Wikipedija:Zaštita privatnosti

Izvor: Wikipedija

Ovu verziju Zaštite privatnosti je nedavno odobrio Odbor povjerenika. Rasprava i predlaganje izmjena su dobrodošli na stranici za razgovor na Meti (na engleskom jeziku).

Sadržaj

Pregled

Ako samo čitate sadržaj stranica Wikimedijinih projekata, ne sakuplja se više informacija nego što se obično sakuplja u logovima servera na Internet stranicama uopće.

Ako doprinosite Wprojektima, vi objavljujete svaku riječ svog doprinosa javno. Ako nešto napišete, pretpostavite da će to biti čuvano vječno. Ovo uključuje članke, suradničke stranice, i stranice za razgovor. Neki ograničeni izuzeci su opisani niže.

Objavljivanje na vikiju i javni podaci

Obična posjeta web stranici ne otkriva vaš identitet javnosti (ali pogledajte poverljivo bilježenje niže).

Kada izmjenite bilo koju stranicu na vikiju, vi objavljujete dokument. Ovo je javni čin, i vi ste identifcirani javno sa tom izmjenom kao njen autor.

Identifikacija autora

Ako objavljujete stranicu na vikiju, možete biti prijavljeni ili neprijavljeni.

Ako ste prijavljeni, bit ćete identificirani po svom suradničkom imenu. Ovo može biti vaše pravo ime ako tako odlučite, ili možete izabrati da objavljujete pod pseudonimom, koje god to suradničko ime bilo kada ste stvarali svoj suradnički račun.

Ako niste prijavljeni, bit ćete identificirani preko svoje mrežne IP adrese. Ovo je serija od četiri broja koja identificira Internet adresu sa koje pristupate vikiju. U zavisnosti od vaše konekcije, ovaj broj se može pratiti do Internet poslužitelja, ili posebno do vaše škole, radnog mjesta, ili kuće. Može biti moguće da se porijeklo ove IP adrese koristi u sprezi sa interesima koja izražavate implicitno ili eksplicitno pri mijenjanju članaka, da bi se identificirali čak i privatni pojedinci.

Može biti ili teško ili lako, motiviranom pojedincu da poveže vašu IP adresu sa vašim stvarnim identitetom. Stoga, ako ste jako zabrinuti za svoju privatnost, možete poželjeti da se prijavljujete i objavljujete pod pseudonimom. Kada koristite pseudonim, vaša IP adresa neće biti dostupna javnosti, ali će biti uskladištena na viki serverima tokom relativno kratkog vremena. Stoga će ona biti dostupna developerima, i može biti iskorištena pod određenim okolnostima (vidi niže).

Ako koristite server za poštu (mail server) vaše firme od kuće, ili telekomutirate i koristite DSL ili kablovsku internet vezu, vjerojatno je vašem poslodavcu vrlo lako da identificira vašu IP adresu i pronađe sve vaše doprinose Wikimedijinim projektima sa te adrese. U tom slučaju, korištenje korisničkog imena je bolji način da očuvate svoju privatnost. Međutim, nemojte zaboraviti da se odjavite nakon korištenja pseudonima, da bi izbjegli mogućnost da se drugi koriste vašim identitetom.

Kolačići (cookies)

Viki će svaki put kada posjetite site postaviti privremeni kolačić sesije (PHPSESSID). Ako ne želite da se ikada prijavite, možete odbiti ovaj kolačić, ali bez njega se ne možete prijaviti. On će biti obrisan nakon što zatvorite prozore u vašem Internet pregledniku.

Da bi se izbjeglo unošenje vašeg suradničkog imena (ili lozinke) prilikom vaše sljedeće posjete, može biti poslano više kolačića kada se prijavite. Oni traju do 30 dana. Ako koristite javno računalo i ne želite svoje suradničko ime izložiti budućim korisnicima računala, možete očistiti kolačiće (u tom slučaju, očistite i cache preglednika).

