Divlja patka

Из пројекта Википедија

Divlja patka je naša najveća i najčešća patka plivačica. Životni prostor divljih patki je raznolik, od jezera, bara, rijeka i potoka a zimi i na obali mora. Voli žile i korijenje drveća na obalama u kojim provodi dosta vremena.

Садржај

[уреди] Opis

Divlja patka ima širok kljun i noge sa perajima kao i vodootporno perje, koje održava (impregnira) masnim izlučenjem iz posebne žlijezde koja se nalazi na korijenu repa. Ženka i mužjak se drastično razlikuju, posebno u vrijeme parenja. Dok su patke neugledne, braon boje, mužjaci su pravi ljepotani sjajno zelene glave, bijelim okovratnikom i izrazito žutim kljunom. Rep patka je bjelkaste boje, srednja pera repa su crne boje. Patak mitari perje krajem maja, pri čemu gubi toliko perja da je u junu/julu nesposoban za letenje. U tom periodu se po vanjskom izgledu jedva razlikuje od ženke. Ženke mitare tek kad su mladi sposobni za let. Njihov broj raste kako im se poboljšavaju uvjeti za život. Patke se hrane malim životinjama kao što su školjke, puževi, crvima, insektima ali i vodenim i livadskim travama, sjemenkama, voćem i bobicama. Čula vida i sluha su izuzetno dobro razvijena, čulo mirisa prilično dobro. Ženka se glasa tipičnim zvukom (kvak!) dok mužjak ima dublje oglašavanje.

[уреди] Razmnožavanje

Patke se okupljaju u parove u jesen, da bi samo parenje bilo izvršeno u proljeće. Patka leže jaja krajem marta u gnijezda koje bira zajednički sa svojim mužjakom. Dok patka leže jaja, mužjak se zadržava blizu gnijezda ali nakon rađanja mladih, par se razilazi te se samo ženka brine o mladim pačićima. Patka nese 6-10 jaja svijetle boje. Na izleženim jajima patka leži mjesec dana, te ubrzo nakon rađanja zajednički napuštaju gnijezdo. Već nakon sedam sedmica mladi su sposobni za letenje. Smrtnost mladih je dosta velika. Patke u prirodi dostižu starost 2-3 godine.

[уреди] Opasnosti

Opasnost za preživljavanje u toku zime je pojava zaleđivanja vodenih površina te smanjena mogućnost pronalaska hrane. Podložne su botulizmu koji utiče na njihov nervni sistem i koordinaciju pokreta, te se dešava da se patke zaista utope. Prirodni neprijatelji su sve ptice grabežljivice i sisari predatori, kao i pacovi koji prazne gnijezda.

[уреди] Lov

Divlje patke se love na preletu ali i potragom sa psima. Najzanimljiviji je lov zimi na tekućim vodama šuljanjem. Prema Zakonu o lovstvu za odstrjel divlje patke koriste se puške sačmarice. Za odstrjel divlje patke dopušteni prečnik sačme iznosi 3-3,5 mm. Najveća dopuštena daljina gađanja iznosi 40 m.

Други језици