Portal:Fizika

Izvor: Wikipedija

Fizika na hrvatskoj wikipediji

Fizika (grčki phusis, fysis: priroda) je znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije.

Izdvojeni članakuredi

Gravitacija je jedno od osnovnih svojstava našeg svemira. Manifestira se kao privlačna sila između svih tijela koja imaju masu. Dva tijela masa \mathbf{}m_1 i \mathbf{}m_2 privlačit će se silom čiji je intenzitet

F_g(r)=G{{m_1m_2} \over r^2}

gdje je \mathbf{}G gravitacijska konstanta, G=6{,}67 \cdot 10^{-11}\ \mathrm{Nm^2kg^{-2}}, a \mathbf{}r je međusobna udaljenost. Gravitacijska sila nikad nije odbojna!!

Gravitacijske sile spadaju u volumenske sile, a sve volumenske sile rezultat su postojanja tzv. polja sila u prostoru. Svako polje sila koje postoji rezultat je nekog svojstva vezanog uz materiju. Tako je gravitacijsko polje sila rezultat svojstva materije koju zovemo masenost, električno polje je vezano uz naboj itd. Neka čestica će osjećati silu kad se nalazi u prostoru gdje postoji polje sila samo ako je i ona sama izvor istovrsnog polja sila, tj. ako i ona sama posjeduje svojstvo koje posjeduje izvor polja u kojem se ta čestica nalazi. Tako, na primjer, električki neutralna čestica neće osjećati nikakvu silu u električnom polju jer ona jednostavno ne posjeduje svojstvo električnog naboja...Pročitaj cijeli članak

Izabrani fizičaruredi

Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.) je bio njemačko-britanski fizičar i matematičar. Born je 1954. dobio nobelovu nagradu za fiziku.

Godine 1925. Born i Werner Heisenberg formulirali su matriks mehanike koji predstavlja kvantnu mehaniku. Heisenberg je Bornu, 9. srpnja da papire da ih pregleda i predloži za tiskanje. U papirima Heisenberg je formulirao kvantnu teoriju obilazeći koncentriranu, ali neprimjetnu reprezentaciju elektronskih orbita koristeći parametre kao tranzicijske mogućnosti kvantnih skokova, što zahtijeva korištenjem dva indeksa (ili kazala) odgovarajuća inicijalnim i završnim stanjima. Kada je Born pročitao papire, prepoznao je formulaciju kao jedno koja se može prepisati tako da dostigne sistematični jezik matrice, koji je naučio dok ga je podučavao David Hilbert. Hilbertov prostor je osnovno matematičko sredstvo u matriksnoj formulaciji kvantne teorije. Born je uz pomoć svog učenika Pascuala Jordana, odmah počeo transkripciju i proširenje, i svoje su rezultate predložili za tiskanje. Dodatni papiri predloženi su za tiskanje iste godine od sva tri autora. Tako se može reći da je Nobelova nagrada dodijeljena Heisenbergu 1932. trebala biti dodijeljena i njemu, ali i Bornu...Pročitaj cijeli članak | Arhiva

Wijesti   Članciuredi

Osnove MaterijaAntimaterija – Čestica – Vrijeme – Prostor – Dimenzija – DuljinaBrzinaVal – Valna funkcija – Harmonijski oscilatorElektromagnetno zračenje

Osnovne sile Osnovne sileGravitacija – Elektromagnetska sila – Slaba silaJaka sila

Teorija čestica Teorija čestica – AtomProtonNeutronElektronKvarkFotonGluonW i Z bozoniGravitonNeutrino – Radijacija – Fermioni

Metode Znanstvena metoda – Kvantitativna fizikalna metoda – Mjerenje – Mjerni instrumenti – Dimenzijska analiza – Vjerojatnost i statistika

Tabele Fizikalne konstanteSI osnovne jediniceSI izvedene jediniceSI prefiksiPretvorba mjernih jedinica

Spekulativne teorije Procesna fizika

Više informacija Povijest fizikePoznati fizičariNobelova nagrada za fiziku

Izabrana slikauredi

Slika prikazuje Akromatsku leću
--Galerija--

Fizikategorijeuredi

  • Područja fizike: Astrofizika -- Atomska, molekularna i Optička fizika -- Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme