Wikipedia
tnwiki
https://tn.wikipedia.org/wiki/Tsebe_ya_konokono
MediaWiki 1.47.0-wmf.6
first-letter
Pego
Faphegileng
Puisano
Modirisi
Puisano ya modirisi
Wikipedia
Puisano ya Wikipedia
Setshwantsho
Puisano ya setshwantsho
MediaWiki
Puisano ya MediaWiki
Tempolete
Puisano ya tempolete
Thuso
Puisano ya thuso
Karolo
Puisano ya karolo
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Puisano ya modirisi:Shoodho
3
3187
50809
50528
2026-06-16T16:35:17Z
~2026-35264-98
12877
/* Notice of expiration of your sysop right */ Reply
50809
wikitext
text/x-wiki
{{dumela|Iketsi}}
== Help decide the future of Wikimania ==
[[File:Wikimania_logo_with_text.svg|right|100px]]
The Wikimedia Foundation is currently running [[m:Grants:IdeaLab/Towards_a_New_Wikimania|a consultation on the value and planning process of Wikimania]], and is open until 18 January 2016. The goals are to (1) build a shared understanding of the value of Wikimania to help guide conference planning and evaluation, and (2) gather broad community input on what new form(s) Wikimania could take (starting in 2018).
'''After reviewing the consultation, [https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_3UcJpRQvVOlPvUx we'd like to hear your feedback on on this survey.]'''
In addition, feel free to [https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_3UcJpRQvVOlPvUx share any personal experiences you have had at at a Wikimedia movement conference], including Wikimania. We plan to compile and share back outcomes from this consultation in February.
With thanks,
[[m:User:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]] [[m:User talk:I JethroBT (WMF)|(talk)]], from [[m:Community Resources|Community Resources]] 21:32, 13 Firikgong 2016 (UTC)
<!-- Message sent by User:I JethroBT (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Grants:IdeaLab/Towards_a_New_Wikimania/UserTargets&oldid=15240103 -->
== ''[[m:Grants:IdeaLab/Towards a New Wikimania|Towards a New Wikimania]]'' results ==
[[File:Wikimania logo with text.svg|right|100px]]
Last December, I invited you to share your views on the value of Wikimedia conferences and the planning process of Wikimania. We have completed analysis of these results and have prepared '''[[m:Grants:IdeaLab/Towards a New Wikimania/Outcomes|this report summarizing your feedback and important changes for Wikimania]]''' starting in 2018 as an experiment. Feedback and comments are welcome at the [[m:Grants talk:IdeaLab/Towards a New Wikimania/Outcomes|discussion page]]. Thank you so much for your participation. [[m:User:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]], [[m:Community Resources|Community Resources]], 22:47, 8 Tlhakole 2016 (UTC)
<!-- Message sent by User:I JethroBT (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Grants:IdeaLab/Towards_a_New_Wikimania/UserTargets&oldid=15309686 -->
== Reaching out ==
Hi User:Shoodho I'm reaching out to you to find out if you are based in Botswana and if you know about the Wikimedia community in Botswana and the WikiIndaba annual conference where African Wikimedians meet to discuss Wiki projects, challenges and capacitate African Wikimedians. I f you need more information on how you can attend WikiIndaba or would like to connect with the community please don't hesitate to contact me on my personal email bobbyshabangu@gmail.com or my talk page [[User:Bobbyshabangu|Bobbyshabangu]] ([[User talk:Bobbyshabangu|talk]]) 10:13, 24 Phatwe 2019 (UTC)
== Reaching out ==
Hi User:Shoodho I'm reaching out to you to find out if you are based in Botswana and if you know about the Wikimedia community in Botswana and the WikiIndaba annual conference where African Wikimedians meet to discuss Wiki projects, challenges and capacitate African Wikimedians. I f you need more information on how you can attend WikiIndaba or would like to connect with the community please don't hesitate to contact me on my personal email bobbyshabangu@gmail.com or my talk page [[User:Bobbyshabangu|Bobbyshabangu]] ([[User talk:Bobbyshabangu|talk]]) 10:17, 24 Phatwe 2019 (UTC)
== Dumela ==
Ke go romela molaetsa o ka ke bone diphetogo tsa gago tse disha re ka itumela thata fa o ka tswelelela o thusa mo Wikipedia ya Setswana. Ke a leboga [[User:Rebel Agent|<span style="font-family:Segoe print; color:red; text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.4em;">'''Rebel'''<sup>Agent</sup></span>]] [[User talk:Rebel Agent|<span style="font-family:Segoe print; color:blue;"><sup>bua le nna</sup></span>]] 02:54, 6 Phukwi 2022 (UTC)
:Tanki from [[User talk:Shoodho|Shoodho]] [[User:Shoodho|Shoodho]] ([[User talk:Shoodho|talk]]) 15:27, 6 Phukwi 2022 (UTC)
== Notice of expiration of your sysop right ==
<div dir="ltr">Hi, as part of [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]], this is an automated reminder to let you know that your permission "sysop" (Administrators) will expire on 2026-06-19 05:47:05. Please renew this right if you would like to continue using it. <i>In other languages: [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot/Messages/default|click here]]</i> [[Modirisi:Leaderbot|Leaderbot]] ([[Puisano ya modirisi:Leaderbot|talk]]) 21:43, 12 Seetebosigo 2026 (CAT)</div>
:Hi Would like to continue using my sysop rights@[[Modirisi:Shoodho|Shoodho]]@[[Modirisi:Leaderbot|Leaderbot]] [[Faphegileng:Contributions/~2026-35264-98|~2026-35264-98]] ([[Puisano ya modirisi:~2026-35264-98|talk]]) 18:35, 16 Seetebosigo 2026 (CAT)
lytdnji63amz5b94eq5aijl23qibczr
Caroline Weir
0
9647
50810
36308
2026-06-17T06:15:54Z
~2026-35306-93
12882
50810
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox football biography|name=Caroline Weir|image=20170719 WEURO ENG SCO 6100 (cropped).jpg|caption=Weir (9) playing for Scotland at [[UEFA Women's Euro 2017]]|full_name=Caroline Elspeth Lillias Weir<ref name="fifa">{{cite web |url=https://tournament.fifadata.com/documents/FWWC/2019/pdf/FWWC_2019_SQUADLISTS.PDF |title=FIFA Women's World Cup France 2019: List of Players: Scotland |publisher=FIFA |page=19 |date=7 July 2019 |access-date=31 January 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606143649/https://tournament.fifadata.com/documents/FWWC/2019/pdf/FWWC_2019_SQUADLISTS.PDF |archive-date=6 June 2019 |url-status=dead }}</ref>|birth_date={{Birth date and age|df=y|1995|06|20}}|birth_place=Scotland{{efn|Secondary sources state [[Dunfermline]]; credible but [[WP:BLPPRIMARY|primary]] information asserting it to be [[Paisley, Renfrewshire|Paisley]].}}|height={{convert|1.72|m|order=flip}}<ref name="fifa"/>|position=[[Midfielder]] / [[Forward (association football)|Forward]]<ref>{{cite web |title=Caroline Weir player profile |publisher=Manchester City F.C. |access-date=22 June 2018 |url=https://www.mancity.com/caroline-weir |archive-date=22 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622193111/https://www.mancity.com/caroline-weir |url-status=dead }}</ref>|currentclub=[[Real Madrid Femenino|Real Madrid]]|clubnumber=10|youthclubs1=Elgin Star|youthclubs2=[[Hibernian L.F.C.|Hibernian]]|youthyears2=2005–2011|clubs1=[[Hibernian L.F.C.|Hibernian]]|years1=2011–2013|caps1=40|goals1=21|clubs2=[[Arsenal L.F.C.|Arsenal]]|years2=2013–2015|caps2=16|goals2=0|clubs3=[[Bristol Academy W.F.C.|Bristol Academy]]|years3=2015|caps3=8|goals3=3|clubs4=[[Liverpool L.F.C.|Liverpool]]|years4=2016–2018|caps4=41|goals4=13|clubs5=[[Manchester City W.F.C.|Manchester City]]|years5=2018–2022|caps5=66|goals5=22|clubs6=[[Real Madrid Femenino|Real Madrid]]|years6=2022–2026|caps6=29|goals6=19|nationalteam-update=05:17, 10 March 2024 (UTC)|club-update=05:17, 10 March 2024 (UTC)|nationalteam1=Scotland U15|nationalyears1=2009|nationalcaps1=2|nationalgoals1=1|nationalteam2=[[Scotland women's national under-17 football team|Scotland U17]]|nationalyears2=2010–2011|nationalcaps2=13|nationalgoals2=9|nationalteam3=[[Scotland women's national under-19 football team|Scotland U19]]|nationalyears3=2011–2014|nationalcaps3=30|nationalgoals3=20|nationalteam4=[[Scotland women's national football team|Scotland]]|nationalyears4=2013–|nationalcaps4=102|nationalgoals4=17|nationalteam5=[[Great Britain women's Olympic football team|Great Britain]]|nationalyears5=2021–|nationalcaps5=4|nationalgoals5=0}}
'''Caroline Elspeth Lillias Weir''' (yo o tshotsweng ka Seetebosigo a le masome mabedi ka 1995) ke motshameki wa moScottish wa kgwele ya dinao e e porofeshionale yo o tshamekang fagare a tlhasela ka kwa pele mo setlhopheng sa Liga F sa [[Real Madrid Femenino|Real Madrid CF]] le sa setshaba sa Spain.
O simolotse tiro ya gagwe kwa Scotland le Hibernian, a fudugela kwa [[Arsenal W.F.C.|Arsenal]] a le dingwaga tse lesome le boferabobedi mme a nna nako ya dingwaga tse di ferangbongwe kwa kgweleng ya dinao ya Enyelane kwa Bristol Academy, Liverpool le Manchester City, a fenya dikopi tse nne (FA Women's Cup tse pedi le WSL Cups tse pedi) mo nakong ya gagwe fa a le kwa City. O ile Real Madrid ka 2022 e nna ene motshameki wa ntlha wa moScottish kwa lekaleng le le kwa godimo la kgwele ya dinao ya bomme ya Spanish.
Weir o dirile tshameko ya gagwe ya ntlha e e tletseng ya boditshabatshaba ka 2013, a bo a tshamekela Scotland kwa dikgaisanong tsa UEFA EURO ya 2017 le kwa sejaneng sa lefatshe sa FIFA sa 2019. O iponaditse gape kwa setlhopheng se se kopanngwang ka boutsana sa Great Britain kwa diOlimpiking tsa 2020 (tse di neng si tshwere ka 2021)
== Metswedi ==
nik7uj03j2ox0ke5y9q5zhwh41eduaf
Letamo la Grand Ethiopian Renaissance
0
13649
50800
50778
2026-06-16T13:53:30Z
JudithShe
9421
Ke okeditse thanolo ya Letamo la Grand Ethiopian Renaissance #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50800
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Grand Ethiopian Renaissance''' (GERD kgotsa TalHiGe<ref>[https://www.bbc.com/afaanoromoo/oduu-57750225 "Hidha Haaromsaa Guddicha Itoophiyaa 'Adwaa Lammaffaa' lammiilee Itoophiyaa tokkoomse"]. ''BBC News Afaan Oromoo'' (in Oromo). Retrieved 15 June 2026</ref>), le pele le neng le itsege ka leina la letamo la Millennium dinako tse dingwe le bidiwa letamo la Hidase ke letamo le le agilweng ka majwe kwa nokeng ya Blue Nile kwa Ethiopia. Letamo le le kwa kgaolong ya Metekel ya Benishangul-Gumuz, gaufi le molelwane wa Sudan.<ref>[https://archive.today/20120322030951/http://www.inewsone.com/2011/04/17/ethiopias-biggest-dam-to-help-neighbours-solve-power-problem/43904 "Ethiopia's biggest dam to help neighbours solve power problem".] News One. 17 April 2011. Retrieved 15 June 2026</ref><ref>Roussi, Antoaneta (10 October 2019). [https://www.nature.com/articles/d41586-019-02987-6 "Nations Clash over Giant Nile Dam]". ''Nature''. '''574''' (7777): 159–60. doi:[https://www.nature.com/articles/d41586-019-02987-6 10.1038/d41586-019-02987-6]. [[:en:PubMed#PubMed_identifier|PMID]] [https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31595068/ 31595068]. [[:en:Semantic_Scholar#S2CID|S2CID]] [https://www.semanticscholar.org/paper/1f62f4c97b9e64c6377bc3ceb8c5b2c86b2bbfec 203929162.]</ref>
Le agilwe ka dingwaga tsa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011) go tsena ka ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le botlhano (2025), tirisokgolo ya lone ke go fetlha motlakase go thusa ka tlhaelo ya motlakase ya kwa Ethiopia le go rekisetsa mafatshe a a mabapi motlakase. Ka seelo sa 5.15 gigawatts, letamo le ke lone pitsa ya motlakase e tona go di feta tsotlhe mo Aforika<ref>[https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2020/07/04/the-bitter-dispute-over-africas-largest-dam "The bitter dispute over Africa's largest dam".] ''The Economist''.</ref>, e le la masome mabedi ka botona mo lefatsheng ka bophara.
Legato la ntlha la go tlatsa letangwana le simolotse ka kgwedi ya Phukwi ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi (2020), ka kgwedi ya Phatwe,ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi ( 2020) metsi a ne a oketsega go nna selekanyo sa dimithara di le makgolo a matlhano, le masome a mane (dimithara di le masome mane go feta bo kwa tlase jwa letamo, le le leng dimithara di le makgolo a matlhano go feta seelo sa lewatle). Legato la bobedi la go tlatsa le feditswe ka kgwedi ya Phukwi a le lesome le borobabongwe ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le bongwe (2021), metsi a tlhaatlogetse kwa dimithareng di le makgolo a matlhano, masome a supa le botlhano. Legato laboraro le feditswe ka kgwedi ya Phatwe a le lesome lebobedi ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le bobedi (2022) mo seelong sa dimithara di le makgolo a marataro. Legato la bone le feditswe ka kgwedi ya Lwetse a le lesome ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le boraro (2023) ka seelo sa dimithara di le makgolo a marataro masome a mabedi le botlhano. Legato la botlhano ebile e le lone la bofelo le feditswe ka kgwedi ya Phalane ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le bone (2024), ka seelo sa bofelo sa dimithara di le makgolo a marataro le masome a mane. Pitsa e, e tlhomilwe semmuso ka kgwedi ya Lwetse a robabongwe ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le botlhano ( 2025).
Ka kgwedi ya Tlhakole a le masome mabedi ngwaga wa dikete tse pedi le le masome a mabedi le bobedi (2022), letamo le ne la ntsha motlakase wa di megawattsa di le makgolo a mararo, masome a supa le botlhano e le lantlha. Lefetlha motlakase la bobedi la di megawatts di le makgolo a mararo, masome a supa le botlhano le butswe semmuso ka kgwedi ya Phatwe ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le bobedi ( 2022). Metshine ya boraro le bone ya dimegawatts di le makgolo mane di tlhomilwe semmuso ka kgwedi ya Phatwe ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le bone (2024). Go bulwa ga letamo ga semmuso e ne e le ka kgwedi ya Lwetse a robabongwe ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le botlhano( 2025).
== Tse di diragetseng pele ==
Leina le noka ya Blue Nile e le tsayang mo Ethiopia ("Abay") le tswa mo lefokong la Geéz le le rayang bogolo go supa gore ke noka ya dinoka. Lefoko Abay le santse le leteng mo dipuong tsa Ethiopia tse ditona go supa sepe kgotsa ope o o supiwang a le kwa godimo.
Lefelo le le tlhopetsweng letamo la Grand Ethiopian Renaissance le tlhophilwe ke Unted States Bureau of Reclamation ka nako ya tshekatsheko ya Blue Nile, e e dirilweng ka dingwaga tsa 1956 le 1964 ka nako ya bogosi jwa ga Haile Selassie. Le fa go ntse jalo, ka ntlha ya thankgolo ya ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a supa le bone ( 1974), tlhaselo ya Ethiopia ya lefatshe la Somalia ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a supa le bosupa( 1977) go tsena ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a supa le borobabobedi (1978), le ntwa ya selegae ya Ethiopia ya dingwaga tse di lesome le botlhano, porojeke e ne ya seka ya tswelela go fitlhelela ka dingwaga tsa tse dikete tse pedi ( 2000). puso ya Ethiopia e ne ya tlhatlhoba lefelo ka Phalane 2009 le kgwedi ya Phatwe, ngwaga wa dikete tse pedi le lesome (2010). Ka kgwedi ya Ngwanatsele ngwaga wa dikete tse le lesome (2010), go ne ga isiwa moalo wa letamo.
Ka kgwedi ya Mopitlo a le masome mararo le motso ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011), letsatsi morago ga porojeke e sena go bolelwa phatlalatsa, konteraka ya dibilone di le nne le borobabobedi e ne ya neelwa kompone ya Italy ya Salini Impregilo go sena ba ba phadisanelang konteraka e, moalo wa ntlha wa matlapa o ne wa alwa ka kgwedi ya Moranang a le malatsi a mabedi ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011) ke Tautona Meles Zenawi. Motshine o o thubang majwe o ne wa agiwa, ga mmogo le sefofane se sepotlana go fefosa motsamao. Tsholofelo e ne e le gore difetlha motlakase tsa ntlha tse pedi di tlaa bereka morago ga dikgwedi di le masome mane le bone tsa kago, kgotsa ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le botlhano (2015) o simologa.
Lefatshe la Egepeto, le le dikhilomithara di le dikete pedi le makgolo a matlhano kwa tlase ga lefelo leo, le kgatlhanong le letamo le, ka le dumela le tlaa fokotsa seelo sa metsi a Nile a a dirisiwang ke lefatshe la Egepeto. Zenawi o ne a bolela, a ikaegile ka patlisiso e e sa fiwang leina, gore letamo ga le kake la fokotsa metsi a a yang kwa tlase, mme le tlaa laola metsi a a dirisediwang go nosetsa. Ka kgwedi ya Motsheganong ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le motso (2011), go ne ga itsisiwe fa lefatshe la Ethiopia le tlaa tlhakanela moalo wa letamo le la Egepeto gore ditlamorago di sekasekiwe.
Letamo le pele le ne le bidiwa Project X. Morago ga konteraka ya lone e sena go itsisiwe, le ne la bidiwa letamo la Millenium. Ka Moranang a le lesome le botlhano ngwaga wa 2011, khansele ya matona e ne ya le fetola leina go nna letamo la Grand Ethiopian Renaissance. Lefatshe la Ethiopia le na le kgonagalo ya motlakase wa metsi wa 45 GW. Letamo le, le duelelwa ke puso le madi a a abilweng ke makgotla a aikemetseng. Go ne go solofetswe gore le tlaa fela ka kgwedi ya Phukwi ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bosupa (2017).
Ditlamorago tse di ka diragalang ke tsone motswedi wa dikgogakgogano tsa mafatshe a a mo kgaolong. Lefatshe la Egepeto le ikaegile ka noka ya Nile go bona 90% wa metsi a lone. Puso ya Egepeto e ne ya gwetlha gore lefatshe la Ethiopia le emise kago mo letamong e le maemo a a tlhokegang pele ga gpo buisanwa le ne gape la kopa kemo nokeng ya mafatshe a mangwe aa mo kgaolong, baeteledipele bangwe ba sepolotiki ba tlhatlhantse ka ditsela tsa go kganela porojeke e. Lefatshe la Egepeto le ne la tswa ka leano la nyatsa kemo nokeng ya letamo mo kgaolong ga mmogo le lefatshe la China, Italy le mafatshe a mangwe a a emeng porojeke e nokeng. Le fa go ntse jalo, dipuso tsa mafatshe a mangwe kwa lenaneeng la kgampu la Nile di ne tsa supa kemo nokeng ya letamo le. Maatshe a, a akaretsa la Sudan, le e leng lone fela le lengwe le le kwa tlase ga Blue Nile, le ntswa maemo a Sudan ka letamo le a ne a farologana ka nako. Ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bone ( 2014), lefatshe la Sudan le ne la supa la Egepeto ka monwana go bo le tlhotlheletsa seemo.
Lefatshe la Ethiopia le ganetsa gore letamo le tlaa nna le ditlamorago tse di sa siamang mo go eleleng ga metsi kwa tlase, le bolela fa letamo le tlaa oketsa go elela ga metsi go ya Egepeto ka go fokotsa go tsewa ke phefo le letsatsi mo lekadibeng la Nasser. Lefatshe la Ethiopia la re la Egepepeto le nna dingalo fela; ka kgwedi ya Phalane ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borobabongwe (2019), lefatshe la Egepeto le ne la re dipuisano le mafatshe a Sudan le Ethiopia ka kago ya letamo la dibilone di le nne la motlakase wa metsi le Ethiopia e le agang mo nokeng ya Nile di eme go sena tharabololo. Go simolola ka kgwedi ya Ngwanatsele,ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borobabongwe (2019), mokwaledi mogolo wa tsa madi wa U.S Steven T. Mnuchin o simolotse go dra dipuisano le mafatshe ka boraro.
== Ditshenyegelo le dituelo ==
Letamo la Grand Ethiopian Renaissance (GERD) go akanyeditswe fa le tlaa lopa madi a di dolara a ka nna dibilone di le tlhano, a lekana le 7% wa dipoelo tsa 2016 tsa lefatshe la Ethiopia. Tlhaelo ya madi a a emang nokeng diporojeke mo nokeng ya Blue Nile go tswa kwa mafatsheng kgotla makgotla a mafatshefatshe go supilwe fa e le letsholo la Egepeto go laola go neelana metsi a Nile. Lefatshe la ethiopia le ne la patelesega go ntsha madi a GERD ka go kopa madi kwa makgotleng a a farologaneng ka go rekisa dikamano le go gwetlha babereki go ntsha bontlha bongwe jwa dituelo tsa bone. Madi a a ntshiwang a ntshediwa mo maranyaneng a semmuso a a tlhomamisitsweng ke ofisi ya ga tonakgolo wa Ethiopia.
Bilone e le nngwe ya madi otlhe ya metshine le didirisiwa tsa motlakase a ntshitswe ke Exim Bank of China.
== Leano la kago ==
Leano la kago le fetogile gantsi ka dingwaga tsa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011) go tsena ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borobabaongwe (2019). Se se ne sa ama dielo tsa motlakase le go baya.
Pele, ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011), motshine wa motlakase wa metsi o ne o tshwanetse go amogela difetlha motlakase di le lesome le botlhano, nngwe le nngwe ya tsone e fetlha motlakase wa di megawattsa di le makgolo a mararo le masome a matlhano, se se dira gore seelo sotlhe e nne dikete di le tlhano, makgolo mabedi, le masome a matlhano, ka tsholofelo ya motlakase wa di Gigawatts di le dikete di le lesome le botlhano, lekgolo, le masome mabedi le borobabbobedi ka ngwaga. Seelo sa motlakase o o tla a fetlhiwang se ne sa okediwa morago go nna dikete di le thataro ka metshine e le lesome le borataro, mongwe le mongwe o fetlha di megawatts di le dikete di le lesome le borataro, lekgolo, masome a matlhano le boraro. Motlakase o o tla a ntshiwang go ne go solofelwa fa e tlaa nna di Gigawatts di le lesome le borataro, lekgolo le masome a matlhano le boraro ka ngwaga. Seo se ne sa fitlhelelwa ka go oketsa metshine e le lesome le bone ya e le lesome leborataro go stwa kwa di megawatts di le makgolo a mararo, masoe a supa le botlhano go nna di le makgolo a mane go sa fetolwe seelo. Go ya ka tona wa Ethiopia ka kgwedi ya Phalane a le lesome le bosupa ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borobabongwe (2019), seelo sa go fetlha motlakase sa GERD gompieno ke dikete di le tlhano, lekgolo le masome a matlhano, ka metshine e le lesome le boraro e le kwelo tlase go tswa mo go e le lesome le borataro.
Ga se dipalo tsa motlakase fela tse di fetogileng mo nakong, dipalo tsa go baya le tsone di fetogile. Ka ngwaga wa 2011, letamo le ne le tshwanetse go nna boleele jwa dimithara di le lekgolo masome mane le botlhano ka seelo sa di mithara di le didkadike di le lesome le motso. Letangwana le ne le tshwanetse go nna le seelo sa dikhilomithara di le masome a marataro leborataro le bophara jwa dikhilomithara di le sekete, makgolo a marataro le masome a robabobedi fa le tletse. Letangwana le le bapileng le letamo le legolo le ne le tshwanetse go nna boleele jwa dimkithara di le masome mane lebotlhano ka dimithara go ya kwa godimo, boleele jwa dimithara di le dikete nne le makgolo a robabobedi le seelo sa dimithara di le didikadike di le lesome le botlhano.
Ka ngwaga wa ngwaga wa a 2013, lekgotla la baitseanape ba ba ikemetseng (IPoE) le ne la tlhatlhoba letamo le dipalo tsa lone tsa setegeniki. Ka nako eo, dipalo tsa letangwana di ne di fetogile. Dipalo tsa letangwana fa le tletse di ne tsa ya kwa dikhilomithareng di le sekete, makgolo a robabobedi masome a supa le bone, e le koketsego ya dikhilomithara di le lekgolo, masome a robabongwe le bone. Seelo sa go baya metsi fa le tletse se oketsegilego nna dikhilomithara di le masome a supa le bone, e le koketsego ya dikhilomithara di supa. Dipalo tse ga di a fetoga morago ga 2013. Seelo sa go baya metsi sa dikhilomithara di le masome a supa le bone se emetse dikhilomithara di le masome a robabobedi le bone tsa metsi otlhe a ngwaga a Nile.
Morago ga dikgakololo tsa IPoE, ka ngwaga wa 2013, dipalo tsa letamo di ne tsa fetoga go mekamekana le go elela mo go ntsi ga metsi fa go ka nna merwalela e e feteletseng: bo kwa godimo jwa letamo legolo ke dimithara di le lekgolo, masome a matlhano le botlhano, koketsego ya dimithara di lelesome, ka boleele jwa dimithara di le sekete, makgolo a supa le masome a robabobedi. Dipalo tsa go ntsha metsi ga di a fetoga, ke molomo wa letamo legolo fela o o isitsweng kwa godimo. Letangwana la majwe le ne la isiwa kwa godimo go nna dimithara di le masome a matlhano, koketsego ya dimithara di le tlhano, ka boleele jwa dikete di le tlhano le makgolo a mabedi, koketsego ya dimithara di le masome a mane. Seelo sa letangwana se oketsegile ka dimithara di le didikadidike di le lesome le borataro, koketsego ya mmithara o le mongwe le botlhano.
=== Matamo a mabedi ===
Bo kwa tlase jwa letamo kgolo bo dimithara di le makgolo a matlhano kwa godimo ga seelo sa lewatle, go tsamaelana le seelo sa moalo wa noka ya Blue Nile. Fa o bala go tswa kwa tlase, letamo legolo le boleele jwa lekgolo le masome a mane le botlhano go ya kwa godimo, dimithara di le sekete, makgolo a supa le masome a robabobedi, le agilwe ka lokgarapana lo lontsho. Molomo wa letamo o dimithara di le makgolo a marataro, masome a matlhano le botlhano kwa godimo ga seelo sa lewatle.
