Razgovor:Bošnjačko-hrvatski sukob

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sadržaj

[uredi] Re

Ako (t)ko ima kakav komentar u vezi članka, ovo je mjesto gdje ga treba staviti. --Benjamin 11:33, 29 april 2006 (CEST)

Autor vjerovatno nije imao izvore o tim događanjima. Uvijek ste dobrodošli ako će te pošteno i istinski dodati nove informaije koje su provjerene, verifikovane i pouzdane. Poštovanje. --Haris 22:32, 7 maj 2006 (CEST)

[uredi] Komentar

Ja sam Hrvat iz Hrvatske i svjestan sam da je većina ovih žalosnih podataka točna. Ovaj sukob je bio i nepotreban i uzaludan. Ipak, radi objektivnosti predložio bi nekoliko dodataka koji su bitni za razumijevanje situacije:

1. Glasanje Hrvata na referendumu 1992. je bilo ključno za njegov uspjeh. Da je htio, Tuđman ih je mogao nagovoriti na bojkot, a onda nepriznatu državu mirno podijeliti s Miloševićem. Osobno mislim da se on za podjelu ozbiljno založio tek je postalo jasno da međunarodna zajednica ne misli kazniti Srbe i da im je Bošnjake ostavila na milost i nemilost. Praktički sve do početka 1993. godine, Hrvatska je Bosni bila jedini stvarni saveznik. Tada je došlo do promjene hrvatske politike koja se pokazala katastrofalnom. Bilo je to u stilu : svijet je osudio BIH na uništenje, ajmo i mi ugrabiti komad.

2. Treba spomenuti lomove u hrvatskoj politici i društvu oko sukoba, što i čini ključnu razliku Hrvatske i Srbije: vladajuća stranka se podijelila, Predsjednici oba doma Sabora (Mesić i Manolić) su napustili dužnost, Katolička crkva (Kardinal Kuharić) je otvoreno napala Bobana i Herceg-Bosnu, opozicija (Budiša, vođa tada najače stranke HSLS) je protestirala protiv logora i rušenja džamija, itd. Sve ovo ne umanjuje stvari koje je osudio i Haag, ali je važno za shvaćanje cjelokupne situacije. Također, bio je to drugi faktor koji je uz prijetnje iz svijeta (sankcije) promijenio hrvatsku politiku i doveo do toga da Hrvatska i Hrvati i na kraju rata budu saveznici BIH ( Ugovor Tuđman-Izetbegović, akcije u Zapadnoj Bosni).

3. Navesti stradanja hrvatskih civila (Uzdol, Grabovica i dr.). Cilj nije umanjiti Ahmiće, Dretelj i slično, ali svaka civilna žrtva bilo koje nacionalnosti je jednako vrijedna i zavređuje poštovanje i sućut.

Pozdrav, i nadam se da ćete uvažiti neke od mojih stavova.

Zdravo.
Ovo je wikipedija. Ako mislis da neke informacije nedostaju slobodno ih mozes dodati. Samo molim te svi navodi treba da sadrze izvore. Pozdravi --EmirA 23:24, 1 juni 2006 (CEST)
Podaci koji se unose u članak treba da slijede hronologiju dešavanja uz adekvatne reference. Namjera članka nije da se primarno govori o zločinima nego da se govori o odvijanju rata i njegovim tokovima. Baziran je na izvorim BBC-a i ICTY-a. Što se tiče samih zločina, ovdje nisu navođeni osim najvećeg zločina tog rata a to su Ahmići, kao i zločina u Varešu koji su se desili nakon strateških odluka za napuštanje Vareša i sl. Mostar, Raštani, Stolac, Grabovica, Gabela, Dretelj, Vakuf, Vrbanja u Bugojnu, Doljani, Varvara, Here, Sovići, Makljen, Koštana bolnica itd. nisu navođeni, ipak u članku je rečeno da su na obje strane počinjeni zločini, a karakter tih zločina je utvrdio Haag. --Emir Kotromanić 16:31, 24 august 2006 (CEST)

[uredi] Primjedba na "prepisivanje"

Nemam primedbe na sadrzaj, ali ne mogu da ne primetim da je dobar deo sekcije "eskalacija sukoba" jednostavno prepisan iz knjige "Smrt Jugoslavije" Laure Silber i Allana Little-a. Najosnovniji je red da se ti pasusi prikazu kao citati i da se navede izvor. Toliko.

