Opatija Westminster
Izvor: Wikipedija
Kolegijatna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Opatija Westminster je pretežno Gotička crkva izgrađena na katedrali u Westminsteru zapadno od Westminsterske Palače. To je tradicionalno mjesto krunidbe i pokopa Engleskih vladara.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Po tradiciji, godine 616. podignut je hram na tom mjesto, tada poznat kao Otok Thorney; čudnovato je posvećena nakon što je ribar sa rijeke Temze vidio Sv. Petra i tako su stoljećima redovnici dobivali losose kao poklone od ribara. Iako je priča o hramu nedokazana sigurno je da je postojala udruga benediktinskih redovnika prije nego što je opatiju izgradio kralj Edward Ispovjedač oko 1045-1050. Njena izgradnja nastaje od toga što Kralj Edward nije održao zakletvo za pilgrim; papa se složio da iskupi grijeh na način da izgradi crkvu posvećenom Svetom Petru. To se pretpostavlja da je bilo 28. prosinca 1065. tj. dan prije Edwardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda.
Prva slika Opatije, koja je napravljena u stilu Romenske nazvanom "Norman" sa pripadnom Palačom, je na Bayeuxu.
Učeni redovnici postali su snažna sila nakon "Normanskih" osvajanja: često su zapošljavani u kreljevske dvore. Henrik III. naredio je renovaciju crkve u Gotičkom stilu u čast svetog Edwarda Ispovjedača i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad je trajao kroz 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena od arhitekta Henrya Yevelea za vlasti Richarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.')
Iako je opatija zatočena za Henrika VIII. 1934 zbog Disolucije Crkava, a zatvorena je 1540 i postala katedrala 1550, njezina kraljevska povijest sačuvala ju je od rušenja. Izraz "kradi Petru da daš Pavlu" možda dolazo od događaja kada je novac namjenjen crkvi Sv. Petra dan crkvo Sv. Pavla. Nakon napada 1640ih doživjela je velike štete, no zaštićena je poovo za vrijeme Commonwealtha. Oliver Cromwell imao je tamo velik sprovod 1658, samo da bi 1661. bio iskopan i vješen na obližnjim vješalima. Crkva je ponovno obnovljena benediktincima za vrijeme Merije I., katolkinje, no ponovo su izbačeni za vrijeme Elizabete I. 1559. Elizabeta je crkvu ponovo otvorila 1579 pretvorivši je u kraljevsku crkvu. Crkva je tada nazvana Kolegijatna crkva Svetog Petra, a posljednji opat postao je dekan.
Dva zapadna tornja Opatije izgrađena su između 1722 i 1745. Nacrt je napravio Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od Portlandskog kamena u Gotičkom stilu. Daljnje restauracije i renoviranja dogodila su se u XIX. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.
Do XIX. stoljeća Westminster je bilo treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je trećina starorg zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jamesa prevedena. Novoengleska Biblija je također tu sastavljena u XX. stoljeću.
[uredi] Krunidbe
Od krunidbe kralja Harloda i Vilima Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (oslim Jane Grey, Edwarda V. i Edwarda VII., koji nisu imali krunidbu) okrunjeni su u Opatiji. Canterburyski Nadbiskup bio je uvijek važna karika u krunidbi. Tron kralja Edwarda bila je stolica na kojoj su se krunili svi kraljevi, a sada se nalazi u Opatiji. Od 1296 do 1996 nalazila se i u palači gdje su krunjeni i škotski kraljevi.
[uredi] Pokopi i komemoracije
Henrik III. obnovio je Opatiju u ime Sv. Edwarda Ispovjedača i u nju postavio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edwarda gdje i ostali kreljevi sa njihovim obiteljima. Iako je najviše kreljeva i kraljica Engleske pokopano u Opatiji, Henrik VIII. i Charles I. pokopani su u Kapeli svetog Georgea u Dvorcu Winsdor kao i svi ostali vladari nakon Georgea II.
Originalni grob Edwarda Ispovjedača otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268 ispred Glavnog Altara. Monge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća proneđene su koristeći specijalni radar.
