Wikipedia
zuwiki
https://zu.wikipedia.org/wiki/Ikhasi_Elikhulu
MediaWiki 1.46.0-wmf.21
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
User:GerardM/Members of the National Assembly of Guinea
2
9836
121686
118125
2026-03-27T09:57:33Z
ListeriaBot
10758
Wikidata list updated [V2]
121686
wikitext
text/x-wiki
{{Wikidata list
|sparql=SELECT ?item ?from ?to WHERE { ?item p:P39 ?position . ?position ps:P39 wd:Q21295985
OPTIONAL { ?position pq:P580 ?from }
OPTIONAL { ?position pq:P582 ?to }
}
|section=
|sort=?from
|sort_order=desc
|one_row_per_item=no
|columns=label:Article,description,P27:Country,?from:Start date,?to:End date,P18:Image
|thumb=128
|min_section=2
}}
{| class='wikitable sortable'
! Article
! description
! Country
! Start date
! End date
! Image
|-
| ''[[:d:Q124467539|Bakary Goyo Zoumanigui]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124467509|N’faly Yaradouno]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124467482|Kalemodou Yansané]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124467441|Djantou Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466557|Djessira Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466538|Yaya Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466506|Fodé Mangué Touré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2014-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466453|Christian Sinata Touré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466406|Ibrahima Sory Touré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2022-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124466377|Pépé Toupou]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2022-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124401989|Abdoulaye Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124401958|Alpha Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124401911|Mamadou Diouldé Sow]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124401888|Aissata Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124401845|Sékou Savané]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124399367|Abdoul Karim Oularé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124399243|Aly Nabé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124399164|Fodé Amara Maréga]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124399058|Anne-Marie Mansaré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124398890|Holomo koni Kourouma]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124398848|Lancinet Sény Kourouma]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395925|Bangaly Kourouma]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395910|Nantènin Konaté]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395893|Sékou Konaté]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395820|Ben Youssouf Keita]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395727|Diao Kanté]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395693|Mamadi Kandé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395678|Mohamed Lamine Kamissoko]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395627|Sory Haba]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395455|Fofana Marie Anne]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124395447|Fodé Oussou Fofana]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391136|Demba Fadiga]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391133|Mohamed Aly Doumbouya]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391129|Abdoulaye Doukouré]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391118|Mamadi Diawara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391116|Fatoumata Binta Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391086|Hamadou Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124391078|Hawa Binta Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388661|Alpha Mohamed Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388650|Mamadou Kenda Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388536|Alpha Ousmane Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388142|Fatoumata Binta Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388053|Amadou Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124388029|Abdoulaye Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124387883|Mamadou Dian Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124387812|Dian Bailo Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124382220|Abdoulaye Diouma Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124382187|N’vayanga Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124382166|Naby Nouhan Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378340|Aliou Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378305|Mamadou N'fa Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378282|Fatoumata Tonguino Cissoko]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378267|Sidiki Cissé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378254|Saloum Cisé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378189|Amara Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378167|Momo II Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124378124|Moriba Gopou Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124374662|Fatoumata Boh Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124374513|Mamadouba Tawel Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124374261|Daouda David Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124373787|Abdourahamane Sinkoun Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124373640|Sékou Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124371171|Thierno Abdourahmane Barry]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124371021|Aissatou Barry]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124370772|Saikou Yaya Barry]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124370561|Ibrahima Bangoura]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124370540|Mamadou Alpha Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124369500|Alpha Mamadou Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124369488|Mamadou Cellou Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
| [[File:Cellou Baldé.jpg|center|128px]]
|-
| ''[[:d:Q124369466|Jamsedine Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124369399|Assiatou Diallo Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2020-03-01
|
|-
| ''[[:d:Q124369298|Mohamed Aliou Bah]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q124358957|Thierno kadiatou Bah]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q124358285|Mamadou Salim Bah]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q124358206|Baidy Aribot]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q124257619|Souleymane Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124252328|Nestor Kagbadouno]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124249407|Seydouba Maciré Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124248197|Hawa Eva Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124248187|Mamady Sidibé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124220104|Kaka Sékou Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124218179|Bandjou Oularé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124218166|Bandian Neyba Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124212059|Louceny Fofana]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2020-05-03
|
|-
| ''[[:d:Q124173086|Fodé Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124159815|Abdourahmane Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124149389|Fatoumata Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124080518|Joe Bébéto]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q124024843|Mamadou Diawara]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-09-28
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991818|Saliou Bella Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991807|Boubacar Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991786|Fodé Mohamed Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-09-28
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991773|Sâa Kossa Touré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991769|Pépé Koulémou]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991754|Elhadj Ibrahima Sila Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991748|Mohamed Lamine Kaba]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991742|Bouna Keita]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991706|Sata Diakité]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-06-03
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991691|M’Ballou Fatoumata Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991670|Morlaye Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123991647|Mamadou Kaly Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989334|Elhadj Mamadou Dian Barry]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2020-11-18
|
|-
| ''[[:d:Q123989333|Moustapha Kaba]]''
|
| [[IGini]]
| 2021-04-22
| 2024-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989330|Boubacar Sidiky Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989325|Mamadou Alpha Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989307|Mamadou Saliou Sow]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-03-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989304|Abdoulaye Sanoh]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989302|Fatoumata Barry]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989298|Malick Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123989294|Moussa Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988819|Mansa Samaoro]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988811|Tokpa Jean Kolié]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988797|Ramatoulaye Labo Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-03-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988735|Moussa Bangoura]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-03-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988551|Bakary Diakité]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988512|Souleymane Keita]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-03-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988333|Mohamed Tounkara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988325|Momo Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988307|Michel Kamano]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988295|Aissatou Bobo Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988286|Togba Zogbélémou]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-14
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988265|Mamady Kandé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988123|Daouda Sidibé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988038|Sory Sow]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123988023|Lanceï Diakité]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987995|Facely Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987970|Ibrahima Sory Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987942|Balla Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987891|Eva Kross]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987867|Abdoulaye Kaba]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987468|Mathieu Kpogomou]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987446|Zoupé Zogbélémou]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987429|Marie Kenneth Guilavogui]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987404|Samouka Bérété]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987345|Mamadou Saliou Baldé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987327|Mamadou Saliou Kanté]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987308|Mamadou Dian I Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987208|Ibrahima Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987192|Elhadj Ibrahima Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987176|Fodé Abass Cissé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987157|Cheik Fantamady Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123987064|Amara Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123986946|Sékou Minkaïlou Conté]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123986912|Mohamed Diop]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123986837|Meta Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q123985730|Mamadou Baadiko Bah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q111550712|Ibrahima Sory Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109609655|Aboubacar Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109538043|Abou Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109322223|Souleymane Touré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109322199|Marie Madeleine Kamano]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321676|Hadja Djakagbè Kaba]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321466|Antoine Kadouno]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321463|Elhadj Baila Ly]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321431|Togba Traoré]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321083|Thierno Aliou Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109321066|Moustapha Diané]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109318712|Aboubacar Adama Sylla]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q109310549|Abdoulaye Bernard Keita]]''
|
| [[IGini]]
| 2014-01-01
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q99399482|Oyé Béavogui]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-01
|
|
|-
| ''[[:d:Q96695282|Domani Doré]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q96678700|Elhadj Dembo Sylla]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q96678697|Ibrahima Deen Touré]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q96678661|Aly Kaba]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q96621736|Aboubacar Soumah]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q88863811|Djéné Saran Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-09-28
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q87442540|Nanfadima Magassouba]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-01-01
| 2020-01-01
|
|-
| ''[[:d:Q16186605|Sekou Benna Camara]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
|
|-
| ''[[:d:Q6666650|Loffo Camara]]''
|
| [[IGini]]
|
|
| [[File:Loffo Camara - 1962.jpg|center|128px]]
|-
| ''[[:d:Q5351372|El Hadj Ismael Mohamed Gassim Gushein]]''
|
| [[IGini]]
| 1995-01-01
| 2008-12-01
|
|-
| ''[[:d:Q3510611|Sékou Kouréissy Condé]]''
|
| [[IGini]]
| 2020-04-22
| 2021-09-05
| [[File:Sékou Koureissy CONDE.jpg|center|128px]]
|-
| ''[[:d:Q3358505|Ousmane Diallo]]''
|
| [[IGini]]
| 2013-01-01
| 2020-01-01
| [[File:Ousmane Gaoual Diallo.jpg|center|128px]]
|-
| ''[[:d:Q2289977|Siradiou Diallo]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q527792|Jean-Marie Doré]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|-
| ''[[:d:Q323086|Aboubacar Somparé]]''
|
| [[IGini]]
|
|
|
|}
{{Wikidata list end}}
rzj30jgagbyttzc584zvsxc4e7fo1fv
UMkhosi woMhlanga
0
10453
121663
109994
2026-03-27T05:18:49Z
Fongcwele
16873
/* Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala */
121663
wikitext
text/x-wiki
'''Umkhosi Womhlanga''' umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona [[Nyokeni|eNyokeni]] esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha.Kanye Baye Befundiswe Nokuhlonipha bobuntombi.<ref>Nkosi, Gugulethu Sebenzile. ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices''. Diss. University of Zululand, 2013.</ref>
[[File:Izintombi zoMkhosi woMhlanga.jpg|thumb|Enyokeni Royal Palace ]]'''UMkhosi Womhlanga''' ungeminye yemikhosi emidala kakhulu eMbusweni wobukhosi bakwaZulu. Lo mkhosi waqalwa amaZulu esazinze eNkabazwe yezwekazi lase-Afrika. Ngeshwa-ke lo mkhosi washabalala ngesikhathi umbuso wakwaZulu unqotshwa ngamaNgisi kodwa wabuye wavuselelwa yiSilo [[Goodwill Zwelethini kaBhekuzulu|uZwelithini]] ngonyaka ka-1984. <ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref>
== '''UMLANDO''' ==
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589</ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo.
