Humit
Izvor: Wikipedija
| Humit | |
|---|---|
| Opće značajke | |
| Kategorija | Mineral |
| Grupa | nezosilikati |
| Kemijska formula | Mg7[SiO4]3(F,OH)2 |
| Identifikacija | |
| Boja | blijedožuta, bijela, tamnonarančasta, smeđa |
| Habitus | kratkoprizmatični do okrugli kristali, s brojnim terminalnim plohama, ali najčešće kao uložena zrna |
| Kristalni sustav i klasa | rompski; 2/m 2/m 2/m |
| Kalavost | slaba po {100} |
| Lom | poluškoljkast |
| Tvrdoća | 6 |
| Sjaj | staklast |
| Indeks loma svjetlosti | |
| Pleokroizam | ne pokazuje |
| Ogreb | bijeli |
| Specifična težina | 3.2-3.3 |
| Talište | |
| Topivost | |
| Prozirnost | poluproziran |
| Dolazi uz minerale | tipični kontaktno-metamorfni mineral, u zajednici s vapnencima i dolomitima, uz alkalne stijene; u kombinaciji s brucitom, spinelima, kalcitom |
| Ostalo | prvi put nađen na Monte Sommi, Italija |
Humit je mineral iz grupe nezosilikata, kemijske formule (Mg,Fe)7(SiO4)3(F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu, proziran je, staklastog sjaja i blijedožute, smeđe do narančaste boje. Kristali su mu kratkoprizmatični do zaobljeni, s brojnim terminalnim plohama, a mogu narasti i do 1 cm. Ima slabu kalavost, tvrdoća mu je 6, a gustoća 3.2 do 3.3.
Prvi put je opisan 1813., a ime je dobio po Abrahamu Humeu (1749.-1838.), kolekcionaru dragog kamenja i minerala.
[uredi] Ležišta i nalazišta
Tipičan je kontaktno-metamorfni mineral, a dolazi u asocijaciji s vapnencima i dolomitima, uz alkalne stijene, te u kombinaciji sa spinelima, brucitom, kalcitom itd.
Prvi put je nađen na Vezuvu (na Monte Sommi), a ima ga i u Finskoj (kod Hermala), Švedskoj (kod Norberga), New Jerseyu, na Madagaskaru (drago kamenje).
[uredi] Vanjske povezice
- Webmineral ((en))
- Mindat ((en))
- Mineral galleries ((en))

