Razgovor:Suljići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

JU UNIVERZITET U TUZLI PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET Odsjek: GEOGRAFIJA Predmet: Geografija naselja I


Student: Šarić Enis








SEMINARSKI RAD

Geografski prikaz sela Suljići









Mentor: Prof.dr. Salih Kulenović



Tuzla, decembar, 2005.



UVOD


Desetak kilometara udaljeno od Kladnja na sjeveru općine nalazi se selo Suljići. To je malo mjesto koje ima dužu tradiciju. Svojim položajem izdvaja se od okolnih sela jer ima mnogo više ravničarskih dijelova u odnosu na susjede. Kao i sama općina nije posebno razvijeno, ali ima dosta privrednih potencijala, prije svega za razvoj stočarstva, poljoprivrede, drvne industrije i sl. U geografskom pogledu reljef je brdsko planinski i najvećim dijelom je prekriven šumom i prostranim livadama. Najveći dio prostora leži na visini od 500 do 700 m nadmorske visine. Prostorno, selo je smješteno između sela Goletići na sjeveru, Obrćevca na istoku, Meškovića na zapadu i brda Papala na jugu. Leži u dolini rječice Gostinac, na njegovoj lijevoj strani. Kao i cijela općina Kladanj odlikuje se predplaninskom klimom koja je dosta nepovoljna za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura, ali je zato dostapovoljno za razvoj zimskog turizma, zatim svojim prirodnim ljepotama, čistim vazduhom i čistim i hladnim izvorskim vodama privlači mnoge ljude – zaljubljenike prirode da često posjećuju ovaj kraj. Tlo se sastoji od smeđih kiselih tla na škriljcima i pješčarima, smeđih kiselih tla na pješčarima, smeđih tla na glincima i smeđih vrlo plitkih i plitkih tla na jedrim krečnjacima. Od nastanka sela u njemu žive isti krvni srodnici. Do prije rata uz Bošnjake živjelo je i nešto stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti, dok sada su u potpunosti u ovom selu nastanjeni stanivnici islamske vjeroispovijesti.

1. POLOŽAJ SELA


Selo Suljići se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni, Tuzlanski Kanton, u općini Kladanj i u sastavu je MZ Tuholj. Selo se nalazi na prisojnoj strani riječne doline. U selu i oko sela se javlja manji broj izvora (vrela) koji su stalno aktivni, ali nisu izdašnog karaktera. Neki od njih su: Gajski Potok, Berhamova voda, izvor pod Vrbom, Studenac i Hadžića voda. U selu se pije izvorska voda sa gore navedenih izvora u manjoj mjeri, dok je najzastupljenija voda za piće sa izvorišta u Papali. U doba nastajanja sela ovi izvori su bili presudni za opstanak stanovništva na ovom prostoru dok sada oni nisu neophodni. U samom centu sela se nalazi Kadrića bunar čija je voda izuzetno čista i hladna.


                                  Slika 1. Selo Suljići

                                                                                     foto: Šarić Enis


Selo Suljići ima najpovoljniji geografski položaj u odnosu na okolna sela. U potpunosti je okrenuto Suncu i toplije je od ostalih sela u MZ Tuholj. Zbog karakterističnog geografskog položaja sela i njegovog topografskog smještaja odličujuću ulogu na lokalne klimatske elemente imaju:

1. smještaj naselja u dolini na 550-560 m nadmorske visine 2. uska dolina sa velikom razlikom u nadmorskoj visini 550 m i padine Konjuha-1205, Javornik-1537 m 3. biljni pokrivač.

Mjerenje temperature za period od 30 godina pokazuju sljedeće podatke:

Tabela br. 1. Srednje mjesečne temperature I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr.god.temp. amplitude -3,8 -4,9 2,6 8,4 12,4 15,5 17,8 17,5 12,9 8,6 12,6 -1,6 10,6 21,6oC IZVOR: Meteorološka stanica Kladanj

Najtopliji mjesec je juli, što se vidi iz tabele a srednji apsolutni maksimum u navedenom periodu je u julu 32oC. Najhladniji mjesec je januar, a srednji apsolutni minimum u navedenom periodu je također u januaru –21,4oC. Najtoplije godišnje doba je ljeto sa dugogodišnjim prosjekom 16,9oC, proljeće i jesen su skoro isti srednjih temperatura 8,1oC proljeće i 8,0oC jesen. Zima je najhladnija sa srednjom temperaturom od –2,4oC. S obzirom da naselje zatvaraju masivi Konjuha i Javornika dolazi u januaru i februaru do pojave inverzija.

Tabela br.2. Srednje mjesečne količine padavina u mm za period od 30 god I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII srednja amplituda 72 68 83 108 125 180 93 80 85 119 90 86 99 1188 IZVOR: Meteorološka stanica Kladanj

Godišnja količina padavina iznosi 1188 mm. Najmanje padavina je u februaru, a najviše u junu. Zbog karakterističnog smještaja uočljiv je sekundarni maksimum padavina u oktobru. Ljeto je godišnje doba sa najvećom količinom padavina od 533 mm, a najmanje ih ima u zimu 226 mm. Proljeće sa 316 mm je kišovitije od jeseni. Najviše kišnih dana u navedenom periodu bilo je u maju, a snijeg se najviše zadržao u januaru, a nešto manje u decembru i februaru. Najmanje oblačnosti je u julu i avgustu, a najkišovitiji mjesec juni, ima oblačnost svega 4,4 desetina što ukazuje na pljuskovit karakter padavina. Ovo područje se nalazi pod uticajem dvaju osnovnih vazdušnih strujanja - dominantnih zapadnih i nešto slabijih sjeverozapadnih.

  Tabela br.3. Uučestalost vjetrova po pravcima (u )

N NE SE E S SW W NW C 12,2 3,1 0,4 2,9 6,2 1,6 12,8 1,2 59,6

  IZVOR: Meteorološka stanica Kladanj

Dominantan je zapadni vjetar 12,8 %, zatim sjeverni 12,2 % pa tek južni 6,2 %. Ovakav raspored strujanja posljedica je regionalnog i lokalnog položaja. Regionalni karakter imaju vjetrovi iz sjevernog, zapadnog i južnog pravca, a lokalni su istočni dolinom Gostinca, jugoistočnog, istočnog, sjevroistočnog, jugozapadnog pravca. Ovo područje se odlikuje velikim procentom tišina. Zbog specifičnog geografskog položaja sela i njegovog topografskog smještaja može se reći da Suljići imaju predplaninsku klimu. Zime su umjereno hladne od –2oC do –4oC. Ljeta su mjereno topla od 18oC do 20oC. Prosječna godišnja temperatura područja niža je od 10oC. Jesen je toplija od proljeća. Maksimalna godišnja temperatura ne prelazi 40oC a minimalna –30oC. Snijeg obično pada sredinom novembra i zadržava se do kraja marta, a nekada padne u oktobru i ostaje do aprila. Visina sniježnog pokrivača u prosjeku se kreće 30 – 50 cm, a može dostići visinu i do 100 cm (1984.g. visina sniježnog pokrivača je bila preko 150 cm.). Selo posjeduje dosta zemlje za obrađivanje koja se u većini nalazi oko sela u području Polja, Crne Stijene, Livada, Borija i Strana. Na njima su zastupljene žitarice, krompir i druge kulture koje se mogu održati na ovom prostoru. Obližnji pašnjaci su u području Strana, Livada, Jelika i Aščija. Sa južne strane nalazi se brdo Papala čija je najveća visinska tačka 812 metara, koje obiluje crnogoričnom i bjelogoričnom šumom. Šumsko bogatstvo se u većem dijelu koristi u drvnoj industriji, dok se jedan mali dio, uglavnom bukovog drveta koristi za potrebe okolnog stanovništva kao ogrev. Može se reći da su ranije i današnje međe (granice) ostale u osnovi nepromijenjene. Pašnjaci su veoma bogati travom. Za potrebe jednog stanovništva potrebno je oko četiri duluma oraće zemlje koja je umjerene plodnosti zbog malo hladnije klime na ovom prostoru.

Karta 1.  Topografska  karta  sela  Suljići  i  uže  okoline
IZVOR: Topografska karta 1:50.000, Kladanj 476–1, Vojnogeografski institut, Beograd 1982.godine.

2. TIP SELA

"Postoje dva tipa sela i to: a) razbijenog b) zbijenog Razbijenog tipa su ona sela koja su podijeljena na krajeve (mahale,džemate ili čopore), koji su udaljeni, a kuće u pojedinim krajevima mogu biti ili udaljene ili u blizini. Zbijenog su tipa ona sela u kojima su kuće zbijene, dijelilo se selo na krajeve ili ne". Prema ovom kriteriju selo Suljići se može svrstati u sela razbijenog tipa. Selo je podijeljeno na mahale ili krajeve koje su udaljene jedna od druge po nekoliko stotina metara. Kuće u mahalama su većinom rastavljene većim ili manjim okućnicama. U selu postoje tri mahale, a to su: Paljika, Barica i Gire. Kuće u mahalama su većinom poredane pored seoskog puta.

                   Slika 2. Mahala "Paljika"

                                                                                         foto: Šarić Enis 
   

U selu je zastupljeno jedno prezime " Šarić " i samo jedna porodica "Karamuratović" koja je doselila tokom drugog svjetskog rata kao muhadžiri.

Tabela 4. Broj stanovnika u selu Suljići Godina Ukupno stanovnika Muslimani Srbi 1991. 185 168 17 IZVOR: Nacionalni sastav stanovaništva, rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. godine, decembar 1993. godine, Sarajevo


Tabela 5. Broj domaćinstava prema broju članova 1999. 1989. Svega domaćinstva 54 42 Nastanjeno 44 37 Nenastanjeno 10 5 Sa 2 člana 7 5 Sa 3 člana 13 5 Sa 4 člana 16 5 Sa 5 članova 7 10 Sa 6 članova 3 8 Sa 7 članova 1 3 Samačka 6 3 Neporodična 1 - IZVOR: Domaćinstva po naseljenim mjestima, Sarajevo, novembar 1999. god. Statistički bilten 272.

Položaj parcela u selu je doveo do toga da su kuće poredane pored puta i nešto udaljenije jedna od druge u pojedinim dijelovima sela. U fazi nastanka sela bilo je sedam kuća koje su bile zbijene i nalazile se u današnjem centralnom dijelu sela. Kasnijim razvojem i širenjem porodica selo se širilo i dobijalo današnji izgled. Seosko mezarje je smješteno u gornjem dijelu sela na sjeveroistoku, a razlog nastanka mezarja na tom prostoru veže se za to da je tu nekada bilo i centralno mezarje dva susjedna sela, Suljića i Goletića.


          Slika 3. Mezarje "Grebnice"

                                                                                                   foto: Šarić Enis


U ovom mezarju koje nosi naziv "Grebnice" kopaju se umrli mještani Suljića i umrli članovi porodica koje su odselile u Goletiće, Kladanj ili ostale dijelove Bosne i Hercegovine, a izraze želju da se ukopaju u ovom mezarju.


3. KUĆA, DVOR I OKUĆNICA


Prema definiciji dvora može se reći da su u većini u selu zastupljeni dvorovi,dakle kuće sa okućnicama i pratećim objektima ograđene ogradom od parmaka, željeznom ogradom i sl. Uz kuću se obično nalazi par pomoćnih objekata kao što su: ljetnja kuhinja, šupa, staja (štala) i sl. Stare seoske kuće su građene od drveta i kamena jer je za tadašnje stanovnike ovaj materijal bio najdostupniji i najjeftiniji. Kasnija gradnja seoskih kuća se zasnivala na upotrebi savremenijeg građevinskog materijala. Kuće u prošlosti su bile prekrivene šindrom, ali se to danas ne praktikuje. Današnje kuće su prekrivene crijepom, a šupe i staje (štale) u većini slučajeva su prekrivene salonitom.


  Slika 4. Stari tip gradnje kuća                                                             Slika 5. Novi tip gradnje kuća
                                
                                                                                                          foto: Šarić Enis


Nekada su se uz navedene objekte još nalazili hambar, koš, kačara i drugi pomoćni objekti. Gotovo svaka kuća ima veću okućnicu koja se sastoji od manjeg voćnjaka, vrta i livade. Njive sionice su izvan sela ili unutar sela na prostoru koji odvaja mahalu od mahale.


4. STANOVI ILI POJATE


Selo Suljići ima svoj nastanak od oko Slika 6. Čobanska koliba 350 godina. Razvojem sela stanovnici su se bavili isključivo stočarstvom i zemljoradnjom. Selo je imalo veći kompleks obradive zemlje kako u okviru sela tako i u podnožju planine Konjuh, mjestu zvanom Drinjača, dobiveno po rijeci Drinjači koja tu izvire i prolazi kroz to područje. Nekoliko mještana je tu imalo kolibe za stanovanje i staje (štale) za stoku. Kolibe i staje su pravljene isključivo foto: Šarić Enis od drveta. Tu su bili i mljekari za spremanje mliječnih proizvoda. Mještani su se na ovom prostoru zadržavali tokom proljeća, ljeta i jeseni, tako da bi dolazili u selo tokom zime. U tim pojatama bi obavezno boravili čobani i spremačice proizvoda od stoke. Seljaci su imali na ovom prostoru svoj vlastiti posjed koji je jednim dijelom i sada u privatnoj svojini.


