Grčka mitologija

Izvor: Wikipedija

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima (od tuda i naziv - mitologija), a korijen joj je naravno u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Sadržaj

[uredi] Kronologija - nastanak bogova

[uredi] Bogovi

Kaos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje, te se ta prva bića opisuju kao djeca Kaosa. Ona su:

  • Ereb - vječna tama, nastaje iz Kaosa
  • Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima je nastala iz spajanja Kaosa s Erebom)
  • Eter - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba, koji dišu bogovi)
  • Hemera - svijetli dan; kćerka Ereba i Nikte
  • Eros - „spajatelj”, po Hesiodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira
  • Geja – zemlja, nastala iz Kaosa
  • Tartar – podzemlje
  • Uran - zvjezdano nebo, rođen od Gaje bez začeća
  • Pont - more

Za primijetiti je da po Orfičkim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.

[uredi] Titani

Titani su loza Urana i Geje.

  • Atlas - sin Japeta i Klimene. Radi sudjelovanja u borbi titana je kažnjen da nosi nebeska brda. Nakon što ga je Perzej pretvorio u kamen, nosi nebo na ramenima.
  • Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga sunca Helija, boginju mjeseca Selenu boginju zore Eo
  • Japet - suprug nimfe Klimene (kćerka Oceana), nakon poraza protiv olimpijskih bogova prebačen u Tartar
  • Kej - nakon poraza protiv olimpijskih bogova bačen u Giros
  • Krej - suprug Euribije
  • Kron - otac Zeusa, postaje vladar svijeta nakon oca Urana, suprug Reje
  • Mnemozina - majka devet muza
  • Ocean - gospodar mora, najjači titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetis, bogove rijeka, mora i nimfe
  • Feba - supruga Keja, boginja mjeseca
  • Reja - majka Hestije, Demetre, Here, Hada, Posejdona i Zeusa, vlada sa suprugom Kronom
  • Tetis - boginja mora, supruga Oceana, kao dadilja Here proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu
  • Teja - supruga Keja, traži za svoju djecu dio vladavine titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena počini samoubojstvo
  • Temis - boginja pravednosti i reda, druga supruga (nakon Metis) Zeusa, poznaje budućnost i omogući Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli zemlju ponovo nastanoviti

Unutar Grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

  1. Dijeljenje (Geja, Nikta)
  2. Parenje (Hiperion, Zeus)
Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala djeljenjem gotovo se nikada ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.
Za primjetiti je model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom tako i ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: “Koji je uzrok ovome?” postaje : “Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka”.

Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova sa Olimpa. Djeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce.

Parenjem s Uranom nastaju Ocean (svjetski ocean) i Krije, te titani: Hiperion, Japet, Tija, Reja, Temis, Mnemozina, Feba, Tetis; te nakon njih najmlađi (po nekim predajama najmoćniji i najstrašniji) Kron.

Njeni kasniji potomci s Uranom su divovski jednooki kiklopi, graditelji zidova. Kasnije dobivaju individualna imena:

  • Brontes – grmljavina
  • Steropes – grom
  • Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata

Također tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi hekatonhiri: Cottus, Brioreos i Gyges

Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica) Zemlje - kasniji oblik preindoeuropske Velike majke koja potječe iz razdoblja neolita.

Tartar ili Tartor jest u isto vrijeme i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada).

U drevnim Orfičkim misterijama Tartar jest također i neograničena prvopostojeća “stvar” iz koje nastaju svjetlost i Kozmos (svemir)

Eros – bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo

Jedan od koncepata Erosa u Grčkoj misli je taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi već također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvo rođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U Elusijanskim misterijama on je slavljen kao Protagonus – prvorođeni

Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem titana.

U ratu između bogova (Titanomachy) oni gube. U tome ratu titani su bili predvođeni s Kronom, a uključivali su: Keja, Krija, Hiperiona, Japeta, Atlasa i Menoetija.
Olimp je bio predvođen Zeusom (sin Krona i Reje) i uključivao je: Hestiju, Demetru, Heru, Hada (Plutona), Posejdona, hekatonhire, gigante i kiklope (Zeus ih oslobađa iz Tartara da mu pomognu u ratu, kasnije ih ponovno zatvara).

Nakon 10 godina rata Olimp odnosi pobjedu i razdjeljuje svijet među sobom.

  • Zeus - zrak i nebo
  • Posejdon – sva mora i sve vode
  • Had (Pluton) – podzemni svijet
  • Zemlja je ostavljena svim ostalim božanstvima
Poraženi titani zarobljeni su u Tartar. No nisu svi titani sudjelovali u ratu, Ocean i ženski titani (Teja, Reja, Temsija, Mnemozina, Feba, Tetis) ostaju neutralni. Zbog toga nisu kažnjeni od strane Zeusa. Hekatonhire ostaju čuvari poraženih titana, dok ih s vremenom Zeus sve ne oslobodi (osim Atlasa).
Grci klasičnog razdoblja znali su nekoliko pjesama o ratu između bogova s Olimpa i titana. Dominantna i jedina koja je uspjela preživjeti jest Theogony pjesnika Hesioda. Izgubljeni ep je Titanomachy slijepog Tracijskog barda Thomyrisa. On sam kao legendarna figura spominje se u jednom dijelu eseja “O muzici” koji se nekada pripisivao Plerhtu.

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, sebi je zadržao vlast nad nebom, svojem bratu Posejdonu dao je vlast nad morem, a Hadu u podzemnom svijetu. Zeus je bio otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: sin Zeusa i kraljice Alkmene - Heraklo ili Herkules - odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Europu i Afriku, spojio Atlantski ocean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi su imali sve mane i vrline ljudi: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluje Mojra.

[uredi] Nepotpuni popis grčkih bogova

  • Kron - otac svih bogova i junaka
  • Hiperion - bog sunca (Helos Hyperion)
  • Teja - božica
  • Reja
  • Temsija
  • Mnemozina
  • Feba
  • Tetida
  • Japet
  • Kajra - boginja trenutne sreće
  • Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
  • Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “Već iskoči iz glave ocu svom”!
  • Artemida - kći Zeusa i Lete, božica lova, sestra Apolonova i Atenina
  • Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi. Nije rođena od majke već je “izrasla iz morske pjene” i posjedovala je čarobni pojas zavođenja. Kći Zeusa i Dijane, božice etera
  • Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti. Bog muške ljepote
  • Ares - sin Zeusa i Here, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage
  • Asklepije - bog liječništva. U latinskoj kulturi zove se Pan
  • Amfitrita - žena Posejdonova, jedna od 50 Nerejida, kćeri morskoga kralja Nereja, među njih je spadala i mati Ahilova, Tetida
  • Dioniz - bog prirode, vinove loze. U latinskoj kulturi zove se Bakho
  • Demetra - božica plodnosti, podučavala je ljude poljoprivredi.
  • Eol - bog vjetra
  • Elektra - božica svjetlosti
  • Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom taj bi usplamtio od ljubavi
  • Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije nekog krvnog rođaka, simbol zle savjesti
  • Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi
  • Had, Pluton - bog podzemnog života, bog smrti, brat Zeusov
  • Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata
  • Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara
  • Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
  • Menade - svećenice boga vina i ljubavi
  • Mojre - božice životne sudbine. Božice usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Lahezis baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropos presijeca nit života
  • Morfej - bog sna
  • Posejdon, Ocean, Neptun - bog mora, vode, vladar potresa, brat Zeusov
  • Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira. Provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima
  • Perzefona - Demetrina kći. Oteo je Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi zemlja bila plodna
  • Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
  • Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna