Europska srednjovjekovna književnost

Izvor: Wikipedija

   Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Traje od 5. do 15. stoljeća. Sredjovjekovni svjetonazori uvelike su utjecali na književnost, koja je bila nabožna ili svjetovna. Veliki utjecaj crkve ostavio je traga na svemu, pa tako i na književnosti. Pojavljuju se dva pravca: skolastika, koja racionalnim idejama spoznaje vjerske istine i mistika, koja spoznaje vjeru intuitivno, osjećajno.

Povijesnni događaji koji obilježavaju srednji vijek su Pad Zapadnog Rimskog Carstva(476.) i otkriće Amerike(1492.).

Od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela. Jezici u književnosti srednjeg vijeka su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda. Od epskih djela u ovom razdoblju svakako valja spomenuti viteške romane (Roman o Tristanu i Izoldi, Aleksandrida, Rumansc Trojski) te nacionalne epove pisane na narodnim jezicima (španjolska Pjesma o Cidu, francuska Pjesma o Rolandu, njemačka Pjesma o Nibelunzima, rusak Slovo o polku Igorovu). Lirika obiluje religioznnim temama,ali treba upozoriti na djela svjetovne tematike (Carmina burana) kao i na trubadursku liriku Provance i autora koji se tamo javljaju (npr. Bertrand Ventardorn). Dramska kjiževnost srednjeg vijeka temelji se na liturgijskoj drami, moralitetu, mirakulu i pasiji. Usporedno s religijskim temama u drami razvijaju se i svjetovni oblici pučkog kazališta (farsa, mim).


Nedovršeni članak Europska srednjovjekovna književnost koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.