5. PRIČE I TUMAČENJA O IMENU SELA


Područje sela Suljića u svojoj povijesti nosi naziv "Polje", dok se u nekim austro-ugarskim kartama ovo selo nosi naziv "Jelah". Stanovnici sela Suljića potiču iz susjednog sela "Goletića" koje se nalazi u neposrednoj blizini. U tom selu bila su dva brata koji su posjedovali veći zemljišnji posjed od kojeg se jedan dio tog posjeda zvao Polje. Braća su se zvali Suljo i Halil. Kada je došlo do formiranja porodica uslijedila je i bratska dioba. Kao što je uobičajeno, stariji brat osniva novi dom za svoju porodicu. Podjelom imanja stariji brat je napravio kuću u imanju zvanom Polje, da bi u kratkom vremenu po tom bratu Sulji ovo selo dobilo ime Suljići. Vremena su se mijenjala, ali naziv sela je ostao isti. Prezime stanovnika ovog sela je " Šarić ", a govorni jezik je Bosanski. Po vjeroispovijesti stanovnici su Bošnjaci – Muslimani.



6. OSNIVANJE SELA, RANIJA NASELJA I NJIHOVI TRAGOVI


U proteklih nekoliko stoljeća u Bosni i šire događali su se i vodili razni ratovi. Kako u ovom najnovijem poslednjem tako i u prošlim ratovima dolazilo je do protjerivanja stanovništva sa svojih vjekovnih ognjišta tako da je narod nalazio neko mirnije, stalno ili privremeno utočište.

Što se tiče tragova ovog stanovništva pominje se priča da su doselili iz Crne Gore, od Kolašina jedna grupa, a druga od Stoca i Mostara, odakle su i donijeli prezime "Šarić", dok se kod ovih drugih još uvijek pominje nadimak "Kolašinac" i "Crnogorac" što nas upućuje na vjerovanje da bi i ova predanja mogla biti tačna.

Samim rađanjem novih generacija dolazilo je i do proširenja porodica, odnosno osnivanja novih sela. U blizini ovog sela donedavno su živjeli stanovnici pravoslavne vjeroispovijesti koji su tokom poslednjeg rata izvršili samovoljno iseljavanje prema Srbiji i Crnoj Gori.

Što se tiče selišta i kućišta kao i više grobišta u neposrednoj blizini ovog sela postoje takva mjesta i tragovi i po njima su neke njive dobile nazive kao što su:

Babina njiva, Kućište, Avdina njiva, Popova kuća, Šumarovo guvno, Konačić, Ćehajića brijeg, Musin krš i td.

Na nekoliko mjesta postoje veće skupine nekropola koje se u narod zovu mramorja na kojima ima uklesanih slabo vidljivih slova, što govori da su ovdje živjele civilizacije iz davne prošlosti.


                             Slika 7. Stećci na Mramorju

                                                                                                                 foto: Šarić Enis


U neposrednoj blizini MZ Tuholj vidljivi su ostaci kamenog puta – kaldrme, u narodu poznatom kao put Marije Terezije.


Slika 8. Stećak na Kumanu Slika 9. Stećci na Mostu

                                                                                                                                                     foto: Šarić Enis


To je put kojim su prolazili vjerovatno trgovački karavani sa robom. Postoji jedan sklop svatovskog groblja u blizini Tuholjin džamije poznat pod nazivom "Šehitluci", ali do danas nije poznato kako su nastali.


7. ZANIMANJE STANOVNIŠTVA


Stanovnici sela Suljića u svojoj davnoj prošlosti bavili su se isključivo zemljoradnjom i stočarstvom. Obzirom da je ovo brdsko – planinsko područje između 700 i 1000 metara nadmorske visine, jedino ova dva zanimanja su mogla ovom stanovništvu omogućiti život i opstanak na ovim prostorima.

Od stoke uzgajale su se krave, isključivo rase "Buša". To je brdska krava prosječne težine radi pokretljivosti po brdsko – planinskim terenima. Takođe, uzgajale su se i ovce rase "Birčanke" i "Sjeničke" koje su srednjeg rasta i prosječne težine oko 45 kg po odraslom grlu.

Razmnožavanje i osjemenjavanje stoke odvijalo se prirodnim putem jer nije bilo medicinsko - veterinarskih stanica koje bi koristile savremene metode osjemenjavanja. Uzgajalo se i nešto konja koji su se koristili kao tovarno – tegleća snaga u poljoprivredno – zemljoradničkoj djelatnosti. Za obradu zemlje koristil su se sledeća ratarska pomagala: plug, drljača, kopačica, motika i druga pomagala.


Samo imućniji stanovnici su pored svega gore navedenog imali i konje koji su im služili samo za jahanje. Mještani su se još bavili gradnjom kuća, štala i pomoćnih objekata u dvorištu isključivo starim alatima kao što su: sjekira, žaga sa ručkama u narodu poznata kao prijeka žaga koja je imala po jednu ručku na oba kraja za koje su ljudi vukli prilikom rezanja drveta, trupca, daske i dr. Koristili su se razni alati za iskop rupa i sastava u drvetu i oni su se nazivali "keseri". Za razne rupe okruglog oblika korišteni su svrdlovi, takođe ručne kovačke izrade. Dolaskom nove tehnike stanovništvu je bilo lakše raditi uvođenjem motornih pila za sječu, te strojeva za mašinsku obradu drveta.

Uvođenjem školstava mještani su završavali razne zanate, tako da sada u selu ima osposobljenih radnika za sva zanimanja koja su sada aktivna u popljoprivredi i industriji.

Krajem 60 – tih godina prošlog stoljeća stanovništvo ovog, kao i okolnih sela uposlilo se u razne privredne djelatnosti kao što su: drvoprerađivačka industrija, rudnik magnezita, saobraćaj, trgovina i dr. Od tog perioda do danas poljoprivredno – stočarska aktivnost dolazi kao dodatno zanimanje za lične potrebe domaćinstva.

Što se tiče odlaska u počalbu na rad uistinu ima više takvih primjera i taj vid rada je krenuo oko 1970. godine, tada u manjoj mjeri, ali godinama njihov broj se povećavao. U selo su se vraćali jednom ili dva puta godišnje. U pečalbu se obično ide u inozemstvo, a što se tiče zanimanja to je obično po stručnoj osposobljenosti za određeni posao. Zarada je obično dosta veća nego ovdje, a vjerovatno je i rad zahtjevniji.

Mnoge vrste zanata i zanimanja pojavile su se ili su nastale samim nastankom naseljenih mjesta. To su u početku bili čisto primitivni zanati sa primitivnim oruđima i sredstvima za rad. Kao primjer navesti ćemo zemljoradnju, odnosno oruđa za obradu: ralo ili plug za oranje, drljača za drljanje i ravnjanje zemlje; voćarstvo: sjekira, ručna pila i nož za kalem; zidarstvo: kamen, malter i ravnjača; lovstvo: omče, stupice, klopke i puške. Prihodi od svega gore navedenog su: hrana, objekti za stanovanje i odbrana od napasti, divljači.

Što se tiče Cigana – Roma kao stanovnika, nikada nisu živjeli na ovom području. Ovi su ovdje dolazili u ljetnom periodu i tu se zadržavali po nekoliko dana, zavisno od obima posla. Svrha njihove posjete bila je popravka i trgovina bakarnim suđem (tepsije, lonci, kazani za pečenje rakije i pekmeza od voća). U poslednje vrijeme rijetko se pojavljuju, a ako se pojave to je u svrhu prosjačenja i gatanja. Stanište Cigana na općini Kladanj nalazi se u predgrađu Kladnja zvanom "Vitalj". Tu se nalazi oko 100 stanovnika ove populacijske skupine, koji uistinu datiraju na ovim prostorima kao stariji stanovnici Kladnja.
























Zaključak


Govoreći o položaju sela i tipu naselja vidimo da selo ima oblik i izgled kao i sva druga naselja sličnog geografskog položaja ovog dijela Bosne i Herecegovine uopće. Selo je predstavljeno u više dijelova ili mahala. Mahale su odvojene jedna od druge i možemo reći da same za sebe predstavljaju zaseoke. U pogledu stanovništva selo se ne razlikuje od drugih okolnih sela. Glavna grana privrede je poljoprivreda, mada se ovim poslom bavi veoma mali broj stanovnika sela Suljići. Razvojem industrije i otvaranjem novih preduzeća stanovništvo se povremeno zapošljavalo i napuštalo ovo selo, tako da se danas broj stanovnika ovog sela smanjuje, a i natalitet je kao i svugdje kontroliran i umanjen. Klimatske prilike nisu najpovoljnije prije svega zahvaljujući nadmorskoj visini i blizini planine Konjuh koja se ubraja među majveće planine sjeveroistočne Bosne. Hidrografske prilike su dosta povoljne i pitke vode ima u izobilju. Čist zrak i lijepi prirodni prizori daju još veći značaj ovom selu i okolini. Sa svim svojim prednostima i manama selo Suljići ostaje da se bori u budućnosti, a kakav će ishod biti ostaje nam da vidimo.










Literatura

Nacionalni sastav stanovaništva, rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. godine, decembar 1993. godine, Sarajevo

Domaćinstva po naseljenim mjestima, Sarajevo, novembar 1999. god. Statistički bilten 272.