Lo mkhosi wabuye wavuselelwa kuleli lase[[IRiphabhuliki yaseNingizimu Afrika|Ningizimu Afrika]] emva kokunyamalala isikhathi eside. Lo mkhosi ugqama noma uthuthuke emva kokuba indlovukazi Mantfombi MaDlamini Zulu (ongowokudabuka eSwatini) esegcagcele esizweni samaZulu. Ngokomlando, indlovukazi Mantfombi eyavuselela leli siko.
Ukubizwa [[Goodwill Zwelethini kaBhekuzulu|kweNgonyama ngoHlanga Lwezw]]<nowiki/>e kusukelwa kulolu qalo olwalumila eNingizimu yezwe lase[[IGibhithe|Gibhithe]]. Ngakho-ke uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.
Kafushane-nje, [[Reeds plant|umhlanga uhlobo lotshani]] noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
== '''Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga''' ==
Uma kuzogujwa uMkhosi wesizwe kuye kudingeke ukuba iSilo sizilungiselele ngokwanele. ISilo siye sixhumane naMakhosi esizwe asalala, sicele ukuba umcimbi ube yimpumelelo futhi kungabibikho mishophi eyehlayo sixhumana namakhosi esizwe asalala ngezindlela ezahlukene kungaba ngokomthandazo wayo wenkolo yobuKrestu noma ngokwesintu namasiko akhona. Ngakho-ke uma kuzogujwa uMkhosi Womhlanga iSilo siye singene emgonqweni ekuqaleni kwesonto lomkhosi. Ezinye izinhlelo zeNgonyama ziyama ngoba kusuke kufanele ibe sesigodlweni okuzogujelwa kuso umkhosi. Kuye kwenziwe konke okwesiko njengokugaywa kotshwala nokunye okuhambisana nokulungiselela nokubika umcimbi.Inhloso yokugoqa kweSilo ukucelela izintombi nezihambeli zomcimbi uhambo oluhle.
Kulo mcimbi, kusuke kukhona abaqaphe isimo ukwenzela ukuthi uma kukhona okudinga ukungenelela kweNgonyama bakwazi ukuyobika ngokushesha. NoNdlunkulu beSilo kudingeke basondele esigodlweni okuzobanjelwa kuso uMkhosi Womhlanga.
== '''Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga''' ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== '''Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala''' ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== '''Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka''' ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
==== '''Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine)''' ====
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usukU lwangoMgqibelo.
===== '''Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni''' =====
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
====== '''Ukugujwa koMkhosi Womhlanga''' ======
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi Noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
'''''Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje''''':
1. Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
2. Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
3. Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
4. Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
'''Amajongisi '''
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.Mbonambi, H. B. (2010). Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu (Doctoral dissertation).
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
====== '''Amabutho asingethe iNgonyama''' ======
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== '''Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga''' ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.Mbonambi, H. B. (2010). Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu (Doctoral dissertation).
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
'''Isiphetho'''
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.
'''''Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni'',''' namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
'''''Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela'''''. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
[[Category:Amasiko akwaZulu]]
[[Category:Imikhosi yakwaZulu]]
==Amaphatho==
jyw3iaqv22s6sna2a40f4m4yu5l8wk6
UMkhosi woSelwa
0
10461
121664
115581
2026-03-27T05:20:40Z
Fongcwele
16873
/* Isendlalelo */
121664
wikitext
text/x-wiki
'''UMkhosi woSelwa''' noma '''uMkhosi wokweShwama''' uwumthandazo wesizwe kubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi.
Lo mkhosi ugunjwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigondlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsiswa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
=== '''Ukuchazela yesitshalo iselwa nokuhlobana kwaso nalo mkhosi''' ===
Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibe njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Ngamafuphi nje, kuningi okumsebenzi weselwa. Iselwa uma selivufuthiwe, liyalikha bese bayalomisa. Uma selomile baligweda phakathi bakhiphe imbewu kodwa inhloso kusuke kuwukwakha inkezo / ukhezo lokukha amanzi, ukwakha igula okungaba igula lamasi, igula lokugcina imuthi, kanye nokunye. Kwenzeka kwenziwe amadoshi okufaka ugwayi.
owawugujwa ekuqaleni noma ekugcineni [[Inkwindla|kwenkwindla]]. Lona ngumkhosi womthandazo wesizwe samaZulu lapho kusuke kubongwa khona konke okuhle okwenzeke onyakeni okubalwa kukho imvula, ukudla ikuningi, nokunye okuningi okuhle. Kulo mkhosi inkosi iyona eqala ngqa ukudla okusha ukusanda kuvunwa emasimini. Ngalenkathi abantu abavumelekile ukuthi bakudle ukudla okusha inkosi ingakakudli. Owayengeqa lomthetho wayengabulawa nokubulawa ngoba wabe etshengisa ukungahloniphi ubukhosi kanye nabaphansi <ref name="qobo">{{cite book | Last=Ntomebela | first=T.E | last| et al | date=2001| title=Amangwevu esiZulu Ibanga lesi-9| publisher=Shuter & Shooter | isbn=0-7960-1645-3}}</ref>. Lomkhosi usuke wenzelwa kakhulu abesilisa abasebancane, ikakhulukazi abangakasokwa. Lona ngumkhosi osuka emandulo, futhi awugujwa amazulu kuphela kepha ugujwa izizwe esiningana ezise-Afrika eseNingizimu. Lona ngomunye wemikhosi eyavuselelwa iSilo samaBandla uGoodwill Zwelithini kaBhekuzulu, ngonyaka we-1990. ugujwa esigodlweni seNgonyama yamaZulu Enyokeni kwaNongoma ngayo yonke iminyaka ngenyaka kaZibandlela <ref name="zul" />.
=Isendlalelo=
Inkosi inyathela uselwa oluphekwa ngemithi enamandla. Inkosi ihlala igonqile. Kulendlu akungeni muntu ngaphandle kukanina nesalukazi esingasagezi. Inkosi iyawuzila umdlukulu wayo. Ngenkathi igonqile ihlala nsensila yayo kanye nenyanaga eyiqinisa ngamakhubalo anohlonzo., Amabutho akha amadlangala azungenze umuzi wenkosi. Ngale nkathi amabutho ahuba amahubo empi. Ekuseni nantamabama,e inkosi ikhwifa ilanga <ref name=qobo2>{{cite book | Last=Ntomebela | first=T.E | last| et al | date=2000| title=Amangwevu esiZulu Ibanga lesi-8| publisher=Shuter & Shooter | isbn=0-7960-1480-9}}</ref><ref name="qobo"/>.
==Ukugujwa kwalomkhosi==
Ngosuku lokungena komkhosi, kusondezwa umhlambi omnyama bese kulethwa [[inkunzi]] emnyama. Le nkunzi ayihlatshwa [[Umkhonto|ngomkhonto]] noma ngesinye isikhali kepha amabutho asebenzisa izandla zawo ukuyibulala. Amabutho angena nayo esibayeni bese ayayizungeza eyisonta, ayiqhumise ithambo lesijungujungu. Iyabengwa. Umbengo unikwa inkosi ucwiliswe emithini enamandla. Inkosi imfimfithe iqatha ililahle. Imibengo iphonswa phezulu amabutho ayinqake, amfimfithe. Owele phansi awudliwa. [[Imbongi]] iqephuza inkosi bese imemezela ukuthi owezulu usedlile, ngakho izwe lingeshwama. Impendulo kuba ukuduma kuka "Bayede uyizulu." Kuyagidwa kwenanywe kuhlatshwe ezekhethelo [[Inkomo|izinkomo]], kufinywe ngendololwane. Abantu sebegadla ukudla okusha, bashaye udolo qina, dolo qina <ref name="qobo"/>.
Lona ngumkhosi osuka emandulo, futhi awugujwa amazulu kuphela kepha ugujwa izizwe esiningana ezise-Afrika eseNingizimu. Esizweni sakwaZulu lomkhosi waqalwa ngu[[Shaka kaSenzangakhona]] Ebukhosini bamaSwazi umkhosi ofanba nawo lona ubizwa ngokuthi [[Incwala]]<ref name="zul">{{cite web | title=Amabutho | url=http://www.zuluculture.co.za/history/amabutho/ | author=Shange Z | date=10 Mfumfu 2016 | access date=21 Zibandlela 2018 | access-date=2018-12-21 | archive-date=2018-12-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181225014552/http://zuluculture.co.za/history/amabutho/ | dead-url=yes }}</ref>..
[[Category:Amasiko akwaZulu]]
[[Category:Amasiko eSintu]]
[[Category:AbeNguni]]
[[Category:Imikhosi yakwaZulu]]
==Imithombo==
c33hy6d43v1g6wlljdxadnag145he27
User:GerardM/Fellows of the Ugandan National Academy of Sciences
2
11113
121685
121479
2026-03-27T09:49:08Z
ListeriaBot
10758
Wikidata list updated [V2]
121685
wikitext
text/x-wiki
[https://tools.wmflabs.org/reasonator/?q=Q68928508 Fellows of the Ugandan National Academy of Sciences]
{{Wikidata list
|sparql=
SELECT
DISTINCT ?item
(COUNT(DISTINCT ?publications) AS ?count)
(REPLACE(STR(?item), ".*Q", "Q") AS ?qid)
(CONCAT( "[[toolforge:scholia/author/", ?qid , "|", ENCODE_FOR_URI(?count), "]] / ", "[[toolforge:scholia/author/", ?qid , "/missing{{!}}📖]]") AS ?scholia)
WHERE {
?item wdt:P166 wd:Q68928508 .
OPTIONAL { ?publications wdt:P50 ?item }
}
GROUP BY ?item|section=
|sort=P166/Q68928508/P585
|sort_order=desc
|columns=label:Article,P106,P496,P1960,P214,P166/Q68928508/P585:Date conferred,P18:Image,?scholia:Publications (known/missing)
|thumb=128
|min_section=2
}}
{| class='wikitable sortable'
! Article
! occupation
! ORCID
! Google Scholar author ID
! VIAF
! Date conferred
! Image
! Publications (known/missing)
|-
| ''[[:d:Q100449863|Grace Ndeezi]]''
| ''[[:d:Q1919436|pediatrician]]''<br/>[[USolwazi]]<br/>''[[:d:Q3400985|academic]]''
| [https://orcid.org/0000-0001-5557-2733 0000-0001-5557-2733]
|
| [https://viaf.org/viaf/100149066363965600781 100149066363965600781]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q100449863|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q100449863/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q90283295|James M Ntambi]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0001-9784-9550 0000-0001-9784-9550]
|
| [https://viaf.org/viaf/33602498 33602498]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q90283295|1]] / [[toolforge:scholia/author/Q90283295/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85320212|Jonathan Baranga]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85320212|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85320212/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85319212|George William Otim-Nape]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85319212|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85319212/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85314442|Francis Ejobi]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85314442|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85314442/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85313759|Florence Mirembe]]''
|
|
|
| [https://viaf.org/viaf/68567853 68567853]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85313759|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85313759/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85310447|Abel M.S. Katahoire]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85310447|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85310447/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85310280|Peter Kakubeire Baguma]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85310280|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85310280/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85205082|Sylvester Nyakaana]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85205082|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85205082/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85204898|Sally Stansfield]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85204898|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85204898/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85203987|Johnny Mugisha]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85203987|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85203987/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85203794|Adipala Ekwamu]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85203794|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85203794/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85020439|Florence Mutonyi D'ujanga]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85020439|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85020439/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85020286|Maria G. N. Musoke]]''
| [[Usonzululwazi wokwaziswa]]<br/>''[[:d:Q24975603|Deputy Vice Chancellor]]''
| [https://orcid.org/0000-0003-1079-6201 0000-0003-1079-6201]
| [https://scholar.google.com/citations?user=P2HFFZsAAAAJ P2HFFZsAAAAJ]
| [https://viaf.org/viaf/53258232 53258232]
|
| [[File:Maria Musoke.jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q85020286|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85020286/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85020141|Gerald Kayingo]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85020141|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85020141/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q85001860|Jeninah Karungi]]''
|
| [https://orcid.org/0000-0002-0433-7423 0000-0002-0433-7423]
| [https://scholar.google.com/citations?user=OSf_QWkAAAAJ OSf_QWkAAAAJ]
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q85001860|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q85001860/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84998805|Mackay Okure]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84998805|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84998805/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84998060|Miph Boses Musoke]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84998060|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84998060/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84995752|Felix Budara Bareeba]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84995752|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84995752/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84991133|Thomas Gordon Egwang]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84991133|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84991133/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84991115|Nakanyike B. Musisi]]''
|
|
|
| [https://viaf.org/viaf/41955099 41955099]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84991115|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84991115/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84925001|James P. M. Ntozi]]''
| ''[[:d:Q12360779|demographer]]''<br/>''[[:d:Q1622272|university teacher]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/6493980 6493980]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84925001|1]] / [[toolforge:scholia/author/Q84925001/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84922904|Ben Kiregyera]]''
| ''[[:d:Q2732142|statistician]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/65272228 65272228]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84922904|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84922904/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84852651|John Baptist Kaddu]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84852651|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84852651/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84841844|Joseph Mukiibi]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84841844|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84841844/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84840225|John Tuhe Kakitahi]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84840225|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84840225/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84836248|Steven Allan Nyanzi]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84836248|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84836248/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84830403|Louis Mukwaya]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84830403|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84830403/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84827605|Samuel Kyamanywa]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84827605|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84827605/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84821435|Mateete Bekunda]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84821435|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84821435/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84763078|Hannington Oryem-Origa]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84763078|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84763078/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84761148|George William Lubega]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84761148|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84761148/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84761129|Tom Otiti]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84761129|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84761129/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84608963|Denis Karuhize Byarugaba]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0002-4175-5659 0000-0002-4175-5659]
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84608963|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84608963/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84608950|Abdu Basajjabaka Kawalya Kasozi]]''
|
|
|
| [https://viaf.org/viaf/41955081 41955081]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84608950|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84608950/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84602232|Ham-Mukasa Mulira]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84602232|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84602232/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84561290|Paul Edward Tebakyagenda Mugambi]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84561290|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84561290/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84561079|Julius Y.Kitungulu Zake]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84561079|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84561079/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84558963|William B. Banage]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84558963|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84558963/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84509987|Livingstone Luboobi]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0003-0438-9845 0000-0003-0438-9845]
| [https://scholar.google.com/citations?user=nYLrDJAAAAAJ nYLrDJAAAAAJ]
| [https://viaf.org/viaf/317149294363780522309 317149294363780522309]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84509987|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84509987/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84509247|Justin Epelu Opio]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84509247|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84509247/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84507696|Edward K. Kirumira]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84507696|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84507696/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q84507497|Patrick R. Rubaihayo]]''
| [[Usopolitiki|usombusazwe]]
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q84507497|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q84507497/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q72394455|Elly N. Sabiiti]]''
|
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q72394455|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q72394455/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q72202604|Joseph Obua]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q72202604|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q72202604/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q71651888|David Justin Bakibinga]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
|
|
|
| 2005
|
| [[toolforge:scholia/author/Q71651888|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q71651888/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q70917210|Emmanuel Kasimbazi]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0002-6770-6740 0000-0002-6770-6740]
|
| [https://viaf.org/viaf/276472921 276472921]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q70917210|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q70917210/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q69990468|Asinisi Fina Opio]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''<br/>''[[:d:Q1622272|university teacher]]''
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q69990468|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q69990468/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q68927681|Samson Rwahwire]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0003-2008-0362 0000-0003-2008-0362]
| [https://scholar.google.com/citations?user=hfKVFroAAAAJ hfKVFroAAAAJ]
|
| 2018
|
| [[toolforge:scholia/author/Q68927681|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q68927681/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q65709427|John Muyonga]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''<br/>''[[:d:Q64461822|lecturer]]''<br/>''[[:d:Q2576499|nutritionist]]''
| [https://orcid.org/0000-0002-5598-1462 0000-0002-5598-1462]
| [https://scholar.google.com/citations?user=AsIvIs8AAAAJ AsIvIs8AAAAJ]
| [https://viaf.org/viaf/33920330 33920330]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q65709427|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q65709427/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q58755745|Noble Banadda]]''
| ''[[:d:Q81096|engineer]]''
|
| [https://scholar.google.com/citations?user=TsN9EmsAAAAJ TsN9EmsAAAAJ]
| [https://viaf.org/viaf/29153237737429211271 29153237737429211271]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q58755745|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q58755745/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q56449512|John Robert Stephen Tabuti]]''
| ''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0001-9024-9181 0000-0001-9024-9181]
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q56449512|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q56449512/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q39183854|Lillian Tibatemwa-Ekirikubinza]]''
| ''[[:d:Q16533|umehluleli]]''<br/>''[[:d:Q40348|ummeli]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/2006957 2006957]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q39183854|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q39183854/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q25112522|Joseph Mugisha]]''
| ''[[:d:Q170790|mathematician]]''
|
| [https://scholar.google.com/citations?user=IiVx9AQAAAAJ IiVx9AQAAAAJ]
|
|
| [[File:Prof Joseph YT Mugisha.jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q25112522|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q25112522/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q19276816|Pen-Mogi Nyeko]]''
| ''[[:d:Q202883|veterinarian]]''
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q19276816|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q19276816/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q18749082|Harriet Mayanja-Kizza]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>''[[:d:Q913404|Doctor of Medicine]]''
| [https://orcid.org/0000-0002-9297-6208 0000-0002-9297-6208]
| [https://scholar.google.com/citations?user=tjbhqqYAAAAJ tjbhqqYAAAAJ]
| [https://viaf.org/viaf/309900685 309900685]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q18749082|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q18749082/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q18356337|Frederick Kayanja]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>''[[:d:Q1622272|university teacher]]''
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q18356337|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q18356337/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q17580348|Mary Okwakol]]''
| [[Umqaqathi]]<br/>''[[:d:Q350979|zoologist]]''<br/>''[[:d:Q12416358|vice-chancellor]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/46577721 46577721]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q17580348|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q17580348/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q17580312|Maud Kamatenesi Mugisha]]''
| ''[[:d:Q18805|naturalist]]''<br/>''[[:d:Q3745071|science writer]]''<br/>''[[:d:Q21281706|academic administrator]]''<br/>''[[:d:Q3400985|academic]]''
|
|
|
|
| [[File:Prof. Maud Kamatenesi Mugisha (PhD).png|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q17580312|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q17580312/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q16732954|Peter Mugyenyi]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>[[umbhali]]<br/>''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0002-9183-9973 0000-0002-9183-9973]
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q16732954|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q16732954/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q16116838|John Ssebuwufu]]''
| ''[[:d:Q593644|chemist]]''<br/>''[[:d:Q974144|educator]]''<br/>''[[:d:Q16532929|administrator]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/165145541820196600384 165145541820196600384]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q16116838|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q16116838/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q8069664|Zerubabel Nyiira]]''
| [[Usopolitiki|usombusazwe]]
|
|
|
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q8069664|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q8069664/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q6990732|Nelson Sewankambo]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>''[[:d:Q3400985|academic]]''<br/>''[[:d:Q913404|Doctor of Medicine]]''
| [https://orcid.org/0000-0001-9362-053X 0000-0001-9362-053X]
|
|
|
| [[File:Fogarty-nih-50th-symposium-speaker-nelson-sewankambo (41746078365).jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q6990732|1]] / [[toolforge:scholia/author/Q6990732/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q5373353|Emmanuel Tumusiime-Mutebile]]''
| ''[[:d:Q188094|economist]]''<br/>''[[:d:Q1979607|financier]]''<br/>''[[:d:Q806798|banker]]''<br/>''[[:d:Q1622272|university teacher]]''<br/>''[[:d:Q132050|governor]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/232482927 232482927]
|
| [[File:Mutebile.jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q5373353|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q5373353/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q5239645|David Serwadda]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>''[[:d:Q1650915|umcwaningi]]''
| [https://orcid.org/0000-0001-6532-6587 0000-0001-6532-6587]
|
|
|
| [[File:David Serwadda at 2012 International AIDS Conference.JPG|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q5239645|2]] / [[toolforge:scholia/author/Q5239645/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q5111001|Christine Dranzoa]]''
| ''[[:d:Q3400985|academic]]''<br/>''[[:d:Q350979|zoologist]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/169942625 169942625]
|
|
| [[toolforge:scholia/author/Q5111001|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q5111001/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q3105642|Gilbert Bukenya]]''
| [[Inyanga (umelaphi)|inyanga]]<br/>[[Usopolitiki|usombusazwe]]<br/>[[Usomabhizinisi]]<br/>''[[:d:Q24017732|public health scientist]]''<br/>''[[:d:Q1622272|university teacher]]''<br/>''[[:d:Q83307|minister]]''
|
|
|
|
| [[File:Dr. Gilbert Balibaseka Bukenya (cropped).jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q3105642|0]] / [[toolforge:scholia/author/Q3105642/missing|📖]]
|-
| ''[[:d:Q320005|Apolo Nsibambi]]''
| ''[[:d:Q1622272|university teacher]]''<br/>[[Usopolitiki|usombusazwe]]<br/>''[[:d:Q83307|minister]]''
|
|
| [https://viaf.org/viaf/43084597 43084597]
|
| [[File:Apolo Nsibambi.jpg|center|128px]]
| [[toolforge:scholia/author/Q320005|1]] / [[toolforge:scholia/author/Q320005/missing|📖]]
|}
{{Wikidata list end}}
3rkz7ehj0221nlgcz3pevjnttj8e11p
IMbiwa
0
31224
121684
102165
2026-03-27T08:50:17Z
Fongcwele
16873
121684
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sérandite,_natrolite,_analcime,_aegirine_300-4-2112.JPG|thumb|Imincwebe -serandite, i-natrolite, i-analcime, ne- aegirine evela eNtabeni Saint-Hilaire, eQuebec, eCanada]]
Kwezofundomhlaba, nakwezomchazambiwa, '''imbiwa''' ngokwenkulumo evamile, yisiqa [[Isinqumela|esimkhumanqa]] esinesakhiwo sevanga esichasisiwe kahle kanye nohlaka lomncwebe oluqondile, kokubili okuyizonto ezitholakala ngokwemvelo ngesimo esicwebile.
===Amagama ezimbiwa ngesizulu===
Izimbiwa - Minerals
.
Lepidolite - itshebuka
Petalite - itshekhasi
Chrysoberyl - umbehlobhedu
Borate - ibohlotha
Flourite - Umfusitshe
Cryolite - isifothozatshe
Sodalite - umnasitshe
Halite - itshiwotshe
Serpentine - izengatshe
Dolomite - umgethetshe
Bauxite - umgalitshe
Variscite - ingabutshe
Opal - inhletshe
Phosphorite - ipholotshe
Sylvite - isibabatshe
Aphthitalite - izinzotshe
Calcite - itshemcako
Aragonite - umhemetshe
Gadolinite - itshemgede
Euxenite - igxebetshe
Chromite - umchiyatshe
Crocite - incwalitshe
Rhodochrosite - isigweje
Pyrolusite - umkhwicipha
Pyrite - incwabatshe
Haematite - igazitshe
Asbestos - itsheboya
9b549iavi6798scfmoe8gpzhvvxkf8h
Imikhosi yesizwe SakwaZulu
0
32317
121659
115719
2026-03-27T05:00:00Z
Fongcwele
16873
121659
wikitext
text/x-wiki
[[File:Izintombi zoMkhosi woMhlanga.jpg|thumb|Enyokeni Royal Palace ]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
q
== Umlando ==
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo.
Lo mkhosi wabuye wavuselelwa kuleli lase[[IRiphabhuliki yaseNingizimu Afrika|Ningizimu Afrika]] emva kokunyamalala isikhathi eside. Lo mkhosi ugqama noma uthuthuke emva kokuba indlovukazi Mantfombi MaDlamini Zulu (ongowokudabuka eSwatini) esegcagcele esizweni samaZulu. Ngokomlando, indlovukazi Mantfombi eyavuselela leli siko.
Ukubizwa [[Goodwill Zwelethini kaBhekuzulu|kweNgonyama ngoHlanga Lwezw]]<nowiki/>e kusukelwa kulolu qalo olwalumila eNingizimu yezwe lase[[IGibhithe|Gibhithe]]. Ngakho-ke uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.
Kafushane-nje, [[Reeds plant|umhlanga uhlobo lotshani]] noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
== Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga ==
Uma kuzogujwa uMkhosi wesizwe kuye kudingeke ukuba iSilo sizilungiselele ngokwanele. ISilo siye sixhumane naMakhosi esizwe asalala, sicele ukuba umcimbi ube yimpumelelo futhi kungabibikho mishophi eyehlayo sixhumana namakhosi esizwe asalala ngezindlela ezahlukene kungaba ngokomthandazo wayo wenkolo yobuKrestu noma ngokwesintu namasiko akhona. Ngakho-ke uma kuzogujwa uMkhosi Womhlanga iSilo siye singene emgonqweni ekuqaleni kwesonto lomkhosi. Ezinye izinhlelo zeNgonyama ziyama ngoba kusuke kufanele ibe sesigodlweni okuzogujelwa kuso umkhosi. Kuye kwenziwe konke okwesiko njengokugaywa kotshwala nokunye okuhambisana nokulungiselela nokubika umcimbi.Inhloso yokugoqa kweSilo ukucelela izintombi nezihambeli zomcimbi uhambo oluhle.
Kulo mcimbi, kusuke kukhona abaqaphe isimo ukwenzela ukuthi uma kukhona okudinga ukungenelela kweNgonyama bakwazi ukuyobika ngokushesha. NoNdlunkulu beSilo kudingeke basondele esigodlweni okuzobanjelwa kuso uMkhosi Womhlanga.
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
r55ovd9c6m88dn9vzdkc76qxl98337d
121660
121659
2026-03-27T05:08:09Z
Fongcwele
16873
/* Umlando */
121660
wikitext
text/x-wiki
[[File:Izintombi zoMkhosi woMhlanga.jpg|thumb|Enyokeni Royal Palace ]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
q
== Umkhosi womhlanga==
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha.Kanye Baye Befundiswe Nokuhlonipha bobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.
Kafushane-nje, [[Reeds plant|umhlanga uhlobo lotshani]] noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
== Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga ==
Uma kuzogujwa uMkhosi wesizwe kuye kudingeke ukuba iSilo sizilungiselele ngokwanele. ISilo siye sixhumane naMakhosi esizwe asalala, sicele ukuba umcimbi ube yimpumelelo futhi kungabibikho mishophi eyehlayo sixhumana namakhosi esizwe asalala ngezindlela ezahlukene kungaba ngokomthandazo wayo wenkolo yobuKrestu noma ngokwesintu namasiko akhona. Ngakho-ke uma kuzogujwa uMkhosi Womhlanga iSilo siye singene emgonqweni ekuqaleni kwesonto lomkhosi. Ezinye izinhlelo zeNgonyama ziyama ngoba kusuke kufanele ibe sesigodlweni okuzogujelwa kuso umkhosi. Kuye kwenziwe konke okwesiko njengokugaywa kotshwala nokunye okuhambisana nokulungiselela nokubika umcimbi.Inhloso yokugoqa kweSilo ukucelela izintombi nezihambeli zomcimbi uhambo oluhle.
Kulo mcimbi, kusuke kukhona abaqaphe isimo ukwenzela ukuthi uma kukhona okudinga ukungenelela kweNgonyama bakwazi ukuyobika ngokushesha. NoNdlunkulu beSilo kudingeke basondele esigodlweni okuzobanjelwa kuso uMkhosi Womhlanga.
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
hnzwg8es4nflam09ifwfexcpyp67tpd
121661
121660
2026-03-27T05:12:18Z
Fongcwele
16873
121661
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha.Kanye Baye Befundiswe Nokuhlonipha bobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.
Kafushane-nje, [[Reeds plant|umhlanga uhlobo lotshani]] noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
== Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga ==
Uma kuzogujwa uMkhosi wesizwe kuye kudingeke ukuba iSilo sizilungiselele ngokwanele. ISilo siye sixhumane naMakhosi esizwe asalala, sicele ukuba umcimbi ube yimpumelelo futhi kungabibikho mishophi eyehlayo sixhumana namakhosi esizwe asalala ngezindlela ezahlukene kungaba ngokomthandazo wayo wenkolo yobuKrestu noma ngokwesintu namasiko akhona. Ngakho-ke uma kuzogujwa uMkhosi Womhlanga iSilo siye singene emgonqweni ekuqaleni kwesonto lomkhosi. Ezinye izinhlelo zeNgonyama ziyama ngoba kusuke kufanele ibe sesigodlweni okuzogujelwa kuso umkhosi. Kuye kwenziwe konke okwesiko njengokugaywa kotshwala nokunye okuhambisana nokulungiselela nokubika umcimbi.Inhloso yokugoqa kweSilo ukucelela izintombi nezihambeli zomcimbi uhambo oluhle.
Kulo mcimbi, kusuke kukhona abaqaphe isimo ukwenzela ukuthi uma kukhona okudinga ukungenelela kweNgonyama bakwazi ukuyobika ngokushesha. NoNdlunkulu beSilo kudingeke basondele esigodlweni okuzobanjelwa kuso uMkhosi Womhlanga.
