Batina

Izvor: Wikipedija


Baranjski leksikon - Baranja na internetu

A-B-C - Č-Ć-D - Dž-Đ-E - F-G-H - I-J-K - L-Lj-M - N-Nj-O - P-R-S - Š-T-U - V-Z-Ž


Batina
Povećaj
Batina

BATINA (ponekad Batina Skela, mađ. Kisköszeg), naselje i pristanište na Dunavu u Baranji. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje, u dijelu Banskog brda gdje ono izbija na Dunav. Najvažnija veza Baranje s Bačkom vodi preko Batine gdje je 1974. godine izgrađen cestovni most na Dunavu (ranije se prevozilo skelom). Dunav (Zeleni otok), strmi lesni odsjeci Banskog brda, galerijske šume na plavnim ravnima te impozantni spomenik kipara Antuna Augustinčića palim crvenoarmejcima i partizanima pri forsiranju Dunava 11-22. XI. 1944. godine, koji dominira nad naseljem, pridonose njegovom turističkom značaju.

Među arheološkim nalazima od starijega željeznog doba do seobe naroda ističe se keltski ratnički grob sa šljemom. U rimsko doba utvrda na limesu Ad Militare.

Po "Općoj enciklopediji" Batina je osnovana 1720. godine naseljavanjem Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca, dok se po knjizi "Tri stoljeća Belja" u poreskim knjigama kao pustara spominje već 1591. godine: "Pretpostavlja se da je i u vrijeme oslobodilačkih ratova bila pusta. 1696. god. tu su se vjerojatno naselili srpski doseljenici. Zatim je ponovo opustjela. 1718. god. naselili su je ponovo veoma siromašni Južni Slaveni i Mađari. 1780. god. im se pridružuju njemački doseljenici. Pripadao joj je otok Kenđija, gdje je početkom" dvadesetog "stoljeća živjela 1 obitelj." U knjizi "Hrvatski baranjski mjestopisi" Ante Sekulića tvrdi se da je Batina "naselje poznato u rimsko doba, zabilježeno također 1316. Izvorno je zabilježeno kao Kurszug, zatim mađarski Köszeg (Kö - kamen, szeg - rub)." (jn)