Wikipedia stwiki https://st.wikipedia.org/wiki/Leqephe_la_pele MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Lillian Ngoyi 0 5124 38041 23504 2026-04-28T12:15:35Z KeMang?? 6412 ke suntse setshwantsho 38041 wikitext text/x-wiki '''Lilian Masediba Matabane''' ho "Mommy Ngoyi", (* 25 Loetse 1911 - † 13 Hlakubele 1980), mme yaba mohlohlelletsi o khahlano le tsamaiso ea khethollo ea Afrika Boroa. E ne e le mosali oa pele ho khethoa lekhotla le phahameng la [[African National Congress]] (ANC) mme a thusa ho thehwa ha Federation of Women of South Africa (Fedsaw).[[File:Lilian_Ngoyi.jpg|thumb|Lilian Ngoyi bonyaneng]] pfhovb4qbecmc2zlrfb4843qf9n9jxb 38042 38041 2026-04-28T12:16:32Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38042 wikitext text/x-wiki '''Lilian Masediba Matabane''' ho "Mommy Ngoyi", (* 25 Lwetse 1911 - † 13 Hlakubele 1980), mme yaba mohlohlelletsi o khahlano le tsamaiso ya kgethollo ea Afrika Boroa. E ne e le mosadi wa pele ho kgethwa ke lekgotla le phahameng la [[African National Congress]] (ANC) mme a thusa ho thehwa ha Federation of Women of South Africa (Fedsaw).[[File:Lilian_Ngoyi.jpg|thumb|Lilian Ngoyi bonyaneng]] 9q44ez1wfn9whwvupch4c4vqsob2hwj Saint Helena 0 5774 38046 30398 2026-04-28T12:25:44Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38046 wikitext text/x-wiki Saint Helena (/ həˈliːnə /) ke sehlekehleke se hole se tjhesang seretse se Lewatleng la Atlantic Borwa, sa [[United Kingdom]]. Sehlekehleke sena se bohole ba dikhilomithara tse 1,950 (1,210 mi) ka bophirima ho lebopo la borwa-bophirima ho Afrika, le lik'hilomithara tse 4,000 (2,500 mi) ka bochabela ho [[Rio de Janeiro]] lebopong la [[Amerika Borwa]]. Ke e nngoe ya dibaka tse tharo tsa Borithane tsa mose ho maoatle tse hlophisitsoeng e le Saint Helena, Ascension le [[Tristan da Cunha]]. Saint Helena e lekanya likhilomithara tse 16 ho isa ho tse 8 (10 ka 5 mi) mme e na le baahi ba 4,534 (palo ea sechaba ea 2016). E ile ea rehellwa ka Mohalaleli Helena oa Constantinople. Ke se seng sa lihlekehleke tse ikhethileng ka ho fetesisa lefats'eng 'me se ne se se na baahi ha se sibollwa ke Mapotoketsi ka 1502. E ne e le sebaka sa bohlokoa sa ho emisa likepe tse neng li ea Europe li tsoa Asia le Afrika Boroa ka makholo a lilemo.[[File:Saint_Helena_Island.jpg|thumb|Dithaba tsa St Helena ho tswa lefaufaung]] Sehlekehleke sena e ne e le sebaka sa teronko ea [[Napoleon]] ke Mabrithani ho tloha ka [[1815]] ho isa lefung la hae ka [[1821]]. Dinuzulu kaCetshwayo o ile a koalloa moo (ka lebaka la ho etella pele lebotho la Mazulu khahlano le puso ea Borithane), hammoho le Maburu a fetang 5 000 a ileng a ts'oaroa nakong ea Ntoa ea Bobeli ea Maburu, ho kenyeletsoa Piet Cronjé. Saint Helena ke sebaka sa bobeli ho tsa khale ho feta mose ho maoatle kamora Bermuda. j6glxu0icdd2vfnwhm69cz42nl16yj7 38047 38046 2026-04-28T12:29:10Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38047 wikitext text/x-wiki Saint Helena (/ həˈliːnə /) ke sehlekehleke se hole se tjhesang seretse se Lewatleng la Atlantic Borwa, sa [[United Kingdom]]. Sehlekehleke sena se bohole ba dikhilomithara tse 1,950 (1,210 mi) ka bophirima ho lebopo la borwa-bophirima ho Afrika, le lik'hilomithara tse 4,000 (2,500 mi) ka bochabela ho [[Rio de Janeiro]] lebopong la [[Amerika Borwa]]. Ke e nngoe ya dibaka tse tharo tsa Borithane tsa mose ho maoatle tse hlophisitsweng e le Saint Helena, Ascension le [[Tristan da Cunha]]. Saint Helena e lekanya dikhilomithara tse 16 ho isa ho tse 8 (10 ka 5 mi) mme e na le baahi ba 4,534 (palo ya setjhaba ya 2016). E ile ya rehellwa ka Mohalaleli Helena oa Constantinople. Ke se seng sa lihlekehleke tse ikhethileng ka ho fetesisa lefatshheng 'me se ne se se na baahi ha se sibollwa ke Mapotoketsi ka 1502. E ne e le sebaka sa bohlokoa sa ho emisa dikepe tse neng di ya Europe di tswa Asia le [[Afrika Borwa]]] ka makgolo a dilemo.[[File:Saint_Helena_Island.jpg|thumb|Dithaba tsa St Helena ho tswa lefaufaung]] Sehlekehleke sena e ne e le sebaka sa teronko ea [[Napoleon]] ke Mabrithani ho tloha ka [[1815]] ho isa lefung la hae ka [[1821]]. Dinuzulu kaCetshwayo o ile a kwallwa moo (ka lebaka la ho etella pele lebotho la Mazulu khahlano le puso ea Borithane), hammoho le Maburu a fetang 5 000 a ileng a tshwarwa nakong ya [[Ntwa ya Bobedi ya Maburu]], ho kenyeletswa [[Piet Cronjé]]. Saint Helena ke sebaka sa bobeli ho tsa khale ho feta mose ho maoatle kamora Bermuda. ob76ev776uazgjgk9sdznhsfzh9wax6 38048 38047 2026-04-28T12:30:32Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38048 wikitext text/x-wiki Saint Helena (/ həˈliːnə /) ke sehlekehleke se hole se tjhesang seretse se Lewatleng la Atlantic Borwa, sa [[United Kingdom]]. Sehlekehleke sena se bohole ba dikhilomithara tse 1,950 (1,210 mi) ka bophirima ho lebopo la borwa-bophirima ho Afrika, le dikhilomithara tse 4,000 (2,500 mi) ka bochabela ho [[Rio de Janeiro]] lebopong la [[Amerika Borwa]]. Ke e nngoe ya dibaka tse tharo tsa Borithane tsa mose ho maoatle tse hlophisitsweng e le Saint Helena, Ascension le [[Tristan da Cunha]]. Saint Helena e lekanya dikhilomithara tse 16 ho isa ho tse 8 (10 ka 5 mi) mme e na le baahi ba 4,534 (palo ya setjhaba ya 2016). E ile ya rehellwa ka Mohalaleli Helena wa Constantinople. Ke se seng sa dihlekehleke tse ikgethileng ka ho fetesisa lefatsheng 'me se ne se se na baahi ha se sibollwa ke Mapotoketsi ka 1502. E ne e le sebaka sa bohlokoa sa ho emisa dikepe tse neng di ya Europe di tswa Asia le [[Afrika Borwa]]] ka makgolo a dilemo.[[File:Saint_Helena_Island.jpg|thumb|Dithaba tsa St Helena ho tswa lefaufaung]] Sehlekehleke sena e ne e le sebaka sa teronko ea [[Napoleon]] ke Mabrithani ho tloha ka [[1815]] ho isa lefung la hae ka [[1821]]. Dinuzulu kaCetshwayo o ile a kwallwa moo (ka lebaka la ho etella pele lebotho la Mazulu kgahlano le puso ea Borithane), hammoho le Maburu a fetang 5 000 a ileng a tshwarwa nakong ya [[Ntwa ya Bobedi ya Maburu]], ho kenyeletswa [[Piet Cronjé]]. Saint Helena ke sebaka sa bobedi ho tsa kgale ho feta mose ho maoatle kamora Bermuda. 9oqf30mg9z2dvr931pokcw7ohkxid82 DJ Cleo 0 9400 38053 34292 2026-04-28T13:06:54Z KeMang?? 6412 /* Dikhau le Hothonngwa */ ke lokisa diphoso 38053 wikitext text/x-wiki '''Tlou Cleopas Monyepao''' (ya hlahile ka la 17 Pherekhong 1980), ya tsejwang ka botsebi e le '''DJ Cleo''', ke mohlahisi wa mmino wa Kwaito le Hip hop. O hlahetse [[Gauteng]].DJ Cleo o bile le mosebetsi o molelele le o behang ditholwana indastering ya mmino ya Afrika Borwa, o hlahisitse d-single le di-albhamu tse atlehileng bakeng sa dibini ba fapaneng pele a tswela pele ho hlahisa le ho lokolla albamo ya hae ya pele "Es'khaleni" ka 2004. "Facebook" ya hae ya 2012 e ile ya mo fa dikgau tse tharo ho 18th SAMA. Album ya hae ya leshome le motso o mong ''Eskhaleni 11'' (2019), e kenyeletsang pina e le nngwe "Yile Gqom" le ''Yile Piano, Vol. '' ''1'' (2019). == Bophelo le mosebetsi == === Bophelo ba bonyaneng === Tlou Cleopas Monyepao o hlahetse [[Vosloorus]], Gauteng, Afrika Borwa. Monyepao o ile a ya Sekolong se Phahameng sa Boys sa Springs.Ka thuso ya Hilde Buhr o ile a boela a ba le bokgoni ba ho bōpa mme a qala ho etsa mmino. === Mosebetsi === O qadile mosebetsi wa hae e le mohlahisi wa Unrestricted Breakfast Show e tsamaisitsweng ke DJ Fresh ho YFM. Cleo o ile a iphumana a thabela ho hlahisa mmino ho seya-le-moya mme haufinyane a qala ho batla ho iketsetsa mmino le ho o etsetsa ba bang. Ho rekota ha hae ha pele e ne e le "Will of Steel", e neng e le teng ho DJ Glen Lewis / DJ Fresh "Gatecrasher double CD compilation". O ile a etsa remix ya Bucy Rhadebe single "Uzugcin" Impilo Yam", e neng ya lokollwa qalong ka 2020. === Thelevishene === E ne e le mohlahisi wa e.tv soapie Rhythm City . Ka 2013, e ne e le mohasi-mmoho le Angie Khumalo lenaneong la nnete la tokomane ''Vaya Mzansi'' ho SABC 1 . Cleo o ile a hlodisana ho ''Lip Sync Battle Africa'' - Season 2. O ile a bapala ka ho toba ho Idols South Africa - Nako ya 17. == Ho hatisa di-disc == === Dialbamo tsa studio === * ''Es'khaleni'' (2004) * ''Es'khaleni Ext. 2'' (2005) * ''Es'khaleni Zone 3'' * ''Es'khaleni Phase 4'' (2007) * ''Es'khaleni Unit 5'' (2008) * ''Es'khaleni 6'' (2009) * ''Es'khaleni 7'' (2010) * ''Cassanova Vol. 1'' (2011) * ''Es'khaleni Ext.2'' (2013) * ''Ho Senoloa'' (2014) * ''Es'khaleni 11'' (2019) * ''Yile Piano, Vol. 1'' (2021) == Dikgau le Hothonngwa == {| class="wikitable" !Selemo !Mokete wa ho fana ka dikgau !Moputso !Mosebetsi/Moputso !Phello !Ref. |- | rowspan="2" |<div style="text-align:center;">2008</div> |14th SAMA |Motjeko wa Motse |Es'khaleni Phase 4|{{won}} | |- |MTV Africa Music Awards 2008 |Setsebi se Molemohadi sa Banna selemong sena ||{{nom}} | |- | rowspan="3" |<div style="text-align:center;">2012</div> | rowspan="3" |SAMA ea bo18 |Kgwasolla Dithothokiso Tsa Nnete Tse Rekiswang Haholo ka ho Fetisisa Tsa Selemo | rowspan="3" |"Facebook"|{{won}} | |- |E rekiswa ka ho fetisisa|{{Won}} | |- |MTN Best-selling Mobile Music Download|{{won}} |<ref name="auto" /> |- |2021 |Mzansi Kwaito le House Music Awards |DJ e molemohali ||{{won}} | |} == Ditlhaloso == {{Reflist}} 0eqng3u7p2j6vm4rgxyu0sv0bs18b9h 38054 38053 2026-04-28T13:08:16Z KeMang?? 6412 /* Bophelo le mosebetsi */ ke lokisa diphoso 38054 wikitext text/x-wiki '''Tlou Cleopas Monyepao''' (ya hlahile ka la 17 Pherekhong 1980), ya tsejwang ka botsebi e le '''DJ Cleo''', ke mohlahisi wa mmino wa Kwaito le Hip hop. O hlahetse [[Gauteng]].DJ Cleo o bile le mosebetsi o molelele le o behang ditholwana indastering ya mmino ya Afrika Borwa, o hlahisitse d-single le di-albhamu tse atlehileng bakeng sa dibini ba fapaneng pele a tswela pele ho hlahisa le ho lokolla albamo ya hae ya pele "Es'khaleni" ka 2004. "Facebook" ya hae ya 2012 e ile ya mo fa dikgau tse tharo ho 18th SAMA. Album ya hae ya leshome le motso o mong ''Eskhaleni 11'' (2019), e kenyeletsang pina e le nngwe "Yile Gqom" le ''Yile Piano, Vol. '' ''1'' (2019). == Bophelo le mosebetsi == === Bophelo ba bonyaneng === Tlou Cleopas Monyepao o hlahetse [[Vosloorus]], [[Gauteng]], [[Afrika Borwa]]. Monyepao o ile a ya Sekolong se Phahameng sa Boys sa Springs.Ka thuso ya Hilde Buhr o ile a boela a ba le bokgoni ba ho bōpa mme a qala ho etsa mmino. === Mosebetsi === O qadile mosebetsi wa hae e le mohlahisi wa Unrestricted Breakfast Show e tsamaisitsweng ke DJ Fresh ho YFM. Cleo o ile a iphumana a thabela ho hlahisa mmino ho seya-le-moya mme haufinyane a qala ho batla ho iketsetsa mmino le ho o etsetsa ba bang. Ho rekota ha hae ha pele e ne e le "Will of Steel", e neng e le teng ho DJ Glen Lewis / DJ Fresh "Gatecrasher double CD compilation". O ile a etsa remix ya Bucy Rhadebe single "Uzugcin" Impilo Yam", e neng ya lokollwa qalong ka 2020. === Thelevishene === E ne e le mohlahisi wa e.tv soapie Rhythm City . Ka 2013, e ne e le mohasi-mmoho le Angie Khumalo lenaneong la nnete la tokomane ''Vaya Mzansi'' ho SABC 1 . Cleo o ile a hlodisana ho ''Lip Sync Battle Africa'' - Season 2. O ile a bapala ka ho toba ho Idols South Africa - Nako ya 17. == Ho hatisa di-disc == === Dialbamo tsa studio === * ''Es'khaleni'' (2004) * ''Es'khaleni Ext. 2'' (2005) * ''Es'khaleni Zone 3'' * ''Es'khaleni Phase 4'' (2007) * ''Es'khaleni Unit 5'' (2008) * ''Es'khaleni 6'' (2009) * ''Es'khaleni 7'' (2010) * ''Cassanova Vol. 1'' (2011) * ''Es'khaleni Ext.2'' (2013) * ''Ho Senoloa'' (2014) * ''Es'khaleni 11'' (2019) * ''Yile Piano, Vol. 1'' (2021) == Dikgau le Hothonngwa == {| class="wikitable" !Selemo !Mokete wa ho fana ka dikgau !Moputso !Mosebetsi/Moputso !Phello !Ref. |- | rowspan="2" |<div style="text-align:center;">2008</div> |14th SAMA |Motjeko wa Motse |Es'khaleni Phase 4|{{won}} | |- |MTV Africa Music Awards 2008 |Setsebi se Molemohadi sa Banna selemong sena ||{{nom}} | |- | rowspan="3" |<div style="text-align:center;">2012</div> | rowspan="3" |SAMA ea bo18 |Kgwasolla Dithothokiso Tsa Nnete Tse Rekiswang Haholo ka ho Fetisisa Tsa Selemo | rowspan="3" |"Facebook"|{{won}} | |- |E rekiswa ka ho fetisisa|{{Won}} | |- |MTN Best-selling Mobile Music Download|{{won}} |<ref name="auto" /> |- |2021 |Mzansi Kwaito le House Music Awards |DJ e molemohali ||{{won}} | |} == Ditlhaloso == {{Reflist}} 9qo6ng6ukbkdnlgrvpv5h36tk8fato2 John Langalibalele Dube 0 9470 38066 37207 2026-04-29T06:01:49Z KeMang?? 6412 /* Monna wa mangolo */ ke ya lokisa 38066 wikitext text/x-wiki [[File:John L Dube 001.jpg|thumb|'''John Langalibalele Dube''']] '''John Langalibalele Dube''' OLG (22 Hlakola 1871 - 11 Hlakola 1946) e ne e le mongodi wa dibuka tsa Afrika Borwa, rafilosofi, mosuwe, radipolotiki, mohatisi, mohlophisi, sengodi le seroki. E ne e le mopresidente ya thehileng African Native National Congress (SANNC), e ileng ya fetoha African National Congress ka selemo sa 1923. E ne e le malome wa Dr. [[Pixley ka Isaka Seme]], eo a ileng a theha SANNC le yena. Dube o ile a sebeletsa e le mopresidente wa SANNC pakeng tsa dilemo tsa 1912 le 1917. O ile a tliswa Amerika ke baromuwa ba kgutlang mme a ya Oberlin Preparatory Academy. <ref name="JohnDube">[http://www2.oberlin.edu/175/didyouknow-dube.html "John Dube" profile], Oberlin.edu. Accessed 6 August 2023.</ref> O ile a kgutlela naheng ya Afrika Borwa, moo ka selemo sa 1901 yena le mosadi wa hae wa pele, [[Nokutela Dube]], ba thehileng Ohlange High School e thehilweng Tuskegee Institute e thehilweng ke Booker T. Washington. Ka selemo sa 1903, BaHa-Dube ba ile a theha koranta ya IsiZulu ''Ilanga'' (eo hona jwale e leng ''Ilanga lase Natal''). Ka selemo sa 1930, John Dube o ile a hatisa "Shakas Body Servant", mme o ile a hlokahala ka selemo sa 1946. == Bophelo ba hae ba pele ==   John Langalibalele Dube o hlahile [[Kwazulu-Natala|Natal]] seteisheneng sa borumuwa sa Inanda sa American Zulu Mission (AZM), eleng lekala la American Board of Commissioners for Foreign Missions, eo dikereke tsa yona tsa boromuwa tsa Afrika Borwa hamorao di ileng tsa kopanngwa le dikereke tsa baradi babo rona tsa Boromuwa ba London le Union ya Congregational ea Afrika Boroa ho theha United Congregational Church of Southern Africa (UCCSA). Ntate wa hae, Mohalaledi James Dube, e ne e le e mong wa baruti ba pele ba naha ya [[Afrika]] ba hlomphilweng ba AZM. Dube o qadile thuto ya hae ya semmuso Koletjheng ya Inanda le Adams, Amanzimtoti. Mohalaledi William Cullen Wilcox o ile a bitswa ho tla bua le Dube, ya neng a itshwara hampe Sekolong sa Adams. Ntate wa hae James Dube e ne e le moruti wa phutheho ka nako eo Inanda.<ref>''Hughes, Heather (2011). First President: A Life of John Dube, Founding President of the ANC. Auckland Park, South Africa: Jacana Media. p.&nbsp;34.'' ISBN''&nbsp;''<bdi>978-1770098138</bdi>''. Retrieved 21 August 2023.''</ref> Ka selemo sa 1887, lelapa la Wilcox le ne le kgutlela United States mme John Dube le mme wa hae ba ile ba kgodisa banyalani bao ba baromuwa hore ba nke Dube Amerika, moo a ka ntshetsang pele thuto ya hae. Cullen le yena ba ile ba dumela, ka hore Dube o lokela ho itlhokomela ka ditjhelete; leha ho le jwalo, ba ile ba mo eletsa, mme William a mo fumana mosebetsi wa hae wa pele ka sehlopha sa ditsela ha a fihla Amerika. Qetellong ya selemo sa 1888, Dube o ile a ingodisa Sekolong sa Tlhahiso sa Oberlin Academy mme, leha a ithutile kgatiso le ho ithusa, ha a ka a fumana lengolo. Ka selemo sa 1893, o ile a kgutlela Inanda, moo ka kgwedi ya Pherekgong selemong sa 1894, a ileng a nka Nokutela Mdima hore ebe mofumahadi wa hae.<ref>{{Cite book|pages=57, 58}}</ref> == Moemedi wa Naha == [[File:ANC1914.jpg|thumb|Baemedi ba Native National Congress ba Afrika Borwa ba yang Engelane, June 1914. Ho tloha ka ho le letshehadi ho ya ka ho le le letona: [[Thomas Mapike]], Moruti Walter Rubusana, Dube, Saul Msane, [[Sol Plaatje]]]] Ho motho ya rutehileng jwaloka moromuwa, ho ne ho e-na le kgohlano pakeng tsa thuto e sa tswa fihla ya Bophirimela le setjhaba sa setso sa Afrika. Leha ho le jwalo, Dube o ile a sebetsana le ho arohana hona setjhabeng ka bokgoni bo kang ba motho wa dipolotiki, jwalo ka dilemong tsa hae tsa morao, ha a ne a kgona ho hapa tshepo ya lelapa la borena la Zulu. Ho ya utlwahala hore ebe Dube o ne a ke ke a ba karolo ya SANC, ntle le hore thuto ya hae le puo ya hae ka tlhokahalo ya bonngwe e ne e dumellana le sepakapaka sa dipolotiki se neng se hlaha ka nako eo. Dipuo tsa Dube e le mopresidente wa mokhatlo o hlophisitsweng wa batho ba batsho ha di e-so fumanehe. Ho thehwa ho latelang ha batho ba batsho ho fetoha mokgatlo o kopanetsweng wa dpolotiki le setjhaba ho ne ho tla hlaha ka Mokgatlo wa Bokahohle wa Ntlafatso ya Batho ba Batsho wa Marcus Garvey le African Communities League, e thehilweng ka selemo sa 1914. Dipolotiking tsa hae Dube o ne a le hlokolosi ebile a le bolokolohi, leha ho le jwalo o ne a bua ka ho hlaka ka ditokelo tsa batho ba batsho le molao-motheo o ka sehloohong wa bonngwe - o ne a bone esale pele hore ho hlokahala hore batho ba batsho ba momahane nako e telele le pele Garvey a tla sethaleng sa matjhaba. == Mosuwe == [[File:Mid_1930s_John_and_Angelina_Dupe_with_l_to_r_Nomagugu-Joan_Lulu-James_Sipho_-Douglas_Sobanto.JPG|thumb|Bohareng ba bo-1930, Dube le mosadi wa hae wa bobedi Angelina, le (l. ho ya ho r.) Nomagugu, Joan Lulu, James Sipho le Douglas Sobanto.]] Dube e ne e boetse e le mosuwe, sebui se tummeng se potolohileng se neng se kenya babasweu dipuong ho pholletsa le naha. Ka selemo sa 1901, yena le mosadi wa hae wa pele, [[Nokutela Dube]], ba thehile Zulu Christian Industrial School e seng e bitsuwa Ohlange High School e Ohlange, haufi le Phoenix le EkuPhakameni. Ena e ne e le setheo sa pele sa thuto Afrika Borwa se thehilweng ke batho ba batsho. <ref name="KumaloRichardson">Simanga Kumalo; Neville Richardson (2010), [http://www.oikoumene.org/fileadmin/files/wcc-main/documents/p5/ete/SETH%20MOKITIMI%20AND%20EDUCATION%20FOR%20MINISTRY%20-%20What's%20in%20a%20name%20-%20Simanga%20Kumalo%20and%20Neville%20Richardson.pdf "Seth Mokitimi and education for ministry: What's in a Name?"], {{dead link|date=March 2017|bot=medic}} ''Missionalia'', Vol. 38, No. 2, pp. 259–274.