Petar Kovincic

[uredi] Slobodna Dalmacija

Članak je jednostrano napisan. Nigdje se ne spominju zločini bošnjaka nad Hrvatima, a na milijun mjesta se spominju hrvatski zločini nad Bošnjacima. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8

Princip koji se ovdje poštuje je da se ne uzimaju u obzir ratno-huškačke novine čiji su novinari osuđeni u Haagu, nego relevantne sudske odluke, koje su upravo razmatrale slične članke, kao i dokaze tužilaštva i donijele odgovarajuće zaključke. Emir Kotromanić 17:00, 11 februar 2007 (CET)

Zadnja izmjena korisnika sa IP adresom 85.179.40.133 je ponistena zbog brisanja diskusije drugih korisnika. --Elmir[demicx] 22:49, 12 februar 2007 (CET)

Napomena. U članku je navedeno da su tokom sukoba počinjeni zločini na obje strane i da Haag utvrđuje karakter tih zločina i odgovorne (taj proces još nije završen u toku je suđenje vrhu Herceg-Bosne). Članak nije o zločinima nego o ratnim kretanjima tokom sukoba, a izvori nisu sumnjiva novinska pisanja nego istraživanje BBC-a o raspadu Jugoslavije i postojeće presude ICTY, uz par manjih referenci na hrvatske autore, jer se ovdje koristi princip da se urednici služe samo relevantnim izvorima. Do sada nije naveden ni jedan "bošnjački" izvor, a kada bi se naveo, članak bi samo u uvodu, o prvoj polovini 1992. i početkom 1993. imao 20 masakara HVO-a i HV, da ne govorim o 1993. Međutim članak nije o zločinima nego o ratnim vojnim kretanjima, rasporedu snaga objašnjen sa strateške strane. Stvarnost je takva, potvrđena u dosadašnjim presudama ICTY da je hrvatska vojska (osim Bihaćkog HVO-a i HOS-a, te nekoliko brigada u Sarajevu, Tuzli i Posavini) kao vojni cilj imala civile, i zato se stiče dojam da se radi o "samo hrvatskim zločinima". (dokaz: presuda Kordiću, politički lider koji je kao politički cilj postavio etničko čiščenje Bošnjaka), s druge strane Halilović je oslobođen i dokazano je da vojni vrh Armije nije naredio niti planirao zločin, iako se on dogodio u Grabovici, nego da su to uradili pojedinci iz Cacinog kriminalnog milja koji su na kraju i pobijeni u okršaju s vladinim snagama u Sarajevu. Dakle, još uvijek ne postoje sve presude, kada se završi proces Prliću i ako bude još novih presuda, tako će se i članak updateovati. Također je ružna potreba da se ljudi takmiče u zločinu, to je mazohizam, priželjkivati što više zločina svom narodu kako bi se s tim mahalo po internetu. To ovdje nije princip niti će se tolerisati. Već je dogovoreno da će se svi zločini obraditi, makar to trajalo nekoliko godina, bilo oni u Ahmićima bilo u Grabovici (do sada ni jedan nije obrađen na Wikipediji), jer se ipak ide nekom hronologijom. Prvo su se desili zločini u istočnoj Bosni, potom Sarajevu itd. a i presude ICTY će diktirati tempo rada, jer se ovdje neće koristiti sumnjivi izvori. Emir Kotromanić 08:15, 13 februar 2007 (CET)

Ako budemo precizni rat u bosni je 01.10.91 poceo u selu Ravno (Trebinje) kada su stotine Srba i Crnogorci na putu prema Dubrovniku sravnali to pretezno hrvatsko selo. Inace hvala Emiru na positivne promjene.