Nikl
From Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Opšte | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ime, simbol, atomski broj | Nikl, Ni, 28 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| grupa, perioda | VIIIB, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| gustina, tvrdoća | 8908 kg/m3, 4,0 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Boja | srebrnobela 80 px |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomska masa | 58,6934 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomski radijus | 135 (149) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kovalentni radijus | 163 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| van der Valsov radijus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| elektronska konfiguracija | [Ar]3d84s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| e- na energetskim nivoima | 2, 8, 16, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| oksidacioni brojevi | 2, 3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine oksida | srednje bazni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kristalna struktura | regularna zidno centrirana |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura topljenja | 1728 K (1455 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura ključanja | 3186 K (2913 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| molska zapremina | 6,59×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota isparavanja | 370,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota topljenja | 17,47 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| pritisak zasićene pare | 237 Pa (1726 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| brzina zvuka | 4970 m/s (293,15 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Elektronegativnost | 1,91 (Pauling) 1,75 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična toplota | 440 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična provodljivost | 14,3×106S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplotna provodljivost | 90,7 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| I energija jonizacije | 737,1 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| II energija jonizacije | 1753 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| III energija jonizacije | 3395 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| IV energija jonizacije | 5300 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nikl (Ni, latinski - niccolum) je metal VIIIB grupe. Ima 14 izotopa čije se atomske mase nalaze između 53-67, od kojih je postojano 5 (58,60,61,62,64).
[uredi - уреди] Rasprostranjenost
Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 80 ppm (eng. parts per million) u obliku minerala garnierita i pantlandita.
Godine 1751 otkrio ga je Axel Fredrik Cronstedt.
Nikl gradi niz kompleksnih jedinjenja kao na primer nikolcen
[uredi - уреди] Biološki značaj
Nikl je mikroelementi prisutan u mnogim enzimima. Dnevno bi ga trebalo minimalno unositi u količini 0,3 miligrama.
[uredi - уреди] Osobine
Nikl je srebrnobele boje blistav metal otporan na koroziju. Koristi se za prevlačenje drugih metala radi zaštite. Legure nikla i bakra se koriste za izradu kovanog novca, pribora za jelo... Nikl se takođe dodaje čeliku i drugim legurama da bi povećao njihovu otpornost na koroziju