== Metswedi ==
59wbdktksls1xxwqzj4sbaui9c68vw5
Letsha la Bosumtwi
0
13671
50792
2026-06-16T12:12:30Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Letsha la Bosumtwi
50792
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:An Explosive Beginning for Lake Bosumtwi (154739 - 151229 lrg).jpg|thumb|Letsha la Bosumtwi]]
'''Letsha la Bosomtwe''',<ref>[https://visitghana.com/attractions/lake-bosomtwe/#:~:text=Getting%20there,a%20community%20mounted%20entry%20point. "Visit Ghana - Lake Bosomtwe"]. ''Visit Ghana''. Retrieved 2025-04-27.</ref> gape le bidiwa '''Bosumtwi''',<ref name=":0">[https://touringghana.com/lake-bosomtwi/ "Lake Bosomtwi"]. ''touringghana.com''. 2016-03-27. Retrieved 2019-06-08.</ref>ke lone fela letsha la tlholego kwa [[Ghana]]. E mo teng ga khuti ya bogologolo ya thulo e e ka nnang 10.5 kilometres (6.5 mi) ka bophara. <ref>[https://web.archive.org/web/20031128025500/http://www.worldlakes.org/lakedetails.asp?lakeid=10252 "Bosumtwi"]. ''LakeNet''. Archived from the original on November 28, 2003. Retrieved 2007-02-18.</ref>E bokgakala jwa dikilometara di le masome a mararo (19 mi) borwa-botlhaba jwa Kumasi, motsemogolo wa Ashanti, mme ke lefelo le le tumileng la boitapoloso. Go na le metse e ka nna masome a mararo gaufi le letsha la crater la Lake Bosomtwe, e e nang le baagi ba ka nna dikete tse makgolo a supa.<ref name=":0" /> Motse o o tumileng thata mo metsaneng e ka tlwaelo bajanala ba nnang mo go yone ke Abono.<ref>Adom, Dickson (2018-01-01). [[doi:10.1515/trser-2018-0007|"The human impact and the aquatic biodiversity of lake Bosomtwe: rennaisance (sic) of the cultural traditions of Abono (Ghana)?".]] ''Transylvanian Review of Systematical and Ecological Research''. '''20''' (1): 87–110. doi:[[doi:10.1515/trser-2018-0007|10.1515/trser-2018-0007]]. ISSN [https://search.worldcat.org/issn/2344-3219 2344-3219.]</ref>
[[Ba-Ashanti]] ba tsaya Bosomtwe e le letsha le le boitshepo. Go ya ka tumelo ya setso, meya ya baswi e tla fano go ya go laela modimo wa sesadi e bong Asase Ya. Ka ntlha ya seno, go tsewa gore go letleletswe go tshwara ditlhapi mo letsheng leno ka mapolanka fela a a dirilweng ka logong. Gareng ga mefuta ya ditlhapi mo letsheng ke cichlid Hemichromis frempongi, le cichlids Tilapia busumana le T. discolor. <ref>[[:en:Rainer_Froese|Froese, Rainer;]] [[:en:Daniel_Pauly|Pauly, Daniel]] (eds.). [https://www.fishbase.org/summary/SpeciesSummary.php?genusname=Hemichromis&speciesname=frempongi "''Hemichromis frempongi''".] [[:en:FishBase|''FishBase''.]] February 2012 version.</ref>
== Naga ya Ghana ==
Letšha la Bosomtwe le na le bophara jwa dikilometara di le 10,5, le le golo go le gonnye go feta letsha la gompieno le le ka nnang dikilometara di le borobabobedi ka bophara, mme go lekanyetswa gore le na le dingwaga di le dimilione di le 1,07 (Pleistocene period).[ 1][11]
Boteng jwa khuti e e ka nna dimetara di le makgolo a marao le masome a robabongwe (1,250 ft), fela, fa e balwa mmogo le boteng jwa matlakala a letsha - 750 m (2,460 ft).[ 12]
Kgatara eno e ne ya senyega go se kae, e bile e le mo sekgweng se se kitlaneng sa pula, mme seno se dira gore go nne thata go ithuta le go tlhomamisa gore e simologile kae ka ntlha ya go thulana ga naledi ya legodimo. Dikarolo tse di gakgamatsang tse di jaaka dikhoune tse di phatlogang di khurumeditswe thata ke dimela kgotsa di khurumeditswe ke letsha. Le fa go ntse jalo, go epololwa ga khuti e e fa gare ya kgolokwe e e kwa tlase ga bodilo jwa letsha bosheng jaana go dirile gore go nne le dilo tse dintsi tse di gakgamatsang tse di ka ithutiwang ka saense. [ 11] Tektite, e go dumelwang gore e tswa mo thulanong e, e fitlhelwa mo nageng ya boagisani ya Ivory Coast, mme microtektite e e amanang le yone e fitlhelwa mo sedimenteng sa lewatle le le boteng kwa bophirima jwa kontinente ya Afrika.[ 11]
Tiro e e theilweng mo patlisisong ya dipalopalo ya ditshwantshiso tsa dipalo tsa nako e e fetileng tsa tiragalo ya thulo[13] e tlhomamisa gore tshimologo e e kgonegang ya thulo ke asteroid e e tswang mo gare ga lebanta le legolo ka tshekeletsa e e kwa godimo (>17 degrees).[ 14]
== Ditso tsa Seemo sa Bosa ==
Pele ga go thulana ga asteroid, lefelo leno e ne e le sekgwa se se kitlaneng se se tletseng diphologolo. Morago ga thulo, khuti e e neng ya nna teng e ne ya tlala ka metsi a a neng a bopa Letsha la Bosomtwe. 15]
Dipaka tsa dipula tse dikgolo di ne di tlatsa khuti eno ka metsi, di dira gore metsi a letsha a tlhatlogele kwa godimo ga mafelo a a kwa tlase thata a lekhubu leno. Dipaka tse di ntseng jalo di supiwa ke masalela a ditlhapi a a fitlhetsweng kwa godimo ga dithaba. Metsi a ne a elela go tswa mo mogobeng oo ka mosele o o neng o penologa. Le fa go ntse jalo, gape go ne go na le dinako tse ka tsone metsi a neng a le kwa tlase thata jaana mo e leng gore sekgwa sa pula se ne se tsenelela mo lekadibeng mme se dira gore letsha leno e nne letamo le lennye fela. Nako e e ntseng jalo, go ya ka ditlhamane mme jaanong e supiwa ke direkoto tsa paleoclimate, e ne ya tswelela go fitlha dingwaga tse di ka nnang makgolo a mararo tse di fetileng. <ref>Shanahan et al. 2009</ref>
== Metswedi ==
qguujdxtmr7ft65voglr7czt6gj08mr
Noka ya Breede
0
13672
50793
2026-06-16T12:21:13Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Breede #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50793
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Breede|river_name=Bree|image_name=Breede River.jpg|caption=Noka ya Breede dikhilomithara di le tlhano go tswa kwa molomong|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Breede|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Kapa Bophirima]]|mouth=Witsand|origin=Bokone jwa Swartberg}}
'''Noka ya Breede''', e e itsegeng gape e le '''noka ya Bree''' ke noka e e kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]]. Fa o ya kwa bokone go tswa kwa toropong ya [[Cape Town]], noka e elelela kwa bophirima go ya botlhaba. Dithaba tse di mo bophirima jwa yone di ne di kgaoganya dikgaolo tsa lefatshe mo go itemogetsweng ke bathibeledi ba yurope ka didikadike tsa dingwaga di le lesome le borobabobedi. Noka ya Witels le ya Dwars di nna noka ya Bree.
== Metswedi ==
Lefelo la ntlha le e tshelang kwa go lone ke kwa thabeng aya Skurweberg gaufi le Ceres. Metsia tlaa bo a elela go feta Michell's Pass pele ga a ya lefelong la Worcester.<ref>[https://www.places.co.za/html/breedevalley.html "Breede River Valley"]. ''www.places.co.za''.</ref> Molomo wa noka ke letangwana le le kwa Witsand kwa lewatleng la Indian.<ref>[http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Bree - estuary] [https://web.archive.org/web/20061008000217/http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Archived] October 8, 2006, at the [[:en:Wayback_Machine|Wayback Machine]]</ref>
== Tse di tshelang mo go yone ==
Mo motsamaong wa yone go kgabaganya mokgatsha wa noka ya Breede, e kopanngwa ke Hosloot le Smallblaar, go tswa kwa mafelong a one, go nna dithaba tsa Toitskloof le Stettyn. Noka ya Hex e e tshelang kwa dthabeng tsa Hex e kopana le noka ya Breede go tswa kwa bokone-botlhaba. Kwa tlase noka ya Slang le ya Buffeljags di tshelwa ke dithaba tse di kwa borwa tsa dithaab tsa Langeberg pele ga e tshela metsi a tsone kwa nokeng ya Breede. Gaufi le Swellendam noka e kopana le Riviersonderend, ka lefelo la yone le le kapang metsi kwa dithabeng tse di dikaganyeditseng letamo la Theewaterskloof gaufi le Villiersdorp.
== Matamo mo nokeng ==
Letamo la Brandvlei, le feditswe ka 1936 la atolosiwa ka 1987, le isa metsi kwa diporojekeng di le mmalwa tsa nisetso kwa mohameng wa temothuo wa kgaolo eo. Mo lefelong leo go na le matamo a le mmalwa a mangwe:
* Letamo la Stettynskloof
* Letamo la Zwiegelaars
* Letamo la Theewaterskloof
* Letamo la Elandskloof
* Letamo la Pietersfontein
* Letamo la Poortjieskloof
== Ditiragalo ==
Noka ya Breede e tumile ka maeto a go pagama mekoro. Metsi a a elelang ka bonya le go tlhoka go nna le dikwena, dikubu le menang go dira gore e nne lefelo le le rategang la boitapoloso ak mafelo a beke. Dikompone tsa maeto di le dintsi di simolola dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa jwa Swellendam ka mekoro ya batho ba le babedi. Noka e ya tsamaega mo dikhilomithareng di le masome mabedi le borobabobedi, go tswa kwa molomong kwa Witsand.
== Diphologolo ==
Maruarua a matona gantsi a tsena mo letangwaneng a nna mo metsing a noka ya Breede, mangwe a binwe dikhilomithara di le tlhano kwa godimo ga noka.<ref>Wavescape, Spike at. [https://www.wavescape.co.za/environment/sharks/bizarre-bull-shark-record.html "Bizarre Bull Shark Record".] ''www.wavescape.co.za''.</ref> Maruarua a, a ne a tlhagelela mo legatong la bobedi la River Monsters. Jaaka patlisiso ya ga Jeremy Wade e supa, maruarua a noka ya Breede a matona go feta a a tlwaelesegileng ka ntlha ya go tlwaela go utswa ditlhapi tsa batshwara ditlhapi, go a letla go ja le go oketsega mmele a sa sokola. Golo mo, le go itekanela ga noka go bakile go tlhoka ditlhaselo tsa maruarua mo bathong mo kgolong eo.<ref>"Hidden Predator". ''River Monsters''. 30 May 2010. [[:en:Animal_Planet|Animal Planet.]]</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|left|thumb|Borogo jwa Alvi's Drift go kgabaganya noka ya Breede]]
[[Setshwantsho:Breede River PA020053.JPG|center|thumb|Breede go tswa Bontebok Park]]
== Metswedi ==
i6jwn4bkbyf4nm8mz50yi90273q1mp4
50794
50793
2026-06-16T12:22:25Z
JudithShe
9421
Ke golagantse ditsebe tse dingwe #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50794
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Breede|river_name=Bree|image_name=Breede River.jpg|caption=Noka ya Breede dikhilomithara di le tlhano go tswa kwa molomong|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Breede|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Kapa Bophirima]]|mouth=Witsand|origin=Bokone jwa Swartberg}}
'''Noka ya Breede''', e e itsegeng gape e le '''noka ya Bree''' ke noka e e kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]]. Fa o ya kwa bokone go tswa kwa toropong ya [[Cape Town]], noka e elelela kwa bophirima go ya botlhaba. Dithaba tse di mo bophirima jwa yone di ne di kgaoganya dikgaolo tsa lefatshe mo go itemogetsweng ke bathibeledi ba yurope ka didikadike tsa dingwaga di le lesome le borobabobedi. Noka ya Witels le ya Dwars di nna noka ya Bree.
== Metswedi ==
Lefelo la ntlha le e tshelang kwa go lone ke kwa thabeng aya Skurweberg gaufi le Ceres. Metsia tlaa bo a elela go feta Michell's Pass pele ga a ya lefelong la Worcester.<ref>[https://www.places.co.za/html/breedevalley.html "Breede River Valley"]. ''www.places.co.za''.</ref> Molomo wa noka ke letangwana le le kwa Witsand kwa lewatleng la Indian.<ref>[http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Bree - estuary] [https://web.archive.org/web/20061008000217/http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Archived] October 8, 2006, at the [[:en:Wayback_Machine|Wayback Machine]]</ref>
== Tse di tshelang mo go yone ==
Mo motsamaong wa yone go kgabaganya mokgatsha wa noka ya Breede, e kopanngwa ke Hosloot le Smallblaar, go tswa kwa mafelong a one, go nna dithaba tsa Toitskloof le Stettyn. Noka ya Hex e e tshelang kwa dthabeng tsa Hex e kopana le noka ya Breede go tswa kwa bokone-botlhaba. Kwa tlase noka ya Slang le ya Buffeljags di tshelwa ke dithaba tse di kwa borwa tsa dithaab tsa Langeberg pele ga e tshela metsi a tsone kwa nokeng ya Breede. Gaufi le Swellendam noka e kopana le Riviersonderend, ka lefelo la yone le le kapang metsi kwa dithabeng tse di dikaganyeditseng letamo la Theewaterskloof gaufi le Villiersdorp.
== Matamo mo nokeng ==
Letamo la Brandvlei, le feditswe ka 1936 la atolosiwa ka 1987, le isa metsi kwa diporojekeng di le mmalwa tsa nisetso kwa mohameng wa temothuo wa kgaolo eo. Mo lefelong leo go na le matamo a le mmalwa a mangwe:
* [[Letamo la Stettynskloof]]
* [[Letamo la Zwiegelaars]]
* [[Letamo la Theewaterskloof]]
* [[Letamo la Elandskloof]]
* [[Letamo la Pietersfontein]]
* [[Letamo la Poortjieskloof]]
== Ditiragalo ==
Noka ya Breede e tumile ka maeto a go pagama mekoro. Metsi a a elelang ka bonya le go tlhoka go nna le dikwena, dikubu le menang go dira gore e nne lefelo le le rategang la boitapoloso ak mafelo a beke. Dikompone tsa maeto di le dintsi di simolola dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa jwa Swellendam ka mekoro ya batho ba le babedi. Noka e ya tsamaega mo dikhilomithareng di le masome mabedi le borobabobedi, go tswa kwa molomong kwa Witsand.
== Diphologolo ==
Maruarua a matona gantsi a tsena mo letangwaneng a nna mo metsing a noka ya Breede, mangwe a binwe dikhilomithara di le tlhano kwa godimo ga noka.<ref>Wavescape, Spike at. [https://www.wavescape.co.za/environment/sharks/bizarre-bull-shark-record.html "Bizarre Bull Shark Record".] ''www.wavescape.co.za''.</ref> Maruarua a, a ne a tlhagelela mo legatong la bobedi la River Monsters. Jaaka patlisiso ya ga Jeremy Wade e supa, maruarua a noka ya Breede a matona go feta a a tlwaelesegileng ka ntlha ya go tlwaela go utswa ditlhapi tsa batshwara ditlhapi, go a letla go ja le go oketsega mmele a sa sokola. Golo mo, le go itekanela ga noka go bakile go tlhoka ditlhaselo tsa maruarua mo bathong mo kgolong eo.<ref>"Hidden Predator". ''River Monsters''. 30 May 2010. [[:en:Animal_Planet|Animal Planet.]]</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|left|thumb|Borogo jwa Alvi's Drift go kgabaganya noka ya Breede]]
[[Setshwantsho:Breede River PA020053.JPG|center|thumb|Breede go tswa Bontebok Park]]
== Metswedi ==
s8e5w6y18tk15yida1xbom1k1d3uo5l
50799
50794
2026-06-16T13:50:43Z
MmaBaggio
11091
50799
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Breede|river_name=Bree|image_name=Breede River.jpg|caption=Noka ya Breede dikhilomithara di le tlhano go tswa kwa molomong|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Breede|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Kapa Bophirima]]|mouth=Witsand|origin=Bokone jwa Swartberg}}
'''Noka ya Breede''', e e itsegeng gape e le '''noka ya Bree''' ke noka e e kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]]. Fa o ya kwa bokone go tswa kwa toropong ya [[Cape Town]], noka e elelela kwa bophirima go ya botlhaba. Dithaba tse di mo bophirima jwa yone di ne di kgaoganya dikgaolo tsa lefatshe mo go itemogetsweng ke bathibeledi ba yurope ka didikadike tsa dingwaga di le lesome le borobabobedi. Noka ya Witels le ya Dwars di nna noka ya Bree.
== Metswedi ==
Lefelo la ntlha le e tshelang kwa go lone ke kwa thabeng aya Skurweberg gaufi le Ceres. Metsia tlaa bo a elela go feta Michell's Pass pele ga a ya lefelong la Worcester.<ref>[https://www.places.co.za/html/breedevalley.html "Breede River Valley"]. ''www.places.co.za''.</ref> Molomo wa noka ke letangwana le le kwa Witsand kwa lewatleng la Indian.<ref>[http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Bree - estuary] [https://web.archive.org/web/20061008000217/http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/bree.html Archived] October 8, 2006, at the [[:en:Wayback_Machine|Wayback Machine]]</ref>
== Tse di tshelang mo go yone ==
Mo motsamaong wa yone go kgabaganya mokgatsha wa noka ya Breede, e kopanngwa ke Hosloot le Smallblaar, go tswa kwa mafelong a one, go nna dithaba tsa Toitskloof le Stettyn. Noka ya Hex e e tshelang kwa dthabeng tsa Hex e kopana le noka ya Breede go tswa kwa bokone-botlhaba. Kwa tlase noka ya Slang le ya Buffeljags di tshelwa ke dithaba tse di kwa borwa tsa dithaab tsa Langeberg pele ga e tshela metsi a tsone kwa nokeng ya Breede. Gaufi le Swellendam noka e kopana le Riviersonderend, ka lefelo la yone le le kapang metsi kwa dithabeng tse di dikaganyeditseng letamo la Theewaterskloof gaufi le Villiersdorp.
== Matamo mo nokeng ==
Letamo la Brandvlei, le feditswe ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a mararo le borataro (1936) la atolosiwa ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi le bosupa (1987), le isa metsi kwa diporojekeng di le mmalwa tsa nisetso kwa mohameng wa temothuo wa kgaolo eo. Mo lefelong leo go na le matamo a le mmalwa a mangwe:
* [[Letamo la Stettynskloof]]
* [[Letamo la Zwiegelaars]]
* [[Letamo la Theewaterskloof]]
* [[Letamo la Elandskloof]]
* [[Letamo la Pietersfontein]]
* [[Letamo la Poortjieskloof]]
== Ditiragalo ==
Noka ya Breede e tumile ka maeto a go pagama mekoro. Metsi a a elelang ka bonya le go tlhoka go nna le dikwena, dikubu le menang go dira gore e nne lefelo le le rategang la boitapoloso ak mafelo a beke. Dikompone tsa maeto di le dintsi di simolola dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa jwa Swellendam ka mekoro ya batho ba le babedi. Noka e ya tsamaega mo dikhilomithareng di le masome mabedi le borobabobedi, go tswa kwa molomong kwa Witsand.
== Diphologolo ==
Maruarua a matona gantsi a tsena mo letangwaneng a nna mo metsing a noka ya Breede, mangwe a binwe dikhilomithara di le tlhano kwa godimo ga noka.<ref>Wavescape, Spike at. [https://www.wavescape.co.za/environment/sharks/bizarre-bull-shark-record.html "Bizarre Bull Shark Record".] ''www.wavescape.co.za''.</ref> Maruarua a, a ne a tlhagelela mo legatong la bobedi la River Monsters. Jaaka patlisiso ya ga Jeremy Wade e supa, maruarua a noka ya Breede a matona go feta a a tlwaelesegileng ka ntlha ya go tlwaela go utswa ditlhapi tsa batshwara ditlhapi, go a letla go ja le go oketsega mmele a sa sokola. Golo mo, le go itekanela ga noka go bakile go tlhoka ditlhaselo tsa maruarua mo bathong mo kgolong eo.<ref>"Hidden Predator". ''River Monsters''. 30 May 2010. [[:en:Animal_Planet|Animal Planet.]]</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|left|thumb|Borogo jwa Alvi's Drift go kgabaganya noka ya Breede]]
[[Setshwantsho:Breede River PA020053.JPG|center|thumb|Breede go tswa Bontebok Park]]
== Metswedi ==
596486zvi4umxk2ijai1hqv8qfa1dy5
Letsha la Volta
0
13673
50795
2026-06-16T12:38:37Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Letsha la Volta
50795
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Adomi-bridge 0418.png|thumb|Letsha la Volta]]
'''Letsha la Volta''' (French: Lac Volta), e leng letamo le letona ka metsi mo lefatsheng go ya ka bogolo jwa lone, le kafa morago ga Letamo la Akosombo le le ntshang motlakase o montsi wa kwa Ghana. E mo nageng ya Ghana mme e na le bogolo jwa 8,502 square kilometres (3,283 sq mi).<ref>[https://www.britannica.com/place/Lake-Volta "Lake Volta | lake, Ghana".] ''Encyclopedia Britannica''. Retrieved 2021-02-06.</ref>E atologa go tswa kwa Akosombo kwa borwa go ya kwa karolong e e kwa bokone ya naga. <ref>[https://visibleearth.nasa.gov/view.php?id=58197 "Lake Volta, Ghana".] ''Visible Earth''. NASA. 7 April 2002. Retrieved 7 March 2018.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20190209232358/https://www.mcqspoint.com/general-knowledge/largest-tallest-biggest-of-universe.html "Largest, Tallest, Biggest, Shortest".] ''McqsPoint''. Archived from the original on 9 February 2019. Retrieved 9 February 2018.</ref>
== Dipopego tsa lefatshe ==
'''Letsha la Volta''' le mo molatswaneng wa prime meridian, dikerii di le thataro kwa bokone jwa Ekhweitha. Lefelo le le kwa bokone jwa letsha leno le gaufi le toropo ya Yapei, mme karolo e e kwa borwa ya lone e kwa Letamong la Akosombo, le le dikilometara di le makgolo a matlhano le masome a mabedi go tswa kwa Yapei. Letamo la Akosombo le kganela [[Noka ya White Volta]] le [[Noka ya Black Volta]], tse pele di neng di kopana fa bogare jwa letamo leno bo leng teng gone jaanong, gore di bope Noka e le nngwe ya Volta. Noka ya Volta ya gompieno e elela go tswa kwa matlhakoreng a matamo a a dirang maatla a motlakase le go e tshololela kwa Lewatleng la Atlantic kwa borwa jwa Ghana.
Ditlhaketlhake tse dikgolo mo letsheng ke Dodi, Dwarf le Kporve. Digya National Park e mo karolong ya lotshitshi lwa bophirima jwa letsha leno.
== Ditso ==
Letsha leno le ne la bopiwa ke Letamo la Akosombo, le le neng la simololwa ke moithutajioloji Albert Ernest Kitson ka nako ya bokoloniale jwa Boritane ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le lesome ke botlhano (1915), go dirisa maatla a noka go nyerolosa bauxite e e tswang mo lefelong leo. Kgopolo eno e ne ya simolola go tuma gape kwa bokhutlong jwa motlha wa bokoloniale morago ga Ntwa ya Lefatshe II fa Kwame Nkrumah a ne a nna poresidente ya kolone ya Gold Coast mme a simolola go leka go tlhabolola naga. Babusi ba Boritane le ba mo lefelong leo ba ne ba tlhoma komiti e e neng e dira mmogo go baakanyetsa, e e neng ya konela ka gore go ne go tla tlhokega gore go fudusiwe batho ba ba fetan dikete tse makgolo a marataro . Le fa go ntse jalo, komiti eno e ne ya lemoga gape gore letsha leno le ne le tla oketsa ditshono tsa go tshwara ditlhapi, ka go dira jalo le thusa go fepa batho ba mo kgaolong eo. Ka fa letlhakoreng le lengwe, go ne go bonelwa pele mathata a malwetse a a amanang le metsi, jaaka malaria, trypanosomiasis, schistosomiasis, le onchocerciasis. 5]
Aluminium Limited, e e neng e le motlamedi yo mogolo wa porojeke eno, e ne ya tlogela go e dira fa Ghana e sena go ikemela ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a matlhano le bosupa (1957). Dithulaganyo tse di tlhabolotsweng di ne tsa latlha mogopolo wa madirelo a a kopantsweng a aluminiamo mme tsa akantsha gore go thuntshiwe bauxite e e romelwang kwa dinageng di sele. Kaiser Aluminum e ne ya tsena mo porojekeng eno ka nako eo, mme morago ga dipuisano tse di tsereng lobaka lo loleele, go ne ga bonwa madi a porojeke eno, mme gone jaanong e le go fokotsa ditshenyegelo e se ka go akanyetsa banni ba lefelo le le amilweng ke masetlapelo ano. Ka jalo, tiro ya go aga e ne ya simololwa pele ga puso e simolola go rulaganya gore batho ba fudugele koo. Ka bonako morago ga moo, go ne ga tlhomiwa setheo sa setšhaba, mme sa rulaganya gore go agiwe ditoropo tse dingwe di le masome a matlhano le bobedi , tse go neng go akanngwa gore di tla nna sekao sa go tlhabolola le go tokafatsa botshelo jwa batho ba lefelo leo. Mme ka ntlha ya go itlhaganela, go fudusiwa ga batho ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a marataro le bone (1964) go ne ga nna tlhakatlhakano e bile go sa atlege. Thulaganyo e e bokoa e bakile mathata a magolo mo baaging ba selegae mme ya dira gore mathata a tswelele pele nako e telele morago ga go wediwa ga porojeke.[ Mmogo, magae a le 15 000 mo metseng e le 740 a ne a khurumeditswe ke metsi, mme go ne ga tlhokega gore batho ba le 78 000 ba fudusiwe. 1]
Fa nako e ntse e ya, go nna teng ga letsha leno go ne ga senya mekgwa ya setso ya go tshwara ditlhapi le ya temothuo mo kgaolong eo mme ga dira gore go nne le koketsego e kgolo ya malwetse. Puso e ne ya etelela pele go tlhabolola dilo mme batho ba ne ba tshwanelwa ke go itlwaetsa maemo a masha ka bobona. Le fa go ntse jalo, ntshokuno ya dijo mo kgaolong eo e ne ya oketsega mo masomeng a dingwaga morago ga go agiwa ga letamo la Akosombo, mme letsha leno le ne la bula tsela e kgolo ya go tsamaya ka dikepe go ya kwa bokone jwa naga le go naya ditshono tse disha tsa go tlhabolola bojanala, jo bo ntseng bo oketsega. Ka fa letlhakoreng le lengwe, metsi a ne a ntse a fokotsega bosheng jaana ka ntlha ya go gotela ga lefatshe, mme seno se ne sa fokotsa maatla a motlakase. 6]
== Itsholelo ==
Letamo la Akosombo le ntsha 912 MW ya motlakase mo nageng, mmogo le go romelwa kwa [[Togo]], [[Benin|Benin,]] le dinaga tse dingwe tse di gaufi, ka go dira jalo go bona madi a boditšhaba. 1] Letsha la Volta le lone le botlhokwa thata mo go tsa dipalangwa, ka gonne le dira gore go nne le ditsela tse di tsamaisiwang ke dikepe le dikepe tse di rwalang dithoto. E re ka letsha leno le legolo le le mo kgaolong ya boboatsatsi, metsi a lone a nna a le bothitho ngwaga otlhe. Fa letsha la Volta le laolwa sentle, go nna le ditlhapi di le dintsi le mafelo a magolo a go tshwarwang ditlhapi mo go one.
Letsha leno gape le ngoka bojanala, mme dikepe tsa bojanala di etela setlhaketlhake sa Dodi. Setlhaketlhake sa Dodi se fetogile lefelo le legolo la bojanala kwa Ghana fa e sale se tlhomiwa ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a marataro le bongwe (196) morago ga go agiwa ga Letsha la Volta. Ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011), Volta River Authority e ne ya aba dimilione di le US$2.5 go tlhabolola Dodi Island's eco-tourism potential ka go dirisa lekala la yona la bojanala, Volta Hotels Limited.[ 7]
Dilo tse di diregileng bosheng jaana di akaretsa kgwebo e kgolo ya go epa dikgong tse di nwetsweng ke metsi mo dikgweng tse di tletseng metsi tse di kafa tlase ga Letsha la Volta. Porojeke eno e roba dikgong tsa boleng jo bo kwa godimo tsa boboatsatsi ntle le go tlhoka dikgong tse di oketsegileng kgotsa go senngwa ga sekgwa se se leng teng mme, go ya ka Wayne Dunn, "e ka kgona go tlhagisa motswedi o mogolo wa dikgong tsa boboatsatsi tsa tlholego tse di sa senyegeng mo lefatsheng". 8] Mo godimo ga go dira madi a boditšhaba mo kgaolong le go fokotsa go ikaega ga batho ba selegae mo go tsholeng ditlhapi jaaka tiro e e botlhokwa jwa Itsholelo, go tlosiwa ga ditlhare tse di nwetseng mo metsing go tokafatsa go tsamaya mo letsheng le go oketsa pabalesego.[ 8]
Go fopholediwa gore go na le bana ba le dikete tse supago ya go ba le dile dikete tse masome ba ba berekang mo madirelong a go tshwara ditlhapi mo Letsheng la Volta. Mofuta wa tiro ya bone o tlhalositswe jaaka bokgoba mo The Guardian[9] le CNN Freedom Project. Seno se tlhalositswe jaaka go dira modumo ke Betty Mensah le moithuta-dithuto Samuel Okyere ka ntlha ya gore bontsi jwa basha, ba dituelo tsa bone di fiwang batsadi ba bone, ba gola go nna batshwari ba ditlhapi ba ba ikemetseng ka bobone fa ba setse ba godile mme le bone ba thapa bana mme ka jalo ba ka tlhalosiwa jaaka ba ba ithutelang tiro. Ba swetsa ka gore bana ba le bantsi ba ka nna ba boga ka ntlha ya tiro e e ba sotlang mme ga ba dirwe makgoba. 10][11]
== Metswedi ==
jnat6xwj21pkp9qe1p5soatp98sg89c
Noka ya Buffeljags
0
13674
50796
2026-06-16T12:47:33Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Buffeljags #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50796
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Buffeljasriver.jpg|thumb]]
'''Noka ya Buffeljags''' ke noka e e simololang kwa go kopanang dinoka tse dingwe tse edi, e nngwe e le noka ya Grootvadersbos e nngwe e le noka ya Tradou. Bokopano jo bo kwa botlhaba jwa toropo e potlana ya Suurbraak kwa [[Kapa Bophirima]]. Tradouw Pass e kwa bokone jwa bokopano jo. Kwa bophirima jwa toropo e noka e elelela kwa letamong la Buffeljags, e bo e elelela kwa borwa go kopana le noka ya Breede, go se kgakala le Bontebok National Park.
== Lefelo la Buffeljagsrivier ==
Buffeljagsrivier gape ke leina la motsana wa temothuo kwa kgaolong eo.
Lefelo la Buffeljagsriver le na le boleng mo ditsong. Leina la lone le tswa kwa dingwageng tsa 1800 fa morwa mookamedi Hendrick Swellengrebel, o Swellendam a reeletsweng ka ene, a etetse lefelo leo. Go bolelwa fa a ne a bolaya nare ya bofelo e e neng e nna mo lefelong leo.
Gompieno, Buffeljagsriver ke lefelo le le phophomang ka temothou, go lemilwe dimela tse di farologaneng gape go godisiwa diphologolo tse di farologaneng. Mo mafelong a bojanala go na le Rotterdam<ref>[http://www.dewagenhuis.com/ "Home".] ''dewagenhuis.com''</ref>, masimo a lavender<ref>[https://web.archive.org/web/20170425115141/http://lavender-farm.co.za/Home.htm "Home of the Swellendam Lavender Farm in South Africa"]. Archived from [http://lavender-farm.co.za/Home.htm the original] on 2017-04-25. Retrieved 2026-06-16</ref> le a moretlwa.<ref>[http://www.olivedaleprivatevineyards.co.za/ "Home".] ''olivedaleprivatevineyards.co.za''.</ref>
Lefelo le, mmu wa lone o nonne, le ntsha dimela tse di farologaneng jaaka merogo, maungo, masi, cheese, lavender le dipepere. Letamo la Buffeljags,<ref name=":0">[https://www.google.com/maps/place/Buffeljags+dam/@-34.029408,20.5406765,15.65z/data=!4m5!3m4!1s0x1dd3dbbec66f79cd:0xcd02519118eb6ea5!8m2!3d-34.019015!4d20.5331402?shorturl=1 "Buffeljags dam · Unnamed Road, South Africa"]. ''Buffeljags dam · Unnamed Road, South Africa''. Retrieved 2026-06-16</ref> le le kwa tlase ga dithaba tsa Langeberg le netefatsa gore go na le metsi ngwaga otlhe a a dirisiwang mo masimong.
Ditiragalo tse di dirwang kwa Buffeljags<ref name=":0" /> di akaretsa go ijesa monate, go tshwara ditlhapi, go pagama mekoro le go lebelela phirimi ya letsatsi. Lefelo le le na le mafelo a go tshwara bokopano le go agisana.
