Derventa
Izvor: Wikipedija
|
||
![]() |
||
| Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
| Sjedište | Derventa | |
| Načelnik | Milorad Simić | |
| Površina | 517 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
56.489 (1991.) 109/km² |
|
Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.
Općina pripada entitetu Republika Srpska.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.
Nacionalni sastav:
- Srbi - 22.938 (40,60%)
- Hrvati - 21.952 (38,86%)
- Muslimani - Bošnjaci - 7.086 (12,54%)
- Jugoslaveni - 3.348 (5,92%)
- ostali - 1.165 (2,08%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 56.141
- Hrvati - 25.228 (44,93%)
- Srbi - 23.124 (41,18%)
- Muslimani - 6.548 (11,66%)
- Jugoslaveni - 575 (1,02%)
- ostali - 666 (1,21%)
[uredi] Naseljena mjesta
Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima).
Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu države Hrvatske.
Nakon odlaska Turaka sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postao je dio Austrougarske Monarhije.
Nakon srbočetničke okupacije Općine, Hrvati i Bošnjaci su prisilno iselili, nakon čega se je tu nastanio svakoliki pravoslavni puk iz zabačenih šumskih krajeva.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
- Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
Književni klub VIHOR, koji je do četničkog napada i okupiranja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta.
Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu, a nakon ukidanja tkzv. Republike Srpske, tj, utjelovljenja cjelovite Republike BiH. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Derventa treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