</ref> [[File:Mrs Dube and her early years needlework class.JPG|thumb|MmaDube le sekolo sa hae sa ho roka]] O ile a fana ka dipuo ka memo mme ka lebaka leo a fuwa lengolo la bongaka la filosofi. Karolo ya hae e le mosuwe e ne e sa ngolwa hantle, empa o ne a e-na le maikutlo le ho etsa tlhahiso ea maikutlo mabapi le thuto le setso tse neng di lokela ho sebediswa ka ditsela tse sa rateheng ke mmuso wa Apartheid ha o kena pusong ka 1948 mme o etsa Molao wa Thuto ea Bantu. Dube o ne a bone ho hlokahala hore thuto ya Bophirimela e kopantswe le meetlo le dineano tsa moo, tsohle di thehilwe boitshwarong bo pharaletseng ba setjhaba sa Afrika. Dikgopolo tsa hae mabapi le thuto di fumanwa ka bobedi ''Ukuziphatha'' le ''Isita''. == Monna wa mangolo == Ene ele e mong ba batho ba neng ba bula madiboho ba neng ba thusa ho theha dingolweng tsa [[Mazulu]]. E ne e le e mong wa bangodi ba pele ba Mazulu ba phatlalalitsweng, leha buka ea pele e phatlalalitsweng ya Mazulu e ngotswe ke Magema Fuze, oo nalane ya Mazulu, Abantu abamnyama lapo bavela ngakona (e fetoletsweng e le Batho ba Batsho le Ho tloha Moo ba Tlileng), e phatlaladitseng ka 1922, kaha e ngotswe dilemong tsa bo-1880 le mathwasong a bo-1890. Mosebetsi wa pele o phatlaladitsweng ewa Dube e ne e le sengolwa ka Senyesemane se buang ka ho ntlafatsa motho le ho hlompha setjhaba se phatlalalitsweng ka 1910. Mosebetsi o neng o tla mo fa lengolo la bongaka la [[filosofi]] e ne e le sengolwa sa 1992 ''Umuntu Isita Sake Uqobo Lwake'' ("Motho ke sera sa hae se sebe ka ho fetisisa"; sengolwa sa pele ho 1936 puo ea kgale ya MaZulu). O ile a tswela pele ho phatlalatsa, ka 1930, buka ea nalane e ipakile e tsebahala ebile e na le tshusumetso ho Zulu canon e bitswang ''Insila kaShaka'' (Shaka's Body Servant). O ile a qala ho ngola dipale tsa bophelo tsa lelapa la borena la Mazulu, haholo-holo la Morena Dinizulu, a mo etsa mongodi wa pele wa dipale tsa Afrika. Ho na le mesebetsi e meng e mengata e sa hlaheng ka ho fetisisa ea bongoli e kang sengolwa sa 1910 "Ukuziphatha" ("Ka Boitšoaro"). Ntle le mesebetsi ea hae ya bongodi, Dube le mosali oa hae ba thehile koranta ya pele ya puo ya [[Sezulu|MaZulu]] / Senyesemane, ''Ilanga laseNatali'' (''Letsatsi la Natal''), ka 1903, phatlalatso e ketekileng selemo sa eona sa lekholo ka 2003. ''Ilanga laseNatali'' ha e sa ikemela kaha e rekilwe ke mokgatlo oa lipolotiki wa mehleng eo ''Inkatha yeNkululelo eSizwe'' ka 1988, o etelletsweng pele ke Mangosuthu Buthelezi, eo hamorao e ileng ea tsejoa e le mokha wa dipolotiki Afrika Borwa o bileng teng ka mora kgethollo ya merabe e meng e bitswang Inkatha Freedom Party (IFP). Dube le mosadi wa hae wa pele, Nokutela Dube, ba ananelwa ka ho tsebahatsa pina ya [[Enoke Sontonga]] "Nkosi Sikelel' iAfrika". Hamorao e ile ea e-ba pina ea setjhaba ka mora hore sehlopha sa sehlopha sa mmino sa Ohlange Institute se se sebedise. Ba ile ba e bapala kopanong ea African Native National Congress ka 1912. E ile ea binoa kamora thapelo ya ho koala mme ANC e e amohetse e le pina ea eona ea semmuso yqa ho koaloa ka 1925.<ref name="sah">[http://www.sahistory.org.za/people/enoch-mankayi-sontonga "Enoch Mankayti Sontonga"], SAHistory.org.za. Retrieved July 2013.</ref> == Tshusumetso ke Booker T. Washington == Dube o ne a bone tshusumetso ya Booker T. Washington ka letsoho la hae le le leng maetong a hae a ho ea US ho atolosa thuto ya hae mathwasong a 1890. O ile a theha sekolo sa Ohlange High School ka 1901, sekolo se neng se nehetswe ho ruta basadi ba Bantu ditsela tsa sejwale-jwale tsa ho lokollwa le ho fumana sebaka setjhabeng sa sejwale- jwale. Bukeng ya hae ya ''Ukuziphatha'' Dube o ne a kgetholla mosadi wa Bantu e le bofokodi ba ho ntshetsapele setjhaba sa Bantu ka lebaka la lithibelo tsa setjhaba mabapi le thuto bakeng sa basadi le seo a se kgethollang e le tekamelo ya basadi ya ho ba nakwana. Dube o ile a susumetswa haholo ke ho bala buka ya Washington's Up From Slavery (1901), buka e buang ka ho itshepa, e leng evangedi e neng e rutwa ke setsebi sa Amerika Ralph Waldo Emerson. Buka ya Washington e ile ya e-ba le tshusumetso e kgōlō monahanong wa Ba-Bantu le lefatsheng lohle la batho ba batsho. E ile ya fetolelwa dipuong tse mmalwa tsa Bantu Afrika Borwa, empa Dube ha aka a kgetha ho e fetolela, ho e-na le hoo a sebedisa dithuto tsa yona. Ena e ne e le ketso e neng e sa kopitswe, ntle le ke Garvey le mokgatlo wa hae le, ka tekanyo e nyenyane, ke motho oa dipolotiki Steve Biko motseng wa habo wa King William's Town profinseng ya Eastern Cape. Dube o ne a bululetswe ke Tuskegee Institute ya Washington; dilemo hamorao Marcus Garvey o ile a leka ho bona Washington ka lebaka la pululelo e tshwanang, leha a fihlile US ka 1916, Washington o ne a shwele selemong se fetileng. Sekolo sa Dube se ntse se sebetsa le kajeno. Dube o ne a dumela ka tieho ho itshetleha ka boyena, e le boiteko ba boitshwaro le ba moea ba ho fumana seriti le tlhompho mahlong a ba bang. ''Isita'', o ile a bolela ka ho itshepa le ka ho hloka batho ba batsho hore ba qale kgwebo ya moruo e le hore ba hlomphuwe ke lefatshe. Katleho ya Nokutela le John Dube e ne e sa bapiswa mesebetsing ha ho bapiswa le lenyalong la bona. Ho hloleha ha bona ho ba le bana ho ile ha bonahatsa Nokutela hampe mme John a ba le ngwana le e mong wa barutweanas ba bona. Ho ile ha thehwa komiti ho batlisisa John, empa ha baa ka ba nka kgato mme Nokutela a ikutlwa a nyedisitswe. Banyalani bana ba ile ba arohana hoo e ka bang ka 1914, mme Nokutela a fallela Transvaal ho fihlela a kula ka lefu la diphio. O ile a kgutlela ho ya lula le John Dube Johannesburg, mme a hlokahala ka 1917 a le dilemo di 44. Lefung la hae ya ileng a ba teng ke [[Pixley ka Isaka Seme]] ,e mong wa ditho tse ding tse hlahelletseng tse neng e le ya seo e tla fetoha African National Congress. <ref name="park">[http://www.jhbcityparks.com/pdfs/nokutela_dube.pdf Nokutela&nbsp;Dube], Johannesburg City Parks. Retrieved 14 June 2014.</ref> == Mehlodi == {{Reflist|30em}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 2esl4u416btipasl69kf2qkezxwhihf 38067 38066 2026-04-29T06:02:51Z KeMang?? 6412 /* Tshusumetso ke Booker T. Washington */ 38067 wikitext text/x-wiki [[File:John L Dube 001.jpg|thumb|'''John Langalibalele Dube''']] '''John Langalibalele Dube''' OLG (22 Hlakola 1871 - 11 Hlakola 1946) e ne e le mongodi wa dibuka tsa Afrika Borwa, rafilosofi, mosuwe, radipolotiki, mohatisi, mohlophisi, sengodi le seroki. E ne e le mopresidente ya thehileng African Native National Congress (SANNC), e ileng ya fetoha African National Congress ka selemo sa 1923. E ne e le malome wa Dr. [[Pixley ka Isaka Seme]], eo a ileng a theha SANNC le yena. Dube o ile a sebeletsa e le mopresidente wa SANNC pakeng tsa dilemo tsa 1912 le 1917. O ile a tliswa Amerika ke baromuwa ba kgutlang mme a ya Oberlin Preparatory Academy. <ref name="JohnDube">[http://www2.oberlin.edu/175/didyouknow-dube.html "John Dube" profile], Oberlin.edu. Accessed 6 August 2023.</ref> O ile a kgutlela naheng ya Afrika Borwa, moo ka selemo sa 1901 yena le mosadi wa hae wa pele, [[Nokutela Dube]], ba thehileng Ohlange High School e thehilweng Tuskegee Institute e thehilweng ke Booker T. Washington. Ka selemo sa 1903, BaHa-Dube ba ile a theha koranta ya IsiZulu ''Ilanga'' (eo hona jwale e leng ''Ilanga lase Natal''). Ka selemo sa 1930, John Dube o ile a hatisa "Shakas Body Servant", mme o ile a hlokahala ka selemo sa 1946. == Bophelo ba hae ba pele ==   John Langalibalele Dube o hlahile [[Kwazulu-Natala|Natal]] seteisheneng sa borumuwa sa Inanda sa American Zulu Mission (AZM), eleng lekala la American Board of Commissioners for Foreign Missions, eo dikereke tsa yona tsa boromuwa tsa Afrika Borwa hamorao di ileng tsa kopanngwa le dikereke tsa baradi babo rona tsa Boromuwa ba London le Union ya Congregational ea Afrika Boroa ho theha United Congregational Church of Southern Africa (UCCSA). Ntate wa hae, Mohalaledi James Dube, e ne e le e mong wa baruti ba pele ba naha ya [[Afrika]] ba hlomphilweng ba AZM. Dube o qadile thuto ya hae ya semmuso Koletjheng ya Inanda le Adams, Amanzimtoti. Mohalaledi William Cullen Wilcox o ile a bitswa ho tla bua le Dube, ya neng a itshwara hampe Sekolong sa Adams. Ntate wa hae James Dube e ne e le moruti wa phutheho ka nako eo Inanda.<ref>''Hughes, Heather (2011). First President: A Life of John Dube, Founding President of the ANC. Auckland Park, South Africa: Jacana Media. p.&nbsp;34.'' ISBN''&nbsp;''<bdi>978-1770098138</bdi>''. Retrieved 21 August 2023.''</ref> Ka selemo sa 1887, lelapa la Wilcox le ne le kgutlela United States mme John Dube le mme wa hae ba ile ba kgodisa banyalani bao ba baromuwa hore ba nke Dube Amerika, moo a ka ntshetsang pele thuto ya hae. Cullen le yena ba ile ba dumela, ka hore Dube o lokela ho itlhokomela ka ditjhelete; leha ho le jwalo, ba ile ba mo eletsa, mme William a mo fumana mosebetsi wa hae wa pele ka sehlopha sa ditsela ha a fihla Amerika. Qetellong ya selemo sa 1888, Dube o ile a ingodisa Sekolong sa Tlhahiso sa Oberlin Academy mme, leha a ithutile kgatiso le ho ithusa, ha a ka a fumana lengolo. Ka selemo sa 1893, o ile a kgutlela Inanda, moo ka kgwedi ya Pherekgong selemong sa 1894, a ileng a nka Nokutela Mdima hore ebe mofumahadi wa hae.<ref>{{Cite book|pages=57, 58}}</ref> == Moemedi wa Naha == [[File:ANC1914.jpg|thumb|Baemedi ba Native National Congress ba Afrika Borwa ba yang Engelane, June 1914. Ho tloha ka ho le letshehadi ho ya ka ho le le letona: [[Thomas Mapike]], Moruti Walter Rubusana, Dube, Saul Msane, [[Sol Plaatje]]]] Ho motho ya rutehileng jwaloka moromuwa, ho ne ho e-na le kgohlano pakeng tsa thuto e sa tswa fihla ya Bophirimela le setjhaba sa setso sa Afrika. Leha ho le jwalo, Dube o ile a sebetsana le ho arohana hona setjhabeng ka bokgoni bo kang ba motho wa dipolotiki, jwalo ka dilemong tsa hae tsa morao, ha a ne a kgona ho hapa tshepo ya lelapa la borena la Zulu. Ho ya utlwahala hore ebe Dube o ne a ke ke a ba karolo ya SANC, ntle le hore thuto ya hae le puo ya hae ka tlhokahalo ya bonngwe e ne e dumellana le sepakapaka sa dipolotiki se neng se hlaha ka nako eo. Dipuo tsa Dube e le mopresidente wa mokhatlo o hlophisitsweng wa batho ba batsho ha di e-so fumanehe. Ho thehwa ho latelang ha batho ba batsho ho fetoha mokgatlo o kopanetsweng wa dpolotiki le setjhaba ho ne ho tla hlaha ka Mokgatlo wa Bokahohle wa Ntlafatso ya Batho ba Batsho wa Marcus Garvey le African Communities League, e thehilweng ka selemo sa 1914. Dipolotiking tsa hae Dube o ne a le hlokolosi ebile a le bolokolohi, leha ho le jwalo o ne a bua ka ho hlaka ka ditokelo tsa batho ba batsho le molao-motheo o ka sehloohong wa bonngwe - o ne a bone esale pele hore ho hlokahala hore batho ba batsho ba momahane nako e telele le pele Garvey a tla sethaleng sa matjhaba. == Mosuwe == [[File:Mid_1930s_John_and_Angelina_Dupe_with_l_to_r_Nomagugu-Joan_Lulu-James_Sipho_-Douglas_Sobanto.JPG|thumb|Bohareng ba bo-1930, Dube le mosadi wa hae wa bobedi Angelina, le (l. ho ya ho r.) Nomagugu, Joan Lulu, James Sipho le Douglas Sobanto.]] Dube e ne e boetse e le mosuwe, sebui se tummeng se potolohileng se neng se kenya babasweu dipuong ho pholletsa le naha. Ka selemo sa 1901, yena le mosadi wa hae wa pele, [[Nokutela Dube]], ba thehile Zulu Christian Industrial School e seng e bitsuwa Ohlange High School e Ohlange, haufi le Phoenix le EkuPhakameni. Ena e ne e le setheo sa pele sa thuto Afrika Borwa se thehilweng ke batho ba batsho. <ref name="KumaloRichardson">Simanga Kumalo; Neville Richardson (2010), [http://www.oikoumene.org/fileadmin/files/wcc-main/documents/p5/ete/SETH%20MOKITIMI%20AND%20EDUCATION%20FOR%20MINISTRY%20-%20What's%20in%20a%20name%20-%20Simanga%20Kumalo%20and%20Neville%20Richardson.pdf "Seth Mokitimi and education for ministry: What's in a Name?"], {{dead link|date=March 2017|bot=medic}} ''Missionalia'', Vol. 38, No. 2, pp. 259–274.</ref> [[File:Mrs Dube and her early years needlework class.JPG|thumb|MmaDube le sekolo sa hae sa ho roka]] O ile a fana ka dipuo ka memo mme ka lebaka leo a fuwa lengolo la bongaka la filosofi. Karolo ya hae e le mosuwe e ne e sa ngolwa hantle, empa o ne a e-na le maikutlo le ho etsa tlhahiso ea maikutlo mabapi le thuto le setso tse neng di lokela ho sebediswa ka ditsela tse sa rateheng ke mmuso wa Apartheid ha o kena pusong ka 1948 mme o etsa Molao wa Thuto ea Bantu. Dube o ne a bone ho hlokahala hore thuto ya Bophirimela e kopantswe le meetlo le dineano tsa moo, tsohle di thehilwe boitshwarong bo pharaletseng ba setjhaba sa Afrika. Dikgopolo tsa hae mabapi le thuto di fumanwa ka bobedi ''Ukuziphatha'' le ''Isita''. == Monna wa mangolo == Ene ele e mong ba batho ba neng ba bula madiboho ba neng ba thusa ho theha dingolweng tsa [[Mazulu]]. E ne e le e mong wa bangodi ba pele ba Mazulu ba phatlalalitsweng, leha buka ea pele e phatlalalitsweng ya Mazulu e ngotswe ke Magema Fuze, oo nalane ya Mazulu, Abantu abamnyama lapo bavela ngakona (e fetoletsweng e le Batho ba Batsho le Ho tloha Moo ba Tlileng), e phatlaladitseng ka 1922, kaha e ngotswe dilemong tsa bo-1880 le mathwasong a bo-1890. Mosebetsi wa pele o phatlaladitsweng ewa Dube e ne e le sengolwa ka Senyesemane se buang ka ho ntlafatsa motho le ho hlompha setjhaba se phatlalalitsweng ka 1910. Mosebetsi o neng o tla mo fa lengolo la bongaka la [[filosofi]] e ne e le sengolwa sa 1992 ''Umuntu Isita Sake Uqobo Lwake'' ("Motho ke sera sa hae se sebe ka ho fetisisa"; sengolwa sa pele ho 1936 puo ea kgale ya MaZulu). O ile a tswela pele ho phatlalatsa, ka 1930, buka ea nalane e ipakile e tsebahala ebile e na le tshusumetso ho Zulu canon e bitswang ''Insila kaShaka'' (Shaka's Body Servant). O ile a qala ho ngola dipale tsa bophelo tsa lelapa la borena la Mazulu, haholo-holo la Morena Dinizulu, a mo etsa mongodi wa pele wa dipale tsa Afrika. Ho na le mesebetsi e meng e mengata e sa hlaheng ka ho fetisisa ea bongoli e kang sengolwa sa 1910 "Ukuziphatha" ("Ka Boitšoaro"). Ntle le mesebetsi ea hae ya bongodi, Dube le mosali oa hae ba thehile koranta ya pele ya puo ya [[Sezulu|MaZulu]] / Senyesemane, ''Ilanga laseNatali'' (''Letsatsi la Natal''), ka 1903, phatlalatso e ketekileng selemo sa eona sa lekholo ka 2003. ''Ilanga laseNatali'' ha e sa ikemela kaha e rekilwe ke mokgatlo oa lipolotiki wa mehleng eo ''Inkatha yeNkululelo eSizwe'' ka 1988, o etelletsweng pele ke Mangosuthu Buthelezi, eo hamorao e ileng ea tsejoa e le mokha wa dipolotiki Afrika Borwa o bileng teng ka mora kgethollo ya merabe e meng e bitswang Inkatha Freedom Party (IFP). Dube le mosadi wa hae wa pele, Nokutela Dube, ba ananelwa ka ho tsebahatsa pina ya [[Enoke Sontonga]] "Nkosi Sikelel' iAfrika". Hamorao e ile ea e-ba pina ea setjhaba ka mora hore sehlopha sa sehlopha sa mmino sa Ohlange Institute se se sebedise. Ba ile ba e bapala kopanong ea African Native National Congress ka 1912. E ile ea binoa kamora thapelo ya ho koala mme ANC e e amohetse e le pina ea eona ea semmuso yqa ho koaloa ka 1925.<ref name="sah">[http://www.sahistory.org.za/people/enoch-mankayi-sontonga "Enoch Mankayti Sontonga"], SAHistory.org.za. Retrieved July 2013.</ref> == Tshusumetso ke Booker T. Washington == Dube o ne a bone tshusumetso ya Booker T. Washington ka letsoho la hae le le leng maetong a hae a ho ya US ho atolosa thuto ya hae mathwasong a 1890. O ile a theha sekolo sa Ohlange High School ka 1901, sekolo se neng se nehetswe ho ruta basadi ba Bantu ditsela tsa sejwale-jwale tsa ho lokollwa le ho fumana sebaka setjhabeng sa sejwale- jwale. Bukeng ya hae ya ''Ukuziphatha'' Dube o ne a kgetholla mosadi wa Bantu e le bofokodi ba ho ntshetsapele setjhaba sa Bantu ka lebaka la lithibelo tsa setjhaba mabapi le thuto bakeng sa basadi le seo a se kgethollang e le tekamelo ya basadi ya ho ba nakwana. Dube o ile a susumetswa haholo ke ho bala buka ya Washington's Up From Slavery (1901), buka e buang ka ho itshepa, e leng evangedi e neng e rutwa ke setsebi sa Amerika Ralph Waldo Emerson. Buka ya Washington e ile ya e-ba le tshusumetso e kgōlō monahanong wa Ba-Bantu le lefatsheng lohle la batho ba batsho. E ile ya fetolelwa dipuong tse mmalwa tsa Bantu Afrika Borwa, empa Dube ha aka a kgetha ho e fetolela, ho e-na le hoo a sebedisa dithuto tsa yona. Ena e ne e le ketso e neng e sa kopitswe, ntle le ke Garvey le mokgatlo wa hae le, ka tekanyo e nyenyane, ke motho oa dipolotiki Steve Biko motseng wa habo wa King William's Town profinseng ya Eastern Cape. Dube o ne a bululetswe ke Tuskegee Institute ya Washington; dilemo hamorao Marcus Garvey o ile a leka ho bona Washington ka lebaka la pululelo e tshwanang, leha a fihlile US ka 1916, Washington o ne a shwele selemong se fetileng. Sekolo sa Dube se ntse se sebetsa le kajeno. Dube o ne a dumela ka tieho ho itshetleha ka boyena, e le boiteko ba boitshwaro le ba moea ba ho fumana seriti le tlhompho mahlong a ba bang. ''Isita'', o ile a bolela ka ho itshepa le ka ho hloka batho ba batsho hore ba qale kgwebo ya moruo e le hore ba hlomphuwe ke lefatshe. Katleho ya Nokutela le John Dube e ne e sa bapiswa mesebetsing ha ho bapiswa le lenyalong la bona. Ho hloleha ha bona ho ba le bana ho ile ha bonahatsa Nokutela hampe mme John a ba le ngwana le e mong wa barutweanas ba bona. Ho ile ha thehwa komiti ho batlisisa John, empa ha baa ka ba nka kgato mme Nokutela a ikutlwa a nyedisitswe. Banyalani bana ba ile ba arohana hoo e ka bang ka 1914, mme Nokutela a fallela Transvaal ho fihlela a kula ka lefu la diphio. O ile a kgutlela ho ya lula le John Dube Johannesburg, mme a hlokahala ka 1917 a le dilemo di 44. Lefung la hae ya ileng a ba teng ke [[Pixley ka Isaka Seme]] ,e mong wa ditho tse ding tse hlahelletseng tse neng e le ya seo e tla fetoha African National Congress. <ref name="park">[http://www.jhbcityparks.com/pdfs/nokutela_dube.pdf Nokutela&nbsp;Dube], Johannesburg City Parks. Retrieved 14 June 2014.</ref> == Mehlodi == {{Reflist|30em}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] qgp64i8c2v17zxyehbvj2t7u3jnmsc4 Babes Wodumo 0 9484 38052 34501 2026-04-28T13:04:34Z KeMang?? 6412 /* Ho hatisa di-disc */ ke lokisa diphoso 38052 wikitext text/x-wiki   '''Bongekile Mildred Simelane''' (ya tswetsweng ka la 25 Hlakubele 1994) ya tsejwang ka ho fetisisa e le '''Babes Wodumo''' eo hape e leng '''mofumahadi wa gqom'''), <ref>Kekana, Chrizelda ''(27 December 2018).''</ref> ke sebini sa [[Afrika Borwa]] sa mmino wa gqom. O ile a tsebahala ka mora ho lokollwa ha album ya hae ya pele ''Gqom Queen, Vol. '' ''1'' (2016) mme ka mora moo a kgethwa kgaung ya MTV Europe Music bakeng sa Best African Act.<ref>''Reporter, Citizen (26 May 2017).''</ref><ref>World, Sunday ''(4 October 2017).''</ref> Babes Wodumo ke e mong wa ditsebi tsa mmino tse neng di le bohlokwa ho susumetsang botumo ba matjhabeng ba mofuta wa mmino wa Gqom.O hlahile ho Black Panther: The Album e hlophisitsweng ke Kendrick Lamar ka pina e bitswang "Redemption".<ref name="Privilege">''Krishnamurthy, Sowmya (20 February 2018).''</ref>Ka 2017, Wodumo o ile a kgethwa bakeng sa Kgau ya BET bakeng sa Best International Act: Africa. <ref>2017 BET Awards {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180104134033/https://www.billboard.com/articles/news/7842121/bet-awards-2017-winners-list|date=4 January 2018}} ''Billboard''</ref> Ka Phupu 2020, o ile a lokolla albamo ya hae ya bobedi ''Idando Kazi'' e neng e kenyelletsa pina ya hae e tummeng, ''"eLamont"'' e nang le Mampintsha (eo e neng e le setho sa [[Big Nuz]]) hammoho le Skillz. <ref>Shabangu, Nobantu ''(27 July 2021).''</ref> == Bophelo le mosebetsi == === 1994-2013: Tsa bonyenyaneng === Bongekile Mildred Simelane o hlahile ka la 25 Hlakubele 1994 Lamontville, [[Thekong|Durban]]. Ntate wa hae Welcome Simelane ke Mobishopo.<ref>Live, Dispatch ''(7 September 2016).''</ref> === 2014-2019: Qalo ya mosebetsi, ho tshwelella ha hae, ''Black Panther'' === O ile a lokolla pina a hae ya pele e bitswang "''Desha''" e hlahisitsweng ke Sir Bubzin, Ka 2014. Kamora hore a saene tumellano ya rekoto le West Ink, e nngwe ya di-single tsa hae tse tummeng "''Wololo''" e nang le Mampintsha e ile ya lokollwa ka December 2015 Afrika Borwa. Pina ena e mo file kgetho ya Artist e Molemohadi ya Phatlalatso le Pina ya Selemo ho MTV Africa Music Awards. <ref>"Babes Wodumo - OkayAfrica - 100 Women"''.''