Portal:Francuska
Izvor: Wikipedija
| Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji | |
|
Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more. Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi |
|
|
|||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Izdvojeni članak
Kanalski otoci ili Anglo-normandijski otoci (engleski: Channel Islands, francuski: îles anglo-normandes ili îles de la Manche) nalaze se u kanalu La Manche, zapadno od francuskog poluotoka Cotentin. Ponekad se nazivaju i normandijsko otočje, jer su dio povijesne provincije Normandije. Otoci nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva, nego su vlasništvo Vojvode od Normandije. Taj naslov nosi monarh Engleske od osvajanja Engleske od strane Vilima Osvajača 1066. godine, tj. od bitke kod Hastingsa. Budući da otoci nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva, nego krunski posjedi engleskog monarha, nisu u Europskoj Uniji.
Otoci su pripojeni Vojvodstvu Normandije 933. godine. 1066. godine Vilim Osvajač je napao i osvojio Englesku i postao kralj Engleske. 1204. godine, kralj je izgubio svoje teritorije u kontinentalnoj Normandiji, jedino su pod njegovom vlasti ostale Kanalski otoci, koji su se vodili kao odvojeni krunski posjedi.
Oba bailiwicka (ili bailliagea) imaju odvojenu samoupravu još od 13. stoljeća. Mnogi misle da Kanalski otoci tvore jedno političku jedinicu, ali ova dva bailiwicka politički nemaju ništa zajedničko. Ne postoje zajednički zakoni, izbori ili neko predstavničko tijelo, iako se oba dva bailiwicka često međusobno politički konzultiraju. Ne postoje zajedničke novine ni radio stanica, jedino imaju zajedničku televizijski program, Channel Television.
Otoci su od 17. stoljeća postali blisko politički i trgovinski povezani sa Sjevernom Amerikom. Engleski kralj Karlo II. je u znak zahvalnosti za pomoć dok je bio u egzilu na Jerseyu, nazvao jednu svoju koloniju u Americi, New Jersey, koja je danas savezna država SAD-a.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Kanalski otoci su bili jedini britanski teritorij koji su okupirali Nijemci. Tijekom nacističke okupacije, mnogo je lokalnog stanovništva odvedeno na kontinent u radne logore, a otočni Židovi su odvedeni u koncentracijske logore. Nacisti su na otoke doveli veliki broj Rusa i ostalih ljudi iz istočne Europe, kako bi im gradili utvrde (koje su danas turističke atrakcije). Nacistička okupacija je bila vrlo teška za otoke, jer je vladala velika glad...
Potrebno napraviti
Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.
Potrebno napraviti:
Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Okcitanski jezik - Okcitanci - Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Religije Francuske - Kultura Francuske - Bretonski jezik - Lourdes - Bretonci - Pireneji
Potrebno proširiti:
Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres
Napravljeni članci s ovih popisa:
Izabrana fotografija
Zemljopis Francuske
Poslije Rusije, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).
Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.
Izabrana biografija
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. - Pariz, 28. prosinca 1937.), francuski skladatelj i pijanist.
Rodio se kao prvo dijete Pierrea-Josepha, rođenog Švicarca i Marie Deluarte, Baskijke iz Pirineja. Iako su ga Francuzi iskreno i bez rezerve držali svojim umjetnikom, sam skladatelj svoje je korijene osjećao negdje drugdje, u domovini svojih roditelja, a ta ga je baskijska i španjolska baština privlačila zauvijek. Uočivši rano Mauriceovu glazbenu nadarenost, otac ga je sa sedam godina dao na satove klavira, poslije četiri i na satove harmonije. Bez ikakvih prisila dječak je brzo napredovao, i već s dvanaest počeo se okušavati u skladanju.
Godine 1889. upisuje pariški glazbeni Konzervatorij. Upoznavši se 1893. godine s glasovitim skladateljem i pijanistom Emmanueleom Chabrierom, Ravel je pod dojmom tog susreta skladao Serenade grotesque. Riječi za svoje pjesme godinama je uzimao iz djela svojih suvremenika. Prvo njegovo operno djelo je Šeherezada (1897). Godine 1901. napisao je svoje prvo klavirsko remekdjelo "Igra vode" posvetivši ga Fauréu. Dok su prolazile prve godine 20. stoljeća, Ravel se vezivao uz umjetnički krug koji se redovito sastajao u kući slikara Paula Sordesa, i uskoro postao neslužbenom središnjom osobnošću skupine koja je 1903. godine dobila nadimak Apači.
Prijateljstvo koje se razvilo između Ravela, Debussya i Stravinskog, poticalo ih je na daljnje umjetničke eksperimente i prihvaćanje novih izazova. Počeli su studirati djela Arnolda Schonberga i njegovog bečkog kruga, da bi 1912. godine postavili balet "Daphnis i Chloe" Ravela. Iako je premijera baleta razočarala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstivši ga među velike balete 20. stoljeća. Duboku bol iz vremena Prvog svjetskog rata izražava klavirska skladba "Couperinov grob" koje su pojedini stavci posvećeni prijateljima palim u ratu, dok je "La valse" njegov oproštaj sa svijetom koji je nepovratno izgubljen...
|


