Sisar
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sisar ili sisavac (latinski: mammalia) je klasa kičmenjaka koja ima karakteristiku da imaju mliječne žlijezde, koje kod ženkih pravi mlijeko za ishranu mladunčadi, te prisustvo dlaka, tj. kose ili krzna i endotermična, tj. toplokrvna tijela. Mozak reguliše endotermične i cirkulatorne sisteme, uključujući četvero-ćelijsko srce. Sisari sadrže oko 5.500 poznatih vrsta, podjeljenih na 1.200 rodova, 152 porodice i nekih 46 redova, mada ovo varira ovisno o klasifikaciji.
Sisari su direktni potomci gmizavaca. Za neke fosilne ostatke teško je reći kojoj od ove dvije grupe pripadaju. Najočitija osobina sisara je krzno i dlaka, kojim je prekrivena koža.
Žive u raznim sredinama na zemlji i u zemlji. Kreću se trčeći, skačući,leteći. Sisari su dostigli najviši stepen u razvoju.
Sadržaj |
[uredi] Razmnožavanje
Kod većine sisara jedan jedan se mužjak pari s više ženki ili se mužjaci i ženke pare s više patrnera. Skotnost i dojenje za ženke i vremenski i energetski su veoma intenzivni, mužjaci mogu imati više mladunaca nego ženke. Iz toga se kod mnogo vrsta razvilo poligino ponašanje. Relativno malo mužjaka se pari s mnogo ženki, a mnogo mužjaka se uopće ne pari. Posljedica toga su česte i žestoke borbe rivalizirajućih mužjaka za pravo na parenje. U nekim slučajevima mogućnost izbora prepuštena je ženkama. Iz toga proizlaze kod mnogih sisara kompleksni oblici ponašanja ili anatomska obilježja vezana za razmnožavanje. Mnoge vrste karakterizira spolni dimorfizam , a to znaći da su mužjaci često značajno veći i teži od ženki.
Prema nekim procjenama oko 3% sisara živi u monogamnim odnosima u kojim se u čitavom razdoblju parenja mužjak pari samo s jednom ženkom. U ovim slučajevima mužjak uglavnom barem djelomično sudjeluje u uzgoju mladunaca. Takav oblik ponašanja obično zavisi o uslovima u okolini: ako su resursi skromni, mužjak se pari samo s jednom ženkom i pomaže joj u podizanju mladunaca, a kad je količina hrane obilna, ženka može i sama podići mladunce, pa se mužjak pari s više partnerica.
Kod nekih vrsta pjeskaša , jedne porodice glodara koji žive u Africi , kao što su gola- i siva krtica . One žive eusocijalnim načinom života, inače poznatim uglavnom samo kod nekih porodica insekata . U koloniji živi samo jedna ženka, "kraljica", koja je plodna i pari se s više mužjaka iz kolonije, dok su ostale životinje neplodne i kao radnici obavljaju sve aktivnosti koje su potrebne za preživljavanje zajednice.
[uredi] Razmnožavanje sisara sa koalom
Kod sisara sa jednim tjelesnim otvorom razmnožavanje se vrši preko koale . to je jedini tjelesni otvor preko koga se izbacuje izmet. Mužjakov penis služi isključivo za provođenje sjemena i na vrhu je rascijepljen. Od svih drugih sisavara se razlikuju u tome što ne rađaju žive mlade nego legu jaja . Ona su mala prečnika 10 do 15 milimetara)i svojom kožastom ljuskom i velikim žumancetom više liće jajima gmizavaca nego ptičjim .Ženka leži na jednom do troje jaja 10 dana..
[uredi] Razmnožavanje tobolčara
Tobolčari se razlikuju svojim organima za razmnožavanje d viših sisara. Kod njih su ti organi dvostruki. Ženke imaju dva uterusa i dvije vagine, a mužjaci imaju rascijepljeni, dvostruki penis sa mošnjama .
Ženke svega 12 do 43 dana nose mladunče. Većina vrsta ne razvija posteljicu , ali kod nekih tobolčara postoji primitivna maternica (na primjer kod koale ). Novorođenčad dolazi na svijet kroz porođajni kanal koji kod mnogih vrsta postoji samo za tu svrhu, a rađaju se u nerazvijenom obliku nego mladunčad viših sisavara. Porođajna težina im je manje od 1% težine majke i organi su im prisutni tek u samom začetku.
Dobro su im razvijeni samo prednji udovi jer podmladak mora vlastitim snagama prepuzati put od izlaza iz porođajnog kanala do majčinih dojki, a majka im uopće ne može pri tome pomoći.
[uredi] Razmnožavanje viših sisara
Sisari koji posjeduju placentu obuhvataju najveći broj vrsta. Osnovna osobina viših sisavaca je vanjski sloj ćelija oko oplođenog jajašca. Taj sloj predstavlja imunološku barijeru i omogućava dugotrajan rast ploda u majčinom tijelu. Tobolčari nemaju taj sloj ćelija pa trudnoća mora završiti prije nego što imunološki sistem majke postane dovoljno djelotvoran da prekine trudnoću i izbaci plod "smatrajući" ga nepoženjnim stranim tijelom.
Trajanje trudnoće ili skotnost, kao i broj mladunčadi, zavisi o načinu života pojedine vrste. Čučavci (na primjer zvijeri i glodarii ) imaju kraće razdoblje skotnosti i veći broj mladunaca, dok potrkučci ( primjerice parnoprstaši i kitovi ) dugo nose mladunčad i imaju manji broj mladunaca. Tako na primjer skotnost kod nekih vrsta hrčaka traje samo 16 dana, dok kod afričkih slonova može trajati do 25 mjeseci.
[uredi] Podjela
Dijele se u tri podrazreda
- sa kloakom- Prothoteria monotremata
- torbari
- placentalni sisari- Theria
Torbara je bilo oko 26 redova. Danas ih ima 16. Ovo svjedoči o uspješnosti grupe.
klasifikacija sisara
- Kljunari i bodljikavi mravojedi- sisari koji polažu jaja
- Torbari
- Bubojedi
- Leteće vjeverice
- Mravojedi
- Ljuskavci
- Zečevi
- Glodari
- Mesožderi
- Perajari
- Surlaši
- Morske krave
- Papkari
- Kopitari
- Polumajmuni
- Majmuni
Nedovršeni članak Sisar iz biologije treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