</ref> Album ya hae ya pele ya studio ya QQom Queen Vol. ''Gqom Queen Vol. 1'' e ile ya tswela pele ka di-singles tse tharo "''Wololo''", "''Umgan Wami''" le "''Mercedes''". Ha e lokollwa pina e ile ya feta melaetsa e dimilione tse 28 mme ya qala ho ba nomoro ya boraro ditjhateng tsa iTunes. <ref>"Babes Wodumo's 1st album finally out – The Chronicle"''.''</ref> Album e ile ya netefatswa hore ke platinamo ke mokgatlo wa kgwebo ya indasteri ya direkoto ya Afrika Borwa ([[Recording Industry of South Africa (Sesotho)|RISA]]). <ref name=":1" /> Hamorao o ile a hlahiswa ho Black Panther (soundtrack) ya kopanyo ke Kendrick Lamar. <ref>Krishnamurthy, Sowmya ''(20 February 2018).''</ref> === 2020 - hona jwale: ''Idando Kazi'' === Ka Phupu ka selemo sa 2020, o ile a lokolla album ya hae ya bobedi ya studio ''Idando Kazi'' ka West Ink Records ''<ref>"Babes Wodumo opens up about her new album 'Idando Kazi' | The Citizen"''.''</ref>'' e nang le Mampintsha, Skillz, T.N.S, Madanon, Worst Behavior le tse ding tse ngata. [2] ''. "eLamont"'' e ile ya lokollwa e le pina e le nngwe ya albamo e ileng ya qala ho ba nomoro ya 3 ditjhateng tsa iTunes tsa Afrika Borwa.    Album e ile ya kgethwa ho Kgau mmino ya Afrika Borwa wa bo27. Ka 2021 yena le monna wa hae ba ile ba hlahisa lenaneo la bona la nnete la TV ''Uthando Lodumo'' le ileng la phatlalatswa ho Showmax. == Bophelo ba hae == === Nyewe ya tlhekefetso ya ka malapeng === Ka 2019, ho ile ha hlaha ditlaleho tsa hore mohlankana le mookamedi wa Wodumo Mandla "[[Big Nuz|Mampintsha]]" Maphumulo o ile a mo hlasela ka ho moutlwisa bohloko mmeleng. Wodumo o ile a phatlalatsa ketsahalo ena marangrang a dikgokahanyo tsa Instagram Live. Mampintsha o ile a tshwarwa ka lebaka la ho belaellwa ka tlhaselo. Le hoja ho ne ho bonahala eka kamano ya bona e fedile, mahlakore ka bobedi a ile a dumela ho buisana mme a etsa poelano mme hamorao a bonahala a le maemong a matle. Mampintsha hamorao o ile a hlahella albamong ya hae ya bobedi, ''Idando Kazi''. === Lenyalo le Bana === Babes Wodumo o nyetse Mandla Maphumulo ka 2020.<ref>"Inside Babes Wodumo and Mampintsha's traditional wedding"''.''</ref> Ka 2021 ba ile ba ba le ngwana wa bona wa pele. Monna wa hae le molekane wa hae wa nako e telele ya tshebedisano hamorao o hlokahetse ka December 2022, jwalo ka ha ho tlalehilwe ka lebaka la mofetshe.<ref>Darangwa, Shingai ''(23 December 2022).''</ref><ref>Mphande, Joy ''(1 May 2023).''</ref> === SAMA's === Ka 2017, Wodumo e bile sebini se kgethilweng ka ho fetisisa Moketeng wa 23 wa Moputso wa mmino ya Afrika Borwa. Leha ho le jwalo, ha a ka a hapa moputso, mme sena se ile sa lebisa kgang kamora hore sebini se qose basebetsi ba SAMA 23 ka ho reka dikgau. == Ho hatisa di-disc == === Dialbamo tsa studio === * ''Gqom Queen Vol.1'' * ''Indando Kazi'' {| class="wikitable plainrowheaders" border="2" style="text-align:center;" |+Lethathamo la di-albhamu tsa studio ! rowspan="1" scope="col" style="width:17.5em;" |Title ! rowspan="1" scope="col" style="width:14em;" |Dintlha tsa albamo !Setifikeiti |- ! scope="row" |''Gqom Queen Vol.1'' | style="" | * E lokollotswe: 2016 * Sebopeho: Ho jarolla ka dijithale, CD, ho phallela |Risa: Kgauta |- ! scope="row" |''Indando Kazi'' | style="" | * E lokollotsoe: 2020 * Sebopeho: Ho jarolla ka dijithale, CD, ho phallela | |- |} {| class="wikitable" !Moetsi wa ditshwantsho !Ho hlahisa !Title |- |Babes Wodumo |e nang le Mampintsha le Sklliz |eLamont |- |Babes Wodumo |ho kenyeletsa Mampintsha, TNS le Skillz |Abadala |- |Babes Wodumo |ba nang le Rhythm Soundz, Dladla Mshunqisi le Tipcee |Angeke |- |Babes Wodumo |ho nang le Mampintsha le Boitšoaro bo Mpe ka ho Fetisisa |Corona |- |Babes Wodumo |e nang le Mampintsha le Drega |Dankie Jack |- |Babes Wodumo |e nang le Mampintsha, Madanon le Drega |Intombi Yesgebengu |- |Babes Wodumo |e nang le Mampintsha, RockBoy, Cultivated Soulz le Sizwe Mdlalose |Izitha |- |Babes Wodumo |e le hore re ka etsa seo. Bophelo ba Machaba, Madanon le Mampintsha |Litekanyo |- |Babes Wodumo |e nang le Drega le Sizwe Mdlalos |Matten Ten |- |Babes Wodumo |ba nang le RockBoy, Madanon le Benzy |Umzimba |- |Babes Wodumo |ba nang le RockBoy, Madanon le Benzy |Umzimba |- |Babes Wodumo |ba nang le RockBoy, Madanon le Benzy |Umzimba |- |Babes Wodumo |e nang le Newlandz Finest |Ungangyeki |} == Dikgau le dikgetho ==   == Mehlodi == mcb2n1sfyvuqt8q6sdq4e7awbwo50il Walter Rubusana 0 9742 38063 38026 2026-04-29T05:56:32Z KeMang?? 6412 ke suntse setshwantsho 38063 wikitext text/x-wiki [[File:Walter Rubusana - Cape Politician - Provisional Council.jpg|thumb|Walter Rubusana - Lekgotleng Kapa]] '''Mpilo Walter Benson Rubusana''' (21 Hlakubele 1858 - 19 Mmesa 1936) e ne e le mothehi-mmoho wa phatlalatso wa koranta ya [[Seqhosa|Puo ya Xhosa]], ''Izwi Labantu'',[1] e neng e tsheditsweng ke Cecil John Rhodes, le motho a pele ya motsho ya ileng a kgethwa Lekgotleng la Cape (Paramente) ka 1909. O boetse a qala Mokgatlo wa Thuto ya Baahi o ileng wa kenya letsoho ho theheng Congress National Native Congress (SANNC) ya Afrika Borwa ka 1912 [2] mme hamorao a e reha lebitso la African National Congress ka 1923. == Bophelo ba bonyaneng == O hlahile ka la 21 Hlakubele 1858 ho Nomenti Rubusana mane [[Masepala oa Mbhashe|Mnandi]], seterekeng sa [[Somerset East]] se entseng karolo ea Cape Colony mme a rehoa lebitso la Mpilo. Ntatae Mbonjana Rubusana, ea neng a sebetsa polasing, e ne e le e mong wa bahlabani ba banna ba neng ba sebetsa e le bahlanka ba Sandile kaNgqika masimong le dithutong tse sa tshwaneng le hoja a ne a sa tsebe ho bala le ho ngola. Ho feta mona, o ile a boela a sebeletsa e le lekhanselara la morena Bhotomane wa borena ba imiDange mme e ne e le mohlokomedi ya matla wa setso le dipuo tsa Afrika. [ 3 ] Ha a hlaha, e ne e le nakong e mpe haholo ho Maxhosa kaha ba ne ba sa tsoa hloloa Ntoeng ea Borobedi ya Meedi le ka lebaka la boporofeta ba Nongqawuse . O qetile boholo ba bongwana ba hae a alosa mehlape mme a qala sekolo a sa le mocha, a le dilemo di 16. O ile a hlokomelwa ke Moruti Richard Birt, ya neng a kopane le eena Sekolong sa Boromuwa sa London se Peelton, haufi le King William's Town . Ka 1874, Birt o ile a mo ngodisa Sekolong sa Bashemane sa Peelton's Native Training College. Selemo hamorao, Rubusana o ile a kolobetswa mme kahoo a fuwa lebitso le letjha la Bokreste: Walter Benson. Lebitso la hae la Seafrika, Mpilo, le ile la hlakolwa ka molao mme letlalo la setso leo a neng a le apara le ile la nkelwa sebaka ke hempe e tshweu e le letshwao la ho tloha ho la setso ho ya lefatsheng la sejwalejwale. Ha Rubusana a qeta dithuto tsa hae tsa pele, o ile a tsoela pele ho ingodisa Kolecheng ea Lovedale, sekolo sa boromuoa se thehiloeng le ho hlokomeloa ke Free Church of Scotland, se haufi le noka ea iThyume. Tlas'a borutwana ba Dr. James Stewart, o ile a ithutela ho fumana lengolo la thuto moo, ka 1878, a ileng a fumana mangolo, a hlahella e le e mong oa ba atlehileng ka ho fetisisa. Ha a qeta dithuto tsa hae tsa thuto, Rubusana o ile a sala Koletjheng ya Lovedale, a ikgethela lekgetlong lena ho tswela pele ka dithuto tsa bodumedi hape tlasa borutwana ba James Stewart, ka thuso ya Moruti Andrew Smith. [[File:ANC1914.jpg|thumb|Walter Rabusana le maloko a thehileng mokgatlo wa ANC]] == Bophelo ba setsebi == Ka 1880, qetellong o ile a etsa qeto wa ho tloha Lovedale College ho ya nka mosebetsi oa ho ba mosuwe seteisheneng sa baromuwa / sekolo se Peelton, moo a ileng a boela a imena habedi e le motlatsi wa moruti. O ile a buella thuto e tlamang empa hape a tswela pele ho pheha kgang ea ho ruta puo ya mmè. Ke nakong ena moo a ileng a kopana le ho nyala Nomhaya Deena Nzanzana, eo e neng e tla ba mosadi wa hae wa pele ka selemo sa 1883. Ka bobedi e ne e le basuwe. Nakong ya lenyalo, ba ha Rubusana ba ne ba e-na le bana ba 12, le hoja ke ba tsheletseng feela ba ileng ba phela ho fihlela batho ba baholo. Ba ile ba latela mohlala wa batswadi ba bona mme ba fetoha mesuwe. [ 4 ] Ka 1920, mosadi wa hae Deena o ile a hlokahala mme a nyala Bella Noni Kashe, hotswa [[Alice, Kapa Botjhabela]] . Lenyalo lena le ile la tswala ngwana a le mong, moshanyana. O ile a tswela pele ho sebetsa Peelton ho fihlela ka 1884 ha a ne a hlomamiswa e le hlooho ea Kereke ya Congregational. O ile a fallela East London, moo a neng a tla qeta bophelo bohle ba hae. Mathwasong a Dilemo tsa bo-1900, o ile a qala ho thahasella Dipolotiki mme a qala ho ikamahanya le mekhatlo e neng e sekametse Dipolotiking. O ile a hlohlelletsa boikemelo ba batho ba batsho Palamenteng ya Kapa mme ka mora moo a kgethwa e le setho sa pele sa Motho e Motsho wa Palamente eo ka selemo sa 1909. Bafuputsi ba fana ka maikutlo a hore seo [[Nelson Mandela]] a se qetileng ka 1994, se ile sa qala ho bula maDiboho ke eena le batho ba mehleng ea hae ka bo-1880. Tlhotlheletso ya gagwe mo dipolotiking tsa Bantsho e ne ya nyelela ka go fetofetoga maikutlo ga badiri ba Bantsho le go tlhagoga ga Mokgatlho wa Makomonisi wa [[Afrika Borwa]] (o o theilweng ka 1919), le mokgatlho wa mekgatlho ya badiri le go nna le seabe ga ona mo ntweng ya ka fa gare kgatlhanong le Apartheid . Butle-butle o ile a ikhula bophelong ba setjhaba mme a hlokahala ka la 19 Mmesa 1936. == Diphihlello tse hlokomelehang == * Phatlalatso ya koranta ya puo ya Sexhosa e thehilweng-mmoho ''Izwe Labantu'' le John Tengo Jabavu . * Ka 1906 o ile a hatisa mosebetsi wa semina, ''Zemnk' Inkomo Magwalandini'', pokello ya dithoko tsa setso. O boetse a ngola ''A History of South Africa from the Native Standpoint'' . [ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] * O ile a fuwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Univesithi ya McKinley Memorial e Louisville, Kentucky, United States. * O ile a abelwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Yunivesithi ya Nelson Mandela e Port Elizabeth, Afrika Borwa. * O bile le seabo sa bohlokwa matsapeng a baitseki le mekgatlong e jwalo ka Mokgatlo wa Thuto ya Native o ileng wa kenya letsoho mabapi le ho thehwa ha South African Native Congress ka 1912. * E bile motho wa pele wa Moafrika ho kgethelwa Lekgotleng la Kapa (Paramente) ka 1909. * E ne e le modula-setulo wa Boto ya Boeletsi ba Sebaka. * O ile a thusa ho thehweng ha dikolo tse fetang leshome [[East London]] le haufi le yona. [ 8 ] == Dintlha == {{Reflist}} == Mehlodi == 8474mq4xo3r795xulk6yh7ff8j1ubk6 38064 38063 2026-04-29T05:57:12Z KeMang?? 6412 /* Bophelo ba bonyaneng */ ke lokisa diphoso 38064 wikitext text/x-wiki [[File:Walter Rubusana - Cape Politician - Provisional Council.jpg|thumb|Walter Rubusana - Lekgotleng Kapa]] '''Mpilo Walter Benson Rubusana''' (21 Hlakubele 1858 - 19 Mmesa 1936) e ne e le mothehi-mmoho wa phatlalatso wa koranta ya [[Seqhosa|Puo ya Xhosa]], ''Izwi Labantu'',[1] e neng e tsheditsweng ke Cecil John Rhodes, le motho a pele ya motsho ya ileng a kgethwa Lekgotleng la Cape (Paramente) ka 1909. O boetse a qala Mokgatlo wa Thuto ya Baahi o ileng wa kenya letsoho ho theheng Congress National Native Congress (SANNC) ya Afrika Borwa ka 1912 [2] mme hamorao a e reha lebitso la African National Congress ka 1923. == Bophelo ba bonyaneng == O hlahile ka la 21 Hlakubele 1858 ho Nomenti Rubusana mane [[Masepala oa Mbhashe|Mnandi]], seterekeng sa [[Somerset East]] se entseng karolo ea Cape Colony mme a rehoa lebitso la Mpilo. Ntatae Mbonjana Rubusana, ea neng a sebetsa polasing, e ne e le e mong wa bahlabani ba banna ba neng ba sebetsa e le bahlanka ba Sandile kaNgqika masimong le dithutong tse sa tshwaneng le hoja a ne a sa tsebe ho bala le ho ngola. Ho feta mona, o ile a boela a sebeletsa e le lekhanselara la morena Bhotomane wa borena ba imiDange mme e ne e le mohlokomedi ya matla wa setso le dipuo tsa Afrika. Ha a hlaha, e ne e le nakong e mpe haholo ho Maxhosa kaha ba ne ba sa tsoa hloloa Ntoeng ea Borobedi ya Meedi le ka lebaka la boporofeta ba Nongqawuse . O qetile boholo ba bongwana ba hae a alosa mehlape mme a qala sekolo a sa le mocha, a le dilemo di 16. O ile a hlokomelwa ke Moruti Richard Birt, ya neng a kopane le eena Sekolong sa Boromuwa sa London se Peelton, haufi le King William's Town . Ka 1874, Birt o ile a mo ngodisa Sekolong sa Bashemane sa Peelton's Native Training College. Selemo hamorao, Rubusana o ile a kolobetswa mme kahoo a fuwa lebitso le letjha la Bokreste: Walter Benson. Lebitso la hae la Seafrika, Mpilo, le ile la hlakolwa ka molao mme letlalo la setso leo a neng a le apara le ile la nkelwa sebaka ke hempe e tshweu e le letshwao la ho tloha ho la setso ho ya lefatsheng la sejwalejwale. Ha Rubusana a qeta dithuto tsa hae tsa pele, o ile a tsoela pele ho ingodisa Kolecheng ea Lovedale, sekolo sa boromuoa se thehiloeng le ho hlokomeloa ke Free Church of Scotland, se haufi le noka ea iThyume. Tlas'a borutwana ba Dr. James Stewart, o ile a ithutela ho fumana lengolo la thuto moo, ka 1878, a ileng a fumana mangolo, a hlahella e le e mong oa ba atlehileng ka ho fetisisa. Ha a qeta dithuto tsa hae tsa thuto, Rubusana o ile a sala Koletjheng ya Lovedale, a ikgethela lekgetlong lena ho tswela pele ka dithuto tsa bodumedi hape tlasa borutwana ba James Stewart, ka thuso ya Moruti Andrew Smith. [[File:ANC1914.jpg|thumb|Walter Rabusana le maloko a thehileng mokgatlo wa ANC]] == Bophelo ba setsebi == Ka 1880, qetellong o ile a etsa qeto wa ho tloha Lovedale College ho ya nka mosebetsi oa ho ba mosuwe seteisheneng sa baromuwa / sekolo se Peelton, moo a ileng a boela a imena habedi e le motlatsi wa moruti. O ile a buella thuto e tlamang empa hape a tswela pele ho pheha kgang ea ho ruta puo ya mmè. Ke nakong ena moo a ileng a kopana le ho nyala Nomhaya Deena Nzanzana, eo e neng e tla ba mosadi wa hae wa pele ka selemo sa 1883. Ka bobedi e ne e le basuwe. Nakong ya lenyalo, ba ha Rubusana ba ne ba e-na le bana ba 12, le hoja ke ba tsheletseng feela ba ileng ba phela ho fihlela batho ba baholo. Ba ile ba latela mohlala wa batswadi ba bona mme ba fetoha mesuwe. [ 4 ] Ka 1920, mosadi wa hae Deena o ile a hlokahala mme a nyala Bella Noni Kashe, hotswa [[Alice, Kapa Botjhabela]] . Lenyalo lena le ile la tswala ngwana a le mong, moshanyana. O ile a tswela pele ho sebetsa Peelton ho fihlela ka 1884 ha a ne a hlomamiswa e le hlooho ea Kereke ya Congregational. O ile a fallela East London, moo a neng a tla qeta bophelo bohle ba hae. Mathwasong a Dilemo tsa bo-1900, o ile a qala ho thahasella Dipolotiki mme a qala ho ikamahanya le mekhatlo e neng e sekametse Dipolotiking. O ile a hlohlelletsa boikemelo ba batho ba batsho Palamenteng ya Kapa mme ka mora moo a kgethwa e le setho sa pele sa Motho e Motsho wa Palamente eo ka selemo sa 1909. Bafuputsi ba fana ka maikutlo a hore seo [[Nelson Mandela]] a se qetileng ka 1994, se ile sa qala ho bula maDiboho ke eena le batho ba mehleng ea hae ka bo-1880. Tlhotlheletso ya gagwe mo dipolotiking tsa Bantsho e ne ya nyelela ka go fetofetoga maikutlo ga badiri ba Bantsho le go tlhagoga ga Mokgatlho wa Makomonisi wa [[Afrika Borwa]] (o o theilweng ka 1919), le mokgatlho wa mekgatlho ya badiri le go nna le seabe ga ona mo ntweng ya ka fa gare kgatlhanong le Apartheid . Butle-butle o ile a ikhula bophelong ba setjhaba mme a hlokahala ka la 19 Mmesa 1936. == Diphihlello tse hlokomelehang == * Phatlalatso ya koranta ya puo ya Sexhosa e thehilweng-mmoho ''Izwe Labantu'' le John Tengo Jabavu . * Ka 1906 o ile a hatisa mosebetsi wa semina, ''Zemnk' Inkomo Magwalandini'', pokello ya dithoko tsa setso. O boetse a ngola ''A History of South Africa from the Native Standpoint'' . [ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] * O ile a fuwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Univesithi ya McKinley Memorial e Louisville, Kentucky, United States. * O ile a abelwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Yunivesithi ya Nelson Mandela e Port Elizabeth, Afrika Borwa. * O bile le seabo sa bohlokwa matsapeng a baitseki le mekgatlong e jwalo ka Mokgatlo wa Thuto ya Native o ileng wa kenya letsoho mabapi le ho thehwa ha South African Native Congress ka 1912. * E bile motho wa pele wa Moafrika ho kgethelwa Lekgotleng la Kapa (Paramente) ka 1909. * E ne e le modula-setulo wa Boto ya Boeletsi ba Sebaka. * O ile a thusa ho thehweng ha dikolo tse fetang leshome [[East London]] le haufi le yona. [ 8 ] == Dintlha == {{Reflist}} == Mehlodi == 8hlo2oyfy9deupdk5iweczx8n7r5tx3 38065 38064 2026-04-29T05:58:44Z KeMang?? 