Aristokrati su pokopani u spordinim kapelama, a redovnici i ljudi asocirani s opatijom u samostanu i drugim mjestima. Jedan od ovih je i Geoffrey Chaucer koji je tada dobio posao u opatiji kao šef Kreljevskih Radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopanu u radnom mjestu. Na kraju je postala čast biti pokopan ili imati komemoraciju u Opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:
[uredi] Pokopani
[uredi] Ulaz
- Clement Attlee, 1. Earl Attlee
- Angela Georgina Burdett-Coutts
- Charles Darwin
- James Clerk Maxwell
- Joseph John Thomson
- Edward Ispovjedač
- Ben Jonson
- David Livingstone
- Sir Isaac Newton
- Ernest Rutherford, 1. Baron Rutherford
- William Thomson, 1. Baron Kelvin
- Nepoznati Ratnik
- George Villiers, 1. Vojvoda od Buckinghama
- Ludovic Stewart, 2. Vojvoda od Lennoxa
- Thomas Tompion
- George Graham
[uredi] Sjever
- William Ewart Gladstone
- William Pitt, 1. Earl od Chathama
- William Pitt Mlađi
[uredi] Jug
- Robert Adam
- Robert Browning
- William Camden
- Thomas Campbell
- Geoffrey Chaucer
- William Congreve
- Abraham Cowley
- William Davenant
- Charles Dickens
- John Dryden
- Adam Fox
- David Garrick
- John Gay
- George Frederick Handel
- Thomas Hardy
- Dr Samuel Johnson
- Rudyard Kipling
- Thomas Macaulay
- John Masefield
- Laurence Olivier, Baron Olivier
- Thomas Parr
- Dante Gabriel Rossetti
- Richard Brinsley Sheridan
- Edmund Spenser
- Alfred Tennyson, 1. Baron Tennyson
[uredi] Samostani
- Aphra Behn
[uredi] Mjesto zbora (sjeverno)
- Henry Purcell
- Ralph Vaughan Williams
[uredi] Komemorirani
- William Shakespeare, pokopan u mjestu Stratford-upon-Avon
- Sir Winston Churchill, pokopan u Bladonu, Oxfordshire
- Sir Roland Hill (u kepeli Sv. Pavla), pokopan na groblju Highgate, London
- Benjamin Disraeli, 1. Earl od Beaconsfielda, pokopan na imanju Hughenden Manor, Buckinghamshire
- Adam Lindsay Gordon, pokopan u Australiji
- Paul Dirac, pokopan na Floridi
- Oscar Wilde, pokopan u Parizu [1]
- Henry Wadsworth Longfellow, pokopan u mjestu Cambridge, Massachusetts
- Deset kršćanskih mučanika iz XX. stoljeća iz cijelog svijeta predočeni su u obliku kipova iznad Velikih Zapadnih Vrata. Otkriveni 1998, to su od lijeva prema desno:
- Sv. Maximilian Kolbe
- Manche Masemola
- Janani Luwum
- Velika vojvodkinja Elizabeta Fjodorvna
- Martin Luther King, Jr.
- Óscar Romero
- Dietrich Bonhoeffer
- Esther John
- Lucian Tapiedi
- Wang Zhiming
[uredi] Prmješteni
Ove osobe su bile pokopane u Opatiji no izvađene su po naredbi Charlesa II.:
- Oliver Cromwell
- Admiral Robert Blake
[uredi] Škole
Škola Westminster i Škola zbora Westimnsterske Opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Škola Westminster osnovana je od strane benediktinaca još 1179.
[uredi] Stranica iz života
Opatija je kolegijalna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika i sedamnaest drugih osoba koji su članovi ex officia, kao i dvanaest vikara i deset zboraša.
[uredi] Popis opata, dekana i biskupa Westminstera
| Abbots | |
|---|---|
| Edwin | 1049 – c. 1071 |
| Geoffrey od Jumiègesa | c. 1071 – c. 1075 |
| Vitalis of Bernay | c. 1076 – 1085 |
| Gilbert Crispin | 1085 – 1117 |
| Herbert | 1121 – c. 1136 |
| Gervase de Blois | 1138 – c. 1157 |
| Laurence od Durhama | c. 1158 – 1173 |
| Walter od Winchestera | 1175 – 1190 |
| William Postard | 1191 – 1200 |
| Ralph de Arundel (alias Papillon) | 1200 – 1214 |
| William de Humez | 1214 – 1222 |
| Richard de Berkying | 1222 – 1246 |
| Richard de Crokesley | 1246 – 1258 |
| Phillip de Lewisham | 1258 |
| Richard de Ware | 1258 – 1283 |
| Walter de Wenlok | 1283 – 1307 |
| Richard de Kedyngton (alias Sudbury) | 1308 – 1315 |
| William de Curtlyngton | 1315 – 1333 |
| Thomas de Henley | 1333 – 1344 |
| Simon de Bircheston | 1344 – 1349 |
| Simon de Langham | 1349 – 1362 |
| Nicholas de Litlyngton | 1362 – 1386 |
| William de Colchester | 1386 – 1420 |
| Edmund Kyrton | 1440 – 1462 |
| George Norwich | 1463 – 1469 |
| Thomas Millyng | 1469 – 1474 |
| John Esteney | 1474 – 1498 |
| George Fascet | 1498 – 1500 |
| John Islip | 1500 – 1532 |
| William Boston | 1533 – 1540 |
| Bikup intra-Reformacija |
|
| Thomas Thirlby | 1540 – 1550 |
| Dekani intra-Reformacija |
|
| William Benson (Opat Boston) | 1540 – 1549 |
| Richard Cox | 1549 – 1553 |
| Hugh Weston | 1553 – 1556 |
| Opati restored by Mary I. |
|
| John Feckenham | 1556 – 1559 |
| Dekani post-Reformacija |
|
| William Bill | 1560 – 1561 |
| Gabriel Goodman | 1561 – 1601 |
| Lancelot Andrewes | 1601 – 1605 |
| Richard Neile | 1605 – 1610 |
| George Montaigne | 1610 – 1617 |
| Robert Tounson | 1617 – 1620 |
| Ben Williams | 1620 – 1644 |
| Richard Steward (nikad postavljen) [1] | 1644 – 1651 |
| John Earle | 1660 – 1662 |
| John Dolben [2] | 1662 – 1683 |
| Thomas Sprat [2] | 1683 – 1713 |
| Francis Atterbury [2] | 1713 – 1723 |
| Samuel Bradford [2] | 1723 – 1731 |
| Joseph Wilcocks [2] | 1731 – 1756 |
| Zachary Pearce [2] | 1756 – 1768 |
| John Thomas [2] | 1768 – 1793 |
| Samuel Horsley [2] | 1793 – 1802 |
| William Vincent | 1802 – 1815 |
| John Ireland | 1816 – 1842 |
| Thomas Turton | 1842 – 1845 |
| Samuel Wilberforce | 1845 |
| William Buckland | 1845 – 1856 |
| Richard Chenevix Trench | 1856 – 1864 |
| Arthur Penrhyn Stanley | 1864 – 1881 |
| George Granville Bradley | 1881 – 1902 |
| Joseph Armitage Robinson | 1902 – 1911 |
| Herbert Edward Ryle | 1911 – 1925 |
| William Foxley Norris | 1925 – 1937 |
| Paul de Labilliere | 1938 – 1946 |
| Alan Don | 1946 – 1959 |
| Eric Symes Abbott | 1959 – 1974 |
| Edward Carpenter, KCVO | 1974 – 1985 |
| Michael Mayne, KCVO | 1986 – 1996 |
| (Arthur) Wesley Carr, KCVO | 1997 – 2006 |
- ↑ Commonwealth period
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Jedno vrijeme bilo je normalno da Dekanat Westminstera ide "ruku uz ruku" sa Biskupije od Rochestera. Ti dekani držali su obije funkcije.
[uredi] Galerija
|
Grobnica Henrika III. u Optiji. Henrik je postao kralj Engleske sa samo devet godina i vladao je od 1216 do 1272. |
[uredi] Vidi i
- Popis poznatih groblja
- Nepoznati Ratnik
[uredi] Daljnje čitanje
- Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.
[uredi] Venjske poveznice
- Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
- Westminster Abbey
- Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey

