Europska srednjovjekovna književnost
Izvor: Wikipedija
| Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Traje od 5. do 15. stoljeća. Sredjovjekovni svjetonazori uvelike su utjecali na književnost, koja je bila nabožna ili svjetovna. Veliki utjecaj crkve ostavio je traga na svemu, pa tako i na književnosti. Pojavljuju se dva pravca: skolastika, koja racionalnim idejama spoznaje vjerske istine i mistika, koja spoznaje vjeru intuitivno, osjećajno.
Povijesnni događaji koji obilježavaju srednji vijek su Pad Zapadnog Rimskog Carstva(476.) i otkriće Amerike(1492.).
Od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela. Jezici u književnosti srednjeg vijeka su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda. Od epskih djela u ovom razdoblju svakako valja spomenuti viteške romane (Roman o Tristanu i Izoldi, Aleksandrida, Rumansc Trojski) te nacionalne epove pisane na narodnim jezicima (španjolska Pjesma o Cidu, francuska Pjesma o Rolandu, njemačka Pjesma o Nibelunzima, rusak Slovo o polku Igorovu). Lirika obiluje religioznnim temama,ali treba upozoriti na djela svjetovne tematike (Carmina burana) kao i na trubadursku liriku Provance i autora koji se tamo javljaju (npr. Bertrand Ventardorn). Dramska kjiževnost srednjeg vijeka temelji se na liturgijskoj drami, moralitetu, mirakulu i pasiji. Usporedno s religijskim temama u drami razvijaju se i svjetovni oblici pučkog kazališta (farsa, mim).
Nedovršeni članak Europska srednjovjekovna književnost koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

