Avanture Artura Gordona Pima
Из пројекта Википедија
Avanture Gordona Pima, (енг. The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket) pripovetka Edgara Alana Poa o bizarnim doživljajima Gordona Pima objavljena 1838. U želji za pustolovinama beži od kuće i ukrcava se kao slepi putnik na brod „Grampus“. Na putovanju doživeće zatočenje u utrobi broda, pobunu mornara, borbu sa odmetnicima, buru, glad i žeđ na brodu koji polagano tone, kanibalizam, put na Južni pol. Pripovetka ima prolog i epilog koji daju pseudo-dokumentarni okvir pripovedanju.
[уреди] Sadržaj
U dogovoru sa svojim prijateljem Avgustom beži od kuće i ukrcava se tajno na brod Avgustovog oca kapetana Bertranda. Dok se Pim krije u potpalublju, na brodu dolazi do pobune posade, ubistvu većeg dela mornara, dok jednu manju grupu pobunjenici ostavljaju usred mora u čamcu sa kapetanom. Za sve to vreme Pim je zarobljen u utrobi broda bez vode, hrane i svetla. Na brodu dolazi do preokreta i do obračuna između pobunjenika. Jedan od pobunjenika Piters u obračunu sa ostatkom posade oslanja se na Avgusta i Pima. Ova trojka uspeva da nadvlada pobunjenike. Međutim, bura gotovo da uništava brod na kome ostaju njih trojica i još jedan pobunjenik Parker. Danima bez hrane i vode lutaju na brodu koji polako tone. Izvlače slamčicu ko će biti žrtvovan. Piters ubija Parkera koji služi kao hrana 4 dana. Spas im donosi brod „Jovanka Gaj“ koji plovi prema Južnom polu. Zaustavljaju se na ostrvu Tsalali, na kome urođenici pobiju celu posadu. U životu ostanu samo Piters i Pim. Oni uspevaju da pobegnu sa ostrva i u čunu kreću prema Južnom polu. Pim je u halucinaciji i nesvesti verovatno umro. U epilogu pisac obaveštava publiku da će knjigu o Gordonu Pimu završiti urednik Pimovih hartija.
U knjigu unosi crteže provalija sa ostrva Tsalili koje Pim i Piters istražuju dok se kriju od urođenika. U epilogu se oblici provalija dovode u vezu sa slovima koje daju reči koje u osnovi znače biti mračan i biti beo. Mistifikacija je time dovedena do kraja.
Pripovetka o ponornim radoznalostima, o mamljenju prostora, o čudovišnim doživljajima Gordona Pima. (Isidora Sekulić)
[уреди] Наслов
'AVANTURE ARTURA GORDONA PYMA'
Kratak pregled desavanja - Knjga zapocinje uvodnom napomenom u kome se junak pojavljuje kao realna osoba u autorovom zivotu koji je predstavljen kao fini gospodin iz Virdzinije, zainteresovan za Pymove pustolovine po Arktickom moru, i hoce da mu pomogne da ih objavi. Tako pocinje kratki i pustolovni roman. - Pym se na akademiji upoznaje sa dve godine starijim Augustom, sinom pomorskog kapetana g. Bernarda. Slusajuci njegove price o pustolovinama na jugu Tihog okeana, Pym se i sam duboko zainteresovao za more. Svi ti dozivljaji, tako primamljivi ali vrlo bajkoviti, duboko su se urezali u njegovu dusu. Sve tajne koje je skrivalo more Pym je morao da istrazi. - Tako su drugujuci, Pym I August imali opasnu, ali srecno zavrshenu avanturu na brodicu “Ariel”. Tu ih je g. Henderson spasio od sigurne smrti. Medjutim, kako sam Pym govori, to ga je samo jos vise ohrabrilo da se upusti u avanture sa velikim talasima u nepregledim daljinama i strast za morem bivala je sve zivlja. - Jednom prilikom, posle popravke “Grampusa”, jedrenjaka za lov na kitove, kojim je bio predodredjen da upravlja g. Bernard, a sa njime i August, Pymu se pruzila prilika da se najzad otisne u more. Uprkos neslaganju Pymove porodice sa tom idejom, on je lukavo odluchio da laze kako ne bi izbegao jedinu priliku. Napisavshi lazno pismo da ga je rodjak iz New Bedforda pozvso u posetu, Pym se uputio pravo kod Augusta, na brod. - Dogovorili su se da se Pym sakrije u prostorije u trbuhu broda, a da o tome kasnije obavesti oca, koji, i kada bi hteo, ne bi mogao da ga vrati nazad kuci, u Nantucket, te je zato zeleo da cheka pravu priliku, kada vec podosta budu otplovili. - Pym je na putu do svoje “sobe”, na palubi u prolazu sreo svoga dedu, ali posto je bio dobro zamotan u mornarski ogrtac, deda ga nije prepoznao. - Put do prostorije u kojoj je trebao da obitava vodio je mracnim putem kroz mnogo drugih prostorija. Smestio ga je u malu, neostvetljenu i zagishljivu shkrinju.Ostavio mu je sibice, svece i par knjiga. Pym se tamo osecao kao u zatvoru, bio je usamljen i tuzan, i zato sto August nije dolazio da ga obidje par dana. Pomisljao je na najgore, t.j. na smrt Augusta, a kako niko sem Augusta nije znao da je on zatvroen tamo dole, to bi ujedno znacilo i njegovu smrt. - Posle mukotrpnog i uporog trazenja izlaza, August i Pym se napokon srecu. August mu za to vreme u kratkim crtama ispoveda shta se