Južni Tirol
Izvor: Wikipedija
Južni Tirol (njemački i ladinski: Südtirol, talijanski: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud; službeni naziv na njemačkom: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, na talijanskom: Provincia Autonoma di Bolzano - Alto Adige, na ladinskom: Provinzia Autonòma de Balsan - Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije. Glavni grad Južnog Tirola je Bozen/Bolzano.
[uredi] Općenito
Ukupna površina Južnog Tirola sa 116 općina iznosi 7,399,97 km², a broj stanovnika je 481,133 (2005.).
U službenoj su uporabi tri jezika i to njemački, talijanski i ladinski. Njemačkim se kao materinjim jezikom služi 69,15%, talijanskim 26,47%, a ladinskim 4,38% stanovništva.
Ova pokrajina bila je dio Austro-Ugarske do talijanske aneksije 1919. godine. U današnje vrijeme zajedno s pokrajinom Trentino (njemački: Trient) čini autonomnu regiju Trentino-Južni Tirol.
Naziv Južni Tirol nastao je krajem 19. stoljeća kao oznaka za južni dio Tirola i to južno od prijevoja Brenner. Granica s austrijskom pokrajinom Tirol ujedno je i državna austrijsko-talijanska granica od kraja Prvog svjetskog rata. Najvažniji granični prijelaz u tom alpskom području je Brenner, preko kojeg se odvija sav cestovni i željeznički promet. Oko 2015. godine trebao bi biti dovršen i tunel kroz Brenner.
[uredi] Općine
| Njemački naziv | Talijanski naziv | Stanovništvo |
|---|---|---|
| Bozen | Bolzano | 98.657 |
| Meran | Merano | 35.602 |
| Brixen | Bressanone | 19.504 |
| Leifers | Laives | 15.962 |
| Bruneck | Brunico | 14.148 |
| Eppan an der Weinstraße | Appiano sulla Strada del Vino | 13.325 |
| Lana | Lana | 10.458 |
| Kaltern an der Weinstraße | Caldaro sulla strada del vino | 7.307 |
| Ritten | Renon | 7.147 |
| Sarnthein | Sarentino | 6.669 |
| Kastelruth | Castelrotto | 6.247 |
| Sterzing | Vipiteno | 5.947 |
| Schlanders | Silandro | 5.908 |
| Ahrntal | Valle Aurina | 5.641 |
| Naturns | Naturno | 5.201 |
| Latsch | Laces | 5.050 |

