Malezija
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: Bersekutu Bertambah Mutu (malajski: Jedinstvo je snaga) | |||||
| Himna: Negaraku | |||||
![]() |
|||||
| Službeni jezik: | malajski | ||||
| Glavni grad: | Kuala Lumpur1 | ||||
| Vrhovni vladar: | Tuanku Syed Sirajuddin | ||||
| Predsjednik Vlade: | Abdullah Ahmad Badawi | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
64. po veličini 329.750 km² 0,3% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
46. po veličini 25.720.000 78/km² |
||||
| Neovisnost: | od Ujedinjenog Kraljevstva 31. kolovoza 1957. | ||||
| Valuta: | ringgit (100 sena) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +8 | ||||
| Internetski nastavak: | .my | ||||
| Pozivni broj: | +60 (020 iz Singapura) | ||||
| 1Federalna administracija premještena je iz Kuala Lumpura u novoizgrađenu Putrajayu. | |||||
Malezija je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora. Sastoji se od dva dijela:
- Zapadne Malezije koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu je mostom povezana sa Singapurom
- Istočne Malezije koja obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Borneo i graniči s Brunejom i Indonezijom.
Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.101 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.
[uredi] Povijest
Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno: etnički Malajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao 1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.
[uredi] Stanovništvo
Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.
[uredi] Gospodarstvo
U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.
| Uredi | Države u Aziji | |
|
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
||
Nedovršeni članak Malezija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