desavalo tih dana na brodu i zasto nije mogao ranije da dodje i obidje ga. Pym zamalo sto nije umro od gladi i zedji. - Ono sto se desilo bila je pobuna 27 clanova posade, medju kojima su bili porucnik i kuvar.. Kuvar ke licno klao zrtve. Ubili su dvadesetdvoje, a medu prestalim 4 bio je i August. Njemu je zivot spasio Dirk Peters, jedan od clanova pobunjenika, koji ga je uzao kao svog pisara. - Otkako se to desilo, August je uspeo da tajno premesti Pyma i njegovog psa Tigra (koji je od pochetka bio sa njim) u drugu, bolju prostoriju. - Pobunjenicima je namera bila da napadnu brod koji je plovio od Kapverdinskih ostrva. - Augusta oslobadjaju okova jer sticu poverenje I dopusyaju mu da se slobodno krece od glavnog jarbola prema pramcu. - Nastade pobudna I medju samim pobunjenicima. Prvo ih je bilo dve grupe, pa su posle svi prsli na porucnikovu stranu, tako da je Dirk Peters ostao sam. Tako je Peters krenu da razgovara sa Augustom kako da osovje bord, te se Augustu ova pokaza kao dobra prilika da Petersu saopsti o Pymovom prisustvu.Tako August upoznaje Petersa i Pyma. - Kako bi savladali ostatatak posade, odlucju da ih uhvate na foru. Pym se oblaci u stvari pokojnika g. Rodzersa Hartmana koji je tog jutra umro na brodu, od neke vrste trovanja. Peters sumnja da ga je ubio porucnik. - Tako, uspevaju da ubiju sve, osim Ricarda Parkera, koga su pomilovali. - Tigar je takodje poginuo u napadu na Dzonsa. - Na kraju ostase samo njih cetovrica (Pym, August, Peter i Parker). Tada, usled strasne oluje i bure, brod poce da se puni vodom. - Nekako svezani kanapima, uspevaju da savladaju buru, a kada se vreme smirilo, bili su suoceni sa novom strahotom, -gadju i zedji. - Pym je tada zazalio sto se nije udavio. - Pokusavali su da povplavljnim prolazom dodju do spremishta sa hranom, ali sve bezuspesno, vrata su bila zakljucana. Sada su bili prepusteni samo Bozjoj milosti. - Tu im je laznu nadu ulio brod koji je plovio prema njima, ali su po stravicnom smradu koji se sa broda sirio, otkrili da je pun ljudskih lesina u poslednjem stadijumu raspadanja. - U toj agoniji, Parker govori Pymu kako je odlucio da jednog od njih pojedu, da bi smrt jednog spasila ostale. Pym jeprestrasen I trudi se da odugovlaci, kako ova druga dvojca ne bi culi za tu ideju, jer se sa jedne strane plasio da ce rado pristati. Kako su August i Peters culi, morali su odluce da ce presudno biti izvacenje slamke. Onaj koji izvuce najkracu, -gubi. Kako bi osetili bar neku pavednost u svoj toj borbi za jelom,najkarcu slamku izvukao je upravo onaj koji je sve to isprva i zagovorio –Parker. Peters ga momentalno ubode nozem u ledja, i ovaj umre. U naredna cetri dana, o kojima Pym nerado i sa zgrazavanjem pripoveda, sluzili su se Parkerovom krvlju i mesom. - Ubrzo zatim, sa malignom ganrenom i infekcijom na ruci, umire i August. Na brodu su ostali samo Pym i Peters. - Posloe nekoliko dana beznadeznih dana, ugleda in brod “ Jane Guy” I kapetan Guy. Ubrzo su bili na sigurnom, u kabini. - Putujucu tako danima, pristizu na neko ostvro Tsalal (otok) i tu se sretnu sa bogzna kako gostoljubivim domorocima. - Poglavicino ime je Too-wit. - Posli su u obilazak ostrva i stigli su u selo “Klock-klock”. Velika gostoprimivost stanovnika sela, budila je veliku sumnju mornarima. Zato su morali ostati na oprezu. Dok su tako “obilazili” selo, Pym i Peters ostanu zakopani pod stenom dok su pokusavali da uberu nesto kestenja. To se ispostavilo sudbonosno. Zasto? Kasniue su shvatili da su urodjenici, kojih je bilo preko 150, napali svu njhovu posadu i raskomadali ih. - U zatrpanom prolazu, snalaze se za harnu jednom pticom i nekoliko kestenja, od kojih ih je kansije boleo stomak i glava. - Tumarajuci tako sakriveni, nailaze na neke pecine koje su bile u obliku nekih znakova ili slova. Pym je to dobro zabelezio i nacrtao u svojoj knjizi. - U slicajnom naletu na 5 urodjenika, ubijaju cetvoro, a jendog privode kao taoca i mogucu korist. On se zvao Nu-nu, i sa njim beze u cunu. - U medju vremenu, Nu-nu je izdahnuo. Ploveci tako i spustajuci se kroz ogroman i mocan vodopad, videli su veoma belu prikazu coveka, koji je bio mnogo veci nego obican covek. Tu se njihova prica iznenada zavrsava. - Posle saznajemo da je u svim tim avaturama, Pym izgubio papire nakojim je bio zabelezen zavrsetak avanture, ali bitno je da su obojca prezivela. - Na karju saznajemo i sta su znacili ti oblici pecina, na koje su Pym i Peteres naisli. Naime, skup prvih 4 pecina odavao je etiopski glagolski koren: “biti taman”, dok je skup preostalih znakova davao arapski glagolski koren: “biti beo”.

