Kurska prevlaka

Izvor: Wikipedija

Kurska prevlaka i zaljev
Povećaj
Kurska prevlaka i zaljev


Kurska prevlaka (litvanski: Kuršių Nerija, ruski: Куршская коса, njemački: Kurische Nehrung, poljski: Mierzeja Kurońska) je 98 km duga, uska, pješčana prevlaka (poluotok), koja odvaja Kurski zaljev od Baltičkog mora.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Kurska prevlaka se proteže od Sambijskog poluotoka na jugu do tjesnaca kod grada Klaipėde, koji se nalazi s druge strane tjesnaca, na glavnom litvanskom kopnu.

Sjevernih 52 km pripada Litvi, dok ostatak pripada Rusiji, nalazi se u Kalinjingradskoj oblasti.

Širina prevlake varira: od 400 m u Rusiji, blizu sela Lesnoja do 3800 m u Litvi, sjeverno od Nide.

[uredi] Povijest

Kurska prevlaka
Povećaj
Kurska prevlaka

Prema balti mitologiji, Kurska prevlaka je stvorila snažna djevojka, Neringa, koja se igrala na morskoj obali. Ovo dijete se pojavljiva i u nekim drugim mitovima (u nekima je prikazana kao snažna mlada žena, kao ženska inačica grčkog Herakla).

Kurska prevlaka je nastala prije 5000 godina. Od približno 800. godine do 1016., bila je mjestom Kaupa, glavnog poganskog trgovačkog središta, koje do danas još nije iskopano.

Teutonski vitezovi su zauzeli područje u 13. stoljeću, sagradivši svoje dvorce na mjestima današnjih Klaipede (nazvavši ju Memel) 1252., Gurjevska (nazvavši ga Neuhausen) 1283. i Rybača (nazvavši ih Rositten) 1372.).


[uredi] Vidi još

  • Nacionalni park Kuršių Nerija

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: