Francuski jezik
Izvor: Wikipedija
|
|
Francuski jezik Français |
| Države govorenja: |
Francuska, Belgija, Kanada, Švicarska i 47 drugih zemalja |
| Regije govorenja: |
Uglavnom Zapadna Europa, Sjeverna Amerika i Afrika |
| Broj govornika: | materinski jezik: 77 milijuna uključujući strane govornike: 129 milijuna |
| Rang: | 10. |
| Razredba: | indoeuropski italički |
| Službeni status | |
| Služben u: | Francuska, Kanada, Belgija, Švicarska, Luksemburg, Monako i mnogim bivšim francuskim i belgijskim kolonijama diljem svijeta (ukupno 30 država) |
| Regulatori: | Académie française i Délégation générale à la langue française et aux langues de France (Francuska), Service de la langue française (Belgija), Office québécois de la langue française (Québec), te Visoki savjeti za francuski jezik Francuske, Belgije i Québeca |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | fr |
| ISO 639-2: | fra (T) / fre (B) |
| SIL | FRN |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Francuski jezik je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama . Njime se koristi 77 milijuna stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i 52 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129 milijuna frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuski jezik deseti na svijetu.
Sadržaj |
[uredi] Mjesto francuskog jezika u svijetu
Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza španjolskog i portugalskog), francuski jezik je i dalje geopolitički gledano najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. stoljeću (i na početku 20. stoljeća) uživao status glavnog svjetskog jezika, tijekom 20. stoljeća francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem Međunarodne organizacije Frankofonije (l'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: Frankofonija), svakojakom suradnjom Francuske i Belgije s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica Frankofonije i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja. Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon engleskog). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Europu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Oceaniju.
[uredi] Regionalni oblici
[uredi] Afrika
[uredi] Amerika
- Akadijski francuski
- Kajunski francuski
- Kvebečki francuski
- Ternuvski francuski (Newfoundladski francuski)
[uredi] Europa
[uredi] Oceanija
- Novokaledonijski francuski
[uredi] Izvedeni jezici
- Glavni članak: Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku
- Antilski kreolski (Mali Antili)
- Haićanski kreolski (Haiti)
- Lanc-Patuá (Brazil)
- Mauricijski kreolski (Mauricijus)
- Michif (središnja Kanada)
- Luizijanski kreolski (Louisiana)
- Reunionski kreolski (Reunion)
- Sejšelski kreolski (Sejšeli)
- Tay Boi ili Tây Bồi (Vijetnam)
[uredi] Posuđenice
Procijenjuje se da najmanje 13% francuskog jezika čine posuđenice (oko 4.200 riječi). 1.054 riječi su iz engleskog jezika, 707 iz talijanskog, 550 iz staronjemačkog, 481 iz starih galoromanskih jezika, 215 iz arapskog, 164 iz njemačkog, 160 iz keltskog, 159 iz španjolskog, 153 iz nizozemskog, 112 iz perzijskog i sanskrta, 101 iz raznih indijanskih jezika, 89 iz raznih azijskih jezika, 56 iz raznih afroazijskih jezika, 55 iz raznih slavenskih i baltičkih jezika i 144 iz raznih drugih jezika.
- Izvor : Henriette Walter, Gérard Walter, Dictionnaire des mots d'origine étrangère, 1998.
| Službeni jezici Ujedinjenih naroda | ||
|---|---|---|
| arapski • kineski • engleski francuski • ruski • španjolski |
||
| Izvor: Službena stranica UN-a | ||
| Službeni jezici Europske unije | ||
|---|---|---|
| češki | danski | engleski | estonski | finski | francuski grčki | letonski | litavski | mađarski | malteški nizozemski | njemački | poljski | portugalski | slovački slovenski | španjolski | švedski | talijanski |
||
| Izvor: Službena stranica EU Vidjeti još: Nazivi EU na raznim jezicima |
||
Nedovršeni članak Francuski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