== Mafelo a a kgatlhang ==
* [[Bontebok National Park]]
* Letamo la Buffeljags<ref name=":0" />
== Dikgwebo mo lefelong leo ==
=== Boroko le itloso bodutu ===
* [[Kwetu Guest Farm]]
* [[Rotterdam Boutique Hotel]]
* [[Umshanti Buffeljags]]
* Laeveld<ref>[https://www.google.com/maps/place/LAEVELD/@-34.0420836,20.5392377,17z/data=!4m8!3m7!1s0x1dd3da126a89583d:0xb9f298446b980c78!5m2!4m1!1i2!8m2!3d-34.0431248!4d20.5357866?shorturl=1 "LAEVELD · LAEVELD, Buffeljagsrivier, 6742. Gedeelte 2 van plaas 162, Buffeljagsrivier, 6740, South Africa".] ''LAEVELD · LAEVELD, Buffeljagsrivier, 6742. Gedeelte 2 van plaas 162, Buffeljagsrivier, 6740, South Africa''. Retrieved 2026-06-16</ref>
=== Thekiso ===
* Masi le sukiri<ref>[https://www.google.com/maps/place/Milk+and+Sugar/@-34.0362692,20.5392055,17z/data=!4m5!3m4!1s0x1dd3da6aa8619b6f:0x423b6ada7623c261!8m2!3d-34.0385549!4d20.5452054?shorturl=1 "Milk and Sugar · Barrydale, South Africa".] ''Milk and Sugar · Barrydale, South Africa''. Retrieved 2026-06-16</ref>
* Infanta 4 8 trailers
== Madirelo le temothuo ==
* [[Setshwantsho:Perske bome.jpg|thumb]]Lancewood
* Thornlands Group<ref>[https://www.google.com/maps/place/Thornlands+Group/@-34.0333085,20.5328433,17z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x1dd3d18cb99b28c1:0xaa6f0ec4366695ac!8m2!3d-34.033313!4d20.535032?shorturl=1 "Thornlands Group · Swellendam, 6740, South Africa".] ''Thornlands Group · Swellendam, 6740, South Africa''. Retrieved 2026-06-16</ref>
* Swellenfruit Packing
== Metswedi ==
id7chba4bsqt7bunolr8h5farm6nxbl
Letsha la Mim
0
13675
50797
2026-06-16T13:00:08Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Letsha la Mim
50797
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Mim lake1.jpg|thumb|Letsha la Mim]]
'''Letsha la Mim''', le kwa tshimologong le neng le itsege jaaka '''Letsha la Anwomasu''', ke letsha le le mo teng ga naga le le kwa ntle ga [[Mim]] mo Kgaolong ya Masepala wa Asunafo Bokone mo Kgaolong ya Ahafo ya [[Ghana]]. Letsha leno ke lefelo la bojanala le le sa bonweng mme le na le bokgoni jwa go nna lefelo la bojanala le le fa thoko ga letsha. Batho ba ba ratang go itlosa bodutu gantsi ba a e etela.<ref>[https://ahafonews.com/south-african-high-commission-counselor-of-economic-embarks-on-two-2-days-visit-to-ahafo-region/ "South African High Commission Counselor of Economic Embarks On Two (2) Days Visit To Ahafo Region".] June 8, 2021.</ref> <ref>[http://asunafonorth.ghanadistricts.gov.gh/ "ASUNAFO North Municipal Assembly"]. ''ASUNAFO North Municipal Assembly''. Retrieved 2021-11-05.</ref><ref>Dennis, Owusu (June 10, 2021). [https://soireenews.com/ahafo-regional-minister-woos-south-africans-on-potential-investment "Ahafo Regional Minister Woos South Africans on potential Investment".] ''SoireeNews''.</ref>
== Dipopego tsa lefatshe ==
Letsha la Mim le le kwa [[6.91873°N 2.55269°W]] le gaufi le tsela ya Mim - kenyasi, e e ka nnang 1 km (0.62 mi) kwa bokone jwa toropo ya Mim. Metse e megolo e e dikologileng letsha leno ke Mim, Asukese le Nkensere.
== Ditso le Batho ==
Letsha leno ke go atolosiwa ga noka ya bogologolo ya Anwomasu e e neng e le letsha la tlholego. Go atolosiwa ga letsha leno go ne ga dira gore le fetoge letsha la maitirelo le kwa tshimologong le neng le dirisediwa ditiro tsa madirelo le tsa mo gae.
Morago ga go dirisiwa ka masomesome a dingwaga, Letsha leno le le nang le dilo tse di farologaneng tsa tlholego le sa ntse le le teng e le lefelo le le ngokang bajanala. Letsha leno le na le mefuta e e farologaneng ya dimela le diphologolo. Gareng ga mefuta ya ditlhapi mo letsheng ke di endemic cichlid hemichromis frempongi, le di-endemic cichlids tilapia busumana le T. discolor.<ref>[[google:anwomasu+lake|"anwomasu lake - Google Search".]] ''Google''</ref>
Letsha leno le golagantswe le molete o o isang kwa Letamong la Ayum kwa 6.9105600°N 2.5605000°W, dimetara di se kae go tswa kwa Ayum Forest Products Ltd. Letamo leno le dirisediwa ditiro tsa madirelo le tsa mo gae.
== Ditiragalo ==
Go nnile le ditiragalo di le mmalwa tse di farologaneng fa batho ba le babedi, ba dingwaga di le masome a matlhano le bosupa le masome a mararo le bongwe ba ne ba nwela mo letsheng ka dinako tse di farologaneng. <ref>[https://rejoicefmonline.com/2021/03/26/sad-story-as-57-year-old-man-drown-3-days-after-missing-at-mim/ "SAD STORY AS 57-YEAR-OLD MAN DROWN 3 DAYS AFTER MISSING AT MIM – Rejoicefmonline.com".]</ref><ref>[https://myrepubliconline.com/ahafo-region-man-57-drowns-in-mim-dam/ "AHAFO REGION: Man, 57, drowns in Mim Dam".] March 26, 2021.</ref><ref>[https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Man-found-dead-in-a-river-1234051 "Man found dead in a river".] ''GhanaWeb''. April 15, 2021.</ref>
== Metswedi ==
dbzc6v6ofv3o71u71q2tlp1k6p7f7nd
Letamo la Aswan High
0
13676
50798
2026-06-16T13:38:33Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Letamo la Aswan High #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50798
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Aswan High''', le gantsi le bidiwang '''letamo la Aswan''' fela, ke lengwe la matamo a matona a lefatshe a a ikagetsweng, le le agilweng ka ngwaga wa 1960 go tsena 1970 go kgabaganya [[noka ya Nile]] kwa Aswan, [[Egypt]]. Porojeke e agilwe ke puso ya Egypt ka thuso ya [[Soviet Union]] go laola merwalela botoka, go oketsa peo ya metsi a a nosetsang le go fetlha motlakase. Letamo le ne le bonwa le le botlhokwa thata mo mananeong a lefatshe a go dira madirelo. Jaaka kago ya pele, letamo le le nnile le ditlamorago tse di bonalang mo itsholelong le mo ngwaong ya [[Egypt]].
Fa le fediwa, e ne e le lone le le leele go feta matamo otlhe mo lefatsheng, le feta [[letamo la Chatuge]] kwa [[USA|United States]].<ref>Moore, Carl S. (1 Jan 2007). "Impact of National Forest & TVA Chatuge Dam". ''Clay County, NC Then and Now: A Written and Pictorial History''. Genealogy Publishing Service. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/9781881851240|<bdi>9781881851240</bdi>.]]</ref> Letamo, le le tlhamileng letangwana la bodutlelo la Nasser, le agilwe le le dikhilomithara di supa kwa godimo ga [[letamo la Aswan Low]], le le feditsweng ka 1902 le setse le dirisiwa ka botlalo.
Ka letamo la bogologolo le santse le le teng, go tshologa ga Nile ga ngwaga le ngwaga ka nako ya selemo go ne go tsweletse ka go tshologa le sa eme mo mokgatsheng go tswa kwa kgampung ya [[Aferika|Aforika]] botlhaba. Merwalela e, e tsisitse metsi a a nang le dikotla le menontshane e e neng e nontsha mmu o o mo lotshitshing lwa dipoa tsa lone le letsha; go itse se ka lone go ne ga dira gore mokgatsha wa Nile o siamele temothu go tswa goo lowe. Le fa go ntse jalo, morwalela o wa tlholego o ne o farologana, ka dingwaga tsa metsi a a kwa godimo di ne di ka senya dijalo tsotlhe fa metsi a a kwa tlase a ka baka komelelo le leuba. Ditiragalo tse tsotlhe di ne di diragala gangwe le gape.
Jaaka palo ya batho ba Egypt e ne e gola le maranyane a oketsega, keletso le kgonagalo e ne ya nna teng ya go laola merwalela, ka jalo tsotlhe di sireletsa di bo di ema nokeng ditshimo le sejalo sa koo se se botlhokwa sa letsela. Ka seelo sa letangwana se oketsegile ka ntlha ya letamo le, merwalela e ka laolwa metsi a bewa gore a ntshiwa kwa morago mo dingwageng tse dintsi.
Letamo la Aswan leano la lone le dirilwe ke Nikolai Aleksandrovich Maleyshev wa Hydroproject Institute kwa Moscow.<ref>MIL-OSI (January 16, 2024). [https://foreignaffairs.co.nz/2024/01/16/mil-osi-russia-legends-of-russian-science-nikolai-aleksandrovich-malyshev/ "Legends of Russian science: Nikolai Aleksandrovich Malyshev". ''f'']''oreignaffairs.co.nz''.</ref><ref>Smith, Jean Edward (2012). [https://books.google.co.bw/books?id=jO2gLXNNa2wC&pg=PA694&redir_esc=y ''Eisenhower in War and Peace''.] Random House Publishing Group. p. 694. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-0679644293|<bdi>978-0679644293</bdi>.]]</ref> Le agetswe go nosetsa le go fetlha motlakase, letamo le, le na le dilo di le mmalwa tse di neng di le disha ka dingwaga tsa 1960, di akaretsa sesiro kwa tlase. Le ntswa letangwana le tlaa felela le tlala ka motlhaba, le dikakanyetso di supa fa letamo le tlaa dirisiwa sebaka sa dingwaga di le makgolo mabedi.<ref>[https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP85T00875R001700020056-7.pdf "INTELLIGENCE MEMORANDUM ECONOMIC IMPRACT OF THE ASWAN HIGH DAM]" (PDF). October 1971.</ref>
== Ditso tsa kago ==
Maiteko a ntlha a a gatisitsweng a go aga letamo gaufi le Aswan ke ka sedikadike sa dingwaga di le lesome le motso, fa moitseanape gape e le moinjeneere Ibn al-Haytham a ne a bilediwa kwa Egypt ke moeteledipele Al-Hakim bi-Amr Allah go laola morwalela wa Nile, tiro e e neng e tlhoka maiteko a ka pele kwa letamong la Aswan.<ref>Rashed, Roshdi (2002-08-02), "Portraits of Science: A Polymath in the 10th Century", ''Science'', '''297''' (5582), [[:en:Science_(journal)|Science magazine]]: 773, doi:[https://www.science.org/doi/10.1126/science.1074591 10.1126/science.1074591], [[:en:PubMed#PubMed_identifier|PMID]] [https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12161634/ 12161634]</ref> Morago ga gore dipatlisiso tsa gagwe di mo supegetse gore porojeke e ka se bereke,<ref>[[:en:Henry_Corbin|Corbin, Henry]] (1993), ''[[:en:Philip_Sherrard|History of Islamic Philosophy, Translated by Liadain Sherrard, Philip Sherrard]]'', London; Kegan Paul International in association with Islamic Publications for The Institute of Ismaili Studies, p. 149, ISBN 978-0710304162</ref> le go tshaba tshakgalo ya moeteledipele, o ne a re o na le bolwetse jwa tlhaloganyo. O ne a tshwarwa a le mo ntlong go tswa ka 1011 go fitlhelella al-hakim a tlhokafala ka 1021, ka nako e a neng a kwala buka ya gagwe e e nang le thotloetso ya Book of Optics.<ref>[[:en:Henry_Corbin|Corbin, Henry]] (1993) [French 1964], ''History of Islamic Philosophy, Translated by Liadain Sherrard, Philip Sherrard'', London; Kegan Paul International in association with Islamic Publications for The Institute of Ismaili Studies, p. 149, ISBN 0-7103-0416-1</ref>
== Metswedi ==
84zwppw72hjc0shzu20bg8g9hcgc4go
Hopewell Chin'ono
0
13677
50801
2026-06-16T13:59:59Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358643278|Hopewell Chin'ono]]"
50801
wikitext
text/x-wiki
'''Hopewell Rugoho-Chin'ono''' ke mmegadikgang wa kwa Zimbabwe. O fentse dietsele di le mmalwa mo [[bobegadikgannyeng]] mme o dirile mo bobegadikgannyeng [[jwa kgatiso]] le [[jwa kgaso]]. E ne e le moithuti kwa Harvard.<ref>{{Cite web |date=2011-07-19 |title=Zimbabwejournalists.com: Zimbabwean journalist wins prestigious award |url=http://www.zimbabwejournalists.com/story.php?art_id=3601&cat=1 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719121259/http://www.zimbabwejournalists.com/story.php?art_id=3601&cat=1 |archive-date=19 July 2011 |access-date=2022-01-01 |website=}}</ref> Ke modiri wa difilimi tsa ditokomane. E ne e le Motlhagisi wa mmegi wa [[Dikgang tsa ITV]] tsa Aforika go tloga ka 2008 go ya go 2015 le mmegadikgang wa [[New York Times]] wa Zimbabwe wa mafatshe a sele go tloga ka 2015 go ya go 2017.
== Ka ga gagwe ==
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
kab0793apoqc4g14ye8ucapv0hbdrsk
50803
50801
2026-06-16T14:10:15Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358643278|Hopewell Chin'ono]]"
50803
wikitext
text/x-wiki
'''Hopewell Rugoho-Chin'ono''' ke mmegadikgang wa kwa Zimbabwe. O fentse dietsele di le mmalwa mo [[bobegadikgannyeng]] mme o dirile mo bobegadikgannyeng [[jwa kgatiso]] le [[jwa kgaso]]. E ne e le moithuti kwa Harvard.<ref>{{Cite web |date=2011-07-19 |title=Zimbabwejournalists.com: Zimbabwean journalist wins prestigious award |url=http://www.zimbabwejournalists.com/story.php?art_id=3601&cat=1 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719121259/http://www.zimbabwejournalists.com/story.php?art_id=3601&cat=1 |archive-date=19 July 2011 |access-date=2022-01-01 |website=}}</ref> Ke modiri wa difilimi tsa ditokomane. E ne e le Motlhagisi wa mmegi wa [[Dikgang tsa ITV]] tsa Aforika go tloga ka 2008 go ya go 2015 le mmegadikgang wa [[New York Times]] wa Zimbabwe wa mafatshe a sele go tloga ka 2015 go ya go 2017.
== Ka ga gagwe ==
Hopewell o ne a katisiwa go nna mmegadikgang kwa Setheong sa Ditlhaeletsano tsa Setshaba sa Zimbabwe pele ga a bona digerata tsa gagwe tsa ntlha ya Masters wa Arts ya Bobegadikgang jwa Boditšhabatšhaba kwa sekolong sa Bobegadikgang sa Yunibesithi ya City kwa Lontone, kwa Enyelane. Fa a sena go aloga kwa City University, e ne e le motlhagisi wa radio yo o ikemetseng ka nosi mme ka 2003 o ne a boela kwa Zimbabwe go ya go dira jaaka mogasi yo o ikemetseng ka nosi wa BBC. Puso ya Zimbabwe e ne ya gana go mo naya tetla ya go dira tiro ya gagwe ka ntlha ya kgolagano ya gagwe le BBC.<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (April 2026)">go tlhokega nopolo</span></nowiki>'' ]</sup>
O fentse thuso ya madi a go ithuta ya Puso ya Boritane ya Chevening ka 2006 ya go buisa difilimi kwa [[Yunibesithing ya Brunel]], koo a neng a bona dikirii ya Masters ya Arts mo go Direng ka Ditokomane ka 2007.<ref>{{Cite web |title=Hopewell Rugoho-Chin'ono |url=https://alinstitute.org/17-about-fellows/137-herine-otieno-menya |access-date=2021-11-16 |website=alinstitute.org}}</ref>
O ne a boela kwa Zimbabwe ka 2007 mme a dira filimi ya ditokomane e e bidiwang ''Pain in My Heart'' e e neng ya gapa sekgele sa Mmegadikgang wa Aforika wa ngwaga wa 2008 wa CNN,<ref name=":0">{{Cite web |last= |first= |date= |title=Graça Machel Trust statement regarding the fraudulent scholarships issued in Zimbabwe using the Trust's credentials |url=http://gracamacheltrust.org/2018/09/13/graca-machel-trust-statement-regarding-the-fraudulent-scholarships-issued-in-zimbabwe-using-the-trusts-credentials/ |access-date= |website=}}</ref> Sekgele sa Boeteledipele sa 2008 sa Mobishopo Mogolo [[Desmond Tutu]] le Sekgele sa [[Mokgatlho wa Lelapa la Kaiser]] sa go Bega ka Botswerere mo Aforika ka HIV/AIDS.
Morago ga go dira ''Pain in My Heart'' o ne a tlhoma Television International kwa Zimbabwe, ntlo ya tlhagiso e e neng e tlhagisa dikgang tsa ITN le e.tv ya Aforika Borwa. Gape o dirile le CNN International jaaka motlhagisi wa mmegi mo dikabelong tse di kgethegileng mme a tlhagisetsa Sky News, BBC [[Newsnight]] le RTE ya Ireland.<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (April 2026)">go tlhokega nopolo</span></nowiki>'' ]</sup>
Ka 2008 o ne a ya kwa Sekolong sa Kgwebo sa Saïd sa [[Yunibesithi ya Oxford]] kwa a neng a abelwa Fellowship ya Tutu mo Boeteledipeleng jwa Aforika gone. Hopewell ke [[fellow wa Nieman]] kwa Yunibesithing ya Harvard, mmegadikgang wa boraro wa Zimbabwe go gapa Fellowship mo bobegadikgannyeng ka 2009. Ka 2009 e ne e le mofenyi wa seetsele ya Puisano ya Thuso ya Amerika kwa Zimbabwe ka ntlha ya go Bega ga gagwe ka HIV le AIDS. Ka 2010 o ne a tlhophiwa go bona seetsele sa thelebišene ya Rory Peck ka ntlha ya filimi ya gagwe ya ditokomane ''ya A Violent Response''. ''A Violent Response'' e ne ya tlhophelwa Sekgele sa Lefatshe Lotlhe sa Thelebišene sa BANFF sa 2010 kwa Canada.<ref name=":3">{{Cite web |date=20 July 2020 |title=Zimbabwe: Authorities continue their crackdown on dissent with arrest of investigative journalist and activist |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2020/07/zimbabwe-authorities-continue-their-crackdown-on-dissent-with-arrest-of-investigative-journalist-and-activist/ |access-date=2020-07-21 |website=www.amnesty.org |language=en}}</ref>
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
27dv5dxp51mgnexefvupdvoq1g0rwsp
Letsha la Nasser
0
13678
50802
2026-06-16T14:07:41Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Letsha la Nasser #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50802
wikitext
text/x-wiki
'''Letšha la Nasser''' ke letangwana le le tona kwa borwa jwa [[Egypt]] le bokone jwa [[Sudan]]. Le agilwe ka kago ya [[letamo la Aswan High]] ebile e le lone letšha le le ikagetsweng le le tona thata mo lefatsheng ka bophara.<ref>[https://www.power-technology.com/projects/aswan-high-dam-nile-sudan-egypt/ "Aswan High Dam, River Nile, Sudan, Egypt".] ''Water Technology''. Retrieved 116 June 2026</ref> Pele ga le agiwa, lefatshe la Sudan le ne le le kgatlhanong le porojeke e ka e ne e tlaa tsenelela kwa bokone jwa lefatshe leoo, kwa bontsi jwa batho ba morafe wa Nubia ba tlaa tshwanelwang ke go fudusiwa.<ref>Scudder, Thayer (2 September 2016). ''[https://books.google.co.bw/books?id=fNTMDAAAQBAJ&q=Research+Aswan++Egypt&pg=PA1&redir_esc=y#v=snippet&q=Research%20Aswan%20%20Egypt&f=false Aswan High Dam Resettlement of Egyptian Nubians]''. Springer. ISBN [[:en:Special:BookSources/9789811019357|<bdi>9789811019357</bdi>.]] Retrieved 16 June 2026</ref><ref>Sofer, Amon (1999). ''[https://books.google.co.bw/books?id=cpZ2q6e5hJUC&q=lake+nasser&pg=PA36&redir_esc=y Rivers of Fire: The Conflict Over Water in the Middle East]''. Rowman & Littlefield. p. 36. ISBN [[:en:Special:BookSources/9780847685110|<bdi>9780847685110</bdi>.]]</ref> Kwa phelelong lefatshe la Sudan gaufi le lefelo la letšha la Nasser le ne la itemogela morwalela o o bakilweng ke letšha.<ref>[https://statoids.com/ueg.html "Governorates of Egypt".] ''Statoids Administrative Divisions of Countries ("Statoids")''. Retrieved 16 June 2026</ref> Letšha le le nnile motswedi wa botlhokwa wa itsholelo kwa Egypt, le tokafaditse temothuo le go rotloetsa go tshwara ditlhapi ga mmogo le go tokafatsa mehama ya bojanala.
== Metswedi ==
os64hpvvluhcoib8pjav4m6nlgka475
50818
50802
2026-06-17T07:42:44Z
JudithShe
9421
Ke okeditse thanolo ya Letsha la Nasser #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50818
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Nasser|image_name=Lake Nasser Vista.jpg|caption=Tebego ya letsha kwa Abu Simel|image_map=Egypt relief location map.jpg|basin_countries=[[Egypt]] [[Sudan]]|length=550 km}}
'''Letšha la Nasser''' ke letangwana le le tona kwa borwa jwa [[Egypt]] le bokone jwa [[Sudan]]. Le agilwe ka kago ya [[letamo la Aswan High]] ebile e le lone letšha le le ikagetsweng le le tona thata mo lefatsheng ka bophara.<ref>[https://www.power-technology.com/projects/aswan-high-dam-nile-sudan-egypt/ "Aswan High Dam, River Nile, Sudan, Egypt".] ''Water Technology''. Retrieved 116 June 2026</ref> Pele ga le agiwa, lefatshe la Sudan le ne le le kgatlhanong le porojeke e ka e ne e tlaa tsenelela kwa bokone jwa lefatshe leoo, kwa bontsi jwa batho ba morafe wa Nubia ba tlaa tshwanelwang ke go fudusiwa.<ref>Scudder, Thayer (2 September 2016). ''[https://books.google.co.bw/books?id=fNTMDAAAQBAJ&q=Research+Aswan++Egypt&pg=PA1&redir_esc=y#v=snippet&q=Research%20Aswan%20%20Egypt&f=false Aswan High Dam Resettlement of Egyptian Nubians]''. Springer. ISBN [[:en:Special:BookSources/9789811019357|<bdi>9789811019357</bdi>.]] Retrieved 16 June 2026</ref><ref>Sofer, Amon (1999). ''[https://books.google.co.bw/books?id=cpZ2q6e5hJUC&q=lake+nasser&pg=PA36&redir_esc=y Rivers of Fire: The Conflict Over Water in the Middle East]''. Rowman & Littlefield. p. 36. ISBN [[:en:Special:BookSources/9780847685110|<bdi>9780847685110</bdi>.]]</ref> Kwa phelelong lefatshe la Sudan gaufi le lefelo la letšha la Nasser le ne la itemogela morwalela o o bakilweng ke letšha.<ref>[https://statoids.com/ueg.html "Governorates of Egypt".] ''Statoids Administrative Divisions of Countries ("Statoids")''. Retrieved 16 June 2026</ref> Letšha le le nnile motswedi wa botlhokwa wa itsholelo kwa Egypt, le tokafaditse temothuo le go rotloetsa go tshwara ditlhapi ga mmogo le go tokafatsa mehama ya bojanala.
Letšha la Nasser go tewa bontlha jo bogolo jwa letšha jo bo kwa Egypt (83% wa lefelo lotlhe), ba Sudan ba rata go bitsa bontlha jo bonnye jwa metsi a a mo lotlhakoreng lwa bone '''Letšha la Nubia'''.<ref>Roest, F.C.; Crul, R. C. M. (1995). [https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false ''Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta''.] Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/9789251036839|<bdi>9789251036839</bdi>.]]</ref>
== Dipopego tsa lone ==
Letšha le boleele jwa dikhilomithara di le makgolo a mane, masome a supa le borobabongwe, le bophara jwa dikhilomithara di le lesome le borataro go kgabaganya kwa le leng biphara thata teng, kwa e leng kwa Tropic of Cancer. Le apesa bophara jwa dikhilomithara di le dikete tlhano, makgolo a mabedi le masome a matlhano, le na le seelo sa go baya metsi sa dikhilomithara di le lekgolo, masome a mararo le bobedi jwa metsi.<ref>Muala, Eric; Mohamed, Yasir A.; Duan, Zheng; van der Zaag, Pieter (13 August 2014). [https://repository.tudelft.nl/record/uuid:3113f919-47e7-47b4-bde7-4ec5b9bb523f "Estimation of Reservoir Discharges from Lake Nasser and Roseires Reservoir in the Nile Basin Using Satellite Altimetry and Imagery Data]". ''Remote Sensing''. '''6''' (8): 7526. Bibcode:[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2014RemS....6.7522M 2014RemS....6.7522M]. doi:[https://www.mdpi.com/2072-4292/6/8/7522 10.3390/rs6087522.]</ref>
== Ditso ==
=== Pele ga letamo la Aswan High le Letsha la Nasser ===
Pele ga kago ya [[letamo la Aswan High]] le go tlhamiwa ga letsha la Nasser, lefelo le gompieno letsha le leng mo go lone e ne e le bontlha jo bo botlhokwa jwa kgaolo ya Nubia, kwa e leng legae la baeteledipele ba Egypt le magosi a koo a tshwana le jwa Kush.<ref>[https://nubianfoundation.org/about-nubia/ "About Nubia".] ''Nubian Foundation''. 2 October 2018. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Kago ya letamo la Aswan High 1960 - 1970 ===
Kago ya [[letamo la Aswan High]] e simologile ka ngwaga wa 1960 ka taolo ya ga tautona wa bobedi wa [[Egypt]] ebile Letsha la Nasser le reeletswe ka ene [[Gamal Abdel Nasser]]. Tautona [[Anwar Sadat]] ke ene a butseng letsha le letamo semmuso ka 1971.<ref>[[iarchive:encyclopediaofar0000lang|''Encyclopedia of Architectural and Engineering Feats''.]] ABC-CLIO. 2001. p. 23. [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781576071120|9781576071120]]</bdi>. <q>president nasser, high dam project.</q></ref> Le feditswe ka 1970, letamo la Aswan High go kgabaganya noka ya Nile le agetswe go emelela letamo la Aswan Low le le neng le sa lekana, le le agilweng ka 1902. Maikaelelo a letamo le letangwana le le le dirileng la Letsha la Nasser, e ne e le go dira motswedi o o itshetletseng wa metsi, go oketsa tsa teothuo le go fetlha motlakase kwa Egypt.<ref>[https://education.nationalgeographic.org/resource/aswan-dam-completed/ "Aswan Dam Completed".] ''education.nationalgeographic.org''. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Dikgogakgogano ===
Kago ya letamo la Aswan High le Letsha la Nasser di bakile dikgogakgogano di le mmalwa mabapi le ditlamorago tsa tsone mo tikologong le mo go ba ba nnang mo lefelong le le amegang.
==== Go fudusiwa ga morafe wa Nubia ====
Ka ntlha ya go agiwa ga letamo la Aswan High le go tlala ga letsha la Nasser, batho ba morafe wa Nubia ba le dikete di le lesome ba ne ba patelediwa go fuduga mo malwapeng a bone go ya go thibelela go sele.<ref>Beddis, R. A. (1963). [https://www.jstor.org/stable/40565511 "The Aswan High Dam and the Resettlement of the Nubian People".] ''Geography''. '''48''' (1): 77–80. [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0016-7487 0016-7487]. [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40565511 40565511.]</ref> Le ntswa bangwe ba kgonne go bona bonno mo lotshitshing kwa letsha le lesha, malwapa a bone a pele a tserwe ke merwalela.
