Wikipedia tetwiki https://tet.wikipedia.org/wiki/P%C3%A1jina_Mahuluk MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Media Espesiál Diskusaun Uza-na'in Diskusaun Uza-na'in Wikipedia Diskusaun Wikipedia Imajen Diskusaun Imajen MediaWiki Diskusaun MediaWiki Template Diskusaun Template Ajuda Diskusaun Ajuda Kategoria Diskusaun Kategoria TimedText TimedText talk Módulo Módulo Discussão Evento Evento Discussão José Afonso 0 1892 70704 67726 2026-06-17T05:58:33Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 70704 wikitext text/x-wiki '''José Afonso''' ne’e kantadór-autór portugés naran-boot tebes. Iha-ne’e iha Timór ema barak sei hanoin nafatin nia [[múzika]] sira ne’ebé toka iha rádiu iha tinan 74/75, seluseluk sei hanoin otas molok loron-25 fulan-Abríl, bainhira ofisiál milisianu sira (ne’ebé mai husi universidade no tenke tama ba tropa hasoru vontade sira-nian rasik) interpreta no fó-hatene José Afonso nia kantiga sira iha-ne’e.[[Imajen:José Afonso - Monumento em Grandola1.JPG|thumb|right|300px| Monumentu iha [[Grándola]]]] Ita hotu hatene sé maka [[Iwan Fals]], kantadór husi [[Indonézia]] ne’ebé uluk kritika beibeik ukun-na’in sira iha tempu ditadura [[Suharto]] nian. Maibé iha [[lusofonia|mundu luzófonu]] ita mós hetan kantadór barak ne’ebé uza sira-nia lian hasoru situasaun opresaun iha otas ne’ebé liberdade nu’udar mehi de’it ne’ebé sei dook. Durante tinan barak iha ezíliu iha li’ur poeta no kantadór timoroan [[Abé Barreto]], hamutuk ho múziku no ativista kanadianu [[Aloz MacDonald]], kanta kona-ba okupasaun indonézia, no sai portavós ba kauza autodeterminasaun iha konsertu ba ema barak ka iha palku ki’ikoan de’it, dala ruma iha fatin ladún kapás, dala balu kanta ba públiku ne’ebé solidáriu, dala balu ba ema ne’ebé la liga ba situasaun Timór nian, ka nein hakarak rona sira. Iha [[Giné-Bisau]], molok independénsia, [[José Carlos Schwarz]] ho nia grupu [[Cobiana Djazz]] foti no moderniza tradisaun muzikál Giné nian no denunsia kolonializmu, hanesan [[Rui Mingas]] husi [[Angola]], no mós múziku husi rain luzófonu sira seluk iha [[Áfrika]]. Iha [[Portugál]], bainhira ema sei hela iha ditadura okos, [[Salazar]] i [[Marcelo Caetano]] maka ukun, mosu kantadór barak ne’ebé fó sira-nia an ba hananu ne’ebé depois ema hanaran “canto de intervenção”. Ne’e katak múzika oin ida ne’ebé fó atensaun maka’as ba problema sosiál i polítiku sira no koko atu “fanun” ema ba nesesidade atu halo sosiedade nakfila an ka la’o ba oin. Dala barak vontade ne’e la’o hamutuk ho esforsu atu sees husi alienasaun kulturál, ne’ebé mosu tanba simu de’it modelu husi li’ur, dala barak ho kuakidade ladún di’ak, no nune’e kantadór-intervensaun sira buka atu hili saida maka di’ak atu simu no hasa’e fali abut múzika povu nian atu bele haburas múzika foun kapás husi ne’e. “Cantor de intervenção” naran-boot liu hotu, ne’ebé sai emblema ba múzika hanesan ne’e iha Portugál maka José Manuel Cerqueira Afonso dos Santos. José Afonso, ka Zeca Afonso, hanesan ne’e maka ema barak toman temi nia naran, moris iha [[Aveiru]], Portugál, iha 2 fulan-Agostu tinan-1929, oan husi majistradu ida no mestra eskola primária nian ida, no bainhira nia sei labarik nia lemo rai beibeik, tanba nia aman nia servisu orsida ba fatin ida, orsida ba fatin seluk. Nia hela iha “[[Ultramar]]” (iha tempu ne’ebá ema toman uza liafuan ne’e hodi hanaran kolónia sira iha Áfrika), [[Belmonte, no depois [[Koimbra]]. Iha sidade ida-ne’e nia tuir eskola sekundária no universidade. Koimbra maka sidade Portugál nian ne’ebé iha tradisaun akadémika barak liu (hanesan [[Jogejakarta]] iha Indonézia), ho ninia universidade ne’ebé hahú tinan atus hitu liubá no jerasaun barak husi intelektuál portugés liu husi ne’ebá. Estudante sira dezenvolve iha sékulu barak nia laran regras lubun ida ne’ebé orienta sira-nia moris iha universidade, regras ne’ebé ema hanaran praxe, no mós múzika tipu ida ne’ebé fadu Koimbra nian. Sira baibain hatais farda ne’ebé inklui [[kapa i batina]] metan, no kanta kona-ba moris estudante nian, kona-ba domin no fahe malu, kona-ba kalan vadiu nian no hemu tua... Sira mós halo [[serenata]] ba feto-raan, ne’ebé rona sira iha janela. Serenata ne’e katak hananu ba feto ne’ebé sira hadomi. José Afonso hahú husi [[fadu]] tradisionál Koimbra. Depois nia lori nia múzika ba dalan seluseluk, liuhusi buka no kanta kantiga tradisionál povu nian no liuhusi hakerek liafuan no múzika ba kantiga foun, ne’ebé barak iha mensajen polítika (baibain labele diretu demais, tanba sensura tesi krítika ne’ebé sira halo hasoru rejime). Ne’ebá otas ne’ebé Koimbra hahú nakali ho hahalok kontestasaun nian. Zeca mós badinas iha atividade akadémika oioin. Iha tinan 1952 nia kandidatu iha lista ida husi “eskerda” ba Diresaun [[Associação Académica de Coimbra]] nian, nia mós publika testu balu iha revista estudante sira-nian naran Via Latina. Revista ida-ne’e sai mós fatin-hahú ba polémika ka haksesuk-malu boot ida, ne’ebé tau “[[eskerda]]” hasoru “[[direita]]”. Iha fulan-Abríl 1961 sira publika testu ida ho nia títulu “Carta a Uma Jovem Portuguesa” (Surat ba feto-raan portugeza ida), ne’ebé nia autór maka estudante Artur Jorge Marinha de Campos, maibé asina de’it ho A., no testu ne’e fó-sai ka kesar kona-ba situasaun hanesan dadur ka sulan ba feto estudante universitária sira hela ba, la hanesan vida livre sira-nia kolega mane nian. Iha Portugál otas ne’ebá nian, ne’ebé ema barak sei kaer metin ba katolisizmu konservadór ne’ebé sei atrazadu loos se ita kompara ho fatin seluk iha [[Europa]], ema barak sei konsidera nafatin katak feto-raan sira tenke tama iha uma laran molok nakukun. “Carta” ne’e, agora daudaun ema hotu lee ninia testu hanesan buat ida líriku i inosente, maibé iha tempu ne’ebá halo eskándalu boot. Organizasaun sira husi “direita” konservadora halo atake maka’as hasoru revista no Associação Académica, no ida-ne’e kontribui tebes atu halibur estudante sira iha projetu “eskerda” nian oioin ne’ebé buka atu hatún rejime, no reasaun liutiha “Carta” ne’e mós ajuda atu fanun feto-raan sira-nia konxiénsia kona-ba sira-nia direitu nu’udar feto i nu’udar sidadaun. Estudante sira mós uza lisan ka uzus-i-kostumes hanesan praxe ne’ebé baibain konservadór loos, kaer metin ba tradisaun, hodi fó-sai lian hasoru rejime, no halo [[PIDE]] (Intel rejime nian) la hatene atu halo saida. Iha latada (korteju ka prosisaun tuir lurón iha sidade, hodi simu kaloiru sira bainhira tinan akadémiku hahú) iha tinan-1961 iha kaloiru balu ne’ebé lori kartás ne’ebé hakerek fraze hanesan porezemplu “O [[Salazar]] tem um cancro, coitado do cancro!” (Salazar hetan kankru, kasian kankru ne’e tanba nia hetan Salazar!). José Afonso iha tempu ne’ebá buka hela atu hala’o ba oin, dala ida, ninia partisipasaun iha atividade kulturál barak ho ninia responsabilidade familiár no mós hasoru nesesidade ekonómika (buka moris). Nia estuda, nia serbisu nu’udar revizór iha jornál ida sidade ne’ebá nian, “Diário de Coimbra”, nia ba tuir servisu militár obrigatóriu (tropa) husi 1953 to’o 1955, tuirmai nia hanorin iha eskola no koléjiu iha fatin oioin iha Portugál, no depois, husi 1964 to’o 1967, iha [[Mosambike]]. Hafoin nia sei hetan espulsaun husi hanorin (katak boot sira duni-sai nia husi serbisu iha eskola) tanba nia hanoin polítiku. No nia mós tama ba dadur tanba razaun ida-ne’e. No nia kontinua nafatin hakerek múzika, grava no kanta. Nia toman dehan katak nia mestre sira iha múzika maka gitarrista Flávio Rodrigues, Roseira Boavida, Edmundo Bettencourt i José da Lata (kantadór populár ida husi fatin ida naran Piku), hanesan mós kantadeira sira iha ahi ne’ebé ema toman sunu iha festa Saun Joaun nian no Cristina de Matos Cortesão, ne’ebé empregada be hamoos estudante sira-nia uma balu naran “repúblicas” (“repúblicas” hirak-ne’e hanesan tradisaun antigu iha Koimbra no uma sira-ne’e nu’udar hela-fatin ba estudante Universidade nian, ne’ebé sira rasik mak kaer iha autojestaun, no mós hori uluk hori wain sira koñesidu tanba sira-nia karaterístika nu’udar ema ne’ebé la gosta hakru’uk, vadiu, hemudór, rebelde, no dala barak sira luta hasoru ukun-na’in sira). José Afonso buka atu hatene husi bee-matan eruditu (kultura aas) no mós husi bee-matan iha povu nia lisan. Lakleur mós kantadór sira husi jerasaun foun ne’ebé hahú mosu iha otas ne’ebá haree nia nu’udar mestre ida. Iha tinan-1969, iha tempu ne’ebé ema hanaran “Primavera Marcelista”, bainhira ditadura, ne’ebé agora [[Marcelo Caetano]] maka ukun, koko atu hatudu ilas liberalizasaun nian (hakarak povu atu hanoin katak liberdade komesa mosu daudaun ona), mosu programa ida ne’ebé halo Istória iha televizaun portugeza, naran “Zip-Zip”. Ne’e programa ne’ebé grava “ao vivo” kona-ba múzika no mós saida maka akontese hela iha mundu artístiku portugés iha tempu ne’ebá, ke mós hatudu beibeik kantadór-baladeiru intervensaun nian ne’ebé kanta iha momentu ne’ebá. Programa ne’e sira grava tiha no hafoin maka transmite ba públiku tele-espetadór maibé iha sesaun-gravasaun ida-idak iha makaer-sensura ne’ebé manda kona-ba saida maka bele ka labele sai ba públiku iha televizaun. Iha kantadór barak ne’ebé sira-nia atuasaun kuaze ema tesi tomak. Kuriozamente, [[Sensura|sensura]] la fó autorizasaun nein dala ida ba Zeca Afonso atu bá programa ne’e, hanesan mós ho feto-poeta i lia-na’in [[Natália Correia]]. Ita labele haluha importánsia boot husi kantadór-intervensaun hodi fanun konxiénsia polítika ema barak nian iha Portugál iha tempu ne’ebá, hanesan mós hodi halo sosializasaun iha povu nia leet husi poezia husi hakerek-na’in hanesan [[Manuel Alegre]], ne’ebé ninia “Trova do Vento que Passa” kanta husi [[Adriano Correia de Oliveira]] sai kurakuran Inu Opozisaun nian. Bainhira funu koloniál komesa tiha iha 1961 no rejime obriga universitáriu barak tama ba tropa hodi bá funu iha [[Áfrika]], kantiga-kontestasaun mós tama ona ba kuartél sira, no ajuda atu prepara ambiente ne’ebé sei halo mosu 25 de Abril. Momentu importante ida atu bele tetu-sukat fenómenu ida ne’e oinsá loos maka “Encontro da Canção Portuguesa” ne’ebé organiza husi Casa da Imprensa iha Coliseu dos Recreios iha [[Lizboa]], iha 29 fulan-Marsu 1974. Espetákulu ida-ne’e, ne’ebé halibur kantadór naran-boot sira iha múzika-intervensaun, hetan susar oioin, ulun-boot sira bandu no fó-autorizasaun troka bá-mai durante tempu ne’ebé organizasaun hala’o ninia knaar, no só iha kalan konsertu nian ne’e duni maka hetan autorizasaun loloos maibé ho kantiga ne’ebé sensura ko’a tiha liafuan barak. Kantadór ida, [[Manuel Freire]] (famozu liuliu tanba nia kanta poema “Pedra Filosofal”, husi [[António Gedeão]]), fó-sai ba públiku ho lia-bones katak nia haluha kantiga sira-nia liafuan iha komboiu, no públiku ho ema rihun-rahun komprende nia mensajen no basa liman. GNR ho PIDE-DGS namkari iha fatin hotu-hotu. Zeca Afonso hetan autorizasaun husi sensura atu kanta kantiga rua de’it: “Milho Verde” i “[[Grândola Vila Morena]]”. Kantiga ikus ne’e sei sai símbolu ida ne’ebé importante liu ba liberdade iha Portugál. Versaun dahuluk husi kantiga ne’e mosu iha tinan-1964 nu’udar omenajen ba Sociedade Fraternidade Operária Grandolense, klibur ida ema-ki’ik nian iha fatin ida naran Grándola iha rai-[[Alenteju]] iha Portugál súl. Primeiru iha estrofe haat, ne’ebé depois sai tolu de’it, maibé ikusliu, tanba sujestaun husi [[José Mário Branco]], aumenta ba neen, hasara estrutura tradisionál “cante” (hananu tuir povu alentejanu nia lisan) nian. Militár revoltozu sira ne’ebé prepara golpedestadu hodi hatún ditadura hili kantiga ida-ne’e atu tranzmite liuhosi rádiu nu’udar seña loloos ba sira-nia movimentu, ida-ne’ebé fó-sinál bainhira foin liu meianoite iha loron-25 Abríl 1974 ba sira atu arranka husi sira-nia kuartél oioin (seña preparatória uluk maka kantiga “E depois do adeus” ne’ebé Paulo de Carvalho maka kanta). “Grândola Vila Morena” sai kuaze hanesan Inu “[[Revolução dos Cravos]]” nian. Depoizde Portugál hetan liberdade, Zeca Afonso kontinua envolve iha projetu barak loos, iha múzika no iha polítika, liuliu ho organizasaun oioin “eskerda” no “eskerda radikál” nian. Iha tinan-1982 nia bá Mosambike no Prezidente [[Samora Machel]] simu nia ho onras hanesan fali ba xefe-Estadu ida. Nia grava disku balu liutiha 25 de Abril. Entretantu nia deskobre katak nia iha moras todan ida ne’ebé la bele kura (eskleroze laterál amiotrópika) ne’ebé estraga neineik múskulu sira hotu, no ikusliu nia mate iha ospitál sidade [[Setubal]] nian iha dadeer-saan iha loron-23 fulan-Fevereiru 1987. Loron ida nia dehan ba ema ida: “''Bainhira ita hahú buka deskulpa oioin atu justifika ita-nia konformizmu (simu de’it aat ne’ebé mosu no la halo buat ida hasoru), entaun buat hotu-hotu fodidu ona''...” == Referénsia bibliográfika == * '''Esperança''', João Paulo ''et al'' - [http://webzoom.freewebs.com/jpesperanca/lusofonia_Parte_3.pdf O que é a lusofonia - Saida maka luzofonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023131216/http://webzoom.freewebs.com/jpesperanca/lusofonia_Parte_3.pdf |date=2008-10-23 }}. Dili, Instituto Camões, 2005 == Disku ne’ebé nia grava == * "Balada do Outono" (1960, EP) * "Baladas de Coimbra" (1962, EP) * "Ó vila de Olhão" (1964, single) * "Cantares de José Afonso" (1964, EP) * "Baladas e canções" (1964) * "Cantares de andarilho" (1968) * "Contos velhos rumos novos" (1969) * "Menina dos olhos tristes" (1969, single) * "Traz outro amigo também" (1970) * "Cantigas do Maio" (1971) * "Eu vou ser como a toupeira" (1972) * "Venham mais cinco" (1973) * "Coro dos tribunais" (1974) * "Viva o poder popular" (1974, single) * "Grândola, vila morena" (1974, EP) * "Com as minhas tamanquinhas" (1976) * "Enquanto há força" (1978) * "Fura fura" (1979) * "Ao vivo no Coliseu" (1983, álbum duplo) * "Como se fora seu filho" (1983) * "Galinhas do mato" (1985) [[Category:Mane]] [[Category:múzika]] [[Category:antikolonialista]] [[Category:Portugál]] 3z77j6vl4okr58fb4ixz4l2zgq8o13m José Carlos Schwarz 0 1898 70701 66500 2026-06-17T05:56:28Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 70701 wikitext text/x-wiki '''José Carlos Schwarz''' ([[Bisau]], 6 Dezembru 1949 – [[Havana]], 27 Maiu 1977) ne’e kantadór naran-boot tebetebes husi [[Giné-Bisau]]. ==Situasaun sosiál no muzikál iha Giné iha otas ne'ebá== Iha buat oioin ne’ebé hanesan iha Giné-Bisau no iha Timór Lorosa’e. Giné mós rain ida be ki’ik, kiak, ho [[etnia]] barak no lian oioin, ho portugés mak nu’udar [[lia-ofisiál]] no lian ida seluk nu’udar lia-franka ne’ebé uza ba komunikasaun husi etnia ida ba etnia seluk. Iha-ne’ebá [[krioulu-Giné]] maka sai [[lia-franka]] no iha-ne’e mak [[tetun-prasa]]. Iha buat balu tan ne’ebé hanesan, iha ne’ebá mós uluk iha tempu koloniál iha mundu rua (no agora sei iha) ne’ebé