Hrvatinići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hrvatinići vlastelinski rod u srednjovjekovnoj Bosni od 13. - 15. vijeka.

Hrvatinići imaju dugu lozu koja se prati preko 200 godina. Istaknutu poziciju imali su u Bosni i susjednoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Posjede su imali u Donjim krajima, oko rijeka Sane, Vrbanje i Vrbasa, u župama Banica (Jajce), Vrbanja (Kotor), Sana (Ključ), Zemljanik (Greben). Držali su i grad Glamoč. Sa ovih posjeda širili su se i dalje. Krajem 14. i početkom 15. vijeka najjače su velmože u srednjovjekovnoj Bosni.

Rodonačelnik Hrvatinića je Stjepan (-1301). Imao je sina Hrvatina Stjepanića. Hrvatinovi sinovi su Vukoslav, Pavao i Vukac Hrvatinić. Njihove loze se dalje raširuju. Najveći domet u razvoju među Hrvatinićima imali su sinovi Vukca Hrvatinića Dragiša, Vojslav, Hrvoje i Vuk Vukčić Hrvatinić. Oni su imali i dvije sestre Vučicu i Resu. Najveći ugled među njima ostvario je Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Smrću Hrvoja Vukčića 1416. Hrvatinići gube moć u srednjovjekovnoj Bosni. Bosanski vladari preuzimaju posjede Hrvatinića. Dio roda bio je vezan za Crkvu bosansku, a dio za katoličanstvo.