==== Go tsewa ke merwalela ga dikago tsa bogologolo le digopotso ====
Go agiwa ga letamo la Aswan High le letsha la Nasser go ne ga gwetlha letsholo la mafatshefatshe la go somarela ditso tsa kgaolo eo. Ka ntlha ya go tlala ga letsha le lesha la Nasser, bontsi jwa kgaolo bo ne jwa itemogela morwalela ka jalo, digopotso le difikantswe tse di koo di ne di tlaa tsewa ke morwalela. Ka ntlha ya se, maiteko a mafatshefatshe a ne a diriwa a go falotsa le go fudusa dikago tsa bogologolo le difikantswe tse di neng di tshosediwa mo letsholong la mafatshefatshe la go boloka ditso tsa Nubia ke lekgotla la UNESCO.<ref>Hassan, Fekri A. (2007). [https://www.jstor.org/stable/40743449?seq=1 "The Aswan High Dam and the International Rescue Nubia Campaign"]. ''The African Archaeological Review''. '''24''' (3/4): 73–94. doi:[https://link.springer.com/article/10.1007/s10437-007-9018-5 10.1007/s10437-007-9018-5.] [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0263-0338 0263-0338.] [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40743449 40743449].</ref> Le ntswa mafelo a le mantsi a ne a bolokwa a bo a fudusiwa a tshwana le dikereke tsa Kalabsha, Wadi es-Sebua, le Amada, mafelo a mangwe jaaka la fotress of Buhen a ne a seka a kgona go bolokiwa jaanong a kwa tlase ga metsi mo letsheng.<ref>Gohary, Jocelyn (1998). ''[https://books.google.co.bw/books?id=yWkuAQAAIAAJ&q=Lake+Nasser&redir_esc=y Guide to the Nubian Monuments on Lake Nasser]''. American University in Cairo Press. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-977-424-462-9|<bdi>978-977-424-462-9</bdi>.]]</ref> A a itsegeng thata a a neng a bolokiwa ke dikereke tsa Abu Simbel tse di neng tsa thubiwa tsa fudusiwa sentle mo lotshitshing lwa letsha la Nasser.<ref>Centre, UNESCO World Heritage. [https://whc.unesco.org/en/story-abu-simbel/ "Working Together: Abu Simbel".] ''UNESCO World Heritage Centre''. Retrieved 17 June 2026</ref><ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1963/11/04/89571304.html?pdf_redirect=true&site=false "Rescuing Abu Simbel".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
==== Ditlamorago mo tikologong ====
Go agiwa ga letamo kwa nokeng ya Nile go nnile le ditlamorago di le mmalwa mo tikologong ka go elela le ditsamaiso tsa noka di kgoreleditswe. Nngwe ya ditlamorago tse ke go kgorelediwa ga go elela ga seretse kwa tlase ga letamo, se fa e saleng bogologolo se neng se ntsha manyoro le menontshane e e tlhokegang mo go tsa temothuo. Ka jalo, balemi barui ba Egypt ba ne ba patelesega go dirisa menontshane e e rekiwang go tswelela ba lema. Magae a mefuta e e farologaneng ya diphologolo go feta letsha la Nasser le letamo la Awsan High, jaaka dikwena tsa Nile, le gone go amegile thata ka phokotsego ya metsi e e tsileng le go agiwa ga letamo go dirile gore mafelo ao a seka a kgona go nnega.<ref>Bunbury, Judith; Cooper, John P.; Hoath, Richard; Ikram, Salima; Johnston, Christine; Schneider, Thomas (2023). [https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 "The Egyptian Nile: human transformation of an ancient river".] ''unesdoc.unesco.org'': 43–77. doi:[https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 10.54677/mdjn3102.] hdl:[https://ore.exeter.ac.uk/articles/chapter/The_Egyptian_Nile_Human_Transformation_of_an_Ancient_River/29793326 10871/132212.] [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-92-3-100540-4|978-92-3-100540-4]]</bdi>. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Ditlamorago mo itsholelong ==
Ka go dira gore go nne le motswe wa metsi o o tshephegang go nosetsa le mo go tsa temothuo ngwaga otlhe eseng ka dipaka dingwe fela le ka merwalela ga noka ya Nile, letsha la Nasser le nnile le ditlamorago tse dintle thata mo mohameng wa temothuo le mo itsholelong ya Egypt. Mohama wa temothuo o thapa batho ba Egypt ba ka nna 25% ya batho botlhe. Go tlhamiwa ga motswedi wa metsi o o itshetletseng kwa letsheng la Nasser, go okeditse lefatshe la temo ka 30%.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/fueled-by-the-nile-146932/ "Fueled by the Nile".] ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 July 2020. Retrieved 17 June 2026</ref>
Ka letsha la Nasser e le legae la mefua e le masome matlhano le bobedi ya ditlhapi e bontsi jwa yone e leng mefuta ya tilapia e e tshwarwang thata,<ref>Crul, R. C. M.; Roest, F. C. (1995). ''[https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta]''. Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-103683-9|<bdi>978-92-5-103683-9</bdi>.]]</ref> ga mmogo le Nile Perch, letsha le dirile mohama o motona wa go tshwara ditlhapi, mekoro e le dikete ya go tshwara ditlhapi e feta mo nokeng, le mafelo a go tsamaisa ditlhapi a mo lotshitshing lwa lone.<ref>Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture, ed. (2011). ''[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/03b0b135-4960-4698-8351-e19afb48bc1b/content Review of tropical reservoirs and their fisheries: the cases of Lake Nasser, Lake Volta and Indo-Gangetic Basin reservoir]'' (PDF). FAO fisheries and aquaculture technical paper. Rome: FAO. pp. 39–84. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-106741-3|<bdi>978-92-5-106741-3</bdi>.]]</ref>
Letsha la Nasser ke lefelo le le etelwang thata ke bajanala go tshwara ditlhapi, go pagama dikepe tse di bontshang lefelo, le go bona difikantswe tse di fudusitsweng fa letsha le tlala e le lantlha, bogolojang dikai di tshwana le dikereke tsa Abu Simel.<ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1967/10/10/83635447.html?pageNumber=49 "Restored Abu Simbel Keeps Ancient Grandeur".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
Letamo la Aswan High le le nang le letsha la Nsser le ntsha motlakase wa metsi wa di gigawatts di le 2.1, e le peresente e e botlhokwa mo letlhokong la motlakase kwa Egypt.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/aswan-high-dam-85992/#:~:text=Aswan%20High%20Dam%20holds%20back,electricity%20for%20the%20first%20time. "Aswan High Dam"]. ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 June 2015. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Mathata a gompieno le a a tla a nnang teng mo isagong ==
=== Letamo la Grand Ethiopian Renaissance ===
Ka tshimologo ya kago ya letamo la Grand Ethiopian Renaissance (GERD) ka 2011, lefatshe la Egypt le lebanwe ke matshosetsi a tlhaelo ya metsi ka letamo le lesha le tlaa fokotsa metsi a a elelelang kwa tlase kwa letsheng la Nsser. Ka metsi a a elelang a go tswa kwa Nile go ya Egyp le Sudan e le bontlha jo bogolo jwa itsholelo ya mafatshe ao, phokotso ya one fa go agiwa GERD e ka nna matlhotlhapelo mo mafatsheng a. Ka ngwaga wa 2023, porojeke e ne e tloga e fela e le mo go 90%; go tladiwa ga letangwana go simologile ka 2020. Letamo la Grand Ethiopian Renaissance le setse le ama Egypt ka le fokoditse metsi a a elelang mo nokeng ya Nile le go fokotsa lefatshe la temo mo lefatsheng leo.<ref>MENAFN. [https://menafn.com/1094975988/Egyptian-agriculture-crisis-worsens-mainly-due-to-lack-of-water "Egyptian agriculture crisis worsens, mainly due to lack of water".] ''menafn.com''. Retrieved 17 June 2026.</ref> Fa mafatshe a Egypt, Sudan le Ethiopia a sa kgone go tswa ka tharabololo ya bothata jo jwa metsi, letamo le le ka nna matshosetsi mo letsheng la Nasser, la nna le ditlamorago tse di sa nnag sentle mo mafatsheng a Egypt le Sudan a a ikaegileng ka lone mo mehameng e le mentsi ya itsholelo ya one.<ref>Attia, Hana; Saleh, Mona (2021). [https://www.jstor.org/stable/resrep33478 The Political Deadlock on the Grand Ethiopian Renaissance Dam (Report)]. German Institute of Global and Area Studies (GIGA).</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Lake-nasser.jpg|left|thumb|150x150px|Ponalo e e phatsimang la letsha la Nasser]]
[[Setshwantsho:Abu Simbel Temple May 30 2007.jpg|center|thumb|150x150px|Ponalo ya Abu Simel kwa letsheng la Nasser]]
[[Setshwantsho:14.19 Egipto Nubia Lago Nasser.jpg|center|thumb|150x150px|ponalo e e phatsimang ya Letsha la Nasser fa letsatsi le phirima]]
== Ditshedimosetso tse dingwe ==
* [[Letamo la Aswan High]]
== Metswedi ==
n3wwpa30vjc9jcahd9ybrultlnil4rr
50819
50818
2026-06-17T07:44:10Z
JudithShe
9421
Ke golagantse ditsebe tse dingwe le tsebe e #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50819
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Nasser|image_name=Lake Nasser Vista.jpg|caption=Tebego ya letsha kwa Abu Simel|image_map=Egypt relief location map.jpg|basin_countries=[[Egypt]] [[Sudan]]|length=550 km}}
'''Letšha la Nasser''' ke letangwana le le tona kwa borwa jwa [[Egypt]] le bokone jwa [[Sudan]]. Le agilwe ka kago ya [[letamo la Aswan High]] ebile e le lone letšha le le ikagetsweng le le tona thata mo lefatsheng ka bophara.<ref>[https://www.power-technology.com/projects/aswan-high-dam-nile-sudan-egypt/ "Aswan High Dam, River Nile, Sudan, Egypt".] ''Water Technology''. Retrieved 116 June 2026</ref> Pele ga le agiwa, lefatshe la Sudan le ne le le kgatlhanong le porojeke e ka e ne e tlaa tsenelela kwa bokone jwa lefatshe leoo, kwa bontsi jwa batho ba morafe wa Nubia ba tlaa tshwanelwang ke go fudusiwa.<ref>Scudder, Thayer (2 September 2016). ''[https://books.google.co.bw/books?id=fNTMDAAAQBAJ&q=Research+Aswan++Egypt&pg=PA1&redir_esc=y#v=snippet&q=Research%20Aswan%20%20Egypt&f=false Aswan High Dam Resettlement of Egyptian Nubians]''. Springer. ISBN [[:en:Special:BookSources/9789811019357|<bdi>9789811019357</bdi>.]] Retrieved 16 June 2026</ref><ref>Sofer, Amon (1999). ''[https://books.google.co.bw/books?id=cpZ2q6e5hJUC&q=lake+nasser&pg=PA36&redir_esc=y Rivers of Fire: The Conflict Over Water in the Middle East]''. Rowman & Littlefield. p. 36. ISBN [[:en:Special:BookSources/9780847685110|<bdi>9780847685110</bdi>.]]</ref> Kwa phelelong lefatshe la Sudan gaufi le lefelo la letšha la Nasser le ne la itemogela morwalela o o bakilweng ke letšha.<ref>[https://statoids.com/ueg.html "Governorates of Egypt".] ''Statoids Administrative Divisions of Countries ("Statoids")''. Retrieved 16 June 2026</ref> Letšha le le nnile motswedi wa botlhokwa wa itsholelo kwa Egypt, le tokafaditse temothuo le go rotloetsa go tshwara ditlhapi ga mmogo le go tokafatsa mehama ya bojanala.
Letšha la Nasser go tewa bontlha jo bogolo jwa letšha jo bo kwa Egypt (83% wa lefelo lotlhe), ba Sudan ba rata go bitsa bontlha jo bonnye jwa metsi a a mo lotlhakoreng lwa bone '''Letšha la Nubia'''.<ref>Roest, F.C.; Crul, R. C. M. (1995). [https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false ''Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta''.] Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/9789251036839|<bdi>9789251036839</bdi>.]]</ref>
== Dipopego tsa lone ==
Letšha le boleele jwa dikhilomithara di le makgolo a mane, masome a supa le borobabongwe, le bophara jwa dikhilomithara di le lesome le borataro go kgabaganya kwa le leng biphara thata teng, kwa e leng kwa Tropic of Cancer. Le apesa bophara jwa dikhilomithara di le dikete tlhano, makgolo a mabedi le masome a matlhano, le na le seelo sa go baya metsi sa dikhilomithara di le lekgolo, masome a mararo le bobedi jwa metsi.<ref>Muala, Eric; Mohamed, Yasir A.; Duan, Zheng; van der Zaag, Pieter (13 August 2014). [https://repository.tudelft.nl/record/uuid:3113f919-47e7-47b4-bde7-4ec5b9bb523f "Estimation of Reservoir Discharges from Lake Nasser and Roseires Reservoir in the Nile Basin Using Satellite Altimetry and Imagery Data]". ''Remote Sensing''. '''6''' (8): 7526. Bibcode:[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2014RemS....6.7522M 2014RemS....6.7522M]. doi:[https://www.mdpi.com/2072-4292/6/8/7522 10.3390/rs6087522.]</ref>
== Ditso ==
=== Pele ga letamo la Aswan High le Letsha la Nasser ===
Pele ga kago ya [[letamo la Aswan High]] le go tlhamiwa ga letsha la Nasser, lefelo le gompieno letsha le leng mo go lone e ne e le bontlha jo bo botlhokwa jwa kgaolo ya Nubia, kwa e leng legae la baeteledipele ba Egypt le magosi a koo a tshwana le jwa Kush.<ref>[https://nubianfoundation.org/about-nubia/ "About Nubia".] ''Nubian Foundation''. 2 October 2018. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Kago ya letamo la Aswan High 1960 - 1970 ===
Kago ya [[letamo la Aswan High]] e simologile ka ngwaga wa 1960 ka taolo ya ga tautona wa bobedi wa [[Egypt]] ebile Letsha la Nasser le reeletswe ka ene [[Gamal Abdel Nasser]]. Tautona [[Anwar Sadat]] ke ene a butseng letsha le letamo semmuso ka 1971.<ref>[[iarchive:encyclopediaofar0000lang|''Encyclopedia of Architectural and Engineering Feats''.]] ABC-CLIO. 2001. p. 23. [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781576071120|9781576071120]]</bdi>. <q>president nasser, high dam project.</q></ref> Le feditswe ka 1970, letamo la Aswan High go kgabaganya noka ya Nile le agetswe go emelela letamo la Aswan Low le le neng le sa lekana, le le agilweng ka 1902. Maikaelelo a letamo le letangwana le le le dirileng la Letsha la Nasser, e ne e le go dira motswedi o o itshetletseng wa metsi, go oketsa tsa teothuo le go fetlha motlakase kwa Egypt.<ref>[https://education.nationalgeographic.org/resource/aswan-dam-completed/ "Aswan Dam Completed".] ''education.nationalgeographic.org''. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Dikgogakgogano ===
Kago ya letamo la Aswan High le Letsha la Nasser di bakile dikgogakgogano di le mmalwa mabapi le ditlamorago tsa tsone mo tikologong le mo go ba ba nnang mo lefelong le le amegang.
==== Go fudusiwa ga morafe wa Nubia ====
Ka ntlha ya go agiwa ga letamo la Aswan High le go tlala ga letsha la Nasser, batho ba morafe wa Nubia ba le dikete di le lesome ba ne ba patelediwa go fuduga mo malwapeng a bone go ya go thibelela go sele.<ref>Beddis, R. A. (1963). [https://www.jstor.org/stable/40565511 "The Aswan High Dam and the Resettlement of the Nubian People".] ''Geography''. '''48''' (1): 77–80. [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0016-7487 0016-7487]. [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40565511 40565511.]</ref> Le ntswa bangwe ba kgonne go bona bonno mo lotshitshing kwa letsha le lesha, malwapa a bone a pele a tserwe ke merwalela.
==== Go tsewa ke merwalela ga dikago tsa bogologolo le digopotso ====
Go agiwa ga letamo la Aswan High le letsha la Nasser go ne ga gwetlha letsholo la mafatshefatshe la go somarela ditso tsa kgaolo eo. Ka ntlha ya go tlala ga letsha le lesha la Nasser, bontsi jwa kgaolo bo ne jwa itemogela morwalela ka jalo, digopotso le difikantswe tse di koo di ne di tlaa tsewa ke morwalela. Ka ntlha ya se, maiteko a mafatshefatshe a ne a diriwa a go falotsa le go fudusa dikago tsa bogologolo le difikantswe tse di neng di tshosediwa mo letsholong la mafatshefatshe la go boloka ditso tsa Nubia ke lekgotla la UNESCO.<ref>Hassan, Fekri A. (2007). [https://www.jstor.org/stable/40743449?seq=1 "The Aswan High Dam and the International Rescue Nubia Campaign"]. ''The African Archaeological Review''. '''24''' (3/4): 73–94. doi:[https://link.springer.com/article/10.1007/s10437-007-9018-5 10.1007/s10437-007-9018-5.] [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0263-0338 0263-0338.] [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40743449 40743449].</ref> Le ntswa mafelo a le mantsi a ne a bolokwa a bo a fudusiwa a tshwana le dikereke tsa Kalabsha, Wadi es-Sebua, le Amada, mafelo a mangwe jaaka la fotress of Buhen a ne a seka a kgona go bolokiwa jaanong a kwa tlase ga metsi mo letsheng.<ref>Gohary, Jocelyn (1998). ''[https://books.google.co.bw/books?id=yWkuAQAAIAAJ&q=Lake+Nasser&redir_esc=y Guide to the Nubian Monuments on Lake Nasser]''. American University in Cairo Press. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-977-424-462-9|<bdi>978-977-424-462-9</bdi>.]]</ref> A a itsegeng thata a a neng a bolokiwa ke dikereke tsa Abu Simbel tse di neng tsa thubiwa tsa fudusiwa sentle mo lotshitshing lwa letsha la Nasser.<ref>Centre, UNESCO World Heritage. [https://whc.unesco.org/en/story-abu-simbel/ "Working Together: Abu Simbel".] ''UNESCO World Heritage Centre''. Retrieved 17 June 2026</ref><ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1963/11/04/89571304.html?pdf_redirect=true&site=false "Rescuing Abu Simbel".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
==== Ditlamorago mo tikologong ====
Go agiwa ga letamo kwa nokeng ya Nile go nnile le ditlamorago di le mmalwa mo tikologong ka go elela le ditsamaiso tsa noka di kgoreleditswe. Nngwe ya ditlamorago tse ke go kgorelediwa ga go elela ga seretse kwa tlase ga letamo, se fa e saleng bogologolo se neng se ntsha manyoro le menontshane e e tlhokegang mo go tsa temothuo. Ka jalo, balemi barui ba Egypt ba ne ba patelesega go dirisa menontshane e e rekiwang go tswelela ba lema. Magae a mefuta e e farologaneng ya diphologolo go feta letsha la Nasser le letamo la Awsan High, jaaka dikwena tsa Nile, le gone go amegile thata ka phokotsego ya metsi e e tsileng le go agiwa ga letamo go dirile gore mafelo ao a seka a kgona go nnega.<ref>Bunbury, Judith; Cooper, John P.; Hoath, Richard; Ikram, Salima; Johnston, Christine; Schneider, Thomas (2023). [https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 "The Egyptian Nile: human transformation of an ancient river".] ''unesdoc.unesco.org'': 43–77. doi:[https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 10.54677/mdjn3102.] hdl:[https://ore.exeter.ac.uk/articles/chapter/The_Egyptian_Nile_Human_Transformation_of_an_Ancient_River/29793326 10871/132212.] [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-92-3-100540-4|978-92-3-100540-4]]</bdi>. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Ditlamorago mo itsholelong ==
Ka go dira gore go nne le motswe wa metsi o o tshephegang go nosetsa le mo go tsa temothuo ngwaga otlhe eseng ka dipaka dingwe fela le ka merwalela ga [[noka ya Nile]], letsha la Nasser le nnile le ditlamorago tse dintle thata mo mohameng wa temothuo le mo itsholelong ya Egypt. Mohama wa temothuo o thapa batho ba Egypt ba ka nna 25% ya batho botlhe. Go tlhamiwa ga motswedi wa metsi o o itshetletseng kwa letsheng la Nasser, go okeditse lefatshe la temo ka 30%.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/fueled-by-the-nile-146932/ "Fueled by the Nile".] ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 July 2020. Retrieved 17 June 2026</ref>
Ka letsha la Nasser e le legae la mefua e le masome matlhano le bobedi ya ditlhapi e bontsi jwa yone e leng mefuta ya tilapia e e tshwarwang thata,<ref>Crul, R. C. M.; Roest, F. C. (1995). ''[https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta]''. Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-103683-9|<bdi>978-92-5-103683-9</bdi>.]]</ref> ga mmogo le Nile Perch, letsha le dirile mohama o motona wa go tshwara ditlhapi, mekoro e le dikete ya go tshwara ditlhapi e feta mo nokeng, le mafelo a go tsamaisa ditlhapi a mo lotshitshing lwa lone.<ref>Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture, ed. (2011). ''[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/03b0b135-4960-4698-8351-e19afb48bc1b/content Review of tropical reservoirs and their fisheries: the cases of Lake Nasser, Lake Volta and Indo-Gangetic Basin reservoir]'' (PDF). FAO fisheries and aquaculture technical paper. Rome: FAO. pp. 39–84. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-106741-3|<bdi>978-92-5-106741-3</bdi>.]]</ref>
Letsha la Nasser ke lefelo le le etelwang thata ke bajanala go tshwara ditlhapi, go pagama dikepe tse di bontshang lefelo, le go bona difikantswe tse di fudusitsweng fa letsha le tlala e le lantlha, bogolojang dikai di tshwana le dikereke tsa Abu Simel.<ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1967/10/10/83635447.html?pageNumber=49 "Restored Abu Simbel Keeps Ancient Grandeur".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
[[Letamo la Aswan High]] le le nang le letsha la Nasser le ntsha motlakase wa metsi wa di gigawatts di le 2.1, e le peresente e e botlhokwa mo letlhokong la motlakase kwa Egypt.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/aswan-high-dam-85992/#:~:text=Aswan%20High%20Dam%20holds%20back,electricity%20for%20the%20first%20time. "Aswan High Dam"]. ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 June 2015. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Mathata a gompieno le a a tla a nnang teng mo isagong ==
=== Letamo la Grand Ethiopian Renaissance ===
Ka tshimologo ya kago ya [[letamo la Grand Ethiopian Renaissance]] (GERD) ka 2011, lefatshe la Egypt le lebanwe ke matshosetsi a tlhaelo ya metsi ka letamo le lesha le tlaa fokotsa metsi a a elelelang kwa tlase kwa letsheng la Nasser. Ka metsi a a elelang a go tswa kwa Nile go ya [[Egypt]] le [[Sudan]] e le bontlha jo bogolo jwa itsholelo ya mafatshe ao, phokotso ya one fa go agiwa GERD e ka nna matlhotlhapelo mo mafatsheng a. Ka ngwaga wa 2023, porojeke e ne e tloga e fela e le mo go 90%; go tladiwa ga letangwana go simologile ka 2020. Letamo la Grand Ethiopian Renaissance le setse le ama Egypt ka le fokoditse metsi a a elelang mo nokeng ya Nile le go fokotsa lefatshe la temo mo lefatsheng leo.<ref>MENAFN. [https://menafn.com/1094975988/Egyptian-agriculture-crisis-worsens-mainly-due-to-lack-of-water "Egyptian agriculture crisis worsens, mainly due to lack of water".] ''menafn.com''. Retrieved 17 June 2026.</ref> Fa mafatshe a Egypt, Sudan le [[Ethiopia]] a sa kgone go tswa ka tharabololo ya bothata jo jwa metsi, letamo le le ka nna matshosetsi mo letsheng la Nasser, la nna le ditlamorago tse di sa nnag sentle mo mafatsheng a Egypt le Sudan a a ikaegileng ka lone mo mehameng e le mentsi ya itsholelo ya one.<ref>Attia, Hana; Saleh, Mona (2021). [https://www.jstor.org/stable/resrep33478 The Political Deadlock on the Grand Ethiopian Renaissance Dam (Report)]. German Institute of Global and Area Studies (GIGA).</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Lake-nasser.jpg|left|thumb|150x150px|Ponalo e e phatsimang la letsha la Nasser]]
[[Setshwantsho:Abu Simbel Temple May 30 2007.jpg|center|thumb|150x150px|Ponalo ya Abu Simel kwa letsheng la Nasser]]
[[Setshwantsho:14.19 Egipto Nubia Lago Nasser.jpg|center|thumb|150x150px|ponalo e e phatsimang ya Letsha la Nasser fa letsatsi le phirima]]
== Ditshedimosetso tse dingwe ==
* [[Letamo la Aswan High]]
== Metswedi ==
gpsqh8s0msfs797nfvf4nmotbiyd88u
50828
50819
2026-06-17T09:26:44Z
MmaBaggio
11091
50828
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Nasser|image_name=Lake Nasser Vista.jpg|caption=Tebego ya letsha kwa Abu Simel|image_map=Egypt relief location map.jpg|basin_countries=[[Egypt]] [[Sudan]]|length=550 km}}
'''Letšha la Nasser''' ke letangwana le le tona kwa borwa jwa [[Egypt]] le bokone jwa [[Sudan]]. Le agilwe ka kago ya [[letamo la Aswan High]] ebile e le lone letšha le le ikagetsweng le le tona thata mo lefatsheng ka bophara.<ref>[https://www.power-technology.com/projects/aswan-high-dam-nile-sudan-egypt/ "Aswan High Dam, River Nile, Sudan, Egypt".] ''Water Technology''. Retrieved 116 June 2026</ref> Pele ga le agiwa, lefatshe la Sudan le ne le le kgatlhanong le porojeke e ka e ne e tlaa tsenelela kwa bokone jwa lefatshe leoo, kwa bontsi jwa batho ba morafe wa Nubia ba tlaa tshwanelwang ke go fudusiwa.<ref>Scudder, Thayer (2 September 2016). ''[https://books.google.co.bw/books?id=fNTMDAAAQBAJ&q=Research+Aswan++Egypt&pg=PA1&redir_esc=y#v=snippet&q=Research%20Aswan%20%20Egypt&f=false Aswan High Dam Resettlement of Egyptian Nubians]''. Springer. ISBN [[:en:Special:BookSources/9789811019357|<bdi>9789811019357</bdi>.]] Retrieved 16 June 2026</ref><ref>Sofer, Amon (1999). ''[https://books.google.co.bw/books?id=cpZ2q6e5hJUC&q=lake+nasser&pg=PA36&redir_esc=y Rivers of Fire: The Conflict Over Water in the Middle East]''. Rowman & Littlefield. p. 36. ISBN [[:en:Special:BookSources/9780847685110|<bdi>9780847685110</bdi>.]]</ref> Kwa phelelong lefatshe la Sudan gaufi le lefelo la letšha la Nasser le ne la itemogela morwalela o o bakilweng ke letšha.<ref>[https://statoids.com/ueg.html "Governorates of Egypt".] ''Statoids Administrative Divisions of Countries ("Statoids")''. Retrieved 16 June 2026</ref> Letšha le le nnile motswedi wa botlhokwa wa itsholelo kwa Egypt, le tokafaditse temothuo le go rotloetsa go tshwara ditlhapi ga mmogo le go tokafatsa mehama ya bojanala.
Letšha la Nasser go tewa bontlha jo bogolo jwa letšha jo bo kwa Egypt (83% wa lefelo lotlhe), ba Sudan ba rata go bitsa bontlha jo bonnye jwa metsi a a mo lotlhakoreng lwa bone '''Letšha la Nubia'''.<ref>Roest, F.C.; Crul, R. C. M. (1995). [https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false ''Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta''.] Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/9789251036839|<bdi>9789251036839</bdi>.]]</ref>
== Dipopego tsa lone ==
Letšha le boleele jwa dikhilomithara di le makgolo a mane, masome a supa le borobabongwe, le bophara jwa dikhilomithara di le lesome le borataro go kgabaganya kwa le leng biphara thata teng, kwa e leng kwa Tropic of Cancer. Le apesa bophara jwa dikhilomithara di le dikete tlhano, makgolo a mabedi le masome a matlhano, le na le seelo sa go baya metsi sa dikhilomithara di le lekgolo, masome a mararo le bobedi jwa metsi.<ref>Muala, Eric; Mohamed, Yasir A.; Duan, Zheng; van der Zaag, Pieter (13 August 2014). [https://repository.tudelft.nl/record/uuid:3113f919-47e7-47b4-bde7-4ec5b9bb523f "Estimation of Reservoir Discharges from Lake Nasser and Roseires Reservoir in the Nile Basin Using Satellite Altimetry and Imagery Data]". ''Remote Sensing''. '''6''' (8): 7526. Bibcode:[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2014RemS....6.7522M 2014RemS....6.7522M]. doi:[https://www.mdpi.com/2072-4292/6/8/7522 10.3390/rs6087522.]</ref>
== Ditso ==
=== Pele ga letamo la Aswan High le Letsha la Nasser ===
Pele ga kago ya [[letamo la Aswan High]] le go tlhamiwa ga letsha la Nasser, lefelo le gompieno letsha le leng mo go lone e ne e le bontlha jo bo botlhokwa jwa kgaolo ya Nubia, kwa e leng legae la baeteledipele ba Egypt le magosi a koo a tshwana le jwa Kush.<ref>[https://nubianfoundation.org/about-nubia/ "About Nubia".] ''Nubian Foundation''. 2 October 2018. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Kago ya letamo la Aswan High 1960 - 1970 ===
Kago ya [[letamo la Aswan High]] e simologile ka ngwaga wa 1960 ka taolo ya ga tautona wa bobedi wa [[Egypt]] ebile Letsha la Nasser le reeletswe ka ene [[Gamal Abdel Nasser]]. Tautona [[Anwar Sadat]] ke ene a butseng letsha le letamo semmuso ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a supa le bongwe (1971).<ref>[[iarchive:encyclopediaofar0000lang|''Encyclopedia of Architectural and Engineering Feats''.]] ABC-CLIO. 2001. p. 23. [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781576071120|9781576071120]]</bdi>. <q>president nasser, high dam project.</q></ref> Le feditswe ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a supa (1970), letamo la Aswan High go kgabaganya noka ya Nile le agetswe go emelela letamo la Aswan Low le le neng le sa lekana, le le agilweng ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le bobedi ( 1902). Maikaelelo a letamo le letangwana le le le dirileng la Letsha la Nasser, e ne e le go dira motswedi o o itshetletseng wa metsi, go oketsa tsa teothuo le go fetlha motlakase kwa Egypt.<ref>[https://education.nationalgeographic.org/resource/aswan-dam-completed/ "Aswan Dam Completed".] ''education.nationalgeographic.org''. Retrieved 17 June 2026</ref>
=== Dikgogakgogano ===
Kago ya letamo la Aswan High le Letsha la Nasser di bakile dikgogakgogano di le mmalwa mabapi le ditlamorago tsa tsone mo tikologong le mo go ba ba nnang mo lefelong le le amegang.
==== Go fudusiwa ga morafe wa Nubia ====
Ka ntlha ya go agiwa ga letamo la Aswan High le go tlala ga letsha la Nasser, batho ba morafe wa Nubia ba le dikete di le lesome ba ne ba patelediwa go fuduga mo malwapeng a bone go ya go thibelela go sele.<ref>Beddis, R. A. (1963). [https://www.jstor.org/stable/40565511 "The Aswan High Dam and the Resettlement of the Nubian People".] ''Geography''. '''48''' (1): 77–80. [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0016-7487 0016-7487]. [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40565511 40565511.]</ref> Le ntswa bangwe ba kgonne go bona bonno mo lotshitshing kwa letsha le lesha, malwapa a bone a pele a tserwe ke merwalela.