6412 /* Bophelo ba bonyaneng */ ke lokisa diphoso 38065 wikitext text/x-wiki [[File:Walter Rubusana - Cape Politician - Provisional Council.jpg|thumb|Walter Rubusana - Lekgotleng Kapa]] '''Mpilo Walter Benson Rubusana''' (21 Hlakubele 1858 - 19 Mmesa 1936) e ne e le mothehi-mmoho wa phatlalatso wa koranta ya [[Seqhosa|Puo ya Xhosa]], ''Izwi Labantu'',[1] e neng e tsheditsweng ke Cecil John Rhodes, le motho a pele ya motsho ya ileng a kgethwa Lekgotleng la Cape (Paramente) ka 1909. O boetse a qala Mokgatlo wa Thuto ya Baahi o ileng wa kenya letsoho ho theheng Congress National Native Congress (SANNC) ya Afrika Borwa ka 1912 [2] mme hamorao a e reha lebitso la African National Congress ka 1923. == Bophelo ba bonyaneng == O hlahile ka la 21 Hlakubele selemong sa 1858, ho Nomenti Rubusana mane [[Masepala oa Mbhashe|Mnandi]], seterekeng sa [[Somerset East]] se entseng karolo ya Cape Colony mme a rehoa lebitso la Mpilo. Ntatae Mbonjana Rubusana, ea neng a sebetsa polasing, e ne e le e mong wa bahlabani ba banna ba neng ba sebetsa e le bahlanka ba Sandile kaNgqika masimong le dithutong tse sa tshwaneng le hoja a ne a sa tsebe ho bala le ho ngola. Ho feta mona, o ile a boela a sebeletsa e le lekhanselara la morena Bhotomane wa borena ba imiDange mme e ne e le mohlokomedi ya matla wa setso le dipuo tsa Afrika. Ha a hlaha, e ne e le nakong e mpe haholo ho Maxhosa kaha ba ne ba sa tsoa hloloa Ntoeng ea Borobedi ya Meedi le ka lebaka la boporofeta ba Nongqawuse . O qetile boholo ba bongwana ba hae a alosa mehlape mme a qala sekolo a sa le mocha, a le dilemo di 16. O ile a hlokomelwa ke Moruti Richard Birt, ya neng a kopane le eena Sekolong sa Boromuwa sa London se Peelton, haufi le King William's Town . Ka 1874, Birt o ile a mo ngodisa Sekolong sa Bashemane sa Peelton's Native Training College. Selemo hamorao, Rubusana o ile a kolobetswa mme kahoo a fuwa lebitso le letjha la Bokreste: Walter Benson. Lebitso la hae la Seafrika, Mpilo, le ile la hlakolwa ka molao mme letlalo la setso leo a neng a le apara le ile la nkelwa sebaka ke hempe e tshweu e le letshwao la ho tloha ho la setso ho ya lefatsheng la sejwalejwale. Ha Rubusana a qeta dithuto tsa hae tsa pele, o ile a tswela pele ho ingodisa Kolecheng ea Lovedale, sekolo sa boromuwa se thehiloeng le ho hlokomeloa ke Free Church of Scotland, se haufi le noka ya iThyume. Tlas'a borutwana ba Dr. James Stewart, o ile a ithutela ho fumana lengolo la thuto moo, ka 1878, a ileng a fumana mangolo, a hlahella e le e mong oa ba atlehileng ka ho fetisisa. Ha a qeta dithuto tsa hae tsa thuto, Rubusana o ile a sala Koletjheng ya Lovedale, a ikgethela lekgetlong lena ho tswela pele ka dithuto tsa bodumedi hape tlasa borutwana ba James Stewart, ka thuso ya Moruti Andrew Smith. [[File:ANC1914.jpg|thumb|Walter Rabusana le maloko a thehileng mokgatlo wa ANC]] == Bophelo ba setsebi == Ka 1880, qetellong o ile a etsa qeto wa ho tloha Lovedale College ho ya nka mosebetsi oa ho ba mosuwe seteisheneng sa baromuwa / sekolo se Peelton, moo a ileng a boela a imena habedi e le motlatsi wa moruti. O ile a buella thuto e tlamang empa hape a tswela pele ho pheha kgang ea ho ruta puo ya mmè. Ke nakong ena moo a ileng a kopana le ho nyala Nomhaya Deena Nzanzana, eo e neng e tla ba mosadi wa hae wa pele ka selemo sa 1883. Ka bobedi e ne e le basuwe. Nakong ya lenyalo, ba ha Rubusana ba ne ba e-na le bana ba 12, le hoja ke ba tsheletseng feela ba ileng ba phela ho fihlela batho ba baholo. Ba ile ba latela mohlala wa batswadi ba bona mme ba fetoha mesuwe. [ 4 ] Ka 1920, mosadi wa hae Deena o ile a hlokahala mme a nyala Bella Noni Kashe, hotswa [[Alice, Kapa Botjhabela]] . Lenyalo lena le ile la tswala ngwana a le mong, moshanyana. O ile a tswela pele ho sebetsa Peelton ho fihlela ka 1884 ha a ne a hlomamiswa e le hlooho ea Kereke ya Congregational. O ile a fallela East London, moo a neng a tla qeta bophelo bohle ba hae. Mathwasong a Dilemo tsa bo-1900, o ile a qala ho thahasella Dipolotiki mme a qala ho ikamahanya le mekhatlo e neng e sekametse Dipolotiking. O ile a hlohlelletsa boikemelo ba batho ba batsho Palamenteng ya Kapa mme ka mora moo a kgethwa e le setho sa pele sa Motho e Motsho wa Palamente eo ka selemo sa 1909. Bafuputsi ba fana ka maikutlo a hore seo [[Nelson Mandela]] a se qetileng ka 1994, se ile sa qala ho bula maDiboho ke eena le batho ba mehleng ea hae ka bo-1880. Tlhotlheletso ya gagwe mo dipolotiking tsa Bantsho e ne ya nyelela ka go fetofetoga maikutlo ga badiri ba Bantsho le go tlhagoga ga Mokgatlho wa Makomonisi wa [[Afrika Borwa]] (o o theilweng ka 1919), le mokgatlho wa mekgatlho ya badiri le go nna le seabe ga ona mo ntweng ya ka fa gare kgatlhanong le Apartheid . Butle-butle o ile a ikhula bophelong ba setjhaba mme a hlokahala ka la 19 Mmesa 1936. == Diphihlello tse hlokomelehang == * Phatlalatso ya koranta ya puo ya Sexhosa e thehilweng-mmoho ''Izwe Labantu'' le John Tengo Jabavu . * Ka 1906 o ile a hatisa mosebetsi wa semina, ''Zemnk' Inkomo Magwalandini'', pokello ya dithoko tsa setso. O boetse a ngola ''A History of South Africa from the Native Standpoint'' . [ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] * O ile a fuwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Univesithi ya McKinley Memorial e Louisville, Kentucky, United States. * O ile a abelwa lengolo la tlotlo la bongaka ke Yunivesithi ya Nelson Mandela e Port Elizabeth, Afrika Borwa. * O bile le seabo sa bohlokwa matsapeng a baitseki le mekgatlong e jwalo ka Mokgatlo wa Thuto ya Native o ileng wa kenya letsoho mabapi le ho thehwa ha South African Native Congress ka 1912. * E bile motho wa pele wa Moafrika ho kgethelwa Lekgotleng la Kapa (Paramente) ka 1909. * E ne e le modula-setulo wa Boto ya Boeletsi ba Sebaka. * O ile a thusa ho thehweng ha dikolo tse fetang leshome [[East London]] le haufi le yona. [ 8 ] == Dintlha == {{Reflist}} == Mehlodi == 46kpsztcek67aeaoh9erw87v6gkbpgi Afrotraction 0 9774 38051 37998 2026-04-28T13:01:26Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38051 wikitext text/x-wiki '''Mzwandile Moya''' (ya hlahileng ka la 16 Mmesa 1983), ya tsejwang ka lebitso la hae la sethala '''Afrotraction''', ke sebini le mohlahisi wa mmino wa R&amp;B wa [[Afrika Borwa]] le sebini sa neo soul . O hlahetse le ho hodiswa [[w:Mbombela|Mpumalanga]], mosebetsi wa hae wa mmino o qadile ka selemo sa 2006. Moya o tswa lelapeng la mmino mme lerato la hae la mmino le qadile a sa le monyenyane. Moya ke sebapadi sa piano se ithutang le ho bina bass ka [[Seswati]] ka ditaele tsa neo soul le R&B, mme o sebeditse le bataki ba bangata ba Afrika Borwa ba mefuta e fapaneng. <ref>"Afrotraction at Montecasino"''. Montecasino.co.za. Archived from'' the original ''on 23 May 2015. Retrieved 18 November 2014.''</ref> <ref>''Boitumelo Tlhoaele.'' "Album Review: Afrotraction - 'Soul Deep' - Times LIVE"''. Times LIVE. Retrieved 18 November 2014.''</ref> Alebamo ya hae ya studio ''For The Lovers'' (2014) e mo fumanetse Album e ntle ka ho fetisisa ya R&B/Soul/Reggae Dikgaung tsa bo-21 tsa Mmino tsa Afrika Borwa . Albamo a bohlano ya studio ya Moya ''Relationships'' (2017) e bile albamo ya hae e rekwang haholo. <ref>"WATCH: Afrotraction - As'jabule Music video"''. 14 November 2017. Archived from'' the original ''on 23 April 2022. Retrieved 25 April 2021.''</ref> E ne e etelletswe pele ke di-singles tse 5; "Ngiphelele", "Ngeke K'lunge", "Ngimtholile", "Angeke", "Imali Yamalobolo". == Mosebetsi == Moya o ntse a hola e ne e le sebapadi sa keyboard kerekeng ya hae, pele a kena mminong mme a saena tumellano ya ho rekota le Electromode ka 2006 e le mohlahisi wa rekoto. <ref>''Skota, Vuyo (25 January 2023). "I am doing this for longevity and not popularity – Afrotraction on his 17-year music career". Drum. Retrieved 21 May 2024.''</ref> <ref>''Bekker, Charlene (22 November 2023).'' "Afrotraction - South Africa's Neo-Soul Star Shines Bright"''. The Go-To Guy. Retrieved 21 June 2024.''</ref> ''Afrika.'' ''Lerato.'' ''Mmino'' e lokollotswe ka la 7 Mphalane 2022. == Mmino == === Dialbamo tsa studio === * ''Soul Deep'' (2009) * ''Moya wa Hao'' (2011) * ''Bakeng sa The Lovers'' (2014) * ''Lerato le Tlhompho'' (2016) * ''Likamano'' (2017) * ''The Gospel Of Afrotraction: Moya Movement'' (2020) * ''Ho Qala JazzYano'' (2021) * ''Afrika.'' ''Lerato.'' ''Mmino'' (2022) === Di-EP tsa studio === * ''Love Over Dose (LOD EP)'' (2019) == Dikgau == {| class="wikitable" !Selemo ! Kgau ! Sehlopha ! Diphetho ! Ref. |- | 2013 | Dikgau tsa bo-14 tsa Metro FM | Album e Hlahelletseng ka mahetla ka ho Fetisisa ya Afro-pop ''Bakeng sa Baratani''|{{won}} | |- | 2018 | Dikgau tsa bo-21 tsa Mmino wa Afrika Borwa | Album e ntle ka ho fetisisa ya R&B/Soul/Reggae bakeng sa albamo ya bona '' For the Lovers''|{{won}} | |} == Mehlodi == 4t92x6nu53lz4kjhyecjv135r5sg5zi Babsy Mlangeni 0 9860 38050 34259 2026-04-28T12:58:43Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38050 wikitext text/x-wiki '''Babsy Mlangeni''' o hlahile ka la di 24 Hlakola 1943 a hlahela [[Soweto]] ,mme o ile akena sekolo sa difofu sa Athlone.<ref>https://music.metason.net/artistinfo?name=Babsy%20Mlangeni</ref>Moo a ileng ithuta karata teng.Babsy o ile a lahlehelwa ke pono ha a le dilemo di tharo. Batswadi ba hae ka bobedi ba ne ba sebetsa motseng mme ba sitwa ho mo hlokomela.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://zimoja.co.za/articles/Legendary-singer-celebrates-82-years_ |access-date=2025-05-19 |archive-date=2025-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250225121859/https://zimoja.co.za/articles/Legendary-singer-celebrates-82-years_ |dead-url=yes }}</ref> Kahoo o qetile karolo ya bongwana ba hae Amersfoort, Eastern Transvaal,eleng [[Mpumalanga]] kajeno,moo a ileng a fumana pitso ya hae e le sebini mme a ithuta ho letsa katara ya maiketsetso. == Tsa mosebetsi == Babsy o qadile ho etsa mmino ka selemo sa 1968 .Le hoja Babsy Mlangleni e le sebini se hlwahlwa, yena le mothehi-mmoho le yena wa khamphani e sebetsanang le thepa ya khatiso ya mefuta e fapaneng. Mosebetsi wa hae e le sebini o ne o le moholo kaha o ne a bina dipina tse ngata, tseo hara tsona re nang le Sala Emma,<ref>https://www.primediaplus.com/2025/04/24/music-icon-babsy-mlangeni-reflects-on-his-career-i-have-proved-them-wrong</ref> ​​e leng pina ya letsatsi lohle e ileng ya mo tlisetsa setumo.O hlalositse ha ho ne ho se mohlolo moo ho qalang mosebetsi ka ha ene e se moruhi hore a ka ipabatsa kapa ho hatisa dipina tseo a di qapileng. O ile a tsamaya ntlo le ntlo a batla bahlahisi ho mo thusa ka talenta ya hae pele a ka ikopanya le mohlahisi. == Tse qapilweng == * Sala Emma<ref>https://www.primediaplus.com/2025/04/24/music-icon-babsy-mlangeni-reflects-on-his-career-i-have-proved-them-wrong</ref> * O Rapele * Come a little closer * Isithembu * Ba Kae * Botswana === Di-alebamo === * The way I am English (1997) * Guitar Men English (2006) * The chant Umhlabelelo Xhosa (2009)<ref>https://www.allmusic.com/artist/babsy-mlangeni-mn0000072092</ref> == Ditlotla le Dikgau == * Lifetime Award 2017<ref>https://iol.co.za/authors/press-release-iol/</ref> ''Siyabakhumbula Awards[https://iol.co.za/the-star/news/2022-10-12-we-can-arts-festival-to-recognise-and-honour-artists-with-disabilities/]'' == Mehlodi == ---- <references /> [[Category:1943 births]] [[Category:Afro-Soul music]] tr3tlr1c1kamyxcv04o8m6gevr46n8h Presley Chweneyagae 0 10191 38049 36008 2026-04-28T12:56:37Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38049 wikitext text/x-wiki '''Presley Oageng Chweneyagae''' ( ya hlahileng19 Mphalane 1984 - 27 Motsheanong 2025) e ne e le sebapadi sa kalaneng sa [[Afrika Borwa]]. O ile a hlahella ka lebaka la karolo ya hae ho ba sebapala tshwantshisong ya ''Tsotsi'', e hapileng Khagu ya Academy bakeng sa Filimi ya Puo ya Kantle ho Naha ho Dikgau tsa bo-78 tsa Academy . == Bophelo le mosebetsi == Chweneyagae o reheletswe ka sebini seo mmae a neng a se rata haholo, [[Elvis Presley]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2018)">ho hlokahala qotso</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Kamora karolo ya pele ya filimi ya Chweneyagae ho ''Tsotsi'', o ile a tswela pele ho sebetsa sethaleng le skrineng. Lifilimi tsa hae tsa morao-rao di kenyelletsa ''More Than Just a Game, State of Violence ,'' le <nowiki><i id="mwJQ">Africa</i></nowiki> <nowiki><i id="mwJg">United</i></nowiki> ''.'' O boetse a bapala terameng e buang ka Solomon Mahlangu, eo e kileng ea e-ba setho sa MK ya ileng a fanyehwa a le dilemo li 22. Ka la 27 Motshanong 2025, Chweneyagae o hlokahetse ka mora ho ba le mathata a ho hema. O ne a le dilemo di 40. Mmuso wa Afrika Borwa le Dikgau tsa Difilimi le Thelevishene tsa Afrika Borwa (SAFTA) di ile tsa mo hlompha ka metswedi ya ditaba tsa kahisano kamora hore lefu la hae le phatlalatswe, mme SAFTA e mo bitsa "nalane ya dibaesekopo tsa Afrika Borwa " mme mmuso o re ke "mopheti wa dipale ya nang le talenta eo talenta ya hae e ileng ya kgantsha di-skrini le dipelo tsa rona". === Sekgobo sa lothari sa naha === Ka 2023, Chweneyagae o ile a ameha ka lebaka la boshodu ba National Lottery bo ileng ba fuputswa ke Lefapha le Ikgethang la Diphuputso (SIU). Ho tlalehilwe hore ho ile ha lefuwa tjhelete e fetang R67.5 milione ho Southern African Youth Movement (SAYM) eo ho neng ho thwe ke lenģosa la yona. Tjhelete ena e ne e reretswe ho phahamisa basadi ba futsanehileng Marikana le dibakeng tse haufi [[Leboya Bophirimela (Afrika Borwa)|profinseng ya North West]] morerong wa ho lema dikgoho. Dinaledi tse ding tse ileng tsa qoswa di ne di kenyeletsa sebini [[Kwaito|sa kwaito]] [[Arthur Mafokate]] le setshwantshisi Terry Pheto . Ka Tshitwe 2025, SIU e ile ya fumana taelo ya ho boloka lehae le thepa ya Chweneyagae di hatseditswe. == Filimi tse kgethilweng == * ''Tsotsi'' (2005) * ''iNumber Number'' (2013) * ''[[Zama Zama]]'' (2013) * The Number (2017) * ''The River''(2018) * == Mehlodi == 5d65texwixmj8hqgkua133c7o01ah0d Paul Xiniwe 0 10260 38068 37550 2026-04-29T06:06:15Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38068 wikitext text/x-wiki [[File:AfricanChoir1891-6 (cropped).jpg|thumb|Paul Xiniwe]] '''Paul Xiniwe''' (Pudungwane 1857 - 30 Hlakubele 1902) e ne e le mohwebi wa [[Afrika Borwa]], mosuwe le mohanyetsi wa dipolotiki [[Kolone ya Kapa]]. O tsejwa ka ho fetisisa e le mothehi wa Temperance Hotel e King William's Town (eo hona jwale e leng Qonce), e leng e nngwe ya dihotele tsa pele tse thehilweng le ho tsamaiswa ke Mo-Afrika Borwa wa motho a motsho, le ka ho nka karolo ha hae mekgatlong ya pele ya dipolotiki ya batho ba batsho Kapa Bochabela.<ref>https://museum.za.net/the-xiniwe-family-and-the-temperance-hotel/</ref> == Bophelo ba bonyaneng le thuto == Xiniwe o hlahile ka Pulungwana ka selemo sa 1857 mm ba batswadi ele bakreste Bedford, toropong e seterekeng sa Kapa Bochabela sa Cape Colony. Ha e sa le mohlankana, o ile a iphedisa ka mefuta e sa tshwaneng ya mosebetsi, ho akarelletsa le mosebetsi o amanang le ho lokisa mohala wa thelekramo. Ha a le dilemo tse 15, o ile a kena tshebetsong lefapheng la Telegraph, moo a ileng a fumana phihlelo ya theknoloji mme a tshehetsa thuto ya hae ka ditjhelete. Ka Pherekhong 1881, Xiniwe o ile a ingodisa Koletjheng ya Lovedale, eo e leng setsi se tsebahalang sa boromuwa se hlahisitseng bahlalefi le baetapele ba bangata ba Ma-Afrika. O ile a qeta dithuto tsa hae moo mme a tshwaneleha ho ba mosuwe. == Mosebetsi == === Ho ruta === Ka mora ho qeta sekolong sa Lovedale College, Xiniwe e ile ya e ba titjhere Sekolong sa Edwards Memorial se Port Elizabeth. Sekolo sa hae se ile sa fumana botumo ba ditekanyetso tse phahameng tsa thuto nakong ya nako ya hae. === Mesebetsi ya kgwebo === Hamorao Xiniwe o ile a itokolla mosebetsing wa bosuwe mme a hahamalla merero ya kgwebo. O ile a tsetela thepa mme a theha mabenkele a mangata a kakaretso a rekiswang [[East London]], [[Port Elizabeth]], le [[King William's Town]]. King William’s Town, o ile a reka moaho wa mekato e mmedi Market Square mme a bula Temperance Hotel.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://fromthethornveld.co.za/native-merchants-the-building-of-the-black-business-class-in-south-africa/ |access-date=2026-01-27 |archive-date=2025-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250914214955/https://fromthethornveld.co.za/native-merchants-the-building-of-the-black-business-class-in-south-africa/ |dead-url=yes }}</ref> Hotele ena e ile ya fetoha setsi sa bohlokwa sa kahisano le setso bakeng sa MaAfrika toropong mme e ne e hlokomeleha nakong eo MaAfrika Borwa a batho ba batsho ba neng ba tobane le dithibelo tse kgolo mabapi le beng ba dikgwebo. Xiniwe o ne a nkuwa e le mothehi wa pele hara sidikadikwe tsa kgwebo ya Batho ba Batsho Cape Colony.<ref>https://museum.za.net/the-xiniwe-family-and-the-temperance-hotel/</ref> === Ho kenya letsoho dipolotiking le setjhabeng === Xiniwe o ne a ikakgetse ka setotswana mekgatlong ya pele ya batho ba batsho ya dipolotiki le ya setjhaba. Ka selemo sa 1887, o ile a sebeletsa ho phethahatso ya Imbumba Eliso Lomzi Yabantsundu (Union of Native Vigilance Associations), kopano ya pele ya dipolotiki e ileng ya kopanya mekgatlo ya Afrika King William's Town. O ile a boela a kenya letsoho diforomong tsa thuto le tsa dipolotiki tse buellang boemedi ba dipolotiki ba Afrika le ditokelo tsa botho. Ka 1884, o ile a fana ka pampiri ho Mokgatlo wa Native Educational a buang ka ho nka karolo ha Ma-Afrika ditshebetsong tsa palamente. Mosebetsi wa hae ebile karolo ya motheo o pharalletseng wa mohopolo o hlophisitsweng wa dipolotiki wa Afrika Borwa. === Leeto la African Choir === [[File:AfricanChoir1891-1 (cropped).jpg|thumb|Khwaere ya Aforika]] Paul Xiniwe le mosadi wa hae, Eleanor Xiniwe (née Ndwanya), e ne e le ditho tsa African Choir, sehlopha sa Maafrika Borwa a rutehileng a ileng a etela Brithani pakeng tsa selemo sa 1891 le sa 1893. === Bophelo ba botho === Xiniwe o ile a nyala Eleanor Ndwanya, sebini ebile e le rakgwebo ya bileng le karolo e matla dikgwebong tsa bona tsa kgwebo. Banyalani bana ba ne ba e-na le bana ba bahlano, ho akarelletsa Albert Jonas le John Xiniwe, bao le bona e neng e le karolo ea sehlopha sa African Choir. Ka mora lefu la Paul Xiniwe, Eleanor o ile a tswela pele ho laola dikarolo tsa dithahasello tsa kgwebo tsa lelapa. == Lefu le lefa == Paul Xiniwe o ile a hlokahala ka lefu la lefuba ka la 30 Hlakubele 1902 a le dilemo di 42. Tsebo le boiphetlello ba ya hae ho tsa kgwebo tsa batho ba batsho, thuto, le ho nka karolo ha hae ka hara mokgatlo wa pele wa dipolotiki esale di amohelwa e le karolo ya nalane e pharalletseng ya boetapele ba Afrika Kapa Botjhabela. Hotele ya hae ya Temperance le mesebetsi ya setjhaba e ntse e le mehlala ya bohlokwa ya boipuso le kgwebo ya Ma-Afrika qetellong ya lekgolo la leshome le metso e robong la dilemo. == Mehlodi == ciix3xfwd306sajjjjr1kc2cl7s4vki Edwin Thabo Mofutsanyana 0 10282 38034 36678 2026-04-28T12:08:46Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38034 wikitext text/x-wiki '''Edwin Thabo Mofutsanyana''' (1899&nbsp;– 1995) o hlahetse sebakeng sa [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]],, e leng Qwaqwa kajeno,profensing ya [[Freistata|Foreistata]] . E ne e le muosuwe, moepong le moqolotsi wa ditaba. Mofutsanyana e ile ya e-ba setho se mafolofolo sa Mokha oa Bokomonisi wa Afrika Borwa le African National Congress . O ithutile Sekolong sa Lenin Moscow dilemong tsa bo-1930 moo a ileng a matlafatsa tsebo ya hae ya dipolotiki. Masepala wa setereke o ka botjhabela ho [[Freistata|Free State]] wa Afrika Borwa o rehilwe lebitso ho mo hlompha. == Bophelo ba bonyaneng == Thabo Edwin Mofutsanyana o hlahile ka selemo sa 1899 [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]] ka botjhabela ho [[Freistata|Foreistata]] . O qetile sekolo sa hae sa pele Witsieshoek. Ka nako eo, dikolo di ne di nyolohela ho Kereiti ya botshelela feela ha baithuti ba fihla dilemong tse ka bang leshome le metso e mmedi kapa leshome le metso e meraro. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Mosebetsi wa pele wa Mofutsanyana e ne e le fekthering Ntate oa Mofutsanyana e ne e le morekisi wa dirapa. Nakong ya Ntwa ya Bobedi ya Maburu le Manyesemane Afrika Borwa, o ile a tšoaroa ke Mabrithani kaha ba ne ba lumela hore o ne a ameha ka lehlakoreng la Maburu . O ile a romeloa kampong ea tjhankana [[Mokokotlofo|Pietermaritzburg]] mme hamorao a romelwa chankaneng e [[Saint Helena|Sehlekehlekeng sa St Helena]] - lebopong le ka bophirima la Afrika. O ile a bolokwa moo ho fihlela qetellong ya ntwa ka 1902. Ha a le dilemo di 17, Mofutsanyana o ile a ya batla mosebetsi Johannesburg e le hore a lefelle thuto ya hae. Mosebetsi wa hae wa pele e ne e le molebedi fekthering e neng e etsa dibolo tsa kgauta. Mohiri wa hae, Monghadi Bush, o ile a etsa setswalle le yena mme a tsamaya le Mofutsanyana ha a fallela [[Motse Kapa|Cape Town]] . Leha ho le jwalo, ho dula moo ho ile ha nka nako e kgutshwane ha Bush a ipolaya. == Mosebetsi wa dipolotiki == wMofutsanyana o ile a kenela South African Native National Congress ka 1921 mme hamorao a tlohela mosebetsi wa hae jwalo ka moepo ho ya sebetsa nako e tletseng mokgatlong. Mofutsanyana o ne a susumeditswe ho kenela SANNC kamora ketsahalo e amanang le motswalle wa hae, Jacob Majoro. Majoro le banna ba bang ba babedi ba ile ba leka ho palama terene hang ka mora hore e nyolohe empa ka phoso ba hula mokhanni wa terene ka hara kariki ha ba leka ho palama. Majoro o ile a qoswa ka ketsahalo ena mme Mofutsanyana o ile a halefa kaha ho ne ho bonahala e le kotlo e qoswang ka morabe. Mofutsanyana o ile a ikopanya le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa (CPSA) ka 1929 kamora ho mamela puo ya Jimmy Shields (moqolotsi wa ditaba) eo e neng e le lekgotla la bokomonisi le letjha le tswang Scotland . Shields o ne a kopile sehlopha sa basebetsi, haholoholo Maafrika Borwa a Batsho, ho lwanela ditokelo tsa bona tsa ho busa. Nakwana ka mora moo, ka la 16 Tshitwe 1929, Mofutsanyana o ile a hlophisa mokoloko wa boipelaetso Potchefstroom kgahlanong le melao ya dipasa . Boipelaetso bo ile ba hlaselwa ke baipelaetsi ba basweu ba ileng ba tshosetsa Mofutsanyana ka ho mosupa ka sethunya. Hamorao Mofutsanyana o ile a kena sekolo sa bosiu se tsamaisoang ke CPSA. Ho e mngwe ea lipuo tsa hae moo, Mofutsanyana o ile a qotswa a re "Ho lwantsha sera sa hao, o tlameha ho tseba puo ya sona". Ka 1932, CPSA e ile ea tshwara seboka Martindale, Johannesburg moo Mofutsanyana a ileng a bua le basebetsi. O ile a ba bolella hore ba lokela ho hana ho lefa makgetho haeba bahiri ba bona ba hana ho ba fa dijo, diaparo le metsi a hlwekileng. Mofutsanyana e ne e se e le mongodi-kakaretso wa Mokgatlo wa Matjhaba wa Basebetsi wa Afrika (AFTU) o neng o kopanya mekgatlo e fapaneng ya basebetsi ka nako eo mme o ile a khothalletsa basebetsi ho theha sehlopha se kgethehileng le ho kenela AFTU. Beke hamorao, Mofutsanyana o ile a etella pele mokoloko oa basebetsi ba sa sebetseng ho ya diofising tsa Johannesburg tsa George Ballended, ya neng a okametse Toropo (Afrika Borwa) moo batho ba batsho ba neng ba dula teng, ho ya batla maemo a bophelo a ntlafetseng. [ 8 ] == Lenyalo == Mofutsanyana o ile a nyalana le Josie Palmer ka 1930 eo le yena a neng a sebetsa ho CPSA. Ba ne ba phela bofutsaneng bo itseng ka phapusing e ka morao ho ntlo ya nkgono wa Palmer. Palmer o ne a fumana tjhelete e eketsehileng ka ho hlatswa diaparo bakeng sa malapa a Makgowa. Ka 1954, o ile a thusa ho theheng Mokgatlo wa Basadi ba Afrika Borwa (FEDSAW) mmoho le [[Lillian Ngoyi]], Helen Joseph, Rahima Moosa le ba bang ba bangata. == Mofutsanyana ha a le Moscow == Lilemong tsa bo-1930, Maafrika Borwa a Matšo a ile a fofa ho ea Moscow ka nako ya dilemo tse peli ho ea ithuta ka bokomonisi le litsela tsa ho loantša bokhapitaliste. Baetapele ba bararo ba pele e ne e le Mofutsanyana, Albert Nzula le Gana Makabeni. Mofutsanyana o tlohile Afrika Boroa bohareng ba 1932 a tšela moeli oa Mozambique. O qetile libeke tse mmaloa karolong ea Lourenço Marques, eo hona jwale e tsejwang e le Maputo . Eaba o palama sekepe ho ea [[Ithali|Italy]] moo a ileng a batla a fumanoa ke Moemeli oa Brithani ea neng a lemositsoe ke mmuso wa Afrika Boroa ka mokomonisi oa Motšo ea neng a le ka sekepeng. O ile a khona ho buisana ka tsela ea ho tsoa khohlanong kaha bahlanka ba ne ba se na bopaki ba hore ke eena monna e Motšo eo ba neng ba mo batla.<ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1933, Mofutsanyana o ile a ingodisa Sekolong sa Machaba sa Lenin mme a bewa karolong ya MaNegro hammoho le baithuti ba bang ba Batsho ba tswang dinaheng tse ding. Dithuto tsa bona di ne di akaretsa bokgoni ba ho hlophisa mokgatlo wa basebetsi, saense ya sesole le bokomonisi. O ile a kgutlela Afrika Borwa ka 1934 kamora ho qeta dithuto tsa hae. [ 12 ] == Ho kgutlela ha hae Afrika Borwa == Ka Tshitwe 1935, Mofutsanyana o ile a ya Kopanong ya Maafrika Ohle (mokga o hlophisitsoeng o neng o ikemiseditse ho kgothaletsa ditokelo tsa Maafrika ka ho thibela) moo a ileng a kgethwa ho ba karolo ya phethahatso ya yona. Ka 1937, Mofutsanyana o ile a ikopanya le JB Marks le ba bang ho leka ho tsosolosa African National Congress . Tlasa Alfred Bitini Xuma, Mofutsanyana o ne a sebeletsa Komiting ea Phethahatso ea Naha ya ANC e le moeletsi ditabeng tse amanang le basebetsi. Ka 1937, 1942 le 1948, Mofutsanyana o ile a iketela ho ba mokgethwa wa bokomonisi bakeng sa ho kgethwoa Lekgotleng la Baemedi ba Matswalloa empa ha ho mohla a kileng a hlola dikgetho. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1943, Mofutsanyana le Radebe ba ile ba hlophisa kopano eo ho yona ho ileng ha thehwa Mokgatlo wa Basebetsi ba Merafo ya Afrika (AMWU) mme JB Marks ya eba mopresidente wa wona wa pele. Mokgatlo ona o thehilwe ka lebaka la mathata a ileng a hlahela basebetsi ba batsho ba neng ba ntse ba sebetsa le mekgatlo ya basebetsi ba basweu ho fihlela jwale. Baetapele bana ba batsho ba ne ba batla ho theha mokgatlo wa bona o tsamaiswang ke batho ba batsho. Ha CPSA e ne e thibelwa ka 1950, Mofutsanyana o ne a ntse a sebeletsa komiting ea eona ea phethahatso mme o ne a boetse a le ka pele ha Mokha oa Bokomonisi oa Afrika Boroa o thehwa. == Ho lelekwa naheng == Ka 1959, Mofutsanyana o ile a etsa qeto ea ho baleha mahloriso a tsoang mmusong wa Afrika Borwa mme a balehela [[Lesotho]] . O ile a fumana chelete ka ho thaepa mangolo a tsoang ho basebetsi ba merafong ba Lesotho ba neng ba batla mosebetsi [[Afrika Borwa]] . O ile a lula botlamuweng ka dilemo tse 30. == Lefu == Mofutsanyana o hlokahetse motseng wa habo wa [[Phuthaditjhaba]] ka 1995. O ile a kgona ho kgetha [[Afrika Borwa]] e ntjha ya demokrasi ka Mmesa 1994. Govan Mbeki o ile a phatlalatsa hore o rehile mora wa hae [[Thabo Mbeki]] lebitso la Mofutsanyana kaha e ne e le metswalle e haufi haholo. Masepala wa Setereke sa Thabo Mofutsanyana o rehilwe ho mo hlompha. == Bona hape == * Mokhatlo oa Mekhatlo ea Basebetsi e seng ea Europe * Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa * Mokgatlo oa Basebetsi ba Diindasteri le Khoebo * Mokga wa Makomonisi wa Afrika Borwa == Mehlodi == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] pa92qlycccxfz1dwqj5bn7lkfejyrmj 38037 38034 2026-04-28T12:10:21Z KeMang?? 6412 /* Mofutsanyana ha a le Moscow */ ke lokisa diphoso 38037 wikitext text/x-wiki '''Edwin Thabo Mofutsanyana''' (1899&nbsp;– 1995) o hlahetse sebakeng sa [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]],, e leng Qwaqwa kajeno,profensing ya [[Freistata|Foreistata]] . E ne e le muosuwe, moepong le moqolotsi wa ditaba. Mofutsanyana e ile ya e-ba setho se mafolofolo sa Mokha oa Bokomonisi wa Afrika Borwa le African National Congress . O ithutile Sekolong sa Lenin Moscow dilemong tsa bo-1930 moo a ileng a matlafatsa tsebo ya hae ya dipolotiki. Masepala wa setereke o ka botjhabela ho [[Freistata|Free State]] wa Afrika Borwa o rehilwe lebitso ho mo hlompha. == Bophelo ba bonyaneng == Thabo Edwin Mofutsanyana o hlahile ka selemo sa 1899 [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]] ka botjhabela ho [[Freistata|Foreistata]] . O qetile sekolo sa hae sa pele Witsieshoek. Ka nako eo, dikolo di ne di nyolohela ho Kereiti ya botshelela feela ha baithuti ba fihla dilemong tse ka bang leshome le metso e mmedi kapa leshome le metso e meraro. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Mosebetsi wa pele wa Mofutsanyana e ne e le fekthering Ntate oa Mofutsanyana e ne e le morekisi wa dirapa. Nakong ya Ntwa ya Bobedi ya Maburu le Manyesemane Afrika Borwa, o ile a tšoaroa ke Mabrithani kaha ba ne ba lumela hore o ne a ameha ka lehlakoreng la Maburu . O ile a romeloa kampong ea tjhankana [[Mokokotlofo|Pietermaritzburg]] mme hamorao a romelwa chankaneng e [[Saint Helena|Sehlekehlekeng sa St Helena]] - lebopong le ka bophirima la Afrika. O ile a bolokwa moo ho fihlela qetellong ya ntwa ka 1902. Ha a le dilemo di 17, Mofutsanyana o ile a ya batla mosebetsi Johannesburg e le hore a lefelle thuto ya hae. Mosebetsi wa hae wa pele e ne e le molebedi fekthering e neng e etsa dibolo tsa kgauta. Mohiri wa hae, Monghadi Bush, o ile a etsa setswalle le yena mme a tsamaya le Mofutsanyana ha a fallela [[Motse Kapa|Cape Town]] . Leha ho le jwalo, ho dula moo ho ile ha nka nako e kgutshwane ha Bush a ipolaya. == Mosebetsi wa dipolotiki == wMofutsanyana o ile a kenela South African Native National Congress ka 1921 mme hamorao a tlohela mosebetsi wa hae jwalo ka moepo ho ya sebetsa nako e tletseng mokgatlong. Mofutsanyana o ne a susumeditswe ho kenela SANNC kamora ketsahalo e amanang le motswalle wa hae, Jacob Majoro. Majoro le banna ba bang ba babedi ba ile ba leka ho palama terene hang ka mora hore e nyolohe empa ka phoso ba hula mokhanni wa terene ka hara kariki ha ba leka ho palama. Majoro o ile a qoswa ka ketsahalo ena mme Mofutsanyana o ile a halefa kaha ho ne ho bonahala e le kotlo e qoswang ka morabe. Mofutsanyana o ile a ikopanya le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa (CPSA) ka 1929 kamora ho mamela puo ya Jimmy Shields (moqolotsi wa ditaba) eo e neng e le lekgotla la bokomonisi le letjha le tswang Scotland . Shields o ne a kopile sehlopha sa basebetsi, haholoholo Maafrika Borwa a Batsho, ho lwanela ditokelo tsa bona tsa ho busa. Nakwana ka mora moo, ka la 16 Tshitwe 1929, Mofutsanyana o ile a hlophisa mokoloko wa boipelaetso Potchefstroom kgahlanong le melao ya dipasa . Boipelaetso bo ile ba hlaselwa ke baipelaetsi ba basweu ba ileng ba tshosetsa Mofutsanyana ka ho mosupa ka sethunya. Hamorao Mofutsanyana o ile a kena sekolo sa bosiu se tsamaisoang ke CPSA. Ho e mngwe ea lipuo tsa hae moo, Mofutsanyana o ile a qotswa a re "Ho lwantsha sera sa hao, o tlameha ho tseba puo ya sona". Ka 1932, CPSA e ile ea tshwara seboka Martindale, Johannesburg moo Mofutsanyana a ileng a bua le basebetsi. O ile a ba bolella hore ba lokela ho hana ho lefa makgetho haeba bahiri ba bona ba hana ho ba fa dijo, diaparo le metsi a hlwekileng. Mofutsanyana e ne e se e le mongodi-kakaretso wa Mokgatlo wa Matjhaba wa Basebetsi wa Afrika (AFTU) o neng o kopanya mekgatlo e fapaneng ya basebetsi ka nako eo mme o ile a khothalletsa basebetsi ho theha sehlopha se kgethehileng le ho kenela AFTU. Beke hamorao, Mofutsanyana o ile a etella pele mokoloko oa basebetsi ba sa sebetseng ho ya diofising tsa Johannesburg tsa George Ballended, ya neng a okametse Toropo (Afrika Borwa) moo batho ba batsho ba neng ba dula teng, ho ya batla maemo a bophelo a ntlafetseng. [ 8 ] == Lenyalo == Mofutsanyana o ile a nyalana le Josie Palmer ka 1930 eo le yena a neng a sebetsa ho CPSA. Ba ne ba phela bofutsaneng bo itseng ka phapusing e ka morao ho ntlo ya nkgono wa Palmer. Palmer o ne a fumana tjhelete e eketsehileng ka ho hlatswa diaparo bakeng sa malapa a Makgowa. Ka 1954, o ile a thusa ho theheng Mokgatlo wa Basadi ba Afrika Borwa (FEDSAW) mmoho le [[Lillian Ngoyi]], Helen Joseph, Rahima Moosa le ba bang ba bangata. == Mofutsanyana ha a le Moscow == Dilemong tsa bo-1930, Maafrika Borwa a Matsho a ile a fofa ho ea Moscow ka nako ya dilemo tse pedi ho ya ithuta ka bokomonisi le ditsela tsa ho loantsha bokhapitaliste. Baetapele ba bararo ba pele e ne e le Mofutsanyana, Albert Nzula le Gana Makabeni. Mofutsanyana o tlohile Afrika Boroa bohareng ba 1932 a tshela moeli oa Mozambique. O qetile dibeke tse mmalwa karolong ea Lourenço Marques, eo hona jwale e tsejwang e le Maputo . Eaba o palama sekepe ho ea [[Ithali|Italy]] moo a ileng a batla a fumanoa ke Moemeli oa Brithani ea neng a lemositsoe ke mmuso wa Afrika Boroa ka mokomonisi oa Motšo ea neng a le ka sekepeng. O ile a khona ho buisana ka tsela ea ho tsoa khohlanong kaha bahlanka ba ne ba se na bopaki ba hore ke eena monna e Motšo eo ba neng ba mo batla.<ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1933, Mofutsanyana o ile a ingodisa Sekolong sa Machaba sa Lenin mme a bewa karolong ya MaNegro hammoho le baithuti ba bang ba Batsho ba tswang dinaheng tse ding. Dithuto tsa bona di ne di akaretsa bokgoni ba ho hlophisa mokgatlo wa basebetsi, saense ya sesole le bokomonisi. O ile a kgutlela Afrika Borwa ka 1934 kamora ho qeta dithuto tsa hae. [ 12 ] == Ho kgutlela ha hae Afrika Borwa == Ka Tshitwe 1935, Mofutsanyana o ile a ya Kopanong ya Maafrika Ohle (mokga o hlophisitsoeng o neng o ikemiseditse ho kgothaletsa ditokelo tsa Maafrika ka ho thibela) moo a ileng a kgethwa ho ba karolo ya phethahatso ya yona. Ka 1937, Mofutsanyana o ile a ikopanya le JB Marks le ba bang ho leka ho tsosolosa African National Congress . Tlasa Alfred Bitini Xuma, Mofutsanyana o ne a sebeletsa Komiting ea Phethahatso ea Naha ya ANC e le moeletsi ditabeng tse amanang le basebetsi. Ka 1937, 1942 le 1948, Mofutsanyana o ile a iketela ho ba mokgethwa wa bokomonisi bakeng sa ho kgethwoa Lekgotleng la Baemedi ba Matswalloa empa ha ho mohla a kileng a hlola dikgetho. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1943, Mofutsanyana le Radebe ba ile ba hlophisa kopano eo ho yona ho ileng ha thehwa Mokgatlo wa Basebetsi ba Merafo ya Afrika (AMWU) mme JB Marks ya eba mopresidente wa wona wa pele. Mokgatlo ona o thehilwe ka lebaka la mathata a ileng a hlahela basebetsi ba batsho ba neng ba ntse ba sebetsa le mekgatlo ya basebetsi ba basweu ho fihlela jwale. Baetapele bana ba batsho ba ne ba batla ho theha mokgatlo wa bona o tsamaiswang ke batho ba batsho. Ha CPSA e ne e thibelwa ka 1950, Mofutsanyana o ne a ntse a sebeletsa komiting ea eona ea phethahatso mme o ne a boetse a le ka pele ha Mokha oa Bokomonisi oa Afrika Boroa o thehwa. == Ho lelekwa naheng == Ka 1959, Mofutsanyana o ile a etsa qeto ea ho baleha mahloriso a tsoang mmusong wa Afrika Borwa mme a balehela [[Lesotho]] . O ile a fumana chelete ka ho thaepa mangolo a tsoang ho basebetsi ba merafong ba Lesotho ba neng ba batla mosebetsi [[Afrika Borwa]] . O ile a lula botlamuweng ka dilemo tse 30. == Lefu == Mofutsanyana o hlokahetse motseng wa habo wa [[Phuthaditjhaba]] ka 1995. O ile a kgona ho kgetha [[Afrika Borwa]] e ntjha ya demokrasi ka Mmesa 1994. Govan Mbeki o ile a phatlalatsa hore o rehile mora wa hae [[Thabo Mbeki]] lebitso la Mofutsanyana kaha e ne e le metswalle e haufi haholo. Masepala wa Setereke sa Thabo Mofutsanyana o rehilwe ho mo hlompha. == Bona hape == * Mokhatlo oa Mekhatlo ea Basebetsi e seng ea Europe * Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa * Mokgatlo oa Basebetsi ba Diindasteri le Khoebo * Mokga wa Makomonisi wa Afrika Borwa == Mehlodi == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] e20lq0s6dsbjbd93f4jy0yniybjzh7k 38038 38037 2026-04-28T12:11:07Z KeMang?? 6412 /* Mofutsanyana ha a le Moscow */ Fixed typo 38038 wikitext text/x-wiki '''Edwin Thabo Mofutsanyana''' (1899&nbsp;– 1995) o hlahetse sebakeng sa [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]],, e leng Qwaqwa kajeno,profensing ya [[Freistata|Foreistata]] . E ne e le muosuwe, moepong le moqolotsi wa ditaba. Mofutsanyana e ile ya e-ba setho se mafolofolo sa Mokha oa Bokomonisi wa Afrika Borwa le African National Congress . O ithutile Sekolong sa Lenin Moscow dilemong tsa bo-1930 moo a ileng a matlafatsa tsebo ya hae ya dipolotiki. Masepala wa setereke o ka botjhabela ho [[Freistata|Free State]] wa Afrika Borwa o rehilwe lebitso ho mo hlompha. == Bophelo ba bonyaneng == Thabo Edwin Mofutsanyana o hlahile ka selemo sa 1899 [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]] ka botjhabela ho [[Freistata|Foreistata]] . O qetile sekolo sa hae sa pele Witsieshoek. Ka nako eo, dikolo di ne di nyolohela ho Kereiti ya botshelela feela ha baithuti ba fihla dilemong tse ka bang leshome le metso e mmedi kapa leshome le metso e meraro. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Mosebetsi wa pele wa Mofutsanyana e ne e le fekthering Ntate oa Mofutsanyana e ne e le morekisi wa dirapa. Nakong ya Ntwa ya Bobedi ya Maburu le Manyesemane Afrika Borwa, o ile a tšoaroa ke Mabrithani kaha ba ne ba lumela hore o ne a ameha ka lehlakoreng la Maburu . O ile a romeloa kampong ea tjhankana [[Mokokotlofo|Pietermaritzburg]] mme hamorao a romelwa chankaneng e [[Saint Helena|Sehlekehlekeng sa St Helena]] - lebopong le ka bophirima la Afrika. O ile a bolokwa moo ho fihlela qetellong ya ntwa ka 1902. Ha a le dilemo di 17, Mofutsanyana o ile a ya batla mosebetsi Johannesburg e le hore a lefelle thuto ya hae. Mosebetsi wa hae wa pele e ne e le molebedi fekthering e neng e etsa dibolo tsa kgauta. Mohiri wa hae, Monghadi Bush, o ile a etsa setswalle le yena mme a tsamaya le Mofutsanyana ha a fallela [[Motse Kapa|Cape Town]] . Leha ho le jwalo, ho dula moo ho ile ha nka nako e kgutshwane ha Bush a ipolaya. == Mosebetsi wa dipolotiki == wMofutsanyana o ile a kenela South African Native National Congress ka 1921 mme hamorao a tlohela mosebetsi wa hae jwalo ka moepo ho ya sebetsa nako e tletseng mokgatlong. Mofutsanyana o ne a susumeditswe ho kenela SANNC kamora ketsahalo e amanang le motswalle wa hae, Jacob Majoro. Majoro le banna ba bang ba babedi ba ile ba leka ho palama terene hang ka mora hore e nyolohe empa ka phoso ba hula mokhanni wa terene ka hara kariki ha ba leka ho palama. Majoro o ile a qoswa ka ketsahalo ena mme Mofutsanyana o ile a halefa kaha ho ne ho bonahala e le kotlo e qoswang ka morabe. Mofutsanyana o ile a ikopanya le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa (CPSA) ka 1929 kamora ho mamela puo ya Jimmy Shields (moqolotsi wa ditaba) eo e neng e le lekgotla la bokomonisi le letjha le tswang Scotland . Shields o ne a kopile sehlopha sa basebetsi, haholoholo Maafrika Borwa a Batsho, ho lwanela ditokelo tsa bona tsa ho busa. Nakwana ka mora moo, ka la 16 Tshitwe 1929, Mofutsanyana o ile a hlophisa mokoloko wa boipelaetso Potchefstroom kgahlanong le melao ya dipasa . Boipelaetso bo ile ba hlaselwa ke baipelaetsi ba basweu ba ileng ba tshosetsa Mofutsanyana ka ho mosupa ka sethunya. Hamorao Mofutsanyana o ile a kena sekolo sa bosiu se tsamaisoang ke CPSA. Ho e mngwe ea lipuo tsa hae moo, Mofutsanyana o ile a qotswa a re "Ho lwantsha sera sa hao, o tlameha ho tseba puo ya sona". Ka 1932, CPSA e ile ea tshwara seboka Martindale, Johannesburg moo Mofutsanyana a ileng a bua le basebetsi. O ile a ba bolella hore ba lokela ho hana ho lefa makgetho haeba bahiri ba bona ba hana ho ba fa dijo, diaparo le metsi a hlwekileng. Mofutsanyana e ne e se e le mongodi-kakaretso wa Mokgatlo wa Matjhaba wa Basebetsi wa Afrika (AFTU) o neng o kopanya mekgatlo e fapaneng ya basebetsi ka nako eo mme o ile a khothalletsa basebetsi ho theha sehlopha se kgethehileng le ho kenela AFTU. Beke hamorao, Mofutsanyana o ile a etella pele mokoloko oa basebetsi ba sa sebetseng ho ya diofising tsa Johannesburg tsa George Ballended, ya neng a okametse Toropo (Afrika Borwa) moo batho ba batsho ba neng ba dula teng, ho ya batla maemo a bophelo a ntlafetseng. [ 8 ] == Lenyalo == Mofutsanyana o ile a nyalana le Josie Palmer ka 1930 eo le yena a neng a sebetsa ho CPSA. Ba ne ba phela bofutsaneng bo itseng ka phapusing e ka morao ho ntlo ya nkgono wa Palmer. Palmer o ne a fumana tjhelete e eketsehileng ka ho hlatswa diaparo bakeng sa malapa a Makgowa. Ka 1954, o ile a thusa ho theheng Mokgatlo wa Basadi ba Afrika Borwa (FEDSAW) mmoho le [[Lillian Ngoyi]], Helen Joseph, Rahima Moosa le ba bang ba bangata. == Mofutsanyana ha a le Moscow == Dilemong tsa bo-1930, Maafrika Borwa a Matsho a ile a fofa ho ea Moscow ka nako ya dilemo tse pedi ho ya ithuta ka bokomonisi le ditsela tsa ho loantsha bokhapitaliste. Baetapele ba bararo ba pele e ne e le Mofutsanyana, Albert Nzula le Gana Makabeni. Mofutsanyana o tlohile Afrika Boroa bohareng ba 1932 a tshela moedi wa Mozambique. O qetile dibeke tse mmalwa karolong ya Lourenço Marques, eo hona jwale e tsejwang e le Maputo . Yaba o palama sekepe ho ea [[Ithali|Italy]] moo a ileng a batla a fumanwa ke Moemedi wa Brithani ea neng a lemositsoe ke mmuso wa Afrika Boroa ka mokomonisi oa Motšo ea neng a le ka sekepeng. O ile a khona ho buisana ka tsela ea ho tsoa khohlanong kaha bahlanka ba ne ba se na bopaki ba hore ke eena monna e Motšo eo ba neng ba mo batla.<ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1933, Mofutsanyana o ile a ingodisa Sekolong sa Machaba sa Lenin mme a bewa karolong ya MaNegro hammoho le baithuti ba bang ba Batsho ba tswang dinaheng tse ding. Dithuto tsa bona di ne di akaretsa bokgoni ba ho hlophisa mokgatlo wa basebetsi, saense ya sesole le bokomonisi. O ile a kgutlela Afrika Borwa ka 1934 kamora ho qeta dithuto tsa hae. [ 12 ] == Ho kgutlela ha hae Afrika Borwa == Ka Tshitwe 1935, Mofutsanyana o ile a ya Kopanong ya Maafrika Ohle (mokga o hlophisitsoeng o neng o ikemiseditse ho kgothaletsa ditokelo tsa Maafrika ka ho thibela) moo a ileng a kgethwa ho ba karolo ya phethahatso ya yona. Ka 1937, Mofutsanyana o ile a ikopanya le JB Marks le ba bang ho leka ho tsosolosa African National Congress . Tlasa Alfred Bitini Xuma, Mofutsanyana o ne a sebeletsa Komiting ea Phethahatso ea Naha ya ANC e le moeletsi ditabeng tse amanang le basebetsi. Ka 1937, 1942 le 1948, Mofutsanyana o ile a iketela ho ba mokgethwa wa bokomonisi bakeng sa ho kgethwoa Lekgotleng la Baemedi ba Matswalloa empa ha ho mohla a kileng a hlola dikgetho. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1943, Mofutsanyana le Radebe ba ile ba hlophisa kopano eo ho yona ho ileng ha thehwa Mokgatlo wa Basebetsi ba Merafo ya Afrika (AMWU) mme JB Marks ya eba mopresidente wa wona wa pele. Mokgatlo ona o thehilwe ka lebaka la mathata a ileng a hlahela basebetsi ba batsho ba neng ba ntse ba sebetsa le mekgatlo ya basebetsi ba basweu ho fihlela jwale. Baetapele bana ba batsho ba ne ba batla ho theha mokgatlo wa bona o tsamaiswang ke batho ba batsho. Ha CPSA e ne e thibelwa ka 1950, Mofutsanyana o ne a ntse a sebeletsa komiting ea eona ea phethahatso mme o ne a boetse a le ka pele ha Mokha oa Bokomonisi oa Afrika Boroa o thehwa. == Ho lelekwa naheng == Ka 1959, Mofutsanyana o ile a etsa qeto ea ho baleha mahloriso a tsoang mmusong wa Afrika Borwa mme a balehela [[Lesotho]] . O ile a fumana chelete ka ho thaepa mangolo a tsoang ho basebetsi ba merafong ba Lesotho ba neng ba batla mosebetsi [[Afrika Borwa]] . O ile a lula botlamuweng ka dilemo tse 30. == Lefu == Mofutsanyana o hlokahetse motseng wa habo wa [[Phuthaditjhaba]] ka 1995. O ile a kgona ho kgetha [[Afrika Borwa]] e ntjha ya demokrasi ka Mmesa 1994. Govan Mbeki o ile a phatlalatsa hore o rehile mora wa hae [[Thabo Mbeki]] lebitso la Mofutsanyana kaha e ne e le metswalle e haufi haholo. Masepala wa Setereke sa Thabo Mofutsanyana o rehilwe ho mo hlompha. == Bona hape == * Mokhatlo oa Mekhatlo ea Basebetsi e seng ea Europe * Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa * Mokgatlo oa Basebetsi ba Diindasteri le Khoebo * Mokga wa Makomonisi wa Afrika Borwa == Mehlodi == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0sv4kdwfz4h422al9daynduasfuzjil 38040 38038 2026-04-28T12:13:36Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38040 wikitext text/x-wiki '''Edwin Thabo Mofutsanyana''' (1899&nbsp;– 1995) o hlahetse sebakeng sa [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]],, e leng Qwaqwa kajeno,profensing ya [[Freistata|Foreistata]] . E ne e le muosuwe, moepong le moqolotsi wa ditaba. Mofutsanyana e ile ya e-ba setho se mafolofolo sa Mokha oa Bokomonisi wa Afrika Borwa le African National Congress . O ithutile Sekolong sa Lenin Moscow dilemong tsa bo-1930 moo a ileng a matlafatsa tsebo ya hae ya dipolotiki. Masepala wa setereke o ka botjhabela ho [[Freistata|Free State]] wa Afrika Borwa o rehilwe lebitso ho mo hlompha. == Bophelo ba bonyaneng == Thabo Edwin Mofutsanyana o hlahile ka selemo sa 1899 [[Phuthaditjhaba|Witsieshoek]] ka botjhabela ho [[Freistata|Foreistata]] . O qetile sekolo sa hae sa pele Witsieshoek. Ka nako eo, dikolo di ne di nyolohela ho Kereiti ya botshelela feela ha baithuti ba fihla dilemong tse ka bang leshome le metso e mmedi kapa leshome le metso e meraro. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Mosebetsi wa pele wa Mofutsanyana e ne e le fekthering Ntate oa Mofutsanyana e ne e le morekisi wa dirapa. Nakong ya Ntwa ya Bobedi ya Maburu le Manyesemane Afrika Borwa, o ile a tšoaroa ke Mabrithani kaha ba ne ba lumela hore o ne a ameha ka lehlakoreng la Maburu . O ile a romeloa kampong ea tjhankana [[Mokokotlofo|Pietermaritzburg]] mme hamorao a romelwa chankaneng e [[Saint Helena|Sehlekehlekeng sa St Helena]] - lebopong le ka bophirima la Afrika. O ile a bolokwa moo ho fihlela qetellong ya ntwa ka 1902. Ha a le dilemo di 17, Mofutsanyana o ile a ya batla mosebetsi Johannesburg e le hore a lefelle thuto ya hae. Mosebetsi wa hae wa pele e ne e le molebedi fekthering e neng e etsa dibolo tsa kgauta. Mohiri wa hae, Monghadi Bush, o ile a etsa setswalle le yena mme a tsamaya le Mofutsanyana ha a fallela [[Motse Kapa|Cape Town]] . Leha ho le jwalo, ho dula moo ho ile ha nka nako e kgutshwane ha Bush a ipolaya. == Mosebetsi wa dipolotiki == wMofutsanyana o ile a kenela South African Native National Congress ka 1921 mme hamorao a tlohela mosebetsi wa hae jwalo ka moepo ho ya sebetsa nako e tletseng mokgatlong. Mofutsanyana o ne a susumeditswe ho kenela SANNC kamora ketsahalo e amanang le motswalle wa hae, Jacob Majoro. Majoro le banna ba bang ba babedi ba ile ba leka ho palama terene hang ka mora hore e nyolohe empa ka phoso ba hula mokhanni wa terene ka hara kariki ha ba leka ho palama. Majoro o ile a qoswa ka ketsahalo ena mme Mofutsanyana o ile a halefa kaha ho ne ho bonahala e le kotlo e qoswang ka morabe. Mofutsanyana o ile a ikopanya le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa (CPSA) ka 1929 kamora ho mamela puo ya Jimmy Shields (moqolotsi wa ditaba) eo e neng e le lekgotla la bokomonisi le letjha le tswang Scotland . Shields o ne a kopile sehlopha sa basebetsi, haholoholo Maafrika Borwa a Batsho, ho lwanela ditokelo tsa bona tsa ho busa. Nakwana ka mora moo, ka la 16 Tshitwe 1929, Mofutsanyana o ile a hlophisa mokoloko wa boipelaetso Potchefstroom kgahlanong le melao ya dipasa . Boipelaetso bo ile ba hlaselwa ke baipelaetsi ba basweu ba ileng ba tshosetsa Mofutsanyana ka ho mosupa ka sethunya. Hamorao Mofutsanyana o ile a kena sekolo sa bosiu se tsamaisoang ke CPSA. Ho e mngwe ea lipuo tsa hae moo, Mofutsanyana o ile a qotswa a re "Ho lwantsha sera sa hao, o tlameha ho tseba puo ya sona". Ka 1932, CPSA e ile ea tshwara seboka Martindale, Johannesburg moo Mofutsanyana a ileng a bua le basebetsi. O ile a ba bolella hore ba lokela ho hana ho lefa makgetho haeba bahiri ba bona ba hana ho ba fa dijo, diaparo le metsi a hlwekileng. Mofutsanyana e ne e se e le mongodi-kakaretso wa Mokgatlo wa Matjhaba wa Basebetsi wa Afrika (AFTU) o neng o kopanya mekgatlo e fapaneng ya basebetsi ka nako eo mme o ile a khothalletsa basebetsi ho theha sehlopha se kgethehileng le ho kenela AFTU. Beke hamorao, Mofutsanyana o ile a etella pele mokoloko oa basebetsi ba sa sebetseng ho ya diofising tsa Johannesburg tsa George Ballended, ya neng a okametse Toropo (Afrika Borwa) moo batho ba batsho ba neng ba dula teng, ho ya batla maemo a bophelo a ntlafetseng. [ 8 ] == Lenyalo == Mofutsanyana o ile a nyalana le Josie Palmer ka 1930 eo le yena a neng a sebetsa ho CPSA. Ba ne ba phela bofutsaneng bo itseng ka phapusing e ka morao ho ntlo ya nkgono wa Palmer. Palmer o ne a fumana tjhelete e eketsehileng ka ho hlatswa diaparo bakeng sa malapa a Makgowa. Ka 1954, o ile a thusa ho theheng Mokgatlo wa Basadi ba Afrika Borwa (FEDSAW) mmoho le [[Lillian Ngoyi]], Helen Joseph, Rahima Moosa le ba bang ba bangata. == Mofutsanyana ha a le Moscow == Dilemong tsa bo-1930, Maafrika Borwa a Matsho a ile a fofa ho ea Moscow ka nako ya dilemo tse pedi ho ya ithuta ka bokomonisi le ditsela tsa ho loantsha bokhapitaliste. Baetapele ba bararo ba pele e ne e le Mofutsanyana, Albert Nzula le Gana Makabeni. Mofutsanyana o tlohile Afrika Boroa bohareng ba 1932 a tshela moedi wa Mozambique. O qetile dibeke tse mmalwa karolong ya Lourenço Marques, eo hona jwale e tsejwang e le Maputo . Yaba o palama sekepe ho emya [[Ithali|Italy]] moo a ileng a batla a fumanwa ke Moemedi wa Brithani ea neng a lemositsoe ke mmuso wa Afrika Boroa ka mokomonisi oa Motšo ea neng a le ka sekepeng. O ile a kgona ho buisana ka tsela ea ho tsoa khohlanong kaha bahlanka ba ne ba se na bopaki ba hore ke eena monna e Motsho eo ba neng ba mo batla.<ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1933, Mofutsanyana o ile a ingodisa Sekolong sa Machaba sa Lenin mme a bewa karolong ya MaNegro hammoho le baithuti ba bang ba Batsho ba tswang dinaheng tse ding. Dithuto tsa bona di ne di akaretsa bokgoni ba ho hlophisa mokgatlo wa basebetsi, saense ya sesole le bokomonisi. O ile a kgutlela Afrika Borwa ka 1934 kamora ho qeta dithuto tsa hae. [ 12 ] == Ho kgutlela ha hae Afrika Borwa == Ka Tshitwe 1935, Mofutsanyana o ile a ya Kopanong ya Maafrika Ohle (mokga o hlophisitsoeng o neng o ikemiseditse ho kgothaletsa ditokelo tsa Maafrika ka ho thibela) moo a ileng a kgethwa ho ba karolo ya phethahatso ya yona. Ka 1937, Mofutsanyana o ile a ikopanya le JB Marks le ba bang ho leka ho tsosolosa African National Congress . Tlasa Alfred Bitini Xuma, Mofutsanyana o ne a sebeletsa Komiting ea Phethahatso ea Naha ya ANC e le moeletsi ditabeng tse amanang le basebetsi. Ka 1937, 1942 le 1948, Mofutsanyana o ile a iketela ho ba mokgethwa wa bokomonisi bakeng sa ho kgethwa Lekgotleng la Baemedi ba Matswalloa empa ha ho mohla a kileng a hlola dikgetho. <ref>''South African History Online (27 August 2011).'' "Edwin Thabo mofutsanyana"''. South African History Online. SAHO. Retrieved 14 December 2017.''</ref> Ka 1943, Mofutsanyana le Radebe ba ile ba hlophisa kopano eo ho yona ho ileng ha thehwa Mokgatlo wa Basebetsi ba Merafo ya Afrika (AMWU) mme JB Marks ya eba mopresidente wa wona wa pele. Mokgatlo ona o thehilwe ka lebaka la mathata a ileng a hlahela basebetsi ba batsho ba neng ba ntse ba sebetsa le mekgatlo ya basebetsi ba basweu ho fihlela jwale. Baetapele bana ba batsho ba ne ba batla ho theha mokgatlo wa bona o tsamaiswang ke batho ba batsho. Ha CPSA e ne e thibelwa ka 1950, Mofutsanyana o ne a ntse a sebeletsa komiting ya yona ya phethahatso mme o ne a boetse a le ka pele ha Mokha oa Bokomonisi wa Afrika Borwa o thehwa. == Ho lelekwa naheng == Ka 1959, Mofutsanyana o ile a etsa qeto ya ho baleha mahloriso a tsoang mmusong wa Afrika Borwa mme a balehela naheng ya [[Lesotho]] . O ile a fumana tjhelete ka ho thaepa mangolo a tswang ho basebetsi ba merafong ba Lesotho ba neng ba batla mosebetsi [[Afrika Borwa]] . O ile a dula botlamuweng ka dilemo tse 30. == Lefu == Mofutsanyana o hlokahetse motseng wa habo wa [[Phuthaditjhaba]] ka 1995. O ile a kgona ho kgetha [[Afrika Borwa]] e ntjha ya demokrasi ka Mmesa 1994. Govan Mbeki o ile a phatlalatsa hore o rehile mora wa hae [[Thabo Mbeki]] lebitso la Mofutsanyana kaha e ne e le metswalle e haufi haholo. Masepala wa Setereke sa Thabo Mofutsanyana o rehilwe ho mo hlompha. == Bona hape == * Mokgatlo wa Mekhatlo ya Basebetsi e seng ya Europe * Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa * Mokgatlo wa Basebetsi ba Diindasteri le Kgwebo * Mokga wa Makomonisi wa Afrika Borwa == Mehlodi == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] nu5h5zl3z9g4t0dqbd1r4nroa3r8a7l Richard Granville Baloyi 0 10362 38027 37767 2026-04-28T12:03:11Z KeMang?? 6412 /* Mosebetsi wa dipolotiki */ ke lokisa diphoso 38027 wikitext text/x-wiki '''Richard Granville Baloyi''' (1897–1962) e ne e le rakgwebo wa [[Afrika Borwa]], moetapele wa setjhaba, le radipolotiki ya ileng a bapala karolo e habeli e le pula-madiiboho oa bokhapitaliste ba Batho ba Batsho le mohlanka ya phahameng mokgatlong wa tokoloho. O hopolwa haholo ka ho sebeletsa e le Letlotlo-Kakaretso la [[African National Congress]] (ANC) ho tloha ka 1937 ho isa ho 1948 le ka boetapele ba hae toropong ya Alexandra, moo a ileng a buella ditokelo tsa dipalangwang le thepa tsa batho ba batsho kgahlanong le dithibelo tsa bokolone le tsa pele tsa puso ya kgethollo ya morabe. == Mosebetsi wa kgwebo le Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra == Baloyi e ne e le motho ya ka sehloohong ho hlaheng ha sehlopha sa batho ba batsho ba mahareng Johannesburg . Ka 1927, o ile a reka dibese tsa hae tsa pele ho fana ka dipalangwang tsa bohlokwa le tse theko e tlaase bakeng sa baahi ba Alexandra ba sebetsang bohareng ba toropo. Nakwana ka mora moo, o ile a theha '''Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra''', a sebeletsa e le moetapele oa oona wa mantlha. Kgwebo ya hae e ile ya tobana le diphephetso tse kgolo tsa tsamaiso. Ka 1940, mokgatlo o ne o qobelletswe ho tswa mmarakeng ka lebaka la: * Molao o reretsweng ho tiisa taolo ya Diterene tsa Afrika Borwa tse tsamaiswang ke mmuso. * Tlhodisano e tobileng e tsoang mesebetsing e ruuwang ke makgowa e nang le ditjhelete tse betere. * Kgatelelo ya taolo e reretsweng ho fokotsa boikemelo ba moruo wa batho ba batsho dibakeng tsa ditoropo. Ho sa tsotellehe mathata ana, Baloyi o ile a dula e le motho ya ruileng le ea nang le tshusumetso, a sebedisa mehlodi ya hae ho tshehetsa merero ya setjhaba le ya dipolotiki. <ref name="Limb2010">Limb, Peter (2010). ''The ANC's Early Years''. AISA. <nowiki>ISBN 978-0798302180</nowiki>.</ref> == Mosebetsi wa dipolotiki == === Mokgatlo wa Setjhaba wa Afrika (ANC) === Nako ya Baloyi e le Letlotlo-Kakaretso (1937–1948) e etsahetse nakong ya bopresidente ba Alfred Bitini Xuma, nako e tshwailweng ke ho hlophiswa botjha ha tsamaiso ya ANC. Ka 1943, o ile a sebeletsa Komiting ya Atlantic Charter, e leng mokgatlo o tummeng o neng o ngola ''[[African Claims in South Africa|Litlaleho tsa Maafrika Afrika Borwa]]'', tokomane e neng e batla boahi bo felletseng le ditokelo tsa mobu bakeng sa Maafrika Borwa a batsho ho arabela Atlantic Charter . Ka 1948, Baloyi e ne e le karolo ya moifo wa ANC o neng o filoe mosebetsi wa ho buisana ka "United Front" le Kopano ya Maafrika ohle (AAC) ho hokahanya kganyetso kgahlanong le leano le letjha [[Kgethollo ya merabe|la Apartheid]] le neng le kentswe tshebetsong. === Boetapele ba Setjhaba le ba Lehae === Ka hare ho Alexandra, Baloyi e ne e le mosireletsi ya matla wa ditokelo tsa thepa. Ka 1943, o ile a etella pele Komiti ya Kgahlanong le Kamohelo ya [[Alexandra]], a atleha ho etella pele kganyetso kgahlanong le merero ya mmuso ya ho hapa naha le ho tlosa baahi toropong. O ne a boetse a emetse dikgahleho tsa Batho ba Batsho Lekgotleng la Baemedi ba Matswallwa (1937–1942). <ref name="Bonner2008">Bonner, Philip; Nieftagodien, Noor (2008). ''Alexandra: A History''. Wits University Press. pp. 45–50. <nowiki>ISBN 978-1868144693</nowiki>.</ref> == Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative == Dilemong tsa bo-1950, ha ANC e ntse e tsoela pele ho etsa liketso tse matla tsa bongata le ho etsa lilekane le Mokha oa Bokomonisi oa Afrika Boroa, boemo ba Baloyi ba lipolotiki bo ile ba fetoha bo itekanetseng haholoanyane. O ile a ikamahanya le "Nationalist Bloc" (kapa Bloc ea conservative) e etelletsweng pele ke [[Selope Thema]] . Sehlopha sena se ile sa buella mokgwa oa "Africanism" le oa bo-capitalist, hangata se thulana le boetapele bo mabifi bo ileng ba hlaha kamora [[Programme of Action (ANC)|Lenaneo la Ketso]] la 1949. == Menehelo ea setjhaba == Baloyi e ne e boetse e le motho ea hlahelletseng bophelong ba sechaba le ba dipapadi Johannesburg. O ne a sebeletsa e le mopresidente oa Bantu Sports Club, e neng e fana ka e nngwe a dibaka tse mmalwa tsa dipapadi tsa semmuso bakeng sa Maafrika Borwa a Matsho nakong eo. == Lefu == Richard Granville Baloyi o hlokahetse ka 1962 == Ditshipusi == {{Reflist}} 7i8ydgiznf90bruqnvnm3dp9iis8rex 38028 38027 2026-04-28T12:04:16Z KeMang?? 6412 /* Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative */ ke lokisa diphoso 38028 wikitext text/x-wiki '''Richard Granville Baloyi''' (1897–1962) e ne e le rakgwebo wa [[Afrika Borwa]], moetapele wa setjhaba, le radipolotiki ya ileng a bapala karolo e habeli e le pula-madiiboho oa bokhapitaliste ba Batho ba Batsho le mohlanka ya phahameng mokgatlong wa tokoloho. O hopolwa haholo ka ho sebeletsa e le Letlotlo-Kakaretso la [[African National Congress]] (ANC) ho tloha ka 1937 ho isa ho 1948 le ka boetapele ba hae toropong ya Alexandra, moo a ileng a buella ditokelo tsa dipalangwang le thepa tsa batho ba batsho kgahlanong le dithibelo tsa bokolone le tsa pele tsa puso ya kgethollo ya morabe. == Mosebetsi wa kgwebo le Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra == Baloyi e ne e le motho ya ka sehloohong ho hlaheng ha sehlopha sa batho ba batsho ba mahareng Johannesburg . Ka 1927, o ile a reka dibese tsa hae tsa pele ho fana ka dipalangwang tsa bohlokwa le tse theko e tlaase bakeng sa baahi ba Alexandra ba sebetsang bohareng ba toropo. Nakwana ka mora moo, o ile a theha '''Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra''', a sebeletsa e le moetapele oa oona wa mantlha. Kgwebo ya hae e ile ya tobana le diphephetso tse kgolo tsa tsamaiso. Ka 1940, mokgatlo o ne o qobelletswe ho tswa mmarakeng ka lebaka la: * Molao o reretsweng ho tiisa taolo ya Diterene tsa Afrika Borwa tse tsamaiswang ke mmuso. * Tlhodisano e tobileng e tsoang mesebetsing e ruuwang ke makgowa e nang le ditjhelete tse betere. * Kgatelelo ya taolo e reretsweng ho fokotsa boikemelo ba moruo wa batho ba batsho dibakeng tsa ditoropo. Ho sa tsotellehe mathata ana, Baloyi o ile a dula e le motho ya ruileng le ea nang le tshusumetso, a sebedisa mehlodi ya hae ho tshehetsa merero ya setjhaba le ya dipolotiki. <ref name="Limb2010">Limb, Peter (2010). ''The ANC's Early Years''. AISA. <nowiki>ISBN 978-0798302180</nowiki>.</ref> == Mosebetsi wa dipolotiki == === Mokgatlo wa Setjhaba wa Afrika (ANC) === Nako ya Baloyi e le Letlotlo-Kakaretso (1937–1948) e etsahetse nakong ya bopresidente ba Alfred Bitini Xuma, nako e tshwailweng ke ho hlophiswa botjha ha tsamaiso ya ANC. Ka 1943, o ile a sebeletsa Komiting ya Atlantic Charter, e leng mokgatlo o tummeng o neng o ngola ''[[African Claims in South Africa|Litlaleho tsa Maafrika Afrika Borwa]]'', tokomane e neng e batla boahi bo felletseng le ditokelo tsa mobu bakeng sa Maafrika Borwa a batsho ho arabela Atlantic Charter . Ka 1948, Baloyi e ne e le karolo ya moifo wa ANC o neng o filoe mosebetsi wa ho buisana ka "United Front" le Kopano ya Maafrika ohle (AAC) ho hokahanya kganyetso kgahlanong le leano le letjha [[Kgethollo ya merabe|la Apartheid]] le neng le kentswe tshebetsong. === Boetapele ba Setjhaba le ba Lehae === Ka hare ho Alexandra, Baloyi e ne e le mosireletsi ya matla wa ditokelo tsa thepa. Ka 1943, o ile a etella pele Komiti ya Kgahlanong le Kamohelo ya [[Alexandra]], a atleha ho etella pele kganyetso kgahlanong le merero ya mmuso ya ho hapa naha le ho tlosa baahi toropong. O ne a boetse a emetse dikgahleho tsa Batho ba Batsho Lekgotleng la Baemedi ba Matswallwa (1937–1942). <ref name="Bonner2008">Bonner, Philip; Nieftagodien, Noor (2008). ''Alexandra: A History''. Wits University Press. pp. 45–50. <nowiki>ISBN 978-1868144693</nowiki>.