Španjolski jezik

Izvor: Wikipedija

Španjolski jezik
Español ili Castellano
Države
govorenja:
Španjolska, države Latinske Amerike
Regije
govorenja:
Uglavnom Pirenejski poluotok, Latinska Amerika i Sjeverna Amerika
Broj govornika: materinski jezik: 340 milijuna

uključujući strane govornike: 450 milijuna

Rang: 3-4.
Razredba: indoeuropski

 italički
  romanski
   zapadnoitalski
    galoiberski
     Iberoromanski
      španjolski

Službeni status
Služben u: Argentina, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Ekvador, Salvador, Španjolska, Gvatemala, Ekvatorska Gvineja, Honduras, Meksiko, Nikaragva, SAD (Novi Meksiko i Portoriko), Panama, Paragvaj, Peru, Dominikanska Republika, Urugvaj i Venezuela
Regulatori: Real Academia Española (Španjolska Kraljevska Akademija) i Asociación de Academias de la Lengua Española (Zajednica Akademija Španjolskog jezika)
Jezični kôd
ISO 639-1: es
ISO 639-2: --- (T) / spa (B)
SIL SPN
Vidi također: Jezik | Popis jezika

Španjolski jezik spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolski je materni jezik 352 milijuna ljudi, a zajedno s ljudima kojim je dodatni strani jezik, španjolskim govore otprilke 417 milijuna ljudi (Prema procjenama iz 1999. godine).

Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, podskupinu iberoromanskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.

Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.


Sadržaj

[uredi] Klasifikacija

Indoeuropski jezici > Italički > Romanska grupa > Romanski jezici > Zapadnoitalski > Podskupina Zapadni > Galo-Iberski > Grupa Iberoromanska > Grupa Iberozapadnih > Podgrupa Kastiljski

[uredi] Povijest

Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao iberski poluotok.

[uredi] Porijeklo

Krajem VI st.pr.Kr., Iberi, prvi stanovnici regije, počinju se miješati sa Keltima, nomadskim i ratničkim plemenima koji se naseljavaju na područje Galicije u VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju jezik koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori. Tako da se do dolaska Rimljana, koji započinju osvajanje poluotoka 218 g.pr.Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.

Pod rimskom vlašču poluotok postaje poznat kao Hispania. Stanovnici dolaze u kontakt sa rimskim trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče latinski. Kako se klasični latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati sa jezikom starosjedioca; u ovom slučaju, Kelta, Ibera te Kartažana, nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog, ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika.

[uredi] Arapski utjecaj

Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provale Vizigota u V st., plemena s istoka današnje Njemačke sve do 711 g. kada Arapi sa sjevera Afrike (u Španjolskoj poznati kao "los Moros") tj. Mauri osvajaju skoro cijelo područje poluotoka, osim dijela današnje Galicije i Asturije. Tako se arapski jezik, t.j. mozarapski dijalekt i kultura počinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap. Al Andaluz ), dok na krščanskom sjeveru pučki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "lisan al ayam", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najveći utjecaj na razvoj španjolskog jezika. Računa se da u modernom španjolskom otprilike četiri tisuće riječi ima korijen u arapskom jeziku.

Krščanska kraljevstva sa sjevera godine 1492 dolaze do potpune vojne i političke kontrole nad cijelim područjem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu, Granade. Nakon toga dolazi do naseljavanja krščanskog stanovništva te se pučki latinski vraća kao dominantan jezik.

[uredi] Standardizacija jezika

Prva etapa stardardiziranog španjolskog jezika baziranog na kastiljskom dijalektu počinje 1200 g. kada kralj Kastilje i Leona Alfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu Bibliju te djela iz astronomije, povijesti i prava.

Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u književni, desilo se povijesne 1492, godine koja je označila španjolsku povijest kako Kolumbovim otkrićem Amerike i preuzimanjem Granade, što je več ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor Elio Antonio de Nebrija, humanista sa sveučilišta u Salamanci, koji je bio i autor hispano - latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva "Vocabularium".

[uredi] Online španjolski rječnik

[uredi] Zemljopisna rasprostranjenost

Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najviše govore nalazi na trećem ili četvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.


Iako je španjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima:

  • Amerika: Službeni je u Argentini, Boliviji, Republici Čile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Guatemali, Hondurasu, Meksiku], Nikaragvi, saveznoj državi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, U Puerto Rico (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju y Venezueli, ali prisutnost španjolskog jezika je također važna i u Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim područjima Brazila, Kanade i Haitija.
  • Afrika: Kanarski otoci, Ceuta, Melilla, i neka područja Maroka; službeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari. Od 11. listopada 2001. španjolski jezik je jedan od službenih jezika Oragnizacije afričkog jedinstva, zajedno sa arapskim, francuskim, engleskim, portugalskim i svahili.
  • Antartik: Argentina, Čile, Španjolska i Peru su ustanovili baze na tom djelu svijeta
  • Europa: Službeni je u Španjolskoj, a također se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su također u Njemačkoj, Francuskoj, Itliji, Češkoj republici i Švicarskoj. Jedan je od službenih jezika Europske unije
  • Australija: Sedmi je jezik koji se najviše govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj većini su to iseljenici sa španjolskog govornog područja
  • Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima Filipinas (2.658 prema popisu iz 1990), Izrael (100.000 do 160.000), nešto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000).
  • Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskršnji Otoci(Čile). Na Guamu i Marijanskim otocima španjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika

Slika:mundohispano.png

[uredi] Vanjske poveznice

Španjolska kraljevska akademija [1]

Instituto de Cervantes [2]


Nedovršeni članak Španjolski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Službeni jezici Ujedinjenih naroda
arapskikineskiengleski
francuskiruskišpanjolski
Izvor: Službena stranica UN-a
Službeni jezici Europske unije
češki | danski | engleski | estonski | finski | francuski
grčki | letonski | litavski | mađarski | malteški
nizozemski | njemački | poljski | portugalski | slovački
slovenski | španjolski | švedski | talijanski
Izvor: Službena stranica EU
Vidjeti još: Nazivi EU na raznim jezicima