Lozinke

Mnogi aspekti interakcija u zajednici kod Wikimedijinih projekata zavise od reputacije i poštovanja koje se gradi kroz povijest poštovanih doprinosa. Suradničke lozinke su jedina garancija integriteta suradnikove povijesti izmjena. Svi suradnici se potiču da koriste snažne lozinke, i da ih nikada ne dijele. Niko neće svjesno izložiti lozinku drugog suradnika javnom uvidu bilo direktno bilo indirektno.

Poverljivo bilježenje

Svaki put kada posjetite web stranicu, vi šaljete puno informacija prema web serveru. Većina web servera rutinski održava dnevnik pristupa sa dijelom ovih informacija, koji (dnevnik) može biti korišten da bi se stekla opća slika o tome koje su stranice popularne, koji site-ovi povezuju ka ovom, kao i koje Internet preglednike ljudi koriste. Namjera Wikimedijinih projekata nije da koristi ove informacije da bi pratila redovne suradnike.

Ovi dnevnici se koriste za izradu stranica sa statistikama site-a; sirovi podaci iz dnevnika se ne objavljuju javno, i obično se odbacuju poslije otprilike dva tjedna.

Primjer: što se bilježi za jedan pregled stranice:

64.164.82.142 - - [21/Oct/2003:02:03:19 +0000]
"GET /wiki/draft_privacy_policy HTTP/1.1" 200 18084
"http://en.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_projects:Village_pump"
"Mozilla/5.0 (Macintosh; U; PPC Mac OS X; en-us) AppleWebKit/85.7 (KHTML, like Gecko) Safari/85.5"

Developeri mogu pregledati podatke u dnevniku u toku rješavanja tehničkih problema, pri praćenju bezobraznih web pauka koji zagušuju site, ili u rijetkim prilikama da se povežu suradnička imena i mrežne adrese izmjena u istrazi zloupotrebe wikija.

Politika objavljivanja podataka izvedenih iz dnevnika

Politika je Wikimedije da podaci koji identificiraju pojedince, a koji su sakupljeni u dnevnicima servera neće biti objavljivani od strane developera koji im imaju pristup, osim u slijedećim slučajevima:

  1. Kao odgovor na valjani sudski poziv ili drugi obavezujući zahtjev organa vlasti.
  2. Uz dozvolu suradnika na koga se odnose.
  3. Jimbo Walesu, njegovom pravnom zastupniku ili onome koga on odredi, kada je neophodno radi postupanja u istrazi po žalbi na zloupotrebu.
  4. Gdje se podaci odnose na preglede stranica koje je napravio pauk ili bot i njihovo objavljivanje je neophodno da bi se ilustrirali ili razriješili tehnički problemi.
  5. Gdje je suradnik vandalizirao članke ili se uporno ponašao na destruktivan način, podaci se mogu objaviti da bi se pomoglo u ciljanju IP blokova ili da bi se pomoglo u uobličavanju žalbe odgovarajućim dobavljačima internet usluga (Internet Service Providers)
  6. Gdje je opravdano neophodno zaštititi prava, imovinu ili sigurnost Zaklade Wikimedija, njenih korisnika ili javnosti.

Politika Wikimedije ne dozvoljava javnu distribuciju takvih informacija ni pod kojim okolnostima, osim onih gore navedenih.

Dijeljenje informacija sa trećim stranama

Osim gdje je drugačije navedeno, sav tekst predat Wikimediji je dostupan za dalju upotrebu pod uvjetima GNU-ove LSD, osim kod Wikivijesti, gdje je tekst dostupan pod Creative Commons licencom.

Wikimedija neće prodavati niti dijeliti privatne informacije, kao što su adrese e-pošte, sa trećim osobama, osim ako se vi ne složite da se te informacije objave, ili ako zakon zahtjeva objavljivanje tih informacija.

Sigurnost informacija

Zaklada Wikimedija ne daje garancije protiv neovlaštenog pristupa bilo kojim informacijama koje date. Ove informacije će biti dostupne svim developerima sa pristupom serverima.

