Portal:Njemačka
Izvor: Wikipedija
Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjena za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo.
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zemljopis Njemačke
- Mora:
- Planine:
- Zugspitze · Hochwanner
- Jezera:
- Bodensko jezero · Müritz
- Otoci:
- Rügen · Sylt · Föhr
- Povijest: Povijest Njemačke · Franci · Sveto Rimsko Carstvo · Njemačka Konfederacija · Njemačko Carstvo · Weimarska Republika · Treći Reich · Povijest Njemačke od 1945.
- Važni događaji (do 1945.): Godina tri cara · Anschluss · Srpanjska urota · Francusko-pruski rat · Holokaust ·
- Važni događaji (od 1945.): Berlinski zid · Ostpolitik · Njemačka Demokratska Republika · Ujedinjenje Njemačke
- Politika:
- Institucije: Njemački predsjednik · Njemački kancelar · Bundestag · Bundesrat
- Političke stranke: CDU/CSU · SPD · FDP · Bündnis 90/Die Grünen
- Predsjednik: Horst Köhler
- Kancelarka: Angela Merkel
Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Njemačke, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.
Potrebno napraviti:
Povijest Njemačke - Njemačka Konfederacija - Njemačko Carstvo - Povijest Njemačke od 1945. - Godina tri cara - Ostpolitik - Njemački predsjednik - Bundesrat - Horst Köhler - Zemljopis Njemačke - Zugspitze - Hochwanner
Potrebno proširiti:
Hessen - Mecklenburg-Zapadno Pomorje - Porajnje-Falačka - Saarland - Saska - Saska-Anhalt - Schleswig-Holstein - Sjeverna Rajna-Vestfalija - Tiringija
Napravljeni članci s ovih popisa:
Bodensko jezero - Bremen
Erwin Johannes Eugen Rommel (Heidenheim kraj Ulma, regija Württemberg, 15. studenog 1891. - Herrlingen, 14. listopada 1944.), njemački vojskovođa.
Jedan je od najcijenjenijih njemačkih feldmaršala u II. svjetskom ratu. Zbog izvrsnih dostignuća u Africi dobio je nadimak Wüstenfuchs (Pustinjska lisica). Rommel se često spominje ne samo zbog iznimne vojničke vještine, nego i zbog viteštva prema suparnicima, budući da je bio jedan od njemačkih zapovjednika koji su odbili poslušati Kommandobefehl. Također se pretpostavlja da je sudjelovao u uroti da se ubije Hitler, zbog čega je prije kraja rata bio prisiljen na samoubojstvo.
Početni mjeseci 1942. donijeli su zaokret u Rommelovom načinu vođenja DAK-a. Nakon taktičkog poraza tijekom operacije Crusader, Rommel je trebao prekinuti opsadu Tobruka i povući se 80 km zapadno od Tobruka. Pokazavši se u najgorem svjetlu tijekom operacije Crusader, Rommel je proveo slijedeća dva mjeseca pokazujući se u najboljem svjetlu, donoseći svojeglave, ali ispravne odluke. Pokazao je veliku moralnu hrabrost i odličnu sposobnost manevriranja jedinicama.
Moralna hrabrost nalazila se u njegovim ključnim odlukama. Napuštajući Tobruk, znao je da je teren kod Cyrenaice nepodoban za obranu, pa je odlučio da se treba povući skroz do Tripolija gdje je mogao ojačati i opskrbiti svoj korpus, a onda punom snagom napasti loše branjivu Cyrenaicu. Ta se ideja nije sviđala Talijanima, jer je Cyrenaica bila njihova kolonija, a već se dva puta našla u neprijateljskim rukama. Rommel je znao da to nije situacija u kojoj mu se može zažmiriti jednim okom, ali je stalno ustrajao i držao svoj stav. Na kraju je ipak dobio dozvolu da se povuče iz Cyrenaice. Na Badnje večer, trupe DAK-a napustile su Benghazi, iako su Britanci pokušali spriječiti povlačenje, njemačke oklopne jedinice uspjele su odbiti Britanski napad i pokazati tko vlada pustinjom i za vrijeme povlačenja...
Nürnberški proces, naziv za suđenje njemačkim nacistima koje su organizirali Saveznici na kraju rata.
Bilo je osam sudaca (četiri glavna i jedan zamjenik za svakog suca iz zemalja Anante). Većina najmoćnijih nacističkih oligarha sudjelovalo je na njemu. Ukupno je optuženo 24 zločinca. Postojale su 4 točke optužnice: ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, poticanje agresije, i poticanje ili sudjelovanje u zločinima protiv mira.
Oslobođena su samo četvorica (Von Papen, Ley, Gustav von Krupp i Hans Fritzsche). Ostali su ili pobijeni ili poslani u zatvor na 10, 15, 20 godina ili na doživotnu robiju. Ta kazna robije, dodijeljena je Rudolfu Hessu i Erichu Raederu.
Fritzscheu se sudilo umjesto Goebbelsu, ali je oslobođen optužbe. Na suđenju nisu bili Hitler, Goebbels, i Himmler, ali i ovako je „ulov” bio bogat.
Na klupi za optužene sjedili su: Karl Dönitz, nasljednik Hitlera, Alfred Jodl, potpisivač bezuvjetne kapitulacije, Wilhelm Keitel, vođa OKW, tj. načelnik glavnog stožera Oružanih snaga Njemačke, Joachim von Ribbentrop, ministar vanjskih poslova, Alfred Rosenberg, glavni nacistički filozof, Albert Speer, nacistički ministar naoružanja i Hitlerov omiljeni arhitekt, Franz von Papen, bivši njemački kancelar, Baldur von Schirach, vođa Hitlerove mladeži, Ernst Kaltenbrunner, najviši preživjeli zapovjednik SS-a, Walter Funk, nacistički ministar gospodarastva, Konstantin von Neurath, prethodnik Ribentropa, kasnije moćnik u Poljskoj, Hermann Göring, otac Gestapa i zapovjednik Luftwaffea, Erich Raeder, bivši zapovjednik nacističke Mornarice, Hans Frank, vođa Generalne vlade u okupiranoj Poljskoj Hjalmar Schacht, predratni predsjednik Reichsbanke, Fritz Sauckel, opunomoćenik nacističkog programa robovske radne snage,Julius Streicher, urednik tjednika Der Stürmer, sijao mržnju prema Židovima,Martin Bormann,nasljednik Hessa u Stranci, Arthur Syss Inquart, instrumentalist Anschlussa, Wilhelm Frick, ministar unutarnjih poslova, tvorac rasnih zakona...
|

