Bjelovarsko-križevačka županija
Izvor: Wikipedija
| Bjelovarsko-križevačka županija | |||
|
|||
| Sjedište županije | Bjelovar | ||
| Broj stanovnika | 332.592 (1910.) | ||
| Površina | 5.048 km2 | ||
Bjelovarsko-križevačka županija (mađ. Belovár-Kőrös vármegye) ime je povijesne županije u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji unutar Zemalja Krune sv. Stjepana nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe. Obuhvaćala je sjevernu Hrvatsku, a središte joj je bilo u Bjelovaru.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Bjelovarsko-križevačka županija graničila je sa županijom Somogy u Ugarskom kraljevstvu, Virovitičkom, Požeškom, Varaždinskom i Zagrebačkom županijom u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Njezinu sjevernu granicu činila je rijeka Drava, a oko 1910. površina joj je obuhvaćala 5.048 km2.
[uredi] Povijest
Županija je nastala 1886. spajanjem Bjelovarske i Križevačke županije koja je zasigurno postojala već u 15. stoljeću (lat. Comitatus Crisiensis). Hrvatsko-ugarskom nagodbom ostaje unutar Hrvatsko-slavonskog kraljevstva pod upravom bana i Hrvatskog sabora. 1918., nakon što je Hrvatska raskinula državno pravne veze s Austrijom i Mađarskom i postala dijelom Kraljevine SHS, i područje ove županije slijedi sudbinu Hrvatske.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu iz 1910. županija je imala 332.592 stanovnika, a po jeziku kojim je govorilo podijeljeno je ovako:
- Hrvatski jezik: 253.687
- Srpski jezik: 44.533
- Mađarski jezik: 14.224
- Njemački jezik: 4.235
[uredi] Upravna podjela
Početkom 20. stoljeća županija je bila podijeljena na sljedeće kotareve:
| Kotarevi | |
|---|---|
| Kotar | Središte |
| Bjelovar | Bjelovar |
| Čazma | Čazma |
| Garešnica | Garešnica |
| Gjurgjevac | Đurđevac |
| Grubišno Polje | Grubišno Polje |
| Koprivnicia | Koprivnica |
| Križevci | Križevci |
| Kutina | Kutina |
| Municipalni gradovi | |
| Bjelovar | |
| Koprivnica | |
| Križevci | |
Bjelovarsko-križevačka | Ličko-krbavska | Modruško-riječka | Požeška | Srijemska | Varaždinska | Virovitička | Zagrebačka