lahanesan: mundu sidade-inan nian no mundu munisípiu sira-nian. Iha dékada 60 nia rohan, hahú tinan 70, iha Dili iha grupu muzikál oioin, hanesan [[Os Cinco do Oriente]], [[Os Lordes]], [[Os Académicos]], ne’ebé toman toka liuliu [[múzika]] sira iha [[lia-inglés]] ka sira ne’ebé mai husi [[Brazíl]] no iha tempu ne’ebá ema barak mak gosta; iha Bisau, iha otas ne’ebá, iha grupu hirak ne’ebé atu hanesan, Pérolas Negras, Os Náuticos, Juventude 71, Académicos, Capa Negra, Voz da Guiné, Os Apaches, Sweet Fenda... José Carlos Schwarz hola parte iha grupu sira-ne’e balu, molok atu hahú, iha tinan 1971 nia laran, grupu ida naran [[Cobiana Djazz]], hamutuk ho [[Aliu Bari]], [[Mamadu Bá]], [[Samakê]], [[Ducko Castro Fernandes]], nsst... José Carlos no nia grupu foun sei halo revolusaun iha múzika Guné nian. Primeiru, tanba sira hili atu soe lia-portugés no lia-inglés, no kanta iha lia-krioulu Giné nian, lian komunikasaun povu ki’ik nian, kona-ba asuntu hanesan krítika sosiál no polítika, depois tanba sira fila ba lisan, buka atu halo múzika moderna ne’ebé iha nia abut ba tradisaun muzikál Giné nian. Iha otas ne’ebé ema sira fó-valór de’it ba buat ke mai husi li’ur, no múzika kabuverdiana rasik ne’ebé sira toman rona kuaze só [[morna]] no [[koladera]] (sira dehan katak [[funaná]], hanesan mós ritmu sira rain-na’in Giné nian, maka múzika aat ema-metan jentiu lasivilizadu sira-nian, buat folin-laek) Cobiana Djazz ne’e ba hasa’e fali jéneru muzikál hanesan [[ngumbé]] no badju di tina, ne’ebé to’o tempu ne’ebá sira ne’ebé mai husi família burgeza sira husi “prasa” hakribit loos. Ngumbé mosu iha subúrbius (bairru hirak be hale’u Bisau), hela-fatin ba ema barak ne’ebé mai husi munisípiu sira, iha dékada 30, 40 no 50 nia laran, iha taberna sira (fatin ba serbisu-na’in sira atu halibur no hemu, han no kanta halimar bainhira sira sai husi serbisu-fatin). Liutiha masakre ne’ebé autoridade koloniál sira halo ba serbisu-na’in hirak ne’ebé halo hela greve iha [[Namon Pindjigití]], iha 1959, autoridade bandu taberna atu loke depoizde tuku hitu, ba serbisu-na’in sira atu labele halibur iha-ne’ebá , no ida-ne’e kuaze halo ngumbé lakon. Importante tebetebes ba dezenvolvimentu husi estilu ne’ebé sei sai Cobiana Djazz nian maka hasoru-malu husi José Carlos, foin-sa’e prasa nian, no Aliu Bari, ne’ebé mai husi povu ki’ik no kiak nia leet iha bairru hale’u Bisau, no nia hatene téknika muzikál tradisionál sira. ==Vida no asaun klandestina== José Carlos Schwarz moris iha Bisau iha loron-6 fulan-Dezembru 1949, bei-oan husi aman husi mane-[[alemaun]] no feto-[[mandinga]] (etnia Giné nian) no bei-oan husi inan husi mane-[[pepél]] (etnia Giné nian) no feto kabuverdiana. Joven matenek, karismátiku ho don naturál atu sai lider, ne’ebé toman lee hakerek-na’in sira husi negritude frankófona no afro-amerikanu sira, autoridade koloniál portugeza dala ida haruka nia ba [[Lizboa]] atu halo propaganda ba polítika foun “Giné di’ak liu” ne’ebé [[Spínola]] hala’o hela (nia koko atu halo populasaun sira hili atu hakbesik ba autoridade koloniál sira, emvezde uza de’it represaun brutu), maibé ikusmai José Carlos dehan nia sei la partisipa iha asaun ne’e, liutiha nia hetan doutrinasaun iha metrópole husi foin-sa’e sira [[PAIGC]] nian iha-ne’ebá. PAIGC – Partido Africano para a Independência da Guiné e Cabo Verde – ne’e maka organizasaun ne’ebé [[Amílcar Cabral]] hahú be funu ba ukun-rasik an Giné-Bisau no [[Kabuverde]] nian. Bainhira José Carlos fila fali ba Bisau PAIGC nia frente klandestina rekruta nia atu serbisu hodi halo konxiensializasaun ba povu kona-ba independénsia. Parese Ali Bari rasik maka rekruta nia. ==Ninia kantiga sira== La kleur autoridade koloniál sira haree ba sira-nia múzika nia mensajen no haree mós katak ema barak gosta, no tanba ne’e [[PIDE]] komesa hafuhu Cobiana Djazz nia membru sira. Sira-nia kantiga ida ne’ebé famozu liu iha otas ne’ebé sira kanta hasoru kolonializmu maka Ke ki mininu na tchora (1972), ho liafuan husi José Carlos, kona-ba bombardeamentu husi aviaun ba aldeia sira no atake husi komandus afrikanus ne’ebé organiza husi kolonialista sira. Husi faze ida-ne’e iha mós kantiga Mindjeris di panu pretu (liafuan husi Armando Salvaterra, 1970), ne’ebé ko’alia kona-ba feen no inan sira ne’ebé lakon sira-nia la’en ka oan iha funu ba independénsia. Kantiga Mininu di kriason (liafuan husi José Carlos, 1973) mosu iha kalan ida de’it nia laran, durante espetákulu ida, no uza estilu muzikál husi etnia-balanta sira-nia lisan, naran kusundê. Nia konta istória husi “labarik hakiak”, krioulu ida (tuir signifikadu liafuan ne’e nian iha Timór), ne’ebé hetan terus no susar de’it husi ema sira ne’ebé tuir loloos tenke tau matan ba nia, to’o nia halai no bá halibur ho gerrilleiru sira ne’ebé funu ba ukun-rasik an atu bele luta hasoru injustisa. Membru sira ne’ebé importante liu iha Cobiana Djazz tenke tama ba tropa, autoridade sira iha tempu ne’ebá toman halo hanesan ne’e atu bele kontrola foin-sa’e ativista sira. José Carlos lee ho entuziazmu [[Frantz Fanon]] no [[Carlos Marighela]], ema-Brazíl, no nia hanoin katak importante atu sai ativu liu iha luta hasoru interese koloniál sira. Nia bá kontra opiniaun diresaun PAIGC nian, no hamutuk ho nia belun sira, nia deside atu komesa frente gerrilla urbana nian iha kota Bisau rasik. Sira tau, ho jeitu ladún profisionál, bomba balu iha fatin oioin iha sidade laran. Lailais de’it autoridade sira deskobre, no nia, Ducko Castro Fernandes no Aliu Bari tama ba dadur. José Carlos hela iha kadeia husi loron-18 fulan-Maiu 1972 to’o loron-29 fulan-Abríl 1974, tempu kuaze hotu-hotu nia dadur iha izolamentu iha prizaun PIDE/DGS nian iha Bisau, no fulan tolu ho balun iha Ilha das Galinhas. Sira na’in-tolu hetan tortura aat oioin, no ne’e sai inspirasaun ba múzika Ora ke abri porta (1973), kona-ba oinsá maka ema-dadur sira sente fuan-taridu no ta’uk bainhira polísia atu lori nia ba sesaun interrogatóriu (litik) dala ida tan. Mininu puntan (Liberdadi) (1974) ne’e kona-ba labarik ida ne’ebé husu ba nia aman saida maka liberdade, no nia aman mós la bele hatán tanba nia rasik la hatene. == Otas ukun-rasik an == Liutiha [[25 de Abril]], Cobiana Djazz nakfila ba grupu muzikál ofisiál iha nasaun foun Giné-Bisau. Sira kanta kona-ba buat oioin: hahi’i erói sira independénsia nian, dezafiu atu harii sira-nia nasaun foun, no duun boot sira ne’ebé, tanba sira maka ukun ona, haluha prinsípiu hirak ne’ebé uluk sira foti nu’udar importante iha tempu luta nia laran. Sira dedika kantiga balu ba emansipasaun feto nian no ba susar ne’ebé feto hasoru. Apili (1974) haktuir istória husi feto to’os-na’in ida, gerrilleiru ida nia feen iha tempu terus nian iha ai-laran, no depois nia la’en soe nia, bainhira independénsia to’o ona, tanba nia ema-boot ona no nia hakarak feto moderna husi sidade de’it. Iha Estadu foin-independente José Carlos Schwarz kaer knaar ofisiál oioin iha área kultura nian. Iha 1976 nia bá [[Kuba]], atu sai Makaer Negósius iha Embaixada Giné-Bisau nian iha rain ne’ebá. Nia mate iha asidente aviaun ida iha viajen ba [[Avana]], iha loron-27 fulan-Maiu 1977, bainhira, besik atu tun ba rai, aviaun xoka hasoru ai-riin eletrisidade nian. Husi pasajeiru na’in-59 no tripulante na’in-sia iha sobrevivente ida de’it. Artista nia mate-isin lori ba Bisau atu hakoi. Iha nia rate hakerek nia testu ida: N na nega bedju (Ha’u sei la sai katuas). Ema ladún koñese nia iha li’ur, maibé nia sei nafatin [[ídolu nasionál]] ida iha Giné-Bisau. == Referénsia bibliográfika == Liafuan kantiga sira-nian iha dalen krioulu no informasaun barakliu iha testu ne’e ami hetan iha livru kapás tebetebes kona-ba artista ne’e: AUGEL, Moema Parente (1997) – ''Ora di kanta tchiga – José Carlos Schwarz e o Cobiana Djazz''. Bissau, Instituto Nacional de Estudos e Pesquisa. [[Category:múzika]] [[Category:Giné]] [[Category:antikolonialista]] 30rc2is6akcsdwh4xduwx8x9kzud20y Xanana Gusmão 0 1992 70705 68269 2026-06-17T05:59:12Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 70705 wikitext text/x-wiki == Introdusaun == [[Imajen:11 Xanana 3.jpg|thumb|300px|[[Xanana Gusmão|Gusmão]] iha 2016]] '''Kay Rala Xanana Gusmão''' (José Alexandre Gusmão) mak sai prezidente ba [[Timór Lorosa'e]] husi tinan 2002 to'o 2007 hafoin Timor Lororsa'e restaura tiha ukun rasik-an. Kay Rala Xanana Gusmão mos kaer pasta hanesan [[Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian|Primeiru Ministru ba Timor Lorosa'e]] hosi loron 8 fulan Agostu tinan 2007 to'o 2015. Alende ne'e, aktualmente hanesan Primeiru Ministru ba iha Governu Da-sia iha periodu 2023-2028. === BIOGRAFIA === * Kay Rala Xanana Gusmão moris iha loron 20 Junu 1946 iha [[Manatutu|Manatuto]], Timor-Leste. Nia moris hamutuk ho maun nain ida no feton nain-lima. Ninia aman mak hanesan Manorin nain ida. Nia remata eskola primária no hahú eskola sekundária iha misaun katólika "Nossa Senhora de Fátima" iha Dare. Hafoin ida ne'e, Kay Rala Xanana Gusmão tun mai Dili. Nia komesa servisu sedu tebes, dadeer hanesan peskizadór no lokraik hanesan manorin na'in ida hodi hanorin iha eskola [[Xina]]. Iha fulan Abril tinan 1974 nia hala'o kna'ar hanesan funsionáriu ida husi "A Voz dé Timor". * Hafoin Revolusaun Kravu (''[[:pt:Revolução_de_25_de_Abril_de_1974|revolucao dos cravos]]'') iha Portugal iha loron 25 fulan abril iha tinan 1974, no hasoru oportunidade ba autodeterminasaun no independénsia, Kay Rala Xanana Gusmão deside atu tama iha [[:de:Associação_Social-Democrata_de_Timor|Asosiasaun Sosial Demokratika]] (ASDT) ne'ebé ikus mai transforma ba ''Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente'' [[FRETILIN]]. Alende, Hala'o kna'ar nu'udar jornalista no fotografu, Kay Rala Xanana Gusmão mós hala'o nia kna'ar seluk nu'udar vise-Diretor departamentu Informasaun. * Iha loron 7 fulan dezembru iha tinan 1975, depois funu makas iha liña fronteira iha territóriu Timor-Leste, Indonesia desidi atu invade kapitál Dili. Hafoin Prezidente daruak [[FRETILIN]], [[Nicolau dos Reis Lobato|Nicolau Lobato]] mate iha fulan Dezembru 1978, no membru sira husi Komisaun Sentral [[FRETILIN]] nian barak lakon, Kay Rala Xanana Gusmão hetan kna'ar atu organiza fali luta ne'e. Iha fulan Marsu iha tinan 1981, nia organiza Konferensia Nasional [[FRETILIN]] nian dahuluk, no Kay Rala Xanana Gusmão sai nu'udar lider Rezistensia no Xefe Komandante [[FALINTIL]] (Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste nian). Iha fulan Marsu 1983, Kay Rala Xanana Gusmão hatudu ninia pragmatizmu liuhusi hahu negosiasaun formál ho Forsa Armada [[Indonézia|Indonezia]] ([[:id:Angkatan_Bersenjata_Republik_Indonesia|ABRI/TNI]]) ne'ebé hamosu hodi hapara funu to'o fulan Agostu tinan ne'ebé hanesan. * Nia dezenvolve no implementa politika unidade nasional ne'ebé liga ba kooperasaun ativu ho membru Igreja Katolika sira no ho autoridade tranzitóriu sira Timor-Leste nian. Kay Rala Xanana Gusmão aproveita vantazen husi funu ne'ebé para hela (''cease-fire'') fulan liman nia laran hodi dezenvolve rede nasionál klandestina dahuluk ne'ebé organiza iha [[Lia-portugés|lian portugés]] ho naran "''Frente Clandestina''". Iha tinan 1988, hafoin susesu husi inisiativa Unidade Nasional ne'e; Kay Rala Xanana Gusmão hamosu fali [[:en:National_Council_of_Maubere_Resistance|CNRM]] - Konsellu Nasional Rezistensia Maubere, nu'udar espresaun ba komandu nasionál ida-ne'ebé la partisipa iha luta ne'e; CNRM ikus mai sai [[:de:Conselho_Nacional_de_Resistência_Timorense|CNRT]], Konsellu Nasional Rezistensia Timor-Leste. * Tinan ida hafoin masakre Santa Cruz, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin funu guerrilla tinan 17, hetan kapturasaun iha loron 20 Novembru 1992 iha kapitál Dili. Hasoru enkorajamentu internasionál, Kay Rala Xanana Gusmão hasoru prosesu julgamentu [[:en:Kangaroo_court|kangaroo-court]] no hetan prizaun iha prizaun ida de'it ba kriminál sira, maibé iha presaun husi komunidade internasionál sira, autoridade [[Indonézia|Indonesia]] obriga sira atu transfere nia ba prizaun [[:id:Lembaga_Pemasyarakatan_Cipinang|Cipinang]] ne'ebé rai hela dadur polítiku. {{Commons|Category:Xanana Gusmão|Xanana Gusmão}} ====== Referensia ====== http://timor-leste.gov.tl/?p=3&lang=en [[Kategoria:Mane Timór Lorosa'e|Gusmao, Xanana]] [[Kategoria:Polítika Timór Lorosa'e|Gusmao, Xanana]] [[Kategoria:Avo nana]] abdmcdcgixp36arfr67u96mu7xyd3c1 Bagia (postu administrativu) 0 4235 70703 69294 2026-06-17T05:57:56Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|1 */ 70703 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable float-right" align="right" width="300" |border="1" colspan="2" align=center style="background:#000000; color:white" |'''Postu administrativu Bagia''' |- |'''Sidade kapitál''' | align="center" |'''[[Bagia]]''' |- |'''Área''' | align="center" |213,99 km²<small><ref name="Wall">[http://dne.mof.gov.tl/published/2010%20and%202011%20Publications/Wall%20Chart%20English/Wall%20Chart%20English%209%20June%202011.pdf Direcção Nacional de Estatística: 2010 Census Wall Chart (Inglés)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409091258/http://dne.mof.gov.tl/published/2010%20and%202011%20Publications/Wall%20Chart%20English/Wall%20Chart%20English%209%20June%202011.pdf |date=2015-04-09 }} (PDF; 2,5&nbsp;MB)</ref></small> |- |'''Populasaun''' | align="center" |12.962 <small>(2015)<ref name="Wall"/></small> |- |align="center" bgcolor="#FFD700" |'''Sukus'''||align="center" bgcolor="#FFD700" |'''Populasaun''' <small>(2015)<ref name="SR2010">[http://www.statistics.gov.tl/wp-content/uploads/2016/11/Wall-Chart-Poster-Landscape-Final-English-rev.pdf 2015 Timor-Leste Population and Housing Census – Data Sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220709163707/http://www.statistics.gov.tl/wp-content/uploads/2016/11/Wall-Chart-Poster-Landscape-Final-English-rev.pdf |date=2022-07-09 }} (PDF; 9,4&nbsp;MB)</ref></small> |- |[[Afaloicai (Bagia)|Afaloicai]]||align="center" |1.106 |- |[[Alaua Kraik]] (Alawa Kraik)||align="center" |1.648 |- |[[Alaua Leten]] (Alawa Leten)||align="center" |996 |- |[[Defauassi]] (Defawasi)||align="center" |1012 |- |[[Haekoni]] (Hae Coni)||align="center" |2.319 |- |[[Larisula]]||align="center" |1.190 |- |[[Lavateri]]||align="center" |1.455 |- |[[Ossu-Huna]] (Osso Huna)||align="center" |838 |- |[[Samalari (Bagia)|Samalari]]||align="center" |1.822 |- |[[Uakala]] (Uakala)||align="center" |576 |- |colspan="2" align="center" bgcolor="#FF3030" | '''Mapa''' |- |colspan="2" align="center" bgcolor="#FF3030"|[[File:2015 Baucau beschriftet.png|300px |Mapa Bagia]] |- | align="center" bgcolor="#FF3030" |[[Imajen:Afaloicai12345.jpg|320x320px|Haudere]] | |- | colspan="2" align="center" bgcolor="#FF3030" |[[Imajen:PouzadaBaguia.jpg|293x293px|Pouzada]] |} '''Bagia''' (iha [[lia-portugés]]: Baguia) postu administrativu ida iha munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]], [[Timór Lorosa'e]] nian. Populasaun mane hamutuk ema 6,560 e feto 6,402. Ho nune'e total populasaun 12,962 (2015). Entre total populasaun nee, idade husi 0-14 hamutuk ema 4750, idade 15-59 hamutuk ema 6728 e idade 60 ba leten hamutu 1484 <ref name="Wall"/> == Jeografia == [[Imajen:Matebian12.jpg|thumb|left|[[Foho Matebian]] tutun]] Fronteira postu administrativu Bagia tuir Jeografia, parte leste baliza ho [[Lautein (munisípiu)|munisípiu Lautein]], parte oeste ho postu administrativu [[Kelikai (postu administrativu)|Kelikai]], parte norte haketak ho postu administrativu [[Laga (postu administrativu)|Laga]] no parte sùl baliza ho munisípiu [[Vikeke (munisípiu)|Vikeke]]. Área 213,99 km².<ref name="Wall"/> Postu administrativu Bagia iha suku sanulu (10) mak hanesan tuir mai nee [[Afaloicai (Bagia)|Afaloicai]], [[Alaua Kraik]] (Alawa Kraik), [[Alaua Leten]] (Alawa Leten), [[Defauassi]] (Defawasi), [[Haekoni]] (Hae Coni), [[Larisula]], [[Lavateri]], [[Ossu-Huna]] (Osso Huna) [[Samalari (Bagia)|Samalari]] ho [[Uacala]] (Uakala). [[Imajen:Kaimatabetu.jpg|thumb|left|Kaimatabetu, estrada ba foho Matebian.]] <center><gallery caption="Tempu"> Rain 2000 BAGUIA.jpg|Udan (2000)<ref name="SoL">[http://seedsoflifetimor.org/climatechange/maps-of-timor-leste/ Seeds of Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141009184114/http://seedsoflifetimor.org/climatechange/maps-of-timor-leste/ |date=2014-10-09 }}</ref> Temperature 2000 BAGUIA.jpg|Rai manas (2000)<ref name="SoL"/> </gallery></center> == Setór Ekonomia == [[Imajen:Baguia3.jpg|thumb|left|Bazar iha Bagia Vila]] Sentru ba rendimentu populasaun Bagia maka merkadu [[Bagia|Bagia Vila]] nebee bazar iha loron Segunda no sesta. Liu husi bazar nee populasaun bele faan sira nia produtu oi-oin atu bele hatutan sira nia vida moris. Komersio no negosiu maka loja kiik no kantina nebee faan sasan alimentar nebee limitadu ka uituan deit. Baibain sasan sira nee sosa iha Distrito [[Baukau|Baukau Vila]] e balun husi produsaun povo nian. Industria kiik iha postu administrativu refere mak dulas hare, dulas batar, halo kripik, homan luhu modelu oi-oin, halo tais, no fore-rai sona, fehuk sona, hudi sosa no sel-seluk tan. Fatin nebee potensia ba Turizmu iha futuro mak hanesan Foho Matebian, too agora sedauk hetan rendementu husi parte Turismu tamba seidauk bele asesu estrada nebee diak. == Setór Infrastrutura == [[Imajen:Baguiacidade.jpg|thumb|left|Benteng Baguia Vila (Projeto de Reabilitação do forte de Baguia - Arquiteto Flávio Miranda)]] Obras antigu mak hanesan rezidensia administrador postu administrativu, ofisiu postu administrativu, Igreja, no obra arkitetura portuguesa too dadaun barak mak sei utilize. nst. Kondisaun Estrada Baucau ba Bagia aat liu no kareta ladùn halai ba Bagia. Iha tempu okupasaun [[Indonézia|Indonesia]] kuaze alkatraun atu tama too suku maibee alkatrasaun sira nee aat hotu ona, e estrada sai fali bee dalan iha tempu udan. Nunee suku barak labele faan nia produtu lokal tanba iha preokupasaun oi-oin ba transporte, karreta boot deit mak bele tama, kareta mikrolet la tama. Maske iha mota boot tolu nebee iha area suku Samalari, Larisula ho suku Haekoni nia ponte laiha kondisaun atu utuliza bá-mai bainhira udan boot, no mos iha impedementu ba labarik eskola sira lao bá- mai livre, no inan aman sempre iha prekupasaun bainhira oan ba eskola. Populasaun iha postu administrativu Bagia barak mak seidauk hetan bee moos, bainhira presiza fase no haris tenke ba dook kilometro 4-7 mak foin hetan bee (tenke ba mota) suku nebee iha Bagia vila uitoan mak iha bee mos husi [[Matebian]] hun maibe iha difikuldades dala ruma mai semana ida dala ida ka dala rua deit iha tempu bailoron. Suku iha postu administrativu Bagia kuaze hetan hotu ona eletrisidade maibe iha suku tolu mak sedauk hetan eletrisidade nia lakan mak hanesan suku Larisula, suku Defauassi, ho suku Uakala. Meus ba komunikasaun iha postu administrativu Bagia kuaze iha hotu ona mak hanesan rede telefone, internet, no mos radiu ho televizaun. == Setór Agrikultura == [[Imajen:Baguiahateke.jpg|thumb|left|Hateke husi foho leten]] Iha sub munisípiu Bagia mak hanesan hare, batar, fehuk- midar, ai-farina, koto, fehuk-roupa, repollu, kafé, mostarda, talas, kontas, lis- mean, lis- mutin, Kamii, nuu, hudi, haas, sabraka, jabua, kulu, kulu jaka, Ai-nanas no seluk- seluk tan Animal sira nebee populasaun Bagia hakiak mak hanesan: Karau-Timor, karau-baka, kuda, bibi- timor, bibi- malae, manu, fahi no asu. == Setór Edukasaun == [[Imajen:Baguia8.jpg|thumb|Eskola Baguia Vila]] Parte edukasaun iha postu administrativu Baguia iha mudansa boot bainhira ita kompara ho tempu [[Portugal|Portugues]] no Indonézia tamba kuaze suku hotu-hotu iha Baguia laran iha hotu ona eskola primaria, maske fasilidade, ekipamentu, material no mestre seidauk sufisiente ba eskola hotu- hotu. * Total Eskola Primaria Publiku no Privada iha postu administrativu Bagia hamutuk 21 Eskolas. * Total Eskola Pre- Sekundaria hamutuk 3 Eskola * Total Eskola Sekundaria hamutuk 2 Eskola. == Turizmu == Baguia nia panaroma ne'ebe furak tebes sei sai fatin tourizmu iha futuru. Dadaun ne'e Baguia sei enfrenta dificuldade estrada ladiak e rekursu iha area turizmu nune'e seidauk hetan beneficiu husi fatin turizmu nian. Fatin ne'ebe potensia dada turistas mak hanesan foho matebian. [[Imajen:Turizmu1.jpg|thumb|left|[[Foho Matebian]]]] == Lingua == Lingua nebee populasaun postu administrativu Bagia uza hodi halo komunikasaun mak hanesan: * ''[[Makasa’e]]'': Lian nee maioria populasaun koalia hodi halo komunikasaun ba malu. Populasaun nebee koalia lian makasae mak hanesan suku Alawa Leten, Alawa Kraik, Defawase, Samalari, Haekoni, Uakala, Larisula ho Lavateri. Osso-Huna ho Afaloicai moos balun bele koalia lian Makasae. * ''[[Naueti]]'': Lian nee Suku tolu mak uza hodi halao komunikasaun ba malu mak hanesan suku Afaloicai, Osso-Huna no Haekoni balun. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Baguia|Postu administrativu Bagia}} == Referensia == <references /> {{Postu administrativu Baukau munisípiu}} [[Kategoria:Baukau (munisípiu)]] [[Kategoria:Postu administrativu Timor-Leste nian]] 0p9ixqrvrrkmgzemcp9mhkiw5paeqgc Jibraltár 0 4313 70702 70288 2026-06-17T05:57:12Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|1 */ 70702 wikitext text/x-wiki [[Kategoria:Reinu Naklibur]] Gibraltar (pronúnsia portugés europeu: [ʒibɾaɫˈtaɾ]; pronúnsia portugés brazileiru: [ʒibɾawˈtaʁ][nota 1]; pronúnsia [[Lia-inglés|inglés]]: [dʒɨˈbrɔːltər]; pronúnsia llanito: [hi. hi'βɾaɾ.ta(:)]) maka Teritóriu Ultramarinu britániku ida ne'ebé lokaliza iha ponta súl Península Ibérika nian. Ida-ne'e koresponde ba península ki'ik ida, ho fronteira rai-maran ne'ebé kloot iha norte, no iha fronteira seluk ho Tasi Mediteráneu, Estreitu Gibraltar, no Baía Gibraltar iha Atlántiku. España mantein reklamasaun ida ba Fatuk, ne'ebé maka hetan rejeita totál hosi populasaun Gibraltarian.