Devonij
From Wikipedia
Devonij je geološki period paleozojske ere. Nazvan je prema Devonu u Engleskoj, gdje su se prvi put proučavale devonisjke stijene.
Tokom devonijskog perioda ribe su kroz evolucije dobile noge i dobile mogućnost da hodaju po kopnu kao vodozemci, a prvi zglavkari poput insekata i paučnjaka su također počeli kolonizirati kopnene habitate. Prve golosjemenske biljke su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike šume. U oceanima, ribe su se diversificirale u prve morske pse, i prev perajaste i koštunjače. Prvi amonitni mekušci su se pojavili, a trilobiti, mekušasti brahiopodi, isto kao i veliki koraljni grebeni su bili česti. Kasno devonijsko izumiranje je prilično djelovalo na morsku faunu. Paleogeografijom je dominirao superkontinent Gondwana na jugu, kontinent Sibir na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent Euramerika u sredini.
| Paleozojska era | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Kambrij | Ordovicij | Silurij | Devonij | Karbonifer | Permij |
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
- UC Berkeley site introduces the Devonian.
- 'Devonian Times;' life and ecology.
- Devonian reef system in northwest Australia.
- International Commission on Stratigraphy (ICS). Geologic Time Scale 2004. preuzeto na Sept 19, 2005.
| Devonski period | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Donji/rani devonij | Srednji devonij | Gornji/kasni devonij | |||
| Lochkovij | Pragij | Eifelij | Givetij | Frasnij | Famennij |
| Emsij | |||||

