Grčka mitologija
Izvor: Wikipedija
Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima (od tuda i naziv - mitologija), a korijen joj je naravno u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.
Sadržaj |
[uredi] Kronologija - nastanak bogova
[uredi] Bogovi
Kaos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje, te se ta prva bića opisuju kao djeca Kaosa. Ona su:
- Ereb - vječna tama, nastaje iz Kaosa
- Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima je nastala iz spajanja Kaosa s Erebom)
- Eter - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba, koji dišu bogovi)
- Hemera - svijetli dan; kćerka Ereba i Nikte
- Eros - „spajatelj”, po Hesiodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira
- Geja – zemlja, nastala iz Kaosa
- Tartar – podzemlje
- Uran - zvjezdano nebo, rođen od Gaje bez začeća
- Pont - more
Za primijetiti je da po Orfičkim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.
[uredi] Titani
Titani su loza Urana i Geje.
- Atlas - sin Japeta i Klimene. Radi sudjelovanja u borbi titana je kažnjen da nosi nebeska brda. Nakon što ga je Perzej pretvorio u kamen, nosi nebo na ramenima.
- Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga sunca Helija, boginju mjeseca Selenu boginju zore Eo
- Japet - suprug nimfe Klimene (kćerka Oceana), nakon poraza protiv olimpijskih bogova prebačen u Tartar
- Kej - nakon poraza protiv olimpijskih bogova bačen u Giros
- Krej - suprug Euribije
- Kron - otac Zeusa, postaje vladar svijeta nakon oca Urana, suprug Reje
- Mnemozina - majka devet muza
- Ocean - gospodar mora, najjači titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetis, bogove rijeka, mora i nimfe
- Feba - supruga Keja, boginja mjeseca
- Reja - majka Hestije, Demetre, Here, Hada, Posejdona i Zeusa, vlada sa suprugom Kronom
- Tetis - boginja mora, supruga Oceana, kao dadilja Here proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu
- Teja - supruga Keja, traži za svoju djecu dio vladavine titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena počini samoubojstvo
- Temis - boginja pravednosti i reda, druga supruga (nakon Metis) Zeusa, poznaje budućnost i omogući Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli zemlju ponovo nastanoviti
Unutar Grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:
- Dijeljenje (Geja, Nikta)
- Parenje (Hiperion, Zeus)
- Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala djeljenjem gotovo se nikada ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.
- Za primjetiti je model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom tako i ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: “Koji je uzrok ovome?” postaje : “Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka”.
Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova sa Olimpa. Djeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce.
Parenjem s Uranom nastaju Ocean (svjetski ocean) i Krije, te titani: Hiperion, Japet, Tija, Reja, Temis, Mnemozina, Feba, Tetis; te nakon njih najmlađi (po nekim predajama najmoćniji i najstrašniji) Kron.
Njeni kasniji potomci s Uranom su divovski jednooki kiklopi, graditelji zidova. Kasnije dobivaju individualna imena:
- Brontes – grmljavina
- Steropes – grom
- Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata
Također tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi hekatonhiri: Cottus, Brioreos i Gyges
Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica) Zemlje - kasniji oblik preindoeuropske Velike majke koja potječe iz razdoblja neolita.
Tartar ili Tartor jest u isto vrijeme i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada).
- U drevnim Orfičkim misterijama Tartar jest također i neograničena prvopostojeća “stvar” iz koje nastaju svjetlost i Kozmos (svemir)
Eros – bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo
- Jedan od koncepata Erosa u Grčkoj misli je taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi već također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvo rođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U Elusijanskim misterijama on je slavljen kao Protagonus – prvorođeni
Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem titana.
- U ratu između bogova (Titanomachy) oni gube. U tome ratu titani su bili predvođeni s Kronom, a uključivali su: Keja, Krija, Hiperiona, Japeta, Atlasa i Menoetija.