[2][3]<ref>Vobraltar</ref> 1a22wj0psbcim2518tqtx72o38yjnuw Tatamailau 0 5508 70706 63517 2026-06-17T05:59:44Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 70706 wikitext text/x-wiki [[Imajen:View to Mt Tatamailau, Ainaro on a clear day.jpg|thumb|Tatamailau]] [[Imajen:Tatamailau morning light.jpg|thumb|Nain Feto, Tatamailau|]] '''Tatamailau''' ka '''Ramelau''' hanesan [[foho]] ida ne'ebé aas liu iha [[Timor-Leste]] (2963 m). Ramelau iha munisípiu [[Ermera (munisípiu)|Ermera]], suku [[Baboi Leten]]. ==Historia Ramelau== Tuir antropólogu sira, ema ne’ebé tama Timor ba dahuluk, maizumenus iha tinan 40.000 to’o 20.000 m.K. (molok Kristu), mak husi tipu vedo-australóide, hanesan ema Vedas sira husi Seilaun. Iha faze daruak, Melanéziu sira mak to’o Timor iha tinan 3000 m.K. Povu hirak-ne’e mak hanesan sira-ne’ebé hela daudaun iha Papua-Giné Foun no iha rai-kotun seluk iha Pasífiku. Dala ruma, tanba Timor nia situasaun jeolójiku, povu foun ne’e la kahur an ho populasaun uluk nian ne’ebé halai ba foho. Karik ne’e mak razaun Timor iha lian oioin. Iha faze datoluk, sira-ne’ebé to’o iha 2.500 m.K. mak “proto-malaiu” ne’ebé mai husi [[Xina]] Kraik no Indoxina Leten. Ema Xina ne’ebé agora daudaun hela iha Timor, maioria Hakka, hanesan komunidade ida ne’ebé importante liu iha área komérsiu. Tuir dokumentu sira ne’ebé hetan, iha sékulu 7 iha ona komérsiu, maski ladún maka’as, entre Timor no Xina, inklui fa’an no sosa atan, bani-been no [[ai-kameli]], ai ne’ebé uza hodi halo meza no kadeira ho kualidade aas, hamutuk ho mina-morin. Iha sékulu 14, populasaun iha Timor selu hela impostu ba Reinu Java nian. Malaiu sira mak hanaran rai-kotun nu’udar “Timor” — Timur nia signifikadu mak lorosa’e (leste). ==Ema Portugál to’o iha Timor== Ema Portugál to’o iha Timor liuhusi enklave Oekusi nian, maizumenus iha 1515. Sira halo lukru barak husi esportasaun ai-kameli, maibé sira esplora demais rekursu hirak-ne’e. Tanba ai-kameli susar ona atu hetan, ema Portugál sira introdús plantasaun kafé, hamutuk ho masin-midar no algodaun iha 1815. Misionáriu sira no relijiaun katólika tama tuir. Organizasaun kolónia territóriu nian no Timor portugés hahú hori-bainhira governadór portugés dahuluk to’o iha Timor iha 1702. Konflitu mosu entre ema Portugál no ema Olanda sira, ne’ebé kontrola Timor parte osidentál, tanba rai. Konflitu ne’e rezolve tiha ho Tratadu 1904 ne’ebé Portugál no Olanda halo. Haktuir tratadu ida-ne’e, rai-kotun fahe ba parte rua. Divizaun hirak-ne’e respeita nafatin to’o ohin-loron. Tratadu hetan implementasaun iha 1916. Hori-bainhira Funu Mundiál Daruak hahú, ema [[Austrália]] no Olanda, ne’ebé rekoñese pozisaun estratéjiku Timor nian, to’o Dili maski ema Portugál la konkorda. Ema Japaun sira uza prezensa ema Austrália nian nu’udar oportunidade hodi halo invazaun iha Fevereiru 1942. Sira okupa rai-kotun to’o iha Setembru 1945. Iha funu rohan, Timor nia situasaun aat tebes. Maizumenus Timoroan na’in-50.000 lakon sira-nia moris tanba okupasaun Japaun no tanba esforsu husi Timoroan sira hodi reziste ba invazór sira no hamahan ema Austrália. Hori-bainhira ema Japaun rende an, Timor leno kakiak no destruisaun. Prosesu hadi’an la’o neineik. ==Kolonializmu Portugál nia rohan== Portugál nia forma ukun kahur governasaun diretu no la diretu. Sira ukun populasaun nu’udar lubun ida liuhusi estrutura podér tradisionál, la uza funsionáriu públiku koloniál. Modelu governasaun hirak-ne’e la book sosiedade timoroan tradisionál. Revolusaun Portugál nian iha 1974 (“Revolução dos Cravos”) marka inísiu husi prosesu dezkolonizasaun Timor nian no kolónia sira seluk; hafoin ne’e, Governadór portugés, Mário Lemos Pires, fó sai ba públiku kona-ba planu atu fó independénsia ba kolónia. Iha tempu ne’ebá, iha planu ida atu hala’o eleisaun jerál hodi define estatutu independénsia iha 1978. Iha 1975, konflitu ida mosu entre partidu rua, FRETILIN (Frente Revolusionáriu ba Libertasaun Timor-Leste nian) no Uniaun Demokrátika Timorense (UDT). Indonézia uza funu sivíl nu’udar oportunidade atu hahú kedas kampaña dezestabilizasaun tanba sira hakarak ka’er kolónia Timor. Nune’e, Indonézia hala’o beibeik atake ba Timor portugés husi Timor indonéziu, iha parte osidentál. Entretantu, FRETILIN hametin nia kontrolu ba Timor portugés. Iha 28 Novembru, 1975, [[FRETILIN|Fretilin]] halo proklamasaun independénsia husi Timór portugés nu’udar “Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian” ka “República Democrática de Timor-Leste” (RDTL). Maibé liberdade nia durasaun ladún naruk. Hafoin loron sia, Indonézia tama iha Timor-Leste. Sira-nia ró-funu to’o iha kapitál Dili, no soldadu sira hahú halo patrulla no oho lider no membru sira husi partidu polítiku, hamutuk ho sira-nia família. ==Okupasaun Indonézia nian== Iha tempu dahuluk okupasaun Indonézia nian, liu Timoroan sira na’in-60.000 lakon sira-nia moris, dala barak ho kondisaun violentu. Suku oioin hetan destruisaun. Iha sentru tortura barak, no dadur polítiku hetan ezekusaun nu’udar lubun. Populasaun sira tenke dezloka ba fatin seluk ne’ebé baibain rezulta iha hamlaha. Iha okupasaun nia rohan, pelumenus Timoroan na’in-200.000 — populasaun katoluk ida — mate. Nicolau Lobato, asua’in nasionál no Prezidente daruak husi RDTL no Komandante FALINTIL lakon nia moris iha funu, iha 31 Dezembru, 1978. Durante tinan okupasaun, jornalista sira labele tama rai-kotun. Agresaun ho kilat hasoru Timoroan sira la hetan ka hetan uitoan de’it kobertura husi imprensa – dala barak situasaun ne’e konsidera tiha nu’udar “konflitu ne’ebé haluha tiha”, populasaun nu’udar vítima husi Funu-Malirin (Guerra Fria). Iha 12 Novembru, 1991, Timor-Leste tama fali iha imprensa internasionál hafoin foin-sa’e sira rihun-resin iha Dili halo protestu la violentu hali’is ba demokrasia. Iha Semitériu Santa Krús nian iha kapitál, demonstrasaun hirak-ne’e hahú nu’udar serimónia hakoi ativista ba independénsia ida ne’ebé militár sira Indonézia nian oho. Demonstrasaun pasífiku la’o ho partisipante rihun-resin ne’ebé kaer kartás no slogan hali’is ba independénsia no demokrasia. Soldadu Indonézia nian tiru hasoru estudante sira. Liu ema na’in-300 lakon sira-nia moris. Sinematógrafu britániku, Max Stahl, ne’ebé hamriik hela iha rate, grava vídeo ida kona-ba masakre. Vídeo hirak-ne’e konsege to’o imprensa internasionál. Hori-bainhira video “Masakre Santa Krús” fó sai ba públiku hanesan pontu mudansa iha okupasaun violentu Timor-Leste nian, tanba ema no organizasaun ba direitus umanus hahú fó presaun ba governu sira no organizasaun internasionál iha Timoroan sira nia naran. Iha 1992, lider rezisténsia Xanana Gusmão tama dadur. Pozisaun Indonézia nian iha Timor-Leste neineik susar, liuliu hafoin lider timoroan na’in-2, Amu-Bispu Ximenes Belo no José Ramos Horta, simu prémiu Nobel Pás iha 1996 “''ba sira-nia serbisu hodi to’o ba solusaun ne’ebé justu no hakmatek ba konflitu iha Timor-Leste''.” Iha 1997 no 1998, Indonézia hasoru krize ekonómiku maka’as, ne’ebé harii ezijénsia barak ba mudansa polítiku. Prezidente Indonézia nian, Suharto, tenke rezigna an, ne’ebé substitui husi ninia vise-prezidente, B. J. Habibie. Hafoin presaun polítiku ne’ebé aas no negosiasaun sekretu ne’ebé envolve lider mundiál sira seluk, Habibie fó sai ba públiku katak nia sei husik Timoroan sira determina sira-nia futuru liuhusi referendu kona-ba independénsia. ==Referendu ba liberdade== Iha 30 Agostu, 1999, ho tulun husi Sekretáriu-Jerál ONU nian, Kofi Annan, Timor hala’o konsulta populár hodi Timoroan sira bele hili, liuhusi votu, entre aneksasaun ba Indonézia ka independénsia. Timoroan sira maioria – liu 80% – vota ba independénsia. Indonézia tulun grupu “milisia ba integrasaun” no forsa armada Indonézia nian hatán ho violénsia maka’as no sunu infra-estrutura no oho ema barak iha territóriu tomak. Populasaun katoluk ida mak forsadu atu halai ba kampu refujiadu iha Timor Osidentál no rai-kotun seluk besik Timor. Populasaun katoluk ida tan buka hakmahan-fatin iha foho. Ema na’in-1.000 to’o 2.000 mate iha violénsia. Edifísiu 85% — inklui negósiu-fatin, eskola, rahun hotu. Sira sunu rede-ikan, sobu ka na’ok kamiaun no lori ba Timor Osidentál, na’ok ka oho karau ne’ebé uza atu hala’o serbisu iha to’os. Ho tulun husi Estadus Unidus no Austrália, Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian fó autorizasaun ba forsa multinasionál (INTERFET), iha estrutura komandu Austrália nia okos, hodi harii fali pás no seguransa iha rai-kotun. ONU mós hasai operasaun umanitáriu boot liuhusi kria kondisaun hanesan uma temporáriu, ai-han no kuidadu saúde. Iha 25 Outubru, 1999, Konsellu Seguransa ONU nian estabelese Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (UNTAET) nu’udar operasaun integradu, multidimensionál hodi mantein pás no hodi kaer responsabilidade ba administrasaun Timor nian durante tranzisaun ba independénsia. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Tatamailau|Tatamailau}} [[Category:Timór Lorosa'e]] 05mikdpe9lcbt7gl1fgtwnaawc0waxl Google 0 5575 70699 68264 2026-06-17T01:19:30Z Cicihwahyuni6 9445 70699 wikitext text/x-wiki '''Google Inc'''. hanesan kompanha tecnologia multinasional amerika nian ne’ebe especialista iha apoiu servisu internet no sira ni produtu. inclui mos tecnologia promosaun online, software, hardware no, komputasaun web no computasaun iha kalohan. Komponente barak liu mai husi AdWords. Google hari husi Larry Page no Sergey Brin wainhira sei iha banku universidade iha universidade Stanford. Sira nain rua kaer 16 porsentu husi fundus kompanha. sira halo google sai hanesan kompanha privada iha dia 14 septembro 1998. Objetivo husi kompanha ne’e rasik mak” halibur informasaun mundu nian hodi bele asessu husi ema hotu no fo benifisiu ba ema hotu, no slogan ne’ebe illegal mak “don’t be evil“ iha tinan 2006 officio Google muda ba Mountain View, California. Husi google hari, desemvolvimento companha ne’ebe lalais produz ona produto oin oin, ne’ebe servisu hamutuk ho conteudo makinha hodi buka google nian.kompanha ne’e mos oferese software ne’ebe produtivo daring (iha redes nia laran) nune’e mos ho carta elektronika, pakote aplikasaun office nia no redes social. produto produto komputador meja nian hanesan aplikasaun ho hadia ka buka web, controla no forma no hatama foto, mensagen instant no controla desenvolvimento sistema operativo android ba telefone iha google chrome OS ba netbook chromebook. google mos halai liu ba makinha de komunikasaun. Sira mos servisu hamutuk ho produsaun elektronika oin oin sira hodi halo makinha NEXUS nian no realija Motorala mobility iha maio 2012. Tinan 2012 infrastrukturas fiu optic monta iha Kansan hodi fo facilidade ba usuario internet longe direksaun google fiber. Kompanha ida ne’e mais ou menus halo operasaun ba atus ida resin ba server iha centro dados iha mundu tomak. No halo prosseca ba rihun ida iha qwery buka nian. No besik 24 petabita dados ne’ebe usario halo la diaria nian. Iha fulan desembru 2012, alexa hatete google.com sai hanesan sitiu web ne’ebe mak hetan visitor barak liu iha mundu. Situs google iha lian seluk tama iha 100 ba leten, hanesan mos ho sitiu legal google nia hanesan YouTube no blogger. Google mos hanesan segundu lugar ba iha base de dados ekuitas modelu BRANDZ. Dominasaun merkadu hetan kritika oin oin konaba. favor criasaun, privasidade.iha 2014, google mos hetan apresiasaun husi Business Insider hanesan kompanha ne’ebe ho qualidade no valor ne’ebe diak. [[Category:web sitiu| ]] hf7h8qdyfucyf5t3i5poz6fzr8xhqmj Telkomcel 0 5853 70707 67970 2026-06-17T06:00:08Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|2 */ 70707 wikitext text/x-wiki '''Telkomcel''' mak sentru atendimentu kliente Telkomcel ne'ebe prezente ona iha munisipiu hotu iha [[Timor-Leste]]. Alem de sai nudar fatin atu atende kliente sira, Plaza Telkomcel mos fornese venda/fa'an produtus Telkomcel, hanesan SIM Card, pulsa, no telemovel bundling. Hahu loron 1 de Outubru 2014 Telkomcel inaugura ona Plaza Telkomcel iha munisipiu hotu. Telkomcel maka Kompañia Telekomunikasi Indonesia Internasional (Telin), ida marka ba servisu telekomunikasaun móvel (celulares), ne’ebe organiza husi Telecommunication Indonesia International (TL), S. E domiciliado no operando iha Timor-Leste. Prezensa kompañia telekomunikasaun seluler hosi Indonezia ne’e atrai maka’as duni komunidade iha Timor-Leste nebe hamrook ba falisilidade komunikasaun baratu liu kompara ho tempu uluk nebe kompañia telekomunikasaun ida deit, halo tarifa komunikasaun telefone iha Timor-Leste karun liu iha mundu. Ohin loron, ho prezensa rede Telin, komunidade iha Timor-Leste tau esperansa maka’as ba kompañia ne’e atu fo servisu fasilidade komunikasaun telemovel nebe baratu liu ka maizumenus labele karun liu ka hanesan deit fali ho folin nebe kompañia Timor Telecom iha. Prezensa Telin atrai maka’as duni komunidade iha Timor-Leste atu sai kliente. Hosi meta (target) Telin nian hetan hameno sai kliente iha lansamentu maizumenus na’in 4000 (rihun haat), afinal numeru ema nebe hameno simcard atu sai kliente sa’e maka’as, dalas lima hosi meta inisiu. Iha lansamentu semana kotuk ne’e, Telin anunsia katak kliente rejistadu atinji ona kuaze 23.000 (rihun ruanulu resin tolu). Bele dehan numeru nebe fantastiku ba kompañia Telin iha Timor Leste atrai duni komunidade nia animu. Telekomunikasi Indonesia International (TL) S.E ba subsidiárias ba PT Telekomunikasi Indonesia International (Telin), ho baze iha [[jakarta]], indonézia, ne'ebé indiretamente Telkomcel mós sai parte husi familia boot ida iha Grupu Telkom Indonesia, ne'ebé membru sira hotu iha grupu Telkom nu'udar subsidiária ba PT. Telkom Indonesia Sei. Iha loron 22 fulan outubru tinan 2012, manán ofisialmente espektru Radio frequências Telkomcel ne’ebe heta lisensa husi governu Timor-Leste. Lisensa ida ne'e nu'udar porta entrada atu lori HO GSM ho servisu rede internet 3G ba parte hotu-hotu iha Timor-Leste. Ida ne'e kontribui ba ita nia paixão ne'ebé kria benefísiu ne'ebé bele usufruídos tanba ema hotu-hotu sosiedade Timor-Leste, ne'ebé sei hahú husi servisu báziku sira ne'e, nu'udar hanaran vóz, SMS no MMS, rekursu sira, hanesan reencaminhamento atu hanaran, VAS (Servisu Valór Adicionado), nu'udar Ring Back Tone (RBT) Group SMS no servisu seluk VAS atu funsiona Internet ho banda deit. Telkomcel ne'e harii iha loron 17 fulan-setembru tinan 2012 atu hala'o servisu telekomunikasaun móvel ne'ebé fó hosi distritu tomak iha Timor-Leste no internet ho banda skala ho rede internet 3G iha frekuénsia 850 MHz. Bazeia ba jéneru, iha tinan barak husi esperiénsia ne'ebé nu'udar prinsipál sira operadór telekomunikasaun sira iha indonézia no aplikasaun hosi teknolojia foun liu no ba konstrusaun Baze Transceiver Station (BTS) ne'ebe iha distritu hotu-hotu Timor-Leste Nian, jestaun Telkomcel simu knaar atu fornese servisu telokomunikasi servisu Internet móvel no banda ho kualidade di'ak liu deit iha Timor-Leste ho presu kompetitivu. Aleinde ne'e, Telkomcel mós fó servisu espesializadu sira