Topaz
Izvor: Wikipedija
| Topaz | |
|---|---|
![]() |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Grupa | nezosilikati |
| Kemijska formula | Al2(SiO4)(F,OH)2 |
| Identifikacija | |
| Boja | bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi |
| Habitus | kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni |
| Kristalni sustav i klasa | rompski; 2/m 2/m 2/m |
| Sraslaci | |
| Kalavost | savršena po {001} |
| Lom | školjkast |
| Tvrdoća | 8 |
| Sjaj | staklast |
| Indeks loma svjetlosti | 1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav |
| Prozirnost | proziran do poluproziran |
| Ogreb | bijeli |
| Specifična gustoća | 3.4 - 3.6 |
| Dolazi uz minerale | kvarc, turmalini, tinjci, brukit, kasiterit, fluorit |
Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2SiO4(F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.
[uredi] Ležišta i nalazišta
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.
Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.
[uredi] Etimologija i upotreba
Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.
Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.
[uredi] Vanjske poveznice
- Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 ((en))
- Webmineral ((en))
- Mindat with location data ((en))
- Mineral galleries ((en))