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
7euptjb5jhrbsqvi2f4c0o2wfhgukqc
121662
121661
2026-03-27T05:16:36Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi womhlanga */
121662
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref>
Kafushane-nje, umhlanga uhlobo lotshani noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
== Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga ==
Uma kuzogujwa uMkhosi wesizwe kuye kudingeke ukuba iSilo sizilungiselele ngokwanele. ISilo siye sixhumane naMakhosi esizwe asalala, sicele ukuba umcimbi ube yimpumelelo futhi kungabibikho mishophi eyehlayo sixhumana namakhosi esizwe asalala ngezindlela ezahlukene kungaba ngokomthandazo wayo wenkolo yobuKrestu noma ngokwesintu namasiko akhona. Ngakho-ke uma kuzogujwa uMkhosi Womhlanga iSilo siye singene emgonqweni ekuqaleni kwesonto lomkhosi. Ezinye izinhlelo zeNgonyama ziyama ngoba kusuke kufanele ibe sesigodlweni okuzogujelwa kuso umkhosi. Kuye kwenziwe konke okwesiko njengokugaywa kotshwala nokunye okuhambisana nokulungiselela nokubika umcimbi.Inhloso yokugoqa kweSilo ukucelela izintombi nezihambeli zomcimbi uhambo oluhle.
Kulo mcimbi, kusuke kukhona abaqaphe isimo ukwenzela ukuthi uma kukhona okudinga ukungenelela kweNgonyama bakwazi ukuyobika ngokushesha. NoNdlunkulu beSilo kudingeke basondele esigodlweni okuzobanjelwa kuso uMkhosi Womhlanga.
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
ofw3dgknfl96ppwul4zbn4im4w7pboo
121665
121662
2026-03-27T05:22:47Z
Fongcwele
16873
/* Ukulungiselela KoMkhosi Womhlanga */
121665
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>. Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref>
Kafushane-nje, umhlanga uhlobo lotshani noma isimila esimila sibe sihle emanzini kodwa esisheshayo ukwephuka uma sithola ukuthikamezwa noma sithinteka kabi. Lokhu kuchaza ukuchaza ukuthi intombi iyashesha ukwephuka noma ukulimala, kumele iphathwe ngokucophelela. Izintombi zifaniswa nalobo tshani kungakho kuthiwa umkhosi womhlanga. Lo mkhuba ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi.
Lo mkhosi ugunjwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
idusp0xj1fixqoqc650lavd1bxztcck
121666
121665
2026-03-27T05:26:31Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi womhlanga */
121666
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi.
Lo mkhosi ugunjwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
cshwos3l1lk9oxj40xre3mujk8rbkz0
121667
121666
2026-03-27T05:29:27Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi woselwa */
121667
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga ==
Ngaphambi kokuba izintombi ziye eMkhosini Womhlanga ziyahlolwa ezifundeni lapho zisuka khona. Amatshitshi aya eMkhosini Womhlanga kufanele kube yilawo asethombile futhi ayalwa ukuthi kumele aziphathe kanjani uma esethombile. Lo Mhlanga othulwa eNgonyameni eNyokeni ugawulwa eMhlathuze enyakatho nelakwaZulu-Natali ngenxa yokuthi miningi kule ndawo.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
g7m79topfibatdzrptgmhyyugsrazoq
121668
121667
2026-03-27T05:33:40Z
Fongcwele
16873
/* Izintombi namalungiselelo oMkhosi Womhlanga */
121668
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[Umkhosi woselwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi wokweshwama, Umkhosi wolibo, Umkhosi wamaganu.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
dllcxa91y93bdspye4p2usgc7exufy6
121669
121668
2026-03-27T06:46:25Z
Fongcwele
16873
121669
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala ==
Minyaka yonke iNgonyama iye iqoke iNkosazane yaseNdlunkulu okuyiyona ekha umhlanga wokuqala. Okubalulekile ngokuqokwa kweNkosazane ezophatha umhlanga ngalowo nyaka wukuthi kumele kube yileyo esuke ingene ebuntombini ngaphambi kokufika komcimbi woMkhosi Womhlanga. Ngaphambi kokuthi iNkosazane nethimba eliyokha umhlanga baphume, iNgonyama ibikela aMakhosi esizwe asakhothama neNdlunkulu bese icelela abaNtwana uhambo oluphephile. AbaNtwana baphuma ngoLwesithathu ebusuku bethubeleze njalo baze bayongenisa oBuka, emzini weNkosi yakwaBiyela.
=== Ekuseni ngoLwesine kwesakaBiyela Obuka ===
Ngaphambi kokuba abaNtwana baphume ngoLwesine ekuseni, iNkosi yakwaBiyela iye ibike abaNtwana, ibacelele ukuphepha endleleni. INkosi iye ihlabe imbuzi esibayeni bese kuthelwa iNkosazane ngenyongo. Le mbuzi ayiphekwa kodwa iNkosazane ibuyela nayo esigodlweni. Kuye kuhlatshwe inkomo ukuze ithimba eliphelezela iNkosazane nabaNtwana bathole okuya ngasethunjini. Izintombi zendawo ezisuke zilindele ithimba laseNdlunkulu emzini weNkosi nazo zihlatshelwa inkomo.
=== Ukukha Umhlanga (usuku uLwesine) ===
Emva kwesidlo sasekuseni izintombi zihuba ihubo bese zehlela Emfuleni ukuyokha Umhlanga. Owokuqala ukhiwa iNkosazane kanti uphathiswa okwezikhali zamaNtungwa. Umhlanga weNkosazane nabaNtwana ungena wodwa ebhasini, kuthi owezintombi zendawo ufakwe elolini. Izintombi zibuyela emzini weNkosi ( kwaBiyela) zilale,zivuke '''ngoLwesihlanu''' zibuyele esigodlweni zifike ziwubeke ngaphandle usuhlutshiwe, bese iNgonyama iyazemukela. OweNkosazane wona ozomukelwa yiNgonyama, ulokhu uqashwe njalo ulinde usuku lwangoMgqibelo.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
pbsvpon99jldkestt3927prij29gsmf
121670
121669
2026-03-27T06:52:07Z
Fongcwele
16873
/* Ukuqokwa lweNkosazane okoyiyona ekha emhlanga wokuqala */
121670
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni ==
Ngokujwayelekile izintombi eziqhamuka ezifundeni ezahlukene zifika esigodlweni ngoLwesihlanu. Kuye kuphume abaNtwana baseNdlunkulu bazemukele. AbaNtwana baye bahube babuye bafundise izintombi amanye amahubo ezingawazi: Ngalo uLwesihlanu ngemuva kokwamukelwa izintombi zithola ithuba lokugida zibuye zithole iziyalo zeSilo. Kuye kunikezwe izifundo zokuziphatha ngobuqotho nezimilo ezinhle kubantu besifazane. Kulesi sikhathi esiphila kuso esikhungethwe yisifo sengculaza, izifundo ezinikezwa amatshitshi seziye zigcizelele ukuthi ucansi olungaphephile lungukufa uqobo. Kubuye kukhunjuzwe amatshitshi ngendlela okhokho bawo ababeziphatha ngayo: Ukunikeza lezi zifundo kwenziwa yibona abesifazane kuze kumbandakanye ngisho amakhosikazi angonina bayo iNgonyama.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
1c29zqcwy5rdomcsat4yremh8khezs7
121671
121670
2026-03-27T06:57:49Z
Fongcwele
16873
/* Izifundo ezifundwa koMkhulu eNyokeni */
121671
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga ==
UMkhosi Womhlanga ubamba iqhaza elibalulekile ngokugqugquzela izintombi ukuba zigcine ubuntombi bazo zize zifike esigabeni sokushada. Izifundo ezifundiswa izintombi esigodlweni ziyasiza ekuvikeleni ukukhulelwa kwezintombi nokuhaqwa yisifo sengculaza. UMkhosi Womhlanga usiza ukuvuselela amasiko esintu nokuzigqaja kwezintombi ngobuzwe nobuntombi bazo. Ukubuthwa okudalwa nguMkhosi Womhlanga negama elinikezwa ibutho lezintombi kugqugquzela ukuziphatha kahle ezintombini ngoba zingafuni igama lebutho lithunazeke.<ref name=":0" />
Mkhosi Womhlanga uvuselela amasiko Amahle okuziphatha kwezintombi. UMkhosi Womhlanga usiza ukuthi uthole abangani abaziphethe kahle futhi ugqugquzeleke ukuqhubeka nokugcina ubuntombi bakho. Kuyavela engxoxweni nezintombi ezizigcinile ezihamba uMkhosi Womhlanga ukuthi ontanga bazo abazemukeli kahle. Empeleni ngisho nabanye abazali banomona ngoba ezabo izingane zingaziphethe kahle bese bezibhuqa lezi ezigcine ubuntombi bazo. UManqele (2007) uqhuba uthi: uma ukhuluma iqiniso futhi ungazenyezi ngobuwena ontanga bakho bagcina sebekuhlonipha.
Lokhu kuchaza ukuthi izintombi azifunde ukuzethemba zingabanaki abazigxekayo ngoba bafuna zifane nabo. Nabo laba abagxekayo bayafisa ukuzigcina beyizintombi nto kodwa bahlulwa ukumelana nengcindezi yontanga babo.
Ngosuku lomkhosi, umgubho uqala ngomkhuleko lapho izinyosi zihaya iSilo esibusayo namakhosi amadala. Ngalesi sikhathi abaselisa bame ngezinyawo, kuthule cwaka. Abasemame nezintombi bahleli phansi kuthulekile. Akekho ukukizayo/ olilizayo. Bavala ngeHubo leSiswe.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
3r08zq3kxfpfcidlc90g553yr34cr7r
121672
121671
2026-03-27T06:58:25Z
Fongcwele
16873
/* Ukubaluleka koMkhosi Womhlanga */
121672
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Isiphetho ==
Ukuhloniphana phakathi kwezintombi nezinsizwa kwakuyinto ebalulekile endulo. Namhlanje abanye abantu besilisa abasabahloniphi abantu besifazane. Ukuhlukunyezwa kwabantu besifazane kudla umunyu kuleli lizwe. Ingcabhayi ilele kubazali nothisha ukuba bakugxilise emiqondweni yezingane zabafana ukuthi umuntu wesifazane uyahlonishwa.{{Opinion|September 2025}}
Endulo izintombi zazingavunyelwa ukuba ziye emathuneni, namhlanje sekuwuthela wayeka usubona ngisho nojahidada emingcwabeni. Isiko lokugezwa ngomswani kwezintombi uma kade kushoniwe ekhaya alisanakwa. Kuhle ukuthi zibuye emasisweni, amasiko ayebumba isizwe abuyiswe.
Isiko lokubalekela lalilihle linikeza izintombi ithuba lokuzikhethela. Nokho kulesi sikhathi sanamhlanje mhlawumbe selingaba nenkinga ngoba abanye abantu sebalahlekelwa ubuntu. Kungenzeka ukuthi ithi intombi ibalekela umuntu bese eyinukubeza athi izilethe yona. Isiko lokuhlolwa kwezintombi libonakala liba nesasasa kulezi zinsuku. UMkhosi Womhlanga ubambe iqhaza elibalulekile ukugqugquzela leli siko. Nokho-ke kukhona ezinye izinhlaka ezigxeka leli siko, zithi zilwela amalungelo abantu besifazane.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
m63si9n0t54xzy5843nmeighg6kq13a
121673
121672
2026-03-27T06:58:54Z
Fongcwele
16873
/* Isiphetho */
121673
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Ukugujwa koMkhosi Womhlanga ==
NgoMgqibelo izintombi zivuka ekuseni ziyogeza emfuleni zibuye sezivunule. Uma sezibuyile emfuleni ziye zimiswe ngezigaba ezifanele. Phambili kuma abaNtwana beSilo nabaNtwana baseNdlunkulu. Ngemuva kwabo kuma amatshitshi abhince umutsha, kuthi ngemuva kwaleli thimba kume amaqhikiza abhince umgcabha noma ivukusi noma yiluphi uhlobo lokubhinca kumele ngaphezulu kwalo izintombi zibhince umutsha otshengisa ukuthi ziyizintombi.
=== Imvunulo yezintombi ===
Imvunulo yezintombi yenhlukaniswe ngezigaba zayo ezine (4) kanje:
* Imvunulo yamajongosi izintombi ezingakaqomi
* Imvunulo yamaqhikiza okuyilezo eseziqomile
* Imvunulo eqondene nizingoduso okuyilezo esezigodusiwe noma eseziceliwe.
* Bese kuba nemvunulo yezinkehli okuyilezo esezilotsholiwe zaze zakhehlwa sezilinde umgcagco.
Zonke lezi zintombi zingamatshitshi kodwa imvunulo ezihlukanisa ngokwezigaba zazo. Yileso naleso sigaba sinemvunulo yaso. Zonke izintombi zisuke zivunule ngevunulo emiselwe noma eqondene nebanga elikuzo. Akuvumekile ukuxuba imvunulo ngokwegaba.
=== Amajongisi ===
Amajongosi, amatshitshi awagqoki lutho ezinqeni kodwa kuba onomndindi nezingcubula. Lokhu kusuke kukhombisa ukuzigqaja kwawo amatshitshi ngemizimba yawo. Amabele awembozwa ngalutho ngoba lokho kwakungelona isiko lamaZulu. Ubona ngamabele amatshitshi azimponjwana emile ethe mpo nezinqe zakhona zithe du zingahambi zinyakaza. Ithanga lakhona liginqika amanzi ligcwele licwebezela.
INkosazane esuke iqokwe yiSilo iye ibisithatha umhlanga wokuqala iyowunika iSilo. ISilo sisuke silindele kanye nezimenywa esigodlweni ngenhla kwesibaya. Ngaphambi kokuba iSilo simukele umhlanga eNkosazaneni siye siqale siphule lowo wangonyaka odlule siwuhudulele eceleni. Lo Mhlanga usuke uncikiswe phakathi kwesigodlo nesibaya. Lokhu iSilo sikwenza kusasele amagxathu ambalwa ukuba iNkosazane ifike kuso. Emva kweNkosazane kulandela abanye abaNtwana kuze nezintombi. Konke lokhu izintombi zikwenza zihuba amahubo. Izintombi aziwubeki noma kanjani umhlanga kodwa ziwubeka ngokucophelela ngenxa yokuthi umele ubuntombi bazo.<ref name=":0">Mbonambi, Herbert Bonginkosi. 2010. [https://uzspace.unizulu.ac.za/items/67b399f2-d9fe-4489-acf6-f52bb36ff929/full ''Ukuvuselelwa kwesiko lokuhlonipha entsheni ensundu ikakhulukazi esizweni sakwaZulu'']. University of Zululand.</ref>
Uma sekuqediwe iSilo siphuma ngehubo kulandele izintombi kuyiwe enkundleni lapho siyokwethula khona inkulumo yosuku.
=== Amabutho asingethe iNgonyama ===
EMkhosini Womhlanga kuye kubekhona amabutho abesilisa akhapha iNgonyama uma isiya enkundleni lapho izintombi zizogubha khona uMkhosi Womhlanga. Amabutho aphatha izihlangu, amawisa nezinduku angene neNgonyama enkundleni kuhutshwa amahubo esiZulu. Wonke amaZulu esilisa azokwethamela uMkhosi Womhlanga kudingeka avunule ngemvunulo yesiNtu.
Izivakashi azivunyelwa ukungena emigqeni yezintombi ezigubhayo zithathe izithombe ngendlela engahlelekile. Lokhu kungehlisa isithunzi nokubaluleka koMkhosi bese kuba sengathi yinkundla yokwenza inzuzo kanti kusuke kwakhiwa isizwe. Enkulumeni yayo iNgonyama iye income ukuziphatha ngobuqotho kwezintombi zakwaZulu. Phela izintombi ezigubha uMkhosi Womhlanga zisuke zihloliwe ukuthi zisaphelele yini. Ngakho-ke ukuzincoma kugqugquzela ukuthi ziqhubeke nokuziphatha kahle ukuze unyaka nonyaka zithole ithuba lokuzobukwa iNgonyama nesizwe sonke. ISilo siye sigcizelele ukubaluleka kokuziphatha kahle ukuze kunciphe ukufa kwabantu okudalwa yingculaza. Ukuphetha uMkhosi Womhlanga kwesinye isikhathi iSilo siye siqambe igama lebutho lezintombi ebezigubha uMkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
3lyupkc8l4e7yiuzvdhwvx2777d6l8h
121674
121673
2026-03-27T06:59:21Z
Fongcwele
16873
/* Ukugujwa koMkhosi Womhlanga */
121674
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
28vm4umy37drdiuivy2kh95fiua1l2e
121675
121674
2026-03-27T07:08:01Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi womhlanga */
121675
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi Womhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
tevmkq0zgop52if1eqeq1sjt42rio00
121676
121675
2026-03-27T07:08:47Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi womhlanga */
121676
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
kkryd6thehz7ntcs6k6jyuckme73eua
121677
121676
2026-03-27T07:09:40Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi woselwa */
121677
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
3h4v304lovija9e1wqk4sp7w0rtzmmu
121678
121677
2026-03-27T07:10:51Z
Fongcwele
16873
121678
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE|uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
7ope2jrwzme6zsxn6xxyswzanm9aa0b
121679
121678
2026-03-27T07:11:49Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi kaNomkhubulwane */
121679
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE|uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
{{Main article:UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE}}
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
0z3fyzaxjx4yfkrqkj8z9hfb62u5cm6
121680
121679
2026-03-27T07:12:38Z
Fongcwele
16873
/* Umkhosi kaNomkhubulwane */
121680
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE|uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
{{Main|UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE}}
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
4xnp4ybhscca55p8zi17u5atboec9gx
121681
121680
2026-03-27T07:14:52Z
Fongcwele
16873
/* UMkhosi Wesivivane */
121681
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE|uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
{{Main|UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE}}
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu uShaka kaSnezangakhona.
== UMkhosi Wesivivane ==
[[File:Building_site_and_pile_of_rocks_-_geograph.org.uk_-_5990180.jpg|thumb|isivivane]]
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
m0vydldbhmnbdqxgazpmhhho2q01ya7
121682
121681
2026-03-27T08:37:49Z
Fongcwele
16873
/* UMkhosi weLembe */
121682
wikitext
text/x-wiki
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6478982761).jpg|thumb|Izethameli ezize emkhosini wakwaZulu]]
'''Imikhosi yesizwe samaZulu''' iyimigubho ebanjwa kuwo wonke unyaka. Umkhosi owaziwa kakhulu yilowo obizwa ngokuthi Umkhosi womhlanga, lapho khona izintombi zihlangana ziyokha umhlanga. Emikhosini eminingi yakwaZulu, abantu bavunula bahlobengengqephu yesintu, kuba khona namabutho wesizwe samaZulu, futhi ngokuvamile lemikhosi iholwa iSilo sesizwe samaZulu. Ngokwesiko kuyahlatshwa kulemikhosi, kubulawe izinkomo nezimbuzi. Imikhosi yakwaZulu emikhulu ihlanganisa [[uMkhosi woMhlanga]], [[UMkhosi woSelwa]], [[UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE|uMkhosi KaNomkhubulwane]], Umkhosi WeLembe, Umkhosi Wamaganu, Umkhosi Wesivivane.
== Umkhosi womhlanga==
{{main|UMkhosi woMhlanga}}
[[File:South_africa_-_zulu_reed_dance_ceremony_(6563648943).jpg|thumb|Izintombi ziphethe umhlanga]]
Umkhosi Womhlanga umkhosi lapho izinkulungwane zezintombi zamaZulu zihlangana khona eNyokeni esigodlweni seNgonyama yamaZulu ngoMandulo unyaka nonyaka. Umkhosi womhlanga isiko lokukhuthaza ubumsulwa ezintombi nokuhlonishwa kwabesifazane abasebasha. Kanye baye befundiswe nokuhlonipha nokucondiza kobuntombi.
UMhlanga oxhumene nalo Mkhosi ngokomlando wuqalo oluthathwa njengomuthi wokuqala ukumila eNingizimu yezwe laseGibhithe [[I-Itiyopiya|eTopiya]]. Ngenxa yokuthathwa kwalo njengomuthi wokuqala, kukholelwa ukuthi uqalo wuhlanga lezwe olwaluhlanganisa iNingizimu neNyakatho yezwe laseGibhithe. [https://www.jstor.org/stable/24393056] Leli siko lagqame kakhulu ngeminyaka ye-[[Eswatini|1940 Eswatini]] ngaphansi kombuso kaSobhuza II. Izintombi zasuka kuzona zonke izindawo ezakhele izwe [[Eswatini|laseSwazini]] zanikela eLudzidzini embuthanweni owathatha izinsuku eziyisishiyagalolunye<ref>Ngwenya, Emmanuel Themba. 2017. ''[https://uzspace.unizulu.ac.za/items/674f10cf-470b-4076-9fd4-6b713625d589 Ucwaningo ngesiko lenhlonipho njengensika yesizwe samaZulu]''. University of Zululand. </ref>.
Lo mkhosi ususelwa emcimbini omdala odume ngokuthi wumchwasho. Umchwasho uchazwa ngokuthi isiko eliqondene nezintombi ezimsulwa ezingakahlangano nowesilisa ngokocansi. Kulo mkhosi, izintombi zisuke ziqhakambisa ubuntombi bazo nokuveza ubuhle bazo. uMhlanga okhiwa yizintombi ezingamatshitshi emifuleni umele uHlanga Lwezwe. Ukwethulwa komhlanga eNgonyameni kuwuphawu lokugcizelela ukuthathwa kwayo njengoHlanga Lwezwe.<ref>Nkosi, G. S. (2013). ''Umkhosi Womhlanga (Reed Dance) as a tourism enterprise in KwaZulu-Natal: Perceptions, policies and practices'' (Doctoral dissertation, University of Zululand).</ref> Lo mkhosi ugujwa njalo ngonyaka, enyangeni kaMandulo (September) esiGodlweni seNgonyama, [[Nongoma Local Municipality|eNyokeni kwaNongoma.]]
==Umkhosi woselwa==
{{main|UMkhosi woSelwa}}
[[File:A_large_and_small_calabash_the_stadium_at_SK_Fest_2024_01.jpg|thumb]]
UMkhosi woSelwa noma uMkhosi wokweShwama uwumthandazo wesizwe wokubongwa uMvelingangi/ uMvelikuqali ngemvula, inala nokugcina abantu abadala (omkhulu nogogo) abayinqolobane yesizwe mayelana ngolwazi nokuhlakanipha abaludlisa esizikulwaneni. Bayinqolobane nomthombo womlando, amasiko nokunye okuningi. Iselwa igama eliyibizo lesithelo sesitshalo esithi asifane nethanga. Sithi uma sesivuthiwe kwenziwe ngaso amagula amasi, izigubhu zamanzi nezinkezo zokukha amanzi noma utshwala. Abanye babiza bathi uselwa (uluselwa). Lesi sitshalo sithi asifane nezintanga futhi sikhula sinabe sikhiphe imilibo njengazo izintanga. Likhula linabe bese likhipha izigubhu okuyizona ezibiza ngokuthi iselwa. Iselwa liyaphekwa kwenziwe ingqeke, kwesinye isikhathi liphekwa ndawonye nethanga. Lesi sitshalo siyigugu esizweni samaZulu. Sitshalwa ehlobo noma enkwindla uma sekufike isikhathi sokufaka immbila phansi, izintanga, amabele nemfe nokunye okutshalwa emasimini.
Lo mkhosi ugujwa ngenyanga kaZibandlela kwaNongoma esigodlweni seSilo. Wenziwa ngesikhathi inyanga igcwele (full moon). Lo mkhosi uqondene ngqo nabantu besilisa kuphela, ikakhulukazi izinsizwa ezingakabuthwa. Lo mkhosi mdala KwaZulu naseSwazini. Amalungiselelo okugujwa komkhosi aqala ngenyanga kaLwezi (November).
== Umkhosi kaNomkhubulwane==
{{Main|UMKHOSI WENKOSAZANE YEZULU UNOMKHUBULWANE}}
UNomkhubulwane inkosazane yesizwe samaZulu okukholelwa ukuthi iyona elawula ukutshalwa nesivuno emasimini, iphinde ilawule ubuntombi ezintombini noma ebantwini besifazane. Kunenkolelo yokuthi le nkosazane iletha inhlanhla ebantwini besifazane okubalwa kona ukugana kanye nesipho sokuthola abantwana.
Lo mkhosi ungumkhuluko wesizwe lapho kucelwa khona imvula, inala, inzalo, nokuthula ezweni. ISilo saMabandla, uNgangezwelakhe wavuselela leli siko waqoka isizwe sakwaSokhulu ukuba yisona esisingatha lo msebenzi. Isigubhu seNkosazane silandwa khona endaweni yakwaSokhulu.
== UMkhosi weLembe==
[[File:Shaka_Zulu_Memorial.jpg|thumb|Isikhumbuzo seSilo uShaka]]
Lona Umkhosi obankelwa KwaDukuza, wokugubha ISilo sokuqala sesizwe samaZulu [[Shaka|uShaka kaSenzangakhona.]]
== UMkhosi Wesivivane ==
[[File:Building_site_and_pile_of_rocks_-_geograph.org.uk_-_5990180.jpg|thumb|isivivane]]
Umkhosi Wesivivane ungumgubho obungaza abantu besifazane. Lo mkhosi ubanjwa ngenyanga ka-Agasti, oyinyanga yabantu besifazane, usingathwa uMnyango Wezobuciko namaSiko KwaZulu-Natali ubambisene neNdlunkulu yakwaZulu. .
Abantu besifazane besifundazwe sakwaZulu-Natali nezinye isifundazwe, kuhlanganisa nababuya Eswatini, bonke babuthanela esogodlweni, ukuzogubha lomkhosi.
== Imithombo ==
[[Category:Amasiko]]
[[Category:Amasiko esintu]]
l16kweprgmtk9foaz9vbm2o6fmwyun0
Talk:Imikhosi yesizwe SakwaZulu
1
32857
121683
115723
2026-03-27T08:40:23Z
Fongcwele
16873
/* Eminye imikhosi ikuphi */ Reply
121683
wikitext
text/x-wiki
== Eminye imikhosi ikuphi ==
lesi sibhalwa sixoxe ngoMkhosi owodwa, eminye imikhosi ayibaliwe . Ingabe mhlawumbe kudingeka siguqulwe isihloko njengoba sithi imikhosi, ukuze sihambisane nesibhalwa? [[User:Fongcwele|Fongcwele]] ([[User talk:Fongcwele|talk]]) 04:25, 1 uNhlangulana 2025 (UTC)
:Ngicabanga ukuthi lelikhasi kufanele lihlanganiswe nekhasi [[UMkhosi woMhlanga]] [[User:Edwin Ndaba|Edwin Ndaba]] ([[User talk:Edwin Ndaba|talk]]) 02:09, 11 uMandulo 2025 (UTC)
::ngiyavuma, this is a duplication of the same article. Unless other festivals are added in the article. [[User:Fongcwele|Fongcwele]] ([[User talk:Fongcwele|talk]]) 15:42, 14 uMandulo 2025 (UTC)
::@[[User:Edwin Ndaba|Edwin Ndaba]] hhayi-ke, sengiqhamuke nendlela yokwenza leli khasi lingakhulumi ngomkhosi owodwa, Kodwa lidingide yonke imikhosi yamazulu, okusho ukuthi asisekho isidingo sokulihkanganisa nelinye [[User:Fongcwele|Fongcwele]] ([[User talk:Fongcwele|talk]]) 08:40, 27 uNdasa 2026 (UTC)
gw0m590wjp9isrgtcflvw6tmpft5ppn
Umzimba womuntu
0
33304
121657
121541
2026-03-26T17:37:04Z
Fongcwele
16873
/* Isakhiwo sawo */
121657
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ulwangu lomuntu.png|thumb|ULwangu lomzimba womuntu]]
'''Umzimba womuntu''' uyisakhiwo sonke [[Umuntu|somuntu]] . Wakhiwe izinhlobo eziningi ezahlukene [[Ingqamuzana|zamangqamuzana]] ahlanganisa izicubu bese kuba yizitho bese kuba yizinhlelo zezitho .
Umzimba womuntu ngaphandle uqukethe [[IKhanda|ikhanda]], izinwele, intamo, isingenhla (okuhlanganisa isifuba nesisu ), izitho zangasese, izingalo, [[Isandla|izandla]], [[Umlenze|imilenze]] [[Unyawo|nezinyawo]] . Umzimba womuntu wangaphakathi uhlanganisa izitho zomzimba, [[Izinyo|amazinyo]], amathambo, [[Umsipha|imisipha]], izinsinga, [[Umthambo|imithambo]] yegazi [[Igazi|negazi]], imithambo yoketshe kanye [[Uketshe|noketshe]] .
