Википедија:МЗЧКВНМ/Srijeteži
Из пројекта Википедија
Srijeteži su zaselak kod sela Hrasna (Rasna) u blizini Prijepolja.
[уреди] Porijeklo imena
Vjeruje se da je naziv Srijeteži nastao od dvije riječi, srijeda i teza, od kojih je ova druga stara starovlaška riječ koja je skoro nestala iz upotrebe, te je proučavaocima izvornog starovlaškog govora ovaj naziv od velikog značaja.
U osnovi naziva Srijeteži nalazi se riječ srijeda, sredina, od koje su izvedenice: srednji, srijeđ, srijeđa, središnji. Vuk Stefanović Karadžić bilježi da se svi ovi izrazi pojavljuju u ijekavskim govornim područjima. Riječju srije(d)teži mogao je biti označen prostor koji se nalazi negdje na sredini, koji nije ni na brdu ni u dolini, nego na srijedi. Položaj Srijeteža je upravo takav: on se nalazi na sredini između doline Lima i brda na kojem je selo Hrasno, te je otuda moglo postati ime Srijeteža.
Međutim, drugi dio ovoga naziva (Srije(d)-teži) čini stara riječ têza, têze, tézi, što znači „ograđeno mjesto za životinje, štala za krave i goveda; sjenik; spremište, šupa za drva ili slamu; mala kuća“. Prema tome, nazivom srije(d)teze, srije(d)tezi označene su male kuće na sredini, štale na sredini, sjenici na sredini, ili torovi na sredini... U vremenu kad je ovaj naziv nastao Prijepolje, iznad kojeg se nalazi ovo mjesto, bilo je seosko naselje, a u njegovoj okolini bila su zimska staništa stočara. Selo Hrasno, kojem pripada ovaj zaselak, kao i ostala brdska sela, imalo je bogate pašnjake, pa su tu bili ljetnji visoki torovi i visoke štale. S druge strane, u dolini Lima, u Prijepolju, bili su zimski niski torovi i zimske niske štale. Prostor današnjih Srijeteža se nalazi na sredini između Prijepolja i Hrasna, na srijedi između ljetnjeg i zimskog boravišta stoke, odnosno tu su srije(d)tezi - srednji torovi, srednje štale, srednje kuće, ili srednji sjenici i sl., pa je tako ovo mjesto moglo dobiti ime.
Naziv ovog mjesta mogao je nastati i od riječi sriješ, što znači „zima, jak mraz, inje na drveću“. Prijepoljci kažu: “Ide srijež niz Lim” kada govore kako komadi leda plutaju po rječnoj površini pri jakim mrazevima. Uz riječ “sriješ, srijež” upotrijebljena je i riječ “teza, teze, tezi” - male kuće, štale za goveda, ograđena mjesta za životinje. Tako bi nazivom srije(š)tezi bio označen prostor gdje se nalaze zimske male kuće, zimske kolibe, zimski torovi, ili zimske štale... U vremenu kad je ovaj naziv nastao osnovna djelatnost stanovništva bilo je stočarstvo, i to polunomadsko stočarenje, koje podrazumijeva postojanje ljetnjih staništa na višim brdima i zimskih staništa u dolinama. Tadašnji, srednjovjekovni Starovlasi, koji su živjeli na ovim prostorima, ljeti su boravili u višim dijelovima sela Hrasna, Drenove i drugih, a zimu su, sa svojim stadima, bivali na ovom prostoru, u današnjim Srijetežima, koji se nalaze u dolini Lima. Ovdje su bili njihovi srije(š)tezi, njihovi zimski torovi, odnosno zimske kolibe.
U govoru stanovništva Hercegovine i Dalmacije prisutna je i riječ sriješ kojom se označava „mlado, još ne prevreveno vino“. Od ove riječi, zajedno s riječju teza, teze, tezi, što znači „male kuće, kolibe, spremišta“, mogao je nastati naziv srije(š)tezi, srije(š)teze, u značenju „vinske kolibe, spremišta za vino“. Sigurno je da su se na prostoru današnjih Srijeteža nalazili vinogradi, kao i na susjednom, nešto nižem mjestu po imenu Vinograd. Osmanski katastarski popis ovog prostora, koji se nalazi u hercegovačkom defteru iz 1477. godine, bilježi za Prijepolje privrednu proizvodnju u kojoj je, pored ostalog, proizvedeno i 90.000 litara vina.

