Jod
From Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ime, simbol, atomski broj | Jod, I, 53 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pripadnost skupu | halogenih elemenata | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| grupa, perioda | VIIA, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| gustina, tvrdoća | 4940 kg/m3, bd | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Boja | sivocrna Image:Jod.jpg |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomska masa | 126,90447 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomski radijus | 140 (115) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kovalentni radijus | 133 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| van der Valsov radijus | 198 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| elektronska konfiguracija | [Kr]4d105s25p5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 18, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| oksidacioni brojevi | ±1, 3, 5, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine oksida | jako kiseli | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kristalna struktura | romboidna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura topljenja | 386,85 K (113,70 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura ključanja | 457,4 K (184,3 °C) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| molska zapremina | 25,72×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota isparavanja | 20,752 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota topljenja | 7,824 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| pritisak zasićene pare | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| brzina zvuka | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Elektronegativnost | 2,66 (Pauling) 2,21 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična toplota | 145 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična provodljivost | 8×10-8 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplotna provodljivost | 0,449 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| I energija jonizacije | 1008,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| II energija jonizacije | 1845,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| III energija jonizacije | 3180 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Objašnjenja skraćenica:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Jod (I, latinski - iodum), ime je dobio po grčkoj reči ioeides - ljubičasti.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Istorija
Otkriven je 1811 godine od strane Bernarda Courtoisa, a to su kasnije potvrdili hemičari: Charles Desormes i Nicholas Clement. Osobine joda je 1813 godine bolje ispitao francuski hemičar Joseph Louis Gay-Lussac, koji je ovom elementu i dao ime.
[edit] Osobine
Jod spada u grupu haloenih elemenata
Jod je čvrsta supstanca, tamnosive boje, metalnog sjaja. Na sobnoj temperaturi jod se javlja u čvrstom agregatnom stanju, kao sjajna plavo crna supstanca. Pri zagrevanju jod sublimuje, gradi ljubičaste pare karakterističnih mirisa koje se pri hlađenju odmah kristališu.
U čistom obliku jod ima otrovno dejstvo.
Postoji samo jedan postojan izotop joda u prirodi. Radioaktivni izotopi su: 123I,125I,127I129I,131I.
Jod je kao i svi halogeni elementi veoma reaktivan. U vodi se slabo rastvara, ali ga zato organski rastvarači odlično rastvaraju. Jod je jako dezinfekciono sredstvo, ubija bakterije i gljivice.
[edit] Jedinjenja joda
Jod gradi brojna hemijska jedinjenja u kojima se javlja sa oksidacionim brojem 1, 5 ili 7. Osobine jodovih jedinjenja su slične anaognim jedinjenjima broma ili hlora. Najbolje reaguje sa metalima gradeći jodide.
Najvažnija jedinjenja joda su kalijumjodid, jodoform i jodovodonik.
Fluor, Hlor i brom ga istiskuju iz jedinjenja, što se koristi za njegovo labaratorijsko dobijanje: KI + Br22= KBr + I2
[edit] Jod u prirodi
Jod spada u elemente koji su veoma malo rasprostranjeni u prirodi. Veće količine ovog elementa se javljaju u morskoj vodi, a takođe i kao nečistoća u čilskoj šalitri jod se javlja u vidu natrijum-jodata NaIO3. Javlja se i u mnogim namirnicama koje se svakodnevno koriste u ishrani (ako potiču sa terena na kojima se jod javlja na zemlji i u vodi), ali u količinama koje pokrivaju najviše 1/3 dnevnih potreba za jodom:
Prženje i pečenje uzrokuje gubitak oko 20% joda iz namirnia, a kuvanje čak 58%!
[edit] Primena joda
Jod se koristi u proizvodnji farbi i u fotografiji. U medicini se koristi za lečenje oboljenja štitne žlezde kao i za dezinfekciju npr. jodna tinktura. Radioaktivan izotop joda 131I ima bitnu ulogu u otkrivanju bolesti štitne žlezde. U medicini se jod koristi kao antiseptik u vidu jodne tinkture. Kalijum-jodid se dodaje kuhinjskoj soli radi sprečavanja gušavosti.
[edit] Biološki značaj
Jod je mikroelement koji je neophodan za zdravlje ljudi. On se unosi ishranom i vodom. Zemlja i voda u blizini mora su veoma bogate jodom a sa udaljavanjem od mora količina joda se smanjuje.
U telu zdravog čoveka nalazi se 30-50 miligrama joda. Najveće količine se javljaju u štitnoj žlezdi koja ima mogućnost skladištenja joda. Bez joda štitna žlezda ne može da proizvodi hormone tiroksin (T4) i hormon T3, neophodnih za pravilno funkcijonisanje svih ćelija u ljudskom organizmu.
Nedostatak joda u ishrani i u vodi izaziva bolest gušavost. Ovo oboljenje se uglavnom javlja u krajevma udaljenim od mora, tamo gde se ne dodaje jod u kuhinjsku so.
Nedostatak joda kod dece prouzrukuje smanjenu mogućnost učenja, pamćenja, usporava rast i fizički razvoj.
Dnevne potrebe za jodom su veoma male i iznose jedva 200 mikrograma, tako da u toku života čovek unese jedva nekoliko grama joda. Trebalo bi znati da neka povrća (uglavnom iz porodice kupusa), sadrže čestice koje mogu pogoršati tok bolesti štitne žlezde.
| Količina joda u 100 grama produkta: | |
|---|---|
| kavijar | 130 |
| neke ribe | 190 |
| neke ribe | 120 |
| sardine | 99 |
| tunjevina | 53 |
| belo vino | 70 |
| crno vino | 50 |
| sokovi od voća i povrća | 30-40 |
| mleko | 6 |
| beli sir | 40 |
| jaje | 10 |
| šargarepa | 61 |
| potrebe za jodom u različitim periodima života: | |
|---|---|
| bebe do jedne godine života | 50 mcg |
| deca od 1-3 godina | 70 mcg |
| deca do 6 godina | 90 mcg |
| od 6-10 godina | 120 mcg |
| mladi | 150 mcg |
| odrasli | oko 200 mcg |
| trudne žene | 230 mcg |
| žene koje doje | 260 mcg |
Od dvaneste nedelje plod počinje da stvra svoje hormone iz štitne žlezde. Jod potreban za taj proces uzima od majke, kao i u vreme dojenja jedini izvor joda za dete je majčino mleko. Zbog toga u tim periodima je posebno važno unositi dovoljnu količinu joda.
Na zemlji oko 1,5 miliardi ljudi živi u rejonima koji su pogođeni nedostatkom joda, a gušavost se javlja kod 600 miliona ljudi.