==== Go tsewa ke merwalela ga dikago tsa bogologolo le digopotso ====
Go agiwa ga letamo la Aswan High le letsha la Nasser go ne ga gwetlha letsholo la mafatshefatshe la go somarela ditso tsa kgaolo eo. Ka ntlha ya go tlala ga letsha le lesha la Nasser, bontsi jwa kgaolo bo ne jwa itemogela morwalela ka jalo, digopotso le difikantswe tse di koo di ne di tlaa tsewa ke morwalela. Ka ntlha ya se, maiteko a mafatshefatshe a ne a diriwa a go falotsa le go fudusa dikago tsa bogologolo le difikantswe tse di neng di tshosediwa mo letsholong la mafatshefatshe la go boloka ditso tsa Nubia ke lekgotla la UNESCO.<ref>Hassan, Fekri A. (2007). [https://www.jstor.org/stable/40743449?seq=1 "The Aswan High Dam and the International Rescue Nubia Campaign"]. ''The African Archaeological Review''. '''24''' (3/4): 73–94. doi:[https://link.springer.com/article/10.1007/s10437-007-9018-5 10.1007/s10437-007-9018-5.] [[:en:ISSN|ISSN]] [https://search.worldcat.org/search?q=n2:0263-0338 0263-0338.] [[:en:JSTOR#Content|JSTOR]] [https://www.jstor.org/stable/40743449 40743449].</ref> Le ntswa mafelo a le mantsi a ne a bolokwa a bo a fudusiwa a tshwana le dikereke tsa Kalabsha, Wadi es-Sebua, le Amada, mafelo a mangwe jaaka la fotress of Buhen a ne a seka a kgona go bolokiwa jaanong a kwa tlase ga metsi mo letsheng.<ref>Gohary, Jocelyn (1998). ''[https://books.google.co.bw/books?id=yWkuAQAAIAAJ&q=Lake+Nasser&redir_esc=y Guide to the Nubian Monuments on Lake Nasser]''. American University in Cairo Press. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-977-424-462-9|<bdi>978-977-424-462-9</bdi>.]]</ref> A a itsegeng thata a a neng a bolokiwa ke dikereke tsa Abu Simbel tse di neng tsa thubiwa tsa fudusiwa sentle mo lotshitshing lwa letsha la Nasser.<ref>Centre, UNESCO World Heritage. [https://whc.unesco.org/en/story-abu-simbel/ "Working Together: Abu Simbel".] ''UNESCO World Heritage Centre''. Retrieved 17 June 2026</ref><ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1963/11/04/89571304.html?pdf_redirect=true&site=false "Rescuing Abu Simbel".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
==== Ditlamorago mo tikologong ====
Go agiwa ga letamo kwa nokeng ya Nile go nnile le ditlamorago di le mmalwa mo tikologong ka go elela le ditsamaiso tsa noka di kgoreleditswe. Nngwe ya ditlamorago tse ke go kgorelediwa ga go elela ga seretse kwa tlase ga letamo, se fa e saleng bogologolo se neng se ntsha manyoro le menontshane e e tlhokegang mo go tsa temothuo. Ka jalo, balemi barui ba Egypt ba ne ba patelesega go dirisa menontshane e e rekiwang go tswelela ba lema. Magae a mefuta e e farologaneng ya diphologolo go feta letsha la Nasser le letamo la Awsan High, jaaka dikwena tsa Nile, le gone go amegile thata ka phokotsego ya metsi e e tsileng le go agiwa ga letamo go dirile gore mafelo ao a seka a kgona go nnega.<ref>Bunbury, Judith; Cooper, John P.; Hoath, Richard; Ikram, Salima; Johnston, Christine; Schneider, Thomas (2023). [https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 "The Egyptian Nile: human transformation of an ancient river".] ''unesdoc.unesco.org'': 43–77. doi:[https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000382778 10.54677/mdjn3102.] hdl:[https://ore.exeter.ac.uk/articles/chapter/The_Egyptian_Nile_Human_Transformation_of_an_Ancient_River/29793326 10871/132212.] [[:en:ISBN|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-92-3-100540-4|978-92-3-100540-4]]</bdi>. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Ditlamorago mo itsholelong ==
Ka go dira gore go nne le motswe wa metsi o o tshephegang go nosetsa le mo go tsa temothuo ngwaga otlhe eseng ka dipaka dingwe fela le ka merwalela ga [[noka ya Nile]], letsha la Nasser le nnile le ditlamorago tse dintle thata mo mohameng wa temothuo le mo itsholelong ya Egypt. Mohama wa temothuo o thapa batho ba Egypt ba ka nna 25% ya batho botlhe. Go tlhamiwa ga motswedi wa metsi o o itshetletseng kwa letsheng la Nasser, go okeditse lefatshe la temo ka 30%.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/fueled-by-the-nile-146932/ "Fueled by the Nile".] ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 July 2020. Retrieved 17 June 2026</ref>
Ka letsha la Nasser e le legae la mefua e le masome matlhano le bobedi ya ditlhapi e bontsi jwa yone e leng mefuta ya tilapia e e tshwarwang thata,<ref>Crul, R. C. M.; Roest, F. C. (1995). ''[https://books.google.co.bw/books?id=xExMDWP_rQcC&q=lake+nubia&pg=PA81&redir_esc=y#v=snippet&q=lake%20nubia&f=false Current Status of Fisheries and Fish Stocks of the Four Largest African Reservoirs: Kainji, Kariba, Nasser/Nubia and Volta]''. Food & Agriculture Org. p. 81. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-103683-9|<bdi>978-92-5-103683-9</bdi>.]]</ref> ga mmogo le Nile Perch, letsha le dirile mohama o motona wa go tshwara ditlhapi, mekoro e le dikete ya go tshwara ditlhapi e feta mo nokeng, le mafelo a go tsamaisa ditlhapi a mo lotshitshing lwa lone.<ref>Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture, ed. (2011). ''[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/03b0b135-4960-4698-8351-e19afb48bc1b/content Review of tropical reservoirs and their fisheries: the cases of Lake Nasser, Lake Volta and Indo-Gangetic Basin reservoir]'' (PDF). FAO fisheries and aquaculture technical paper. Rome: FAO. pp. 39–84. [[:en:ISBN|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-92-5-106741-3|<bdi>978-92-5-106741-3</bdi>.]]</ref>
Letsha la Nasser ke lefelo le le etelwang thata ke bajanala go tshwara ditlhapi, go pagama dikepe tse di bontshang lefelo, le go bona difikantswe tse di fudusitsweng fa letsha le tlala e le lantlha, bogolojang dikai di tshwana le dikereke tsa Abu Simel.<ref>[http://timesmachine.nytimes.comhttp//timesmachine.content-tagging.us-east-1-01.prd.dvsp.nyt.net/timesmachine/1967/10/10/83635447.html?pageNumber=49 "Restored Abu Simbel Keeps Ancient Grandeur".] ''The New York Times''. Retrieved 17 June 2026</ref>
[[Letamo la Aswan High]] le le nang le letsha la Nasser le ntsha motlakase wa metsi wa di gigawatts di le 2.1, e le peresente e e botlhokwa mo letlhokong la motlakase kwa Egypt.<ref>[https://science.nasa.gov/earth/earth-observatory/aswan-high-dam-85992/#:~:text=Aswan%20High%20Dam%20holds%20back,electricity%20for%20the%20first%20time. "Aswan High Dam"]. ''earthobservatory.nasa.gov''. 8 June 2015. Retrieved 17 June 2026</ref>
== Mathata a gompieno le a a tla a nnang teng mo isagong ==
=== Letamo la Grand Ethiopian Renaissance ===
Ka tshimologo ya kago ya [[letamo la Grand Ethiopian Renaissance]] (GERD) ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011), lefatshe la Egypt le lebanwe ke matshosetsi a tlhaelo ya metsi ka letamo le lesha le tlaa fokotsa metsi a a elelelang kwa tlase kwa letsheng la Nasser. Ka metsi a a elelang a go tswa kwa Nile go ya [[Egypt]] le [[Sudan]] e le bontlha jo bogolo jwa itsholelo ya mafatshe ao, phokotso ya one fa go agiwa GERD e ka nna matlhotlhapelo mo mafatsheng a. Ka ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi le boraro (2023), porojeke e ne e tloga e fela e le mo go 90%; go tladiwa ga letangwana go simologile ka 2020. Letamo la Grand Ethiopian Renaissance le setse le ama Egypt ka le fokoditse metsi a a elelang mo nokeng ya Nile le go fokotsa lefatshe la temo mo lefatsheng leo.<ref>MENAFN. [https://menafn.com/1094975988/Egyptian-agriculture-crisis-worsens-mainly-due-to-lack-of-water "Egyptian agriculture crisis worsens, mainly due to lack of water".] ''menafn.com''. Retrieved 17 June 2026.</ref> Fa mafatshe a Egypt, Sudan le [[Ethiopia]] a sa kgone go tswa ka tharabololo ya bothata jo jwa metsi, letamo le le ka nna matshosetsi mo letsheng la Nasser, la nna le ditlamorago tse di sa nnag sentle mo mafatsheng a Egypt le Sudan a a ikaegileng ka lone mo mehameng e le mentsi ya itsholelo ya one.<ref>Attia, Hana; Saleh, Mona (2021). [https://www.jstor.org/stable/resrep33478 The Political Deadlock on the Grand Ethiopian Renaissance Dam (Report)]. German Institute of Global and Area Studies (GIGA).</ref>
== Ditshwantsho ==
[[Setshwantsho:Lake-nasser.jpg|left|thumb|150x150px|Ponalo e e phatsimang la letsha la Nasser]]
[[Setshwantsho:Abu Simbel Temple May 30 2007.jpg|center|thumb|150x150px|Ponalo ya Abu Simel kwa letsheng la Nasser]]
[[Setshwantsho:14.19 Egipto Nubia Lago Nasser.jpg|center|thumb|150x150px|ponalo e e phatsimang ya Letsha la Nasser fa letsatsi le phirima]]
== Ditshedimosetso tse dingwe ==
* [[Letamo la Aswan High]]
== Metswedi ==
9rvwcrlumlakgybnojguhu4emcahill
Linda Masarira
0
13679
50804
2026-06-16T14:27:02Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356192141|Linda Masarira]]"
50804
wikitext
text/x-wiki
'''Linda Tsungirirai Masarira''' (Phalane a le malatsi mararo ka 1982 – Motsheganong a le malatsi a masome mabedi le bone ka 2026) e ne e le lepolotiki la Zimbabwe yo o neng a dira jaaka sebueledi sa nngwe ya makokokganetso a mannye kwa Zimbabwe, [[MDC-T]] e e neng e eteletswe pele ke [[Thokozani Khupe]].<ref>{{Cite web |date=26 April 2018 |title=Newly Appointed MDC T Spokesperson, Linda Masarira Issues Maiden Press Statement |url=https://www.zimeye.net/2018/04/26/newly-appointed-mdc-t-spokesperson-linda-masarira-issues-maiden-press-statement/ |access-date=19 July 2018 |website=Zimeye.net}}</ref>
== Kwa morago ==
Linda Masarira o goletse kwa Harare kwa a neng a nna teng pele ga a fudugela kwa [[Bulawayo]], [[Hwange]] le [[Mutare]] kwa a neng a thapiwa teng jaaka mosadi wa terena. O ne a boela kwa Harare ka 2015 mme morago ga moo a bopa Selekane sa Basadi ba Zimbabwe mo Dipolotiking.
Masarira o tlhokafetse Motsheganong a le malatsi a masome a mabedi le bone ka ngwaga wa 2026, a le dingwaga di le masome mane le boraro.<ref>{{Cite news|title=Rights activist and LEAD founder Linda Masarira dead at 43|url=https://www.zimlive.com/rights-activist-and-lead-founder-linda-masarira-dead-at-43/|accessdate=24 May 2026}}</ref>
== Maemo a a a tshegeditseng ==
== Dietsele le kakgolo ==
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
381sj7g7sc77fhsg4fl9pa0605izxbg
50805
50804
2026-06-16T14:29:59Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356192141|Linda Masarira]]"
50805
wikitext
text/x-wiki
'''Linda Tsungirirai Masarira''' (Phalane a le malatsi mararo ka 1982 – Motsheganong a le malatsi a masome mabedi le bone ka 2026) e ne e le lepolotiki la Zimbabwe yo o neng a dira jaaka sebueledi sa nngwe ya makokokganetso a mannye kwa Zimbabwe, [[MDC-T]] e e neng e eteletswe pele ke [[Thokozani Khupe]].<ref>{{Cite web |date=26 April 2018 |title=Newly Appointed MDC T Spokesperson, Linda Masarira Issues Maiden Press Statement |url=https://www.zimeye.net/2018/04/26/newly-appointed-mdc-t-spokesperson-linda-masarira-issues-maiden-press-statement/ |access-date=19 July 2018 |website=Zimeye.net}}</ref>
Masarira gape e ne e le molwela ditshwanelo tsa setho yo o neng a itsege ka seabe sa gagwe sa go buelela puso ya batho ka batho, tekatekano, tekatekano ya bong, ditshwanelo tsa basadi le bana ba basetsana, go akaretsa le kgololesego ya itsholelo le sepolotiki ya ditlhopha tse di kgaphetsweng kwa thoko tsa setšhaba. E ne e le mothei le tautona wa lekoko la sepolotiki la Zimbabwe la Labor Economists and African Democrats (LEAD) mmogo le leloko la setlhopha sa Puisano ya Badiragatsi ba Sepolotiki (POLAD).
O ne a nna ditlhogo tsa dikgang fa a ne a garaswanya Mary Mubaiwa yo o lwalang yo o kileng a bo e le mosadi wa motshameki wa kgwele ya dinao wa seporofešenale Shingi Kawondera morago ga go kgaogana ga bone, Mary Mubaiwa o ne a nyala Mojenerale wa Sesole wa nako eo Constantino Guvheya Nyikadzino Chiwenga yo ga jaana e leng mothusa tautona wa Zimbabwe wa gompieno. Mary le Chiwenga ba ne ba kgaogana.
== Kwa morago ==
Linda Masarira o goletse kwa Harare kwa a neng a nna teng pele ga a fudugela kwa [[Bulawayo]], [[Hwange]] le [[Mutare]] kwa a neng a thapiwa teng jaaka mosadi wa terena. O ne a boela kwa Harare ka 2015 mme morago ga moo a bopa Selekane sa Basadi ba Zimbabwe mo Dipolotiking.
Masarira o tlhokafetse Motsheganong a le malatsi a masome a mabedi le bone ka ngwaga wa 2026, a le dingwaga di le masome mane le boraro.<ref>{{Cite news|title=Rights activist and LEAD founder Linda Masarira dead at 43|url=https://www.zimlive.com/rights-activist-and-lead-founder-linda-masarira-dead-at-43/|accessdate=24 May 2026}}</ref>
== Maemo a a a tshegeditseng ==
== Dietsele le kakgolo ==
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
tc94hezjoobjde52pvagjnzpoyw0qvx
50806
50805
2026-06-16T14:32:15Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356192141|Linda Masarira]]"
50806
wikitext
text/x-wiki
'''Linda Tsungirirai Masarira''' (Phalane a le malatsi mararo ka 1982 – Motsheganong a le malatsi a masome mabedi le bone ka 2026) e ne e le lepolotiki la Zimbabwe yo o neng a dira jaaka sebueledi sa nngwe ya makokokganetso a mannye kwa Zimbabwe, [[MDC-T]] e e neng e eteletswe pele ke [[Thokozani Khupe]].<ref>{{Cite web |date=26 April 2018 |title=Newly Appointed MDC T Spokesperson, Linda Masarira Issues Maiden Press Statement |url=https://www.zimeye.net/2018/04/26/newly-appointed-mdc-t-spokesperson-linda-masarira-issues-maiden-press-statement/ |access-date=19 July 2018 |website=Zimeye.net}}</ref>
Masarira gape e ne e le molwela ditshwanelo tsa setho yo o neng a itsege ka seabe sa gagwe sa go buelela puso ya batho ka batho, tekatekano, tekatekano ya bong, ditshwanelo tsa basadi le bana ba basetsana, go akaretsa le kgololesego ya itsholelo le sepolotiki ya ditlhopha tse di kgaphetsweng kwa thoko tsa setšhaba. E ne e le mothei le tautona wa lekoko la sepolotiki la Zimbabwe la Labor Economists and African Democrats (LEAD) mmogo le leloko la setlhopha sa Puisano ya Badiragatsi ba Sepolotiki (POLAD).
O ne a nna ditlhogo tsa dikgang fa a ne a garaswanya Mary Mubaiwa yo o lwalang yo o kileng a bo e le mosadi wa motshameki wa kgwele ya dinao wa seporofešenale Shingi Kawondera morago ga go kgaogana ga bone, Mary Mubaiwa o ne a nyala Mojenerale wa Sesole wa nako eo Constantino Guvheya Nyikadzino Chiwenga yo ga jaana e leng mothusa tautona wa Zimbabwe wa gompieno. Mary le Chiwenga ba ne ba kgaogana.
== Kwa morago ==
Linda Masarira o goletse kwa Harare kwa a neng a nna teng pele ga a fudugela kwa [[Bulawayo]], [[Hwange]] le [[Mutare]] kwa a neng a thapiwa teng jaaka mosadi wa terena. O ne a boela kwa Harare ka 2015 mme morago ga moo a bopa Selekane sa Basadi ba Zimbabwe mo Dipolotiking.
Masarira o tlhokafetse Motsheganong a le malatsi a masome a mabedi le bone ka ngwaga wa 2026, a le dingwaga di le masome mane le boraro.<ref>{{Cite news|title=Rights activist and LEAD founder Linda Masarira dead at 43|url=https://www.zimlive.com/rights-activist-and-lead-founder-linda-masarira-dead-at-43/|accessdate=24 May 2026}}</ref>
== Bolwela-ditshwanelo tsa setho ==
Morago ga motseletsele wa ditshupegetso, dikopo le ditshupegetso tsa go gatakiwa ga ditshwanelo tsa setho ke [[Puso ya Zimbabwe]] ka nako ya puso ya ga Mugabe e a neng a e rulagantse, o ne a golegwa malatsi a a fetang masome a ferabobedi kwa Kgolegelong ya Chikurubhi Maximum ka ntlha ya go gwetlha puso go tlotla setho. Mo malatsing a gagwe a go golegwa, Masarira o ne a kokoanya magolegwa ka ene a basadi mme a etelela pele boipelaetso jwa magolegwa kgatlhanong le maemo a a maswe a basadi ba neng ba lebagane le one go akaretsa le go tlhoka mesangwana le go fitlhelela ditirelo tsa kalafi sentle. Ka ntlha ya go nna molweladitshwanelo, Masarira o ne a sotliwa setlhogo mme a fudusediwa kwa kgolegelong ya banna kwa a neng a bewa a le esi teng go fitlha kgabagare a ya go letlela tsheko kwantle ga kgolegelo ka taelo ya kgotlatshekelokgolo ka Lwetse 2016 <ref>{{Cite web |title=Linda Masarira finally released from prison - Zimbabwe Latest News |url=http://zimbabwelatestnews.net/linda-masarira-finally-released-from-prison/#sthash.8tYwVuUK.dpbs |access-date=19 July 2018 |website=Zimbabwelatestnews.net}}</ref><ref>{{Cite web |date=19 September 2016 |title=HORROR PICTURES: Zimbabwe Pro-democracy activist Linda Masarira Appeared In Court |url=https://www.zambianobserver.com/horror-pictures-zimbabwe-pro-democracy-activist-linda-masarira-appeared-in-court/ |access-date=19 July 2018 |website=Zambianobserver.com}}</ref>
== Maemo a a a tshegeditseng ==
== Dietsele le kakgolo ==
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
b5ee25dfol20yo2vtx2dvnu4ieyt3cc
50807
50806
2026-06-16T14:35:33Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356192141|Linda Masarira]]"
50807
wikitext
text/x-wiki
'''Linda Tsungirirai Masarira''' (Phalane a le malatsi mararo ka 1982 – Motsheganong a le malatsi a masome mabedi le bone ka 2026) e ne e le lepolotiki la Zimbabwe yo o neng a dira jaaka sebueledi sa nngwe ya makokokganetso a mannye kwa Zimbabwe, [[MDC-T]] e e neng e eteletswe pele ke [[Thokozani Khupe]].<ref>{{Cite web |date=26 April 2018 |title=Newly Appointed MDC T Spokesperson, Linda Masarira Issues Maiden Press Statement |url=https://www.zimeye.net/2018/04/26/newly-appointed-mdc-t-spokesperson-linda-masarira-issues-maiden-press-statement/ |access-date=19 July 2018 |website=Zimeye.net}}</ref>
Masarira gape e ne e le molwela ditshwanelo tsa setho yo o neng a itsege ka seabe sa gagwe sa go buelela puso ya batho ka batho, tekatekano, tekatekano ya bong, ditshwanelo tsa basadi le bana ba basetsana, go akaretsa le kgololesego ya itsholelo le sepolotiki ya ditlhopha tse di kgaphetsweng kwa thoko tsa setšhaba. E ne e le mothei le tautona wa lekoko la sepolotiki la Zimbabwe la Labor Economists and African Democrats (LEAD) mmogo le leloko la setlhopha sa Puisano ya Badiragatsi ba Sepolotiki (POLAD).
O ne a nna ditlhogo tsa dikgang fa a ne a garaswanya Mary Mubaiwa yo o lwalang yo o kileng a bo e le mosadi wa motshameki wa kgwele ya dinao wa seporofešenale Shingi Kawondera morago ga go kgaogana ga bone, Mary Mubaiwa o ne a nyala Mojenerale wa Sesole wa nako eo Constantino Guvheya Nyikadzino Chiwenga yo ga jaana e leng mothusa tautona wa Zimbabwe wa gompieno. Mary le Chiwenga ba ne ba kgaogana.
== Kwa morago ==
Linda Masarira o goletse kwa Harare kwa a neng a nna teng pele ga a fudugela kwa [[Bulawayo]], [[Hwange]] le [[Mutare]] kwa a neng a thapiwa teng jaaka mosadi wa terena. O ne a boela kwa Harare ka 2015 mme morago ga moo a bopa Selekane sa Basadi ba Zimbabwe mo Dipolotiking.
Masarira o tlhokafetse Motsheganong a le malatsi a masome a mabedi le bone ka ngwaga wa 2026, a le dingwaga di le masome mane le boraro.<ref>{{Cite news|title=Rights activist and LEAD founder Linda Masarira dead at 43|url=https://www.zimlive.com/rights-activist-and-lead-founder-linda-masarira-dead-at-43/|accessdate=24 May 2026}}</ref>
== Bolwela-ditshwanelo tsa setho ==
Morago ga motseletsele wa ditshupegetso, dikopo le ditshupegetso tsa go gatakiwa ga ditshwanelo tsa setho ke [[Puso ya Zimbabwe]] ka nako ya puso ya ga Mugabe e a neng a e rulagantse, o ne a golegwa malatsi a a fetang masome a ferabobedi kwa Kgolegelong ya Chikurubhi Maximum ka ntlha ya go gwetlha puso go tlotla setho. Mo malatsing a gagwe a go golegwa, Masarira o ne a kokoanya magolegwa ka ene a basadi mme a etelela pele boipelaetso jwa magolegwa kgatlhanong le maemo a a maswe a basadi ba neng ba lebagane le one go akaretsa le go tlhoka mesangwana le go fitlhelela ditirelo tsa kalafi sentle. Ka ntlha ya go nna molweladitshwanelo, Masarira o ne a sotliwa setlhogo mme a fudusediwa kwa kgolegelong ya banna kwa a neng a bewa a le esi teng go fitlha kgabagare a ya go letlela tsheko kwantle ga kgolegelo ka taelo ya kgotlatshekelokgolo ka Lwetse 2016 <ref>{{Cite web |title=Linda Masarira finally released from prison - Zimbabwe Latest News |url=http://zimbabwelatestnews.net/linda-masarira-finally-released-from-prison/#sthash.8tYwVuUK.dpbs |access-date=19 July 2018 |website=Zimbabwelatestnews.net}}</ref><ref>{{Cite web |date=19 September 2016 |title=HORROR PICTURES: Zimbabwe Pro-democracy activist Linda Masarira Appeared In Court |url=https://www.zambianobserver.com/horror-pictures-zimbabwe-pro-democracy-activist-linda-masarira-appeared-in-court/ |access-date=19 July 2018 |website=Zambianobserver.com}}</ref>
== Maemo a a a tshegeditseng ==
* Mothei le mogokaganyi wa bosetšhaba wa Zimbabwe Women in Politics Alliance.
* Mogokaganyi wa Young African Leadership Forum (Kgaolo ya Zimbabwe).
* Mothei le Modulasetulo wa Association of Railways Terminated Employees.
* Modulasetilo wa Balwela Kgololesego ba Phetogo.
* Modulasetilo wa setlhopha sa boraro sa botsalano jwa STAR.
* Moithuti wa nako e e fetileng wa FES.
* Tautona wa pele wa Mokgatlho wa badiri ba Diterena (2008–2013).
== Dietsele le kakgolo ==
* Zimrights Mosireletsi wa Ditshwanelo tsa Setho wa Mosadi wa ngwaga wa 2016<ref>{{Cite web |title=Human rights defenders to be honoured |url=https://www.dailynews.co.zw/articles/2016/11/24/human-rights-defenders-to-be-honoured |access-date=19 July 2018 |website=Dailynews.co.zw}}</ref>
* Seetsele sa [[Giraffe]] sa Ditshwanelo tsa Setho<ref>{{Cite web |title=Linda Masarira |url=https://www.giraffe.org/linda-masarira |access-date=19 July 2018 |website=Giraffe.org}}</ref>
* Mosadi wa botlhano yo o Maatla go Gaisa Botlhe mo Lefatsheng wa [[Fortune Magazine]]<ref>{{Cite web |title=The World's Most Powerful Women: December 5 |url=https://fortune.com/2016/12/05/the-worlds-most-powerful-women-december-5/ |access-date=19 July 2018 |website=Fortune.com}}</ref>
* Mosadi wa Moaforika yo o Kgatlhang wa Phalane 2017
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
l6deaiiqhajg2s7yvt05kj70tc2gq8m
Sekai Holland
0
13680
50808
2026-06-16T14:43:04Z
KatieKea
10150
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1332558519|Sekai Holland]]"
50808
wikitext
text/x-wiki
'''Sekai Holland''' (o tshotswe ka 1942) ke lepolotiki la nako e e fetileng la Zimbabwe yo o neng a dira jaaka [[Tona ya Puso ya Phodiso ya Bosetšhaba, Poelano le Kopano]] mo dipusong tsa ga Tautona [[Robert Mugabe]] le Tonakgolo [[Morgan Tsvangirai]]. Sekai o ntse a amega mo letsholong la dikgang di le mmalwa tsa ditshwanelo tsa setho, go akaretsa le tse di amanang le [[Aboriginal Australians]], [[tlhaolele]] kwa Aforika Borwa le ditshwanelo tsa basadi le [[puso ya batho ka batho]] kwa Zimbabwe.<ref name="Weiss">{{Cite web |date=5 August 2015 |title=Home |url=http://www.theglobalmail.org/feature/a-time-of-heroes/220/}}</ref>
Rraagwe, mokwadi le morulaganyi wa lokwalo Masotsha Mike Hove, o ne a tlhophiwa ka 1953 jaaka moemedi yo o kgethegileng kwa palamenteng ya ntlha [[ya Mokgatlho wa Rhodesia le Nyasaland]]. O ne a na le tlotlo ya go nna Moaforika wa ntlha go letlwa go tlhomiwa go nna " modiri " ka fa tlase ga melawana e e amanang le Mokgatlho wa Babegadikgang wa Rhodesia kwa [[Rhodesia Borwa]].<ref>{{Cite web |date=2 July 2012 |title=OBITUARY:Masotsha Mike Hove – the man who saw it all {{!}} The Chronicle |url=http://www.chronicle.co.zw/obituarymasotsha-mike-hove-the-man-who-saw-it-all/ |access-date=2018-05-24 |website=chronicle.co.zw |language=en-US}}</ref>
O neetse botshelo jwa gagwe mo letsholong la ditshwanelo tsa setho, puso ya batho ka batho le nonotsho ya basadi. O ne a akgolwa ka 2012 ka [[Seetsele sa Kagiso sa Sydney]], e leng moputso o le mongwe fela wa boditšhabatšhaba wa kagiso wa Australia.<ref>{{Cite web |date=22 November 2019 |title=Doctor Sekai Holland |url=https://www.uts.edu.au/partners-and-community/alumni-and-supporters/alumni/your-alumni-community/uts-luminaries/dr-sekai-holland |website=University of Technology Sydney |language=en}}</ref>
== Metswedi ==
[[Karolo:Articles with hCards]]
66aq6j194vxxb8eq1vmi5yf8czzzepf
Letsha la Kenyatta
0
13681
50811
2026-06-17T06:23:43Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Letsha la Kenyatta
50811
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Kenya relief location map.jpg|alt=Dikhuduthamaga 02°24′45′′S 40°40′53′′E Mofuta wa letsha Metsi a a foreshe Go tswa ga metsi a a tswang mo motsweding o mogolo Dinaga tsa Basin Kenya Boleele jo bo sa feteng dikilometara di le 12 Bogodimo jwa mmu 10 m (33 ft) Metse ya Mpeketoni|thumb|Letsha la Kenyatta]]
'''Letsha la Kenyatta''', le gape le bidiwang '''Letsha la Mukunganya''', ke letsha le le kwa kgaolong ya Lamu, kwa borwabotlhaba jwa [[Kenya|Kenya.]]
