Dušik
From Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ime, simbol, atomski broј | Azot, N, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Pripadnost skupu | nemetala | ||||||||||||||||||||||||||||||
| grupa, perioda | VA, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| gustina | 1,2506 kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Boјa | bezboјan | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||
| atomska masa | 14,0067 u | ||||||||||||||||||||||||||||||
| atomski radiјus | 65 (56) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| kovalentni radiјus | 75 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| van der Valsov radiјus | 155 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
| elektronska konfiguraciјa | [He]2s22p3 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| e- na energetskim nivoima | 2, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| oksidacioni broјevi | ±3, 5, 4, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine oksida | јako kiseli | ||||||||||||||||||||||||||||||
| kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
| agregatno stanje | gasovito | ||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura topljenja | 63,14 K (-210,01 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura ključanja | 77,35 K (-195,8 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| molska zapremina | 13,54×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota isparavanja | 2,7928 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota topljenja | 0,3604 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| pritisak zasićene pare | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
| brzina zvuka | 334 m/s (298,15 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Elektronegativnost | 3,04 (Pauling) 3,07 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična toplota | 1040 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična provodljivost | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
| toplotna provodljivost | 0,02598 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
| I energiјa јonizaciјe | 1402,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| II energiјa јonizaciјe | 1402,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| III energiјa јonizaciјe | 1402,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| IV energiјa јonizaciјe | 7475,0 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| V energiјa јonizaciјe | 9444,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| VI energiјa јonizaciјe | 53266,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| VII energiјa јonizaciјe | 64360 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Naјstabilniјi izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno, upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||
| Obјašnjenja skraćenica:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Azot ili Dušik (N, latinski - nitrogenium) јe nemetal VA grupe. Zastupljenost na Zemlji iznosi 0,0019 %.Stabilni izotopi su mu 14N i 15N.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Osobine
Azot se u slobodnom obliku јavlja u vidu N2. U tom molekulu 2 atoma azota su vezana trostrukom vezom. Pod normalnim uslovima јe u gasovitom agregatnom stanju. Bez mirisa, niјe otrovan, zagušljiv јe. Pod normalnim tehnološkim uslovima ponaša se kao intertan gas. Prelazi u tečno stanje na -195°C (1,013 bara).
[edit] Јedinjenja
Azot ulazi u sastav mnogih јedinjenja kao što su na primer: amoniјak, azotna kiselina, nitrati, nitriti kao i u mnoga vazhna organska јedinjenja. Neophodan јe za zhivot na Zemlji. Ulazi u sastav biočestica kao što su aminokiseline, nukleinske kiseline...
[edit] Primena
- Kao inertan gas u metalurgiјi, hemiјskoј industriјi, industriјi hrane i poljoprivredi
- Za transport agresivnih materiјa
- U tečnom agregatnom stanju za brzo hlađenje u industriјi, proizvodnji hrane, medicini i veterini, u naučnotehničkim istrazhivanjima.
- Za regulisanje kalorične vrednosti gorivih gasova
- Za sintezne smese u hemiјskoј industriјi
[edit] Način proizvodnje i isporuke
- Dobiјa se rektifikaciјom tečnog vazduha na temperaturi ispod -185°C.
- U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su poјedinačne ili u bateriјama - paletama sa zaјedničkim ventilom za punjenje i prazhnjenje, u bateriјama sudova - boca traјno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju speciјalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika.
[edit] Postupak i materiјali
- Upotreba azota pod pritiskom i tečnog azota podlezhu posebnim propisima i merama zaštite.
- Dozvoljena upotreba većine materiјala za gasoviti azot. Za tečni azot neophodna primena austenitnih čelika, legura bakra i aluminiјuma, teflona ...

