Najamnine i tržište rada
Izvor: Wikipedija
| Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.
[uredi] Vrste najamnina
- Nominalna najamnina - one koje su izražene u novčanim jedinicama.
- Realna najamnina - one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina.
- Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu, realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.
[uredi] Tržište rada
- Savršeno konkurentno
- a. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.
- b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni
- c. Radnici su savršeno pokretljivi.
- d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada.
- Nesavršeno konkurentno
- Bitno obilježje ovog tipa tržišta je postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada.
Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.
[uredi] Formiranje najamnina na tržištu rada
Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati, a na ordinati visina najamnine.

