Разговор:Војна Крајина
Из пројекта Википедија
[уреди] Popisi stanovništva u Vojnoj krajini
Na popisima stanovništva u 18. i 19. stoljeću na prostorima Vojne Krajine stanovništvo se izjašnjavalo po vjeri, ne po narodnosti. Na području Vojne Krajine 1848.g.(isključeno područje Petrovaradina) bilo je 40,5% pravoslavnih, tj. pripadnika "grčko-nesjedninjene vjere", tj. Srpske pravoslavne crkve. Na području Banske Hrvatske u to vrijeme pravoslavaca je bilo manje od 15%. Zabuna je sve krajišnike nazvati Srbima, ali je zabuna nazvati ih i Hrvatima. Oni su jednostavno krajišnici. Nerijetki su bili brakovi mješane vjere gdje je primat imao, naravno, rimokatolički svećenik jer je Rimokatolička Crkva bila religio dominans, a "grčko-nesjedinjena vjera"(graeci ritus non uniti) religio recepta. U mješanim brakovima kćeri su nasljeđivale vjeru majke, a sinovi vjeru oca.
Svaki današnji Kordunaš ne može za sebe tvrditi da je Srbin, još manje da je čistog srbijanskog podrijetla, ne govori srpskim jezikom, a zapravo ni ne zna tko su mu preci. Krajišnici su bili vojska uvijek i to opaka. Habsburška Monarhija i odanost vojskovođama uvijek im je bila ispred srpstva, a većina ih nije ni znala gdje je Srbija jer su uglavnom ratovali po južnoj, srednjoj i sjevernoj Europi. Možda i imaju kakve daleke veze sa Srbijom, ali u principu je pravoslavlje jedino što ih povezuje sa narodom Srba u Srbiji i BiH.
Претходни непотписаин коментар оставио је непријављени корисник са ИП адресе 83.131.4.103. --Dzordzm 02:07, 10. март 2007. (CET)
- Дозволићеш им да се сами изјасне како год желе, па било као Срби или Ескими. --Dzordzm 02:07, 10. март 2007. (CET)

