Razgovor:Bošnjačko-hrvatski sukob
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sadržaj |
[uredi] Re
Ako (t)ko ima kakav komentar u vezi članka, ovo je mjesto gdje ga treba staviti. --Benjamin 11:33, 29 april 2006 (CEST)
-
- Autor vjerovatno nije imao izvore o tim događanjima. Uvijek ste dobrodošli ako će te pošteno i istinski dodati nove informaije koje su provjerene, verifikovane i pouzdane. Poštovanje. --Haris 22:32, 7 maj 2006 (CEST)
[uredi] Komentar
Ja sam Hrvat iz Hrvatske i svjestan sam da je većina ovih žalosnih podataka točna. Ovaj sukob je bio i nepotreban i uzaludan. Ipak, radi objektivnosti predložio bi nekoliko dodataka koji su bitni za razumijevanje situacije:
1. Glasanje Hrvata na referendumu 1992. je bilo ključno za njegov uspjeh. Da je htio, Tuđman ih je mogao nagovoriti na bojkot, a onda nepriznatu državu mirno podijeliti s Miloševićem. Osobno mislim da se on za podjelu ozbiljno založio tek je postalo jasno da međunarodna zajednica ne misli kazniti Srbe i da im je Bošnjake ostavila na milost i nemilost. Praktički sve do početka 1993. godine, Hrvatska je Bosni bila jedini stvarni saveznik. Tada je došlo do promjene hrvatske politike koja se pokazala katastrofalnom. Bilo je to u stilu : svijet je osudio BIH na uništenje, ajmo i mi ugrabiti komad.
2. Treba spomenuti lomove u hrvatskoj politici i društvu oko sukoba, što i čini ključnu razliku Hrvatske i Srbije: vladajuća stranka se podijelila, Predsjednici oba doma Sabora (Mesić i Manolić) su napustili dužnost, Katolička crkva (Kardinal Kuharić) je otvoreno napala Bobana i Herceg-Bosnu, opozicija (Budiša, vođa tada najače stranke HSLS) je protestirala protiv logora i rušenja džamija, itd. Sve ovo ne umanjuje stvari koje je osudio i Haag, ali je važno za shvaćanje cjelokupne situacije. Također, bio je to drugi faktor koji je uz prijetnje iz svijeta (sankcije) promijenio hrvatsku politiku i doveo do toga da Hrvatska i Hrvati i na kraju rata budu saveznici BIH ( Ugovor Tuđman-Izetbegović, akcije u Zapadnoj Bosni).
3. Navesti stradanja hrvatskih civila (Uzdol, Grabovica i dr.). Cilj nije umanjiti Ahmiće, Dretelj i slično, ali svaka civilna žrtva bilo koje nacionalnosti je jednako vrijedna i zavređuje poštovanje i sućut.
Pozdrav, i nadam se da ćete uvažiti neke od mojih stavova.
- Zdravo.
- Ovo je wikipedija. Ako mislis da neke informacije nedostaju slobodno ih mozes dodati. Samo molim te svi navodi treba da sadrze izvore. Pozdravi --EmirA 23:24, 1 juni 2006 (CEST)
-
-
-
- Podaci koji se unose u članak treba da slijede hronologiju dešavanja uz adekvatne reference. Namjera članka nije da se primarno govori o zločinima nego da se govori o odvijanju rata i njegovim tokovima. Baziran je na izvorim BBC-a i ICTY-a. Što se tiče samih zločina, ovdje nisu navođeni osim najvećeg zločina tog rata a to su Ahmići, kao i zločina u Varešu koji su se desili nakon strateških odluka za napuštanje Vareša i sl. Mostar, Raštani, Stolac, Grabovica, Gabela, Dretelj, Vakuf, Vrbanja u Bugojnu, Doljani, Varvara, Here, Sovići, Makljen, Koštana bolnica itd. nisu navođeni, ipak u članku je rečeno da su na obje strane počinjeni zločini, a karakter tih zločina je utvrdio Haag. --Emir Kotromanić 16:31, 24 august 2006 (CEST)
-
-
[uredi] Primjedba na "prepisivanje"
Nemam primedbe na sadrzaj, ali ne mogu da ne primetim da je dobar deo sekcije "eskalacija sukoba" jednostavno prepisan iz knjige "Smrt Jugoslavije" Laure Silber i Allana Little-a. Najosnovniji je red da se ti pasusi prikazu kao citati i da se navede izvor. Toliko.
Petar Kovincic
[uredi] Slobodna Dalmacija
Članak je jednostrano napisan. Nigdje se ne spominju zločini bošnjaka nad Hrvatima, a na milijun mjesta se spominju hrvatski zločini nad Bošnjacima. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8
-
- Princip koji se ovdje poštuje je da se ne uzimaju u obzir ratno-huškačke novine čiji su novinari osuđeni u Haagu, nego relevantne sudske odluke, koje su upravo razmatrale slične članke, kao i dokaze tužilaštva i donijele odgovarajuće zaključke. Emir Kotromanić 17:00, 11 februar 2007 (CET)
Zadnja izmjena korisnika sa IP adresom 85.179.40.133 je ponistena zbog brisanja diskusije drugih korisnika. --Elmir[demicx] 22:49, 12 februar 2007 (CET)
-
- Napomena. U članku je navedeno da su tokom sukoba počinjeni zločini na obje strane i da Haag utvrđuje karakter tih zločina i odgovorne (taj proces još nije završen u toku je suđenje vrhu Herceg-Bosne). Članak nije o zločinima nego o ratnim kretanjima tokom sukoba, a izvori nisu sumnjiva novinska pisanja nego istraživanje BBC-a o raspadu Jugoslavije i postojeće presude ICTY, uz par manjih referenci na hrvatske autore, jer se ovdje koristi princip da se urednici služe samo relevantnim izvorima. Do sada nije naveden ni jedan "bošnjački" izvor, a kada bi se naveo, članak bi samo u uvodu, o prvoj polovini 1992. i početkom 1993. imao 20 masakara HVO-a i HV, da ne govorim o 1993. Međutim članak nije o zločinima nego o ratnim vojnim kretanjima, rasporedu snaga objašnjen sa strateške strane. Stvarnost je takva, potvrđena u dosadašnjim presudama ICTY da je hrvatska vojska (osim Bihaćkog HVO-a i HOS-a, te nekoliko brigada u Sarajevu, Tuzli i Posavini) kao vojni cilj imala civile, i zato se stiče dojam da se radi o "samo hrvatskim zločinima". (dokaz: presuda Kordiću, politički lider koji je kao politički cilj postavio etničko čiščenje Bošnjaka), s druge strane Halilović je oslobođen i dokazano je da vojni vrh Armije nije naredio niti planirao zločin, iako se on dogodio u Grabovici, nego da su to uradili pojedinci iz Cacinog kriminalnog milja koji su na kraju i pobijeni u okršaju s vladinim snagama u Sarajevu. Dakle, još uvijek ne postoje sve presude, kada se završi proces Prliću i ako bude još novih presuda, tako će se i članak updateovati. Također je ružna potreba da se ljudi takmiče u zločinu, to je mazohizam, priželjkivati što više zločina svom narodu kako bi se s tim mahalo po internetu. To ovdje nije princip niti će se tolerisati. Već je dogovoreno da će se svi zločini obraditi, makar to trajalo nekoliko godina, bilo oni u Ahmićima bilo u Grabovici (do sada ni jedan nije obrađen na Wikipediji), jer se ipak ide nekom hronologijom. Prvo su se desili zločini u istočnoj Bosni, potom Sarajevu itd. a i presude ICTY će diktirati tempo rada, jer se ovdje neće koristiti sumnjivi izvori. Emir Kotromanić 08:15, 13 februar 2007 (CET)
Ako budemo precizni rat u bosni je 01.10.91 poceo u selu Ravno (Trebinje) kada su stotine Srba i Crnogorci na putu prema Dubrovniku sravnali to pretezno hrvatsko selo. Inace hvala Emiru na positivne promjene.