E-pošta, liste slanja i IRC

E-pošta

U vašim Postavkama možete upisati i svoju adresu e-pošte. To omogućava drugim prijavljenim suradnicima da vam kroz wiki šalju e-pisma (osim ako to ne onemogućite u svojim postavkama). Vaša adresa im neće biti otkrivena, osim ako im odgovorite, ili neki server odbije (bounce) to e-pismo. Adrese e-pošte Zaklada Wikimedija može iskoristiti za komunikaciju sa korisnicima u širem razmjeru.

Ako ne pružite svoju adresu e-pošte, nećete biti u mogućnosti ponovo postaviti svoju lozinku, ako je zaboravite. Možete međutim kontaktirati nekog od Wikimedijinih developera da u vaše postavke unese novu adresu e-pošte.

Ako želite spriječiti da se ona upotrebljava, u svakom trenutku možete ukloniti svoju adresu e-pošte iz vaših postavki.

Liste slanja (mailing lists)

Ako se prijavite na neku od lista slanja projekta, vaša adresa će biti izložena ostalim prijavljenima. Arhive većine Wikimedijinih lista slanja su javne i vaša adresa se može naći navedena u poruci. Arhive su također arhivirane i na Gmane-u. Pisma se obično ne brišu niti mijenjaju, ali u ekstremnim slučajevima i to se može desiti.

Adrese e-pošte za informacije

Neke adrese e-pošte (vidite niže) prosljeđuju poštu timu dobrovoljaca kojima je zajednica povjerila upotrebu sistema karata (ticket system) OTRS da pregleda zahtjeve i odgovara na njih. Pismo poslano sistemu nije javno vidljivo, ali je vidljivo ovoj grupi Wikimedijinih urednika. Slanjem pisma na jednu od ovih adresa vaša adresa može postati javna unutar ove grupe. OTRS tim može raspravljati o sadržaju vašeg pisma sa drugim suradnicima, ne bi li što bolje odgovorio na vaš upit.

Adrese koje su usmjerene na OTRS sistem su:

  • info-de@wikipedia.org
  • info-en@wikipedia.org

Pisma na adresu Odbora board@wikimedia.org ili na privatne adrese članova odbora također mogu biti proslijeđene OTRS timu.

IRC

IRC kanali zvanično nisu dio Zaklade Wikimedija. Vašim prisustvom na IRC kanalu, vaša IP adresa će biti izložena drugima koji su prisutni. Različiti kanali imaju različite politike o tome da li se dnevnici sa njih mogu objavljivati.

Podaci o suradnicima

Podaci o suradnicima kao što su vremena u koja su uređivali i broj izmjena koje su načinili su javno dostupni kroz spisak „doprinosi suradnika“ a povremeno i u zbirnom obliku, objavljeni od strane drugih korisnika.

Brisanje suradničkih imena

Jednom napravljeno, suradničko ime se ne može izbrisati. Developerima može biti moguće da izmjene suradničko ime na nalogu, ali za to sami morate podnijeti zahtjev. Zaklada Wikimedija ne garantira da će suradničko ime biti promijenjeno na zahtjev. Za više detalja, pogledajte članak na Meti Right to vanish.

Da li će se određeni podaci o korisniku obrisati zavisi od politike brisanja projekta koji sadrži te informacije.

Brisanje sadržaja

Brisanje teksta sa Wikimedijinih projekata ga ne uklanja zapravo. U običnim člancima, bilo tko može pogledati raniju inačicu i vidi što je tamo pisalo. Ako se članak „obriše“, bilo koji administrator (znači svako kome se vjeruje da neće zloupotrijebiti svoju sposobnost brisanja) može vidjeti što je bilo obrisano. Jedino developeri mogu trajno obrisati informacije iz Wikimedijinih projekata a za ovo, osim kada je u pitanju odgovor na pravne radnje, nema garancija.