Богдан Маглић

Из пројекта Википедија

Bogdan Maglić,(1928.), fizičar, naučnik. Sa 13 godina preživeo hrvatski ustaški logor (izvor: Internet). Sebe predstavlja kao rođenog Somborca. Po završetku studija fizike na Beogradskom univezitetu 1950. godine, zaposlio se u Institutu "Vinča" u Vinči kod Beograda, odakle je 1956. godine otišao u Ameriku (SAD) kao stipendista UNESKO-a, u Masačusetski institut za tehnologiju (MIT). Magistrirao je 1955. godine na Univerzitetu u Liverpulu, a doktorirao 1959. godine na Tehnološkom institutu u Masačusetsu. Na Kalifornijskom univerzitetu radi od 1961. godine, gde otkriva elementarnu česticu "omega pi mezon", za koju se tada verovalo da je poslednja koja treba da bude otkrivena. Dokumentaciju o tome otkriću zaveštao je Istorijskom arhivu u Somboru (8 kutija u "Fondu dr Bogdana Maglića"), a tu česticu nazvao je "S" čestica. Patentirao je neutronsku nuklearnu energiju (proces fuzije bez radioaktivnosti). Konkretno, radi se o kontrolisanoj fuziji, što se objašnjava kao ukroćena energija hidrogenske bombe, na koji način se ostvaruje temperatura reakcije reda veličine oko 100 miliona stepeni celzijusa, što inicira ekspoloziju hidrogenske bombe. Hidrogenska bomba po razornoj moći jača je od atomske bombe oko hiljadu puta. Reakcija kontrolisane fuzije je postupak startovanja hidrogenske bombe bez atomske eksplozije i namenjena je isključivo za mirnodopske svrhe, za proizvodnju električne energije. Najnoviji izum dr Bogdana Maglića, na kome radi od 1995. godine, je stohiometrijski tele analizator (stohiometrija - nauka odgonetanja hemijske formule nepoznatog), uređaj koji utvrđuje hemijski sastav materije bez kontakta sa materijom, a za koji se predviđa masovna primena na aerodromima i sličnim mestima, u borbi protiv terorizma. Na putu je da na ovim principima razvije i metod za rano otkrivanje maligniteta kod ljudi određivanjem hemijskog sastava tkiva bez biopsije (metod nazvan: neutronska dijagnostika). Ukratko, to su pronalasci dr Bogdana Maglića. Bogdan Maglić je bio predsednik Korporacije za višu fiziku u Prinstonu, rukovodilac u NASA Centru za vasionsku tehnologiju u Nju Meksiku, saradnik Američkog udruženja fizičara, kopredsednik Teslinog memorijalnog komiteta, zaslužan za podizanja spomenika Nikoli Tesli na Nijagarinim vodopadima, predsedavajući Alumni kluba Nju Džersi pri Institutu za tehnologiju Masačusets, član Nacionalnog upravnog odbora Ripon udruženja itd. Dobitnik je Priznanja predsednika SAD Džona Kenedija za otkriće omega mezona 1961. godine, odlikovan je Ordenom jugoslovenske zastave sa zlatnim vencem, počasni je građanin Švajcarske. Takođe, Bogdan Maglić je nosilac Zlatne medalje Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, a član je i Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu. Nakon univerzitetske karijere, osnovao je kompaniju „Hajenerdži tehnolodžiz ink.“ (HIENERGY Technologies Inc.) čiji je predsednik. Nikada se nije odrekao jugoslovenskog državljanstva. Živi i radi u SAD.