Hermann Göring

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

  
Trenutno se vrše izmjene na ovom članku.
Kao znak dobre volje, suzdržite se od mijenjanja ovog članka dok je obavještenje prikazano kako bi izbjegli konflikte sa izmjenama.


Šablon:Član političke stranke

Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) je bio njemački feldmaršal, otac Gestapa, vrhovni zapovjdnik njemačkog Luftwaffea i nacistički ratni zločinac. Danas se Göring smatra drugom najmoćnijom osobom u Trećem Reichu.

Hitler i Göring
Hitler i Göring
Hess i Göring
Hess i Göring

Göring, čije se prezime može pisati i Goering, rođen je 12. siječnja 1893. u bavarskom mjestu Rosenheim. Školovan je u kadetskoj školi u Karlsruheu, te u časničkoj školi blizu Berlina. U Prvom svjetskom ratu služio je kao pilot, i nakon smrti njegovog kolege Manfreda von Richthofena, postao je vođa zračnih sila. Göring je 1921. godine upoznao Adolfa Hitlera i godinu kasnije je postao jedan od vođa Njemačke nasionalsocijalističke radničke stranke. Ozlijeđen je u neuspješnom “pivskom puču“ 1923., a morfij koji mu je davan da mu olakša bol, učinio ga je doživotnim ovisnikom o drogi. Nakon zabrane pristupa susjednim zemljama na rok od 4 godine, Göring je 1928. je izabran u Reichstag, a 1932. postao je predsjednik tog tijela.

Göring je ministar Luftwaffea postao nakon dolaska nacizma na vlast 1933. On je prije služio kao premijer Prusije, a jednu godinu bio je i ministar vanjskih poslova te šef svih policijskih snaga u Njemačkoj. Godine 1936. postaje ekonomski „diktator“ Njemačke. Kao vođa Luftwaffea, Göring je imao mnoge planove da ga poboljša. Ti planovi uključivali su visoko efektivnu koordinaciju između njemačkih zračnih i kopnenih snaga. Takva vrsta suradnje rezultirala je u jako usoješnim invazijama i osvajanjima Poljske, Norveške, Danske, Nizozemske, Belgije i Francuske 1939. i 1940. Također je izmislio i terorno bombardiranje, s kojim bi svi veći gradovi kao Rotterdam (Nizozemska) i Coventry (Engleska) bili sravnati sa zemljom. Koristio je svoju poziciju kako bi se obogatio i tijekom rata uzimao je k sebi mnoge zaplijenje umjetnine.

Göring se američkkoj vojsci predao 1945. i sudilo mu se, zajedno sa ostalim njemačkim ratnim zločincima, na Međunarodnom Vojnom Tribunalu u Nürnbergu. Pošto je optužen po svim točkama optužnice, osuđen je na smrt vješanjem. No, Göring se 15. listopada 1946., samo nekoliko sati prije nego što mu se trebala izvršiti kazna, otrovao u svojoj ćeliji.

[uredi] Vanjske poveznice

Commons
Wikimedia Commons ima kolekciju medijskih fajlova o temi:


Šablon:Nurnberg Šablon:Kabinet Hitler
Nedovršeni biografski članak o Hermann Göring treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.