Europa
Izvor: Wikipedija
Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..
Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.
Sadržaj |
[uredi] Porijeklo imena
"Europa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u 6. stoljeću pr.n.e.. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ereb, koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Europom.
[uredi] Povijest
Glavni članak: Povijest Europe
Vrsta Homo naseljavala je Europu još prije milijun i pol godina. Kromanjonci su se pojavili prije 40,000 godina.
Stara Grčka se smatra kolijevkom europske kulture. Rimsko Carstvo, a s njim i kršćanstvo, ujedinilo je velik dio kontinenta s težištem na Sredozemlju.
Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, europski je napredak usporio tijekom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Europe, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana unatoč pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Europa se gubi, a umjesto nje prevladava pojam kršćanski svijet i jedinstveni pothvati u tom smislu (križarski ratovi, katedrale). Padom Konstantinopola 1453 započeta je invazija Turaka i Osmanskog carstva na Europu koja je dovela do okupacije velikog dijela Balkana.
Europa se redefinira u 16. stoljeću zbog renesanse i prekooceanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija ( započeta 1789., uvela načelo "sloboda, jednakost, bratstvo" i postavila temelje ljudskih prava, kao što su pravo na vjeroispovijest i dr. ) i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Europa u 19. stoljeću zavladati cijelim svijetom. 1804. Napoleon Bonaparte se proglasio carem Francuske i krenuo u osvajanje Europe. Osvojio je Španjolsku, Portugal, Austriju, Poljsku gdje ukida feudalizam, ali je poražen u Rusiji 1812. jer su Rusi zapalili Moskvu i namirnice za njegovu vojsku. 1815. definitivan poraz doživio kod Waterlooa.1848. razvijaju se narodni pokreti i pokreće revolucija koja je zahvatila Austro-Ugarsku ( njeni narodi htjeli su neovisnost ) ali koja ju je ugušila uz pomoč ruske vojske.
Dva svjetska rata 20. stoljeća vode se najvećim dijelom na europskom tlu. 1914. Austro-Ugarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand ubijen je u Sarajevu što je poslužilo vlastima u Beču da optuži Beograd i napadne Srbiju i Crnu Goru, što je dovelo do prvog svjetskog rata u koji su se uključili i Rusija, Velika Britanija, Njemačka te na kraju i SAD. Njegov povod bio je samo izlika velesila za borbu za teritorijem. Rat je završen 1918. Drugi svjetski rat ( 1939.-1945. ) počeo je kada je Hitler naredio Njemačkoj da napadne Poljsku. Završio je porazom Nacističke Njemačke, Fašističke Italije i Japana. Europa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku Zapadnu Europu i komunističku Istočnu Europu pod Sovjetskim Savezom. Njih dijeli i podjela na NATO pakt i Varšavski pakt. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, raspada se Sovjetski savez, Čehoslovačka i Jugoslavija a europske se zemlje naglo zbližavaju. Nastaje Europska Unija, politički i ekonomski savez koji obuhvaća veći dio kontinenta.
[uredi] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Europe
Europa ima površinu od 10 392 855 km2, što je 7% svjetskog kopna.
Reljef
Moglo bi se reći da je Europa poluotok koji se sastoji od više manjih poluotoka. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5638 m). Srednja visina Europe iznosi 293 m.
Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.
Klima
Europa općenito ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba.
Tri glavne klime su sredozemna na jugu, oceanska na zapadu i sjeveru, te kontinentalna u središnjem i istočnom dijelu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.
[uredi] Regije
Glavni članak: Regije Europe
Europa se tradicionalno dijeli na šest zemljopisno-kulturnih područja:
- Zapadna Europa - 7 država
- Sjeverna Europa (Skandinavija i Baltičke republike) - 8 država
- Srednja Europa - 10 država s Hrvatskom
- Južna Europa - 9 odnosno 11 država (s Ciprom i Turskom)
- Jugoistočna Europa (s Balkanom)
- Istočna Europa - 4 države s Rusijom
Europa sadrži 45 država (ako uključujemo u Europu države Cipar i Tursku), koje su navedene ovdje.
Kartu europskih zemalja koje imaju stranicu na hrvatskom možete naći ovdje.
[uredi] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Europe
Europa ima oko 730 milijuna stanovnika. Gustoća: 70 stanovnika po četvornom kilometru.
Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.
Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.
[uredi] Jezici
Glavni članak: Jezici Europe
Većina europskih jezika ima zajednički korijen u indo-europskom.
Jezik koji je najviše utjecao na ostale jest latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali sačuvao se kao korijen tisuća riječi u svim europskim jezicima.
Najveće jezične porodice Europe su slavenski, germanski i romanski jezici.U autohtone jezike Europe svakako spadaju Novogrčki i Albanski, a od jezičnih skupina, Ugro-finsku skupinu jezika kojima se govori u Mađarskoj i Finskoj. Najstariji jezici Europe su Baskijski,u Španjolskoj, Retoromanski u Švicarskoj i Gaelski jezik koji se još govori jedino u Wallesu.
| Države u Europi |
|---|
|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
| Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard |
| Regije svijeta | ||
| Afrika | Istočna Afrika · Južna Afrika · Sjeverna Afrika · Srednja Afrika · Zapadna Afrika Afrički rog · Gvineja · Magreb · Sahel · Subsaharska Afrika · Sudan · Velika jezera |
|
| Amerika | Sjeverna Amerika | Angloamerika · Karibi · Pacifički sjeverozapad Srednja Amerika · Velika jezera · Velika nizina |
| Južna Amerika | Andske države · Gvajana · Južni konus · Latinska Amerika · Patagonija | |
| Euroazija | Azija | Istočna Azija · Jugoistočna Azija · Jugozapadna Azija · Južna Azija · Sjeverna Azija · Srednja Azija Anatolija · Arabija · Bliski istok · Daleki istok · Indija · Istočne Indije · Kavkaz · Levant · Sibir · Srednji istok |
| Europa | Istočna Europa · Jugoistočna Europa · Južna Europa · Sjeverna Europa · Srednja Europa · Zapadna Europa Balkan · Baltik · Beneluks · Britanski otoci · Mediteran · Nordijska regija · Skandinavija |
|
| Oceanija | Australazija · Melanezija · Mikronezija · Polinezija · Pacifički obruč | |
| Polovi | Arktik · Antarktik | |