== Lefelo ==
Letsha le kwa kgaolong ya Lamu, mo e ka nnang dikilometara di le diketet tse pedi le makgolo a matlhano (2 mi),<ref>GFC (9 April 2016). [http://distancecalculator.globefeed.com/Kenya_Distance_Result.asp?fromplace=Mpeketoni%2C%20Lamu%2C%20Kenya&toplace=Lake%20Mukunganya%2C%20Lamu%2C%20Kenya%2C&dt1=ChIJ_xuU3pL-FhgRxcrtFhFTOzU&dt2=ChIJiQ6Y6Cv5FhgRKfbCBgRLiLU "Distance between Mpeketoni, Lamu, Kenya and Lake Mukunganya, Lamu, Kenya".] Globefeed.com (GFC). Retrieved 9 April 2016.</ref>borwabophirima jwa toropo ya [[Mpeketoni.]] (est. pop. 50,000 ka 2015).<ref>Kayomani (9 April 2016). [https://web.archive.org/web/20160423015030/http://allbajuni.com/2015/06/bajuni-modern-history-mpeketoni-history-of-the-settlement/ "Bajuni Modern History: Mpeketoni - The History of the Settlement".] Allbajuni.com. Archived from [http://allbajuni.com/2015/06/bajuni-modern-history-mpeketoni-history-of-the-settlement/ the original] on 23 April 2016. Retrieved 9 April 2016.</ref> E bokgakala jwa dikilometara di le masome a matlhano (31 mi), ka tsela, borwabophirima jwa toropo ya Lamu.<ref>GFC (9 April 2016). [http://distancecalculator.globefeed.com/Kenya_Distance_Result.asp?fromplace=Lake%20Mukunganya%2C%20Lamu%2C%20Kenya&toplace=Kikoni%20Landing%20Site%2C%20C112%2C%20Lamu%2C%20Kenya%2C&dt1=ChIJiQ6Y6Cv5FhgRKfbCBgRLiLU&dt2=ChIJgSNu-iQaFxgR0BQ2jyapuTQ "Distance between Lake Mukunganya, Lamu, Kenya and Kikoni Landing Site, C112, Lamu, Kenya"]. Globefeed.com (GFC). Retrieved 9 April 2016.</ref>Dikhuduthamaga tsa letsha ke: 2°24'45.0"S, 40°40'53.0"E (Latitude:-2.412494; Longitude:40.681396).<ref>[https://www.google.com/maps/place/2%C2%B024'45.0%22S+40%C2%B040'53.0%22E/@-2.4124886,40.6792127,17z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0 "Location of Lake Kenyatta (Lake Mukunganya), Lamu County, Kenya"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 9 April 2016.</ref>
== Diphologolo ==
Letsha leno le na le metlhape ya dipitse tsa noka, dipitse tsa naga, ditshwene, dikgama tsa metsi, dinare le dikolobe tsa naga. Gape, palo e kgolo ya dinonyane tsa naga di fitlhelwa fano. <ref name=":0">Praxides, Cheti (9 January 2015). [[:en:The_Star_(Kenya)|"Kenya: Lake Kenyatta in Mpeketoni Is Dying, Experts Warn". ''The Star (Kenya)'']] ''via AllAfrica.com''. Nairobi. Retrieved 9 April 2016.</ref>
== Go dira seretse ==
Ka ntlha ya go tsenelela ga baagi ba ba oketsegang ka bonako kwa Mpeketoni, letsha le a fokotsega ka ntlha ya (a) go tlhotlhoregisa (b) batho ba ba tlhaselang mafelo a lone a a bongola (c) go epelwa ga dikhuti tse dintsi mo lefelong le le nang le metsi le (d) tlhaselo ya metlhape e megolo ya dikgomo tsa mo gae. <ref name=":0" />
== Metswedi ==
hg7nhz4ix0yw05upy3ryd89wj3szs2p
Noka ya Nzoia
0
13682
50812
2026-06-17T06:28:29Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ya Nzoia
50812
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Lake Victoria Basin in Kenia OSM.png|thumb|Noka ya Nzoia (kwa godimo)]]
'''Noka ya Nzoia''' ke noka ya kwa Kenya e e boleele jwa dikilometara di le makgolo a mabedi le masome a matlhano le bosupa, e e tswang mo dithabeng tsa Cherangany. E ralala Kapsara, Springer, le Moi's Bridge mme e bo e kgabaganya go ya Kakamega County. E elela go ya kwa borwa mme go tswa foo e elela go ya kwa bophirima, kgabagare e elela mo Letsheng la Victoria gaufi le toropo ya [[Port Victoria.]]
Noka eno e na le metsi a a ka nnang 118 m3/s kgotsa a ka nna 3,721 million cubic metres ka ngwaga, mme seno se dira gore e nne noka ya bobedi e kgolo mo nageng eno ka go feta e e nang le metsi a mantsi.
Noka eno e botlhokwa thata mo Kenya Bophirima, e elela mo kgaolong e go fopholediwang gore go nna batho ba ba fetang dimilione di le dikete tse tharo le makgolo a matlhano. Metsi a yone a thusa go nosetsa ngwaga otlhe, fa merwalela ya ngwaga le ngwaga e e dikologileng kgaolo ya Budalang'i e e mo dipoeng e dira gore go nne le mmu o o dirang sentle mo temothuong mo lefelong leno, le fa gone e dira gore batho ba le makgolokgolo ba se ka ba kgona go nna mo lefelong le ba nnang mo go lone e bile e senya mafelo a batho ba nnang mo go one.
Noka eno e monya metsi a mantsi a a tswang mo madirelong a pampiri le a sukiri a a mo lefelong leno, a a dikologileng kgaolo ya madirelo e e mo Webuye. Noka eno e na le diphororo di le mmalwa e bile e kgona go tlhagisa motlakase ka metsi. Noka eno e nna le merwalela ngwaga le ngwaga kwa ntlheng e e sephaphathi e e nang le seretse ka ntlha ya go boa ga letsha la Victoria. Seno se felela ka gore go nne le mathata a a sa feleng a batho mo mafelong a a nang le merwalela a Budalangi.
8hw8tqifhz3r7u1xqcuzyrjqqny12bu
Lefelo le le hetlhang motlakase la Antelomita
0
13683
50813
2026-06-17T06:42:00Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LEFELO LE LE FETLHANG MOTLHANG MOTLAKASE WA METSILA ANTELOMITA
50813
wikitext
text/x-wiki
'''Seteishene sa Motlakase sa Antelomita''' se kwa Anjeva Gara kwa kgaolong ya Analamanga, [[Madagascar]]. Seteishene sa motlakase se na le dikarolo tse pedi, Antelomita I le II. Tsotlhe di bapile mo diphororong tse di farologaneng tsa Noka ya Ikopa. Diphororo tsotlhe tsa metsi di thibetswe mme metsi a fetisediwa kwa seteišeneng sa motlakase; sengwe le sengwe sa tsone se na le dijenereitara di le tharo tsa 1.4 megawatts (1,900 hp). Tse pedi tsa ntlha di ne tsa tlhomiwa ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe le masome a mararo(1930), tse pedi tsa bobedi ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a matlhano le bobedi (1952) mme tse pedi tsa bofelo ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe le masome a matlhano le boraro (1953). Dikarolo tseno ka bobedi di na le maatla a a tlhomilweng a dimekawate di le 8,4 (11,300 hp). Di ne tsa agiwa ke khampani nngwe ya kwa Fora mme gone jaanong di dirisiwa ke Jirama. Matamo a Tsiazompaniry le Mantasoa a a kwa godimo ga noka a laola metsi a a yang kwa seteišeneng sa motlakase. <ref>[https://web.archive.org/web/20140318044143/http://www.ore.mg/Plan%20Indicatif/RIA.xls "Inventaire du parc hydroélectrique existant - Juin 2013" (in French). ORE. June 2013]. Archived from the original on 18 March 2014. Retrieved 18 March 2014</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20121103150352/http://www.mantasoa.com/mantasoa/lac-mantasoa.html "Mantasoa and lake". Mantasoa.] Archived from the original on 3 November 2012. Retrieved 17 March 2014.</ref>
E bokgakala jwa dikilometara di le 48 kwa borwa-botlhaba jwa Antananarivo, dikilometara di le 10 kwa botlhaba jwa Anjeva Gara le dikilometara di le 14 go tswa kwa Ambohimanambola.<ref>[http://biblio.univ-antananarivo.mg/pdfs/razakanandrasanaNirinalalaina_ESPA_M2_13.pdf CENTRALE HYDRO-ELECTRIQUE. CAS DE LA JIRAMA ANTELOMITA]</ref>
== Metswedi ==
1bgihp27wl2cxqzaxnneb4qd9ny0oqu
Noka ya Yala
0
13684
50814
2026-06-17T06:47:28Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ya Yala
50814
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:YalaRiver.JPG|thumb|Noka ya Yala]]
'''Noka ya Yala''' ke noka e e kwa bophirima jwa Kenya, e e leng karolo ya [[letsha la Victoria]]. Ka kakaretso e elela ka bonako mo godimo ga lefika le le tletseng maje go ralala molapo o o atlhameng pele e kopana le Noka ya Nzoia go bopa molapo wa Yala mo molelwaneng wa Letsha la Victoria. Naga e e fa thoko ga yone e lengwa thata kana e dirisediwa go fula, mme go setse masalela a sekae fela a sekgwa sa kwa tshimologong. Go gogolega ga mmu go bonala mo karolong yotlhe ya noka, segolobogolo mo dikarolong tse di kwa tlase. Go na le diporojeke tse di ntseng di tsweletse tsa go dirisa noka eno go dira motlakase ka metsi.
== Tsela ==
Noka ya Yala e tswa kwa Nandi Escarpment kwa Rift Valley Province, Kenya.<ref>[[:en:Yala_River#CITEREFOkuna2019|Okuna 2019]]</ref> E elela kwa bophirima ka dikilometara di le makgolo a mabedi le lesome le borobabongwe (136 mi) go ya kwa molomong wa yone kwa Lake Victoria kwa Siaya County, Kenya. Ke nngwe ya dinoka tse kgolo tse di fepang Letsha la Victoria, ka palogare ya metsi a a elelang ka dikhubiki metara di le 27.4 ka motsotswana. <ref>[[:en:Yala_River#CITEREFBoyeVerchotZomer2008|Boye, Verchot & Zomer 2008]], p. 4</ref> Noka eno e thusa ka diperesente di le tlhano tsa metsi a a tsenang mo Letsheng la Victoria ngwaga le ngwaga.<ref name=":0">[[:en:Yala_River#CITEREFIdentification_of_a_multipurpose_water_resources_...|Identification of a multipurpose water resources ...]]</ref>
Noka ya Yala e elela mo mokgatšheng o mogolo, o o godileng o go bonalang o ne wa tsosolosiwa ka nako ya fa o ne o sekama ka ntlha ya go bo o ne o kgaogana fa gare ga Pleistocene. E tsamaya ka bonako mo godimo ga boalo jo bo matlapa, e na le go se nne teng go go bonalang ga dithabana le diterasete. <ref name=":1">[[:en:Yala_River#CITEREFOminde1971|Ominde 1971,]] p. 30.</ref>The main channel is about 30 metres (98 ft) wide, apart from the Yala Swamp.<ref name=":0" /> Noka e elela go kgabaganya borwabotlhaba jwa Kakamega Forest, koo e nang le phororo ya metsi ya dimetara tse 20 (66 ft).<ref>[[:en:Yala_River#CITEREFMwangiChege2019|Mwangi & Chege 2019]], p. 4.</ref>
Molapo wa Yala kwa molomong wa noka o akaretsa sekgala sa disekwerekilometara di le lekgolo le masome a supa le botlhano mo lotshitshing lo lo kwa bokone jwa Letsha la Victoria. <ref name=":1" />Mosima o na le 15 square kilometres (5.8 sq mi) Lake Kanyaboli, e leng metsi a a foreshe a a nang le boteng jwa dimetara di le tharo (9.8 ft), e e fepiwang ke metsi a morwalela a dinoka tsa Nzoia le Yala le ke metsi a a tswang kwa morago go tswa kwa Lake Victoria. <ref name=":0" />Letsha leno le na le mefuta e le mmalwa ya ditlhapi tse di sa tlholeng di le teng mo Letsha la Victoria. <ref>[[:en:Yala_River#CITEREFLake_Kanyaboli_%E2%80%93_Kenya_GNF|Lake Kanyaboli – Kenya GNF]]</ref>
Mo nakong e e fetileng Noka ya Yala e ne e elela go ralala karolo e e kwa botlhaba ya 20% ya Mokgatšha wa Yala go tsena mo [[Letsha la Kanyaboli]], go tswa foo e bo e tsena mo mokgatšheng o mogolo, go tswa foo e bo e elela go ralala kgogometso e nnye go tsena mo Letsha la Victoria. Gompieno karolo e e kwa botlhaba ya mokgatšha ono e kgadile, mme noka eno e elela ka tlhamalalo mo mokgatšheng o mogolo wa disekwerekilometara di le 80. E kgaogantswe le Letsha la Kanyaboli ke letamo la letsopa le le dirilweng ka seretse. Gone jaanong letsha la Kanyaboli le amogela metsi a lone go tswa mo lefelong le le dikologileng le go tswa mo metsing a a elelang go tswa mo mogobeng. Kgogometso ya noka e kgaotswe go tswa mo letsheng ke mosele, o o tlhodileng letsha la Sare la disekwerekilometara di le tlhano ka morwalela wa morago. <ref>[[:en:Yala_River#CITEREFYala_Swamp_Complex_..._BirdLife|Yala Swamp Complex ... BirdLife.]]</ref> [[Letsha la Sare]], le le golaganeng ka tlhamalalo le Letsha la Victoria, le botlhokwa mo go sireletseng diphologolo tsa ditlhapi tsa cichlid tsa Letsha la Victoria.<ref>[[:en:Yala_River#CITEREFGichukiMaithyaMasai2005|Gichuki, Maithya & Masai 2005, p.]] 340</ref> Metsi a noka a tsena mo Letsheng la Victoria go tswa kwa Letsheng la Sare ka mosele o o kgabagantsweng ke borogo jo bo tsayang tsela e kgolo ya C27 go bapa le tsela e e goletseng kwa godimo ya Goye.<ref>[[:en:Yala_River#CITEREFRelation:_Yala_(8873639)|Relation: Yala (8873639).]]</ref><ref>[[:en:Yala_River#CITEREFGichukiMaithyaMasai2005|Gichuki, Maithya & Masai 2005,]] p. 341.</ref>
== Basin ==
[[Setshwantsho:Crossing The Yala.jpg|thumb|Mokoro o o dirilweng ka diatla mo nokeng]]
Noka ya Yala e na le bogolo jwa 3,351 square kilometres (1,294 sq mi).[ Patlisiso ya tsamaiso ya tikologo ya dinoka tsa Yala le Nzoia e ne ya ntsha pego ya motheo ka ngwaga wa dikete tse pedi le borobabobedi . E ne ya ithuta diboloko tse tharo tse di emelang 100 square kilometres (39 sq mi) tsa lefatshe mo lekadibeng la Yala. Mo dikarolong tseno tsotlhe tse tharo, bontsi jwa naga eno e ne e lengwa. Dijalo tsa go itshedisa di ne di akaretsa mmidi, dinawa, sorghum, dipanana, cassava le ditapole tse di botshe, fa dijalo tsa go dira madi di ne di akaretsa tee, korong le mango. 12]
Lengwe la metswedi e megolo ya Noka ya Yala. Lefelo leno le na le lefelo le le sephaphathi le le nang le dithaba tse di nang le makhubu a a seng boteng. Go na le mafelo a a tletseng metsi le melatswana e mennye e e sa kgaotseng. Dipolasi di ditona mme go na le temothuo e nnye fela ya go itshedisa. Naga e e lengwang e kgabagantswe ke bojang. 13] Tlhagiso ya mašwi e botlhokwa.[14] 22% ya masimo a ne a bontsha kgogolego ya mmu ka ngwaga wa dikete tse pedi le borobaobedi.[ 15]
Kgaolo ya Yala ya Bogare mo Kgaolong ya Vihiga le Kgaolo ya Kakamega e na le dithaba tse di nang le melatswana e mentsi e mennye, e bile e na le mafelo a a bongola. Go na le masalela a a bolokilweng a sekgwa go ralala kgaolo e e dirisetswang merero ya setso, le go rema ditlhare mo sekgweng sa Kaimosi kwa borwabotlhaba jwa kgaolo. Bontsi jwa dipolasi tseno di na le dijalo tse di fetang selekanyo, tse di sa jalweng ka tsela e e tlwaelegileng e bile di sa dirisiwe. Dipolase di tsamaisiwa botoka kwa bokone jwa kgaolo, ka ditlhare tse dintsi le dijalo tsa naga, fa kwa karolong ya borwa go lengwa mo mekgokoloseng e e makgwakgwa mme go sena dikgato tsa tshomarelo. [ Mo e ka nnang halofo ya lefelo leno e na le bosupi jwa gore mmu o ne o gogomogile. 17]
Kgaolo ya Lower Yala mo Kgaolong ya Kisumu le Kgaolo ya Siaya e na le mmu o o nang le makgabana a a kwa tlase go ya go a a magareng le dithota di le mmalwa tse dikgolo. Bontsi jwa baagi ke Ba-Luo, mme mo mafelong a mangwe batho ke Ba-Luhya. 18] Mo e ka nnang 43% ya lefatshe e dirisetswa dijalo, mme 55% e dirisetswa diruiwa.[ Diruiwa di akaretsa dikgomo, dipoo, dikoko, dipodi le dinku. Go na le ditlhare di le mmalwa, le kgogolego ya mmu e e anameng. 21]
== Metswedi ==
hl2y9xl9x8jgh0pm7hsaptj8j9u8weq
Letamo la Bangala
0
13685
50815
2026-06-17T06:47:44Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA BANGALA
50815
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Bangala''' le kwa borwabotlhaba jwa lefatshe la Zimbabwe, kwa borwa jwa Masvingo. E agilwe ke Concor go tlamela metsi a nosetso kwa dipolaseng tse di kwa tlase kwa borwabophirima, go dikologa toropo ya Triangle, koo thobo e kgolo e ntseng e le mmidi wa sukiri. <ref>[http://www.zinwa.co.zw/htm/bangala.htm "Bangala Dam"]. Zimbabwe National Water Authority. Retrieved 13 January 2010.</ref>
Letsha le tikologo ya lone di sireleditswe jaaka Bangala Dam Recreational Park.
== Metswedi ==
lnb5s711qmtg2jc1519okq3481cpliu
Letamo la Gwenoro
0
13686
50816
2026-06-17T07:14:23Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA GWENORO
50816
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Gwenoro''' le mo teng ga Polase ya Gwenoro, e e kileng ya bo e le ya ga [[Ian Douglas Smith]] (1919-2007), Tonakgolo ya maloba ya [[Rhodesia]]. Polase e ne ya gapiwa ka dikgato ke Puso ya lefatshe la [[Zimbabwe]] go tswa go Ian Smith le lelapa la gagwe gare ga ngwaga wa dikete tse oedi le bobedi (2002) le ka kgwedi ya Sedimonthole ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bobedi (2012). <ref>[https://www.theguardian.com/world/2000/may/15/zimbabwe.andrewmeldrum "Mugabe supporters invade Ian Smith's farm".] ''TheGuardian.com''. 14 May 2000.</ref><ref>[https://www.bbc.com/news/world-africa-20645271 "Ian Smith's farm seized in Zimbabwe as Robert Mugabe eyes election"]. ''BBC News''. 7 December 2012</ref><ref>[https://apnews.com/18867c6718474a1bb2682572d108960b "Former Zimbabwe white ruler's farm seized".] ''Associated Press''. 10 December 2012</ref><ref>[https://mg.co.za/article/2012-12-08-zim-government-seizes-former-pm-smiths-farm/ "Zim government seizes former PM Smith's farm"]. 8 December 2012.</ref>Letamo la Gwenoro le tlamela metsi kwa Gweru le Shurugwi kwa lefatsheng la [[Zimbabwe|Zimbabwe.]] Letamo le agilwe mo nokeng ya Runde (e e kileng ya bo e bidiwa Noka ya Lundi; toropo e e nang le baagi ba le bantsi kwa Gweru e reeletswe ka noka eno (Lundi Park)). Leina la Gwenoro le tswa mo phologolong e e fitlhelwang mo lefelong le le itsegeng ka puo ya Se-Shona e le Nhoro (gweNORO), e e rayang 'lefelo le go nnang ba-Nhoro' (kudu). Lefelo leno le lentle e bile le a kgatlha. Letamo leno le tlala go tloga ka kgwedi ya Ferikgong go ya ko kgweding ya Seetebosigo. Dikhampani tsa ditlhapi tse di berekang mmogo di ntse di gola go bapa le dintshi tsa noka eno. ZIMASCO e kile ya bo e na le mokgatlho wa meepo mme ga e tlhole e na le one. Se se setseng ke dikago fela.
== Metswedi ==
417nrgyxiqlvkmqyvsacujeij9m54t4
Letamo la Chivero
0
13687
50817
2026-06-17T07:24:48Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA CHIVERO
50817
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Lake Chivero.JPG|thumb|Noka ya Chivero]]
'''Letsha la Chivero''' (le pele le neng le bidiwa Letsha la McIlwaine) <ref>[https://www.researchgate.net/publication/367645263_Using_Landsat_satellite_imagery_to_monitor_the_spatial_and_temporal_dynamics_of_aquatic_weed_extent_in_Lakes_Chivero_and_Manyame_located_in_an_urban_catchment_of_Zimbabwe/fulltext/63d9b73bc465a873a2723b0a/Using-Landsat-satellite-imagery-to-monitor-the-spatial-and-temporal-dynamics-of-aquatic-weed-extent-in-Lakes-Chivero-and-Manyame-located-in-an-urban-catchment-of-Zimbabwe.pdf "Using Landsat satellite imagery to monitor the spatial and temporal dynamics of aquatic weed extent in Lakes Chivero and Manyame, located in an urban catchment of Zimbabwe"] (PDF). ''Water SA''. '''49''' (1 January): 47. 31 January 2023. doi:10.17159/wsa/2023.v49.i1.3950.</ref>ke letamo le le mo Nokeng ya Manyame kwa [[Zimbabwe|Zimbabwe.]]
E kwa borwabophirima jwa Harare, mme ke yone e e tlamelang motse ka metsi. Letsha leno le ne la agiwa ka dingwaga di le pedi le sephatlo mme la bulelwa batho ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe le masome a mane le bobedi (1952). Lebota la letamo leno le boleele jwa dimetara di le makgolo a mane (400).<ref>[https://rsis.ramsar.org/ris/2105 "Lake Chivero and Manyame"]. ''Ramsar Sites Information Service''. Retrieved 25 April 2018.</ref>
Metsi ano gape a dirisediwa go nosetsa le go tshwara ditlhapi. Dingwe tsa ditlhapi tse di fitlhelwang mo letsheng leno di akaretsa carp e e tlwaelegileng, tigerfish, black bream, Clarias gariepinus, yellowfish le green-headed bream.
Letsha leno le mafelo a a kwa morago ga lone a sireleditswe e le karolo ya Lake Chivero Recreational Park. Letsha leno le ne la tlhomiwa go nna lefelo la Ramsar la botlhokwa jwa boditšhabatšhaba ka kgwedi ya Ferikgong e thola boraro (3) ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le boraro (2013).<ref>[http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-documents-list-anno-zimbabwe/main/ramsar/1-31-218%5E26055_4000_0__ "The Annotated Ramsar List: Zimbabwe"]. The Ramsar Convention on Wetlands. Retrieved 20 February 2013</ref>
Remembrance Island ke setlhaketlhake se sennye mo sedibeng.<ref>[http://earth-info.nga.mil/gns/html/ GEOnet Names Server (GNS)]</ref>
== Metswedi ==
jgeqb3s22q9d4mf9xikbptu5hzqeheu
Noka ya Ngondoma
0
13688
50820
2026-06-17T07:52:57Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA NOKA YA NGONDOMA
50820
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Ngondoma River Bridge Empress.jpg|thumb|Borogo jwa Noka ya Ngondoma]]
'''Noka ya Ngondoma''' ke noka e e mo Zhombe Communal Land, Kgaolo ya Kwekwe mo porofenseng ya Midlands ya Zimbabwe.<ref>Getamap.net [http://www.getamap.net/maps/zimbabwe/zimbabwe_(general)/_ngondoma/ Ngondoma River] Retrieved 28 November 2015</ref>
== Lefelo ==
Noka ya Ngondoma e mo porofenseng ya Midlands, le fa bangwe ba re e mo porofenseng ya Mashonaland West. Gantsi dinoka di supiwa fa di tshologelang teng, mme lefelo le Noka ya Ngondoma e elelang kwa go lone go tsena Noka ya Munyati ruri ke Mashonaland. Noka ya Munyati e dira jaaka molelwane wa bobedi, e e beilweng dimetara di le mmalwa mo letlhakoreng la Midlands.<ref>[http://zw.tepui.org/River/Ngondoma Ngondoma is a stream, located in Mashonaland West Province] Retrieved 28 November 2015</ref>Pele fela ga e kopana le Noka ya Munyati, e feta ka Mabura Caves,<ref>[http://www.allaboutcountries.com/latlng/3evcxu/guano-cave-latitude-longitude-midlands-zimbabwe All-about-countries Places Around Guano Cave – Ngondoma (2.5km)] Archived 22 December 2015 at the Wayback Machine Retrieved 16 December 2015</ref>e leng moepo wa bat guano mo lefelong la Somapani kwa Zhombe.<ref>Tinomuda Chakanyuka (31 May 2015) Zhombe pins hope on bat poop The Sunday Mail, Opinion & Analysis: "[http://www.sundaynews.co.zw/zhombe-pins-hope-on-bat-poop Mabura caves are believed to stretch for more than 60km to Copper Queen area in Gokwe, passing underneath Ngondoma River"], Retrieved 16 December 2015.</ref>
== Ko Noka ya Ngomdoma e tlholegang teng ==
Noka ya Ngondoma e tlhatloga kwa bokone bophirima jwa Zhombe mo go se se neng se itsege jaaka Naga ya Korone ya Ngondoma, <ref>P Nyambara. 26 May 1997. ISS-326.pdf pp8. [http://wiredspace.wits.ac.za/bitstream/handle/10539/9604/ISS-326.pdf?sequence=1 A History Of Land Acquisition, Commercialisation Of Agriculture And Socio- economic Differentiation Among Peasant Farmers in a Frontier Region: The Gokwe District of Northwestern Zimbabwe: c 1945-1990s University of Witwatersrand | Seminar Paper] | Retrieved 5 December 2015.</ref>Le fa go le jalo, lekadiba le legolo la kgogolego ke Sekgwa sa Mapfungautsi <ref>Matose_wow4.pdf pp5 [http://www.indiana.edu/~wow4/papers/matose_wow4.pdf Mapfungautsi Forest is the source of four rivers namely Sengwa, NGONDOMA, Mbumbusi and Lutope.] Retrieved 04 December 2015</ref>mo letlhakoreng la noka ya Gokwe. E elela kwa botlhaba mme e bo e elela kwa bokone-botlhaba, koo e bopang karolo ya molelwane le Gokwe, pele e tsena mo Nokeng ya Munyati.
== Dithuso ==
Dinoka tse dikgolo tse di tsenang mo nokeng ya Ngondoma ke:
* Noka ya Ufafi [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.5917_S_31.2698_E_region:ZW_type:landmark&title=Ufafi+River 18°35′30′′S 31°16′11′′E]
* Mavulamachena Noka [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.22570038_S_28.283000946_E_region:ZW_type:landmark&title=Mavulamachena+River 18°13′33′′S 28°16′59′′E]
* Noka ya Chebechebe [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.47344_S_29.40874_E_region:ZW_type:landmark&title=Chebechebe+River 18°28′24′′S 29°24′31′′E]
* Noka ya Nevada [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.49279976_S_29.419000626_E_region:ZW_type:landmark&title=Nevada+River 18°29′34′′S 29°25′08′′E]
* Noka ya Chevecheve [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.37203_S_29.36938_E_region:ZW_type:landmark&title=Chevecheve+River 18°22′19′′S 29°22′10′′E]
* Chikombera ((Sikombela) Noka [https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Ngondoma_River¶ms=18.48629951_S_29.398599625_E_region:ZW_type:landmark&title=Chikombera+River 18°29′11′′S 29°23′55′′E]
* Noka ya Mwembesi e e simololang gape kwa sekgweng sa Mafungabusi Plateau.
* Noka ya Korombina e e kopanang le Noka ya Ngondoma e bopa karolo e e kwa bokone ya Ngondoma Irrigation Scheme.
== Letamo la Ngondoma ==
Ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe le masome a marataro le bosupa (1967), Letamo la Ngondoma le ne la agiwa mo nokeng dikilometara di le masome a marataro le bosupa (67) kwa bokone bophirima jwa Kwekwe le dikilometara di le masome a mathano le bone (54) kwa borwa bophirima jwa Kadoma (ka sefofane). Letamo leno le na le metsi a a fetang dikhubiki metara di le 7 000 000. <ref>FAO. Corporate Document Repository. (Zimbabwe. Section 2.3 Small Water Bodies_Table 2.3 Major Dams in Zimbabwe.) [http://www.fao.org/docrep/w7560e/w7560e02.htm Fisheries Management of small water bodies in seven Countries in Africa, Asia] FAO. Retrieved 4 December 2015.</ref>E tlamela Mmuso o o tsamaisang Ngondoma Irrigation Scheme ka 900,000 cubic metres (32,000,000 cu ft) ya metsi ka ngwaga ka 5.8-kilometre (3.6 mi) gravity-driven concrete-lined canal.<ref>Jamesm 10.1.1.196.2228.pdf Chapter 9.4.1.2. [http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.196.2228&rep=rep1&type=pdf A Study to determine water demand management in Southern Africa: the Zimbabwean experience.]</ref>
== Marogo ==
Noka ya Ngondoma e na le marogo a le mabedi a a tlhanaselang. E kgolo e mo tseleng ya Kwekwe-Gokwe Highway gaufi le Sekolo sa Fafi mme e nngwe e mo tseleng ya Gokwe-Empress Road e e ka nnang dikilometara di le supa ( 7) go tswa kwa Nokeng ya Ngondoma.
== Metswedi ==
1nbm65m4dfca3xb1auze1g8lp9pqv1d
Noka ya Buffalo (KwaZulu-Natal)
0
13689
50821
2026-06-17T08:02:43Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Buffalo #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50821
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Buffalo|image_name=LL1882 pg247 RORKE'S DRIFT, BUFFALO RIVER.jpg|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Buffalo|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Drankensberg]]|mouth=[[Noka ya Tugela]]|elevation_m=465|length_km=465}}
'''Noka ya Buffalo''' (ka teme ya [[Sezulu|seZulu]]:uMzinyathi; ya [[Seburu|Afrikaans]]: Buffelsrivier) ke noka e e tshelang thata kwa [[Noka ya Tugela|nokeng ya Tugela]] kwa [[Aforika Borwa]]. Ka boleele jwa dikhilomithara di le makgolo a mane, masome a mabedi le borataro, motswedi wa yone ke thaba ya Majuba, "thaba ya maphoi" ka puo ya seZulu, e kwa bokone-botlhaba jwa Volksrust, gaufi le molelwane wa [[Mpumalanga]]/ KwaZulu-Natal. E sala morago tsela e e yang kwa borwa go tsena mo KwaZulu-Natal go feta [[Newcastle, KwaZulu-Natal|Newcastle]], e tloge e fapogele kwa borwa botlhaba go kgabaganya Rorke's Drfit, pele ga e kopana le noka ya Tugela<ref>[http://www.dwaf.gov.za/iwqs/rhp/eco/FROC/WMA7Thukela.jpg Thukela WMA 7]</ref> kwa Ngubevu gaufi le Nkandla. Ka sedikadike sa dingwag di le lesome le borobabongwe e ne ya dra bontlha jwa molelwane gareng ga kolone ya Natal le Zululand.