== Isakhiwo sawo ==
=== Izinhlelo zawo ===
==== Uhlelo lokujikeleza kwegazi ====
[[Uhlelo lokujikeleza kwegazi]] lwakhiwa [[inhliziyo]] nemithambo [[Igazi|yegazi]] (iminqonqo, imithambo, nemithanjana). Inhliziyo iyona ephokozisa umjikelezo wegazi ofana nohlelo lokuthutha oluthwala isOhwe, isivamelo, imisoco, imfucuza, amasosha omzimba, nemizwayi yokuyabiza (amachicho). Imigudu yomjikelezo wegazi emzimbeni ehlukaniswa kabili: umjikelezo wamaphaphu, omfanguza igazi emaphashini ukuze amukele isOhwe futhi adedele umCalahle ontuhlambili, kanye nomjikelezo wesimiso, othwala igazi kusuka enhliziyweni kuya emzimbeni wonke. Igazi ligukethe umtshoko othwala amangqamuzana, kuhlanganisa lawo asuka ezitshwini kuya emithanjeni aphinde abuye, kanye nobubende nomnkantsha.
==== Uhlelo lamadlala ====
[[File:Uhlelo lamadlala.jpg|thumb|Uhlelo lamadlala]]
[[Uhlelo lamadlala]] lwakhiwa amadlala [[Amachicho|wamachicho]] afana nalawa: imfomavange, isiqhoqhodo, izimfomavuso, amanyikwe, isiqhoqhodana, namadlala wenzalo, kodwa nezinye izitho nezicubu nazo ziyawakhiqiza amachicho ngokufanayo. Amachicho wamadlala asebenza njengesiyabizo zezinhlelo zomzimba eziya kwezinye ngokuphathelene ngezimo ezihlukene emzimbeni.
==== Uhlelo lokugaya ukudla ====
Uhlelo lokugaya ukudla lwakhiwa ngumlomo kuhlanganisa ulimi namazinyo, uminzo, isisu (amathumbu amakhulu namancane, nendunu), kanye nesibindi, amanyikwe, inyongo nezagiga (salivary glands). Lolu hlelo luguqula ukudla kube imizwayi emincane, enomsoco, engenabuthi ukuze isabalale futhi imunyungwe umzimba. Le mizwayi iphenduka izakhamzimba, amafutha, amavithamini nezimbiwa. Emva kokugwinywa, ukudla kwehla ngamathumbu afanele ukusuka engxenyeni eyodwa kuya kwenye. Ukugayeka kokudla kuqala emlonyeni, ohlafuna ukudla kube izinezu ezincane ezizogayeka kalula. Bese kuyagwinywa, kwehle ngomminzo kuye esiswini. Esiswini, ukudla kuxutshwa nezimunyu zesisu ukuze kumonculeke imisoco. Okusalayo kubizwa ngomswani: kuthunyelwa ethunjini elincane, nalo elimunyunga imisoco namanzi emswanini. Okusele kufakwa ethunjini elikhulu, lapho kuphenduka khona amasimba: kube sekubekwa emdidini kuze kube yilapho kukhishwa ngendunu.
== Amagama wezitho zomzimba ==
Head – [[iKhanda]]
Crown - uKhakhayi
Occipital - isiPhundu
Forehead - [[Isiphongo|isiPhongo]]
Temple - INhlafuno
Face - [[Ubuso|uBuso]]
Eyes - ameHlo
Eye lids - uPhephelezi
Iris - iSonhlava; iHlo
Nose - iMpumulo
Nostrils - amaKhala
Nasal Ridge - umBombo
Ears - izinDlebe
Cheeks - imiHlathi
Dimple - inDlu yenKonjane; isiZwathi
Mouth - [[Umlomo|umLomo]]
Lips - [[Izindebe|izinDebe]]
Chin - isiLevu
Double Chin - iBilo
Neck - inTamo
Nape - isiJingo; uZongwe
==== TORSO | INGENHLA ====
Shoulders - amaHlombe
Chest - isiFuba
Breasts - amaBele
Nipples - izinGono
Back - umHlane
Belly - [[Isisu|isiSu]]
Navel - inKaba
Big Navel - isiBhono; isiBhumu
UMpu/umShiza - No Breast or Breast buds on post puberty females
Arm - inGalo
Armpit - iKhwapha
Elbow - inDololwane
Forearm - umKhono
Wrist - iHlakala
Hand - [[Isandla|isanDla]]
Right hand - sobuNene
Left hand - esiNxele
Palm - inTende
Back of the hand - inHlanekela
Knuckles - amaQupha
Fingers - imiNwe
Fingerprints - izinTupha
Nails - [[Izinzipho|izinZipho]]
leukonychia - izimBuzi
Thumb - isiThupha
Index finger - umKhothi
Middle finger - isiPhohlongo
Ring finger - isiThoba
Pinky - uCikicane
Ulnar hexadactyly – umHlaza
==== LOWERBODY | ISINGEZANSI ====
Waist - uKhalo
Buttocks - iziBunu
Butt crack - umNsinsila
Legs - [[Umlenze|imiLenze]]
Thigh - iThanga
Dark tint at da upper thigh and butt - amaNsweba
Knee - iDolo
Shank - isiTho
Calf - isiHluzu
Shin - Mbalule
Ankle - iQakala
Top of Foot - iPhaba
Foot - [[Unyawo|uNyawo]]
Toes - [[Uzwani|izinZwani]]
Big Toe - uQukulu
Second Toe - umNyundu (when it's the longest)
Small Toe - uCikizwane
Soles - izinTende
Heels - iziThende
Stump – isiDikimezi
==== GENINTALS | ZANGASESE ====
Anus - inDunu/umDidi
Penis - [[Umthondo|umThondo]]
Foreskin - uJwabu
Testicles - amaSende
Urethra - iGolo
Vulva - isiBumbo
Labia - amaLebe
Clitoris - [[Umsunu|umSunu]]
Hymen - inCunu
Vagina - isiHlunu; [[Inhlunu|inHlunu]]
==== INTERNAL ORGANS | EZIBILINI ====
Brain - inGqondo/ ubuChopho
Lobe – idlebe
Occipital lobe – idlebe elisesiphundu
Temporal lobe – idlebe olusenhlafunweni
Frontal lobe – idlebe eliphambili
Nasal cavity - amaNkanka
Tongue - uLimi
Teeth - [[Izinyo|amaZinyo]]
Teeth (complete) - uThotho
Molars - iziBamba
Premolars - oSelekehle beziBamba
Canines - iziVamvasholo
Incisors - izinGxavula
Tooth Gap - isiTshako
Gums - iziNsini
Palate - uLwanga
Uvula - uGovana
Tonsils - amaLaka
Pharynx - umPhimbo
Throut - umQala
Adams apple - iGilo
Vocal chords - amaYiko
Oesophogus - uMinzo
Windpipe - uQhoqhoqho
Lungs - amaPhaphu; amaBhakubha
Heart - inHliziyo; uMongo
Stomach - isiSu
Gall bladder - iNyongo
Intestines - amaThumbu
Rectum - umTshazo
Omentum - umHlehlo
Liver - isiBindi
Pancrease - iNyikwe
Kidneys - iziNso
Bladder - isiNye
Womb - isiBeletho
Foetus - umBungu
Overies - amaQanda
Testicles - amaSende
Nerves – imiZwa
Neurons – inzwa, izinzwa
Vein - umThambo/umuShwe
Artery - umNqonqo
Fat (human) – iDlaligwavuma
Diagphragm – iNhlonhla
Impulses – izimPithi (iPhithi)
Synapses - iminQalo
Motor neurons – iZinzwa zokudikiza
Sensory neurons – iZinzwa zokuzwa
Association neurons – iZinzwa ezixhumayo
Central Nervous system – uHlelo lwezinzwa
Lymphatic system – uHlelo loKetshe
Lymphatic vessels – imiThambo yoKetshe
Lymphatic nodes – amaQhuzwana oKetshe
Lymphatic capillaries – imithanjana yoKetshe
Lymphocytes – amaKetshezana
==== CELLS – AMANGQAMUZANA ====
Red blood cells – amangqamuzana abomvu egazi
White blood cells – amangqamuzana amhlophe egazi
Protein – isakhamzimba
Enzyme - iNzwayiza
[[Category:Umzimba]]
[[Category:Umzimba womuntu]]
[[Category:Umhlakahlo womuntu]]
9fxuj6k2p3gv82sdg0f99kb4dclih9i
Umthambo
0
33403
121658
118394
2026-03-26T19:04:51Z
Fongcwele
16873
121658
wikitext
text/x-wiki
[[File:Cardiovascular_system_-_Vein_9_--_Smart-Servier.png|thumb|umthambo wegazi]]
'''Umthambo''' uyithumbu legazi [[Uhlelo lokujikeleza kwegazi|ohlelweni lokujikeleza kwegazi]] lwabantu kanye nezinye izilwane eziningi elithwala [[igazi]] uliyise [[Inhliziyo|enhliziyweni]]. Imithambo eminingi ithwala igazi eliswelisOhwe lisuka ezicutshini libuyele enhliziyweni; ngaphandle kwaleyo yokujikeleza kwegazi emaphashini nokwezingane yona ethwala [[Igazi|igazi elinesOhwe]] iliyise enhliziyweni. Ekujikelezeni kwegazi okujwayelekile, iminqonqo ithwala igazi elinesOhwe lisuke enhliziyweni, kanti imithambo ibuyisela igazi eliswelisOhwe enhliziyweni, emithanjeni ejulile. <ref name="Moore3">{{Cite journal|title=Number and location of venous valves within the popliteal and femoral veins: a review of the literature|journal=J Anat|volume=219|issue=4|pages=439–43|date=October 2011|pmid=21740424|pmc=3196749|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01409.x|url=}}</ref>
Kunezinhlobo zemithambo ezintathu ezidlulana ngobungako: emikhulu, esesphakathini, nemincane. Umthambo emincane ebizwa imithanjazane (venule) emincane yawo imithanjazane elunci (post capillary venules) – emincinyane kakhulu idinga isibonancinci. Imithambo iyona etholakala eduze kwesikhumba kuneminqonqo.
[[Category:Imithambo]]
ngxu403u4fdyx217to04j0br0psljrj