</ref> == Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative == Dilemong tsa bo-1950, ha ANC e ntse e tswela pele ho etsa diketso tse matla tsa bongata le ho etsa dilekane le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa, boemo ba Baloyi ba dipolotiki bo ile ba fetoha bo itekanetseng haholwanyane. O ile a ikamahanya le "Nationalist Bloc" (kapa Bloc ea conservative) e etelletsweng pele ke [[Selope Thema]] . Sehlopha sena se ile sa buella mokgwa wa "Africanism" le wa bo-capitalist, hangata se thulana le boetapele bo mabifi bo ileng ba hlaha kamora [[Programme of Action (ANC)|Lenaneo la Ketso]] la 1949. == Menehelo ea setjhaba == Baloyi e ne e boetse e le motho ea hlahelletseng bophelong ba sechaba le ba dipapadi Johannesburg. O ne a sebeletsa e le mopresidente oa Bantu Sports Club, e neng e fana ka e nngwe a dibaka tse mmalwa tsa dipapadi tsa semmuso bakeng sa Maafrika Borwa a Matsho nakong eo. == Lefu == Richard Granville Baloyi o hlokahetse ka 1962 == Ditshipusi == {{Reflist}} kn9l6lhty8g8862z3tml0cv3kaas55w 38029 38028 2026-04-28T12:05:03Z KeMang?? 6412 /* Menehelo ea setjhaba */ ke lokisa diphoso 38029 wikitext text/x-wiki '''Richard Granville Baloyi''' (1897–1962) e ne e le rakgwebo wa [[Afrika Borwa]], moetapele wa setjhaba, le radipolotiki ya ileng a bapala karolo e habeli e le pula-madiiboho oa bokhapitaliste ba Batho ba Batsho le mohlanka ya phahameng mokgatlong wa tokoloho. O hopolwa haholo ka ho sebeletsa e le Letlotlo-Kakaretso la [[African National Congress]] (ANC) ho tloha ka 1937 ho isa ho 1948 le ka boetapele ba hae toropong ya Alexandra, moo a ileng a buella ditokelo tsa dipalangwang le thepa tsa batho ba batsho kgahlanong le dithibelo tsa bokolone le tsa pele tsa puso ya kgethollo ya morabe. == Mosebetsi wa kgwebo le Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra == Baloyi e ne e le motho ya ka sehloohong ho hlaheng ha sehlopha sa batho ba batsho ba mahareng Johannesburg . Ka 1927, o ile a reka dibese tsa hae tsa pele ho fana ka dipalangwang tsa bohlokwa le tse theko e tlaase bakeng sa baahi ba Alexandra ba sebetsang bohareng ba toropo. Nakwana ka mora moo, o ile a theha '''Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra''', a sebeletsa e le moetapele oa oona wa mantlha. Kgwebo ya hae e ile ya tobana le diphephetso tse kgolo tsa tsamaiso. Ka 1940, mokgatlo o ne o qobelletswe ho tswa mmarakeng ka lebaka la: * Molao o reretsweng ho tiisa taolo ya Diterene tsa Afrika Borwa tse tsamaiswang ke mmuso. * Tlhodisano e tobileng e tsoang mesebetsing e ruuwang ke makgowa e nang le ditjhelete tse betere. * Kgatelelo ya taolo e reretsweng ho fokotsa boikemelo ba moruo wa batho ba batsho dibakeng tsa ditoropo. Ho sa tsotellehe mathata ana, Baloyi o ile a dula e le motho ya ruileng le ea nang le tshusumetso, a sebedisa mehlodi ya hae ho tshehetsa merero ya setjhaba le ya dipolotiki. <ref name="Limb2010">Limb, Peter (2010). ''The ANC's Early Years''. AISA. <nowiki>ISBN 978-0798302180</nowiki>.</ref> == Mosebetsi wa dipolotiki == === Mokgatlo wa Setjhaba wa Afrika (ANC) === Nako ya Baloyi e le Letlotlo-Kakaretso (1937–1948) e etsahetse nakong ya bopresidente ba Alfred Bitini Xuma, nako e tshwailweng ke ho hlophiswa botjha ha tsamaiso ya ANC. Ka 1943, o ile a sebeletsa Komiting ya Atlantic Charter, e leng mokgatlo o tummeng o neng o ngola ''[[African Claims in South Africa|Litlaleho tsa Maafrika Afrika Borwa]]'', tokomane e neng e batla boahi bo felletseng le ditokelo tsa mobu bakeng sa Maafrika Borwa a batsho ho arabela Atlantic Charter . Ka 1948, Baloyi e ne e le karolo ya moifo wa ANC o neng o filoe mosebetsi wa ho buisana ka "United Front" le Kopano ya Maafrika ohle (AAC) ho hokahanya kganyetso kgahlanong le leano le letjha [[Kgethollo ya merabe|la Apartheid]] le neng le kentswe tshebetsong. === Boetapele ba Setjhaba le ba Lehae === Ka hare ho Alexandra, Baloyi e ne e le mosireletsi ya matla wa ditokelo tsa thepa. Ka 1943, o ile a etella pele Komiti ya Kgahlanong le Kamohelo ya [[Alexandra]], a atleha ho etella pele kganyetso kgahlanong le merero ya mmuso ya ho hapa naha le ho tlosa baahi toropong. O ne a boetse a emetse dikgahleho tsa Batho ba Batsho Lekgotleng la Baemedi ba Matswallwa (1937–1942). <ref name="Bonner2008">Bonner, Philip; Nieftagodien, Noor (2008). ''Alexandra: A History''. Wits University Press. pp. 45–50. <nowiki>ISBN 978-1868144693</nowiki>.</ref> == Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative == Dilemong tsa bo-1950, ha ANC e ntse e tswela pele ho etsa diketso tse matla tsa bongata le ho etsa dilekane le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa, boemo ba Baloyi ba dipolotiki bo ile ba fetoha bo itekanetseng haholwanyane. O ile a ikamahanya le "Nationalist Bloc" (kapa Bloc ea conservative) e etelletsweng pele ke [[Selope Thema]] . Sehlopha sena se ile sa buella mokgwa wa "Africanism" le wa bo-capitalist, hangata se thulana le boetapele bo mabifi bo ileng ba hlaha kamora [[Programme of Action (ANC)|Lenaneo la Ketso]] la 1949. == Menehelo ya setjhaba == Baloyi e ne e boetse e le motho ya hlahelletseng bophelong ba setjhaba le ba dipapadi Johannesburg. O ne a sebeletsa e le mopresidente oa Bantu Sports Club, e neng e fana ka e nngwe a dibaka tse mmalwa tsa dipapadi tsa semmuso bakeng sa Maafrika Borwa a Matsho nakong eo. == Lefu == Richard Granville Baloyi o hlokahetse ka 1962 == Ditshipusi == {{Reflist}} hj9idv6dwq2s0emzf036rhsa1avav6i 38030 38029 2026-04-28T12:05:41Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38030 wikitext text/x-wiki '''Richard Granville Baloyi''' (1897–1962) e ne e le rakgwebo wa [[Afrika Borwa]], moetapele wa setjhaba, le radipolotiki ya ileng a bapala karolo e habeli e le pula-madiiboho wa bokhapitaliste ba Batho ba Batsho le mohlanka ya phahameng mokgatlong wa tokoloho. O hopolwa haholo ka ho sebeletsa e le Letlotlo-Kakaretso la [[African National Congress]] (ANC) ho tloha ka 1937 ho isa ho 1948 le ka boetapele ba hae toropong ya Alexandra, moo a ileng a buella ditokelo tsa dipalangwang le thepa tsa batho ba batsho kgahlanong le dithibelo tsa bokolone le tsa pele tsa puso ya kgethollo ya morabe. == Mosebetsi wa kgwebo le Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra == Baloyi e ne e le motho ya ka sehloohong ho hlaheng ha sehlopha sa batho ba batsho ba mahareng Johannesburg . Ka 1927, o ile a reka dibese tsa hae tsa pele ho fana ka dipalangwang tsa bohlokwa le tse theko e tlaase bakeng sa baahi ba Alexandra ba sebetsang bohareng ba toropo. Nakwana ka mora moo, o ile a theha '''Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra''', a sebeletsa e le moetapele oa oona wa mantlha. Kgwebo ya hae e ile ya tobana le diphephetso tse kgolo tsa tsamaiso. Ka 1940, mokgatlo o ne o qobelletswe ho tswa mmarakeng ka lebaka la: * Molao o reretsweng ho tiisa taolo ya Diterene tsa Afrika Borwa tse tsamaiswang ke mmuso. * Tlhodisano e tobileng e tsoang mesebetsing e ruuwang ke makgowa e nang le ditjhelete tse betere. * Kgatelelo ya taolo e reretsweng ho fokotsa boikemelo ba moruo wa batho ba batsho dibakeng tsa ditoropo. Ho sa tsotellehe mathata ana, Baloyi o ile a dula e le motho ya ruileng le ea nang le tshusumetso, a sebedisa mehlodi ya hae ho tshehetsa merero ya setjhaba le ya dipolotiki. <ref name="Limb2010">Limb, Peter (2010). ''The ANC's Early Years''. AISA. <nowiki>ISBN 978-0798302180</nowiki>.</ref> == Mosebetsi wa dipolotiki == === Mokgatlo wa Setjhaba wa Afrika (ANC) === Nako ya Baloyi e le Letlotlo-Kakaretso (1937–1948) e etsahetse nakong ya bopresidente ba Alfred Bitini Xuma, nako e tshwailweng ke ho hlophiswa botjha ha tsamaiso ya ANC. Ka 1943, o ile a sebeletsa Komiting ya Atlantic Charter, e leng mokgatlo o tummeng o neng o ngola ''[[African Claims in South Africa|Litlaleho tsa Maafrika Afrika Borwa]]'', tokomane e neng e batla boahi bo felletseng le ditokelo tsa mobu bakeng sa Maafrika Borwa a batsho ho arabela Atlantic Charter . Ka 1948, Baloyi e ne e le karolo ya moifo wa ANC o neng o filoe mosebetsi wa ho buisana ka "United Front" le Kopano ya Maafrika ohle (AAC) ho hokahanya kganyetso kgahlanong le leano le letjha [[Kgethollo ya merabe|la Apartheid]] le neng le kentswe tshebetsong. === Boetapele ba Setjhaba le ba Lehae === Ka hare ho Alexandra, Baloyi e ne e le mosireletsi ya matla wa ditokelo tsa thepa. Ka 1943, o ile a etella pele Komiti ya Kgahlanong le Kamohelo ya [[Alexandra]], a atleha ho etella pele kganyetso kgahlanong le merero ya mmuso ya ho hapa naha le ho tlosa baahi toropong. O ne a boetse a emetse dikgahleho tsa Batho ba Batsho Lekgotleng la Baemedi ba Matswallwa (1937–1942). <ref name="Bonner2008">Bonner, Philip; Nieftagodien, Noor (2008). ''Alexandra: A History''. Wits University Press. pp. 45–50. <nowiki>ISBN 978-1868144693</nowiki>.</ref> == Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative == Dilemong tsa bo-1950, ha ANC e ntse e tswela pele ho etsa diketso tse matla tsa bongata le ho etsa dilekane le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa, boemo ba Baloyi ba dipolotiki bo ile ba fetoha bo itekanetseng haholwanyane. O ile a ikamahanya le "Nationalist Bloc" (kapa Bloc ea conservative) e etelletsweng pele ke [[Selope Thema]] . Sehlopha sena se ile sa buella mokgwa wa "Africanism" le wa bo-capitalist, hangata se thulana le boetapele bo mabifi bo ileng ba hlaha kamora [[Programme of Action (ANC)|Lenaneo la Ketso]] la 1949. == Menehelo ya setjhaba == Baloyi e ne e boetse e le motho ya hlahelletseng bophelong ba setjhaba le ba dipapadi Johannesburg. O ne a sebeletsa e le mopresidente oa Bantu Sports Club, e neng e fana ka e nngwe a dibaka tse mmalwa tsa dipapadi tsa semmuso bakeng sa Maafrika Borwa a Matsho nakong eo. == Lefu == Richard Granville Baloyi o hlokahetse ka 1962 == Ditshipusi == {{Reflist}} ki8x06etk6f6488glcn9wit3c71ekaf 38031 38030 2026-04-28T12:06:06Z KeMang?? 6412 /* Menehelo ya setjhaba */ ke lokisa diphoso 38031 wikitext text/x-wiki '''Richard Granville Baloyi''' (1897–1962) e ne e le rakgwebo wa [[Afrika Borwa]], moetapele wa setjhaba, le radipolotiki ya ileng a bapala karolo e habeli e le pula-madiiboho wa bokhapitaliste ba Batho ba Batsho le mohlanka ya phahameng mokgatlong wa tokoloho. O hopolwa haholo ka ho sebeletsa e le Letlotlo-Kakaretso la [[African National Congress]] (ANC) ho tloha ka 1937 ho isa ho 1948 le ka boetapele ba hae toropong ya Alexandra, moo a ileng a buella ditokelo tsa dipalangwang le thepa tsa batho ba batsho kgahlanong le dithibelo tsa bokolone le tsa pele tsa puso ya kgethollo ya morabe. == Mosebetsi wa kgwebo le Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra == Baloyi e ne e le motho ya ka sehloohong ho hlaheng ha sehlopha sa batho ba batsho ba mahareng Johannesburg . Ka 1927, o ile a reka dibese tsa hae tsa pele ho fana ka dipalangwang tsa bohlokwa le tse theko e tlaase bakeng sa baahi ba Alexandra ba sebetsang bohareng ba toropo. Nakwana ka mora moo, o ile a theha '''Mokgatlo wa Beng ba Dibese wa Alexandra''', a sebeletsa e le moetapele oa oona wa mantlha. Kgwebo ya hae e ile ya tobana le diphephetso tse kgolo tsa tsamaiso. Ka 1940, mokgatlo o ne o qobelletswe ho tswa mmarakeng ka lebaka la: * Molao o reretsweng ho tiisa taolo ya Diterene tsa Afrika Borwa tse tsamaiswang ke mmuso. * Tlhodisano e tobileng e tsoang mesebetsing e ruuwang ke makgowa e nang le ditjhelete tse betere. * Kgatelelo ya taolo e reretsweng ho fokotsa boikemelo ba moruo wa batho ba batsho dibakeng tsa ditoropo. Ho sa tsotellehe mathata ana, Baloyi o ile a dula e le motho ya ruileng le ea nang le tshusumetso, a sebedisa mehlodi ya hae ho tshehetsa merero ya setjhaba le ya dipolotiki. <ref name="Limb2010">Limb, Peter (2010). ''The ANC's Early Years''. AISA. <nowiki>ISBN 978-0798302180</nowiki>.</ref> == Mosebetsi wa dipolotiki == === Mokgatlo wa Setjhaba wa Afrika (ANC) === Nako ya Baloyi e le Letlotlo-Kakaretso (1937–1948) e etsahetse nakong ya bopresidente ba Alfred Bitini Xuma, nako e tshwailweng ke ho hlophiswa botjha ha tsamaiso ya ANC. Ka 1943, o ile a sebeletsa Komiting ya Atlantic Charter, e leng mokgatlo o tummeng o neng o ngola ''[[African Claims in South Africa|Litlaleho tsa Maafrika Afrika Borwa]]'', tokomane e neng e batla boahi bo felletseng le ditokelo tsa mobu bakeng sa Maafrika Borwa a batsho ho arabela Atlantic Charter . Ka 1948, Baloyi e ne e le karolo ya moifo wa ANC o neng o filoe mosebetsi wa ho buisana ka "United Front" le Kopano ya Maafrika ohle (AAC) ho hokahanya kganyetso kgahlanong le leano le letjha [[Kgethollo ya merabe|la Apartheid]] le neng le kentswe tshebetsong. === Boetapele ba Setjhaba le ba Lehae === Ka hare ho Alexandra, Baloyi e ne e le mosireletsi ya matla wa ditokelo tsa thepa. Ka 1943, o ile a etella pele Komiti ya Kgahlanong le Kamohelo ya [[Alexandra]], a atleha ho etella pele kganyetso kgahlanong le merero ya mmuso ya ho hapa naha le ho tlosa baahi toropong. O ne a boetse a emetse dikgahleho tsa Batho ba Batsho Lekgotleng la Baemedi ba Matswallwa (1937–1942). <ref name="Bonner2008">Bonner, Philip; Nieftagodien, Noor (2008). ''Alexandra: A History''. Wits University Press. pp. 45–50. <nowiki>ISBN 978-1868144693</nowiki>.</ref> == Dilemo tse latelang le "Bloc" ya Conservative == Dilemong tsa bo-1950, ha ANC e ntse e tswela pele ho etsa diketso tse matla tsa bongata le ho etsa dilekane le Mokga wa Bokomonisi wa Afrika Borwa, boemo ba Baloyi ba dipolotiki bo ile ba fetoha bo itekanetseng haholwanyane. O ile a ikamahanya le "Nationalist Bloc" (kapa Bloc ea conservative) e etelletsweng pele ke [[Selope Thema]] . Sehlopha sena se ile sa buella mokgwa wa "Africanism" le wa bo-capitalist, hangata se thulana le boetapele bo mabifi bo ileng ba hlaha kamora [[Programme of Action (ANC)|Lenaneo la Ketso]] la 1949. == Menehelo ya setjhaba == Baloyi e ne e boetse e le motho ya hlahelletseng bophelong ba setjhaba le ba dipapadi Johannesburg. O ne a sebeletsa e le mopresidente wa Bantu Sports Club, e neng e fana ka e nngwe a dibaka tse mmalwa tsa dipapadi tsa semmuso bakeng sa Maafrika Borwa a Matsho nakong eo. == Lefu == Richard Granville Baloyi o hlokahetse ka 1962 == Ditshipusi == {{Reflist}} n4q8mdupe3q5o4dl51ftg2c5ehgqq1t Dithaba tsa Lebombo 0 10426 38043 37762 2026-04-28T12:20:10Z KeMang?? 6412 ke suntse setshwantsho 38043 wikitext text/x-wiki '''Dithaba tsa Lebombo''', ke tse 800&nbsp;Bolelele ba km, dithaba tse moqotetsane [[Borwa ba Afrika|Afrika Boroa]]. Thaba ena e tloha Hluhluwe ho [[Kwazulu-Natala|KwaZulu-Natal]] ka borwa ho ya Punda Maria ho [[Limpopo]] [[Afrika Borwa]] ka leboya. Dikarolo tse ding tsa thaba di boetse di fumanwa [[Mozambiki|Mozambique]] le [[Eswatini]]. [[File:Ghost_mountain_mkuze_sunset.jpg|thumb|enngwe ya Dithaba tsa Lebombo. Ghost Mountain,Kwazulu Natala]] == Jeoloji == Ho ya ka jeoloji, sebaka sena se nkwa e le monocline; karolo ya leralla la seretse se chesang. <ref>''Watkeys, M.K. (2002).'' "Development of the Lebombo rifted volcanic margin of southeast Africa"''. GSA Special Papers.'' '''362'''''. Geological Society of America.'' doi'':''10.1130/0-8137-2362-0.27''. Besoek op 14 Mei 2010.''</ref> Lebombo monocline e matha ka leboya-borwa mme e theohela ka botjhabela. E bopilwe ka letoto la mafika a seretse se chesang a mehleng ya Jurassic, bobedi ba basaltic lavas le rhyolitic flows le ho phatloha ha diqhomane. Sebopeho sena se thehilwe haholo-holo majweng a Karoo Supergroup sedimentary a bataletseng a Kalahari Craton ka bophirima mme a kwahetswe ke disediment tsa morao tjena tsa Cretaceous ka bochabela. Khanyetso e fapaneng ya rhyolite le basalt e hlolehang habonolo e hlahisa letoto la di-ridge tse bohale tse bapileng tse arohaneng le dithota tsa jwang. == Jeokrafi == Sebaka se tlase haholo ka bophahamo bo pakeng tsa 450&nbsp;m le ka tlase ho 800&nbsp;m. Tlhoro e phahameng ka ho fetisisa ke 776&nbsp;Thaba ea Mananga e phahameng. The 480&nbsp;Lungwe ke tlhoro e phahameng ka ho fetisisa Lithabeng tsa Lebombo ka leboya ho Noka ea Letaba. Lithaba tsena li busa Setereke sa Lubombo Eswatini. Metse e sebakeng seo e kenyelletsa Siteki bohareng, Lubhuku ka bophirima le Mayaluka le Big Bend ka boroa moo Noka ya Lusutfu e phallang ka boroa ho mokoloko wa dithaba. Ka leboea ho na le metse ya Simunye, Tambankulu le Namaacha, Sebaka sa Polokelo ea Tlhaho sa Mlawula le Noka ea Mbuluzi. Linōka tse 'maloa, ho kenyeletswa Noka ea Pongola, Noka ea Mkuze, Noka ea Lusutfu, Noka ea Komati, Noka ea Koena (molapo oa leoatle) le Noka ea Olifants, li tšela lithaba ho tloha bophirima ho ea bochabela. Lebitso la lithaba le tsoa lentsoeng la Sezulu Ubombo le bolelang "nko e kholo". == Libaka tsa paballo == Serapa sa Naha sa Kruger le Phongolo Nature Reserve di sireletsa dikarolo tse itseng tsa dithaba. == Bona hape == == Litšupiso == [[Category:Limpopo]] [[Category:Kwazulu-Natala]] l10iakdceq5mgr21t93rtxkmsedo381 38044 38043 2026-04-28T12:22:03Z KeMang?? 6412 ke lokisa diphoso 38044 wikitext text/x-wiki '''Dithaba tsa Lebombo''', ke tse 800&nbsp;Bolelele ba km, dithaba tse moqotetsane [[Borwa ba Afrika|Afrika Borwa]]. Thaba ena e tloha Hluhluwe ho [[Kwazulu-Natala|KwaZulu-Natal]] ka borwa ho ya Punda Maria ho [[Limpopo]] [[Afrika Borwa]] ka leboya. Dikarolo tse ding tsa thaba di boetse di fumanwa [[Mozambiki|Mozambique]] le [[Eswatini]]. [[File:Ghost_mountain_mkuze_sunset.jpg|thumb|enngwe ya Dithaba tsa Lebombo. Ghost Mountain,Kwazulu Natala]] == Jeoloji == Ho ya ka jeoloji, sebaka sena se nkwa e le monocline; karolo ya leralla la seretse se chesang. <ref>''Watkeys, M.K. (2002).'' "Development of the Lebombo rifted volcanic margin of southeast Africa"''. GSA Special Papers.'' '''362'''''. Geological Society of America.'' doi'':''10.1130/0-8137-2362-0.27''. Besoek op 14 Mei 2010.''</ref> Lebombo monocline e matha ka leboya-borwa mme e theohela ka botjhabela. E bopilwe ka letoto la mafika a seretse se chesang a mehleng ya Jurassic, bobedi ba basaltic lavas le rhyolitic flows le ho phatloha ha diqhomane. Sebopeho sena se thehilwe haholo-holo majweng a Karoo Supergroup sedimentary a bataletseng a Kalahari Craton ka bophirima mme a kwahetswe ke disediment tsa morao tjena tsa Cretaceous ka botjhabela. Khanyetso e fapaneng ya rhyolite le basalt e hlolehang habonolo e hlahisa letoto la di-ridge tse bohale tse bapileng tse arohaneng le dithota tsa jwang. == Jeokrafi == Sebaka se tlase haholo ka bophahamo bo pakeng tsa 450&nbsp;m le ka tlase ho 800&nbsp;m. Tlhoro e phahameng ka ho fetisisa ke 776&nbsp;Thaba ea Mananga e phahameng. The 480&nbsp;Lungwe ke tlhoro e phahameng ka ho fetisisa Lithabeng tsa Lebombo ka leboya ho Noka ya Letaba. Lithaba tsena di busa Setereke sa Lubombo Eswatini. Metse e sebakeng seo e kenyelletsa Siteki bohareng, Lubhuku ka bophirima le Mayaluka le Big Bend ka boroa moo Noka ya Lusutfu e phallang ka borwa ho mokoloko wa dithaba. Ka leboea ho na le metse ya Simunye, Tambankulu le Namaacha, Sebaka sa Polokelo ea Tlhaho sa Mlawula le Noka ea Mbuluzi. Dinoka tse mmalwa, ho kenyeletswa Noka ya Pongola, Noka ya Mkuze, Noka ya Lusutfu, Noka ea Komati, Noka ea Kwena (molapo oa lewatle) le Noka ya Olifants, di tshela dithaba ho tloha bophirima ho ya botjhabela. Lebitso la dithaba le tswa lentsweng la Sezulu Ubombo le bolelang "nko e kgolo". == Dibaka tsa paballo == Serapa sa Naha sa Kruger le Phongolo Nature Reserve di sireletsa dikarolo tse itseng tsa dithaba. == Bona hape == == Ditshupiso == [[Category:Limpopo]] [[Category:Kwazulu-Natala]] 90xbtqqp2ppfrmeugy3u5ddp5qoh1o4 38045 38044 2026-04-28T12:22:52Z KeMang?? 6412 /* Jeokrafi */ ke lokisa diphoso 38045 wikitext text/x-wiki '''Dithaba tsa Lebombo''', ke tse 800&nbsp;Bolelele ba km, dithaba tse moqotetsane [[Borwa ba Afrika|Afrika Borwa]]. Thaba ena e tloha Hluhluwe ho [[Kwazulu-Natala|KwaZulu-Natal]] ka borwa ho ya Punda Maria ho [[Limpopo]] [[Afrika Borwa]] ka leboya. Dikarolo tse ding tsa thaba di boetse di fumanwa [[Mozambiki|Mozambique]] le [[Eswatini]]. [[File:Ghost_mountain_mkuze_sunset.jpg|thumb|enngwe ya Dithaba tsa Lebombo. Ghost Mountain,Kwazulu Natala]] == Jeoloji == Ho ya ka jeoloji, sebaka sena se nkwa e le monocline; karolo ya leralla la seretse se chesang. <ref>''Watkeys, M.K. (2002).'' "Development of the Lebombo rifted volcanic margin of southeast Africa"''. GSA Special Papers.'' '''362'''''. Geological Society of America.'' doi'':''10.1130/0-8137-2362-0.27''. Besoek op 14 Mei 2010.''</ref> Lebombo monocline e matha ka leboya-borwa mme e theohela ka botjhabela. E bopilwe ka letoto la mafika a seretse se chesang a mehleng ya Jurassic, bobedi ba basaltic lavas le rhyolitic flows le ho phatloha ha diqhomane. Sebopeho sena se thehilwe haholo-holo majweng a Karoo Supergroup sedimentary a bataletseng a Kalahari Craton ka bophirima mme a kwahetswe ke disediment tsa morao tjena tsa Cretaceous ka botjhabela. Khanyetso e fapaneng ya rhyolite le basalt e hlolehang habonolo e hlahisa letoto la di-ridge tse bohale tse bapileng tse arohaneng le dithota tsa jwang. == Jeokrafi == Sebaka se tlase haholo ka bophahamo bo pakeng tsa 450&nbsp;m le ka tlase ho 800&nbsp;m. Tlhoro e phahameng ka ho fetisisa ke 776&nbsp;Thaba ya Mananga e phahameng. The 480&nbsp;Lungwe ke tlhoro e phahameng ka ho fetisisa Lithabeng tsa Lebombo ka leboya ho Noka ya Letaba. Lithaba tsena di busa Setereke sa Lubombo Eswatini. Metse e sebakeng seo e kenyelletsa Siteki bohareng, Lubhuku ka bophirima le Mayaluka le Big Bend ka borwa moo Noka ya Lusutfu e phallang ka borwa ho mokoloko wa dithaba. Ka leboya ho na le metse ya Simunye, Tambankulu le Namaacha, Sebaka sa Polokelo ya Tlhaho sa Mlawula le Noka ya Mbuluzi. Dinoka tse mmalwa, ho kenyeletswa Noka ya Pongola, Noka ya Mkuze, Noka ya Lusutfu, Noka ea Komati, Noka ea Kwena (molapo oa lewatle) le Noka ya Olifants, di tshela dithaba ho tloha bophirima ho ya botjhabela. Lebitso la dithaba le tswa lentsweng la Sezulu Ubombo le bolelang "nko e kgolo". == Dibaka tsa paballo == Serapa sa Naha sa Kruger le Phongolo Nature Reserve di sireletsa dikarolo tse itseng tsa dithaba. == Bona hape == == Ditshupiso == [[Category:Limpopo]] [[Category:Kwazulu-Natala]] cmcwiscyrtby544q4rg0nz8afvibca8 John Harris 0 10454 38055 38025 2026-04-28T16:14:05Z SANKOMOTA 11165 Created by translating the section "Crime" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341353185|John Harris (activist)]]" 38055 wikitext text/x-wiki '''Frederick John Harris''' (4 July 1937 - 1 April 1965) e ne e le mosuwe wa sekolo wa Afrika Borwa le mohlabani kgahlanong le kgethollo ya merabe ya ileng a fetohela ho Tshebetso mme a bolawa kamora tlhaselo ya bomo seteisheneng sa terene. E ne a le modulasetulo wa SANROC (Komiti ya diolimpiki e seng ya Merabe ya Afrika Borwa), e ileng ea etsa boipiletso ho Komiti ya matjhaba ya diolimpiade ka 1964 hore Afrika Borwa e tloswe diolimpiking ka lebaka la ho theha sehlopha sa basweu feela. Kamora ho tshwarwa ka lebaka la mesebetsi ya hae y dipolotiki, o ile a fetoha setho sa African Resistance Movement (ARM).<ref>https://web.archive.org/web/20160306124229/http://scnc.ukzn.ac.za/doc/sport/sportram.htm</ref> == Mehlodi == == Tlolo ya molao == Ka la 24 Phupu 1964, Harris o ile a letsetsa mapolesa a Johannesburg Railway ho ba tsebisa hore bomo e se e behilwe sethaleng sa ba basweu feela sa Johannesburg Park Station. Nakwana ka mora moo bomo eo e ile ya phatloha, ya bolaya mosadi ya dilemo di 77 mme ya lematsa ba bang ba 23. flnitk4u1bzhcwb0vzvlvmiqo8ds91f 38056 38055 2026-04-28T17:07:47Z SANKOMOTA 11165 Hlakotse phoso 38056 wikitext text/x-wiki '''Frederick John Harris''' (4 July 1937 - 1 April 1965) e ne e le mosuwe wa sekolo wa Afrika Borwa le mohlabani kgahlanong le kgethollo ya merabe ya ileng a fetohela ho Tshebetso mme a bolawa kamora tlhaselo ya bomo seteisheneng sa terene. E ne a le modulasetulo wa SANROC (Komiti ya diolimpiki e seng ya Merabe ya Afrika Borwa), e ileng ea etsa boipiletso ho Komiti ya matjhaba ya diolimpiade ka 1964 hore Afrika Borwa e tloswe diolimpiking ka lebaka la ho theha sehlopha sa basweu feela. Kamora ho tshwarwa ka lebaka la mesebetsi ya hae y dipolotiki, o ile a fetoha setho sa African Resistance Movement (ARM).<ref>https://web.archive.org/web/20160306124229/http://scnc.ukzn.ac.za/doc/sport/sportram.htm</ref> == Tlolo ya molao == Ka la 24 Phupu 1964, Harris o ile a letsetsa mapolesa a Johannesburg Railway ho ba tsebisa hore bomo e se e behilwe sethaleng sa ba basweu feela sa Johannesburg Park Station. Nakwana ka mora moo bomo eo e ile ya phatloha, ya bolaya mosadi ya dilemo di 77 mme ya lematsa ba bang ba 23. 7nl1z5zn1hvnvw76ttz8c8lao0n41ql 38057 38056 2026-04-28T17:19:47Z SANKOMOTA 11165 SANKOMOTA moved page [[John Harris (mohanyetsi)]] to [[John Harris]] 38056 wikitext text/x-wiki '''Frederick John Harris''' (4 July 1937 - 1 April 1965) e ne e le mosuwe wa sekolo wa Afrika Borwa le mohlabani kgahlanong le kgethollo ya merabe ya ileng a fetohela ho Tshebetso mme a bolawa kamora tlhaselo ya bomo seteisheneng sa terene. E ne a le modulasetulo wa SANROC (Komiti ya diolimpiki e seng ya Merabe ya Afrika Borwa), e ileng ea etsa boipiletso ho Komiti ya matjhaba ya diolimpiade ka 1964 hore Afrika Borwa e tloswe diolimpiking ka lebaka la ho theha sehlopha sa basweu feela. Kamora ho tshwarwa ka lebaka la mesebetsi ya hae y dipolotiki, o ile a fetoha setho sa African Resistance Movement (ARM).<ref>https://web.archive.org/web/20160306124229/http://scnc.ukzn.ac.za/doc/sport/sportram.htm</ref> == Tlolo ya molao == Ka la 24 Phupu 1964, Harris o ile a letsetsa mapolesa a Johannesburg Railway ho ba tsebisa hore bomo e se e behilwe sethaleng sa ba basweu feela sa Johannesburg Park Station. Nakwana ka mora moo bomo eo e ile ya phatloha, ya bolaya mosadi ya dilemo di 77 mme ya lematsa ba bang ba 23. 7nl1z5zn1hvnvw76ttz8c8lao0n41ql Indres Naidoo 0 10455 38032 2026-04-28T12:07:07Z SANKOMOTA 11165 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316332600|Indres Naidoo]]" 38032 wikitext text/x-wiki '''Indres Elatchininathan Naidoo''' (26 Phato 1936 - 8 Pherekgong 2016) e ne e le mohanyetsi wa Afrika Borwa ya kgahlanong le kgethollo ya merabe. Setho sa pele sa lebotho la tokoloho wa batho, Umkhonto we Sizwe, Naidoo o qetile dilemo tse 10 tjhankaneng Sehlekehleke sa Robben ka lebaka la ho senya pakeng tsa 1963 le 1973. Ka mora hore Naidoo a lokollwe teronkong, o ile a bapala karolo e ka sehloohong ho tsosolosweng ha ntwa dilemong tsa bo-1970, ho fihlela a qobellwa ho ya ditlamong ka 1977. O sebeditse African National Congress (ANC) Mozambique le Jeremane Democratic Republic. ANC e ile ya thibelwa ka 1990, mme Naidoo a kgutlela Afrika Borwa selemong se latelang. Ha ANC e hapa dikgetho tsa kakaretso tsa 1994, Naidoo o ile a kgethwa ho Senate mme a sebeletsa Palamente ho fihlela 1999. Ka 2014, Naidoo o ile a fuwa Taelo ya Mendi bakeng sa Sebete sa Silivera. Indres Naidoo e ne e le mora wa Roy Naidoo le Manonmoney "Ama" Naidoo, setloholo sa Thambi Naidoo mme e le moena wa Shanthie Naidoo and Prema Naidoo. s84c6zqt5at6ya9quaasa6k2jie27su 38033 38032 2026-04-28T12:08:14Z SANKOMOTA 11165 Ke kentse linki 38033 wikitext text/x-wiki '''Indres Elatchininathan Naidoo''' (26 Phato 1936 - 8 Pherekgong 2016) e ne e le mohanyetsi wa Afrika Borwa ya kgahlanong le kgethollo ya merabe. <ref>https://www.nelsonmandela.org/omalley/index.php/site/q/03lv02424/04lv02426/05lv02602.htm</ref>Setho sa pele sa lebotho la tokoloho wa batho, Umkhonto we Sizwe, Naidoo o qetile dilemo tse 10 tjhankaneng Sehlekehleke sa Robben ka lebaka la ho senya pakeng tsa 1963 le 1973. Ka mora hore Naidoo a lokollwe teronkong, o ile a bapala karolo e ka sehloohong ho tsosolosweng ha ntwa dilemong tsa bo-1970, ho fihlela a qobellwa ho ya ditlamong ka 1977. O sebeditse African National Congress (ANC) Mozambique le Jeremane Democratic Republic. ANC e ile ya thibelwa ka 1990, mme Naidoo a kgutlela Afrika Borwa selemong se latelang. Ha ANC e hapa dikgetho tsa kakaretso tsa 1994, Naidoo o ile a kgethwa ho Senate mme a sebeletsa Palamente ho fihlela 1999. Ka 2014, Naidoo o ile a fuwa Taelo ya Mendi bakeng sa Sebete sa Silivera. Indres Naidoo e ne e le mora wa Roy Naidoo le Manonmoney "Ama" Naidoo, setloholo sa Thambi Naidoo mme e le moena wa Shanthie Naidoo and Prema Naidoo. j2tfehkr33zciyo9ot3mokdp1g90wsp 38035 38033 2026-04-28T12:09:14Z SANKOMOTA 11165 Ke kentse linki 38035 wikitext text/x-wiki '''Indres Elatchininathan Naidoo''' (26 Phato 1936 - 8 Pherekgong 2016) e ne e le mohanyetsi wa Afrika Borwa ya kgahlanong le kgethollo ya merabe. <ref>https://www.nelsonmandela.org/omalley/index.php/site/q/03lv02424/04lv02426/05lv02602.htm</ref>Setho sa pele sa lebotho la tokoloho wa batho, Umkhonto we Sizwe, Naidoo o qetile dilemo tse 10 tjhankaneng Sehlekehleke sa Robben ka lebaka la ho senya pakeng tsa 1963 le 1973.<ref>http://www.sahistory.org.za/people/indrasena-elatchininathan-naidoo</ref> Ka mora hore Naidoo a lokollwe teronkong, o ile a bapala karolo e ka sehloohong ho tsosolosweng ha ntwa dilemong tsa bo-1970, ho fihlela a qobellwa ho ya ditlamong ka 1977. O sebeditse African National Congress (ANC) Mozambique le Jeremane Democratic Republic. ANC e ile ya thibelwa ka 1990, mme Naidoo a kgutlela Afrika Borwa selemong se latelang. Ha ANC e hapa dikgetho tsa kakaretso tsa 1994, Naidoo o ile a kgethwa ho Senate mme a sebeletsa Palamente ho fihlela 1999. Ka 2014, Naidoo o ile a fuwa Taelo ya Mendi bakeng sa Sebete sa Silivera. Indres Naidoo e ne e le mora wa Roy Naidoo le Manonmoney "Ama" Naidoo, setloholo sa Thambi Naidoo mme e le moena wa Shanthie Naidoo and Prema Naidoo. dcsvpxhxhmp1qscakdeksiqay91o9dy 38036 38035 2026-04-28T12:10:01Z SANKOMOTA 11165 38036 wikitext text/x-wiki '''Indres Elatchininathan Naidoo''' (26 Phato 1936 - 8 Pherekgong 2016) e ne e le mohanyetsi wa Afrika Borwa ya kgahlanong le kgethollo ya merabe. <ref>https://www.nelsonmandela.org/omalley/index.php/site/q/03lv02424/04lv02426/05lv02602.htm</ref>Setho sa pele sa lebotho la tokoloho wa batho, Umkhonto we Sizwe, Naidoo o qetile dilemo tse 10 tjhankaneng Sehlekehleke sa Robben ka lebaka la ho senya pakeng tsa 1963 le 1973.<ref>http://www.sahistory.org.za/people/indrasena-elatchininathan-naidoo</ref> Ka mora hore Naidoo a lokollwe teronkong, o ile a bapala karolo e ka sehloohong ho tsosolosweng ha ntwa dilemong tsa bo-1970, ho fihlela a qobellwa ho ya ditlamong ka 1977. O sebeditse African National Congress (ANC) Mozambique le Jeremane Democratic Republic. ANC e ile ya thibelwa ka 1990, mme Naidoo a kgutlela Afrika Borwa selemong se latelang. Ha ANC e hapa dikgetho tsa kakaretso tsa 1994, Naidoo o ile a kgethwa ho Senate mme a sebeletsa Palamente ho fihlela 1999. Ka 2014, Naidoo o ile a fuwa Taelo ya Mendi bakeng sa Sebete sa Silivera.<ref>https://web.archive.org/web/20190510081954/http://www.thepresidency.gov.za/content/national-orders-booklet-2014</ref> Indres Naidoo e ne e le mora wa Roy Naidoo le Manonmoney "Ama" Naidoo, setloholo sa Thambi Naidoo mme e le moena wa Shanthie Naidoo and Prema Naidoo. c13nl53bxggrahl2f8n86ua5l20jyw8 38039 38036 2026-04-28T12:11:09Z SANKOMOTA 11165 38039 wikitext text/x-wiki '''Indres Elatchininathan Naidoo''' (26 Phato 1936 - 8 Pherekgong 2016) e ne e le mohanyetsi wa Afrika Borwa ya kgahlanong le kgethollo ya merabe. <ref>https://www.nelsonmandela.org/omalley/index.php/site/q/03lv02424/04lv02426/05lv02602.htm</ref>Setho sa pele sa lebotho la tokoloho wa batho, Umkhonto we Sizwe, Naidoo o qetile dilemo tse 10 tjhankaneng Sehlekehleke sa Robben ka lebaka la ho senya pakeng tsa 1963 le 1973.<ref>http://www.sahistory.org.za/people/indrasena-elatchininathan-naidoo</ref> Ka mora hore Naidoo a lokollwe teronkong, o ile a bapala karolo e ka sehloohong ho tsosolosweng ha ntwa dilemong tsa bo-1970, ho fihlela a qobellwa ho ya ditlamong ka 1977. O sebeditse African National Congress (ANC) Mozambique le Jeremane Democratic Republic. ANC e ile ya thibelwa ka 1990, mme Naidoo a kgutlela Afrika Borwa selemong se latelang. Ha ANC e hapa dikgetho tsa kakaretso tsa 1994, Naidoo o ile a kgethwa ho Senate mme a sebeletsa Palamente ho fihlela 1999. Ka 2014, Naidoo o ile a fuwa Taelo ya Mendi bakeng sa Sebete sa Silivera.<ref>https://web.archive.org/web/20190510081954/http://www.thepresidency.gov.za/content/national-orders-booklet-2014</ref> Indres Naidoo e ne e le mora wa Roy Naidoo le Manonmoney "Ama" Naidoo, setloholo sa Thambi Naidoo mme e le moena wa Shanthie Naidoo and Prema Naidoo. == Mehlodi == 2komxjrjrvxjvwmqx1lesxgj9uiw8ka John Harris (mohanyetsi) 0 10456 38058 2026-04-28T17:19:47Z SANKOMOTA 11165 SANKOMOTA moved page [[John Harris (mohanyetsi)]] to [[John Harris]] 38058 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[John Harris]] 6nkfg8tpms2u1in3jayzd9jauk8l7t9 Lorna de Smidt 0 10457 38059 2026-04-29T04:46:45Z SANKOMOTA 11165 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349762398|Lorna de Smidt]]" 38059 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane. ky2jbq37b9h47ian59cfjzpcbtqahop 38060 38059 2026-04-29T04:47:31Z SANKOMOTA 11165 38060 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref> cuk6hst4qz38u937frtqxx39k71k4i0 38061 38060 2026-04-29T04:48:01Z SANKOMOTA 11165 38061 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref>http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref> drvmsxf48l21xqc3k9q7w62iidi4crb 38062 38061 2026-04-29T04:48:35Z SANKOMOTA 11165 38062 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref>http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> j8vasdmn4sqvepaistve5ysmr75u3la 38069 38062 2026-04-29T07:12:00Z SANKOMOTA 11165 Created by translating the section "Biography" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349762398|Lorna de Smidt]]" 38069 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref>http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Biography == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. O holetse Cape Town, Afrika Borwa. Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. o40pp4ytwob352ynr7i7pzsd0lrd51b 38070 38069 2026-04-29T07:12:39Z SANKOMOTA 11165 Lokisitse phoso 38070 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref>http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. O holetse Cape Town, Afrika Borwa. Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. jcc77pxnpu5jj2buakdmbc8kl7jmvug 38071 38070 2026-04-29T07:53:46Z SANKOMOTA 11165 38071 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref>http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. <ref>https://www.dailyvoice.co.za/opinion/current-affairs/munier-grootbek/remembering-a-local-legend-lorna-de-smidt-leaves-behind-legacy-in-anti-apartheid-fight-575ff780-057f-40f3-b919-94a572d9f0a8</ref>O holetse Cape Town, Afrika Borwa. Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. 4lf4zph4cx1q7j0ojow9xgf92q2u93i 38072 38071 2026-04-29T07:54:10Z SANKOMOTA 11165 38072 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref name=":0">http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. <ref name=":0" /><ref>https://www.dailyvoice.co.za/opinion/current-affairs/munier-grootbek/remembering-a-local-legend-lorna-de-smidt-leaves-behind-legacy-in-anti-apartheid-fight-575ff780-057f-40f3-b919-94a572d9f0a8</ref>O holetse Cape Town, Afrika Borwa. Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. mbp9akuuwhycgyyeag48fev0yqn0x6g 38073 38072 2026-04-29T07:54:43Z SANKOMOTA 11165 38073 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref name=":0">http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. <ref name=":0" /><ref>https://www.dailyvoice.co.za/opinion/current-affairs/munier-grootbek/remembering-a-local-legend-lorna-de-smidt-leaves-behind-legacy-in-anti-apartheid-fight-575ff780-057f-40f3-b919-94a572d9f0a8</ref>O holetse Cape Town, Afrika Borwa.<ref name=":0" />Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. rebt8jybs9c8s55w74jy9u93e2ostng 38074 38073 2026-04-29T07:55:40Z SANKOMOTA 11165 Ke kentse linki 38074 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref name=":0">http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. <ref name=":0" /><ref name=":1">https://www.dailyvoice.co.za/opinion/current-affairs/munier-grootbek/remembering-a-local-legend-lorna-de-smidt-leaves-behind-legacy-in-anti-apartheid-fight-575ff780-057f-40f3-b919-94a572d9f0a8</ref>O holetse Cape Town, Afrika Borwa.<ref name=":0" />Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School. <ref name=":1" />O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe. fo8gl4vr9lrdfffwqa026gea6jjnrav 38075 38074 2026-04-29T07:56:44Z SANKOMOTA 11165 38075 wikitext text/x-wiki '''Lorna de Smidt''' (1943-2022) e ne e le mohlabani ya hlahetseng Afrika Borwa ya neng a dula Engelane.<ref>https://www.theguardian.com/world/2022/jul/06/lorna-de-smidt-obituary</ref><ref name=":0">http://africultures.com/lorna-de-smidt-parcours-dune-activiste-sud-africaine-du-cap-a-londres-4616/</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Christine_Eyene</ref> == Bophelo ba pele == Lorna de Smidt o hlahile ka 1943 Kensington, Cape Town ho batswadi ba merabe e tswakehileng. <ref name=":0" /><ref name=":1">https://www.dailyvoice.co.za/opinion/current-affairs/munier-grootbek/remembering-a-local-legend-lorna-de-smidt-leaves-behind-legacy-in-anti-apartheid-fight-575ff780-057f-40f3-b919-94a572d9f0a8</ref>O holetse Cape Town, Afrika Borwa.<ref name=":0" />Ha a le dilemo di nne, o ile a amohelwa sekolong sa mathomo, se bitswang Trafalgar High School.<ref name=":1" /><ref name=":0" />O phethile lengolo la hae kholetjheng ya Kwetliso ya Mlmatichere ya Zonnebloem ka 1960 mme hamorao ya eba mosuwe.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> 03d667f5wedqqw9de9qms6kxg00z7vj