Noka ya Buffalo e na le metswedi e e tshelang mo go yone e le mmalwa, e akaretsa Ingagane go tswa kwa borwa bophirima le noka ya Blood kwa bokone botlhaba, e e kopanang le yone gaufi le thaba ya Kandi.<ref>[https://www.bgs.ac.uk/sadcreports/rsa1932humphreygeologyofvryheid.pdf The Geology of Vryheid]</ref> Rorke's drift ke motswedinyana o o kgabaganyang noka ya Buffalo e e leng lengwe la mafelo a a tumileng a ntwa ya Makgoa le maZulu ya 1878 go tsena 79 Isandhlwana ke lefelo le lengwe le le bolthokwa la ntwa eo le le dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa botlhaba jwa noka, go se kgakala le bokopano le Tugela.
== Metswedi e e tshelang mo go yone ==
* [[Batshe]]
* [[Bzangoma]]
* [[Noka ya Blood]]
* [[Motswedi wa Cold]]
* [[Doringspruit]]
* [[Dorpspruit]]
* [[Kweekspruit]]
* [[noka ya Mangeni]]
* [[Noka ya Imbabane]]
* [[Noka ya Umgeni|Noka ya Mngeni]]
* [[Noka ya Mbizana (Buffalo)]]
* [[Ndweni]]
* [[Ingagane]]
* [[Sandspruit]]
* [[Sibindi]]
* [[Noka ya Slang]]
* [[Noka ya Teku]]
* [[Wasbankspruit]]
* [[Womeni]]
== Metswedi ==
t8et6aq8kat9up01mp0qcpypj5fb0l5
50827
50821
2026-06-17T09:23:05Z
MmaBaggio
11091
50827
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Buffalo|image_name=LL1882 pg247 RORKE'S DRIFT, BUFFALO RIVER.jpg|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Buffalo|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Drankensberg]]|mouth=[[Noka ya Tugela]]|elevation_m=465|length_km=465}}
'''Noka ya Buffalo''' (ka teme ya [[Sezulu|seZulu]]:uMzinyathi; ya [[Seburu|Afrikaans]]: Buffelsrivier) ke noka e e tshelang thata kwa [[Noka ya Tugela|nokeng ya Tugela]] kwa [[Aforika Borwa]]. Ka boleele jwa dikhilomithara di le makgolo a mane, masome a mabedi le borataro, motswedi wa yone ke thaba ya Majuba, "thaba ya maphoi" ka puo ya seZulu, e kwa bokone-botlhaba jwa Volksrust, gaufi le molelwane wa [[Mpumalanga]]/ KwaZulu-Natal. E sala morago tsela e e yang kwa borwa go tsena mo KwaZulu-Natal go feta [[Newcastle, KwaZulu-Natal|Newcastle]], e tloge e fapogele kwa borwa botlhaba go kgabaganya Rorke's Drfit, pele ga e kopana le noka ya Tugela<ref>[http://www.dwaf.gov.za/iwqs/rhp/eco/FROC/WMA7Thukela.jpg Thukela WMA 7]</ref> kwa Ngubevu gaufi le Nkandla. Ka sedikadike sa dingwag di le lesome le borobabongwe e ne ya dra bontlha jwa molelwane gareng ga kolone ya Natal le Zululand.
Noka ya Buffalo e na le metswedi e e tshelang mo go yone e le mmalwa, e akaretsa Ingagane go tswa kwa borwa bophirima le noka ya Blood kwa bokone botlhaba, e e kopanang le yone gaufi le thaba ya Kandi.<ref>[https://www.bgs.ac.uk/sadcreports/rsa1932humphreygeologyofvryheid.pdf The Geology of Vryheid]</ref> Rorke's drift ke motswedinyana o o kgabaganyang noka ya Buffalo e e leng lengwe la mafelo a a tumileng a ntwa ya Makgoa le maZulu ya ngwaga wa sekete,makgolo a robabobedi le masome a supa le borobabobedi (1878 )go tsena o le masome a supa le borobabongwe 79 Isandhlwana ke lefelo le lengwe le le bolthokwa la ntwa eo le le dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa botlhaba jwa noka, go se kgakala le bokopano le Tugela.
== Metswedi e e tshelang mo go yone ==
* [[Batshe]]
* [[Bzangoma]]
* [[Noka ya Blood]]
* [[Motswedi wa Cold]]
* [[Doringspruit]]
* [[Dorpspruit]]
* [[Kweekspruit]]
* [[noka ya Mangeni]]
* [[Noka ya Imbabane]]
* [[Noka ya Umgeni|Noka ya Mngeni]]
* [[Noka ya Mbizana (Buffalo)]]
* [[Ndweni]]
* [[Ingagane]]
* [[Sandspruit]]
* [[Sibindi]]
* [[Noka ya Slang]]
* [[Noka ya Teku]]
* [[Wasbankspruit]]
* [[Womeni]]
== Metswedi ==
7hf70gijfd0xbvjwi42usya9rmfhtvj
Letamo la Tokwe Mukosi
0
13690
50822
2026-06-17T08:18:09Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA TOKWE MUKOSI
50822
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Tokwe Mukos'''i kgotsa Letamo la Tugwi Mukosi<ref>Zimbabwe National Water Authority. [https://zinwa.co.zw/dam-levels/ "Dam Levels".] ''Dam Levels''</ref>ke letamo la letlapa le le tletseng ka konkoreite mo Nokeng ya Tokwe, e e fa tlase ga noka ya Mukosi, dikilometara di ka nna masome a supa le bobedi (72 )(45 mi) kwa borwa jwa Masvingo kwa Porofenseng ya Masvingo, [[Zimbabwe]].<ref>[http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/UNOSAT_TokweMukorsiDam_20140218.pdf "Update:Flood water over Tokwe Mukorsi Dam"] (PDF). ReliefWeb. Retrieved 25 February 2014.</ref>Ke 90.3 metres (296 ft) tall mme e dira 1,750,000,000 m3 (1,420,000 acre⋅ft) reservoir, dam e kgolo go gaisa mo nageng. Seteišene sa motlakase sa metsi se na le maatla a le seome la bobedi (12 megawatts (16,000 hp).<ref>[http://nehandaradio.com/2014/02/15/cheap-design-linked-problems-tokwe-mukosi/ "Cheap design linked to problems at Tokwe-Mukosi".] Nehanda Radio. 15 February 2014. Retrieved 25 February 2014.</ref>
Go agiwa ga letamo leno go simolotse ka kgwedi ya Seetebosigo ka ngwaga wa sekete , makgolo a robabobgwe le masome a robabongwe le borobabedi (1998) mme go ne ga emisiwa ka ngwaga wa dikete tse pedi le borobabobedi(2008). Salini Impregilo e simolotse go fetsa go aga letamo leno ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bongwe (2011). Merwalela e e maatla ka kgwedi ya Tlhakole ya ngwaga ya ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bone (2014) e bakile go palelwa go sekae ka kgwedi ya Tlhakole e thola bone (4), kwa ntlheng e e kwa tlase ya letamo. <ref>[http://digitaljournal.com/news/environment/water-gushes-over-crumbling-dam-wall-in-zimbabwe/article/369683 "Water gushes over crumbling dam wall in Zimbabwe".] Digital Journal. 9 February 2014. Retrieved 25 February 2014</ref><ref>[http://www.salini-impregilo.com/en/projects/in-progress/dams-hydroelectric-plants-hydraulic-works/tokwe-mukorsi-dam.html "Tokwe - Mukorsi Dam"]. Salini Impregilo. Retrieved 25 February 2014.</ref>Kwa bokhutlong jwa kgwedi ya Tlhakole letamo le ne le ise le thubege ka botlalo, mme letamo le le neng le sa rulaganngwa le le neng le tlhatlogile kwa morago ga letamo le ne la dira gore batho ba fudugele kwa godimo ga noka.<ref>[http://www.digitaljournal.com/news/environment/update-tokwe-mukorsi-dam-in-zimbabwe/article/372939 "Update: Tokwe Mukorsi dam in Zimbabwe"]. Digital Journal. 25 February 2014. Retrieved 25 February 2014</ref>Batho ba ba fetang dikete tse masome a mabedi (20 000) ba ne ba ntshiwa mo lefelong leno. <ref>[http://www.dailymaverick.co.za/article/2014-04-14-in-photos-the-aftermath-of-zimbabwes-tokwe-mukorsi-dam-disaster/#.VKVoZivF-So "In photos: The aftermath of Zimbabwe's Tokwe-Mukorsi dam disaster"]. Daily Maverick. 14 April 2014. Retrieved 1 January 2015.</ref>Go agiwa ga letamo go ne ga emisiwa ka kgwedi ya Seetebosigo ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bone(2014) ka ntlha ya go tlhoka madi.<ref>[https://www.newsday.co.zw/2014/06/26/tokwe-mukorsi-construction-suspended/ "Tokwe-Mukorsi construction suspended".] News Day. 26 June 2014. Retrieved 1 January 2015</ref><ref>[https://www.thezimbabwean.co/news/zimbabwe-news/74430/tokwe-mukosi-dam-complete.html "Tokwe Mukosi dam complete".] The Zimbabwean. 7 January 2015. Retrieved 17 January 2015</ref>Ka kgwedi ya Motsheganong wa ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borataro (2016) puso e ne ya ntshetsa Salini Impregilio<ref>[https://www.webuildgroup.com/en/projects/dams-hydroelectric-plants/tokwe-mukosi-dam "webuild".] ''www.webuildgroup.com''. Retrieved 9 March 2023</ref> $35 million go kgontsha rakonteraka wa Italy go tsweletsa tiro ya go aga e e neng ya emisiwa dingwaga tse pedi tse di fetileng ka ntlha ya mathata a dituelo.<ref>[https://www.zimbabwesituation.com/news/zimsit-m-tokwe-mukosi-dam-contractor-resumes-work-the-herald/ Tokwe-Mukosi Dam contractor resumes work]</ref> Letamo le ne la feleletsa le weditswe ka kgwedi ya Sedimonthole wa ngwgaa wa dikete tse pedi le lesome le borataro(2016) mme la tsenngwa tirisong ka kgwedi ya Motsheganong ya ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bosupa(2017).<ref>[https://www.tugwimukosidam.com/facts/ "Facts | Tugwi Mukosi Dam Frequently Asked Questions"]. ''www.tugwimukosidam.com''. 9 September 2022. Retrieved 9 March 2023</ref>
== Metswedi ==
i5wwt02gmqkgi8ntr92569xu10y6fio
Nokay ay Nyando
0
13691
50823
2026-06-17T08:23:24Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ay Nyando
50823
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Nyando mouth.JPG|thumb|Noka ya Nyando]]
'''Noka ya Nyando''' e kwa bophirima jwa Kenya, e elela go ralala dikgaolo tsa Kericho, Nandi, le Kisumu pele e elela mo Letsheng la Victoria. Noka le lekadiba la yone di na le seabe se se botlhokwa mo go tsa metsi, ikonomi le ikholoji ya Lekadiba la Victoria Basin. <ref name=":0">[https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 "Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods".] ''Daily Nation''. 3 October 2023. Retrieved 6 November 2025.</ref><ref name=":1">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area".] 2003.</ref>Noka eno e boleele jwa dikilometara di ka nna lekgolo le masome a matlhano le boraro .
== Bojanala le tsela ==
Noka ya Nyando e tswa kwa dithabeng tsa Dikgwa tsa Tinderet kwa Dithabeng tsa Nandi le kwa dikgaolong tsa Mauscarpment kwa [[Rift Valley.]] E elela go ya kwa bophirima go ralala Kericho County le Muhoroni go leba kwa Nyando Plains ya Kisumu County, e tsamaya gaufi le Ahero kwa Kano Plains pele e tshologela kwa Winam Gulf e e leng kwa bokonebotlhaba jwa letsha la Victoria. Dinoka tse di tona tse di elelang ke Noka ya Asawo, Noka ya Awachi, Noka ya Paragusi, Noka ya Kipchorian le Noka ya Ombei. <ref name=":0" /><ref name=":1" />
== Metsi a a tswang mo sedibeng ==
Metsi a Noka ya Nyando a lekanyetswa go nna bogolo jwa 3,600 square kilome sekete le lekgolo gaufi le letsha. Mogogoro o na le pula e e nang ka tsela e e farologaneng, e e dirang gore go nne le merwalela e e boaboelelang kwa dipoeng tse di kwa tlase ka nako ya dipula tse ditelele (Motsheganong go ya Motsheganong) le dipula tse dikhutshwane (October go ya Sedimonthole). <ref>[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "New flood forecasting system brings hope to Nyando residents".] ''Daily Nation''. 29 August 2024. Retrieved 6 November 2025.</ref><ref name=":1" />
== Merwalela le mathata a tikologo ==
Merwalela go bapa le Noka ya Nyando ke bothata jo bo boelelang, segolo thata kwa dipoeng tsa Kano Plains, Ahero, Kadibo, le dikgaolo tsa Nyando.<ref>[https://thekenyatimes.com/latest-kenya-times-news/families-sleep-on-highway-as-two-villages-are-submerged/ "Ahero Floods: Nyando River In Kisumu Bursts Its Banks".] 29 November 2024. Retrieved 6 November 2025.</ref> <ref>[https://www.waterauthority.go.ke/nyando/ "Nyando - NWHSA"]. ''www.waterauthority.go.ke''. 25 May 2022. Retrieved 27 May 2026.</ref>Ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a marataro le bongwe (1961) go ne ga nna le merwalela e e maswe e e neng ya latela morago ga ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabongwe le bosupa yo fitlha ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabongwe le borobabobedi (1997 - 1998) El Niño mme ka ngwaga wa dikete tse pedi le masome a mabedi ( 2020) letsha la Victoria le ne la kgokologela kwa morago mme la khurumetsa metse ya kwa Ahero le West Kano. <ref>Ram, Ed (2 June 2020). [https://www.theguardian.com/global-development/2020/jun/02/the-water-will-come-back-why-kenyas-struggle-against-flooding-is-far-from-over "'The water will come back': why Kenya's struggle against flooding is far from over"]. ''The Guardian''. ISSN 0261-3077. Retrieved 27 May 2026.</ref>Pula e e maatla le go rengwa ga dikgwa go baka kgogolego ya mmu, go fokotsega ga kgogolego ya metsi, le go sutisiwa ga batho go tswa mo mafelong a bone. <ref>[https://www.the-star.co.ke/counties/nyanza/2024-05-05-photos-destruction-vehicles-submerged-in-ahero-as-river-nyando-breaks-banks <nowiki>"[PHOTOS] Destruction, vehicles submerged in Ahero as River Nyando breaks banks".</nowiki>] ''The Star''. Retrieved 6 November 2025.</ref> Go fokotsa ditlamorago tse, ditheo tsa puso le mekgatlho e e seng ya puso (NGOs) di diragatsa diporojeke tse di farologaneng tsa taolo ya merwalela le tsamaiso ya metsi. <ref>[https://www.citizen.digital/news/kisumu-nairobi-highway-rendered-impassable-after-river-nyando-bursts-its-banks-n341569 "Kisumu-Nairobi highway rendered impassable after river Nyando bursts its banks"]. ''Citizen Digital''. 5 May 2024. Retrieved 6 November 2025.</ref><ref>[https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/transport-paralysed-on-kisumu-nairobi-highway-as-river-nyando-bursts-banks--4613634 "Transport paralysed on Kisumu-Nairobi highway as River Nyando bursts banks"]. ''Daily Nation''. 5 May 2024. Retrieved 6 November 2025.</ref>
== Tikologo ==
Mafelo a a bongola, mafelo a a tletseng ka papirase le a a nang le bojang jo bo tletseng metsi ke mangwe a mafelo a a atlegileng thata mo karolong e e kwa tlase ya lekadiba la Nyando. Mafelo ano a botlhokwa thata gore ditlhapi di kgone go ikatisa, dinonyane di kgone go ata le gore metsi a Letsha la Victoria a kgone go elela sentle. Le fa go ntse jalo, tlhabololo ya temothuo, go nna le marothodi le kgotlelo go tswa mo metsweding ya metsi a a elelang go tswa mo ditoropong le mo dipolaseng go tsenya boitekanelo jwa tikologo mo kotsing. 10][11][12][13]
== Itsholelo le Tiroso ya Lehatshe ==
[[Setshwantsho:Nyando at Ahero people.jpg|thumb|Baagi ba mo lefelong leo ba dirisa Noka ya Nyando gaufi le tsela e e kgabaganyang ya Ahero.]]
Ka ntlha ya mmu wa letsopa, o go leng thata go o gelela mme o siametse temo ya reisi, noka e dirisa ditlamelo tsa nosetso, go akaretsa le Sekema sa Nosetso sa Ahero, se se tsamaisiwang ke Bothati jwa Bosetšhaba jwa Nosetso mme se ntsha reise, mmidi le merogo. 2] Batho ba ba nnang mo molapong ono ba ikaegile ka noka eno gore ba kgone go tshwara ditlhapi, go dirisa metsi mo malapeng le go dira temothuo e nnye. Mo dingwageng tse di fetileng, go nnile le kgatelelo ya go rotloetsa tsamaiso ya naga e e tswelelang le go jalwa gape ga dikgwa mo mafelong a a kwa godimo. 14] Dinoka tseno di dirisiwa thata go dira motlhaba o o dirisiwang mo madirelong a dikago mo kgaolong eno.
== Metswedi ==
5dbxi6o28u83fhl068sqa5siwyek5my
Noka ya Gucha
0
13692
50824
2026-06-17T08:50:02Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ya Gucha
50824
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Lake Victoria Basin in Kenia OSM.png|thumb|Noka ya Gucha]]
'''Noka ya Gucha''', e e bitswang Noka ya Kuja ke morafe wa Ba-Luo e simologa kwa dithabeng tsa Kiabonyoru kwa Kgaolong ya Nyamira e ralala pelo ya Kgaolo ya Gucha e e yang kwa bophirima go ralala naga ya Migori koo e kopanelang le Noka ya Migori mme e elela jaaka Noka ya Kuja-Migori go tsena mo [[Letsha la Victoria]]<ref>Mang’era, Ondemo, Fredrick (2023). ''[http://web.archive.org/web/20260112175532/http://repository.kisiiuniversity.ac.ke:8080/xmlui/handle/123456789/8309 Evaluating Fish Community Structure In Relation To Water Quality Along Nyangweta Tributary, Kuja- Migori River Basin, Kenya]'' (Thesis). Kisii University. Archived from [http://repository.kisiiuniversity.ac.ke:8080/xmlui/handle/123456789/8309 the original] on 2026-01-12.</ref>
Fa e ntse e ralala Naga ya Gusii karolo ya yone e nna Noka ya Mogonga, e e itsegeng ka diphelelo tsa yone tse di bolayang fa e na le merwalela. Mogonga le Gucha di batla di lekana ka bogolo mme di kopana sekgala sa kilometara ele nngwe fela pele di elela go ralala bogare jwa Toropo ya [[Ogembo.]]
Noka ya Gucha-Migori e ne ya fetola tsela ya yone gaufi le molomo wa yone ka ngwaga wa dikete tse pedi le bongwe go fitlha ko ngwageng wa dikete tse pedi le bobedi ( 2001- 2002), e ya kwa bokone kwa lefelong la yone la ga jaana. <ref>WRMA and JICA (July 2014). "[https://web.archive.org/web/20161204174450/http://open_jicareport.jica.go.jp/pdf/1000018470_03.pdf Appendix 3-4 Gucha Migori River Basin Integrated Flood Management Plan Draft"] (PDF). Archived from [http://open_jicareport.jica.go.jp/pdf/1000018470_03.pdf the original] (PDF) on 4 December 2016. Retrieved 4 December 2016.</ref>
Dikilometara tse di ka nnang masome a mane le botlhano go tswa kwa Migori, letamo la Gogo Falls le ne la wediwa ka 1956 le na le maatla a motlakase wa metsi a 2MW, a golagantswe le gridi ya bosetšhaba ya Kenya. <ref>Lake Basin Development Authority (June 2008). [https://web.archive.org/web/20161204152121/http://www.lbda.co.ke/downloads/HEP_projects/HEP%20Kuja.pdf "PROPOSAL FOR A FEASIBILITY STUDY ON KUJA RIVER MULTIPURPOSE PROJECT"] (PDF). Archived from the original (PDF) on 2016-12-04. Retrieved 4 December 2016.</ref>Letamo le tsamaiswa ke Kenya Electricity Generating Company (Kengen).<ref>[https://web.archive.org/web/20160417203736/http://www.kengen.co.ke/?q=content%2Fhydro-power-stations "HYDRO POWER STATIONS"]. ''www.kengen.co.ke''. Archived from the original on 17 April 2016. Retrieved 4 December 2016.</ref> Ka ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le bone (2014), puso ya Kenya e ne ya itsise ka go tlhabolola letamo, go oketsa bokgoni go ya go 12MW, go laola kelelo go thibela merwalela, le go letla nosetso ya diheketara tse di ka nnang dikete tse masome mabedi le botlhano. <ref>[https://www.standardmedia.co.ke/article/2000105509/government-to-boost-energy-capacity-of-gogo-falls "Government to boost energy capacity of Gogo Falls".] ''Standard Digital News''. February 2014. Retrieved 4 December 2016.</ref>Go tloga ka kgwedi ya Tlhakole,ngwaga wa dikete tse pedi le lesome le borataro (2016), go ne ga agiwa metsi a go nosetsa a Orango le dikanale tse di neng di le kwa tlase ga letamo go dirisiwa ke balemirui ba Okenge le Owiro kwa Kgaolong ya Migori, mme go agiwa ga dikanale tsa kabo go ne ga diegisiwa. <ref>[https://web.archive.org/web/20161220045247/http://kenyanewsagency.go.ke/en/endless-wait-for-irrigation-water-dampens-nyatike-farmers-hopes/ "Endless wait for irrigation water dampens Nyatike farmers' hopes".] ''Kenya News Agency''. February 2016. Archived from [http://kenyanewsagency.go.ke/en/endless-wait-for-irrigation-water-dampens-nyatike-farmers-hopes/ the original] on 20 December 2016. Retrieved 4 December 2016.</ref>
Lefelo la thutamarope la Diphororo tsa Gogo le gaufi le letamo leno.
== Metswedi ==
ppta9eru42ohm3bahtkfp69d5j9dsx9
Diphororo tsa Gogo
0
13693
50825
2026-06-17T09:08:00Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Diphororo tsa Gogo
50825
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Kenya relief location map.jpg|thumb|Diphororo tsa Gogo]]
'''Diphororo tsa Gogi''' ke lefelo la thutamarope le le gaufi le phororo e e kileng ya bo e na le matamo, e e leng teng kwa Letsheng la Victoria Basin kwa lefatsheng la Migori , kwa bophirima jwa [[Kenya]]. <ref>"[http://mapcarta.com/12739926 Gogo Falls".] Mapcarta. Retrieved December 4, 2016.</ref>Lefelo leno le botlhokwa mo thutamarope ka gonne le na le dingwe tsa dilo tsa bogologolo tse di bonweng le diphologolo tsa mo gae mo lefelong leno. <ref>Robertshaw, Peter (February 26, 2010). [http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00672709109511425 "Gogo Falls Excavations at a complex archaeological site east of Lake Victoria"]. ''Azania: Archaeological Research in Africa''. '''26''' (1): 63–195. doi:1[[doi:10.1080/00672709109511425|0.1080/00672709109511425]]. ISSN 0067-270X</ref> Dilo tse di fitlhetsweng mo lefelong leno di thusa go aga sesha nako ya pele ga hisitori go dikologa Letsha la Victoria, go akaretsa le go nna ga batho ba Ba-Elemente ba ba neng ba nna mo lefelong leno ka nako ya Motlha wa Ditlhapi le go nna ga batho ba ba neng ba nna mo lefelong leno moragonyana ka Motlha wa Tshipi. Dilo tsa bogologolo tse di fitlhetsweng mo lefelong leno di ne di akaretsa dilo tsa letsopa le tsa tshipi<ref>Robertshaw, Peter (January 1, 1991). [http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00672709109511425 "Gogo Falls: Excavations at a complex archaeological site east of Lake Victoria".] ''Azania: Archaeological Research in Africa''. '''26''' (1): 63–195. doi:[[doi:10.1080/00672709109511425|10.1080/00672709109511425.]] ISSN 0067-270X.</ref>. Ka dilo tse, go ne ga lemogiwa dingwe tsa ditso tsa batho ba ba neng ba nna gaufi le phororo ya Gogo. <ref>Chritz, Kendra L.; Marshall, Fiona B.; Zagal, M. Esperanza; Kirera, Francis; Cerling, Thure E. (2015). [["Environments and trypanosomiasis risks for early herders in the later Holocene of the Lake Victoria basin, Kenya".]] ''Proceedings of the National Academy of Sciences''. '''112''' (12): 3674–3679. Bibcode:2015PNAS..112.3674C. doi:10.1073/pnas.1423953112. PMC 4378429. <nowiki>PMID 25775535</nowiki>.</ref>
== Lefelo le tikologo ==
Diphororo tsa Gogo di kwa Letsheng la Victoria Basin kwa Kenya. Diphororo tsa Gogo di kwa Kanyamkago Hillside gaufi le letamo la segompieno mo lobopong lwa Bophirima lwa Noka ya Gucha (e e itsegeng gape jaaka Noka ya Kuja). Dithaba tsa Kanyamkago di ne tsa bopiwa ke matlapa a Pre-Cambrian. Letamo la segompieno le gaufi thata le diphororo tsa Gogo mme ga le a dira diphororo dipe mo lefelong le; diphororo tsotlhe di ne tsa bopiwa ka tlholego.[ 6]: 69 Diphororo tseno e ne e le lefelo le le siameng la go tshwara ditlhapi ka gonne batho ba ba neng ba nna mo lefelong leo ba ne ba kgona go tsena mo go tsone motlhofo.
== Ditso tsa dipatlisiso ==
Moithutamarope wa ntlha yo o neng a dira mo kgaolong ya Letsha la Victoria kwa Kenya e ne e le Archdeacon W. E. Owen; moragonyana o ne a kopa thuso ya Louis Leakey.[ 6]: 63 Morago ga tiro ya bone, go ne ga epololwa dikhuti di le mmalwa mme di ne di se na dilo dipe tse di botlhokwa. Seo e ne e le selekanyo sa tiro e e neng e dirwa kwa Lake Victoria Basin go fitlha ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi ( 1980 )fa Peter Robertshaw a ne a simolola tiro ya gagwe kwa Diphororong tsa Gogo .[ 6]: 65 Robertshaw le David Collett ba ne ba etela Diphororo tsa Gogo ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi le bongwe (1981), ba ne ba fitlhela gore karolo nngwe ya mmu e ne e tlhakatlhakane ka ntlha ya tiro ya go aga letamo la mo lefelong leo. Ka ntlha ya go bo go ne go na le tlhakatlhakano e e bonalang, ba ne ba lemoga gore go na le bosupi jwa baithutamarope jo bo tshwanetseng jwa tlhatlhobiwa go ya pele. Dilo tse di fitlhetsweng e ne e le dilo tse di dirilweng ka molora tse di akaretsang dilo tsa letsopa tsa kwa Oltome (dilo tsa letsopa tsa kwa Kansyore), masalela a diphologolo le dilo tse di dirilweng ka maje. Go ne go na le meno a dikgomo a a fitlhetsweng mo lefelong leo mme ka patlisiso e e tseneletseng go ne ga bonala gore dikgomo le letsopa di ne di sa amana. 6]: 65 Robertshaw o ne a boela kwa Diphororong tsa Gogo Falls ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi le boraro ( 1983) go ya go epolola lefelo leo le megogoro e mesha e e neng e le mo dikarolong tse di farologaneng tsa diphororo. Ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi le borobabongwe( 1989), Karega-Munene o ne a epa Gogo Falls ka selekanyo se segolo a dirisa mekgwa e e tshwanang le ya Robertshaw ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabobedi le boraro ( 1983).
