Glumač

Из пројекта Википедија

Glumač – selo na zapadu Srbije: Geografska duzina: 20 00' 06,268 Geografska sirina: 43 52' 42,865 Nadmorska visina (m): 396 Broj stanovnika: oko 801 Glumač je selo severno od Požege prostire se kroz Požešku kotlinu, uz reku Skrapež, gde se granici sa susednim selom Vranjani. Severno se granici sa Otnjem i Čestobradicom, severo-istočno sa Donjom Dobrinjom i Loretom, istočno je brdoviti predeo, gde se nalzi selo Bakionica, na jugu se nalaze Požega,Visibaba,Radovci i Zdravčići. Saobraćajnu infrakstrukturu čini magistralni put Požega-Kosjerić,odnosno Požega-Ježevica-Divčibare (i dalje za Valjevo,Beograd...) sa većim brojem poprečnih puteva kao i pruga Beograd-Bar,odnosno Beograd-Čačak-Kraljevo. Takođe postoji Dom gde se održavaju sastanci mesnog odbora, i razni drugi skupovi. U Glumču se nalazi Biblioteka, kao i fudbalski klub Glumač. Glumač je svojim reljefom ukljucen u Lov i Ribolov. U Glumču postoji osnovna (četvorogodišnja) škola Petar Leković koja radi za potrebe tri sela Glumča, Otnja i Vranjani. Selo Glumač je celo na levoj obali reke Skrapež, sa zaseocima smeštenim po brdima i kosama, počev od planine Smišalj (u narodu poznat kao Strmac), pa preko Barica, Nikoljskog Brda, Kolibina, Drobnjackog Brda i Kose, sve niže i niže, prema jugu, dok kod Kotaraca, ispred samog požeškog Lisišta, ne pređe u zaravan. Zemljište je ispresecano mnogim planinskim potocima, pokriveno je šumama, voćnjacima i njivama. Poslednjih od 60 do 70 godina; a naročito posle drugog svetskog rata, mnoge porodice silaze sa brda i podižu kuce u polju, pored regionalnog puta Požega - Kosjeric, odnosno - Požega - Ježevica - Divcibare. Selo Glumac dobilo je ime po rodonačelniku Vukićevića - Vukiću Glumcu, koga su tako zvali ili po prezimenu koje je doneo iz starog zavicaja, ili po imenu mesta, sela ili zaseoka, u starom zavičaju. Do dolaska Vukića Glumca sav prostor koji ce se docnije po njemu nazvati Glumač, ranije je, po svemu sudeći, pripadao Čestobradici koju pod tim imenom, pominje i čuveni turski putopisac Evlija Čelebija, a koja na starim geografskim kartama zauzima prostor na levoj obali Skrapeža, severno od Požege. Pored iskinskog iskustva u privrednoj radinosti, za privredni razvoj jednog kraja glavnu ulogu igraju geografski položaj i opšti klimatski uslovi. Sela poređana na ivicama požeške kotline, medu kojima je i Glumač - zahvataju tri privredno geografske zone: Zona aluvijalne ravni, u donjim tokovima Skrapeža, prosečne nadmorske visine 304 m. Ovu ravan karakterišu dugotrajne magle. Zona pobrđa (oko 450 m i više nadmorske visine) do 1830. godine uglavnom je bila pod šumom, pretežnom hrastovom. Potom su poceli da se razvijaju vocnjaci u kojima će, sve do osamdesetih godina preovladati šljiva, dok ce ostalih vrsta vocaka biti manje. Zona kotlinskog okvira (oko 700 m nadmorske visine) zahvata manje plodno zemljište, pa uglavnom služi za pasišta, kosišta i vocnjake. Glumač sada, je prigradsko selo, sa dosta boljom infastrukturom i mogućnostima daljeg napredovanja pre svega u poljoprivredi, a sami tim i u kulturi, obrazovanju …