Mrke alge

Из пројекта Википедија

Мрка алга
Мрка алга

Mrke alge (лат: Phaeophyta)

[уреди] Gradja

Gradja vegetativne ćelije: Imaju dvoslojan ćelijski zid celulozno-pektinske prirode,zbog čega sluzave u vodi. Citoplazma im je bezbojna,u njoj se nalazi krupna vakuola, jedno jedro i feoplasto. Feoplasti su plastidi koji sadrže sedeće pigmente: hlorofil a i c, karotenoide, fukoksantin (ksantofil,žuto-mrke boje). Laminarin je rezervna supstanca.

Nema jednoćelijskih i kolonijskih. Onih sa končastim talusom je malo,dok su u većini da kormoidnim talusom(imaju delove koji potsećaju na koren, stablo i list viših biljaka - rizoid, kauloid i filoid).

[уреди] Reprodukcija

Razmnožavaju se vegetativno, delovima talusa, sporulativno (pokretnim - zoosporama i nepokretnim autosporama, polno (izogamija, heterogamija, oogamija). Smena generacije je smena dveju biljaka jedne na kojoj raste gametofit i druge na kojoj raste sporofit. Nje nema kod evoluciono naprednijih već se gametofit u redukovanom obliku razvija na sporofitu.

Žive u hladnim morima. U zoni plime i oseke su Fucus i Posetelsia, nešto dublje su Sargassum i Czstoseira a Laminaria, Macrocystis i Nereocystis formiraju bentos.

Svrstavaju se u 3 grupe, prema životnom ciklusu:

  1. Sa izomorfnom smenom generacija-najprimitivnije
  2. sa heteromorfnom smenom generacija
  3. bez nje,najnapredniji

Značajni su kao primarni producenti organskih supstanci, kiseonika, pružaju utočište sitnijim organizmima od grabljivica, od njih se dobijaju jod, alginati, alkohol-manit i dr.

Викимедија остава има још мултимедијалних фајлова везаних за: