Razgovor:Karlo Rojc

Izvor: Wikipedija

   Predloženo je da se ovaj članak izbriše. (Rasprava)

Kod postavljanja predloška u članak, molimo Vas ne brišite sadržaj zbog kojeg je predložak postavljen.


Uvod Zgrada bivše Vojarne «Karlo Rojc» sinonim je za središte pulskih udruga, ali i primjer uspješne suradnje između gradskih vlasti i lokalne NVO scene prilikom prenamjene nefunkcionalnih prostora i zgrada s ciljem njihova korištenja u javne svrhe. Trenutno u «Rojcu» djeluje 66 udruga koje svakodnevno od 7.00 do 24.00 sata nude i organiziraju brojne programe i aktivnosti. Usprkos tome, zgradu još uvijek prati loš image u nekim dijelovima lokalne zajednice. Jedan od razloga tome je neinformiranost javnosti o radu i aktivnostima udruga. Povijest bivše Vojarne «Karlo Rojc» Oko 1870 izgrađena je Marinen Schule ( Pomorska škola), a uz nju je godine 1899. nikao Rojc, na otprilike 6000m2. Austrija je pala 1918, a nakon kratke krize u kojoj se nije znalo hoće li nas uzeti Kraljevina YU ili Italija, ipak Pula i Istra općenito padaju pod Italiju i od Rojca čine školu za pitomce. Italija definitivno napušta Pulu nakon kapitulacije i od 1945. Rojc postaje "partizanska mašinska škola" i kasarna. (I ranije je osim svoje školske funkcije imala i «kasarnsku»). Godine 1976. škola se ukida, te Rojc služi svrsi kao kasarna sve do Prosinca 1991. kad gradska uprava na čelu sa tadašnjim gradonačelnikom g. L. Delbiancom, nakon danonoćnih pregovora sklapa dogovor sa JNA, da mirnim putem postepeno iseli iz svih vojnih objekata u Puli. Nakon što su 1992. godine pripadnici JNA napustili zgradu, «Rojc» su do ljeta 1996. godine nastanjivali prvi hrvatski prognanici i izbjeglice, većinom iz Bosne i Hercegovine, koji su potom premješteni u Varaždin i Izbjeglički centar «Kamenjak» u Puli. Budući da je u razdoblju od 1996. do polovice 1998. godine zgrada bila prazna, dodatno je zapuštena i devastirana. Početkom 1998. godine tadašnje Gradsko vijeće donosi odluku o ustupanju «Rojca« članovima pulskih udruga. Potom slijedi vrlo dug proces odlučivanja i odobravanja zahtjeva te naknadno formiranje cijena režijskih troškova. Prvi «stanari» u vojarni bile su udruge, odnosno članice Saveza kulturnoumjetničkih društava Grada Pule - DR. Inat, Puhački orkestar, Zaro..., kojima se ubrzo pridružuju Suncokret, Monteparadiso, Zelena Istra, udruge necionalnih zajednica, kao i ostali. Daljnja dodjela prostora pretežno se odvijala stihijski. Mnogi tada dodjeljeni, ali neuseljeni prostori, naknadno su skvotirani. Krajem 2000. godine Grad pokušava realizirati odluku o naplaćivanju prostora udrugama, retroaktivno za dvije godine. Tada se udruge prvi put organiziraju, a Grad povlači zahtjev, uglavnom zbog loših političkih poena. Nakon događaja iz 2000. godine, «Rojc» je, kao neugodna politička priča, u svim važnijim gradskim odlukama zaobilažen, a pokušala se progurati i ideja o izgradnji gigantskog školskog centra. Smjenom vlasti ta ideja više nije spominjana. U međuvremenu udruge nastavljaju kontinuirano raditi na svojim programima te u zgadi postupno započinje unutarnji život koji objektu daje obilježje multikulturalnog centra s najrazličitijim sadržajima i korisnicima. «Rojc» danas Zatišje oko zbivanja u «Rojcu» prekida se krajem 2002. godine, kada je novoosnovani Odjel za kulturu i koordinaciju rada udruga Grada Pule preuzeo obvezu uspostave novog načina korištenja objekta. Odjel započinje zaprimati zahtjeve za popunjavanje preostalih prostora u «Rojcu», temeljem objavljenog javnog poziva, a istovremeno se ažurira i evidencija već postojećih. Osim predstavnika Grada, u radnu su skupinu uključeni i predstavnici udruga, odnosno korisnika prostora u «Rojcu». Gradsko poglavarstvo Grada Pule, dana 04. studenog 2003. godine, donosi zaključak o rasporedu i načinu korištenja prostora u objektu bivše Vojarne «Karlo Rojc». Udruge su dobile prostor bez naknade, a iz Proračuna Grada za 2004. godinu osigurano je 800 tisuća kuna za troškove «Rojca» te 400 tisuća kuna za najhitnije investicijske zahvate. Godine 2003., 22. prosinca, članovi Poglavarstva Grada Pule donose Odluku o kućnom redu u «Rojcu» te s trgovačkim društvom Castrum Pula d.o.o. potpisuju Ugovor o upravljanju i održavanju objekta. Od tada funkcionira centralno grijanje u cijelom objektu, reorganizirana je zaštitarska služba, uređen okoliš i odvezen krupni otpad, a članovi novih udruga intenzivno uređuju svoje prostore. Upravni odjel za kulturu i koordinaciju rada udruga i Castrum Pula d.o.o. osmislili su investicijski plan za 2004. godinu prema kojem će biti uređen sanitarni čvor na svim katovima, saniran dio krova, uveden sistem zaštite i video-nadzor, oličeni hodnici i popravljeni prozori. Radi bolje međusobne i vanjske komunikacije udruge žele osnovati Savez udruga «Rojc», koji neformalno djeluje već neko vrijeme.