alter im Werk von Branko Ćopić. 2016.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu / Kindheit, Jugend und Alter im Werk von Branko Ćopić.'' Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2016. 292 s./S. (Ćopić-Projekt - Ćopićev projekat, knj. 5) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Djetinjstvo_starost_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062057/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Djetinjstvo_starost_2016.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Interaktion von Internet und Stilistik, Internet und Stil. 2016.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Interaktion von Internet und Stilistik, Internet und Stil.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Kommission für Stilistik beim Internationelen Slawistenkomitee, 2016. 304 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Wonisch_Stilist_Sammelband_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062141/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Wonisch_Stilist_Sammelband_2016.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Das Leben der Jugendlichen im Internet. Sprachliche, literarische, kulturelle und gesellschaftliche Aspekte'. 2016.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.)''. Das Leben der Jugendlichen im Internet. Sprachliche, literarische, kulturelle und gesellschaftliche Aspekte''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2016. 202 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094630/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html |date=2017-08-12 }}</ref> # Wortbildung und Internet – Словообразование и интернет – Tvorba riječi i internet. 2016.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Wortbildung und Internet – Словообразование и интернет – Tvorba riječi i Internet.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Kommission für Wortbildung beim Internationalen Slawistenkomitee, 2016. 525 S.</ref> # Ranko Risojević. Der bosnische Scharfrichter. 2015.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Hg.). ''Ranko Risojević. Der bosnische Scharfrichter'' / Arno Wonisch. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2015. 245 S. (Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.) Slawische Narrationen. Bd 1.) Original: Ranko Risojević. Bosanski dželat. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Risojevic_Bosnischer_Scharfrichter.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142826/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Risojevic_Bosnischer_Scharfrichter.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Andrićeva Avlija / Andrićs Hof. 2015.<ref>Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićeva Avlija. Andrićs Hof'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz – Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2015. 1014 s./S. (Andrić-Initative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 8) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Avlija_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062407/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Avlija_2015.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Žena – muškarac: dva svijeta, dva motiva, dva izraza u djelima Branka Ćopića / Frau – Mann: zwei Welten, zwei Motive, zwei Ausdrucksarten in den Werken von Branko Ćopić. 2015.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Žena – muškarac: dva svijeta, dva motiva, dva izraza u djelima Branka Ćopića / Frau – Mann: zwei Welten, zwei Motive, zwei Ausdrucksarten in den Werken von Branko Ćopić''. Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2015. 373 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Zena-muskarac_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062138/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Zena-muskarac_2015.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Blaže Koneski / Блаже Конески: Parallelen / Паралели. 2015.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). Blaže Koneski / Блаже Конески: ''Parallelen / Паралели''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2015. 359 S./с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Parallele-Paraleli_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142608/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Parallele-Paraleli_2015.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Paradoxa in den slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen. 2015.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Paradoxa in den slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2015. 139 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094630/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html |date=2017-08-12 }}</ref> # Andrićeva Hronika / Andrićs Chronik. 2014.<ref>Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićeva Hronika. Andrićs Chronik'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz - Banjaluka - Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2014. 1077 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 7) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Hronika_2014.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062332/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Hronika_2014.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Ћопићевско моделовање реалности кроз хумор и сатиру / Modellierung der Realität mittels Humor und Satire bei Branko Ćopić. 2014.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ћопићевско моделовање реалности кроз хумор и сатиру / Modellierung der Realität mittels Humor und Satire bei Branko Ćopić''. Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2014. 520 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copicev_Humor_satira_2014.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062217/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copicev_Humor_satira_2014.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Slawistisches zu Sprache, Literatur und Kultur. 2014.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Slawistisches zu Sprache, Literatur und Kultur.'' Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2014. Band 2 – 308 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd.2) http://www.verlagdrkovac.de/978-3-8300-7664-3.htm</ref> # Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/5: 2005–2012. 2013.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/5: 2005–2012''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2013. 588 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-5_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142603/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-5_2013.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Andrićeva ćuprija / Andrićs Brücke. 2013.<ref>Tošović, Branko. ''Andrićeva ćuprija. Andrićs Brücke'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Grac - Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige, 2013. 1043 s./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 6) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_cuprija_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062548/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_cuprija_2013.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Lyrische Welterfahrung in den Werken von Branko Ćopić / Lirski doživljaj svijeta u Ćopićevim djelima. 2013.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Lyrische Welterfahrung in den Werken von Branko Ćopić / Lirski doživljaj svijeta u Ćopićevim djelima.'' Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2013. 423 S./s. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Lirski_dozivljaj_svijeta_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142908/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Lirski_dozivljaj_svijeta_2013.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Поетиката, стилистиката и лингвистиката на текстовите од Блаже Конески во корпусот Гралис / Poetik, Stilistik und Linguistik der Texte von Blaže Koneski im Gralis-Korpus''. 2013.<ref>Tošović, Branko; Тошовиќ, Бранко (Hg./ur.). ''Поетиката, стилистиката и лингвистиката на текстовите од Блаже Конески во корпусот Гралис / Poetik, Stilistik und Linguistik der Texte von Blaže Koneski im Gralis-Korpus''. Грац – Скопје / Graz – Skopje: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Филолошки факултет „Блаже Конески“ во Скопје – Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“ во Скопје, 2013. 246 S./с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Poetikata-Stilistikata_Lingvistikata-2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142809/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Poetikata-Stilistikata_Lingvistikata-2013.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Wort – Text – Stil. 2013.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Wort – Text – Stil''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2013. Bd. 1 – 222 S. (Neue slawistische Horizonte) http://www.verlagdrkovac.de/978-3-8300-7040-5.htm</ref> # Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 2 / Band 2. 2012.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Ur./Hg.). ''Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 2 / Band 2.'' Graz – Zagreb: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Izvori, 2012. 632 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_2_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_2_2012.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/4: 1990¬–2004. 2012.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/4: 1990-2004''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2012. 637 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-4_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062006/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-4_2012.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Ivo Andrić – Literat und Diplomat im Schatten zweier Weltkriege (1925–1941) / Ivo Andrić – književnik i diplomata u sjeni dvaju svjetskih ratova (1925–1941). 2012.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ivo Andrić – Literat und Diplomat im Schatten zweier Weltkriege (1925–1941) - Ivo Andrić – književnik i diplomata u sjeni dvaju svjetskih ratova (1925–1941)''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2012. 606 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 5) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Literat-Diplomat_1925-1941_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062838/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Literat-Diplomat_1925-1941_2012.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Poetika, stilistika i lingvistika pripovijedanja Branka Ćopića / Poetik, Stilistik und Linguistik der Erzählens von Branko Ćopić. 2012.<ref>Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Poetika, stilistika i lingvistika pripovijedanja Branka Ćopića / Poetik, Stilistik und Linguistik der Erzählens von Branko Ćopić''. Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2012. 389 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 1) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic-Poetika_stilistika_lingvistika_pripov_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic-Poetika_stilistika_lingvistika_pripov_2012.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/3. 2011.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/3.'' Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2011. 803 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-3_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142957/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-3_2011.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić (1892–1922). Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića (1892–1922). 2011.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić (1892–1922). Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića (1892–1922)''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2011. 761 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_K.u.K.Periode_1982-1922_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062012/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_K.u.K.Periode_1982-1922_2011.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise der Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 1 / Band 1. 2010.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise der Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 1 / Band 1.'' Graz – Zagreb: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Izvori, 2010. Svezak 1. 439 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_1_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142821/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_1_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/1. 2010.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/1'' / Tošović, Branko; Wonisch, Arno. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 737 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-1_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143003/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-1_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/2. 2010.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/2''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 535 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-2_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062416/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-2_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Das Grazer Opus von Ivo Andrić (1923-1924) / Grački opus Iva Andrića (1923–1924). 2010.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Das Grazer Opus von Ivo Andrić (1923-1924) / Grački opus Iva Andrića (1923-1924).'' – Graz/Grac – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 535 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Grazer_Opus_1923-1924_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142833/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Grazer_Opus_1923-1924_2010.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik. 2010.<ref>Tošović, Branko (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik / Branko Tošović (Hg.). Wien, Münster, Berlin: LitVerlag, 2010. 546 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Grammatik_2010_3.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062256/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Grammatik_2010_3.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. 2009.<ref>Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Ur./Hg.). ''Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen.'' Graz – Sarajevo: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Institut za jezik, 2009 s./S. 481. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Bosnjacki_pogledi_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062850/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Bosnjacki_pogledi_2009.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Ivo Andrić: Graz - Österreich – Europa (Grac – Austrija – Evropa). Graz/Grac. 2009.<ref>Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ivo Andrić: Graz - Österreich – Europa (Grac – Austrija – Evropa). Graz/Grac''. Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Beogradska knjiga, 2009. 2, 286 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Graz_Oesterreich-Europa_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062302/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Graz_Oesterreich-Europa_2009.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Lexik – Wortbildung – Phraseologie. 2009.<ref>Tošović, Branko (Hg.). ''Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Lexik – Wortbildung – Phraseologie'' / Branko Tošović (Hg.). Wien, Münster, Berlin: LitVerlag, 2009. 513 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Lexik_2009_2.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142558/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Lexik_2009_2.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Die grammatischen Korrelationen: Grazer Linguistische Slawistentage (GraLiS-1999). 1999.<ref>Tošović, Branko; (Hg.). ''Die grammatischen Korrelationen: Grazer Linguistische Slawistentage (GraLiS-1999)''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 1999. 348 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Die_gramm_Korrelationen_1999.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142703/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Die_gramm_Korrelationen_1999.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # ''Mama, neću u podrum. 1992.<ref>Tošović, Branko; (ur.). ''Mama, neću u podrum:'' Pripr. Razija Lagumdžija. Sarajevo: Veselin Masleša, Prva dječija ambasada, 1992. 110 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Mama_necu_u_podrum_1992.pdf</ref> # Славяно-славянские и славяно-финно-угорские сопоставления / Slovensko-slovenska i slovensko-ugrofinska poređenja. 1991.<ref>Дуличенко, А. Д.; Тошович Бранко; (ред./ured.). ''Славяно-славянские и славяно-финно-угорские сопоставления / Slovensko-slovenska i slovensko-ugrofinska poređenja''. Slavica Tartuensia 3 – вып. 932. Тарту: Тартуский гос. ун-т, 1991. 206 с. (Ученые записки Тартуского гос. ун-та) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Dulicenko_Tosovic_Slavica_Tartuensia_1991.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142657/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Dulicenko_Tosovic_Slavica_Tartuensia_1991.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Jezik i stil sredstava informisanja. 1991.<ref>Tošović, Branko; (ur.). ''Jezik i stil sredstava informisanja''. Sarajevo: Društvo za primijenjenu lingvistiku BiH, Filozofski fakultet, Institut za jezik, Odsjek za žurnalistiku FPN, Udruženje novinara BiH, Svjetlost, 1991. 165 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Jezik_i_stil_sredstava_informisanja_1991.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062730/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Jezik_i_stil_sredstava_informisanja_1991.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama. 1990.<ref>Tošović, Branko; (ur.). ''Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama''. Sarajevo – Moskva: Filozofski fakultet, Institut za jezik, Institut za proučavanje nacionalnih odnosa, Naučni savjet „Jezik i društvo“ Odjeljenja za knj. i jezik AN SSSR, Inst. za lingvistiku AN SSSR, Inst. za ruski j. AN SSSR, 1990. 230 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Funkcionisanje%20jezika_u_visenac_zemljama_1990.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062801/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Funkcionisanje%20jezika_u_visenac_zemljama_1990.pdf |date=2017-04-12 }}</ref> # Славянские литературные языки и историография славяноведения. Slavica Tartuensia 2. 1988.<ref>Тошович Бранко; Дуличенко А. Д.; (ред.). ''Славянские литературные языки и историография славяноведения''. Slavica Tartuensia 2. Тарту: 1988. 205 с. (Ученые записки Тартуского гос. ун-та)</ref> '''C) Časopisi''' Uređivao je časopise ''Slavist''<ref>http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Slavist_br_1_1990_reduk.pdf</ref> i ''Prizma''<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Prizma_Br-1_1990.pdf |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228220803/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Prizma_Br-1_1990.pdf |dead-url=yes }}</ref> (koje je pokrenuo u Sarajevu 1989. i čije je izdavanje prekinuto zbog rata započetog 1992). Član je izdavačkog savjeta časopisa ''Stilistika'' [Stylistika] Poljske akademije nauka<ref>http://instytutjezykoznawstwa.wfil.uni.opole.pl/katedra-jezyka-polskiego/{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> (1995—), ''Slavistika'' Slavističkog društva Srbije<ref>http://slavistickodrustvo.org.rs/slavistika/</ref> (2005—) i ''Philological Studies'' <ref>http://www.philologicalstudies.org</ref>, 2010–). Bio je član izdavačkog savjeta časopisa ''Stil'' (Beograd) od 2002. do 2007. '''D) Serije''' Osnivač je i urednik nekoliko naučnih serija: ''Slawische Sprachokorrelationen'' (LitVerlag, Minster, 2008—),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.lit-verlag.de/reihe/slspk |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228215946/http://www.lit-verlag.de/reihe/slspk }}</ref> ''Andrić-Initiative'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu — Beogradska knjiga, 2008—),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/publikationen.html |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226014701/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/publikationen.html |dead-url=yes }}</ref> ''Ćopić-Projekt'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu — Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2012—),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/publikationen.html |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200131050945/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/publikationen.html |dead-url=yes }}</ref> ''Neue slawistische Horizonte'' (Dr. Kovač, Hamburg, 2011—2016),<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110230307/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/index.html |dead-url=yes }}</ref> ''Slawische Narrationen'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu, 2015—.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Slaw-Narrationen/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2018-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180310131153/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Slaw-Narrationen/index.html |dead-url=yes }}</ref> '''E) Prevodi Preveo je sa ruskog sljedeća djela:<ref>https://homepage.uni-graz.at/de/branko.tosovic/publikationen-liste/#c353545</ref> * Тынянов, Ю. Н. Проблемы стихотворной речи. (Тињанов, Ј. Н. Семантика стиха. Веселин Маслеша; 1990; заједно са Назифом Кустурицом); * Будагов, Р. А. Что такое развитие и совершенствование языка? (Будагов, Р. А. Развитак и усавршавање језика. Свјетлост; Сарајево; 1981; 264 с.); * Белый квадрат — сборник стихов русских поэтов-верлибристов (Бијели квадрат. Одјек. Сарајево: 1–15. март 1990; бр. 5). == Razno == U dva mandata vršio je funkciju predsjednika Odsjeka za slavistiku<ref>{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/index.php/bs/oglasna-ploca-sla |title=Archive copy |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200229070016/http://ff.unsa.ba/index.php/bs/oglasna-ploca-sla |url-status=dead }}</ref> Filozofskog fakulteta u Sarajevu i jednom direktora Instituta za slavistiku u Gracu. Bio je član Predsjedništva međunarodne organizacije MAPRJAL<ref>https://ru.mapryal.org/</ref> (1991—1994), predsjednik Slavističkog društva BiH i predsjednik Društva za primijenjenu lingvistiku BiH. Dobio je 8. juna 2006. zahvalnicu Univerziteta u Opolu (Poljska) povodom 50. godina tog univerziteta. Izabran je za počasnog člana Slavističkog društva Srbije za afirmaciju slavistike u svijetu i rezultate u istraživanju slovenskih jezika.<ref>http://slavistickodrustvo.org.rs/priznanja-i-njihovi-nosioci/</ref> Nagrađen je 29. aprila 2016. počasnom poveljom Fakulteta za novinarstvo MGU<ref>http://www.journ.msu.ru/</ref> i Stilističke komisije Međunarodnog slavističkog komiteta za veliki doprinos razvoju stilistike<ref name="Archive copy"/>. == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == * [https://online.uni-graz.at/kfu_online/visitenkarte.show_vcard?pPersonenId=7D95DB1161956F00&pPersonenGruppe=3 Branko Tošović] {{de}} * [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/index.html Gralis] * [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php Bibliografija Branka Tošovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |date=2018-12-25 }} {{Lifetime|1949||Tošović, Branko}} [[Kategorija:Srpski filolozi]] [[Kategorija:Austrijski filolozi]] [[Kategorija:Srpski lingvisti]] [[Kategorija:Austrijski lingvisti]] [[Kategorija:Korpusni lingvisti]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] 4cf61g9bec8gtroupuxk31k6uu9t9ze Sveučilište u Sofiji 0 4602146 42679455 40764061 2026-08-19T00:23:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679455 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Univerzitet u Sofiji 0 4602147 42679456 40764062 2026-08-19T00:24:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679456 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Sveučilište sv. Kliment Ohridski u Sofiji 0 4602148 42679454 40764063 2026-08-19T00:23:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679454 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Универзитет св. Климент Охридски у Софији 0 4602149 42679501 40764064 2026-08-19T00:31:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679501 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Универзитет у Софији 0 4602150 42679503 40764065 2026-08-19T00:31:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679503 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Richard Jaeckel 0 4604078 42679209 40771452 2026-08-18T17:40:34Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Richard-jaeckel-trailer.jpg|Richard-jaeckel-trailer.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Pymouss|Pymouss]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Richard-jaeckel-trailer.jpg|]]. 42679209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Richard Jaeckel | slika = | opis = Jaeckel u traileru za ''The Devil's Brigade'' (1968) | ime_po_rođenju = Richard Hanley Jaeckel | datum_rođenja = {{Birth date|1926|10|10|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Long Beach, New York|Long Beach]], [[Long Island]]<br>[[New York (država)|New York]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1997|6|14|1926|10|10|df=y}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | zanimanje = [[glumac]] | period = 1943–1994 | supružnik = Antoinette Marches Jaeckel (1947–1997, njegova smrt) | djeca = [[Barry Jaeckel]]<br>Richard Jaeckel Jr. | znamenite_uloge = Narednik Bowren u ''[[The Dirty Dozen]]'' }} '''Richard Hanley Jaeckel''' (10. oktobar 1926 &ndash; 14. jun 1997) je bio [[SAD|američki]] glumac, poznat prije svega po karakternim ulogama, pri čemu su mu specijalnost bile uloge "tvrdih momaka", bilo da je riječ o pozitivcima ili negativcima. Jedna od najpoznatijih mu je bila lik [[vojna policija|vojnopolicijskog]] narednika Bowrena u znamenitom ratnom filmu ''[[The Dirty Dozen|Dvanaest žigosanih]]'' u režiji [[Robert Aldrich|Roberta Aldricha]], sa kojim je Jaeckel surađivao u još nekoliko filmova. Za nastup u filmu [[Sometimes a Great Notion (film)|''Sometimes a Great Notion'']] iz 1971. godine je bio nominiran za [[Oscar za sporednog glumca]]. ==Izabrana filmografija== {{div col|cols=2}} * ''[[Guadalcanal Diary (film)|Guadalcanal Diary]]'' (1943) ... Pvt. Johnny ('Chicken') Anderson * ''[[Wing and a Prayer]]'' (1944) ... Beezy Bessemer * ''[[Jungle Patrol (1948 film)|Jungle Patrol]]'' (1948) ... Lt. Dick Carter * ''[[City Across the River]]'' (1949) ... Bull * ''[[Battleground (film)|Battleground]]'' (1949) ... Bettis * ''[[Sands of Iwo Jima]]'' (1949) ... Pfc. Frank Flynn * ''[[The Gunfighter (film)|The Gunfighter]]'' (1950) ... Eddie * ''Wyoming Mail'' (1950) ... Nate * ''[[Fighting Coast Guard]]'' (1951) ... Tony Jessup * ''[[The Sea Hornet]]'' (1951) ... Johnny Radford * ''[[My Son John]]'' (1952) ... Chuck Jefferson * ''[[Hoodlum Empire]]'' (1952) ... Ted Dawson * ''[[Come Back, Little Sheba (film)|Come Back, Little Sheba]]'' (1952) ... Turk Fisher * ''[[Big Leaguer]]'' (1953) ... Bobby Bronson * ''[[Sea of Lost Ships]]'' (1953) ... Ensign H.G. 'Hap' O'Malley * ''[[The Violent Men]]'' (1954) ... Wade Matlock * ''[[The Shanghai Story]]'' (1954) ... 'Knuckles' Greer * ''[[Apache Ambush]]'' (1955) ... Lee Parker * ''[[Attack (1956 film)|Attack!]]'' (1956) ... Pvt. Snowden * ''[[3:10 to Yuma (1957 film)|3:10 to Yuma]]'' (1957) ... Charlie Prince * ''[[Cowboy (1958 film)|Cowboy]]'' (1958) ... Paul Curtis * ''[[The Lineup (film)|The Lineup]]'' (1958) ... Sandy McLain * ''[[The Naked and the Dead (film)|The Naked and the Dead]]'' (1958) ... Gallagher * ''[[The Gun Runners]]'' (1958) ... Buzurki * ''[[When Hell Broke Loose]]'' (1958) ... Karl * ''[[Platinum High School]]'' (1960) ... Hack Marlow * ''[[The Gallant Hours]]'' (1960) ... Lt. Cmdr. Roy Webb * ''[[Flaming Star]]'' (1960) ... Angus Pierce * ''[[Town Without Pity]]'' (1961) ... Cpl. Birdwell "Birdie" Scott * ''[[The Young and The Brave]]'' (1963) ... Cpl. John Estway * ''[[4 for Texas]]'' (1963) ... Pete Mancini * ''[[Nightmare in the Sun]]'' (1965) ... Motorcyclist * ''[[Town Tamer]]'' (1965) ... Deputy Johnny Honsinger * ''[[Once Before I Die]]'' (1966) ... Lt. Custer * ''[[The Dirty Dozen]]'' (1967) ... Sgt. Clyde Bowren * ''[[The Devil's Brigade (film)|The Devil's Brigade]]'' (1968) ... Pvt. Omar Greco * ''[[The Green Slime]]'' (1968) ... Commander Vince Elliott * ''[[Latitude Zero (film)|Latitude Zero]]'' (1969) ... Perry Lawton * ''Surabaya Conspiracy'' (1970) ... Dirk * ''[[Chisum]]'' (1970) ... Jess Evans * ''[[Sometimes a Great Notion (film)|Sometimes a Great Notion]]'' (1970) ... Joe Ben Stamper * ''[[Ulzana's Raid]]'' (1972) ... Sergeant * ''[[Pat Garrett and Billy the Kid]]'' (1973) ... Sheriff Kip McKinney * ''[[The Outfit (1973 film)|The Outfit]]'' (1973) ... Kimmie Cherney * ''[[Chosen Survivors]]'' (1974) ... Major Gordon Ellis * ''[[The Drowning Pool (film)|The Drowning Pool]]'' (1975) ... Franks * ''[[Walking Tall Part 2]]'' (1975) ... Stud Pardee * ''The Kill'' (1975) ... Ming * ''[[Grizzly (1976 film)|Grizzly]]'' (1976) ... Arthur Scott * ''[[Mako: The Jaws of Death]]'' (1976) ... Sonny Stein * ''[[Twilight's Last Gleaming]]'' (1977) ... Capt. Stanford Towne * ''[[Day of the Animals]]'' (1977) ... Professor MacGregor * ''[[Speedtrap (film)|Speedtrap]]'' (1977) ... Billy * ''Mr. No Legs'' (1979) ... Chuck * ''The Dark'' (1979) ... Det. Dave Mooney * ''[[Salvage One]]'' (1979) ... Jack Klinger * ''Pacific Inferno'' (1979) ... Dealer * ''Delta Fox'' (1979) ... Santana * ''[[Herbie Goes Bananas]]'' (1980) ... Shepard * ''[[...All the Marbles]]'' (1981) ... Bill Dudley * ''Cold River'' (1982) ... Mike Allison * ''[[Blood Song]]'' (1982) ... Frank Hauser * ''[[Airplane II: The Sequel]]'' (1982) ... Controller #2 * ''Goma-2'' (1984) ... Martin * ''[[Starman (film)|Starman]]'' (1984) ... George Fox * ''[[The Dirty Dozen: Next Mission]]'' (1985) ... Sgt. Clyde Bowren * ''The Fix'' (1985) ... Charles Dale * ''[[Black Moon Rising]]'' (1986) ... Earl Windom * ''Ghetto Blaster'' (1989) ... Mike Henry * ''[[Delta Force 2: The Colombian Connection]]'' (1990) ... DEA Agent John Page * ''[[The King of the Kickboxers]]'' (1991) ... Captain O'Day * ''[[Martial Outlaw]]'' (1993) ... Mr. White {{div col end}} ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|id=0001395|name=Richard Jaeckel}} *{{Find a Grave|6622617}} {{Authority control}} {{Lifetime|1926|1997|Jaeckel, Richard}} [[Category:Američki filmski glumci]] [[Category:Američki televizijski glumci]] 42fg35fplxqz0kep8lg5l10o02xzntw Sofijski univerzitet »Sv. Kliment Ohridski« 0 4604115 42679447 40771580 2026-08-19T00:22:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sofijski univerzitet]] 42679447 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sofijski univerzitet]] mhtf9um5txw0phntbtmhumbm3hzupiw Piazza San Pietro 0 4611193 42679426 40797933 2026-08-19T00:19:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Trg svetog Petra]] 42679426 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Trg svetog Petra]] m801zgg75fggausidr6ys6qzlnwngvd Republika Nauru 0 4611230 42679437 40798130 2026-08-19T00:20:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Naoero]] 42679437 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Naoero]] j2cgx1qnwb2a1i2ruv07k4ubxmfa2nw Repubrikin Naoero 0 4611231 42679438 40798131 2026-08-19T00:21:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Naoero]] 42679438 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Naoero]] j2cgx1qnwb2a1i2ruv07k4ubxmfa2nw Republic of Nauru 0 4611232 42679436 40798132 2026-08-19T00:20:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Naoero]] 42679436 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Naoero]] j2cgx1qnwb2a1i2ruv07k4ubxmfa2nw Bogdan Lončar 0 4623106 42679556 42302068 2026-08-19T01:26:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679556 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime = Bogdan Lončar | slika = | širina_slike = 250p | opis_slike = ''Bogdan Lončar uoči rata'' | puno_ime = | datum_rođenja = 1907 | mesto_rođenja = [[Jošan]] | država_rođenja = [[Austrougarska]] | datum_smrti = 7. jul {{death year and age|1941|1907}} | mesto_smrti = [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]] | država_smrti = [[Kraljevina Jugoslavija]] | škola = | vojska = | godine_služenja = | čin = [[Narednik]] | rod = | jedinica = | bitke = [[Drugi svetski rat]] | nagrade = | kasniji_rad = | potpis = }} [[Datoteka:Bela Crkva,crkva 14.jpg|250p|mini|Spomenici Bogdanu Lončaru i Milenku Brakoviću u porti crkve u Beloj Crkvi]] '''Bogdan Lončar''' ([[Jošan]]i kod [[Udbina|Udbine]] [[1907]] — [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], [[7. jul]] [[1941]]), bio je [[Žamndarmerija|žandarmerijski]] [[narednik]], komandir stanice u [[Zavlaka|Zavlaci]]. == Biografija == Rođen je u selu [[Jošan]]i kod [[Udbina|Udbine]] u [[Lika|Lici]], od oca Koste Lončara i majke Milice. Bogdan je primljen u Vojnopodoficirsku školu u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]], koju je uspešno završio, [[1935]]. godine, kao prvi u rangu. Uoči rata nalazio se na dužnosti prvog kraljevog ađutanta u [[Stari dvor|Starom dvoru]], kao pripadnik dvorske žandarmerije. Bogdan Lončar je bio oženjen Božicom — Bosom, ćerkom Rada Đukića, ličanina, koji se iz [[Amerika|Amerike]] vratio brodom da kao dobrovoljac ratuje za [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] protiv [[Austrougarska|Austrougarske]] u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Neposredno pred sam rat, Bogdan i Božica su dobili sina Zorana. Posle sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, Bogdan je sa porodicom izbegao u [[Mačvanski Pričinović]] kod [[Šabac|Šapca]]. == Smrt == Na Ivanjdan, [[7. jul]]a [[1941]]. godine u selu Bela Crkva, srez [[Rađevina|Rađevski]] održan je vašar. Kako je okupljenom narodu saopšteno da se zbog zbog vanrednih bezbednosnih prilika vašar zabranjuje, seljaci su počeli da se razilaze. Oko 17 sati se pojavila jedna grupa od 15 naoružanih partizana, pripadnika novoformirane Rađevske čete [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog NOP odreda]]. Okupljenom narodu obratio se najpre žitelj Bele Crkve, Bogoljub Rakić, opančar i borac Rađevske čete. Potom su se narodu obratili poznati valjevski lekar dr [[Miša Pantić]], ujedno komandant čete i [[Žikica Jovanović Španac]], nesvršeni student i novinar iz Valjeva. Među prispelim partizanima bio je i učitelj iz obližnje Pecke, [[Čeda Milosavljević|Čedomir Milosavljević]], takođe dobro poznat lokalnom stanovništvu. Posle toga partizani su se udaljili. Odmah nakon toga u selu se pojavila žandarmerijska patrola u kojoj su bili narednik Bogdan Lončar i kaplar Milenko Braković. Odmah po prispeću dvojice žandarma, koji su započeli sa ispitivanjem seljaka o boravku partizana u selu, Vladan Bojanić, student iz Bele Crkve i borac Rađevske čete, koji je privremeno ostao u selu, otrčao je u obližnju šumu da obavesti partizane o dolasku žandarma i njihovim postupcima. Partizani su neposredno nakon toga požurili ka selu. Zatim je došlo do oružanog sukoba u kom su učestvovali žandarmi Bogdan Lončar i Milenko Braković, sa jedne strane, i Žikica Jovanović Španac i nepoznati partizanski borac (verovatno Dragiša Petrović, mladić iz susednog sela Bastava).<ref name=autogenerated1>{{Cite web |url=http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |title=Milan Radanović, Oklevetani datum: Dan ustanka naroda Srbije. 7. jul 1941: revizija istorijskog događaja u Beloj Crkvi u okviru zvanične politike sećanja u Srbiji nakon 2000. |access-date=2018-08-12 |archive-date=2013-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130710193428/http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |url-status=dead }}</ref> U ovom oružanom sukobu ubijeni su žandarmi Lončar i Braković. Jedini sačuvani domaći istorijski izvor, nastao nedugo nakon ovog događaja, predstavlja izveštaj Odeljenja javne bezbednosti iz Užica Komesarijatu unutrašnjih poslova u Beogradu, od 21. jula 1941. Ovaj izveštaj nastao je na osnovu kazivanja predsednika seoske opštine Sredoja Kneževića i seoskog starešine Nikole Lazarevića. U delu izveštaja koji govori o događaju nakon dolaska žandarma, ističe se: {{izdvojeni citat| Posle desetak minuta od njihovog odlaska naišla je žandarmerijska patrola. Pred opštinskom sudnicom predsednik opštine počeo im je da govori o dolasku ove grupe. U tom su pred žandarme iskrsla dvojica ljudi i to jedan naoružan puškom, a drugi parabelum revolverom. Čim su stali pred žandarme povikali su: "Dole oružje!" Žandarmi su takođe uzeli puške na gotovs i pozvali ih da polože oružje i opalili iz svojih pušaka po jedan metak, ali više glava napadača. U tom su i ova dvojica pripucala na žandarme i na mestu ih ubila.<ref>Novak Živković, „Prva partizanska akcija u Srbiji. Neprijateljski izveštaj o događajima od 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi“, Arhivski pregled, 1-2/1966, Beograd, 1967, str. 142.</ref>}} Izveštaj nemačke Krajskomandanture iz Šapca, nastao 10. jula 1941, hronološki prethodi navedenom izveštaju kvislinške žandarmerije. {{izdvojeni citat| U ponedeljak, 7. jula, u 17.30 časova, pojavilo se u Beloj Crkvi 16 do 20 ustanika, naoružanih automatima, jednim mitraljezom, pištoljima i puškama, pod komandom lekara Miloša Pantića iz Valjeva i pokušali su da stanovništvo navedu na oružani otpor protiv nemačke posade i na razaranje nemačkih fabrika. Zabranili su dalji rad u preduzeću i zapretili streljanjem. Dva srpska žandarma, koja su se tu našla, bila su ubijena, što je čitavo stanovništvo primilo sa simpatijama.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_1.htm Zbornik NOR-a, XII/1, Beograd, 1973.] str.194.</ref>}} Posle Drugog svetskog rata ovaj dan se obeležavao kao [[Dan ustanka naroda Srbije]]. == Rehabilitacija == Žandarmi Bogdan Lončar i Milenko Braković rehabilitovani su 11. decembra 2008. od strane Okružnog suda u Šapcu, na osnovu Zakona o rehabilitaciji.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:229557-Spanac-pucao-u---neduznog-coveka A. Delić, „Sud u Šapcu rehabilitovao žandarma kojeg je 7. jula 1941. ubio Žikica Jovanović: Španac pucao u nedužnog čoveka“, Večernje novosti, 8.1.2009.]</ref> Odluka suda je naišla na odobravanja, ali i osporavanja u javnosti.<ref name=autogenerated1 /> Srpska pravoslavna crkva je 2000. omogućila podizanje spomenika Bogdanu Lončaru u porti [[Crkva Svetog Georgija u Beloj Crkvi|crkve sv. Đorđa u Beloj Crkvi]]. Pokraj spomenika Lončaru 2002. podignut je i spomenik Milenku Brakoviću. Zemni ostaci dvojice žandarma nisu sahranjeni u Beloj Crkvi. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ Milan Radanović, Oklevetani datum: Dan ustanka naroda Srbije, Elektro-Beton, 7. jul 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710193428/http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |date=2013-07-10 }} * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/feljtoni.120.html?item_id=533 „Bela Crkva - USTANAK ILI REVOLUCIJA“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pavla Pavlović, ''Večernje novosti'', feljton, 2006. * [http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zandarmi-iz-Bele-Crkve-zrtve-ideoloshkog-terora.sr.html „Žandarmi iz Bele Crkve žrtve ideološkog terora“], Miroljub Mijušković, ''Politika'', društvo, 5. januar 2009. * [http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=42180 „Uloga seoskog vašara u srpskoj istoriji“], [[Kosta Nikolić]], ''NIN'', drušvo, broj 3028, 8. januar 2009. * [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=135416&datum= „I heroj i terorista“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, I. Mićević, ''V. Novosti'', reportaže, 9. januar. 2009. * [http://revija.kolubara.info/sh/apr09/tekst/1920/ Žikica Španac (Kolubara, april 2009)] * [https://web.archive.org/web/20110120085830/http://www.ilustrovana.com/tekst.php?broj=2608&tekst=02 „Novi pucanj ustaničke puške“], Ognjen Radulović, ''Ilustrovana Politika'', broj 2608, 8. januar 2009. * [http://www.istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%204-5/aleksandar%20jevtic%20pocetak%20oruzanog.pdf Aleksandar Jevtić: Početak oružanog ustanka u valjevskom kraju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160918212206/http://istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%204-5/aleksandar%20jevtic%20pocetak%20oruzanog.pdf |date=2016-09-18 }}, str. 299-311, u časopisu „Glasnik“, broj 4-5, Istorijski arhiv Valjevo, 1969. godine. {{Lifetime|1907|1941|Lončar, Bogdan}} [[Kategorija:Biografije, Udbina]] b6hekt6to3lh41q5e09j6hmx7z95eye Crkva sv. preobraženja 0 4626364 42679356 40884705 2026-08-19T00:08:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svetog Preobraženja u Sarajevu]] 42679356 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svetog Preobraženja u Sarajevu]] cwsepvg80mzfs3olury86g2k1zdgzuj Borivoje Adašević 0 4628439 42679564 42559069 2026-08-19T03:20:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679564 wikitext text/x-wiki '''Borivoje Adašević''' ([[Ужице|Užice]], [[22. септембар|22. septembar]] [[1974]] — [[Požega]], [[15. januar]] [[2019]]) bio je srpski pripovedač, romanopisac i esejista. Studirao je na [[Pravni fakultet Beograd|Pravnom fakultetu]] u [[Beograd]]u. Živeo je u [[Požega|Požegi]]. Proza mu je prevođena na [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[albanski jezik|albanski]] i [[grčki jezik]]. Priča ''Za tuđeg gospodara'' uvrštena je u američku antologiju najbolje evropske priče ''Best European Fiction 2013''. == Život == Autor je tri zbirke pripovedaka, od kojih je prva, ''Ekvilibrista'', objavljena u Novom Sadu, 2000. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.kobo.com/us/en/ebook/ekvilibrista-1|title=Ekvilibrista ebook by Borivoje Adašević - Rakuten Kobo|website=Rakuten Kobo|language=en-US|access-date=2018-11-12}}</ref> Sledeća zbirka, ''Iz trećeg kraljevstva'', izlazi 2006, u Beogradu,<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizara.com/Iz-treceg-kraljevstva-Borivoje-Adasevic-112644|title=Iz trećeg kraljevstva : Borivoje Adašević : 86-331-2595-1 : Knjizara.com: Knjige|website=Knjizara.com|language=en|access-date=2018-11-12}}</ref> a najnovija, pod naslovom ''Iz spiskova prećutanih stvari'', izašla je iz štampe krajem septembra 2018. godine, u Novom Sadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.delfi.rs/knjige/128068_iz_spiskova_precutanih_stvari_knjiga_delfi_knjizare.html|title=IZ SPISKOVA PREĆUTANIH STVARI - Borivoje Adašević|website=www.delfi.rs|access-date=2018-11-12}}</ref> Autor je i dva romana, ''Čovek iz kuće na bregu'' (2009)<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizara.com/Covek-iz-kuce-na-bregu-Borivoje-Adasevic-125203|title=Čovek iz kuće na bregu: Borivoje Adašević : Knjizara.com: Knjige|website=Knjizara.com|language=en|access-date=2018-11-13}}</ref> i ''Krf'' (2011),<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizare-vulkan.rs/domaci-roman/14179-krf|title=Krf: Borivoje Adašević : knjizare-vulkan.rs: Knjige|website=knjizare-vulkan.rs|language=en|access-date=2018-11-13}}</ref> objavljena u Beogradu. Njegovu prozu odlikuje originalan prefinjeni stil izgrađen artistički oblikovanim izrazom, gustim rečeničnim tkanjem, lavinom reči u vrtoglavom narativnom zamahu, razbokorenom melodijom jezika, kao i intelektualnom domišljatošću i razuđenošću forme. Tematska interesovanja kreću se od intimnih stanja i preokupacija pa sve do individualnih ljudskih sudbina u kovitlacima moderne istorije, čijeg taloga pojedinac želi da se oslobodi u sebi, težeći humanosti u najvišem smislu. == Knjige == === Zbirke priča === * ''Iz spiskova prećutanih stvari'' (Akademska knjiga, [[Novi Sad]], [[2018]]) * ''Iz trećeg kraljevstva'' (Narodna knjiga, [[Beograd]], [[2006|2006)]] * ''Ekvilibrista'' ([[Matica srpska]], [[Novi Sad]], [[2000|2000)]] === Romani === * ''Krf'' (Stubovi kulture, [[Beograd]], [[2011]]) * ''Čovek iz kuće na bregu'' (Stubovi kulture, [[Beograd]], [[2009]]) == Zbornici, izbori i antologije == * ''Old Age'' (Geopoetika, [[Beograd]], [[2018]]; priredili [[David Albahari]] i Srđan V. Tešin) * ''Četvrtasto mesto – antologija priča o čitanju novina'' (Arhipelag, [[Beograd]], [[2014]]); izabrao i priredio Srđan V. Tešin) * ''Bunker'' (Arhipelag, [[Beograd]], [[2013]]; izabrao i priredio Srđan V. Tešin) * ''Best European Fiction 2013'' (Dalkey Archive Press, McLean IL, [[Sjedinjene Američke Države|USA]], [[2012]]; izabrao i priredio [[Aleksandar Hemon]]; predgovor napisao [[John Banville|Džon Banvil]]) * ''E-szerelem'' (Híd, [[Novi Sad]], [[2012]]; priredila Kornelija Farago) * ''Starost'' (Arhipelag, Beograd, [[2012]]; priredili [[David Albahari]] i Srđan V. Tešin) * ''21 za 21 : antologija srpske priče s početka novog veka'' (Agora, [[Zrenjanin]], [[2011]]; priredio [[Vasa Pavković]]) * ''Nga Beogradi, me dashuri'' (MM, [[Priština]], [[2011]]; izabrali i priredili Miloš Živanović, [[Saša Ilić]], Tomislav Marković i Saša Ćirić) * ''Love and Life; Serbian Short Stories'' (Culture Bridge, [[Toronto]] ON, CAN, [[2010]]; izabrao [[David Albahari]]) * ''Leksikon božjih ljudi'' (Službeni glasnik, [[Beograd]], [[2010]]; priredili Slavoljub Marković i [[Vasa Pavković]]) * ''Poslastičarske priče'' (Arhipelag, [[Beograd]], [[2008]]; priredili [[David Albahari]] i Vladan Mijatović Živojnov) * ''Urbana kratka priča'' (BAP 2000, [[Beograd]], [[2001]]; izabrao i predgovor napisao Tihomir Brajović) * ''Pseći vek'' (Beopolis, [[Beograd]], [[2000]]; priredio [[Saša Ilić]]) * ''Priča za kraj veka'' (Kikindske novine, [[Kikinda]], [[2000]]; priredio Srđan V. Tešin) == Nagrade == Stipendija Fonda [[Borislav Pekić]], [[2007]], za projekat romana ''Krf''. Za urbanu kratku priču na konkursu BAP 2000 (Balkan association of publishers), [[2001]], u [[Beograd]]u. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{sekcija}} * Milica Mirković, [http://polja.rs/wp-content/uploads/2015/12/475-45.pdf “Adaševićev Krfski zabavnik”], Polja, broj 475, maj/jun 2012. * Marijana Milošević, [http://koraci.yolasite.com/2010-5-6-milosevic.php „Poetika odsustva ili o slikaru u (samo)izolaciji”], kritika, Koraci, broj 5-6, 2010. * Nenad Stanojević, [http://www.maticasrpska.org.rs/letopis/letopis_485_6.pdf “Reaktuelizacija subjektivnosti”], Letopis Matice srpske, jun 2010, knj. 485, sv. 6, 1163-1168. * Vesna Kapor, [http://polja.rs/wp-content/uploads/2015/12/461-32.pdf “Reč kao nit usporavanja i razlaganja vremena”], Polja, broj 461, januar/februar 2010. == Vanjske veze == {{sekcija}} * [http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/3312944/kulturni-centar.html “Kulturni centar”, RTS 2, 7. novembar 2018, prilog kritičara Miće Vujičića o knjizi “Iz spiskova prećutanih stvari”, snimak emisije dostupan na: https://youtu.be/_z5cUBv9hRQ] * [http://akademskaknjiga.com/index.php?option=com_content&view=article&id=957%3Aiz-spiskova&catid=40&Itemid=62&lang=sr Zvanična stranica izdavačke kuće Akademska knjiga] * [http://www.malenovine.com/?tag=borivoje-adasevic Prilozi autora na portalu Male novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112061003/http://www.malenovine.com/?tag=borivoje-adasevic |date=2018-11-12 }} * [http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Povelja/XLI_01/04/show_download?stdlang=gb “Adieu, Belgrade”, priča, Povelja, broj 1/2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809045344/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Povelja/XLI_01/04/show_download?stdlang=gb |date=2014-08-09 }} * [http://www.krr.rs/adasevic.html Zvanična stranica izdavačke kuće Književna radionica Rašić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112101307/http://www.krr.rs/adasevic.html |date=2018-11-12 }} * [http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=77513 “Blagovesti na Parti”, priča, NIN, broj 3248, 28. mart 2013.] * [http://www.maticasrpska.org.rs/letopis/letopis_494_4/borivoje%20adasevic.pdf “Fragmenti o smrti: Simeon Gras”, priča, Letopis Matice srpske] * [https://static1.squarespace.com/static/52b9f380e4b0207b1fe4ed26/t/56d72aa5356fb0d6f3fa9f9c/1456941740499/Medjaj+2015+ceo.compressed.pdf “U smrti isti”, priča, Međaj, broj 93/94/95, 2015, 71-74.] * [http://micavujicic.com/prikaz.aspx?s=134&t=16&pg=4 “Otvaranje, zatvaranje, tajna jezika i starica na krfskom Samitu EU”, intervju, micavujicic.com] * [https://www.dalkeyarchive.com/product/best-european-fiction-2013 “Best European Fiction 2013“, Dalkey Archive Press] * [http://www.plastelin.com/content/view/1010/89 “Pokušao sam da sklopim krhotine rasprsnutog sveta”, intervju, plastelin.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112021759/http://www.plastelin.com/content/view/1010/89 |date=2018-11-12 }} * [http://www.plastelin.com/content/view/488/82 “Na kolima sa starom hartijom” i “Za tuđeg gospodara”, plastelin.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112021747/http://www.plastelin.com/content/view/488/82 |date=2018-11-12 }} * [https://www.tacno.net/kultura/borivoje-adasevic-doba-sumnje-koje-ne-prolazi ”Doba sumnje koje ne prolazi”, tačno.net] * [https://serbica.u-bordeaux-montaigne.fr/images/stories/pdf/Du_Troisime_royaume_-_extrait_-_Adasevic.pdf “Na kolima sa starom hartijom”, prevod na francuski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112021735/https://serbica.u-bordeaux-montaigne.fr/images/stories/pdf/Du_Troisime_royaume_-_extrait_-_Adasevic.pdf |date=2018-11-12 }} * [https://serbica.u-bordeaux-montaigne.fr/index.php/inedits/a-la-recherche-dun-editeur/155-les-livres-qui-cherchent-un-editeur/inedits/210-iz-treeg-kraljevstva--du-troisieme-royaume-2006-borivoje-adaevi “Iz trećeg kraljevstva”, Serbica.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181112021738/https://serbica.u-bordeaux-montaigne.fr/index.php/inedits/a-la-recherche-dun-editeur/155-les-livres-qui-cherchent-un-editeur/inedits/210-iz-treeg-kraljevstva--du-troisieme-royaume-2006-borivoje-adaevi |date=2018-11-12 }} {{Životni vijek|1974|2019|Adašević, Borivoje}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Požega (Srbija)]] [[Kategorija:Biografije, Užice]] [[Kategorija:Članci za sređivanje]] rnkw5gj3chti3yrgs54ltxbj6n7z2ic George Segal 0 4633004 42679617 42677681 2026-08-19T11:36:55Z Edgar Allan Poe 29250 42679617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = George Nogin Segal | slika = George Segal - 1965.jpg | opis = | ime_po_rođenju = George Segal Jr. | datum_rođenja = {{Birth date|1934|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Great Neck, New York|Great Neck]], [[SAD]] | datum_rođenja = {{Death date and age|2021|3|23|1934|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Santa Rosa, California|Santa Rosa]], [[SAD]] | alma_mater = [[Columbia University]] | zanimanje = glumac, muzičar | period = 1960&ndash;2021 | supružnik = {{unbulleted list|{{marriage|[[Marion Segal Freed|Marion Sobel]]<br>|1956|1983|reason=razvod}}|{{marriage|Linda Rogoff<br>|1983|1996|reason=razvod}}|{{marriage|Sonia Schultz Greenbaum<br>|1996}}}} | djeca = 2 }} '''Džordž Segal''' ({{jez-engl|George Segal}}; [[13. februar]]a [[1934]] – [[23. marta]] [[2021]]), američki [[glumac]] i muzičar. Segal je postao popularan u 1960-im i [[1970e|1970-im]] godinama igrajući dramske i komedijske uloge. Neke od njegovih najzanimljivijih uloga su u filmovima poput „Brod budala” ([[1965]]), „Kralj pacova” ([[1965]]), „Ko se plaši Virginia Vulf-a?” ([[1966]]), „Masakr Sv. Valentina” ([[1967]]), „Gde je Popa?” ([[1970]]), „Barbra Strajsend”, „Vrući Rok” ([[1972]]), „Blum u ljubavi” ([[1973]]), „Dodir klase” ([[1973]]), „Kalifornija Split” ([[1974]]), „Za dečake” ([[1991]]) i „Flertovanje sa katastrofom” ([[1996]]). == Mladost == Džordž Segal je rođen u [[Njujork]]u <ref>[http://www.filmreference.com/film/98/George-Segal.html George Segal Biography (1934-){{Botovski naslov}}]</ref> On je najmlađi od četvoro dece; najstariji brat mu se zove Džon i bio je inovator u kultivaciji novih vrsta hmelja,<ref>[https://www.nytimes.com/2005/01/07/classified/paid-notice-deaths-segal-john-b.html Paid Notice: Deaths SEGAL, JOHN B. - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref>, srednjeg brata Freda, scenariste <ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/The_New_York_Times The New York Times - Wikipedia{{Botovski naslov}}]</ref> i šestogodišnje sestre Grete koja je umrla od pluća prije nego što je Segal rođen.<ref>http://jewishjournal.com/newspulse/121023/</ref> Segal je bio Jevrej, ali je odrastao kao ateista. Bio je jedan od prvih američkih filmskih glumaca koji su postali vodeći ljudi sa nepromenjenim jevrejskim prezimenom - takvi su bili i [[Dastin Hofman]] i [[Barbra Strajsend]]. == Karijera == === Film === Prvobitno glumac i muzičar, Segal se pojavio u nekoliko manjih filmova početkom 1960-ih, u poznatom filmu [[Najduži dan (film)|„Najduži dan”]] ([[1962]]) iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Potpisao je ugovor o [[Kolambija pikčers]] [[1961]]. godine, snimajući svoj filmski debi u „Mladi doktori” i pojavljujući se u televizijskoj seriji „Goli grad”.<ref>https://news.google.com/newspapers?id=ScUSAAAAIBAJ&sjid=ovkDAAAAIBAJ&pg=5579%2C1612492</ref> Bio je nominovan za nagradu [[Oskar za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Oskara za najboljeg glumca]] za ulogu u filmu „Ko se plaši Virdžinija Vulfa?” i osvojio je dve nagrade [[Zlatni globus]], uključujući nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca u muzičkom filmu]]. === Televizija === Segal je glumio kao Bif Loman u značajnoj televizijskoj adaptaciji „Smrt trgovca” [[1966]]. godine, a takođe je glumio kao Džordž u adaptaciji 1968. godine u [[O miševima i ljudima]]. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, Segal se često pojavljuje u emisiji Džejnija Karsona; devet puta kao gost i jednom kao domaćin.<ref>[https://www.nytimes.com/1998/01/04/arts/television-out-of-the-polyester-past-a-comic-rogue-returns.html TELEVISION; Out of the Polyester Past, a Comic Rogue Returns - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref> Godine 1976. Segal je bio domaćin Oskara. [[Datoteka:The Goldbergs cast 2014.jpg|mini|The Goldbergs cast 2014]] Počevši od osamdesetih, Segal je počeo da se pojavljuje u brojnim televizijskim filmovima i glumi u nekoliko serija, a takođe i gostujući glumac u emisijama. Međutim, od 1997. do 2003. godine, Segal je imao najistaknutiju ulogu kada je glumio u [[En-Bi-Si]] sitcom „Samo pucaj!” kao Džek Galo, vlasnik i izdavač modnog časopisa u [[Njujork]]u. [21] Bio je nominovan za nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca - televizijska serija muzičkih i komedija]] 1999. i 2000. godine. Segal se trenutno pojavljuje na [[Ej-Bi-Si]] u „Goldenbergovima” (2013-danas), igrajući ekscentričnog ali ljubaznog dedu, Serija ima pet sezona. === Pozorište === Posle koledža, Segal je dobio posao kao producent u brodevskoj produkciji, gde je igrao u raznim brodvejskim predstavama. == Lični život == Segal se ženio tri puta. Oženio se filmskim urednicom Marionom Segal Fridom 1956. godine i zajedno su bili 26 godina do razvoda 1983. Imaju dve ćerke. Posle se oženio sa njegovom bivšem ulenicom Sonjom Grinbaum 1996. == Povezano == * [[Goldenbergovi]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|George Segal}} * {{IMDb ime|id=nm0001719|name=Džordž Segal}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Authority control}} {{Lifetime|1934|2021|Segal, George}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki muzičari]] dwui8bkpps5dnwcuzt97diueo269brb 42679618 42679617 2026-08-19T11:37:12Z Edgar Allan Poe 29250 42679618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = George Nogin Segal | slika = George Segal - 1965.jpg | opis = | ime_po_rođenju = George Segal Jr. | datum_rođenja = {{Birth date|1934|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Great Neck, New York|Great Neck]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|2021|3|23|1934|02|13}} | mjesto_smrti = [[Santa Rosa, California|Santa Rosa]], [[SAD]] | alma_mater = [[Columbia University]] | zanimanje = glumac, muzičar | period = 1960&ndash;2021 | supružnik = {{unbulleted list|{{marriage|[[Marion Segal Freed|Marion Sobel]]<br>|1956|1983|reason=razvod}}|{{marriage|Linda Rogoff<br>|1983|1996|reason=razvod}}|{{marriage|Sonia Schultz Greenbaum<br>|1996}}}} | djeca = 2 }} '''Džordž Segal''' ({{jez-engl|George Segal}}; [[13. februar]]a [[1934]] – [[23. marta]] [[2021]]), američki [[glumac]] i muzičar. Segal je postao popularan u 1960-im i [[1970e|1970-im]] godinama igrajući dramske i komedijske uloge. Neke od njegovih najzanimljivijih uloga su u filmovima poput „Brod budala” ([[1965]]), „Kralj pacova” ([[1965]]), „Ko se plaši Virginia Vulf-a?” ([[1966]]), „Masakr Sv. Valentina” ([[1967]]), „Gde je Popa?” ([[1970]]), „Barbra Strajsend”, „Vrući Rok” ([[1972]]), „Blum u ljubavi” ([[1973]]), „Dodir klase” ([[1973]]), „Kalifornija Split” ([[1974]]), „Za dečake” ([[1991]]) i „Flertovanje sa katastrofom” ([[1996]]). == Mladost == Džordž Segal je rođen u [[Njujork]]u <ref>[http://www.filmreference.com/film/98/George-Segal.html George Segal Biography (1934-){{Botovski naslov}}]</ref> On je najmlađi od četvoro dece; najstariji brat mu se zove Džon i bio je inovator u kultivaciji novih vrsta hmelja,<ref>[https://www.nytimes.com/2005/01/07/classified/paid-notice-deaths-segal-john-b.html Paid Notice: Deaths SEGAL, JOHN B. - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref>, srednjeg brata Freda, scenariste <ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/The_New_York_Times The New York Times - Wikipedia{{Botovski naslov}}]</ref> i šestogodišnje sestre Grete koja je umrla od pluća prije nego što je Segal rođen.<ref>http://jewishjournal.com/newspulse/121023/</ref> Segal je bio Jevrej, ali je odrastao kao ateista. Bio je jedan od prvih američkih filmskih glumaca koji su postali vodeći ljudi sa nepromenjenim jevrejskim prezimenom - takvi su bili i [[Dastin Hofman]] i [[Barbra Strajsend]]. == Karijera == === Film === Prvobitno glumac i muzičar, Segal se pojavio u nekoliko manjih filmova početkom 1960-ih, u poznatom filmu [[Najduži dan (film)|„Najduži dan”]] ([[1962]]) iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Potpisao je ugovor o [[Kolambija pikčers]] [[1961]]. godine, snimajući svoj filmski debi u „Mladi doktori” i pojavljujući se u televizijskoj seriji „Goli grad”.<ref>https://news.google.com/newspapers?id=ScUSAAAAIBAJ&sjid=ovkDAAAAIBAJ&pg=5579%2C1612492</ref> Bio je nominovan za nagradu [[Oskar za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Oskara za najboljeg glumca]] za ulogu u filmu „Ko se plaši Virdžinija Vulfa?” i osvojio je dve nagrade [[Zlatni globus]], uključujući nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca u muzičkom filmu]]. === Televizija === Segal je glumio kao Bif Loman u značajnoj televizijskoj adaptaciji „Smrt trgovca” [[1966]]. godine, a takođe je glumio kao Džordž u adaptaciji 1968. godine u [[O miševima i ljudima]]. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, Segal se često pojavljuje u emisiji Džejnija Karsona; devet puta kao gost i jednom kao domaćin.<ref>[https://www.nytimes.com/1998/01/04/arts/television-out-of-the-polyester-past-a-comic-rogue-returns.html TELEVISION; Out of the Polyester Past, a Comic Rogue Returns - The New York Times{{Botovski naslov}}]</ref> Godine 1976. Segal je bio domaćin Oskara. [[Datoteka:The Goldbergs cast 2014.jpg|mini|The Goldbergs cast 2014]] Počevši od osamdesetih, Segal je počeo da se pojavljuje u brojnim televizijskim filmovima i glumi u nekoliko serija, a takođe i gostujući glumac u emisijama. Međutim, od 1997. do 2003. godine, Segal je imao najistaknutiju ulogu kada je glumio u [[En-Bi-Si]] sitcom „Samo pucaj!” kao Džek Galo, vlasnik i izdavač modnog časopisa u [[Njujork]]u. [21] Bio je nominovan za nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glumca - televizijska serija muzičkih i komedija]] 1999. i 2000. godine. Segal se trenutno pojavljuje na [[Ej-Bi-Si]] u „Goldenbergovima” (2013-danas), igrajući ekscentričnog ali ljubaznog dedu, Serija ima pet sezona. === Pozorište === Posle koledža, Segal je dobio posao kao producent u brodevskoj produkciji, gde je igrao u raznim brodvejskim predstavama. == Lični život == Segal se ženio tri puta. Oženio se filmskim urednicom Marionom Segal Fridom 1956. godine i zajedno su bili 26 godina do razvoda 1983. Imaju dve ćerke. Posle se oženio sa njegovom bivšem ulenicom Sonjom Grinbaum 1996. == Povezano == * [[Goldenbergovi]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|George Segal}} * {{IMDb ime|id=nm0001719|name=Džordž Segal}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Authority control}} {{Lifetime|1934|2021|Segal, George}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki muzičari]] mdosd8fv2r22huj9n2jvhbpmr9tmqc5 Samostan Svetog Tadeja 0 4637705 42679444 40895299 2026-08-19T00:22:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan svetog Tadeja]] 42679444 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan svetog Tadeja]] qi23g8rqgdg8mpmdes3qpo3e6tqfeof Crkva Svetog Križa, Siget 0 4637984 42679340 40896416 2026-08-19T00:05:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva Svetog Križa u Zagrebu]] 42679340 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva Svetog Križa u Zagrebu]] o5g3lp3h8nv9uc1joi4yn126iqelnwg Samostan sv. Bonaventure 0 4638109 42679445 40897197 2026-08-19T00:22:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Samostan svetog Bonaventure u Visokom]] 42679445 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Samostan svetog Bonaventure u Visokom]] qng9pp1i1tnlajt55c4p6hn83621trd Crkva sv. Prokopija (Visoko) 0 4638110 42679353 40897199 2026-08-19T00:08:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42679353 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42i70uayzfqxav4y7n3r1xibnn7u6ui Crkva Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom 0 4638111 42679343 40897200 2026-08-19T00:06:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42679343 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Prokopija u Visokom]] 42i70uayzfqxav4y7n3r1xibnn7u6ui Crkva svetog Ilije (Zenica) 0 4638117 42679358 40897218 2026-08-19T00:08:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Ilije u Zenici]] 42679358 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Ilije u Zenici]] acm7lim6616qsf9n7pdzuf44v5spbik Crkva sv. Ilije Proroka u Zenici 0 4638118 42679347 40897220 2026-08-19T00:07:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Ilije u Zenici]] 42679347 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Ilije u Zenici]] acm7lim6616qsf9n7pdzuf44v5spbik Katedrala Svetog Pavla u Londonu 0 4638159 42679394 40897420 2026-08-19T00:14:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] 42679394 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Pavla u Londonu]] flarux0on6ipbv619kecrkd6rlxr9cm Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku 0 4639012 42679393 40900895 2026-08-19T00:14:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 42679393 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Jakova u Šibeniku]] 980947qcdm92nfzsava7jgo09kecrcf Crkva Sv. Barbare u Šibeniku 0 4639142 42679332 40901317 2026-08-19T00:04:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Barbare u Šibeniku]] 42679332 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Barbare u Šibeniku]] 3yyqyu6b4fs9swn304w9mtodud4yklz Crkva Sv. Grgura u Šibeniku 0 4639146 42679334 40901325 2026-08-19T00:04:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Grgura u Šibeniku]] 42679334 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Grgura u Šibeniku]] hqxyqbdr57jgximu9grp74ij0gxfmb9 Crkva Sv. Krševana u Šibeniku 0 4639148 42679335 40901330 2026-08-19T00:05:01Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Krševana u Šibeniku]] 42679335 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Krševana u Šibeniku]] o0kk0zcluiyysgk3l35n4wytrfg4efd Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 0 4639695 42679316 40903560 2026-08-19T00:02:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika svetog Pavla izvan zidina]] 42679316 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika svetog Pavla izvan zidina]] mxn68hlksm6tjszjm6mbizwv0pgbenh Bazilika Sv. Marije Velike 0 4639696 42679312 40903565 2026-08-19T00:01:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika Svete Marije Velike]] 42679312 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bazilika Svete Marije Velike]] rb5bkzu8dtl90anxkdcxdqausvijo6b Blockchain 0 4641071 42679546 42605002 2026-08-19T00:40:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679546 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blockchain.svg|mini|399x399piskel|Blockchain formacija. Glavni lanac (crni) sastoji se od najdužeg niza blokova od bloka geneze (zeleni) do trenutnog bloka. Blokovi "siročad" (ljubičasti) postoje izvan glavnog lanca.]] '''Blockchain''' ili „ulančani blokovi” su [[baza podataka]] koja se ne nalazi na jednom mestu, već je čine manje baze (blokovi) koje su međusobno digitalno povezani, a koji sadrže informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojima se regulišu [[Autorsko pravo|autorska prava]].<ref>{{Cite web|url=https://inflacija.me/me/kriptovalute/sta-je-blockchain|title=Šta je blockchain i kako on definiše digitalno povjerenje|website=Inflacija.me|access-date=2026-03-30|archive-date=2026-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412185414/https://inflacija.me/me/kriptovalute/sta-je-blockchain|url-status=dead}}</ref> Prilikom njihove razmene nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene.<ref name=":0" /> Blockchain ima oblik niza binarnih bitova, jedinica i nula koje računari mogu da obrađuju i pojednostavljuju tako da ih ljudi mogu čitati.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://samoobrazovanje.rs/blockchain-tehnologija-vodic-za-pocetnike/|title=Blockchain tehnologija: super jednostavan vodič za početnike|date=2018-07-15|website=Blogovi o obrazovanju u XXI veku -|language=sr-RS|access-date=2019-07-16}}</ref> Dakle, za razliku od klasične online [[Baza podataka|baze podataka]], blockchain tehnologija omogućava komunikaciju sa nekoliko računara ([[server]]a) između kojih se transakcija obavlja.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.netokracija.rs/sta-je-to-blockchain-135366|title=Šta je to Blockchain i kako ga možemo koristiti?|date=2017-08-15|website=Netokracija.rs|language=sr-RS|access-date=2019-07-16}}</ref> == Historija == Blockchain i [[Kriptovaluta|kriptovalute]] su usko povezani. Prvi blockchain je kreirao čovek pod imenom Satoši Nakamoto, ali je njegov pravi identitet ostao misterija, te se i dan danas ne zna da li je u pitanju bio pojedinac ili organizacija. U svakom slučaju, te 2009. godine osnovan je bitkoin, prva kriptovaluta. Kriptovalute kao način za zaradu su danas jako popularne širom sveta.<ref name=":1" /> Kriptovaluta je u osnovi valuta koju ne izdaje i ne kontroliše [[centralna banka]], kao što je to, na primer, slučaj sa US dolarima ili srpskim dinarima, već ona koristi šifrovani, matematički model blockchaina, putem koga se prate vrednosne razmene i pravo vlasništva nad kriptovalutama. Od osnivanja bitkoina, pa sve do danas pojavio se ogroman broj kriptovaluta koje funkcionišu na potpuno istom, decentralizovanom principu blockchaina. Blockchain je ustvari nastao sa infrastrukturnom namenom, kao mesto za skladištenje, čuvanje i razmenu bitkoina.<ref name=":1" /> Osnovni koncepti blockchaina su razvijeni u originalnom dokumentu Satoshi Nakamota iz 2008. godine pod naslovom Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System.<ref>{{Cite web|url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf|title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System|last=|first=|date=|website=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}</ref> S obzirom na to da baza podataka nije sačuvana na jednom mestu odnosno serveru, ona je [[Decentralizacija|decentralizovana]]. Umesto da svako na svetu ima svoje posebne knjige i vodi zasebnu evidenciju transakcija, glavna knjiga je jedna, sadrži sve transakcije, javna je i u vlasništvu svih.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://startit.rs/uvod-u-blockchain/|title=Uvod u Blockchain|date=2017-11-30|website=startit|language=sr|access-date=2019-07-16}}</ref> Kada neko pošalje bitkoin sa jedne adrese na drugu, transakcija je vremenski obeležena i zabeležena kod svakog učesnika sistema. Niko ne može da prevari sistem i pošalje nešto što nema u svom vlasništvu jer:<ref name=":2" /> * Ne bi bio sihronizovan sa ostalim učesnicima sistema i evidencijom transakcija; * Pravila su definisana na početku i implementirana su kroz programski kod. Na ovaj način, Satoši je prvi dokazao da problem duple potrošnje (double spending problem) kod digitalnih dobara može biti rešen bez treće strane, odnosno posrednika u kojeg obe strane imaju poverenja.<ref name=":2" /> Digitalno dobro u tom slučaju funkcioniše poput fizičkog dobra - ne može biti na dva mesta u isto vreme. Dve osobe ili organizacije mogu da sasvim bezbedno, anonimno i bez znanja jedna o drugoj elektronski izvrše razmenu vrednosti (novac ili digitalno dobro) bez posrednika. To je moguće, jer je cela istorija svih transakcija koje su ikada obavljene unutar mreže sačuvana kod svakog učesnika mreže i mora da se podudara na svakom od uređaja na kojem je sačuvana. Takođe, određen broj učesnika mreže (čvorovi - nodes) mora da validira transakciju kada god se ona u okviru mreže dogodi, nakon čega je trajno kriptografski zaključana i nemoguće ju je promeniti. Ako bismo želeli da izmenimo jednu transkaciju morali bismo to da uradimo na velikom broju uređaja, što postaje sve teže što je sama mreža veća.<ref name=":2" /> == Korišćenje blockchaina == Kada se razmena izvrši, ona se sa drugim podacima i informacijama koje se prenose (a koje su obavljene u poslednjih 10 minuta) kriptografski povezuje sa blokom. Tada na scenu stupa proces "izvlačenja ruda" mining koji se obavlja pomoću računara velike snage – izvlačeći postojeću "rudu" i stvarajući nove blokove. Ovo je ujedno i način na koji se generišu novi bitkoini (izvlačenjem bitkoin blockchaina dobija se BTC kao valuta).<ref name=":0" /> Funkcionisanje svake blockchain mreže (bila ona namenjena samo određenom broju ljudi ili svima) regulisano je tačno određenom procedurom. Pošto su blokovi neraskidivo povezani zahvaljujući kodu (svaki od njih ima svoji svoj unikatni [[ID]] koji se naziva Hash Hash pomoću koga možemo pronaći prethodni blok iz niza), bilo koja promena podataka o obavljenim transakcijama, uključujući njihovo brisanje, dodavanje i bilo koji drugi vid falsifikovanja, nije moguća.<ref name=":0" /> Bankovni računi, tajne državne informacije i drugi centralizovani podaci lako mogu biti hakovani. Međutim, ukoliko neko želi da pokuša nešto slično sa blockchainom morao bi da hakuje čitav lanac blokova, što je faktički nemoguće. Stoga, ukoliko se ovakav način skladištenja podataka u budućnosti nađe u širokoj primeni, funkcionisanje sistema se više neće bazirati na poverenju u nekorumpiranost administrativnih i bankarskih službenika, tj. neće zavisiti od faktora ljudske greške, već će zavisiti od blockchain lanca. A blockchain nikada ne greši.<ref name=":0" /> Upravo je nepotkupljivost sistema koja se bazira na nepromenljivosti informacija ono što blockchain čini pogodnim i za mnoge druge sfere, pored finansijske. Tako se sa ekskluzivne primene blockchaina na bitkoinu prešlo i na primenu na druge digitalne valute (poput Ethereuma), a odatle na potencijalnu ulogu u ekonomiji, administraciji, zdravstvu, glasanju putem Interneta i slično.<ref name=":0" /> == Struktura blockchaina == Odgovor na ovo pitanje se krije u samom nazivu – blockchain je kompjuterski fajl koji se sastoji od blokova podataka koji su međusobno povezani. Svaki blok - koji može biti bilo koje veličine u zavisnosti od vrste blockchaina, sadrži link (vezu) sa prethodnim blokom i na taj način se formira lanac – eng. chain.<ref name=":1" /> Takođe, svaki blok sadrži vremensku oznaku za obeležavanje kada je ta informacija u bloku editovana. I na kraju, strukturu blockchaina čine sami podaci koji su ispisani u njemu i koji se snimaju. Ti podaci bi mogli da predstavljaju "vrednost" bloka, ako govorimo o bitkoinu ili drugim kriptovalutama ili mogu da budu u pitanju transakcioni podaci vezani za razmenu robe ili usluga između stranaka, kao i vlasnička prava kada se lanac koristi kao zapis o tome ko je vlasnik nečega.<ref name=":1" /> == Blokovi i rudarenje == Zamislimo da kao što svaka strana u knjizi ima određen prostor, postoji i određen prostor pre nego što moramo da okrenemo stranicu i počnemo da ispisujemo novu na blockchainu. Stranice knjige na primeru blockchaina predstavljaju blokovi. Članovi mreže koji vode evidenciju transakcija u bloku ga verifikuju i zaključavaju. Za ovaj njihov rad mreža ih nagrađuje bitkoinom i taj proces nazivamo rudarenje (cryptocurrency mining).<ref name=":2" /> * ''Primer: Marko šalje Dušanu 100 dinara sa svog računa u banci. U današnjem finansijskom sistemu, banka je ta koja garantuje da je sa jednog računa obrisano, a da je drugom pristiglo 100 dinara. Istih 100 dinara ne sme biti na dva različita mesta. Marko i Dušan mogu da ne veruju jedan drugom, ali veruju banci kao posredniku. Princip je isti kod vlasništva nad dobrima odnosno vođenja bilo kojih knjigovođstvenih transakcija. Problem je rešen posrednikom koji pruža garancije. Posrednik pružanje ove usluge naplaćuje, utiče na cene i odlučuje ko ima pristup. Kod bitkoina je taj problem rešen matematičkim algoritmom na koji nije moguće uticati.'' == Blockchain vs. klasična baza podataka == Blockchain je privlačno rešenje ukoliko postoji namera ili potreba da baza podataka bude [[Decentralizacija|decentralizovana]]. Kompanija ili organizacija možda želi da postigne veću bezbednost i sigurnost podataka. Trenutne baze podataka u poslovnim mrežama su: neefikasne (svaki član vodi posebnu evidenciju, te često dolazi do preklapanja), skupe (centralne baze nisu cost-efficient) i podložne napadu (moguće ih je hakovati ili unositi lažne podatke).<ref name=":2" /> Primenom blockchaina sistem postaje robusniji i nema single-point of failure. Raspodeljena mreža ne može biti hakovana, manipulisana ili podložna napadu kao što tradicionalne baze podataka jesu. Centralizovane baze podataka imaju definisan korisnički pristup sistemu. Određena individua, organizacija, kompjuter ili operativna jedinica direktno upravlja sistemom.<ref name=":2" /> U slučaju blockchaina, nepoznate ili nepoverljive strane učestvuju u upravljanju. Samim tim poverenje predstavlja najvažnije pitanje u ovakvom sistemu.<ref name=":2" /> == Vrste blockchainova == Trenutno postoji najmanje tri vrste blockchainova: javni, privatni i [[hibrid]]ni tip blockchaina:<ref>{{Citation|title=Blockchain|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Blockchain&oldid=906506458|date=2019-07-16|accessdate=2019-07-16|language=en}}</ref> * Javni blockchainovi nemaju apsolutno nikakva ograničenja pristupa. Svako ko ima internet vezu može da šalje transakcije, kao i da postane validator. Obično, takve mreže nude ekonomske podsticaje za one koji ih obezbede i koriste neku vrstu dokaza o ulogu ili dokaza o radnog algoritma. Neki od najvećih, najpoznatijih blockchainova su bitkoin blockchain i Etherum blockchain. * Privatnim blockchainovima se ne može pristupiti osim ukoliko potenijalnog člana ne pozovu mrežni administratori. Pristup učesnika i validatora je ograničen. Ova vrsta blockchainova može se smatrati sredinom za kompanije koje su zainteresovane za tehnologiju blockchaina uopšte, ali se ne slažu sa nivoom kontrole koji nude javne mreže. Tipično, oni nastoje da uključe blockchain u svoje procedure računovodstva i vođenja evidencije bez žrtvovanja autonomije i rizika izloženosti osetljivih podataka javnom internetu. * [[Hibrid]]ni blockchain je kombinacija različitih karakteristika, kako javnih tako i privatnih blockchainova. Omogućava da se izabere koje informacije će ostati privatne, a koje će se objaviti. Dalja decentralizacija u odnosu na primarno centralizovane privatne blokove može se postići na različite načine. Umesto da se transakcije čuvaju u sopstvenoj mreži pokretanja zajednice ili privatnih čvorova, hash (sa ili bez korisnog opterećenja) može da se postavi na potpuno decentralizovane blockchainove kao što je bitkoin. U zavisnosti od hibridne blockchainove arhitekture, multicloud rešenja omogućavaju skladištenje podataka u skladu sa Opštim pravilima o zaštiti podataka i drugim geografskim ograničenjima, a istovremeno koriste globalnu snagu bitkoina za decentralizaciju transakcija. == Reference == <references /> [[Kategorija:Računarstvo]] 2oqufwhg0sv3309ied8p2tk2uxn4t5n Šablon:Country data FAL 10 4647881 42679538 40949248 2026-08-19T00:37:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] 42679538 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] pbyuyvbh5yezhm5tnj1puw0cnz71mtw Šablon:Country data Falklandska ostrva 10 4647882 42679540 40949250 2026-08-19T00:37:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] 42679540 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] pbyuyvbh5yezhm5tnj1puw0cnz71mtw Šablon:Country data Malvinski otoci 10 4647884 42679542 40949253 2026-08-19T00:37:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] 42679542 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] pbyuyvbh5yezhm5tnj1puw0cnz71mtw Šablon:Country data Malvinska ostrva 10 4647885 42679541 40949252 2026-08-19T00:37:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] 42679541 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Falklandski otoci]] pbyuyvbh5yezhm5tnj1puw0cnz71mtw Falkland 0 4649840 42679360 40948845 2026-08-19T00:09:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679360 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Crkva Svetog Spiridona u Trstu 0 4652406 42679341 40967695 2026-08-19T00:06:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Spiridona u Trstu]] 42679341 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Spiridona u Trstu]] 6zz4zomhomqa966vkkjgiozndwk2noo Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek) 0 4653902 42679354 40982024 2026-08-19T00:08:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapela svetog Roka u Gornjem gradu (Osijek)]] 42679354 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapela svetog Roka u Gornjem gradu (Osijek)]] 8g2wex4b8ah0zhlbpfkqbgqufmey5w3 Crkva Svete Hripsime 0 4655130 42679338 40989529 2026-08-19T00:05:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svete Hripsime]] 42679338 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svete Hripsime]] jlfbe3m79pgbmxblm6iyb8tztbtpmt0 Katedrala svetog Marka evanđelista Makarska 0 4664704 42679396 41043768 2026-08-19T00:15:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Katedrala svetog Marka u Makarskoj]] 42679396 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Katedrala svetog Marka u Makarskoj]] n4c77g0okoc9kpg6y1pcrpb9tbc3lit Korisnik:Vacant0 2 4666100 42679197 41053926 2026-08-18T17:23:42Z Vacant0 142785 42679197 wikitext text/x-wiki [[en:User:Vacant0]] [[sr:User:Vacant0]] gqyxbmfpm296k56noz1v0dmu14076sh 42679198 42679197 2026-08-18T17:24:49Z Vacant0 142785 42679198 wikitext text/x-wiki {{User sr-N}}{{User en-4}}{{User da-0}} Administrator na Vikipediji na engleskom jeziku poreklom iz Srbije. [[en:User:Vacant0]] onb3i9488sxodprzsezizp34gqirweg 42679200 42679198 2026-08-18T17:27:11Z Vacant0 142785 42679200 wikitext text/x-wiki {{User sr}} {{User en-4}} {{User da-1}} <br><br><br> Administrator na Vikipediji na engleskom jeziku poreklom iz Srbije. Zamenice: they/them. [[en:User:Vacant0]] lezf60v1owmse1yfvdr9b3ulgo50f76 Rodri (fudbaler, rođen 1996.) 0 4668199 42679613 42657169 2026-08-19T11:26:19Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Barcelone|Fudbaleri Barcelone]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42679613 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rodri | slika = Rodri France v Spain 7.24.26-095.jpg | punoime = Rodrigo Hernández Cascante | nadimak = | datumrođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)1 = 63 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 34 (3) | godine3 = 2019 – | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)3 = 174 (22) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 29. 10. 2024 | zadnjiuređajrep = }} '''Rodrigo Hernández Cascante''', poznatiji kao '''Rodri''' ili '''Rodrigo''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2019.]] godine član je [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]], s kojim je osvojio nekoliko nacionalnih turnira. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupa od [[2018.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je odgođeni [[UEFA Euro 2020.]] Dobitnik je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] za [[2024.]] godinu. == Priznanja == ===Individualna === *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021. *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] *[[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]: [[2024.]] === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23. *[[FA kup]]: 2022./23. *[[Engleski liga kup]]: 2019./20., 2020./21. *[[FA Community Shield]]: 2019. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]] === Reprezentativna === '''Španija do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u fudbalu do 19 godina]]: 2015. '''Španija''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo Hernández Cascante}} *[https://www.mancity.com/players/rodrigo Profile] at the Manchester City F.C. website {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Sastav Španija 2022 SP}} {{Sastav Španija 2024 EP}} {{Sastav Španija 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Španski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Rodri}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] e8a8qvwjn9c7cphdxvk9v1c4ipdj3b9 42679614 42679613 2026-08-19T11:27:45Z Edgar Allan Poe 29250 42679614 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rodri | slika = Rodri France v Spain 7.24.26-095.jpg | punoime = Rodrigo Hernández Cascante | nadimak = | datumrođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)1 = 63 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 34 (3) | godine3 = 2019 – 2026 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)3 = 196 (23) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Rodrigo Hernández Cascante''', poznatiji kao '''Rodri''' ili '''Rodrigo''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2026.]] godine član je [[FC Barcelona|Barcelone]] Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupa od [[2018.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je odgođeni [[UEFA Euro 2020.]] Dobitnik je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] za [[2024.]] godinu. == Priznanja == ===Individualna === *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021. *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] *[[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]: [[2024.]] === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23. *[[FA kup]]: 2022./23. *[[Engleski liga kup]]: 2019./20., 2020./21. *[[FA Community Shield]]: 2019. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]] === Reprezentativna === '''Španija do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u fudbalu do 19 godina]]: 2015. '''Španija''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo Hernández Cascante}} *[https://www.mancity.com/players/rodrigo Profile] at the Manchester City F.C. website {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Sastav Španija 2022 SP}} {{Sastav Španija 2024 EP}} {{Sastav Španija 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Španski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Rodri}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] edr8vl2ccji54285n0dk3lmxsww72xj 42679615 42679614 2026-08-19T11:28:08Z Edgar Allan Poe 29250 42679615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rodri | slika = Rodri France v Spain 7.24.26-095.jpg | punoime = Rodrigo Hernández Cascante | nadimak = | datumrođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)1 = 63 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 34 (3) | godine3 = 2019 – 2026 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)3 = 196 (23) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 70 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Rodrigo Hernández Cascante''', poznatiji kao '''Rodri''' ili '''Rodrigo''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2026.]] godine član je [[FC Barcelona|Barcelone]] Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupa od [[2018.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je odgođeni [[UEFA Euro 2020.]] Dobitnik je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] za [[2024.]] godinu. == Priznanja == ===Individualna === *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021. *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] *[[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]: [[2024.]] === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23. *[[FA kup]]: 2022./23. *[[Engleski liga kup]]: 2019./20., 2020./21. *[[FA Community Shield]]: 2019. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]] === Reprezentativna === '''Španija do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u fudbalu do 19 godina]]: 2015. '''Španija''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo Hernández Cascante}} *[https://www.mancity.com/players/rodrigo Profile] at the Manchester City F.C. website {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Sastav Španija 2022 SP}} {{Sastav Španija 2024 EP}} {{Sastav Španija 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Španski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Rodri}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] r77j9auhb599zes7bqtt7hslopqyy3t 42679616 42679615 2026-08-19T11:28:26Z Edgar Allan Poe 29250 42679616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rodri | slika = Rodri France v Spain 7.24.26-095.jpg | punoime = Rodrigo Hernández Cascante | nadimak = | datumrođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] | rodnadržava = [[Španjolska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | nastupi(golovi)1 = 63 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 34 (3) | godine3 = 2019 – 2026 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi)3 = 196 (23) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 70 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Rodrigo Hernández Cascante''', poznatiji kao '''Rodri''' ili '''Rodrigo''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2026.]] godine član je [[FC Barcelona|Barcelone]] Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupa od [[2018.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je odgođeni [[UEFA Euro 2020.]] Dobitnik je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] za [[2024.]] godinu. == Priznanja == ===Individualna === *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021. *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] *[[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]: [[2024.]] === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23. *[[FA kup]]: 2022./23. *[[Engleski liga kup]]: 2019./20., 2020./21. *[[FA Community Shield]]: 2019. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]] === Reprezentativna === '''Španija do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u fudbalu do 19 godina]]: 2015. '''Španija''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] == Vanjske veze == {{commons category|Rodrigo Hernández Cascante}} *[https://www.mancity.com/players/rodrigo Profile] at the Manchester City F.C. website {{Sastav Španija 2020 EP}} {{Sastav Španija 2022 SP}} {{Sastav Španija 2024 EP}} {{Sastav Španija 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Španski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Rodri}} [[Kategorija:Španski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]] [[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] bi0iyruugz307u2c8qdj9cqwp6egbpj Niclas Füllkrug 0 4674937 42679156 42536450 2026-08-18T13:42:17Z Edgar Allan Poe 29250 42679156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Niclas Füllkrug | slika = NiclasFüllkrug (cropped).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[9. veljače]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|NJE}} [[Hannover]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.89 m | pozicija = napadač | trenutniklub = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)1 = 23 (2) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = → {{flagicon|NJE}} [[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] | nastupi(golovi)2 = 21 (6) | godine3 = 2014 – 2016 | klubovi3 = {{flagicon|NJE}} [[1. FC Nürnberg]] | nastupi(golovi)3 = 54 (17) | godine4 = 2016 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|NJE}} [[Hannover 96]] | nastupi(golovi)4 = 75 (21) | godine5 = 2019 – 2023 | klubovi5 = {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)5 = 90 (45) | godine6 = 2023 – 2024 | klubovi6 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)6 = 29 (12) | godine7 = 2024 – | klubovi7 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]]}} | nastupi(golovi)7 = 26 (3) | godine8 = 2026 | klubovi8 = → {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)8 = 20 (1) | godine9 = 2026 – | klubovi9 = → {{flagicon|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2022 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NJE}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 24 (14) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Niclas Füllkrug''' ([[Hannover]], [[9. veljače]] [[1993.]]), [[njemačka|njemački]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača. Trenutno je član [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]], odakle je posuđen [[SV Werder Bremen|Werder Bremenu]]. Ranije je bio član [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], odakle je prešao iz [[SV Werder Bremen|Werder Bremena]], kluba u kojemu je i započeo svoju profesionalnu karijeru [[2012.]] godine, iako je u međuvremenu igrao za [[1. FC Nürnberg]] i [[Hannover 96]], prije nego se [[2019.]] godine ponovo vratio u Werder. Nakon nastupanja za juniorske selekcije, Füllkrug je tek [[2022.]] godine debitirao za [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|seniorsku reprezentaciju Njemačke]], s kojom je nastupao i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] godine u [[Katar]]u. {{Sastav Njemačka 2022 SP}} {{Sastav Njemačka 2024 EP}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1993||Füllkrug, Niclas}} [[Kategorija:Njemački fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Werder Bremena]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri West Ham Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Milana]] 27dnyu17vcrn0ckrkz91f6mepe9gbm4 Šablon:Dokumentacija/dok 10 4676036 42679552 42558851 2026-08-19T01:05:53Z Aca 108187 /* Upotreba */ 42679552 wikitext text/x-wiki {{dokumentaciona podstrana}} {{Lua|Modul:Documentation|Modul:Documentation/config}} {{TemplateStyles|Modul:Documentation/styles.css}} Dokumentacija šablona služi za informiranje i instruktiranje korisnika o njegovoj svrsi, sintaksi i upotrebi. Za većinu šablona se dokumentacija nalazi na podstranici '''/dok''', dok se neke kraće dokumentacije nalaze na istoj stranici, unesene kao vrijednost parametra {{para|content}}. Zaglavlje dokumentacijske kutijice sadrži linkove za pristupanje, uređivanje, osvježavanje (pri ažuriranju), te [[Pomoć:Historija članka|zapisu historije]] te podstranice. Podnožje dokumentacijske kutijice sadrži linkove za eksperimentiranje sa šablonom, koji se preporučuju koristiti ako se šablon koristi na mnogo stranica. == Specifičnosti lokalnog šablona == ; Poruka u praznom okviru Stranica šablona na [[Wikipedija na engleskom jeziku|engleskoj Wikipediji]] (enwiki) vjerojatno sadrži adekvatnu dokumentaciju koja može poslužiti kako korisnicima šablona, tako i potencijalnim autorima lokalne dokumentacije. Radi povećanja pristupačnosti – ukoliko lokalna /dok stranica još ne postoji, šablon će preko [[Wikipodaci|Wikipodataka]] utvrditi postoji li enwiki ekvivalent te prema njemu u sklopu sljedeće poruke pružiti poveznicu: * ''Ovaj šablon trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte [dokumentaciju] na engleskoj Wikipediji.'' Nakon što se dokumentacija šablona izradi na lokalnom projektu, ta se poruka više ne prikazuje. ==Upotreba== Dokumentacija se postavlja na stranicu šablona unutar ''noinclude'' tagova: <code><nowiki><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude></nowiki></code>. Ako se cijela dokumentacija želi unesti na stranici šablona (ne na njegovoj podstranici /dok), za to se može koristiti parametar {{para|sadržaj}}. <includeonly> [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona|*]] </includeonly> tw31offjegkfp3s905xks7cdoxsp9tg 42679553 42679552 2026-08-19T01:06:13Z Aca 108187 42679553 wikitext text/x-wiki {{dokumentaciona podstrana}} {{Lua|Modul:Documentation|Modul:Documentation/config}} {{TemplateStyles|Modul:Documentation/styles.css}} Dokumentacija šablona služi za informiranje i instruktiranje korisnika o njegovoj svrsi, sintaksi i upotrebi. Za većinu šablona se dokumentacija nalazi na podstranici '''/dok''', dok se neke kraće dokumentacije nalaze na istoj stranici, unesene kao vrijednost parametra {{para|sadržaj}}. Zaglavlje dokumentacijske kutijice sadrži linkove za pristupanje, uređivanje, osvježavanje (pri ažuriranju), te [[Pomoć:Historija članka|zapisu historije]] te podstranice. Podnožje dokumentacijske kutijice sadrži linkove za eksperimentiranje sa šablonom, koji se preporučuju koristiti ako se šablon koristi na mnogo stranica. == Specifičnosti lokalnog šablona == ; Poruka u praznom okviru Stranica šablona na [[Wikipedija na engleskom jeziku|engleskoj Wikipediji]] (enwiki) vjerojatno sadrži adekvatnu dokumentaciju koja može poslužiti kako korisnicima šablona, tako i potencijalnim autorima lokalne dokumentacije. Radi povećanja pristupačnosti – ukoliko lokalna /dok stranica još ne postoji, šablon će preko [[Wikipodaci|Wikipodataka]] utvrditi postoji li enwiki ekvivalent te prema njemu u sklopu sljedeće poruke pružiti poveznicu: * ''Ovaj šablon trenutno nema dokumentaciju. Kliknite na "izradi" da biste je izradili. Pogledajte [dokumentaciju] na engleskoj Wikipediji.'' Nakon što se dokumentacija šablona izradi na lokalnom projektu, ta se poruka više ne prikazuje. ==Upotreba== Dokumentacija se postavlja na stranicu šablona unutar ''noinclude'' tagova: <code><nowiki><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude></nowiki></code>. Ako se cijela dokumentacija želi unesti na stranici šablona (ne na njegovoj podstranici /dok), za to se može koristiti parametar {{para|sadržaj}}. <includeonly> [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona|*]] </includeonly> twhmnz50vii9c5m93n0kub4u95u0f6n Osogovski manastir 0 4676378 42679425 41354739 2026-08-19T00:18:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir svetog Joakima Osogovskog]] 42679425 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir svetog Joakima Osogovskog]] iw9xu0y4aersnqthhuk5m6w7vtw8kct Manastir sv. Joakim Osogovski 0 4676379 42679403 41354737 2026-08-19T00:16:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Manastir svetog Joakima Osogovskog]] 42679403 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Manastir svetog Joakima Osogovskog]] iw9xu0y4aersnqthhuk5m6w7vtw8kct Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42679153 42679098 2026-08-18T13:30:49Z Zavičajac 76707 42679153 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina arheoloških nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara]], središnji dio [[Japan]]skog arhipelaga. Nalazište je dobilo naziv po prvim japanskim prijestolnicama - Asuki i Fudživari. Godine 2026. nalazišta su upisana na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Drevne prijestolnice Asuka i Fudživara nastale su spajanjem tradicionalne kulture drevnog Japana i naprednih kultura Sui i Tang iz Kine i susjednih zemalja u Istočnoj Aziji. Istorija Asuke kao glavnog grada u periodu 588 - 694 godine, počinje počinje koncentracijom političke moći u novosagrađenoj palati Asuka u kojoj je car boravio i postepenom izgradnjom upravnih objekata u okolnom području. Privatni hramovi i nove vrste grobnica, poput kvadratnih i osmougaonih, počeli su se pojavljivati ​​u područjima pod utjecajem moćnih klanova. Fudživara je drugi glavni grad u periodu 694 - 710 godine, sa središtem oko palate Fudživara. Predstavlja završnu fazu razvoja prvih japanskih glavnih gradova glavnog grada. Državni hramovi i grobnice careva i podanika sistematski su raspoređenim prema jugu. Prelazak iz prijestolnice Asuka u prijestolnicu Fudživara predstavlja rođenje i uspostavljanje drevnih prijestolnica koje su utjelovljivale centralizirani državni sistem na Japanskom arhipelagu. One su uveliko uticale na izgradnju i evoluciju prijestolnice Nara u 8. vijeku i prijestolnice Heian u [[Kjoto|Kjotu]] u 9. vijeku. == Svjetska baština == Asuka i Fujivara uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Asuka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/175t |title= TAsuka i Fujivara |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Japan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština se sastoji se od 19 komponentnih dijelova koji se nalaze u gradovima Kashihara, Sakurai i Asuka u prefekturi Nara. Granice komponentnih dijelova zasnivaju se na oznakama kao Historijsko lokalitet, Posebno historijsko mjesto i Mjesto slikovite ljepote prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ili carsko dobro prema Zakonu o carskoj kući sa svim atributima koji prenose izvanrednu univerzalnu vrijednost sadržanu u njemu. Nalazište se sastoji od tri vrste lokacija koje su sačuvane u dobrom stanju pod zemljom: [[File:Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka palača]] === Palača i upravne zgrade === * 001: Asuka palača * 002: Asuka Pond Garden Site * 003: Asuka vodeni sat * 004: Sakafuneishi Ritual Site * 013: Fujiwara palača [[File:Asuka-dera, sanmon.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka-dere hram]] === Budistički hramovi === * 005: Asuka-dera Temple Site * 006: Tachibana-dera Temple Site * 007: Yamada-dera Temple Site * 008: Kawara-dera Temple Site * 009: Hinokuma-dera Temple Site * 014: Daikandaiji Temple Site * 015: Motoyakushiji hram [[File:Ishibutai Kofun, funkyu.jpg|mini|lijevo|180px|Grobnica Ishibutai]] === Grobnice s humcima === * 010: Grobnica s Ishibutai * 011: Grobnica Shobuike * 012: Grobnica Kengoshizuka * 016: Ukopana grobnica cara Temmua i carice Jito * 017: Grobnica Nakaoyama * 018: Grobnica Kitora * 018: Grobnica Takamatsuzuka Jedino su dobro koje pruža dokaze o procesu nastanka, tranzicije i formiranja drevnih prijestolnica na Japanskom arhipelagu koje utjelovljuju centralizirani državni sistem modeliran po uzoru na kineski kodificirani zakon, ritsuryo sistem1 Svaki komponentni dio okružen je tampon zonom omeđenom brdima, drugim prirodnim oblicima reljefa, putevima, granicama korištenja zemljišta itd. Posebno, tampon zona koja obuhvata lokalitet Asuka Palace pokriva dio zemljišta koji se proteže od dna bazena do grebena linija okolnih brda kako bi se osiguralo da se cijeli bazen, gdje je koncentrirano nekoliko komponentnih dijelova očuvao kao jedna cjelina Nominirano dobro je grupa lokaliteta povezanih s glavnim gradovima drevne države na Japanskom arhipelagu, koji je nastao kao rezultat bliskih veza s kineskim kontinentom i Korejskim poluotokom i izvršio fundamentalni utjecaj na izgradnju i evoluciju kasnijih glavnih gradova u Japanu. Posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo kao neuporediv skup arheoloških dokaza koji obuhvataju dva uzastopna perioda i koji svjedoče o formativnom procesu nastanka i uspostave centralizovanog državnog sistema u vrijeme kada je Istočna Azija doživjela procvat drevnih država. Nominovano dobro se nalazi u južnom dijelu bazena Nara, blizu centra Japanskog arhipelaga. Predstavlja dvije drevne prijestolnice koje su postojale od kraja 6. vijeka do početka 8. vijeka. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Ancient Capitals of Asuka and Fujiwara}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu] qs9mc1i9h048s46gbgof1fudub7qxro 42679171 42679153 2026-08-18T14:21:29Z Zavičajac 76707 42679171 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} Ostaci Asuka palate }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina arheoloških nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara]], središnji dio [[Japan]]skog arhipelaga. Nalazište je dobilo naziv po prvim japanskim prijestolnicama - Asuki i Fudživari. Godine 2026. nalazišta su upisana na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Drevne prijestolnice Asuka i Fudživara nastale su spajanjem tradicionalne kulture drevnog Japana i naprednih kultura Sui i Tang iz Kine i susjednih zemalja u Istočnoj Aziji. Istorija Asuke kao glavnog grada u periodu 588 - 694 godine, počinje počinje koncentracijom političke moći u novosagrađenoj palati Asuka u kojoj je car boravio i postepenom izgradnjom upravnih objekata u okolnom području. Privatni hramovi i nove vrste grobnica, poput kvadratnih i osmougaonih, počeli su se pojavljivati ​​u područjima pod utjecajem moćnih klanova. Fudživara je drugi glavni grad u periodu 694 - 710 godine, sa središtem oko palate Fudživara. Predstavlja završnu fazu razvoja prvih japanskih glavnih gradova glavnog grada. Državni hramovi i grobnice careva i podanika sistematski su raspoređenim prema jugu. Prelazak iz prijestolnice Asuka u prijestolnicu Fudživara predstavlja rođenje i uspostavljanje drevnih prijestolnica koje su utjelovljivale centralizirani državni sistem na Japanskom arhipelagu. One su uveliko uticale na izgradnju i evoluciju prijestolnice Nara u 8. vijeku i prijestolnice Heian u [[Kjoto|Kjotu]] u 9. vijeku. == Svjetska baština == Devetnaest komponenti Asuka i Fudživara nalazišta uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Asuka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/175t |title= TAsuka i Fujivara |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref> Svjetska baština posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo kao neuporediv skup arheoloških dokaza koji obuhvataju dva uzastopna perioda i koji svjedoče o formalnom procesu nastanka i uspostave centralizovanog državnog sistema modeliranog po uzoru na kineski kodificirani zakon - ritsuryo sistem, u vrijeme kada je Istočna Azija doživjela procvat drevnih država.<ref name="Japan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština se sastoji se od 19 komponentnih dijelova koji se nalaze u gradovima Kashihara, Sakurai i Asuka u prefekturi Nara. Granice komponentnih dijelova zasnivaju se na oznakama kao Historijsko lokalitet, Posebno historijsko mjesto i Mjesto slikovite ljepote prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ili carsko dobro prema Zakonu o carskoj kući sa svim atributima koji prenose izvanrednu univerzalnu vrijednost sadržanu u njemu. === Komponente === Dijelovi svjetske baštine mogu su svrstati u tri karakteristične vrste. [[File:Fujiwara Palace, Daigokuden-3.jpg|mini|lijevo|180px|Mjesto Fudživara palate]] === Mjesta palata i upravnih objekata === * 001: Asuka palata * 002: Asuka vrt s ribnjakom * 003: Asuka vodeni sat * 004: Sakafuneishi ritualno mjesto * 013: Fudživara palata [[File:Asuka-dera, sanmon.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka-dere hram]] === Mjesta budistički hramova === * 005: Asuka hram * 006: Tachibana-dera Temple Site * 007: Yamada-dera Temple Site * 008: Kawara-dera Temple Site * 009: Hinokuma-dera Temple Site * 014: Daikandaiji Temple Site * 015: Motoyakushiji hram [[File:Ishibutai Kofun, funkyu.jpg|mini|lijevo|180px|Grobnica Ishibutai]] === Grobnice s humkama === * 010: Grobnica Ishibutai * 011: Grobnica Shobuike * 012: Grobnica Kengoshizuka * 016: Ukopana grobnica cara Temmua i carice Jito * 017: Grobnica Nakaoyama * 018: Grobnica Kitora * 018: Grobnica Takamatsuzuka Svaki komponentni dio okružen je tampon zonom omeđenom brdima, drugim prirodnim oblicima reljefa, putevima, granicama korištenja zemljišta itd. Posebno, tampon zona koja obuhvata lokalitet Asuka Palace pokriva dio zemljišta koji se proteže od dna bazena do grebena linija okolnih brda kako bi se osiguralo da se cijeli bazen, gdje je koncentrirano nekoliko komponentnih dijelova očuvao kao jedna cjelina Nominirano dobro je grupa lokaliteta povezanih s glavnim gradovima drevne države na Japanskom arhipelagu, koji je nastao kao rezultat bliskih veza s kineskim kontinentom i Korejskim poluotokom i izvršio fundamentalni utjecaj na izgradnju i evoluciju kasnijih glavnih gradova u Japanu. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Ancient Capitals of Asuka and Fujiwara}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu] lvgniu97c4dvrpi6u0mcphe7h7jiget 42679190 42679171 2026-08-18T16:25:43Z Zavičajac 76707 42679190 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} Ostaci Asuka palate }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara|Nari]], središnji dio [[Japan]]skog [[arhipelag]]a. Nalazište je dobilo naziv po prvim japanskim prijestolnicama - Asuki i Fudživari. Godine 2026. nalazišta su upisana na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Drevne prijestolnice Asuka i Fudživara nastale su spajanjem tradicionalne kulture drevnog Japana i naprednih kultura Sui i Tang iz [[Kina|Kine]] i susjednih zemalja u [[Azija|Istočnoj Aziji]]. Istorija Asuke kao glavnog grada u periodu 588 - 694 godine, počinje koncentracijom političke moći u novosagrađenoj palati Asuka u kojoj je car boravio i postepenom izgradnjom upravnih objekata u okolnom području. Privatni hramovi i nove vrste grobnica, poput kvadratnih i osmougaonih, počeli su se pojavljivati ​​u područjima pod utjecajem moćnih klanova. Fudživara je drugi glavni grad u periodu 694 - 710 godine, sa središtem oko palate Fudživara. Predstavlja završnu fazu razvoja prvih japanskih glavnih gradova glavnog grada. Državni hramovi i grobnice careva i podanika sistematski su raspoređenim prema jugu. Prelazak iz prijestolnice Asuka u prijestolnicu Fudživara predstavlja rođenje i uspostavljanje drevnih prijestolnica koje su utjelovljivale centralizirani državni sistem na Japanskom arhipelagu. One su uveliko uticale na izgradnju i evoluciju prijestolnice Nara u 8. vijeku i prijestolnice Heian u [[Kjoto|Kjotu]] u 9. vijeku. == Svjetska baština == Devetnaest komponenti Asuka i Fudživara nalazišta uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Asuka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/175t |title= TAsuka i Fujivara |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref> Svjetska baština posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo kao neuporediv skup arheoloških dokaza koji obuhvataju dva uzastopna perioda i koji svjedoče o formalnom procesu nastanka i uspostave centralizovanog državnog sistema modeliranog po uzoru na kineski kodificirani zakon - ritsuryo sistem, u vrijeme kada je Istočna Azija doživjela procvat drevnih država.<ref name="Japan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština se sastoji se od 19 komponentnih dijelova koji se nalaze u gradovima [[Kashihara]], [[Sakurai]] i Asuka u prefekturi Nara. Granice komponentnih dijelova zasnivaju se na oznakama kao Historijski lokalitet, posebno historijsko mjesto i Mjesto slikovite ljepote prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ili carsko dobro prema Zakonu o carskoj kući sa svim atributima koji prenose izvanrednu univerzalnu vrijednost sadržanu u njemu. === Komponente === Dijelovi svjetske baštine mogu su svrstati u tri karakteristične vrste. [[File:Fujiwara Palace, Daigokuden-3.jpg|mini|lijevo|180px|Mjesto Fudživara palate]] === Mjesta palata i upravnih objekata === * 001: Asuka palata * 002: Asuka vrt s ribnjakom * 003: Asuka vodeni sat * 004: Sakafuneishi ritualno mjesto * 013: Fudživara palata [[File:Asuka-dera, sanmon.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka-dere hram]] === Mjesta budistički hramova === * 005: Asuka hram * 006: Tachibana hram * 007: Yamada hram * 008: Kawara hram * 009: Hinokuma hram * 014: Daikandaiji hram * 015: Motoyakushiji hram [[File:Ishibutai Kofun, funkyu.jpg|mini|lijevo|180px|Grobnica Ishibutai]] === Grobnice s humkama === * 010: Grobnica Ishibutai * 011: Grobnica Shobuike * 012: Grobnica Kengoshizuka * 016: Ukopana grobnica cara Temmua i carice Jito * 017: Grobnica Nakaoyama * 018: Grobnica Kitora * 018: Grobnica Takamatsuzuka Svaki komponentni dio okružen je tampon zonom omeđenom brdima, drugim prirodnim oblicima reljefa, putevima, granicama korištenja zemljišta itd. Posebno, tampon zona koja obuhvata lokalitet Asuka palatu pokriva dio zemljišta koji se proteže od dna bazena do grebena linija okolnih brda kako bi se osiguralo da se cijeli bazen, gdje je koncentrirano nekoliko komponentnih dijelova očuvao kao jedna cjelina Nominirano dobro je grupa lokaliteta povezanih s glavnim gradovima drevne države na Japanskom arhipelagu, koji je nastao kao rezultat bliskih veza s kineskim kontinentom i Korejskim poluotokom i izvršio fundamentalni utjecaj na izgradnju i evoluciju kasnijih glavnih gradova u Japanu. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Ancient Capitals of Asuka and Fujiwara}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu] 98e47k4nn3d148x61kr6w0qj3auqit7 42679192 42679190 2026-08-18T16:40:12Z Zavičajac 76707 42679192 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} Ostaci Asuka palate }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara|Nari]], središnji dio [[Japan]]skog [[arhipelag]]a. Nalazište je dobilo naziv po prvim japanskim prijestolnicama - Asuki i Fudživari. Godine 2026. nalazišta su upisana na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Drevne prijestolnice [[Asuka (Yamato)|Asuka]] i [[Fujiwara-kyō|Fudživara]] nastale su spajanjem tradicionalne kulture drevnog Japana i naprednih kultura Sui i Tang iz [[Kina|Kine]] i susjednih zemalja u [[Azija|Istočnoj Aziji]]. Istorija Asuke kao glavnog grada u periodu 588-694 godine, počinje koncentracijom političke moći u novosagrađenoj palati Asuka u kojoj je car boravio i postepenom izgradnjom upravnih objekata u okolnom području. Privatni hramovi i nove vrste grobnica, poput kvadratnih i osmougaonih, počeli su se pojavljivati ​​u područjima pod utjecajem moćnih klanova. Fudživara je drugi glavni grad u periodu 694-710 godine, sa središtem oko palate Fudživara. Predstavlja završnu fazu razvoja prvih japanskih glavnih gradova glavnog grada. Državni hramovi i grobnice careva i podanika sistematski su raspoređenim prema jugu. Prelazak iz prijestolnice Asuka u prijestolnicu Fudživara predstavlja rođenje i uspostavljanje drevnih prijestolnica koje su utjelovljivale centralizirani državni sistem na Japanskom arhipelagu. One su uveliko uticale na izgradnju i evoluciju prijestolnice Nara u 8. vijeku i prijestolnice Heian u [[Kjoto|Kjotu]] u 9. vijeku. == Svjetska baština == Devetnaest komponenti Asuka i Fudživara nalazišta uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Asuka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/175t |title= TAsuka i Fujivara |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref> Svjetska baština posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo kao neuporediv skup arheoloških dokaza koji obuhvataju dva uzastopna perioda i koji svjedoče o formalnom procesu nastanka i uspostave centralizovanog državnog sistema modeliranog po uzoru na kineski kodificirani zakon - ritsuryo sistem, u vrijeme kada je Istočna Azija doživjela procvat drevnih država.<ref name="Japan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština se sastoji se od 19 komponentnih dijelova koji se nalaze u gradovima [[Kashihara]], [[Sakurai]] i [[Asuka (Yamato)|Asuka]] u prefekturi Nara. Granice komponentnih dijelova zasnivaju se na oznakama kao Historijski lokalitet, posebno historijsko mjesto i Mjesto slikovite ljepote prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ili carsko dobro prema Zakonu o carskoj kući sa svim atributima koji prenose izvanrednu univerzalnu vrijednost sadržanu u njemu. === Komponente === Dijelovi svjetske baštine mogu su svrstati u tri karakteristične vrste. [[File:Fujiwara Palace, Daigokuden-3.jpg|mini|lijevo|180px|Mjesto Fudživara palate]] === Mjesta palata i upravnih objekata === * 001: Asuka palata * 002: Asuka vrt s ribnjakom * 003: Asuka vodeni sat * 004: Sakafuneishi ritualno mjesto * 013: Fudživara palata [[File:Asuka-dera, sanmon.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka-dere hram]] === Mjesta budistički hramova === * 005: Asuka hram * 006: Tachibana hram * 007: Yamada hram * 008: Kawara hram * 009: Hinokuma hram * 014: Daikandaiji hram * 015: Motoyakushiji hram [[File:Ishibutai Kofun, funkyu.jpg|mini|lijevo|180px|Grobnica Ishibutai]] === Grobnice s humkama === * 010: Grobnica Ishibutai * 011: Grobnica Shobuike * 012: Grobnica Kengoshizuka * 016: Ukopana grobnica cara Temmua i carice Jito * 017: Grobnica Nakaoyama * 018: Grobnica Kitora * 018: Grobnica Takamatsuzuka Svaki komponentni dio okružen je tampon zonom omeđenom brdima, drugim prirodnim oblicima reljefa, putevima, granicama korištenja zemljišta itd. Posebno, tampon zona koja obuhvata lokalitet Asuka palatu pokriva dio zemljišta koji se proteže od dna bazena do grebena linija okolnih brda kako bi se osiguralo da se cijeli bazen, gdje je koncentrirano nekoliko komponentnih dijelova očuvao kao jedna cjelina Nominirano dobro je grupa lokaliteta povezanih s glavnim gradovima drevne države na Japanskom arhipelagu, koji je nastao kao rezultat bliskih veza s kineskim kontinentom i Korejskim poluotokom i izvršio fundamentalni utjecaj na izgradnju i evoluciju kasnijih glavnih gradova u Japanu. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Ancient Capitals of Asuka and Fujiwara}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu] gdmbs1p9d53aj2ra70v5u2cuf77qwzp 42679243 42679192 2026-08-18T19:32:58Z Zavičajac 76707 42679243 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Staro budističko mjesto Sarnath |image = Ancient Buddhist Site, Sarnath, Varanasi, Uttar Pradesh 01.