- Olimp je bio predvođen Zeusom (sin Krona i Reje) i uključivao je: Hestiju, Demetru, Heru, Hada (Plutona), Posejdona, hekatonhire, gigante i kiklope (Zeus ih oslobađa iz Tartara da mu pomognu u ratu, kasnije ih ponovno zatvara).
Nakon 10 godina rata Olimp odnosi pobjedu i razdjeljuje svijet među sobom.
- Zeus - zrak i nebo
- Posejdon – sva mora i sve vode
- Had (Pluton) – podzemni svijet
- Zemlja je ostavljena svim ostalim božanstvima
- Poraženi titani zarobljeni su u Tartar. No nisu svi titani sudjelovali u ratu, Ocean i ženski titani (Teja, Reja, Temsija, Mnemozina, Feba, Tetis) ostaju neutralni. Zbog toga nisu kažnjeni od strane Zeusa. Hekatonhire ostaju čuvari poraženih titana, dok ih s vremenom Zeus sve ne oslobodi (osim Atlasa).
- Grci klasičnog razdoblja znali su nekoliko pjesama o ratu između bogova s Olimpa i titana. Dominantna i jedina koja je uspjela preživjeti jest Theogony pjesnika Hesioda. Izgubljeni ep je Titanomachy slijepog Tracijskog barda Thomyrisa. On sam kao legendarna figura spominje se u jednom dijelu eseja “O muzici” koji se nekada pripisivao Plerhtu.
Zeus je s bogovima živio na Olimpu, sebi je zadržao vlast nad nebom, svojem bratu Posejdonu dao je vlast nad morem, a Hadu u podzemnom svijetu. Zeus je bio otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: sin Zeusa i kraljice Alkmene - Heraklo ili Herkules - odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Europu i Afriku, spojio Atlantski ocean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi su imali sve mane i vrline ljudi: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluje Mojra.
[uredi] Nepotpuni popis grčkih bogova
- Kron - otac svih bogova i junaka
- Hiperion - bog sunca (Helos Hyperion)
- Teja - božica
- Reja
- Temsija
- Mnemozina
- Feba
- Tetida
- Japet
- Kajra - boginja trenutne sreće
- Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
- Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “Već iskoči iz glave ocu svom”!
- Artemida - kći Zeusa i Lete, božica lova, sestra Apolonova i Atenina
- Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi. Nije rođena od majke već je “izrasla iz morske pjene” i posjedovala je čarobni pojas zavođenja. Kći Zeusa i Dijane, božice etera
- Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti. Bog muške ljepote
- Ares - sin Zeusa i Here, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage
- Asklepije - bog liječništva. U latinskoj kulturi zove se Pan
- Amfitrita - žena Posejdonova, jedna od 50 Nerejida, kćeri morskoga kralja Nereja, među njih je spadala i mati Ahilova, Tetida
- Dioniz - bog prirode, vinove loze. U latinskoj kulturi zove se Bakho
- Demetra - božica plodnosti, podučavala je ljude poljoprivredi.
- Eol - bog vjetra
- Elektra - božica svjetlosti
- Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom taj bi usplamtio od ljubavi
- Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije nekog krvnog rođaka, simbol zle savjesti
- Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi
- Had, Pluton - bog podzemnog života, bog smrti, brat Zeusov
- Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata
- Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara
- Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
- Klio - muza, pokroviteljica povijesti
- Kaliopa - epske poezije
- Uranija - astronomije
- Melpomena - tragedije
- Talija - komedije
- Terpsihora - plesa
- Polihimnija - lirske poezije, himne
- Euterpa - glazbe, lirske poezije
- Erato - ljubavne poezije
- Menade - svećenice boga vina i ljubavi
- Mojre - božice životne sudbine. Božice usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Lahezis baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropos presijeca nit života
- Morfej - bog sna
- Posejdon, Ocean, Neptun - bog mora, vode, vladar potresa, brat Zeusov
- Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira. Provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima
- Perzefona - Demetrina kći. Oteo je Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi zemlja bila plodna
- Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
- Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna

