Capella
Izvor: Wikipedija
| Položaj na nebu Epoha J2000 |
|
|---|---|
| Zviježđe | Kočijaš |
| Rektascenzija | 05h 16m 41.4s |
| Deklinacija | +45° 59' 53" |
| Prividna magnituda (V) | +0.08 +0.6/+1.1 |
| Karakteristike | |
| Spektralni tip | G5IIIe+G0III |
| B-V indeks boje | +0.80 |
| U-B indeks boje | +0.45 |
| Tip promjenjive | ? |
| Astrometrija | |
| Radijalna brzina (Rv) | 30.2 km/s |
| Prava brzina (μ) | RA: 75.52 mas/g Dec.: -427.13 mas/g |
| Paralaksa (π) | 77.29 ± 0.89 mas |
| Udaljenost | 42.2 ± 0.5 ly (12.9 ± 0.1 pc) |
| Apsolutna magnituda (MV) | -0.5 +0.14/+0.29 |
| Detalji | |
| Masa | 2.69/2.56 M☉ |
| Polumjer | 12.2/9.2 R☉ |
| Luminozitet | 78.5/77.6 L☉ |
| Temperatura | 4940/5700 K |
| Metalicitet | |
| Rotacija | |
| Starost | ? g |
| Binarna orbita | |
| Pratioc | Capella Ab |
| Period (P) | 0.284802 ± 0.000005 years |
| Velika poluos (a) | 0.05647 ± 0.00005 AJ |
| Ekscentricitet (e) | 0.0000 ± 0.0002 |
| Inklinacija (i) | 137.18 ± 0.05° |
| Orbitalni čvor (Ω) | 40.8 ± 0.1° |
| Periastron epoha (T) | 1989.00329 ± 0.00005 |
| Druge oznake | |
|
Alhajoth, α Aurigae, 13 Aurigae, HR 1708, HD 34029, Gl 194, BD+45°1077, FK5 193, HIP 24608, SAO 40186, GC 6427, ADS 3841, CCDM 05168+4559
|
|
Capella-Kapela (α Aurigae) sustav zvijezda (Capella A i Capella B), jedna od najsjajnijih na sjevernom nebu (iza Vege i Arcturusa), pribliznog sjaja 0,08. R./A. 05 16.9 DEC. 46 00.1. Udaljena je 42 godine svjetlosti od nas. Pripada zviježđu Kočijaša (zimsko nebo).
Obje komponente su žute boje spektralnog tipa G, približno iste temperature kao naše Sunce, ali mnogo veće i sjajnije. Obe ove zvijezde su umirući divovi koji su potrošili vodik iz jezgre. U većoj zvijezdi je počela fuzija helija u ugljik.
Dvije zvijezde su udaljene oko 100 miliona kilometara i kreću se u skoro savršenim kružnicama oko zajedničkog centra gravitacije u retrogradnom kretanju u periodu od 104 dana. Pronađen je i treći pratilac, označen sa Capella H, koja je takođe sastavljena od dvije komponente, i oba su crveni patuljci klase M što znači da je Capella ustvari četverostruki sustav zvijezda.