== Metswedi ==
hp5jttktpivlxbvho3z4599kgrwdkyv
Noka ya Suguta
0
13694
50826
2026-06-17T09:20:49Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ya Suguta
50826
wikitext
text/x-wiki
'''Noka ya Suguta''' ke noka ya setlha mo Great Rift Valley kwa Kenya (Aforika), kwa borwa jwa Letsha la Turkana. E elela kwa bokone go ralala Mogogoro wa Suguta ka paka ya dipula, e dira Letsha la nakwana la Alablad, letsha le le omileng le le kopanang le Letsha la Logipi kwa ntlheng ya bokone ya mogogoro. [http://wldb.ilec.or.jp/data/ilec/WLC13_Papers/others/5.pdf]<ref>Mathea, Chege David (November 1, 2009). [https://web.archive.org/web/20120426070349/http://wldb.ilec.or.jp/data/ilec/WLC13_Papers/others/5.pdf "OUR LAKES, OUR FUTURE"] (PDF). International Lake Environment Committee Foundation. p. 18. Archived from the original (PDF) on April 26, 2012. Retrieved 2011-12-29.</ref>
Noka ya Suguta e tswa mo nokeng e e nang le metsi a a belang a a tswang mo letlhakoreng la Thaba ya Silali, e leng lekgwamolelo le le sa tlholeng le thunya.<ref>[http://northrifttourism.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=71&Itemid=213 "About the Baringo Region".] ''North Rift Tourism''. Retrieved 2012-04-09.</ref> Baitseanape bangwe ba lefatshe ba fopholetsa gore motswedi wa metsi a a bolelo wa Kapedo, o o welang ka setlhopha sa diphororo go ya kwa [[Nokeng ya Suguta]], o tswa mo Letsheng la Baringo dikilometara di le masome a marataro go ya kwa borwa. <ref>Keith Bain; Pippa De Bruyn; Philip Briggs; Lizzie Williams (2010). ''[https://books.google.com/books?id=gtIuj0DenGwC&pg=PA159 Frommer's Kenya and Tanzania]''. John Wiley & Sons. ISBN [[:en:Special:BookSources/978-0470285589|<bdi>978-0470285589</bdi>.]]</ref>Ka nako nngwe Noka ya Suguta e feta fa gare ga makgwamolelo a mabedi mme e fepiwa go tswa mo matlhakoreng oomabedi ka metswedi e e bothitho.<ref>[http://www.wondermondo.com/Countries/Af/Kenya/RiftValley/LogipiGeyser.htm "Logipi Geyser".] ''WonderMondo''. Retrieved 2012-04-09.</ref>
Mo mafelong mangwe dintshi tsa Noka ya Suguta di na le ditlhare tsa mokolane.<ref>[http://www.flyladylori.com/2011/09/sand-dunes-of-the-suguta-valley-2/ "SAND DUNES OF THE SUGUTA VALLEY".] ''Lady Lori''. Retrieved 2012-04-09.</ref> Noka eno le melatswana ya yone ke legae la di-cichlid, e leng tilapia ya Suguta (Oreochromis niloticus sugutae). <ref>Daniel O. Okeyo. [ftp://ftp.cordis.europa.eu/pub/inco2/docs/29_dookeyo.pdf "TAXONOMY, COMMON NAMES AND DISTRIBUTION OF FISH IN THE EASTERN ARM OF THE RIFT VALLEY DRAINAGE, KENYA"] (PDF). ''FTP server'' (FTP). Retrieved 2012-04-09.</ref>Le fa gone noka eno e kgala morago ga dipula, ditlhapi tseno di kgona go tshela mo matamong. Noka eno gape ke legae la dikwena di le dintsi. Go na le ditlhopha di le dintsi tsa di-flamingo mo dintshing tsa noka eno. <ref>[http://www.bigearth.com/location/suguta-valley-crossing/ "Suguta Valley Crossing"]. ''Big Earth''. Retrieved 2012-04-09.</ref>
== Metswedi ==
chi6ss0fhzmf64krrul9hj3xvfqyorv
Noka ya Kerio
0
13695
50829
2026-06-17T09:39:38Z
MmaBaggio
11091
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA Noka ya Kerio
50829
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:KerioRiver-Flowing.JPG|thumb|Noka ya Kerio]]
'''Noka ya Kerio''' ke noka e e kwa lefatsheng la Turkana , Kenya. E elela kwa bokone go tsena mo [[Letsheng la Turkana]]. Ke nngwe ya dinoka tse di telele go gaisa kwa Kenya (e ka nna 400 km), e simologa gaufi le ekhweitha.
== Tsela ==
Noka ya Kerio e elela kwa ntlheng ya bokone ya dithaba tsa Amasya kwa bophirima jwa Letsha la Bogoria. <ref name=":0">[[:en:Kerio_River#CITEREFHughesHughes1992|Hughes & Hughes 1992]], p. 192</ref>E elela kwa bokone go ralala Kerio Valley magareng ga Tugen Hills le Elgeyo Escarpment. Elgeyo Escarpment e tlhatlogela kwa godimo ga 1,830 metres (6,000 ft) kwa godimo ga mokgatšha wa Kerio mo mafelong mangwe. <ref>[[:en:Kerio_River#CITEREFFitzpatrickParkinsonRay2006|Fitzpatrick, Parkinson & Ray 2006,]] p. 430</ref> Noka ya Kerio e tswelela e elela go ya kwa bokone, gantsi e ralala mekgatšha e e boteng e bile e le tshesane, go ya go tsena mo Letsheng la Turkana mo karolong e e kafa borwa jwa noka e e bopilweng ke dinoka tsa Turkwel le Lokichar. Metsi a dinoka tsa Kerio le Turkwel a dira 98% ya metsi a a elelang mo Letsheng la Turkana mo nageng ya Kenya (e leng 2% fela ya metsi a a elelang mo nokeng yotlhe). Dinoka tseno ka bobedi di na le dipaka tse di farologaneng tsa go elela. <ref name=":0" />
Gaufi le motswedi wa yone Noka ya Kerio e nowa ke dinoka tse pedi tse dikgolo tse di elelang go tswa kwa Elgeyo Escarpment: Noka ya Arror, le Noka ya Embobut.
== Tiriso ya lefatshe ==
Letšha la Kamnarok National Reserve le Kerio Valley National Reserve di mo matlhakoreng a botlhaba le bophirima jwa Noka ya Kerio mo mokgatšheng o o kwa godimo. Ga di a tlhabologa, mme di na le dinonyane tse dintsi mme di itsege ka bontle jwa tsone. <ref>[[:en:Kerio_River#CITEREFFitzpatrickParkinsonRay2006|Fitzpatrick, Parkinson & Ray 2006,]] p. 410.</ref>Lebopo la molema la karolo ya dikilometara di le masome a mabedi le botlhano (16 mi) ya noka le mo South Turkana National Reserve. <ref>[[:en:Kerio_River#CITEREFHughesHughes1992|Hughes & Hughes 1992]], p. 193.</ref>
Ka ngwaga wa sekete,makgolo a robabongwe le masome a robabongwe le borobabongwe( 1999) go ne go na le ditatofatso tsa gore Fluorspar Mines e ne e latlhela matlakala a a botlhole mo nokeng. <ref>[[:en:Kerio_River#CITEREFKalweo1999|Kalweo 1999,]] p. 2754.</ref>Tseno di ne tsa ganwa ke Tona e e rweleng maikarabelo a Mineral Exploration. Mafelo a magolo mo Kgaolong ya Turkana a temothuo e e nosediwang mo go one ke go bapa le dinoka tsa Turkwel le Kerio. Dithulaganyo tsa go nosetsa tsa Lotubai le Morulem di mo nokeng ya Kerio. Dijalo tse di kgolo ke mmidi le sorghum, tse di dirang 80% ya dijalo tse di nosediwang, gammogo le dikereiti tse di tala, cowpeas, dipanana, dimango, dinamune le di-guava. <ref>[[:en:Kerio_River#CITEREFWatsonvan_Binsbergen2008|Watson & van Binsbergen 2008]], p. 16</ref>
gzl47dxwyi8xjxk0bwnmpnk5zj7akm0
Letamo la Mutange
0
13696
50830
2026-06-17T09:57:34Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA MUTANGE
50830
wikitext
text/x-wiki
[[Setshwantsho:Mutange Dam.jpg|thumb|Letamo la Mutange]]
'''Letamo la Mutange''', go kgabaganya Noka ya Mutange, ke letamo le le agilweng ke motho le le fitlhelwang kwa motseng wa Chisina, dikilometara di le masome a mararo kwa botlhaba jwa Gokwe le dikilometara di le masome a mararo le botlhano kwa bokonebophirima jwa moepo wa Empress, kwa Porofenseng ya Midlands ya Zimbabwe. Letamo la Mutange le dikilometara di le masome a mane le bobedi go tswa kwa Gokwe le dikilometara di le 49 go tswa kwa Empress, dikilometara di le lekgolo le lesome le bosupa go tswa kwa Kadoma le dikilometara di le lekgolo le masome a mane le borataro go tswa kwa Kwekwe ka Empress (dikilometara di le lekgolo le masome a mane le bosupa ka Zhombe Joel). E mo diatleng tsa Lefapha la Metswedi ya Metsi le Tlhabololo.
== Se se diragetseng ==
Letamo la Mutange le ne la agiwa segolo go oketsa metsi a a tswang mo fossil borehole kwa Gokwe Centre. <ref>[http://documents.worldbank.org/curated/en/826991468335974436/pdf/E44740AFR00ESM00Box382170B00PUBLIC0.pdf "Govt Document E4474, HSBC Environment and Social Management Framework, Chapter 4.2.1 Hydrology page 56"] (PDF). ''World Bank''. February 2014. Retrieved 3 October 2018.</ref>E na le bokgoni jwa 4.950 million m3.<ref>Dr. G. Gono (May 2005). [http://www.rbz.co.zw/assets/agriculture-vision-2007.pdf "Drought Mitigation and Resuscitation Policies for the Agricultural Sector in Zimbabwe; Supplement 2 of 3 to the 1st Quarter Monetary Policy Statement"] (PDF). ''Reserve Bank of Zimbabwe''. p. 65. Retrieved 3 October 2018.</ref>
Kwa tshimologong, tlhotlhwa e e lekanyeditsweng ya go aga letamo e ne e le $8,224,504.00 (2010-2014), fela ka ntlha ya mathata a ikonomi a [[Zimbabwe]] e neng ya lebana le one a a tsereng nako e telele go a fetsa, e ne ya ja madi a a fetang $130 million ka ntlha ya tlhotlhwa ya madi le dikgwetlho tse dingwe tsa ikonomi le tsa sepolotiki.<ref>M Chiri (1 November 2011). [http://www.auditorgeneral.gov.zw/index.php/reports/category/1-special-audited-reports?download=9:specialauditedreports-management-of-dam-construction-and-water-supply-projects "Report of the Comptroller and Auditor-General on the Management of Dam Construction and Water Supply Projects by the Zimbabwe Water Authority, Presented to Parliament of Zimbabwe in 2011. Table 3: Delay in completion of projects"]. Zimbabwe Government. Retrieved 3 October 2018</ref><ref>[https://allafrica.com/stories/200207220386.html "Zimbabwe: New Multi-Million-Dollar Dam to End Gokwe Water Woes".] ''All Africa News''. Retrieved 3 October 2018.</ref> Go agiwa ga letamo leno go ne ga wediwa ka ngwaga wa dikete tse pedi lesome le borataro (2016).<ref>ZINWA (6 August 2018). [https://mobile.twitter.com/zinwawater/status/1017702428827881472/photo/1 "This is Mutange Dam in Gokwe"]. Twitter. Retrieved 3 October 2018. <q>It was completed in 2016 and will provide irrigation water to communities. Construction of the water conveyance works at the dam is underway. The dam will certainly improve many livelihoods in Gokwe</q></ref>
Letamo la Mutange kwa Gokwe East, Chisina Village, Zimbabwe
== Ditirelo ==
Mapfungautsi Plateau's Masoro Descent kwa Gokwe ke mogogoro o mogolo wa metsi a a elelang go tswa kwa godimo go ya kwa metsweding ya Noka ya Mutange, e e tswang kwa borwabophirima jwa Letamo la Mutange. Noka ya Mutange e na le motswedi wa yone kwa godimo ga setlhaba sekgala sa 1.5 km kwa botlhaba jwa Kwekwe-Gokwe Highway (18°19′23′′S 29°06′25′′E). Noka ya Mutange ke nngwe ya melatswana ya Noka ya Sanyati, e e elelang mo Nokeng ya Zambezi.
== Baamogedi ==
Letamo la Mutange le tlamela diphologolo le batho ka metsi a a nowang. Kwa ntle ga baagi ba ba amilweng ke go agiwa ga letamo, ba ba neng ba tshwanelwa ke go fudusediwa kwa mafelong a mangwe ke puso ka madi a a ka nnang US$1.9 million,<ref>Minister of Finance (2014). [http://www.veritaszim.net/sites/veritas_d/files/2015%20Zimbabwe%20National%20Budget%20Statement_0.pdf "2015 Zimbabwe National Budget Statement, Article 796, page 177: Presented to Parliament on 27 November, 2014 by Hon. P. A. Chinamasa, Minister of Finance and Economic Development"] (PDF). ''Veritas Zimbabwe''. Retrieved 3 October 2018.</ref>baagi ba bangwe ba ne ba amogela melemo ya lone ya nako e telele.
=== Sekema sa go Nosetsa sa kwa Mutange ===
Letamo la Mutange le mo kgaolong ya Agro-Ecological Region ya Zimbabwe, koo palogare ya pula ya ngwaga le ngwaga e leng 550 mm. Ka jalo, go nosetsa ke selo se se botlhokwa thata mo lefelong leno. Moduedi yo mogolo wa Letamo la Mutange ke Sekema sa go Nosetsa sa Mutange. Dithulaganyo tsa go pompa le go tsamaisa metsi kwa Letamong la Mutange di golaganya thulaganyo ya go nosetsa ka diphaepe tse di tsamayang dimetara di le sekete le makgolo a matlhano go ya kwa ntlheng ya tshimo ya diheketara di le lekgolo le masome a mararo le bone tsa lefatshe le le lengwang.<ref>Primrose Nyanzero (October 25, 2017). [https://www.chronicle.co.zw/concrete-laid-for-gwayi-shangani-dam/ "Concrete laid for Gwayi-Shangani Dam".] ''The Chronicle''. Retrieved 8 August 2018</ref>
=== Toropo ya Chisina ===
Toropo ya Chisina, e e reeletsweng ka kgosi ya Chisina, sekgele sa makgolo a supa le botlhano kwa botlhaba jwa Letamo la Mtange, e ikaegile ka letamo leno go bona metsi. (18°12′18′′S 29°14′29′′E)
Toropo e kwa Mapfungautsi Parliamentary Constituency, Gokwe South District. Matlo a segompieno, go akaretsa le holo ya kgotla ya ga Kgosana Chisina, a agilwe mo motseng.<ref>[http://www.zbc.co.zw/major-facelift-for-gokwe/ "Major facelift for Gokwe".] ''Zimbabwe Broadcasting Corporation''. 24 June 2018. Retrieved 5 October 2018.</ref>
Go agiwa ga holo ya kgotla go ka nna ga bo go supa go amogelwa ke puso ga ditlhogo tsa Chisina tse di ntseng di sa itse sepe ka dingwaga di ka nna masome a supa ka ntlha ya kgotlhang le ditlhogo tsa Njelele tse di bapileng le tsone. Kwa tshimologong Gumbero, yo gape a neng a bidiwa Chisina, e ne e le kgosi ya karolo e e botoka ya kgaolo ya Mapfungautsi, morago Sebungwe Botlhaba, kgaolo e e kgabagantsweng ke dinoka tsa Ngondoma le Munyati kwa botlhaba le borwabotlhaba. Melelwane e mebedi e megolo ya tlholego e kgaoganya kgaolo ya Gokwe Botlhaba go tswa kwa porofenseng ya Mashonaland Bophirima kwa botlhaba le kgaolo ya Kwekwe ya porofense ya Midlands kwa borwabotlhaba jwa kgaolo ya ga Tlhogo Chisina.
Bosetlhogo jwa Chisina (Gumbero) bo simolotse kwa tshimologong ya ngwagakgolo wa bo lesome le borobabobedi fa Chihwechematanda a ne a bo tlhoma fa a goroga go tswa kwa Buhera mo porofenseng ya Mashonaland East ya gompieno. Tlhogo ya bobedi ya Gumbero e ne e le Mataruka, wa boraro e ne e le Makuvidziri, wa bone e ne e le Chinengwere mme wa botlhano e le Mudyachawaona yo o neng a tlhatlosiwa maemo go nna tlhogo ya morafe ka fa tlase ga Tlhogo Njelele ke puso ya Rhodesia ka dingwaga tsa sekete le makgolo a robabongwe le masome a mane(1940). Mookamedi wa borataroGumbero, wa ntlha go bidiwa Mookamedi Chisina, e ne e le Tendaupenyu. Fa puso ya nako eo e ne e mmotsa gore o itse gore ke melelwane efe e Kgosana Njelele a e kgabagantseng, o ne a re, "Ndave nechigaro CHISINA chinhu", mo go rayang gore, "Setulo sa me sa bogosi ga se na sepe". Go tswa foo o ne a sotliwa ke CHISINA, mme o ne a amogela go sotliwa jalo e le tsela ya go ipelaetsa. Mmuso wa Zimbabwe o santse o sa rarabolola kgotlhang ya Tlhogo ya Njelele le Tlhogo ya Chisina ka kagiso.<ref>Edith Karimanzira (December 2017). [https://web.archive.org/web/20181012014539/http://saspjournals.com/wp-content/uploads/2018/01/SJAHSS-512C1896-1903.pdf "Understanding the Emergence and Solving of Protracted Social Conflicts in Zimbabwe: the Case of Gumbero/Chisina – Njelele Chieftainship Conflict 1940 - 2015"] (PDF). ''Scholars Journal of Arts, Humanities and Social Sciences''. pp. 1896–1903. Archived from the original on October 12, 2018. Retrieved 6 October 2018.</ref>
== Metswedi ==
brvaxbmx9lv3ixxnc4szvttsu7ra3y0
Noka ya Ga-Selati
0
13697
50831
2026-06-17T10:18:39Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Ga-Selati #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50831
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Ga-Selati|river_name=Selatirivier|image_map=South Africa relief location map.svg|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Limpopo]]|origin=[[Wolkberg]]|mouth=[[Noka ya Olifants (Limpopo)]]|elevation_m=297|length=140 km}}
'''Noka ya Ga-Selati''' kgotsa '''Noka ya Selat'''i (ka teme ya Afrikaans: Selatirivier) ke noka e e kwa [[Kgaolo ya Limpopo|Limpopo]] kwa [[Aforika Borwa]].
== Motsamao wa yone ==
E tlhatloga mo mekgokoloseng e e kwa bophirima ya dithaba tsa [[Wolkberg]], bontlha jwa dithaba tsa Drankesberg, dikhilomithara di le masome mabedi kwa borwa botlhaba jwa [[Tzaneen]]. Go tswa kwa motsweding wa yone wa lefelo le le itemogelang dipula tse dintsi, noka e elelela ka makgwakgwa kwa botlhaba dikhilomithara di le lekgolo le masome a mane pele ga e kopana le [[Noka ya Olifants( Western Cape)|noka ya Olifants]] dikhilomithara di le supa kwa borwa jwa toropo ya [[Phalaborwa]].<ref>[https://www.iied.org/sites/default/files/pdfs/migrate/G00334.pdf Hydrology and land use in the Ga-Selati catchment]</ref>
Noka ya Ga-Selati e tshelwa thata ke noka ya Ngwabitsi le noka ya Mulati, tsotlhe di e kopantsha jwa mojeng.<ref>[https://www.iied.org/sites/default/files/pdfs/migrate/G00334.pdf Hydrology and land use in the Ga-Selati catchment]</ref>
Ka paka ya komelelo, lotshitshi lwa noka ya Ga-Selati lo omeletse. Noka e, e kgotlhelegegile thata ka ntlha ya meepo kwa [[Phalaborwa]].<ref>[http://www.dwaf.gov.za/IWQS/rhp/state_of_rivers/state_of_crocsabieolif_01/olif_eco_4.03.html The Olifants River System; Ecoregions 4.03 & 4.05 - Ecoregion and River Characteristics]</ref>
== Matamo a a mo kgampung ==
* [[Letamo la Tours]] kwa nokeng ya Ngwabitsi
== Metswedi ==
6x9l4cqwo3wzzbct140qhbankz4m82j
Noka ya Gamka
0
13698
50832
2026-06-17T10:50:08Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Gamka #AWC2026 #WATER OR LIFE IN AFRICA
50832
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Gamka|river_name=Gamkarivier|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Olifants|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=[[Kapa Bophirima]]|mouth=[[Noka ya Gourits]]|elevation_m=1,400|mouth_elevation_m=516}}
'''Noka ya Gamka''' (ka teme ya Afrikaans: Gamkarivier) ke noka e e kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]]. Leina 'gamka' le raya 'tau', go belaesega le filwe leina le ke [[Basarwa]]. Noka e simologa kwa bokone jwa [[Beaufort West]], e elelela kwa borwa bophirima kwa [[Letamo la Gamkapoort|letamong la Gamkapoort]].
Metswedi megolo e e tshelang kwa nokeng ya Gamka ke [[noka ya Dwyka]], [[noka ya Koekemoers]] le [[noka ya Leeuw]] tse di tlhatlogang kwa Karoo, di elelela kwa borwa kwa dithabeng tsa [[Swartberg]]. [[Noka ya Olifants( Western Cape)|Noka ya Olifants]] e kopana le noka ya Gamka kwa borwa jwa Calitzdorp. Bobedi jwa tsone di nna [[noka ya Gourits]].<ref>[http://www.dwaf.gov.za/iwqs/rhp/eco/FROC/WMA16Gouritz.jpg Gouritz WMA 16]</ref>
Noka ya Gamka e elela e tswa kwa Bokone-botlhaba jwa letamo la Gamka le noka ya Dwyka go tswa kwa Bokone Bophirima. Dinoka tse tsotlhe di elelela kwa letamong la Gamka, noka ya Gamka e bo e elelela kwa borwa go nna noka ya Gourits kwa Calitzdorp, kwa e elelang go kgabaganya dithaba tsa Gamkaberg.
== Matamo a a mo nokeng ya Gamka ==
* [[Letamo la Doornfontein]]
* [[Letamo la Gamka]]
* [[Letamo la Leeu-Gamka]]
* [[Letamo la Gamkapoort]]
* [[Letamo la Oukloof]]
* [[Letamo la Calitzdorp]]
* [[Letamo la Tierkloof]]
== Metswedi ==
gvrri2p9t0uwlcs30ll3rioi81dyze7
Letamo la Gamkapoort
0
13699
50833
2026-06-17T10:58:05Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Letamo la Gamkapoort #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50833
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Gamkapoort''' ke letamo le le ikagetsweng kwa [[Noka ya Gamka|nokeng ya Gamka]], gaufi le Prince Albert, kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]].<ref>[https://www.sa-venues.com/attractionswc/gamkapoort-dam.php "Gamkapoort Dam in Prince Albert, Western Cape"]. ''www.sa-venues.com''. Retrieved 2026-06-17.</ref> Le agilwe ka ngwaga wa 1969, tirisokgolo ya lone ke go laola morwalela.<ref>[https://artefacts.co.za/main/Buildings/bldgframes_mob.php?bldgid=14910 "Gamkapoort Dam details"]. ''artefacts.co.za''. Retrieved 2026-06-17.</ref>
== Metswedi ==
p11usxbzdvu6o1w9binleo9incm13t7
Noka ya Gourits
0
13700
50834
2026-06-17T11:08:49Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Gourits #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50834
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Gourits|river_name=Noka ya Gouritz, Gouritsrivier|image_name=Bridge Gouritsrivier.JPG|caption=Marogo a mararo a noka ya Gourits gaufi le Albertina kwa [[Kapa Bophirima]]|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Gourits|basin_countries=[[Aforika Borwa]]|location=kgaolo ya [[Kapa Bophirima]]|origin=[[Noka ya Gamka]]|length=416 km|mouth_elevation_m=0|elevation_m=516|mouth=Letangwana la Gourits}}
'''Noka ya Gourits''' (teme ya Afrikaans: Gouritsrivier), e ka dinako tse dingwe e peletiwang gotwe 'Noka ya Gouritz', e kwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]].<ref>[http://www.scielo.org.za/scielo.php?pid=S0038-23532009000100019&script=sci_arttext Water resources in the Klein Karoo: the challenge of sustainable development in a water-scarce area]</ref>
Noka ya Gourits e elela go tswa kwa bokopanong jwa [[noka ya Gamka]] le [[Noka ya Olifants( Western Cape)|noka ya Olifants]] e kopanngwa ke [[noka ya Groot]], pele ga e elela go kgabaganya dithaba tsa Langeberg le poa ya yone. E felela e tshela kwa lewatleng ka letangwana la Gourits gaufi le [[Gouritsmond]].<ref>[http://www.dwaf.gov.za/iwqs/rhp/eco/FROC/WMA16Gouritz.jpg Gouritz WMA 16]</ref>
== Metswedi ==
kgz3hlriq9f4j8tusli90g8l44ubmfb
Letamo la Midmar
0
13701
50835
2026-06-17T11:12:25Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA LETAMO LA MIDMAR
50835
wikitext
text/x-wiki
'''Letamo la Midmar''' ke letamo le le kopantsweng la gravity & earth-fill le lefelo la boitapoloso le le gaufi le Howick le Pietermaritzburg, [[Aforika Borwa]]. Go tsamaya ka mokoro, go thuma, go thuma mo godimo ga metsi, go ya kwa pikiniking le go tshwara ditlhapi ke dilo tse di ratiwang thata kwa Letamong la Midmar. <ref>[https://web.archive.org/web/20110814135206/http://devplan.kzntl.gov.za/Municipal/IDPs/uMgungundlovu/Phase%201%20Analysis/uM%20-%20Part%203%20Environment%20SQ%207.doc uMgungundlovu IDP - Phase one: part 3 - Analysis Report"]. KwaZulu-Natal Provincial Government. Archived from the original on 14 August 2011. Retrieved 9 February 2009</ref>Ngwaga le ngwaga, go tshwarwa lobelo lwa go thuma lwa Midmar Mile koo, lo batlhami ba lone ba lo bitsang "mokete o mogolo go gaisa otlhe wa go thuma mo metsing a a bulegileng mo lefatsheng". Go ne ga amogelwa dikopo tse di fetang 20 000 tsa go nna teng mo tiragalong ya ngwaga wa dikete tse pedi le borobanongwe(2009). Letamo la Midmar le kwa Midlands kwa KwaZulu-Natal. Maikaelelo magolo a letamo le ke go dirisiwa ke bo bogolo jwa mmasepala le madirelo mme kotsi ya lone e tsewa e le kgolo (3).<ref>[http://www.fwr.org/wrcsa/1225104.htm "Quantification of factors affecting coagulation of water with cationic polymers and laboratory methods for determining these effects".] Foundation for Water Research. January 2004. Retrieved 9 February 2009.</ref>
Morgenzon e na le mafelo a go kampa le a dikharabane, a a nang le motlakase le a a se nang one. Letamo le na gape le na le yacht club,<ref>[https://www.hmyc.org.za/ "Home".] ''hmyc.org.za''.</ref>le go tswala mafelo a polokelo ya dikepe.
Matamo a Midmar a fitlhelelwa motlhofo go tswa mo tseleng ya N3.
== Metswedi ==
9mg1vfppu3qw2zt6ouh07ia7bnljyyv
Noka ya Groot (Kapa Borwa)
0
13702
50836
2026-06-17T11:23:30Z
JudithShe
9421
Ke ranotse tsebe ya Noka ya Groot #AWC2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA
50836
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox river|name=Noka ya Groot|image_name=SAR Class 6E E1206.JPG|caption=Terena e ya Laingsburg e kgabaganya borogo kwa godimo ga noka ya Buffels, kwa godimo ga noka ya Groot|image_map=South Africa relief location map.svg|map_caption=Molomo wa noka ya Groot|mouth=[[Noka ya Gourits]]|location=[[Kapa Bophirima]]|mouth_elevation_m=82|elevation=1,200}}
'''Noka ya Groot''' ke noka e e kwa borwa jwa [[Kapa Bophirima]] jwa [[Aforika Borwa]]. Ke motswedi o o tshelang kwa [[Noka ya Gourits|nokeng ya Gourits]] kwa mojeng.
== Motsamao wa yone ==
Noka ya Groot e tlhatloga kwa Komsberg Escarpment kwa kgampung ya Great Karoo<ref>[https://www.academia.edu/591688/Clark_V_R_Barker_N_P_and_Mucina_L_2011_The_Roggeveldberge_notes_on_a_botanically_hot_area_on_a_cold_corner_of_the_southern_Great_Escarpment_South_Africa_South_African_Journal_of_Botany_77_112_126 Clark, V.R., Barker, N.P., & Mucina, L. (2011). The Roggeveldberge – notes on a botanically hot area on a cold corner of the southern Great Escarpment, South Africa. South African Journal of Botany 77: 112–126]</ref> dikhilomithara di le masome mane kwa borwa jwa Sutherland kwa [[Kapa Bokone]], e itsege e le Komsberg kwa godimo. E elelela kwa borwa-botlhaba go nna [[Noka ya Buffels (Kapa Bophirima)|noka ya Buffels]]. E konega kwa borwa e raletse [[Lainsburg]] e bo e ya kwa borwa-botlhaba, le kwa borwa kwa letamong la Floriskraal, le kwa borwa bophirima, pele ga e elelela kwa borwa gape e kgabaganya dithaba tsa Klein Swartberg kwa Buffelspoort, mokgatsha o o tsenang kwa [[Little Karoo]].
Noka e, e felela e nna noka ya Groot kwa noka ya Buffels le Klein-Swartberg di kopanang teng, dikhilomithara di le masome a matlhano pele ga e kopana le [[noka ya Touws]], e elelela kwa botlhaba go kgabaganya [[Van Wyksdorp]], kwa e kopanang teng le noka ya Gourits.<ref>[http://www.dwaf.gov.za/iwqs/rhp/eco/FROC/WMA16Gouritz.jpg Gouritz WMA 16]</ref>
Metswedi e metona e e tshelang mo go yone ke noka ya Touws e e tlhatlogang kwa dithabeng tsa noka ya Hex, e elelele kwa botlhaba e raletse toropo ya leina le le tshwanang le la yone le kwa borwa kwa Little Karoo, kwa e kopanang le noka ya Groot kwa lotshithsing lo lo mo mojeng.
== Matamo a a mo kgampung ya noka ya Groot ==
* [[Letamo la Floriskraal]]
* [[Letamo la Bellair]]
* [[Letamo la Miertjieskraal]]
== Metswedi ==
ak9dfrq7n8tfafiddnpm2kuldcz0smg
Noka ya Kolente
0
13703
50837
2026-06-17T11:25:56Z
Lucrucia98
12161
#AWC 2026 #WATER FOR LIFE IN AFRICA KE RANOTSE TSEBE YA NOKA YA KOLENTE
50837
wikitext
text/x-wiki
'''Noka ya Kolenté''' (e gape e itsegeng jaaka Noka ya Great Scarcies) ke noka e e kwa Guinea le Sierra Leone. Noka eno ke karolo ya molelwane wa boditšhabatšhaba magareng ga dinaga tseno tse pedi. E tshologela mo Lewatleng la Atlantic kwa Barlo Point, kwa Sierra Leone. Kwa Guinea, e itsege e le Kolenté mme kwa Sierra Leone, e itsege e le Great Scarcies.<ref>[https://web.archive.org/web/20240117234333/http://twap-rivers.org/indicators/ "River Basins".] Archived from the original on 2024-01-17. Retrieved 2024-01-29.</ref>
Noka e Nnye ya Scarcies e tshologela mo lewatleng la Atlantic kwa borwa jwa Noka e Kgolo ya Scarcies. Lefelo leno le ne le nniwa ke batho ba Temne ba ba neng ba fuduga go tswa kwa Futa Jalon go ya kwa bokone.<ref>Fyfe, Christopher (1962). ''A Short History of Sierra Leone''. London: Longmans.[https://en.wikipedia.org/wiki/Kolent%C3%A9_River#cite_ref-short_Fyfe_3-0]</ref>
== Metswedi ==
nbxhzqcow4qmbqum9k7w8iau96ihh52