no solusaun negósiu nian ba kliente sira iha segmento Corporate Timor-Leste nian vóz no servisu kona-ba dadus ne'e. Servisu Internet ho banda deit liu juventude no negósiu povu Timor-Leste sei iha kapasidade atu goza buat Smartphone hato'o ne'ebé mak dezenvolve lalais tebes iha mundu tomak. Nune'e servisu Internet ho banda skala Telkomcel sei iha kapasidade atu colmatar povu timor-leste ba acessar informasaun hotu-hotu ne'ebé mak presiza, halo hanaran vídeo (hanaran vídeo) atu reprodús interessantes ida ne'ebé lei oin-oin iha smartphones. Telkomcel mós fornese Servicu International, ne'ebé bele hetan apresiasaun husi kliente ba Timor-Leste atu halo hanaran internasionál kesesama númeru Telkomcel ne'ebé viajando sai estadu nian ka seluk ba númeru telefone iha rai liur. Telkomcel husi Telkom Indonézia Telekomunikasaun Indonesia Internasional, SÁ. == Enderesu == Timor Plaza. Avenida Presidente Nicolau Labato Dili. Timor Leste +670 73737373 +670 74747474 care@telkomcel.tl == Referecia == [https://www.telkomcel.tl/page/company-profile Profile Telkomcel] [https://www.telkomcel.tl/ Telkomcel] [https://www.telkomcel.tl/page/internet-telkomcel-rapido Telkomcel Rapido] [[Kategoria:Telekomunikasaun]] [[Kategoria:Internet]] [[Kategoria:Kompañia]] [[Kategoria:Telin]] lodu1cqetuvw9who6zxsshmmvmiwum2 Masakre Kraras 0 5969 70700 61399 2026-06-17T05:55:29Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|1 */ 70700 wikitext text/x-wiki [[Imagem:East timor - parade ground church in Kraras-davidrobie.jpg|thumb|Igreja Kraras]] '''Masakre Kraras''' mak masakre ida ne’ebé komete husi militár Indonesia no membru hansip balun hodi oho ema (liuliu mane) liu na'in 200, iha fulan Agustu 1983 iha Kraras, Munisipiu Viqueque. Ho eventu ne’e rejiaun Kraras agora daudaun koñesidu ho naran “sidade faluk”.<ref name="CAVR7.2">{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325173446/http://www.cavr-timorleste.org/chegaFiles/finalReportEng/07.2-Unlawful-Killings-and-Enforced-Disappearances.pdf|date=25 March 2016|title="Chapter 7.2: Unlawful Killings and Enforced Disappearances" (PDF; 2.5MB) in the Chega! report from [[CAVR]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Companion to East Timor - Massacres in the 1980s {{!}} School of Humanities and Social Sciences {{!}} UNSW Canberra|url=https://www.unsw.adfa.edu.au/school-of-humanities-and-social-sciences/timor-companion/massacres|language=en|accessdate=2018-06-09|access-date=2018-06-09}}</ref><ref>{{cite web|title=What ever happened in Kraras, Timor Leste, 'Pak' Prabowo?|url=http://www.thejakartapost.com/news/2013/12/20/what-ever-happened-kraras-timor-leste-pak-prabowo.html|publisher=The Jakarta Post|language=en|accessdate=10 June 2018}}</ref><ref>{{Cite web|title=East Timor to remember 25 years of Kraras Massacre|url=https://www.etan.org/et2008/9september/20/dailym17.htm|publisher=Radio and Televizasaun Timor-Leste|accessdate=10 June 2018}}</ref> == Eventu Antes == Husi 1978 too 1979, povu hirak ne’ebé hela iha suku Bibileo hela dook tebes husi militár [[Indonézia]] nia kontrola. Tan ne’e iha 1979, povu hirak ne’ebé hela iha Bibileo hetan kapturasaun husi militár indonézia ne’ebé realoka tia sira ba Viqueque. Iha tinan 1981, povu hirak ne’e disloka fila fali hodi hela metin iha parte norte Viqueque nian ne’ebe ho naran Kraras. Bainhira Militár Indonézia sira kontrola rejiaun ne’e sira hetan ajuda husi grupu rua husi milisia Timoroan sira. Grupu ida-uluk mak Hansip sira, ne’ebé hetan kilat no osan husi militár Indonézia. Grupu da-ruak mak ne’e Ratih (Rakyat Terlatih) ne’ebé la hetan osan no kilat. Iha inísiu 1983, militár Indonézia deside atu hatún nivel Hansip sira nian balun nian ba Ratih iha rejiaun ne’e. Maibé, Ratih sira lakohi atu entrega sira nia kilat no deside hamutuk ho [[FALINTIL|Falintil]] pro-independénsia sira. Tanba hirus no nervus kontra okupasaun Indonézia ne’ebé akumula husi asédiu sexual kontra feto maluk sira husi militár Indonézia sira. == Akontesimentu == Iha Agostu 1983, Militár Indonézia iha Kraras hetan ataka husi Falintil no membru eis- Ratih sira. Soldadu Indonezia hamutuk na’in 14 mak mate iha ataka ne’e. Husi ne’e, abitante iha Kraras sira mós halai husik sira nia hela fatin no ba subar iha foho sorin-sorin, ta’uk hetan ataka filafali husi Indonézia sira. Iha Setembru 1983, Militár Indonézia tama Kraras, sunu uma sira no oho ema na’in 4 ka 5 ne’ebé la halai inklui ferik ida. Hafoin ne’e, militár indonézia sira ba buka tan hirak ne’ebé subar iha foho sorin-sorin. No hirak ne’ebé kaer kona, militár indonézia sira lori sira ba tau fali iha Viqueque. Iha 16 Setembru 1983, soldadu Indonézia no membru hansip sira foti ema ho idade entre 18 no 55 husi hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras no lori ba kuak ida iha suku Caraubalu no oho sira hotu. Iha 17 Setembru 1983, militár indonézia sira hetan tan ema restu hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras ne’ebe balun halai ba subar iha Buikarin. Militár Indonézia sira foti liuliu mane sira ba Tahubein no oho sira hotu, oho hamutuk ema na’in 141.<ref>{{Cite web|title=ANTI: 34th Commemoration of the Marabia Incident/International Widows Day|url=http://etan.org/news/2014/06anti.htm|accessdate=10 June 2018}}</ref> == Referensia == <references /> [[Kategoria:Istória Timór Lorosa'e nian]] h98f7fec6kx1o45hlk4ay4asjp3sa9h Silvino Adolfo Morais 0 6181 70708 67800 2026-06-17T06:01:04Z Maruko 2026a 11485 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|2 */ 70708 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Silvino Adolfo Morais small.jpg|miniaturadaimagem|Morais iha 2017]] '''Sr. Silvino Adolfo Morais''' (* 19 jullu 1956, iha [[Atabae]], [[Bobonaru (munisípiu)|Munisipio Bobonaro]], [[Timor-Leste]]; † 3 janeiru 2022 iha [[Dili]]) nu'udar Deputadu husi Bancada [[FRETILIN]].<ref name="parl18"> Parlamento Nasional Timor-Leste [http://www.parlamento.tl/node/863?language=tl "Silvano Afonso Morais"], assesu iha 2 Jullu 2019</ref> == Karreira == '''Silvino Adolfo Morais''' tama iha lista kandidatura legislativa ba tinan 2012 ho posisaun 64 iha lista partidu FRETILIN. <ref name="Lista12">FRETILIN [http://fretilinmedia.blogspot.com/2012/05/lista-kandidatura-partidu-fretilin.html "LISTA KANDIDATURA PARTIDU FRETILIN ELEISAUN LEGISLATIVA 2012"], assesu iha 2 Julho 2019</ref> Iha tinan 2017 Morais mós hetan tuir fatin iha kadeira parlamentár ho pozisaun 20 iha partidu FRETILIN.<ref name="Lao Hamutuk">Lao Hamutuk [http://laohamutuk.blogspot.com/2017/07/who-will-be-in-timor-lestes-next.html "Who is in Timor-Leste’s new Parliament? / Se tuir iha Parlamentu Nasionál foun?"], assesu iha 2 Jullu 2019</ref> Tamba partido FRETILIN ho PD minoria iha Parlamentu la bele avansa tan ne'e halo eleisaun foun fali, ho nune'e Morais hetan pozisaun 12 (númeru) 12 iha partido FRETILIN<ref name="Lista">[http://www.laohamutuk.org/Justice/2018/ElPar/ListaCandidatos.pdf" Lista Kandidatos"], assesu iha 2 Jullu 2019</ref> iha eleisaun 12 Maio 2018. '''Silvino Adolfo Morais''' lisensiadu iha área Ekonomia. Nu'udar deputadu, nia simu kargo iha loron 13 ulan-junho tinan 2018 no hola parte iha Komisaun C [[Parlamentu Nasionál]]. <ref name="parl18"></ref> == Referensia == <references /> [[Kategoria:Deputados Timór Lorosa'e 2018-2023]] [[Kategoria:Mane Timór Lorosa'e]] 6t6awhz78aj3q6s24h0lp1wuqbabmr6