Portal:Kemija

Izvor: Wikipedija

Kemija na hrvatskoj wikipediji


Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Izdvojeni članakuredi

Dijamant

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).

Modeli atoma:
1. Prvi model atoma pripisuje se Demokritu. Pošto u to doba nije bilo nikakvih saznanja o strukturi atoma (nisu postojali elektronski mikroskopi), atomi su zamišljani kao jako malene nedjeljive kuglice.

2. "Puding" model - kad je otkriven elektron, formirana je teorija da su u središtu atoma elektroni, a svuda okolo je pozitivan naboj. Metafora je grožđica u pudingu (grožđice su malene, a zdjelica pudinga velika).

3. Bohrov model je ustanovljen poslije Rutherfordovih eksperimenata kojima je utvrđeno da je u centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus), a elektroni kruže u orbitale oko jezgre poput planeta koji kruže oko Sunca. No, da bi model bio prihvaćen, trebalo je riješiti slijedeći problem: Jezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zašto elektron uopće kruži oko jezgre, zašto se ne spoji s jezgrom?Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci

Izabrani kemičaruredi

Mihail Vasiljevič Lomonosov

Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik

Sa 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavnsko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg. Po povratku u Rusiju postaje član Akademije nauka i organizira znanstveni rad u Rusiji. Bavio se fizikom, kemijom, geografijom, poviješću, filologijom i pridonio razvitku svih tih znanosti, a u nekima je izvršio i važna otkrića. Karakterističan je njegov stav da sve treba proučavati na osnovi promatranja i eksperimenata. Njegovo materijalističko gledanje na svijet dovelo ga je u sukob s postavkama za ono vrijeme najviših autoriteta kao što su Leibniz i Newton. Prvi je dokazao zakon o očuvanju materije, tvrdeći da je količina materije prije kemijske reakcije i poslije nje ista. Bavio se i astronomijom te je prvi otkrio na temelju refrakcije svjetlosti na rubovima Sunčeve ploče prilikom prolaska Venere da je taj planet okružen atmosferom kao i Zemlja. Posebno su važni njegovi radovi iz geologije u kojima je u mnogočemu stajao ispred svoga vremena. Veliku pozornost posvećivao je praktičnoj primjeni znanosti. Izumio je čitav niz meteoroloških, optičkih i drugih instrumenata. Njegova "Ruska gramatika" je prva gramatika ruskog jezika. Književnim pitanjima bavi se i u svojoj "Retorici"...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

Wijesti   Članciuredi

Osnove

Znanstvena metoda -- SI osnovne jedinice -- Značajni brojevi -- Atom -- Orbitale Periodni sustav elemenata -- Izomeri -- Alotropi -- Izotopi -- Ion

Elektronska konfiguracija -- Atomski radijus i Ionski radijus -- Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok -- Elektronegativnost -- Ionizacijska energija -- Elektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imena -- Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) -- Kemijska veza -- Kemijski polaritet -- Kemijska jednadžba -- Kemijska reakcija -- Boje kemikalija

Kvantitativna kemija mol -- Avogadrova konstanta -- Stehiometrija -- Termokemija -- Hessov zakon -- Kalorimetrija

Stanja tvari Kinetička teorija plinova -- Idealni plin -- Fizika čvrstog stanja -- Otopine -- Koncentracija otopina -- Koloidna svojstva -- Kemijska ravnoteža -- Le Chatelierovo načelo -- Topljivost -- Ukapljivanje -- Efekt zajedničkog iona

Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza -- Jake kiseline -- Slabe kiseline -- pH i jačina kiselina -- Sustavno imenovanje kiselina i baza -- Samo-ionizacija vode -- Titracija kiselina-lužina -- Redoks-reakcije -- Elektrokemija

Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika -- Stope reakcije -- Spontani procesi -- Entalpija -- Entropija -- Gibbsova slobodna energija -- Nuklearna kemija -- Biokemija

Povijest kemije Alkemija -- Otkriće kemijskih elemenata -- Nobelova nagrada za kemiju

Poznati kemičari Marie Curie -- Pierre Curie -- John Dalton -- Jöns Jakob Berzelius -- Dmitrij Ivanovič Mendeljejev -- Antoine Laurent de Lavoisier -- Sir Ernest Rutherford -- Louis Pasteur -- Sir Humphry Davy -- Paracelsus

Izabrana slikauredi

Primjer CIP praila.
--Galerija--

Kemikategorijeuredi

Članci vezani uz kemiju: Nuklearna kemija -- Organska kemija -- Anorganska kemija -- Biokemija