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/927 |država = {{flag|Indija}} }} '''Staro budističko mjesto Sarnath''' Serijska nekretnina sadrži arhitektonske i arheološke ostatke Sarnatha, svetog mjesta za koje se vjeruje da je [[Gautama Buddha|Buddha]] održao svoju prvu propovijed u 6. stoljeću p.n.e. i susreo svoje najranije učenike. Buda ga je osobno identificirao kao jedno od četiri glavna budistička hodočasnička mjesta, a Sarnath je rastao kroz mnoga stoljeća zahvaljujući kraljevskom, monaškom i laičkom pokroviteljstvu, što je rezultiralo izgradnjom brojnih stupova, hramova i vihara. Nakon što je procvjetao kao važno budističko središte, Sarnath je opao u 12. stoljeću nove ere i pao u zaborav sve do ponovnog otkrića u 18. stoljeću. Danas sačuvan kao dvije arheološke zone, ostaje i važna turistička destinacija i obnovljeno hodočasničko mjesto za budiste širom svijeta. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Staro budističko mjesto Sarnath uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="SaRNAT">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/927 |title= Staro budističko mjesto Sarnath |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="iNDIJA">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Main Archaeological Site of Sarnath}} [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji] 0gicsfkiabcrrehu46wd5inm3mt7mss Razgovor s korisnikom:Max 3 4678308 42679418 42651532 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:DreamRimmer]] na [[Razgovor s korisnikom:Max]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 41408027 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Morogris]] 23ptn2krx6hvsuqg3pz3wgllmfz6ura Korisnik:Max 2 4678309 42679416 42651533 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Korisnik:DreamRimmer]] na [[Korisnik:Max]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 41408028 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Morogris]] 3xpchhn6a41c93zf5z13fzm5x870dqj Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja 4 4681650 42679151 42669779 2026-08-18T13:17:36Z MediaWiki message delivery 59777 /* Growth/Newsletters/36 */ novi odjeljak 42679151 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == {{Zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje Wikiljubavi, na temelju čega je dodatak uveden. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:31 (CEST)|Uvedeno}} Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) :Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST) :Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST) ::{{za}}, i ja se slažem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :[[phab:T424891|Odgovarajući zadatak]] na Phabricatoru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 21:54 (CEST) :: Done :). [[Korisnik:Neriah|Neriah]] ([[Razgovor s korisnikom:Neriah|razgovor]]) 5. maja 2026. u 22:23 (CEST) :::Oh, thank you so much! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:28 (CEST) {{podnožje rasprave}} <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> == Survey (proposed direction for Wishlist) == Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}. You are invited to voice your opinion on a new [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|community-proposed direction]] for the [[m:Community Wishlist|Community Wishlist]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 29. maja 2026. u 05:07 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:기나ㅏㄴ@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:%EA%B8%B0%EB%82%98%E3%85%8F%E3%84%B4/MassMessage&oldid=30604233 --> == [[Posebno:BrokenRedirects|Posebno:-{BrokenRedirects}-]], [[Posebno:UnusedCategories|Posebno:-{UnusedCategories}-]] i sl. == {{komentar}} Pozdrav svima, naime, izgleda da ovakve tzv. „Posebno/-{Special}-” stranice iznad ^ nisu i dalje ažurirane ovdje na sh.wiki, i to još od 10. maja/10. svibnja 2026. godine...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 26. juna 2026. u 11:41 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je nešto za vas... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. juna 2026. u 18:51 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Ažurirano jutros. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:29 (CEST) :::{{komentar}} Dopuna: Vidi: -{[[:phab:T430269]]}-. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) ::::{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|Milicevic01}} kolega Milićević). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) :::::{{odgovor|Milicevic01}} Fala ti, Milićeviću! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) ==Deceased user== Greetings and sorry for my English. Please provide page protection for User:Gobonobo. We would like to preserve the page as it is without future automated modifications. Maybe you can help. Thank you. He died in April 2026. Obituary is available by email on request. -[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]] ([[Razgovor s korisnikom:SusanLesch|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 00:37 (CEST) :@[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]]: Done. My condolences! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:28 (CEST) == Growth/Newsletters/36 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Growth team logo - Icon only.svg|right|180px|frameless|class=skin-invert]] ''Updates from the [[mw:Special:MyLanguage/Growth|Growth]] team on our work to improve the new editor experience.'' === Recent releases === ====Account creation experiments==== Several [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|experiments to increase successful account creation]] have delivered significant results. * An updated message shown to logged-out mobile users who try to edit produced a 27% relative increase in account creation and is being scaled to all wikis. ([[phab:T424595|T424595]]) * A new account menu button in the mobile web header, [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Experiment Results: Mobile Web Account Menu|A/B tested across five Wikipedias with nearly 8 million participants]], made logged-out mobile users 25% more likely to create an account, with no significant difference in constructive editing behavior. ([[phab:T428220|T428220]]) *A simpler post-edit dialog for temporary account holders increased permanent account creation by 87% (relative), converting more temp editors into registered ones. ([[phab:T416418|T416418]])[[File:Create account - July 2026 updates.png|thumb|The redesigned account creation form increases registration by a relative 24.4%]] *We also redesigned the account creation form itself ([[phab:T409236|T409236]]): adding real-time username validation, a concise summary of the username policy, a "reveal password" option, and a simplified design aligned with [[wmdoc:codex/latest|Codex]] guidelines. In an A/B test on English Wikipedia mobile, users who saw the redesigned form created permanent accounts at a rate of 20.4%, compared to 16.4% for the control group (a 24.4% relative increase). ====Revise Tone structured task==== [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise Tone|Revise Tone]] helps newcomers identify passages that may contain non-encyclopedic language and guides them through revising the tone. In A/B testing on Arabic, English, French, and Portuguese Wikipedias, newcomer task completion rates were [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise Tone#Experiment Results|38.7% higher]] than the default Copyedit task, with no decrease in edit quality. The test ended July 9, and the feature is now available to everyone on these wikis, configurable via Community Configuration. [[phab:T426364|We plan]] to release Revise Tone to more wikis. ====Automated mentor list cleanup==== Communities can now [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship#Automated mentor list cleanup|automatically mark inactive mentors as ''away'' or remove them from mentorship entirely]] (which automatically reassigns their mentees). Inactivity is based on edits, and talk page responses count, so mentors answering mentee questions remain active. We recommend enabling both options together; administrators can enable them via [[Special:CommunityConfiguration]] and review the mentor list at [[Special:ManageMentors]]. ====Growth features for Wikidata==== Growth features are [[phab:T400937|now available at Wikidata]], including a simplified Newcomer Homepage, Mentorship, the Impact module, Community Updates and the Help Panel. === Work in progress === [[File:Home designs labeled.png|thumb|Early concepts for evolving the Newcomer Homepage into a personalized 'Home' that grows with contributors.]] ====Home==== The Growth and [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools|Moderator Tools]] teams are developing [[mw:Special:MyLanguage/Home|Home]] ([[phabricator:T419358|T419358]]): a unified, personalized landing page intended to replace the Newcomer Homepage. Rather than remaining a newcomer-only feature, Home will evolve with users as they gain experience, surfacing Suggested Edits, edits to review, and moderation workflows at the right moment. === Research === The [https://research.wikimedia.org/ Wikimedia Research team], in partnership with the Growth Team, published findings from two projects on how new editors learn and integrate into the community: * [[m:Research:Understanding_newcomer_mentorship_on_Wikipedia|Understanding newcomer mentorship on Wikipedia]] * [[m:Research:Successful_Newcomers_Survey_2025#Results|Successful Newcomers Survey]] ''<small>'''[[mw:Special:MyLanguage/Growth/Newsletters|Growth team's newsletter]]''' prepared by [[mw:Special:MyLanguage/Growth|the Growth team]] and posted by [[m:User:MediaWiki message delivery|bot]] • [[mw:Talk:Growth|Give feedback]] • [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/Growth team updates|Subscribe or unsubscribe]].</small>'' </div> 18. augusta 2026. u 15:17 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Growth_team_updates&oldid=30870183 --> dzecefqyzydqlnlq7kh8z7bi98f6ze7 Zaljev sv. Lovrijenca, Čukotka 0 4684311 42679459 41585059 2026-08-19T00:24:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Zaljev svetog Lavrentija]] 42679459 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zaljev svetog Lavrentija]] 2ia78a7po82jrflrlohd7yqhk6u24zm Popis naselja na Nauruu 0 4692104 42679431 42133070 2026-08-19T00:19:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Lista naselja na Naoeru]] 42679431 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lista naselja na Naoeru]] gl7pm82i9es5b3afq5v7xmx5wh6wb3g Popis predsjednika Naurua 0 4692169 42679432 42133278 2026-08-19T00:20:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Lista predsjednika Naoera]] 42679432 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lista predsjednika Naoera]] idqh07bcos8ifzkmvoiyaonci9qxd04 Branka Cvjetičanin 0 4700945 42679573 42459218 2026-08-19T05:09:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679573 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Branka Cvjetičanin.jpeg|alt=Bra.nka Cvjetičanin|mini|Branka Cvjetičanin, hrvatska intermedijsk umjetnica, Zagreb, 2023.]] '''Branka Cvjetičanin''' ([[Zagreb]], [[1969.]]) [[hrvatska]] [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarna]] [[umjetnica]]. Bavi se raznim oblicima umjetničkog izražavanja, od pokreta, [[Suvremeni ples|suvremenog plesa]], [[Performans|performativnih]] i multimedijskih umjetnosti. Surađuje s lokalnom i inozemnom umjetničkom scenom. Članica je hrvatskih i međunarodnih strukovnih udruga u [[Kultura|kulturi]].<ref>{{Cite web|title=ULUPUH - Sekcije|url=http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=17&idclana=843|access-date=2024-08-05|website=arhiva.ulupuh.hr|archive-date=2024-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816071841/http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=17&idclana=843|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Diplomirala je u Amsterdamu na Moving Academy for Performing Arts, site-specific kazališnu režiju, instalaciju i produkciju. Godine 2006. završila je poslijediplomski studij na Bauhaus Kollege u Dessau na programu UN Urbanism. Djeluje kroz umjetničke suradnje i samostalno. Uz umjetnički rad, bavi se kulturnim politikama te upravljanjem projekata u kulturi. Od [[1997.]] nezavisna je producentica u području [[Vizualna kultura|vizualnih umjetnosti]][[Kiparstvo|.]] U sklopu manifestacije EPK, [[Rijeka]] [[Europska prijestolnica kulture]] [[2020.|2020,]] bila je voditeljica programa ''27 susjedstva.''<ref>{{Cite web|title=Branka Cvjetičanin • Rijeka 2020|url=https://rijeka2020.eu/ljudi/branka-cvjeticanin/|access-date=2024-08-05|website=Rijeka 2020|language=hr-HR|archive-date=2024-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816071844/https://rijeka2020.eu/ljudi/branka-cvjeticanin/}}</ref> Jedna od umjetnica zastupljenih na izložbi ''[[Vidljive]]'' [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu]], 2023. == Radovi == Većina njenih radova zasnovana je na [[in situ]] situaciji te odnosima uvjetovanima određenom [[Ekonomija|ekonomijom]], [[Politika|politikom]] i [[Povijest|poviješću]]. Za izvedbu odabire različite medije: live act, koreografske partiture, svjetlosne instalacije, izvedba govora umjetnika i druge izvedbene metode. == Izložbe / akcije (odabir) == '''''Nevidljive'', 2023.''' Zajednička nenajavljena umjetnička akcija pet umjetnica – Milijane Babić, Branke Cvjetičanin, Tajči Čekade, Nadije Mustapić i [[Nika Rukavina|Nike Rukavine]], izvedena je na otvorenju riječkog izdanja međuinstitucionalnog projekta / izložbe ''[[Vidljive]]'' u [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci]]. Grupa umjetnica dolazi na otvorenje navedene izložbe s glavama pokrivenim papirnatim vrećicama uz poruku medijima u kojoj otkrivaju dentitet kao i razloge negodovanja, među ostalim organizacijske propusta te nedostatak dijaloga između kustosica i umjetnica.<ref>{{Cite web|date=2023-12-16|title=Nevidljive: umjetnička akcija kao reakcija na međuinstitucionalni projekt „Vidljive“|url=https://artkvart.hr/nevidljive-umjetnicka-akcija-kao-reakcija-na-meduinstitucionalni-projekt-vidljive/|access-date=2024-08-05|website=ArtKvart.hr|language=hr}}</ref> '''''Delegacija'', 2017.''' Izložba se bavi propalom Tvornicom alatnih strojeva i naseljem [[Prvomajska]], koje se nalazi u blizini Galerije Prozori iz Zagreba. U naselju i danas žive radnici bivše tvornice, čiji su se pogoni nalazili i u [[Raša (općina)|Raši]] u Istri. Autorica organizira memorijalni izlet u Rašu, [[Krapan]] i [[Labin]]. Okuplja radnike, stanovnike zagrebačkog naselja Prvomajska, koji s umjetnicima odlaze u posjet stanovnicima Krapna. Iz političkih retorika ironično preuzima formu delegacije te propituje ulogu različitih političkih subjekata, kao i marginaliziranih ljudi i njihove paralelne povijesne naracije.<ref>{{Cite web|title=Culturenet.hr - Branka Cvjetičanin u Galeriji Prozori|url=https://www.culturenet.hr/branka-cvjeticanin-u-galeriji-prozori/63853|access-date=2024-08-05|website=www.culturenet.hr}}</ref> '''''Ona govori povijest'', 2015.''' Izložba promišlja temu [[rat]]a. ''U odnosima između iz-govorenog povijesnog naslijeđa Očeva i nijemog naslijeđa Majki, čije ne-izgovorene [[Trauma|traume]] osvještava kao dio vlastita kulturnog nasljeđa i [[identitet]]a, autorica dekodira kolektivnu memoriju i geo-narative zarobljene povijesnom percepcijom. Izložba je sastavljena od fotografija i video rada koji dokumentiraju performans koji se kao rad u trajanju odvija na [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]] u [[Lika|Lici]] od [[2008.]] godine''.<ref>{{Cite web|last=kresimirag|date=2015-04-29|title=Izložba Branke Cvjetičanin: Ona govori povijest ( SheSTORY )|url=https://likumzg.wordpress.com/2015/04/29/izlozba-branke-cvjeticanin-ona-govori-povijest-shestory/|access-date=2024-08-05|website=Zagrebački likovni umjetnici|language=hr}}</ref> == Nagrade (odabir) == Godine [[2022.]], kao voditeljici projekta ''27 susjedstva'' dodijeljena joj je nagrada za angažiranu umjetnost Erhard Busek, koju dodjeljuje Centar za napredne studije jugoistočne Europe [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].<ref>{{Cite web|last=Petrak|first=Andrej|date=2022-10-28|title=Otvorena izložba "Izvođenje demokracije": Pokušava odgovoriti na neka od gorućih pitanja današnjice|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/izlozbe/otvorena-izlozba-izvodenje-demokracije-pokusava-odgovoriti-na-neka-od-gorucih-pitanja-danasnjice/|access-date=2024-08-05|website=Novi list|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * https://www.kamov-residency.org/hr/stvaraoci/polygon-centar-za-istrazivanja-i-razvoj-projekata-u-kulturi * https://brankacvjeticanin.com/ {{Authority control}} {{Životni vijek|1969||Cvjetičanin, Branka}} [[Kategorija:Hrvatski umjetnici]] [[Kategorija:Multimedijalni umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] ovh555mx5zup2k5knju8xj9nfp4h1oq Folklandska Ostrva 0 4703264 42679369 42320953 2026-08-19T00:10:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679369 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklandski Otoci 0 4703265 42679371 42320954 2026-08-19T00:10:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679371 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklandski otoci 0 4703266 42679372 42320955 2026-08-19T00:11:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679372 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklendski otoci 0 4703267 42679377 42320956 2026-08-19T00:11:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679377 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklendski Otoci 0 4703268 42679376 42320957 2026-08-19T00:11:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679376 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Фолкландска острва 0 4703269 42679506 42320958 2026-08-19T00:32:00Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679506 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklandi 0 4703310 42679368 42321039 2026-08-19T00:10:20Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679368 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Фолкланди 0 4703336 42679504 42321090 2026-08-19T00:31:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679504 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Folklendi 0 4705878 42679373 42326175 2026-08-19T00:11:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679373 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Foklandi 0 4705879 42679365 42326176 2026-08-19T00:09:50Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Falklandski otoci]] 42679365 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Falklandski otoci]] 6rsdrn35pwb8rlk02ht0jiky33lie1x Bugarsko čitalište 0 4707601 42679591 42389155 2026-08-19T08:50:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679591 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Bugarsko čitalište (Društveni kulturni centar) |slika = Blagoevgrad Narodno chitalishte Nikola Vaptsarov.jpg |godina = 2017. |regija = Evropa |id = 00969 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/BSP/bulgarian-chitalishte-community-cultural-centre-practical-experience-in-safeguarding-the-vitality-of-the-intangible-cultural-heritage-00969 |država = {{flag|Bugarska}} }} '''Bugarsko čitalište''' je naziv javne kulturne ustanove u [[Bugarska|Bugarske]]. Osnivači su lokalne zajednice. Čitališta se nalaze raspoređena na cijeloj bugarskoj teritoriji. Krajem 2016. god. registrovano ih je ukupno 3614. Pristupačna su za sve stanovnike, bez obzira na godine, pol, politička i vjerska uvjerenja. Istovremeno ispunjavaju nekoliko funkcija, kao što su centar zajednice, [[biblioteka]] i [[pozorište]]. Koristi se i kao obrazovna ustanova, gde se ljudi svih uzrasta mogu upisati na kurseve stranog jezika, [[ples]]a, [[Muzika|muzike]] i druge kurseve.<ref>[https://chitalishta.com/?act=content&rec=346 Registar narodnih čitališta - Pristupljeno, 11.1.2025]{{bg}}</ref> Prva čitališta osnovana su 1856. godine u gradovima Šumen, Lom i [[Svištov]], na kraju [[Osmanlije|osmanskog]] perioda. O tada su prepoznata kao ključna organizaciona jedinica bugarskog društva. U skladu sa Zakonom o čitaonicama iz 1996. godine, čitališta su nevladine samoregulatorne organizacije. Po zakonu, obavljaju kulturno-obrazovne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje običaja i tradicije bugarskog naroda, obezbeđivanje pristupa informacijama, distribuciju znanja i upoznavanje građana sa vrijednostima i dostignućima [[Nauka|nauke]], [[umjetnost]]i i [[Kultura|kulture]].<ref>[https://lex.bg/laws/ldoc/2133897729 Zakon o narodnom čitalištu - Pristupljeno, 11.1.2025]{{bg}}</ref> == Nematerijalna svjetska baština == Čitalište je upisano na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bugarske.<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 11.1.2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211204173754/https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG |date=2021-12-04 }}{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 12. zasjedanju koje je održano od 13. do 18. decembra 2021. god. na ostrvu Jeju, [[Južna Koreja]].<ref>[https://ich.unesco.org/en/BSP/bulgarian-chitalishte-community-cultural-centre-practical-experience-in-safeguarding-the-vitality-of-the-intangible-cultural-heritage-00969 UNESCO Čitalište - 11.1.2025]{{en}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Chitalishte}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj]] ljjpj5zgbosnxk402x9eai0y64hq99u Anino groblje u Osijeku 0 4711861 42679308 42429024 2026-08-19T00:00:40Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Groblje svete Ane]] 42679308 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Groblje svete Ane]] chxt387ak3ft24uaeys06bb3ifgnpu0 Ugrožavanje ptica u Srbiji 0 4714842 42679294 42598787 2026-08-18T22:24:55Z SrpskiAnonimac 101643 /* Trovanje */ 42679294 wikitext text/x-wiki '''Ugrožavanje ptica u Srbiji''' je posljedica nekoliko faktora: uništavanje staništa, elektrokucija i kolizija, trovanje, lov i krivolov i hvatanje divljih vrsta. Srbija se nalazi u jednom od šest [[Evropa|evropskih]] centara biološke razvnovrsnosti. Na prostoru države koji zahvata manje od 1% Evrope, gnijezdi se i sezonski susreće čak 2/3 vrsta ptica koje naseljavaju Evropu. Godine 2018. izdata je Crvena knjiga faune Srbije III – ptice, u kojoj se nalaze podaci o 352 zabilježene vrste u Srbiji, a procijenjen je rizik od iščezavanja gnijezdeće populacije 255 vrsta i negnijezdeće populacije svih vrsta. Poslednjih decenija, nestalo je najmanje petnaest vrsta ptica gnijezdarica među kojima su tetreb ruševac, bjeloglava patka, mala droplja, kudravi i ružičasti nesit, crni strvinar, bijela kanja i istočni trstenjak.<ref name="ptice Sr">{{Cite web |url= https://www.rts.rs/magazin/priroda/5696928/krstas-uginuo-strujni-udar-zastita-ptica-srbija.html |title= Kako da zaštitimo ptice u Srbiji |work= RTS - www.rts.rs |accessdate= 9. 3. 2025}}</ref> [[File:Whiteheadduck.jpg|mini|lijevo|200px|[[Bjeloglava patka|Bjeloglava ili plovokljuna patka]] (Oxyura leucocephala) - Posljednje gnežđenje na teritoriji Srbije zabilježeno je na jezeru [[Rusanda]] 1969. Do 1990-ih male grupe su bilježene na seobi, nakon toga, svega nekoliko puta na seobi. Nestala je uništenjem staništa i lovom.]] == Uništavanje staništa == Uništavanje staništa usljed urbanizacije, proširenja poljoprivrednih površina, krčenja šuma, sječe starih stabala, eksploatacije prirodnih resursa, isušivanja plavnih zona i močvara loše utiče na biodiverzitet i dovodi do izumiranja i nestanka mnogih vrsta sa takvih područja. == Elektrokucija i kolizija == Elektrokucija i kolizija godišnje odnesu desetine miliona života ptica širom svijeta. Elektrokucija je stradanje ptica usled strujnog udara, dok je kolizija stradanje ptica usled udara u stubove ili žice, češće na vodovima visokog napona. Od strujnog udara ili sudara sa dalekovodima tokom 2024 godine u Srbiji je stradalo 436 ptica iz 28 vrsta. Najčešći slučajevi stradanja dešavaju se na dalekovodu koji je prepoznat kao najopasniji za ptice. To je [[beton]]ski stub, pretežno sa betonskom (može biti i metalna) konzolom, gde su žice u dva nivoa i svi izolatori su okrenuti nagore. Utvrđeno je da je 81 odsto ptica stradalo od strujnog udara, sedam odsto od sudara sa dalekovodima, a za oko 12 odsto nije utvrđen pravi razlog stradanja. Dosadašnja praksa pokazala je da uglavnom stradaju brojnije i češće vrste poput [[vrana]] i [[čvorak]]a, ali sporadično i rijeđe vrste, poput [[Orao bjelorepan|orlova belorepana]] i [[Crna lunja|crnih lunja]]. Veća je verovatnoća stradanja u otvorenom prostoru bez šuma, gdje ptice teško da imaju gde da slete osim na dalekovode. U nekim zemljama razvijena su mnoga rešenja za ovaj problem, koja se iz godine u godinu usavršavaju, pa čak postoje i posebni stručnjaci za ptice koji se bave samo ovim problemom. U saradnji sa Elektrodistribucijom, do sada je obezbeđeno 40 km. dalekovoda postavljanjem 3.340 preusmjerivača leta, a postavljanjem izolacionih kapa izolovano je 576 opasnih stubova. == Trovanje == Trovanje ptica predstavlja namjerno ili nenamjerno ubijanje putem otrovanog plijena, sjemena ili mamaca. Do trovanja često dolazi usljed neodgovorne upotrebe [[Pesticidi|pesticida]], te i drugih dozvoljenih i zabranjenih supstanci koje mogu biti pogubne za život ptica. Od 2000. godine do danas širom Srbije pouzdano je registrovano više od 200 slučajeva trovanja, tokom kojih je stradalo više od 2.000 jedinki divljih ptica. Nastradale ptice uglavnom su kolateralna šteta otrova namenjenih drugim vrstama koje pojedini ljudi smatraju štetočinama. Trovanje može biti direktno, kada ptica pojede zatrovan mamac ili sjeme, ili indirektno, kada pojede životinju koja je uginula od trovanja. <ref name="pticePrijava">{{Cite web |url= https://pticesrbije.rs/prijavite-ugrozavanje-ptica/ |title= Prijavite ugrožavanje ptica |work= Društvo za zaštitu i proučavanje ptica |accessdate= 9. 5. 2025}}</ref> Velike (orlovi i lešinari) i ptice grabljivice srednje veličine (mišari, eje, lunje)…rado se hrane uginulim životinjama i klaničnim ostacima. Iako zatrovani mamci i leševi uglavnom nisu namenjeni njima, ove rijetke i ugrožene ptice često stradaju usljed trovanja, jer među prvima pronalaze i posjećuju zatrovano meso. Posebno je kritično razdoblje od novembra do marta kada su usjevi na poljima skinuti i vegetacija suva, te ptice grabljivice lakše uočavaju životinjske ostatke. Među ovim vrstama, u poslednjih 20 godina najčešće su pronalaženi otrovani mišari (''Buteo buteo''), bjelorepani (''Haliaeetus albicilla''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i bjeloglavi supovi (''Gyps fulvus''). Strah i ekonomske štete koje trpe domaćinstva, povod su sukoba čovjeka sa divljim grabljivcima poput vuka, lisice i šakala, ili nevlasničkim domaćim životinjama, kao što su psi. Ovakvi sukobi uglavnom za ishod imaju nezakonito korišćenje otrova, kada stradaju ciljani organizmi, ali i mnogo veći broj slučajnih žrtava. Dodatni problem predstavljaju stotine divljih deponija i mrciništa na kojima svake godine bude nezakonito izneto oko 250.000 tona klaničnog otpada i mrtvih životinja, koje postaju neiscrpan izvor hrane. Gajeni golubovi imaju veliku emotivnu i ekonomsku vrednost za svoje vlasnike. Njihov neprirodan let (izvođenje akrobacija u vazduhu, uporno i dugo kruženje i letenje do iznemoglosti) privlači pažnju ptica grabljivica, čija uloga u prirodi jeste odstranjivanje jedinki čudnog ponašanja. Najpodmukliji i najopasniji čin jeste puštanje sopstvenog goluba (koga golubari zovu „kamikaza”), koji je prethodno premazan otrovima poput Furadana, u nadi da će ga uhvatiti ptica grabljivica i otrovati se. Ovaj vid trovanja proteklih decenija prepolovio je gnezdilišnu populaciju sivih sokolova u Srbiji, a doveo je i do iščezavanja stepskih sokolova iz pojedinih dijelova Vojvodine. [[File:Щегол черноголовый цветочки ивы щиплет (Carduelis carduelis), Крылатские холмы.jpg|mini|lijevo|200px|[[Češljugar]] (''Carduelis carduelis'') - Često se drži kao kavezna ptica zbog lijepog pjeva i upadljivog izgleda, zbog čega je ugrožen lovom.]] [[File:Weibliche Wachtel (Coturnix coturnix).jpg|mini|lijevo|200px|[[Obična prepelica]] (''Coturnix coturnix'')]] == Lov i krivolov == Divlje ptice se izlovljavaju uz pomoć klopki, mreža, lijepkova i drugih zakonom nedozvoljenih sredstava, a veliki broj tek uhvaćenih jedinki ugine usljed povreda i stresa. Hvatanjem živih ptica u prirodi posebno se ističu odgajivači divljih ptica pjevačica (tzv. „štigličari“), ilegalni sokolari i golubari. Mnogi odgajivači hvataju divlje jedinke i radi ukrštanja sa [[Kanarinac|kanarincima]] i drugim srodnima vrstama, time praktikujući takođe zakonom zabranjeno "bastardiranje". U pojedinim okruzima Srbije, poput Rasinskog, Nišavskog, Topličkog i Jablaničkog držanje divljih ptica pjevačica u zatočeništvu učestalije je u odnosu na ostatak države. Zabrinjava činjenica da i pored brojnih apela, upozorenja i slučajeva kažnjavanja od strane institucija, mnogi prekršioci zakona nastavljaju da direktno ugrožavaju brojne strogo zaštićene divlje vrste ptica. Najčešće nezakonito uhvaćene ptice pjevačice u Srbiji su vrste iz porodice zeba, i to [[češljugar]] (''Carduelis carduelis''), čižak, konopljarka, zimovka, žutarica i zelentarka. Osim njih, iz prirode se kradu i drozdovi, strnadice, ševe, vrane i druge vrste.<ref name="pticeLov">{{Cite web |url= https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |title= Ko ugrožava ptice u Srbiji? |work= JUGPRESS - 19 godina sa Vama mislimo svojom glavom, 2020. |accessdate= 9. 3. 2025 |archive-date= 2025-02-13 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250213131016/https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |url-status= dead }}</ref> Nezakonit lov vatrenim oružjem predstavlja jedan od najčešćih i najrasprostranjenijih zločina nad pticama u Srbiji i to kroz krivolov i lovokradju. Među pticama malih dimenzija [[prepelica]] je najčešće lovljena divlja vrsta u Srbiji. Na ovu pticu decenijama negativno utiče gubitak staništa i intenzivna poljoprivreda, pa se i gnezdilišna populacija širom areala smanjuje. Prepelica nije bila toliko zanimljiva domaćim lovcima sve do sedamdesetih godina XX veka, kada se naglo razvija lovni [[turizam]], a posebno povećava broj gostiju lovaca iz [[Italija|Italije]]. Međutim, kako se populacija smanjivala bilo je sve teže uloviti dovoljno prepelica, pa su se mnogi lovci okrenuli korišćenju nesportskih metoda poput dozivanja uz pomoć snimljenog zvuka (elektronske vabilice), pucanja iz poluautomatskog oružja, hvatanja živih ptica u mreže i slično. Tokom avgusta i septembra širom Srbije krivolovci postavljaju i koriste između 600 i 1.000 elektronskih vabilica. Te naprave u sigurnu smrt dozovu barem 50.000 prepelica. Još jedna opasnost vreba od korišćenja vabilica: one skreću i remete puteve seobe, te dozivaju prepelice da se odmore i okrepe na uglavnom nepodobnim staništima – na oranicama koje su bezvodne i obilno tretirane pesticidima. Desetkovaneu brojnosti, nedovoljno okrepljene, organizama oslabljenih zatrovanom hranom i vodom, mnoge prepelice neće stići do zimskih odredišta, a izuzetno mali postotak na proleće će se vratiti na gnezdilišta. == Zaštita == Zaštita ptica u Srbiji moguća je proglašavanjem zakonske zaštite rijetkih i ugroženih vrsta, uređenjem [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|zaštićenih područja prirode]] koja su njihova glavna utočišta i preduzimanjem direktnih mjera na suzbijanju protivzakonitog ubijanja. [[Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije]] poziva gradjane da, ukoliko uoče neku od pomenutih pojava, o tome odmah obavijeste policiju ili neku od inspekcijskih službi, jer je to jedini način da se ptice sačuvaju, a neodgovorni pojedinci ili grupe sankcionišu. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://poslednjilet.rs/trovanje-ptica/ |title= Spriječite trovanje ptica |work= poslednjilet.rs |accessdate= 29. 5. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji| ]] mk5y17x99v4zlaiobdpdocria275tym 42679295 42679294 2026-08-18T22:25:54Z SrpskiAnonimac 101643 /* Lov i krivolov */ 42679295 wikitext text/x-wiki '''Ugrožavanje ptica u Srbiji''' je posljedica nekoliko faktora: uništavanje staništa, elektrokucija i kolizija, trovanje, lov i krivolov i hvatanje divljih vrsta. Srbija se nalazi u jednom od šest [[Evropa|evropskih]] centara biološke razvnovrsnosti. Na prostoru države koji zahvata manje od 1% Evrope, gnijezdi se i sezonski susreće čak 2/3 vrsta ptica koje naseljavaju Evropu. Godine 2018. izdata je Crvena knjiga faune Srbije III – ptice, u kojoj se nalaze podaci o 352 zabilježene vrste u Srbiji, a procijenjen je rizik od iščezavanja gnijezdeće populacije 255 vrsta i negnijezdeće populacije svih vrsta. Poslednjih decenija, nestalo je najmanje petnaest vrsta ptica gnijezdarica među kojima su tetreb ruševac, bjeloglava patka, mala droplja, kudravi i ružičasti nesit, crni strvinar, bijela kanja i istočni trstenjak.<ref name="ptice Sr">{{Cite web |url= https://www.rts.rs/magazin/priroda/5696928/krstas-uginuo-strujni-udar-zastita-ptica-srbija.html |title= Kako da zaštitimo ptice u Srbiji |work= RTS - www.rts.rs |accessdate= 9. 3. 2025}}</ref> [[File:Whiteheadduck.jpg|mini|lijevo|200px|[[Bjeloglava patka|Bjeloglava ili plovokljuna patka]] (Oxyura leucocephala) - Posljednje gnežđenje na teritoriji Srbije zabilježeno je na jezeru [[Rusanda]] 1969. Do 1990-ih male grupe su bilježene na seobi, nakon toga, svega nekoliko puta na seobi. Nestala je uništenjem staništa i lovom.]] == Uništavanje staništa == Uništavanje staništa usljed urbanizacije, proširenja poljoprivrednih površina, krčenja šuma, sječe starih stabala, eksploatacije prirodnih resursa, isušivanja plavnih zona i močvara loše utiče na biodiverzitet i dovodi do izumiranja i nestanka mnogih vrsta sa takvih područja. == Elektrokucija i kolizija == Elektrokucija i kolizija godišnje odnesu desetine miliona života ptica širom svijeta. Elektrokucija je stradanje ptica usled strujnog udara, dok je kolizija stradanje ptica usled udara u stubove ili žice, češće na vodovima visokog napona. Od strujnog udara ili sudara sa dalekovodima tokom 2024 godine u Srbiji je stradalo 436 ptica iz 28 vrsta. Najčešći slučajevi stradanja dešavaju se na dalekovodu koji je prepoznat kao najopasniji za ptice. To je [[beton]]ski stub, pretežno sa betonskom (može biti i metalna) konzolom, gde su žice u dva nivoa i svi izolatori su okrenuti nagore. Utvrđeno je da je 81 odsto ptica stradalo od strujnog udara, sedam odsto od sudara sa dalekovodima, a za oko 12 odsto nije utvrđen pravi razlog stradanja. Dosadašnja praksa pokazala je da uglavnom stradaju brojnije i češće vrste poput [[vrana]] i [[čvorak]]a, ali sporadično i rijeđe vrste, poput [[Orao bjelorepan|orlova belorepana]] i [[Crna lunja|crnih lunja]]. Veća je verovatnoća stradanja u otvorenom prostoru bez šuma, gdje ptice teško da imaju gde da slete osim na dalekovode. U nekim zemljama razvijena su mnoga rešenja za ovaj problem, koja se iz godine u godinu usavršavaju, pa čak postoje i posebni stručnjaci za ptice koji se bave samo ovim problemom. U saradnji sa Elektrodistribucijom, do sada je obezbeđeno 40 km. dalekovoda postavljanjem 3.340 preusmjerivača leta, a postavljanjem izolacionih kapa izolovano je 576 opasnih stubova. == Trovanje == Trovanje ptica predstavlja namjerno ili nenamjerno ubijanje putem otrovanog plijena, sjemena ili mamaca. Do trovanja često dolazi usljed neodgovorne upotrebe [[Pesticidi|pesticida]], te i drugih dozvoljenih i zabranjenih supstanci koje mogu biti pogubne za život ptica. Od 2000. godine do danas širom Srbije pouzdano je registrovano više od 200 slučajeva trovanja, tokom kojih je stradalo više od 2.000 jedinki divljih ptica. Nastradale ptice uglavnom su kolateralna šteta otrova namenjenih drugim vrstama koje pojedini ljudi smatraju štetočinama. Trovanje može biti direktno, kada ptica pojede zatrovan mamac ili sjeme, ili indirektno, kada pojede životinju koja je uginula od trovanja. <ref name="pticePrijava">{{Cite web |url= https://pticesrbije.rs/prijavite-ugrozavanje-ptica/ |title= Prijavite ugrožavanje ptica |work= Društvo za zaštitu i proučavanje ptica |accessdate= 9. 5. 2025}}</ref> Velike (orlovi i lešinari) i ptice grabljivice srednje veličine (mišari, eje, lunje)…rado se hrane uginulim životinjama i klaničnim ostacima. Iako zatrovani mamci i leševi uglavnom nisu namenjeni njima, ove rijetke i ugrožene ptice često stradaju usljed trovanja, jer među prvima pronalaze i posjećuju zatrovano meso. Posebno je kritično razdoblje od novembra do marta kada su usjevi na poljima skinuti i vegetacija suva, te ptice grabljivice lakše uočavaju životinjske ostatke. Među ovim vrstama, u poslednjih 20 godina najčešće su pronalaženi otrovani mišari (''Buteo buteo''), bjelorepani (''Haliaeetus albicilla''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i bjeloglavi supovi (''Gyps fulvus''). Strah i ekonomske štete koje trpe domaćinstva, povod su sukoba čovjeka sa divljim grabljivcima poput vuka, lisice i šakala, ili nevlasničkim domaćim životinjama, kao što su psi. Ovakvi sukobi uglavnom za ishod imaju nezakonito korišćenje otrova, kada stradaju ciljani organizmi, ali i mnogo veći broj slučajnih žrtava. Dodatni problem predstavljaju stotine divljih deponija i mrciništa na kojima svake godine bude nezakonito izneto oko 250.000 tona klaničnog otpada i mrtvih životinja, koje postaju neiscrpan izvor hrane. Gajeni golubovi imaju veliku emotivnu i ekonomsku vrednost za svoje vlasnike. Njihov neprirodan let (izvođenje akrobacija u vazduhu, uporno i dugo kruženje i letenje do iznemoglosti) privlači pažnju ptica grabljivica, čija uloga u prirodi jeste odstranjivanje jedinki čudnog ponašanja. Najpodmukliji i najopasniji čin jeste puštanje sopstvenog goluba (koga golubari zovu „kamikaza”), koji je prethodno premazan otrovima poput Furadana, u nadi da će ga uhvatiti ptica grabljivica i otrovati se. Ovaj vid trovanja proteklih decenija prepolovio je gnezdilišnu populaciju sivih sokolova u Srbiji, a doveo je i do iščezavanja stepskih sokolova iz pojedinih dijelova Vojvodine. [[File:Щегол черноголовый цветочки ивы щиплет (Carduelis carduelis), Крылатские холмы.jpg|mini|lijevo|200px|[[Češljugar]] (''Carduelis carduelis'') - Često se drži kao kavezna ptica zbog lijepog pjeva i upadljivog izgleda, zbog čega je ugrožen lovom.]] [[File:Weibliche Wachtel (Coturnix coturnix).jpg|mini|lijevo|200px|[[Obična prepelica]] (''Coturnix coturnix'')]] == Lov i krivolov == Divlje ptice se izlovljavaju uz pomoć klopki, mreža, lijepkova i drugih zakonom nedozvoljenih sredstava, a veliki broj tek uhvaćenih jedinki ugine usljed povreda i stresa. Hvatanjem živih ptica u prirodi posebno se ističu odgajivači divljih ptica pjevačica (tzv. „štigličari“), ilegalni sokolari i golubari. Mnogi odgajivači hvataju divlje jedinke i radi ukrštanja sa [[Kanarinac|kanarincima]] i drugim srodnima vrstama, time praktikujući takođe zakonom zabranjeno "bastardiranje". U pojedinim okruzima Srbije, poput Rasinskog, Nišavskog, Topličkog i Jablaničkog držanje divljih ptica pjevačica u zatočeništvu učestalije je u odnosu na ostatak države. Zabrinjava činjenica da i pored brojnih apela, upozorenja i slučajeva kažnjavanja od strane institucija, mnogi prekršioci zakona nastavljaju da direktno ugrožavaju brojne strogo zaštićene divlje vrste ptica. Najčešće nezakonito uhvaćene ptice pjevačice u Srbiji su vrste iz porodice zeba, i to [[češljugar]] (''Carduelis carduelis''), čižak, konopljarka, zimovka, žutarica i zelentarka. Osim njih, iz prirode se kradu i drozdovi, strnadice, ševe, vrane i druge vrste.<ref name="pticeLov">{{Cite web |url= https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |title= Ko ugrožava ptice u Srbiji? |work= JUGPRESS - 19 godina sa Vama mislimo svojom glavom, 2020. |accessdate= 9. 3. 2025 |archive-date= 2025-02-13 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250213131016/https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |url-status= dead }}</ref> Nezakonit lov vatrenim oružjem predstavlja jedan od najčešćih i najrasprostranjenijih zločina nad pticama u Srbiji i to kroz krivolov i lovokradju. Među pticama malih dimenzija [[Obična prepelica|prepelica]] je najčešće lovljena divlja vrsta u Srbiji. Na ovu pticu decenijama negativno utiče gubitak staništa i intenzivna poljoprivreda, pa se i gnezdilišna populacija širom areala smanjuje. Prepelica nije bila toliko zanimljiva domaćim lovcima sve do sedamdesetih godina XX veka, kada se naglo razvija lovni [[turizam]], a posebno povećava broj gostiju lovaca iz [[Italija|Italije]]. Međutim, kako se populacija smanjivala bilo je sve teže uloviti dovoljno prepelica, pa su se mnogi lovci okrenuli korišćenju nesportskih metoda poput dozivanja uz pomoć snimljenog zvuka (elektronske vabilice), pucanja iz poluautomatskog oružja, hvatanja živih ptica u mreže i slično. Tokom avgusta i septembra širom Srbije krivolovci postavljaju i koriste između 600 i 1.000 elektronskih vabilica. Te naprave u sigurnu smrt dozovu barem 50.000 prepelica. Još jedna opasnost vreba od korišćenja vabilica: one skreću i remete puteve seobe, te dozivaju prepelice da se odmore i okrepe na uglavnom nepodobnim staništima – na oranicama koje su bezvodne i obilno tretirane pesticidima. Desetkovaneu brojnosti, nedovoljno okrepljene, organizama oslabljenih zatrovanom hranom i vodom, mnoge prepelice neće stići do zimskih odredišta, a izuzetno mali postotak na proleće će se vratiti na gnezdilišta. == Zaštita == Zaštita ptica u Srbiji moguća je proglašavanjem zakonske zaštite rijetkih i ugroženih vrsta, uređenjem [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|zaštićenih područja prirode]] koja su njihova glavna utočišta i preduzimanjem direktnih mjera na suzbijanju protivzakonitog ubijanja. [[Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije]] poziva gradjane da, ukoliko uoče neku od pomenutih pojava, o tome odmah obavijeste policiju ili neku od inspekcijskih službi, jer je to jedini način da se ptice sačuvaju, a neodgovorni pojedinci ili grupe sankcionišu. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://poslednjilet.rs/trovanje-ptica/ |title= Spriječite trovanje ptica |work= poslednjilet.rs |accessdate= 29. 5. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji| ]] l6k5nc0jjlht82k4vp6ilcnl6sc1e2x 42679297 42679295 2026-08-18T22:27:47Z SrpskiAnonimac 101643 42679297 wikitext text/x-wiki '''Ugrožavanje ptica u Srbiji''' je posljedica nekoliko faktora: uništavanje staništa, elektrokucija i kolizija, trovanje, lov i krivolov i hvatanje divljih vrsta. Srbija se nalazi u jednom od šest [[Evropa|evropskih]] centara biološke razvnovrsnosti. Na prostoru države koji zahvata manje od 1% Evrope, gnijezdi se i sezonski susreće čak 2/3 vrsta ptica koje naseljavaju Evropu. Godine 2018. izdata je Crvena knjiga faune Srbije III – ptice, u kojoj se nalaze podaci o 352 zabilježene vrste u Srbiji, a procijenjen je rizik od iščezavanja gnijezdeće populacije 255 vrsta i negnijezdeće populacije svih vrsta. Poslednjih decenija, nestalo je najmanje petnaest vrsta ptica gnijezdarica među kojima su tetreb ruševac, bjeloglava patka, mala droplja, kudravi i ružičasti nesit, crni strvinar, bijela kanja i istočni trstenjak.<ref name="ptice Sr">{{Cite web |url= https://www.rts.rs/magazin/priroda/5696928/krstas-uginuo-strujni-udar-zastita-ptica-srbija.html |title= Kako da zaštitimo ptice u Srbiji |work= RTS - www.rts.rs |accessdate= 9. 3. 2025}}</ref> [[File:Whiteheadduck.jpg|mini|lijevo|200px|[[Bjeloglava patka|Bjeloglava ili plovokljuna patka]] (''Oxyura leucocephala'') - Posljednje gnežđenje na teritoriji Srbije zabilježeno je na jezeru [[Rusanda]] 1969. Do 1990-ih male grupe su bilježene na seobi, nakon toga, svega nekoliko puta na seobi. Nestala je uništenjem staništa i lovom.]] == Uništavanje staništa == Uništavanje staništa usljed urbanizacije, proširenja poljoprivrednih površina, krčenja šuma, sječe starih stabala, eksploatacije prirodnih resursa, isušivanja plavnih zona i močvara loše utiče na biodiverzitet i dovodi do izumiranja i nestanka mnogih vrsta sa takvih područja. == Elektrokucija i kolizija == Elektrokucija i kolizija godišnje odnesu desetine miliona života ptica širom svijeta. Elektrokucija je stradanje ptica usled strujnog udara, dok je kolizija stradanje ptica usled udara u stubove ili žice, češće na vodovima visokog napona. Od strujnog udara ili sudara sa dalekovodima tokom 2024 godine u Srbiji je stradalo 436 ptica iz 28 vrsta. Najčešći slučajevi stradanja dešavaju se na dalekovodu koji je prepoznat kao najopasniji za ptice. To je [[beton]]ski stub, pretežno sa betonskom (može biti i metalna) konzolom, gde su žice u dva nivoa i svi izolatori su okrenuti nagore. Utvrđeno je da je 81 odsto ptica stradalo od strujnog udara, sedam odsto od sudara sa dalekovodima, a za oko 12 odsto nije utvrđen pravi razlog stradanja. Dosadašnja praksa pokazala je da uglavnom stradaju brojnije i češće vrste poput [[vrana]] i [[čvorak]]a, ali sporadično i rijeđe vrste, poput [[Orao bjelorepan|orlova belorepana]] i [[Crna lunja|crnih lunja]]. Veća je verovatnoća stradanja u otvorenom prostoru bez šuma, gdje ptice teško da imaju gde da slete osim na dalekovode. U nekim zemljama razvijena su mnoga rešenja za ovaj problem, koja se iz godine u godinu usavršavaju, pa čak postoje i posebni stručnjaci za ptice koji se bave samo ovim problemom. U saradnji sa Elektrodistribucijom, do sada je obezbeđeno 40 km. dalekovoda postavljanjem 3.340 preusmjerivača leta, a postavljanjem izolacionih kapa izolovano je 576 opasnih stubova. == Trovanje == Trovanje ptica predstavlja namjerno ili nenamjerno ubijanje putem otrovanog plijena, sjemena ili mamaca. Do trovanja često dolazi usljed neodgovorne upotrebe [[Pesticidi|pesticida]], te i drugih dozvoljenih i zabranjenih supstanci koje mogu biti pogubne za život ptica. Od 2000. godine do danas širom Srbije pouzdano je registrovano više od 200 slučajeva trovanja, tokom kojih je stradalo više od 2.000 jedinki divljih ptica. Nastradale ptice uglavnom su kolateralna šteta otrova namenjenih drugim vrstama koje pojedini ljudi smatraju štetočinama. Trovanje može biti direktno, kada ptica pojede zatrovan mamac ili sjeme, ili indirektno, kada pojede životinju koja je uginula od trovanja. <ref name="pticePrijava">{{Cite web |url= https://pticesrbije.rs/prijavite-ugrozavanje-ptica/ |title= Prijavite ugrožavanje ptica |work= Društvo za zaštitu i proučavanje ptica |accessdate= 9. 5. 2025}}</ref> Velike (orlovi i lešinari) i ptice grabljivice srednje veličine (mišari, eje, lunje)…rado se hrane uginulim životinjama i klaničnim ostacima. Iako zatrovani mamci i leševi uglavnom nisu namenjeni njima, ove rijetke i ugrožene ptice često stradaju usljed trovanja, jer među prvima pronalaze i posjećuju zatrovano meso. Posebno je kritično razdoblje od novembra do marta kada su usjevi na poljima skinuti i vegetacija suva, te ptice grabljivice lakše uočavaju životinjske ostatke. Među ovim vrstama, u poslednjih 20 godina najčešće su pronalaženi otrovani mišari (''Buteo buteo''), bjelorepani (''Haliaeetus albicilla''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i bjeloglavi supovi (''Gyps fulvus''). Strah i ekonomske štete koje trpe domaćinstva, povod su sukoba čovjeka sa divljim grabljivcima poput vuka, lisice i šakala, ili nevlasničkim domaćim životinjama, kao što su psi. Ovakvi sukobi uglavnom za ishod imaju nezakonito korišćenje otrova, kada stradaju ciljani organizmi, ali i mnogo veći broj slučajnih žrtava. Dodatni problem predstavljaju stotine divljih deponija i mrciništa na kojima svake godine bude nezakonito izneto oko 250.000 tona klaničnog otpada i mrtvih životinja, koje postaju neiscrpan izvor hrane. Gajeni golubovi imaju veliku emotivnu i ekonomsku vrednost za svoje vlasnike. Njihov neprirodan let (izvođenje akrobacija u vazduhu, uporno i dugo kruženje i letenje do iznemoglosti) privlači pažnju ptica grabljivica, čija uloga u prirodi jeste odstranjivanje jedinki čudnog ponašanja. Najpodmukliji i najopasniji čin jeste puštanje sopstvenog goluba (koga golubari zovu „kamikaza”), koji je prethodno premazan otrovima poput Furadana, u nadi da će ga uhvatiti ptica grabljivica i otrovati se. Ovaj vid trovanja proteklih decenija prepolovio je gnezdilišnu populaciju sivih sokolova u Srbiji, a doveo je i do iščezavanja stepskih sokolova iz pojedinih dijelova Vojvodine. [[File:Щегол черноголовый цветочки ивы щиплет (Carduelis carduelis), Крылатские холмы.jpg|mini|lijevo|200px|[[Češljugar]] (''Carduelis carduelis'') - Često se drži kao kavezna ptica zbog lijepog pjeva i upadljivog izgleda, zbog čega je ugrožen lovom.]] [[File:Weibliche Wachtel (Coturnix coturnix).jpg|mini|lijevo|200px|[[Obična prepelica]] (''Coturnix coturnix'')]] == Lov i krivolov == Divlje ptice se izlovljavaju uz pomoć klopki, mreža, lijepkova i drugih zakonom nedozvoljenih sredstava, a veliki broj tek uhvaćenih jedinki ugine usljed povreda i stresa. Hvatanjem živih ptica u prirodi posebno se ističu odgajivači divljih ptica pjevačica (tzv. „štigličari“), ilegalni sokolari i golubari. Mnogi odgajivači hvataju divlje jedinke i radi ukrštanja sa [[Kanarinac|kanarincima]] i drugim srodnima vrstama, time praktikujući takođe zakonom zabranjeno "bastardiranje". U pojedinim okruzima Srbije, poput Rasinskog, Nišavskog, Topličkog i Jablaničkog držanje divljih ptica pjevačica u zatočeništvu učestalije je u odnosu na ostatak države. Zabrinjava činjenica da i pored brojnih apela, upozorenja i slučajeva kažnjavanja od strane institucija, mnogi prekršioci zakona nastavljaju da direktno ugrožavaju brojne strogo zaštićene divlje vrste ptica. Najčešće nezakonito uhvaćene ptice pjevačice u Srbiji su vrste iz porodice zeba, i to [[češljugar]] (''Carduelis carduelis''), čižak, konopljarka, zimovka, žutarica i zelentarka. Osim njih, iz prirode se kradu i drozdovi, strnadice, ševe, vrane i druge vrste.<ref name="pticeLov">{{Cite web |url= https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |title= Ko ugrožava ptice u Srbiji? |work= JUGPRESS - 19 godina sa Vama mislimo svojom glavom, 2020. |accessdate= 9. 3. 2025 |archive-date= 2025-02-13 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250213131016/https://jugpress.com/ko-ugrozava-ptice-u-srbiji/ |url-status= dead }}</ref> Nezakonit lov vatrenim oružjem predstavlja jedan od najčešćih i najrasprostranjenijih zločina nad pticama u Srbiji i to kroz krivolov i lovokradju. Među pticama malih dimenzija [[Obična prepelica|prepelica]] je najčešće lovljena divlja vrsta u Srbiji. Na ovu pticu decenijama negativno utiče gubitak staništa i intenzivna poljoprivreda, pa se i gnezdilišna populacija širom areala smanjuje. Prepelica nije bila toliko zanimljiva domaćim lovcima sve do sedamdesetih godina XX veka, kada se naglo razvija lovni [[turizam]], a posebno povećava broj gostiju lovaca iz [[Italija|Italije]]. Međutim, kako se populacija smanjivala bilo je sve teže uloviti dovoljno prepelica, pa su se mnogi lovci okrenuli korišćenju nesportskih metoda poput dozivanja uz pomoć snimljenog zvuka (elektronske vabilice), pucanja iz poluautomatskog oružja, hvatanja živih ptica u mreže i slično. Tokom avgusta i septembra širom Srbije krivolovci postavljaju i koriste između 600 i 1.000 elektronskih vabilica. Te naprave u sigurnu smrt dozovu barem 50.000 prepelica. Još jedna opasnost vreba od korišćenja vabilica: one skreću i remete puteve seobe, te dozivaju prepelice da se odmore i okrepe na uglavnom nepodobnim staništima – na oranicama koje su bezvodne i obilno tretirane pesticidima. Desetkovaneu brojnosti, nedovoljno okrepljene, organizama oslabljenih zatrovanom hranom i vodom, mnoge prepelice neće stići do zimskih odredišta, a izuzetno mali postotak na proleće će se vratiti na gnezdilišta. == Zaštita == Zaštita ptica u Srbiji moguća je proglašavanjem zakonske zaštite rijetkih i ugroženih vrsta, uređenjem [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|zaštićenih područja prirode]] koja su njihova glavna utočišta i preduzimanjem direktnih mjera na suzbijanju protivzakonitog ubijanja. [[Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije]] poziva gradjane da, ukoliko uoče neku od pomenutih pojava, o tome odmah obavijeste policiju ili neku od inspekcijskih službi, jer je to jedini način da se ptice sačuvaju, a neodgovorni pojedinci ili grupe sankcionišu. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://poslednjilet.rs/trovanje-ptica/ |title= Spriječite trovanje ptica |work= poslednjilet.rs |accessdate= 29. 5. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji| ]] 9fjk29yiqwkw8iprqacww6x2pjnucpq Korisnik:Max/sandbox 2 4716151 42679420 42651534 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Korisnik:DreamRimmer/sandbox]] na [[Korisnik:Max/sandbox]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 42470038 wikitext text/x-wiki List # [[:en:A Clockwork Orange (film)|A Clockwork Orange]] # [[:en:A Serbian Film|A Serbian Film]] – # [[:en:A Thursday|A Thursday]] – # [[:en:A|A]] – # [[:en:Aankh Micholi (2023 film)|Aankh Micholi (2023 film)]] – # [[:en:Aaron Taylor-Johnson|Aaron Taylor-Johnson]] – # [[:en:Aayirathil Oruvan (2010 film)|Aayirathil Oruvan]] – # [[:en:Abella Danger|Abella Danger]] – # [[:en:ABO blood group system|ABO blood group system]] – # [[:en:Acetic anhydride|Acetic anhydride]] – # [[:en:Acharya (2022 film)|Acharya (2022 file)]] – # [[:en:Action (2019 film)|Action (2019 film)]] – # [[:en:Ad exchange|Ad exchange]] – # [[:en:Adam|Adam]] – # [[:en:Aditi Prabhudeva|Aditi Prabhudeva]] – End r11jit4qav6p3kdfitrvp5ge61vnulx Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci 0 4716643 42679433 42584522 2026-08-19T00:20:10Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Crkva svetog Nikole u Rijeci]] 42679433 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Crkva svetog Nikole u Rijeci]] n78dqfjsaxov1pyqk4bkqao5lgdozfj Rat u Iranu (2026) 0 4720279 42679460 42652395 2026-08-19T00:24:30Z Aca 108187 42679460 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = U toku |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IRI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> == Događaji == Vojna operacija je predstavljena od američke strane kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih sposobnosti te, prema izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. U međuvremenu, država Iran je najavila sedmodnevno razdoblje pogrebnih svečanosti (od 3. do 9. jula 2026.) za pokojnog vrhovnog vođu Alija Hameneija, uz razne povorke u Teheranu, Qomu te iračkim gradovima Nadžafu i Karbali, prije njegovog pokopa u svetištu imama Reze u Mašhadu. No, nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} icdd5q7boul2xn0pi7paezbjlchg7p3 Thapelo Maseko 0 4723420 42679157 42645287 2026-08-18T13:44:21Z Edgar Allan Poe 29250 42679157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Thapelo Maseko | slika = Go Ahead Eagles - Mamelodi Sundowns FC - 53066145739.jpg | slika_širina = 300px | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2003|11|11|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|JAR}} [[Senbokeng]], [[Južnoafrička Republika]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.78 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|DAN}} [[F.C. København|København]] | brojnadresu = 12 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2021 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|JAR}} [[SuperSport United F.C.|SuperSport United]] | nastupi(golovi)1 = 32 (4) | godine2 = 2023 – 2026 | klubovi2 = {{flagicon|JAR}} [[Mamelodi Sundowns F.C.|Mamelodi Sundownse]] | nastupi(golovi)2 = 19 (1) | godine3 = 2026 | klubovi3 = → {{flagicon|CIP}} [[A. E. Limasol (fudbal)|A. E. Limasol]] | nastupi(golovi)3 = 12 (1) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|DAN}} [[F.C. København|København]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2022 – | nacionalneekipe1 = {{nowrap|{{NogRep|JAR}}}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Thapelo Maseko''' ([[Sebokeng]], [[11. studenog]] [[2003.]]), [[JAR|južnoafrički]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Profesionalnu karijeru započeo je [[2021.]] godine u danas ugašenom [[SuperSport United F.C.|SuperSport Unitedu]], a od [[2023.]] do [[2026.]] godine igrao je za [[Mamelodi Sundowns F.C.|Mamelodi Sundownse]]; tijekom [[2026.]] godine bio je na posudbi u [[A. E. Limasol (fudbal)|A. E. Limasolu]], nakon čega trajno prelazi u [[F.C. København|København]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|reprezentaciju Južnoafričke Republike]] debitirao je [[2022.]] godine. Sudjelovao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine, gdje je pobjedničkim golom protiv [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] u trećem kolu grupne faze osigurao svjoj reprezentaciji prolazak u šesnestinu finala, odnosno prvi ulazak u fazu na izbacivanje u povijesti. {{Sastav Južnoafrička Republika 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2003||Maseko, Thapelo}} [[Kategorija:Južnoafrički fudbaleri]] hbyndbnhcv90zurfxym5bki8ucxsqj7 42679158 42679157 2026-08-18T13:44:32Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Københavna|Fudbaleri Københavna]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42679158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Thapelo Maseko | slika = Go Ahead Eagles - Mamelodi Sundowns FC - 53066145739.jpg | slika_širina = 300px | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2003|11|11|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|JAR}} [[Senbokeng]], [[Južnoafrička Republika]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.78 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|DAN}} [[F.C. København|København]] | brojnadresu = 12 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2021 – 2023 | klubovi1 = {{flagicon|JAR}} [[SuperSport United F.C.|SuperSport United]] | nastupi(golovi)1 = 32 (4) | godine2 = 2023 – 2026 | klubovi2 = {{flagicon|JAR}} [[Mamelodi Sundowns F.C.|Mamelodi Sundownse]] | nastupi(golovi)2 = 19 (1) | godine3 = 2026 | klubovi3 = → {{flagicon|CIP}} [[A. E. Limasol (fudbal)|A. E. Limasol]] | nastupi(golovi)3 = 12 (1) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|DAN}} [[F.C. København|København]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2022 – | nacionalneekipe1 = {{nowrap|{{NogRep|JAR}}}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Thapelo Maseko''' ([[Sebokeng]], [[11. studenog]] [[2003.]]), [[JAR|južnoafrički]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Profesionalnu karijeru započeo je [[2021.]] godine u danas ugašenom [[SuperSport United F.C.|SuperSport Unitedu]], a od [[2023.]] do [[2026.]] godine igrao je za [[Mamelodi Sundowns F.C.|Mamelodi Sundownse]]; tijekom [[2026.]] godine bio je na posudbi u [[A. E. Limasol (fudbal)|A. E. Limasolu]], nakon čega trajno prelazi u [[F.C. København|København]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|reprezentaciju Južnoafričke Republike]] debitirao je [[2022.]] godine. Sudjelovao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine, gdje je pobjedničkim golom protiv [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] u trećem kolu grupne faze osigurao svjoj reprezentaciji prolazak u šesnestinu finala, odnosno prvi ulazak u fazu na izbacivanje u povijesti. {{Sastav Južnoafrička Republika 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2003||Maseko, Thapelo}} [[Kategorija:Južnoafrički fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Københavna]] 8u3y18qfk1hg2y8jydo15kv1i3t3x1z Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.) 0 4723499 42679159 42659307 2026-08-18T13:47:21Z Edgar Allan Poe 29250 42679159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Julio Enciso | slika = Enciso 2022 2.jpg | slika_širina = | punoime = Julio César Enciso Espínola | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2004|1|23|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|PAR|1990}} [[Caaguazú]] | rodnadržava = [[Paragvaj]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.73 m | pozicija = ofenzivni vezni, lijevo krilo | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2022 | klubovi1 = {{flagicon|PAR}} [[Club Libertad|Libertad]] | nastupi(golovi)1 = 55 (18) | godine2 = {{nowrap|2022 – 2025&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]}} | nastupi(golovi)2 = 44 (4) | godine3 = 2025 | klubovi3 = → {{flagicon|ENG}} [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]] | nastupi(golovi)3 = 13 (2) | godine4 = 2025 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] | nastupi(golovi)4 = 27 (3) | godine5 = 2026 – | klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 37 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.8.2026 }} '''Julio César Enciso Espínola''' ([[Caaguazú]], [[23. siječnja]] [[2004.]]), [[paragvaj]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao ofenzivni vezni ili lijevo krilo. Nakon što je [[2019.]] godine započeo profesionalnu karijeru, već je [[2022.]] godine otišao u Europu, a trenutno igra za [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Paragvaja|paragvajsku reprezentaciju]] debitirao je [[2021.]] godine, a sudjelovao je na nekoliko međunarodnih natjecanja, uključujući jedne [[Ljete olimpijske igre|Olimpijske igre]] te [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine. {{Sastav Paragvaj 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2004||Enciso, Julio}} [[Kategorija:Paragvajski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Brighton & Hove Albiona]] [[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Fudbaleri Ipswich Towna]] 6uz9uvcayvqgtxs7bzqd8ozc4gdnszm BMO Field 0 4723538 42679147 42648320 2026-08-18T12:55:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42679147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski objekt | ime = BMO Field | domaće_ime = | domaće_ime_jezik = | nadimak = | logo = | logo_veličina = | logo_upright = | logo_alt = | logo_caption = | slika = Toronto BMO Field in 2024.jpg | veličina = | image_upright = | image_alt = | opis = | slika_karta = | karta_veličina = | map_alt = | opis_karte = | pushpin_map = | pushpin_mapsize = | pushpin_map_caption = | pushpin_label_position = | pushpin_relief = | puno_ime = | bivša_imena = {{nowrap|{{ubl|National Soccer Stadium {{small|(2014)}}|Toronto Stadium {{small|(2026)}}}}}} | adresa = 170 Princes' Boulevard | grad = | država = | lokacija = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]], [[Kanada]]}} | koodrinate = {{coord|43|38|0|N|79|25|07|W|type:landmark|display=inline,title}} | nadmorska_visina = 75 m | javni_prijevoz = | parkiralište = | vlasnik = Grad [[Toronto]] | upravitelj = [[Maple Leaf Sports & Entertainment]] | namjena = | vrsta = | događaj = | vrsta_sjedala = | lože = | kapacitet = 28,180 (2025)<ref name="fifa26"/><br/>45,736 (2026)<ref>{{cite web |author1=BMO Field |title=FIFA26 {{!}} BMO Field |url=https://www.bmofield.com/events/fifa26 |website=BMO Field |access-date=2026-05-08}}</ref> | rekordna_popunjenost = | dimenzije = | oblik_terena = | površina = {{nowrap|105 m × 68 m ([[nogomet]])<br/>134 m × 59 m ([[kanadski nogomet]])}} | krov = | podloga = {{unbulleted list|class=nowrap|[[FieldTurf]] {{small|(2007–2009)}}|[[Poa pratensis|Kentucky bluegrass]] {{small|(2010–2019)}}|[[Hibridna trava]] {{small|(2019–''danas'')}}{{efn|Za kanadski nogomet, posljednja zona na sjevernoj strani je FieldTurf.}}}} | ploča = | ekrani = | trenutna_funkcija = | gradnja_počela = [[29. ožujka]] [[2006.]]<ref>{{cite news |title=Work Begins on Toronto Soccer Stadium|url=https://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/1011714581.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Mar+29%2C+2006&author=&pub=The+Guelph+Mercury&desc=Work+begins+on+Toronto+soccer+stadium&pqatl=google|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111183629/http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/1011714581.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Mar+29%2C+2006&author=&pub=The+Guelph+Mercury&desc=Work+begins+on+Toronto+soccer+stadium&pqatl=google|url-status=dead|archive-date=January 11, 2012|newspaper=[[Guelph Mercury]]|date=March 9, 2006}}</ref> | izgrađen = | otvoren = [[28. travnja]] [[2007.]] | renoviran = [[2010.]] | proširen = [[2014.]] – [[2016.]] | zatvoren = | srušen = | ponovna_izgradnja = | korištenje = | cijena = [[Kanadski dolar|$]]62.9 milijuna<br/>'''Renovacija (2010)''':<br>$5.5 milijuna<br>'''Proširenja (2014–16)''':<br>$120 milijuna | arhitekt = Brisbin Brooks Beynon Architects<br>[[Gensler]] (proširenje)<ref>{{Cite web|url=https://www.gensler.com/projects/bmo-field?e=sports-facilities|title=BMO Field &#124; Projects|website=Gensler}}</ref> | graditelj = | voditelj = PMX, Inc.<ref>{{cite web|url=http://www.pmx.ca/6.html |title=Projects |publisher=PMX Inc |date=February 26, 2013 |access-date=September 10, 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131126141726/http://pmx.ca/6.html |archive-date=November 26, 2013}}</ref> | inženjer = [[Halcrow Group|Halcrow Yolles]]<ref name="pcl">{{cite web |title=National Soccer Stadium at Exhibition Place|url=http://canada.pcl.com/projects/Active/0900345/project_team.aspx|publisher=PCL Construction|access-date=April 20, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20061016233958/http://canada.pcl.com/projects/Active/0900345/project_team.aspx|archive-date=October 16, 2006}}</ref> | servisni_inženjer = The Mitchell Partnership Inc.<ref>{{cite web|title=BMO Field |url=http://www.tmptoronto.com/portfolio/bmo-field/?doing_wp_cron=1527225504.3083140850067138671875 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180525133611/http://www.tmptoronto.com/portfolio/bmo-field/?doing_wp_cron=1527225504.3083140850067138671875 |url-status=dead |archive-date=May 25, 2018 |publisher=The Mitchell Partnership |format=PDF |access-date=September 10, 2013}}</ref> | glavni_izvođač = [[PCL Construction]]<ref name="pcl"/> | korisnici = {{plainlist| * {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Kanade]], 2007–''danas''}} * [[Toronto FC]] ([[Major League Soccer|MLS]]), 2007–''danas'' * [[Toronto Argonauts]] ([[Canadian Football League|CFL]]), 2016–''danas'' * [[Hamilton Nationals|Toronto Nationals]] ([[Major League Lacrosse|MLL]]), 2009 * [[Toronto FC II]] ([[United Soccer League|USL]]), 2018 }} | website = {{URL|https://www.bmofield.com|bmofield.com}} | embedded = }} '''BMO Field''' jest [[stadion]] u [[Toronto|Torontu]], u kanadskoj pokrajini [[Ontario]]. Domaći je teren [[Toronto FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Toronto Argonauts]]a u [[Canadian Football League|CFL]]-u. Otvoren je 28. aprila 2007. kao prvi kanadski stadion građen prvenstveno za [[nogomet]].<ref name="historija">{{cite web |title=History |url=https://www.bmofield.com/venue-information/history |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je izgrađen za 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] javno-privatnim modelom koji je uključivao tri nivoa vlasti i Maple Leaf Sports & Entertainment. U prvoj godini bio je glavni stadion [[Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina 2007.|FIFA U-20 Svjetskog prvenstva 2007]], a kasnije je ugostio utakmice reprezentacije Kanade, MLS Cup, [[Grey Cup]], međunarodne [[ragbi]]jaške i lakros utakmice te koncerte.<ref name="historija"/> == Historija == Prvobitna podloga bila je vještačka trava, što je izazivalo kritike igrača i navijača. Prirodna trava uvedena je 2009. za prijateljsku utakmicu protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]], a od 2010. stadion ima travnatu podlogu s grijanjem, prilagođenu proljetnim i jesenjim uslovima u Torontu.<ref name="historija" /> Velika obnova počela je 2014. i izvedena je u dvije glavne faze. Prva faza, završena u maju 2015, dodala je 8.400 mjesta, nove klupske prostore, lože, toalete, prodajna mjesta i proširene tribine. Druga faza obuhvatila je krovnu konstrukciju iznad većine tribina, novi sistem ozvučenja i rasvjete te prilagodbe za kanadski fudbal.<ref name="renovacija">{{cite web |title=BMO Field Renovation Officially Underway |url=https://www.torontofc.ca/news/bmo-field-renovation-officially-underway |website=Toronto FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Arhitektura i oprema == Stadion su izvorno projektovali Brisbin Brook Beynon Architects, a PCL Constructors Canada Inc. bio je glavni izvođač radova. Arhitektonska organizacija ACO Toronto navodi da je objekt završen 2007. i da je građen za domaće utakmice Toronto FC-a, uz uklapanje dijelova nekadašnje zgrade kanadske Kuće slavnih sporta koja se nalazila na istoj lokaciji.<ref name="aco">{{cite web |title=Exhibition Place; BMO Field |url=https://www.acotoronto.ca/building.php?ID=8577 |website=ACO Toronto |access-date=5. 6. 2026 |archive-date=2025-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251206074326/https://www.acotoronto.ca/building.php?ID=8577 |url-status=dead }}</ref> Gensler je radio na kasnijem proširenju i obnovi stadiona. Ti radovi obuhvatili su dodatne tribinske nivoe, lože, klupske prostore, unutrašnje izmjene svlačionica, novi videoekran, krovnu konstrukciju u stilu evropskih nogometnih stadiona i zahvate potrebne za utakmice CFL-a, uključujući hibridnu podlogu i pomične južne tribine.<ref name="gensler">{{cite web |title=BMO Field |url=https://www.gensler.com/projects/bmo-field |website=Gensler |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Redovni kapacitet stadiona iznosi više od 30.000 mjesta, uz mogućnost privremenog proširenja za veće događaje. Za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] planirano je dodavanje 17.756 mjesta, čime se kapacitet povećava na 45.736 mjesta.<ref name="fifa26">{{cite web |title=FIFA World Cup 2026 |url=https://www.bmofield.com/events/fifa26 |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnik stadiona od otvaranja je Toronto FC. Klub je na BMO Fieldu izgradio prepoznatljivu navijačku kulturu, posebno na južnoj tribini, gdje se okupljaju organizovane navijačke grupe. Stadion je povremeno domaćin i utakmica muške i ženske nogometne reprezentacije Kanade.<ref name="historija"/> Toronto Argonautsi su 2015. najavili prelazak na BMO Field, a od sezone 2016. stadion koriste za domaće utakmice u CFL-u. Iste godine stadion je bio domaćin Grey Cupa, a ugostio je i MLS Cup 2016, finale u kojem je [[Seattle Sounders FC]] pobijedio Toronto FC poslije izvođenja jedanaesteraca.<ref name="historija"/> Za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. stadion se koristi pod turnirskim nazivom Toronto Stadium. Toronto je jedan od dva kanadska grada domaćina, uz [[Vancouver]], a na BMO Fieldu planirano je šest utakmica turnira.<ref name="fifa26"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Datoteka:BMO Field in 2009.jpg|BMO Field 2009. Datoteka:BMO Field Toronto 2007.jpg|Unutrašnjost stadiona 2007. Datoteka:BMO Field exterior, Toronto.JPG|Vanjski izgled stadiona. Datoteka:Bmo field (8820851518).jpg|Stadion tokom utakmice. </gallery> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == * {{url|https://www.bmofield.com/}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:BMO Field}} [[Kategorija:Toronto]] [[Kategorija:Fudbalski stadioni]] [[Kategorija:Građevine u Kanadi]] r4rsioptgjczw964y6wldyhepnvob00 Šablon:Taksokvir/dok 10 4724065 42679176 42678835 2026-08-18T15:02:14Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kategorija ugroženosti */ 42679176 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Kategorija ugroženosti ==== {{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]] '''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = kod |status_sistem = klasifikacijski sustav <!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- neobvezno --> |izumrli = godina izumiranja <!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --> </syntaxhighlight> Napomene: # Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}. # Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]]. ===== Sistem zaštite ===== Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku. ===== Kod ===== Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji. Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta]. S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove. Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN-ovi statusi za taksokvire !scope="col"| Status (kako se prikazuje u taksokviru) !scope="col"| Kod !scope="col"| Kategorija |- !scope="row"| Sigurna | sigurna<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Pripitomljena | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domaće životinje]] |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LC) | LC || |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN) | EN || [[:Category:Ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] | CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla | PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| Izumrla u prirodi (EW) | EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]] |- !scope="row"| Izumrla | EX || |- !scope="row"| Nedovoljno poznata (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Nije procijenjena'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fosil | fosil<ref name="invalid" group="IUCN">Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.</ref><ref name="fossil" group="IUCN">Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).</ref> || |- !scope="row"| Prahistorijska | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Vidi tekst | Vidi tekst<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Nizak rizik | <s>LR</s><ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.</ref> || |} '''Napomene''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Korištenje referenci ===== Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka <nowiki><ref></nowiki> zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake <nowiki><references /></nowiki> u odjeljku za reference. ==== Fossil range ==== The stratigraphic range for groups known as fossils may also be included, using the {{para|fossil_range}} parameter. For instance, for a group known from the [[Cambrian]] to the [[Permian]]: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |fossil_range = [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> You may wish to add a diagrammatic representation of the fossil range (as shown below), which can be created using the {{tl|Fossil range}} template, for example: {{image frame|content={{fossil range|Cambrian|Permian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Cambrian|Permian}} </syntaxhighlight> or <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|542|250}} [[Cambrian]]–[[Permian]] </syntaxhighlight> For [[Extant taxon|extant]] taxa that continue into the present day, the ending period should be set to "Recent" or as "Holocene" for Late Quaternary extinctions such as the [[moa]], and the current status should be indicated using the {{para|status}} parameter. For groups that only existed during a single period, simply list it without giving a range: e.g.: {{image frame|content={{fossil range | Silurian}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | fossil_range = {{fossil range|Silurian}} </syntaxhighlight> ==== Images ==== An image can be included using the parameter {{para|image}}. It is highly recommended that an image be provided if one is available. Do ''not'' include the "File:" part of the image file name! If an image is included, [[alt text]] should be provided using parameter "{{para|image_alt}}". Alt text should not repeat the caption; instead, it should describe the image contents to someone who can't see it (see [[WP:ALT]]). A caption can be provided using parameter "{{para|image_caption}}". A caption need not be provided if it would just repeat the title of the article. It should be provided if it can convey any additional information about the image, such as the sex or life stage of the individual, the location where the picture was taken, the artist (if an engraving or other illustration), or (for higher taxa) the particular species depicted. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> By default, the image width is determined by each user's default thumbnail size preference. In general, it is recommended that these preferences be honoured. In some cases, however, it may be desirable to overrule the default size; this can be achieved by use of the {{para|image_upright}} parameter, which scales the image. Thus {{para|image_upright|1.1}} makes the image 10% larger than the user's default thumbnail size; {{para|image_upright|0.75}} makes it 25% smaller. See [[MOS:IMGSIZE]] for more information. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' | image_upright = 1.45 </syntaxhighlight> Long or complex image captions, which should rarely be necessary, look better when left-aligned. This can be achieved using "{{para |image_caption_align|left}}". A second image may be added by use of the {{para|image2}}, {{para|image2_alt}}, {{para|image2_caption}} and {{para|image2_upright}} parameters. Use this sparingly, and only when the article is long enough, ''and'' when it makes sense to include the second image inside the taxobox and not later in the article. [[Camel]] is a good example (a genus with two well-known representatives). A second image may also be useful for species that display [[sexual dimorphism]] so that both a male and female representative could be shown, e.g. [[Northern cardinal]]. ==== Authorities ==== Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section. Otherwise authorities may be listed in the placement section. For instance, for an order: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_authority = </syntaxhighlight> The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms. * Animalia ** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}} ** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'') * Plantae ** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'') * Bacteria ** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}} ** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'') ** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952) Le Minor & Popoff 1987}} Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals. To decipher standard abbreviations, see * [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index]. * [[List of zoologists by author abbreviation]] For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]]. ==== Diversity ==== In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used. This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page. See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species. <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_link = List of Quercus species | diversity = c. 120 species </syntaxhighlight> It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance. Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_ref = <ref>Hershler and Longley, 1986, p.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Range maps ==== A range map may be included at the end of the taxobox. This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image. Specifying range map width is unnecessary in most cases. See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | range_map = Map.jpg | range_map_upright = 1.1 | range_map_alt = Map showing ... | range_map_caption = Range of ... </syntaxhighlight> Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc. You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Synonyms ==== Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used. The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | synonyms = {{Species list |Species1|Authority1 |Species2|Authority2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was "preoccupied". This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]]. Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed. Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | synonyms_ref = <ref>Smith and Jones, 2009, p.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> jg0tzl2pdw2r9sp6jomww9nac29wzwf 42679187 42679176 2026-08-18T16:00:08Z Edgar Allan Poe 29250 /* Fossil range */ 42679187 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Kategorija ugroženosti ==== {{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]] '''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = kod |status_sistem = klasifikacijski sustav <!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- neobvezno --> |izumrli = godina izumiranja <!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --> </syntaxhighlight> Napomene: # Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}. # Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]]. ===== Sistem zaštite ===== Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku. ===== Kod ===== Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji. Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta]. S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove. Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN-ovi statusi za taksokvire !scope="col"| Status (kako se prikazuje u taksokviru) !scope="col"| Kod !scope="col"| Kategorija |- !scope="row"| Sigurna | sigurna<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Pripitomljena | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domaće životinje]] |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LC) | LC || |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN) | EN || [[:Category:Ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] | CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla | PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| Izumrla u prirodi (EW) | EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]] |- !scope="row"| Izumrla | EX || |- !scope="row"| Nedovoljno poznata (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Nije procijenjena'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fosil | fosil<ref name="invalid" group="IUCN">Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.</ref><ref name="fossil" group="IUCN">Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).</ref> || |- !scope="row"| Prahistorijska | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Vidi tekst | Vidi tekst<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Nizak rizik | <s>LR</s><ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.</ref> || |} '''Napomene''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Korištenje referenci ===== Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka <nowiki><ref></nowiki> zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake <nowiki><references /></nowiki> u odjeljku za reference. ==== Raspon forila ==== U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način: {{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}} </syntaxhighlight> ili <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi "Nedavno", dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi "Holocen", a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice: {{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} </syntaxhighlight> ==== Images ==== An image can be included using the parameter {{para|image}}. It is highly recommended that an image be provided if one is available. Do ''not'' include the "File:" part of the image file name! If an image is included, [[alt text]] should be provided using parameter "{{para|image_alt}}". Alt text should not repeat the caption; instead, it should describe the image contents to someone who can't see it (see [[WP:ALT]]). A caption can be provided using parameter "{{para|image_caption}}". A caption need not be provided if it would just repeat the title of the article. It should be provided if it can convey any additional information about the image, such as the sex or life stage of the individual, the location where the picture was taken, the artist (if an engraving or other illustration), or (for higher taxa) the particular species depicted. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> By default, the image width is determined by each user's default thumbnail size preference. In general, it is recommended that these preferences be honoured. In some cases, however, it may be desirable to overrule the default size; this can be achieved by use of the {{para|image_upright}} parameter, which scales the image. Thus {{para|image_upright|1.1}} makes the image 10% larger than the user's default thumbnail size; {{para|image_upright|0.75}} makes it 25% smaller. See [[MOS:IMGSIZE]] for more information. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' | image_upright = 1.45 </syntaxhighlight> Long or complex image captions, which should rarely be necessary, look better when left-aligned. This can be achieved using "{{para |image_caption_align|left}}". A second image may be added by use of the {{para|image2}}, {{para|image2_alt}}, {{para|image2_caption}} and {{para|image2_upright}} parameters. Use this sparingly, and only when the article is long enough, ''and'' when it makes sense to include the second image inside the taxobox and not later in the article. [[Camel]] is a good example (a genus with two well-known representatives). A second image may also be useful for species that display [[sexual dimorphism]] so that both a male and female representative could be shown, e.g. [[Northern cardinal]]. ==== Authorities ==== Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section. Otherwise authorities may be listed in the placement section. For instance, for an order: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_authority = </syntaxhighlight> The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms. * Animalia ** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}} ** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'') * Plantae ** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'') * Bacteria ** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}} ** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'') ** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952) Le Minor & Popoff 1987}} Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals. To decipher standard abbreviations, see * [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index]. * [[List of zoologists by author abbreviation]] For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]]. ==== Diversity ==== In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used. This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page. See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species. <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_link = List of Quercus species | diversity = c. 120 species </syntaxhighlight> It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance. Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_ref = <ref>Hershler and Longley, 1986, p.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Range maps ==== A range map may be included at the end of the taxobox. This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image. Specifying range map width is unnecessary in most cases. See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | range_map = Map.jpg | range_map_upright = 1.1 | range_map_alt = Map showing ... | range_map_caption = Range of ... </syntaxhighlight> Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc. You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Synonyms ==== Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used. The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | synonyms = {{Species list |Species1|Authority1 |Species2|Authority2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was "preoccupied". This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]]. Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed. Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | synonyms_ref = <ref>Smith and Jones, 2009, p.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> oz76xamdy38kqeowhzlruzfu3ur92xv 42679188 42679187 2026-08-18T16:00:19Z Edgar Allan Poe 29250 /* Raspon forila */ 42679188 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Kategorija ugroženosti ==== {{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]] '''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = kod |status_sistem = klasifikacijski sustav <!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- neobvezno --> |izumrli = godina izumiranja <!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --> </syntaxhighlight> Napomene: # Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}. # Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]]. ===== Sistem zaštite ===== Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku. ===== Kod ===== Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji. Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta]. S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove. Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN-ovi statusi za taksokvire !scope="col"| Status (kako se prikazuje u taksokviru) !scope="col"| Kod !scope="col"| Kategorija |- !scope="row"| Sigurna | sigurna<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Pripitomljena | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domaće životinje]] |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LC) | LC || |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN) | EN || [[:Category:Ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] | CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla | PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| Izumrla u prirodi (EW) | EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]] |- !scope="row"| Izumrla | EX || |- !scope="row"| Nedovoljno poznata (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Nije procijenjena'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fosil | fosil<ref name="invalid" group="IUCN">Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.</ref><ref name="fossil" group="IUCN">Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).</ref> || |- !scope="row"| Prahistorijska | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Vidi tekst | Vidi tekst<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Nizak rizik | <s>LR</s><ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.</ref> || |} '''Napomene''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Korištenje referenci ===== Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka <nowiki><ref></nowiki> zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake <nowiki><references /></nowiki> u odjeljku za reference. ==== Raspon fosila ==== U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način: {{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}} </syntaxhighlight> ili <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi "Nedavno", dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi "Holocen", a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice: {{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} </syntaxhighlight> ==== Images ==== An image can be included using the parameter {{para|image}}. It is highly recommended that an image be provided if one is available. Do ''not'' include the "File:" part of the image file name! If an image is included, [[alt text]] should be provided using parameter "{{para|image_alt}}". Alt text should not repeat the caption; instead, it should describe the image contents to someone who can't see it (see [[WP:ALT]]). A caption can be provided using parameter "{{para|image_caption}}". A caption need not be provided if it would just repeat the title of the article. It should be provided if it can convey any additional information about the image, such as the sex or life stage of the individual, the location where the picture was taken, the artist (if an engraving or other illustration), or (for higher taxa) the particular species depicted. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> By default, the image width is determined by each user's default thumbnail size preference. In general, it is recommended that these preferences be honoured. In some cases, however, it may be desirable to overrule the default size; this can be achieved by use of the {{para|image_upright}} parameter, which scales the image. Thus {{para|image_upright|1.1}} makes the image 10% larger than the user's default thumbnail size; {{para|image_upright|0.75}} makes it 25% smaller. See [[MOS:IMGSIZE]] for more information. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | image = Sweetbay1082.jpg | image_alt = White flower surrounded by long green leaves | image_caption = ''Magnolia virginiana'' | image_upright = 1.45 </syntaxhighlight> Long or complex image captions, which should rarely be necessary, look better when left-aligned. This can be achieved using "{{para |image_caption_align|left}}". A second image may be added by use of the {{para|image2}}, {{para|image2_alt}}, {{para|image2_caption}} and {{para|image2_upright}} parameters. Use this sparingly, and only when the article is long enough, ''and'' when it makes sense to include the second image inside the taxobox and not later in the article. [[Camel]] is a good example (a genus with two well-known representatives). A second image may also be useful for species that display [[sexual dimorphism]] so that both a male and female representative could be shown, e.g. [[Northern cardinal]]. ==== Authorities ==== Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section. Otherwise authorities may be listed in the placement section. For instance, for an order: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_authority = </syntaxhighlight> The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms. * Animalia ** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}} ** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'') * Plantae ** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'') * Bacteria ** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}} ** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'') ** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952) Le Minor & Popoff 1987}} Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals. To decipher standard abbreviations, see * [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index]. * [[List of zoologists by author abbreviation]] For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]]. ==== Diversity ==== In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used. This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page. See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species. <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_link = List of Quercus species | diversity = c. 120 species </syntaxhighlight> It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance. Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | diversity_ref = <ref>Hershler and Longley, 1986, p.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Range maps ==== A range map may be included at the end of the taxobox. This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image. Specifying range map width is unnecessary in most cases. See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | range_map = Map.jpg | range_map_upright = 1.1 | range_map_alt = Map showing ... | range_map_caption = Range of ... </syntaxhighlight> Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc. You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Synonyms ==== Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used. The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | synonyms = {{Species list |Species1|Authority1 |Species2|Authority2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was "preoccupied". This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]]. Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed. Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | synonyms_ref = <ref>Smith and Jones, 2009, p.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> q92vzxqxlg01fd5jmadshwhwzz8yq2g Razgovor s korisnikom:KsenaBoro 3 4724268 42679132 42679131 2026-08-18T12:00:11Z Aca 108187 42679132 wikitext text/x-wiki == [[Slavko Borojević]] == Poštovani, Vaš članak pod naslovom [[Slavko Borojević]] je odobren i prebačen u glavni imenski prostor. Hvala Vam na doprinosu! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2026. u 15:28 (CEST) :hvala, ali ne vidim da mogu nadjem clanak u pretrazi na internetu za Wkipedia. – [[Korisnik:KsenaBoro|KsenaBoro]] ([[Razgovor s korisnikom:KsenaBoro|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 05:53 (CEST) :Da li mogu da prevedem clanak na engleski za englesku Wikipediju. Hvala – [[Korisnik:KsenaBoro|KsenaBoro]] ([[Razgovor s korisnikom:KsenaBoro|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 05:58 (CEST) :: Potrebno je određeno vreme da se članak prikaže u pretrazi. Možete razmotriti izradu [[WP:Preusmjerenje|preusmerenja]] ili dodati wikivezu do članka na relevantnim mestima. Takođe, slobodno prevedite članak na Wikipediji na engleskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 13:57 (CEST) tn2ofau33sd9v0jlmz37253b3av69s9 Al Maqāriḩah 0 4724354 42679307 42675084 2026-08-19T00:00:30Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Makarha]] 42679307 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Makarha]] gx1t44js5c1pl3mzm1f086zrrtut1zi Wikipedija:PREUSM 4 4724748 42679167 2026-08-18T14:07:31Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Preusmjerenje]] 42679167 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Preusmjerenje]] nz3p40yrkb4vjhjjnwu0y6iym7qkmqs Šablon:Fossil range 10 4724749 42679179 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range]] na [[Šablon:Raspon fosila]] 42679179 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila]] n8ti5dq33u8kbg4g1nkngtb9ouaz51r Šablon:Fossil range/bar 10 4724750 42679181 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range/bar]] na [[Šablon:Raspon fosila/bar]] 42679181 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila/bar]] 73so4cefog8silprs5ycwvle1efe7c6 Šablon:Fossil range/marker 10 4724751 42679183 2026-08-18T15:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Fossil range/marker]] na [[Šablon:Raspon fosila/marker]] 42679183 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila/marker]] 8co0eswml5l7j1tulppnmev95djnl3y Razgovor s korisnikom:Vacant0 3 4724752 42679212 2026-08-18T17:48:34Z Aca 108187 /* Lista pouzdanih izvora */ novi odjeljak 42679212 wikitext text/x-wiki == Lista pouzdanih izvora == Zdravo, Vacant! Baš nedavno sam spomenuo Edgaru tvoju listu pouzdanih izvora za Wikiprojekt Srbija na Wikipediji na engleskom jeziku. Mi imamo našu listu [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|ovde]], ali ona nije toliko detaljna. Stoga, ako imaš vremena i želje, osećaj se slobodnim da je dopuniš. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 19:48 (CEST) 3noclc1evf9hro3xwwk5mrzg0d0llr5 42679219 42679212 2026-08-18T18:21:07Z Vacant0 142785 /* Lista pouzdanih izvora */ odgovor 42679219 wikitext text/x-wiki == Lista pouzdanih izvora == Zdravo, Vacant! Baš nedavno sam spomenuo Edgaru tvoju listu pouzdanih izvora za Wikiprojekt Srbija na Wikipediji na engleskom jeziku. Mi imamo našu listu [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|ovde]], ali ona nije toliko detaljna. Stoga, ako imaš vremena i želje, osećaj se slobodnim da je dopuniš. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 19:48 (CEST) :Zdravo, ne bih lično menjao ništa sam, jer smatram da bi pre ikakvog menjanja trebala da bude vođena diskusija, kao što se to radi na en.wiki. Ali imam par ispravki/dopuna: :*RTS je barem tokom vladavine SPS i SNS provladin medij, dok je situacija bila malo drugačija između 5. oktobra i 2012., pogotovo tokom uprave Aleksandra Tijanića, tokom kojeg se RTS smatralo "profesionalnom televizijom", ali i dalje donekle orijentisano ka stavovima vlade DSS, pa DS, s tim što je naravno bilo i kritika, nešto što se danas uopšte ne može videti. Tako da, ja bi stavio u napomenu da je RTS od 2006. javni servis. Ako hipotetički studentski pokret dođe na vlast, ova situacija se može promeniti. :*Kurir, iako jeste tabloid, je kritikovao SNS svega dok je Igor Žeželj nije kupio. Od kako je on preuzeo Kurir, počelo je sa dezinformacijama, manipulacijama, itd. Tako da se može to dopuniti u napomeni. :*B92, takođe, ne bih stavio kao nepouzdan izvor, prvenstveno zbog duge istorije ove televizije. Stanje se pogoršalo nakon što je Kopernikus preuzeo ovaj medij, pre toga je bio dobar izvor. Tako da bi stavio napomenu da se ne koriste politički članci nakon što je Kopernikus preuzo nad B92, pre toga može. :*Blic je veoma komplikovan i čudan medij, tako da ovo ostavljam na vama. Ja ga čitam oduvek, dok na Wikipediji ga koristim već proteklih par godina i nisam se susreo sa ikakvim problemima. :*Politika se mnogo pogoršala u poslednjih par godina, polako postaju tabloid, ali mislim da je trenutna napomena ok. :*Večernje novosti postoje u Srbiji (tu su i nastale), tako da bi to moglo biti dodato. Isto je ultradesničarski orijentisan, samo što je u ovom slučaju pro-SNS. :*Tanjug je bio vladin medij dok nije bio privatizovan. Nažalost, i dalje se ponaša tako čak iako je privatizovan. Bolji od tabloida tho. :*NSPM jeste desničarski medij, ali to ga ne može automatski diskvalifikovati sa liste pouzdanih izvora. Ja bih ga obojio žutom bojom (nismo ga još dodali na en.wiki pošto nisam započeo kvalitetan razgovor o ovom mediju). :Ne znam kako funkcionišu pravila na sh.wiki, ali ako hoćeš i možeš, slobodno izmeni listu, ja ne bih. Ovo su samo *moje* preporuke. Kao neko ko se najviše bakće sa ovim medijima na en.wiki, ovo su tzv. moja 2c. :Lep pozdrav, – [[Korisnik:Vacant0|Vacant0]] ([[Razgovor s korisnikom:Vacant0|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:21 (CEST) fm0xbqug3tkgaut66kepz2ail39oajm 42679220 42679219 2026-08-18T18:25:33Z Vacant0 142785 /* Lista pouzdanih izvora */ odgovor 42679220 wikitext text/x-wiki == Lista pouzdanih izvora == Zdravo, Vacant! Baš nedavno sam spomenuo Edgaru tvoju listu pouzdanih izvora za Wikiprojekt Srbija na Wikipediji na engleskom jeziku. Mi imamo našu listu [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|ovde]], ali ona nije toliko detaljna. Stoga, ako imaš vremena i želje, osećaj se slobodnim da je dopuniš. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 19:48 (CEST) :Zdravo, ne bih lično menjao ništa sam, jer smatram da bi pre ikakvog menjanja trebala da bude vođena diskusija, kao što se to radi na en.wiki. Ali imam par ispravki/dopuna: :*RTS je barem tokom vladavine SPS i SNS provladin medij, dok je situacija bila malo drugačija između 5. oktobra i 2012., pogotovo tokom uprave Aleksandra Tijanića, tokom kojeg se RTS smatralo "profesionalnom televizijom", ali i dalje donekle orijentisano ka stavovima vlade DSS, pa DS, s tim što je naravno bilo i kritika, nešto što se danas uopšte ne može videti. Tako da, ja bi stavio u napomenu da je RTS od 2006. javni servis. Ako hipotetički studentski pokret dođe na vlast, ova situacija se može promeniti. :*Kurir, iako jeste tabloid, je kritikovao SNS svega dok je Igor Žeželj nije kupio. Od kako je on preuzeo Kurir, počelo je sa dezinformacijama, manipulacijama, itd. Tako da se može to dopuniti u napomeni. :*B92, takođe, ne bih stavio kao nepouzdan izvor, prvenstveno zbog duge istorije ove televizije. Stanje se pogoršalo nakon što je Kopernikus preuzeo ovaj medij, pre toga je bio dobar izvor. Tako da bi stavio napomenu da se ne koriste politički članci nakon što je Kopernikus preuzo nad B92, pre toga može. :*Blic je veoma komplikovan i čudan medij, tako da ovo ostavljam na vama. Ja ga čitam oduvek, dok na Wikipediji ga koristim već proteklih par godina i nisam se susreo sa ikakvim problemima. :*Politika se mnogo pogoršala u poslednjih par godina, polako postaju tabloid, ali mislim da je trenutna napomena ok. :*Večernje novosti postoje u Srbiji (tu su i nastale), tako da bi to moglo biti dodato. Isto je ultradesničarski orijentisan, samo što je u ovom slučaju pro-SNS. :*Tanjug je bio vladin medij dok nije bio privatizovan. Nažalost, i dalje se ponaša tako čak iako je privatizovan. Bolji od tabloida tho. :*NSPM jeste desničarski medij, ali to ga ne može automatski diskvalifikovati sa liste pouzdanih izvora. Ja bih ga obojio žutom bojom (nismo ga još dodali na en.wiki pošto nisam započeo kvalitetan razgovor o ovom mediju). :Ne znam kako funkcionišu pravila na sh.wiki, ali ako hoćeš i možeš, slobodno izmeni listu, ja ne bih. Ovo su samo *moje* preporuke. Kao neko ko se najviše bakće sa ovim medijima na en.wiki, ovo su tzv. moja 2c. :Lep pozdrav, – [[Korisnik:Vacant0|Vacant0]] ([[Razgovor s korisnikom:Vacant0|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:21 (CEST) ::P.S. ako primetiš išta loše vezano za medije United Media grupe (N1, Nova, Danas, Radar, Forbes), slobodno mi ostavi poruku ovde ili na [[:en:WP:SRB|WP:SRB]] na en.wiki. Npr. ''Euronews'' je dobio svoju prvu "žutu kartu" od kako je nastala ova lista. – [[Korisnik:Vacant0|Vacant0]] ([[Razgovor s korisnikom:Vacant0|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:25 (CEST) mpnw7cm54g008afqoasyc7z0vez2z0a 42679222 42679220 2026-08-18T18:40:02Z Aca 108187 /* Lista pouzdanih izvora */ odgovor 42679222 wikitext text/x-wiki == Lista pouzdanih izvora == Zdravo, Vacant! Baš nedavno sam spomenuo Edgaru tvoju listu pouzdanih izvora za Wikiprojekt Srbija na Wikipediji na engleskom jeziku. Mi imamo našu listu [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|ovde]], ali ona nije toliko detaljna. Stoga, ako imaš vremena i želje, osećaj se slobodnim da je dopuniš. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 19:48 (CEST) :Zdravo, ne bih lično menjao ništa sam, jer smatram da bi pre ikakvog menjanja trebala da bude vođena diskusija, kao što se to radi na en.wiki. Ali imam par ispravki/dopuna: :*RTS je barem tokom vladavine SPS i SNS provladin medij, dok je situacija bila malo drugačija između 5. oktobra i 2012., pogotovo tokom uprave Aleksandra Tijanića, tokom kojeg se RTS smatralo "profesionalnom televizijom", ali i dalje donekle orijentisano ka stavovima vlade DSS, pa DS, s tim što je naravno bilo i kritika, nešto što se danas uopšte ne može videti. Tako da, ja bi stavio u napomenu da je RTS od 2006. javni servis. Ako hipotetički studentski pokret dođe na vlast, ova situacija se može promeniti. :*Kurir, iako jeste tabloid, je kritikovao SNS svega dok je Igor Žeželj nije kupio. Od kako je on preuzeo Kurir, počelo je sa dezinformacijama, manipulacijama, itd. Tako da se može to dopuniti u napomeni. :*B92, takođe, ne bih stavio kao nepouzdan izvor, prvenstveno zbog duge istorije ove televizije. Stanje se pogoršalo nakon što je Kopernikus preuzeo ovaj medij, pre toga je bio dobar izvor. Tako da bi stavio napomenu da se ne koriste politički članci nakon što je Kopernikus preuzo nad B92, pre toga može. :*Blic je veoma komplikovan i čudan medij, tako da ovo ostavljam na vama. Ja ga čitam oduvek, dok na Wikipediji ga koristim već proteklih par godina i nisam se susreo sa ikakvim problemima. :*Politika se mnogo pogoršala u poslednjih par godina, polako postaju tabloid, ali mislim da je trenutna napomena ok. :*Večernje novosti postoje u Srbiji (tu su i nastale), tako da bi to moglo biti dodato. Isto je ultradesničarski orijentisan, samo što je u ovom slučaju pro-SNS. :*Tanjug je bio vladin medij dok nije bio privatizovan. Nažalost, i dalje se ponaša tako čak iako je privatizovan. Bolji od tabloida tho. :*NSPM jeste desničarski medij, ali to ga ne može automatski diskvalifikovati sa liste pouzdanih izvora. Ja bih ga obojio žutom bojom (nismo ga još dodali na en.wiki pošto nisam započeo kvalitetan razgovor o ovom mediju). :Ne znam kako funkcionišu pravila na sh.wiki, ali ako hoćeš i možeš, slobodno izmeni listu, ja ne bih. Ovo su samo *moje* preporuke. Kao neko ko se najviše bakće sa ovim medijima na en.wiki, ovo su tzv. moja 2c. :Lep pozdrav, – [[Korisnik:Vacant0|Vacant0]] ([[Razgovor s korisnikom:Vacant0|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:21 (CEST) ::P.S. ako primetiš išta loše vezano za medije United Media grupe (N1, Nova, Danas, Radar, Forbes), slobodno mi ostavi poruku ovde ili na [[:en:WP:SRB|WP:SRB]] na en.wiki. Npr. ''Euronews'' je dobio svoju prvu "žutu kartu" od kako je nastala ova lista. – [[Korisnik:Vacant0|Vacant0]] ([[Razgovor s korisnikom:Vacant0|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:25 (CEST) :::A vidi, ovo je više infostranica, nego konkretno pravilo i smernica, pa su dopune uvek korisne. Većinom sam saglasan s izmenama, a [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] takođe može da baci pogled. Mislim da neki mediji kod nas nedostaju, pa bi i to bilo korisno dodati. Što se tiče United Media grupe, video sam nedavnu promenu vlasništva, pa to valja pratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. augusta 2026. u 20:40 (CEST) r9ls9acx6rfu6u6gle1uyynuw2vb9qz Šablon:Kom 10 4724753 42679232 2026-08-18T19:01:53Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Šablon:Komentar]] 42679232 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Komentar]] ioqa4t3rtkbebvsvea5wt7e0o9opwd8 Asuka i Fujiwara 0 4724754 42679236 2026-08-18T19:08:24Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} Ostaci Asuka palate }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara|Nari]], središnji dio [[Japan]]skog [[arhipelag]... 42679236 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Asuka i Fudživara |image = Asuka Palace Ruins, ido-3.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1757 |država = {{flag|Japan}} Ostaci Asuka palate }} '''Asuka i Fudživara''' su skupina [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta iz kasnog šestog do ranog osmog stoljeća u današnjoj prefekturi [[Nara|Nari]], središnji dio [[Japan]]skog [[arhipelag]]a. Nalazište je dobilo naziv po prvim japanskim prijestolnicama - [[Asuka (Yamato)|Asuki]] i [[Fujiwara-kyō|Fudživari]]. Godine 2026. nalazišta su upisana na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219555 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Drevne prijestolnice Asuka i Fudživara nastale su spajanjem tradicionalne kulture drevnog Japana i naprednih kultura Sui i Tang iz [[Kina|Kine]] i susjednih zemalja u [[Azija|Istočnoj Aziji]]. Istorija Asuke kao glavnog grada u periodu 588-694 godine, počinje koncentracijom političke moći u novosagrađenoj palati Asuka u kojoj je car boravio i postepenom izgradnjom upravnih objekata u okolnom području. Privatni hramovi i nove vrste grobnica, poput kvadratnih i osmougaonih, počeli su se pojavljivati ​​u područjima pod utjecajem moćnih klanova. Fudživara je drugi glavni grad, u periodu 694-710 godine, sa središtem oko palate Fudživara. Predstavlja završnu fazu razvoja prvih japanskih glavnih gradova. Državni hramovi i grobnice careva i podanika sistematski su raspoređeni prema jugu. Prelazak iz prijestolnice Asuka u prijestolnicu Fudživara predstavlja rođenje i uspostavljanje drevnih prijestolnica koje su utjelovljivale centralizirani državni sistem na Japanskom arhipelagu. One su uveliko uticale na izgradnju i evoluciju prijestolnice Nara u 8. vijeku i prijestolnice Heian u [[Kjoto|Kjotu]] u 9. vijeku. == Svjetska baština == Devetnaest komponenti Asuka i Fudživara nalazišta uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Asuka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/175t |title= TAsuka i Fujivara |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref> Svjetska baština posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo kao neuporediv skup arheoloških dokaza koji obuhvataju dva uzastopna perioda i koji svjedoče o formalnom procesu nastanka i uspostave centralizovanog državnog sistema modeliranog po uzoru na kineski kodificirani zakon - ritsuryo sistem, u vrijeme kada je Istočna Azija doživjela procvat drevnih država.<ref name="Japan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština se sastoji se od 19 komponentnih dijelova koji se nalaze u gradovima [[Kashihara]], [[Sakurai]] i [[Asuka (Yamato)|Asuka]] u prefekturi Nari. Granice komponentnih dijelova zasnivaju se na Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ili Zakonu o carskoj kući. === Komponente === Dijelovi svjetske baštine mogu su svrstati u tri karakteristične grupe. [[File:Fujiwara Palace, Daigokuden-3.jpg|mini|lijevo|180px|Mjesto Fudživara palate]] === Mjesta palata i upravnih objekata === * 001: Asuka palata * 002: Asuka vrt s ribnjakom * 003: Asuka vodeni sat * 004: Sakafuneishi ritualno mjesto * 013: Fudživara palata [[File:Asuka-dera, sanmon.jpg|mini|lijevo|180px|Asuka-dere hram]] === Mjesta budistički hramova === * 005: Asuka hram * 006: Tachibana hram * 007: Yamada hram * 008: Kawara hram * 009: Hinokuma hram * 014: Daikandaiji hram * 015: Motoyakushiji hram [[File:Ishibutai Kofun, funkyu.jpg|mini|lijevo|180px|Grobnica Ishibutai]] === Grobnice s humkama === * 010: Grobnica Ishibutai * 011: Grobnica Shobuike * 012: Grobnica Kengoshizuka * 016: Ukopana grobnica cara Temmua i carice Jito * 017: Grobnica Nakaoyama * 018: Grobnica Kitora * 018: Grobnica Takamatsuzuka Svaki komponentni dio okružen je tampon zonom omeđenom brdima, drugim prirodnim oblicima reljefa, putevima, granicama korištenja zemljišta itd, kako bi se osiguralo da se cijeli bazen, gdje je koncentrirano nekoliko komponentnih dijelova očuvao kao jedna cjelina. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Ancient Capitals of Asuka and Fujiwara}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] o4yggy7tzz4u020v3e3wbq2nwz255eu Šablon:Infostranica 10 4724755 42679262 2026-08-18T20:31:27Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Šablon:Informativna stranica]] 42679262 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Šablon:Informativna stranica]] 66nlptnan6lw6ehkqxnd3hray5vyaa0 Korisnik:DreamRimmer 2 4724756 42679417 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Korisnik:DreamRimmer]] na [[Korisnik:Max]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 42679417 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Max]] 8259xqncwi3djrlvgo9uqmtdeir23re Razgovor s korisnikom:DreamRimmer 3 4724757 42679419 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Razgovor s korisnikom:DreamRimmer]] na [[Razgovor s korisnikom:Max]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 42679419 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Max]] l9vdpc6mw2n4hjib7zqfatk0228b4nn Korisnik:DreamRimmer/sandbox 2 4724758 42679421 2026-08-19T00:18:12Z JJPMaster 123974 JJPMaster premješta stranicu [[Korisnik:DreamRimmer/sandbox]] na [[Korisnik:Max/sandbox]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/DreamRimmer|DreamRimmer]]" u "[[Special:CentralAuth/Max|Max]]" 42679421 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Max/sandbox]] l1xhrsqr9hf2qvocwi77scozf8qovfe Šablon:Infookvir životopis 10 4724759 42679557 2026-08-19T01:47:52Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Šablon:Infokutija osoba]] 42679557 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija osoba]] l2ogizhqitxez2xzk659b3wf9sxfpj2