Titanij
From Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ime, simbol, atomski broj | titanijum, Ti, 22 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| grupa, perioda | IVB, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| gustina, tvrdoća | 4507kg/m3, , 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Boja | srebrnobela |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomska masa | 47,867 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| atomski radijus | 140 (176)pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kovalentni radijus | 136 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| van der Valsov radijus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| elektronska konfiguracija | [Ar]3d24s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| e- na energetskim nivoima | 2, 8, 10, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| oksidacioni broj | 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osobine oksida | amfoterni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura topljenja | 1941 K (1668 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| temperatura ključanja | 3560 K (3287 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| molska zapremina | 10,64×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota isparavanja | 421 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplota topljenja | 15,45 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| pritisak zasićene pare | 0,49 Pa (1933 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| brzina zvuka | 4140 m/s (293,15 K) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Elektronegativnost | 1,54 (Pauling) 1,32 (Alred) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična toplota | 520 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| specifična provodljivost | 2,34×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| toplotna provodljivost | 21,9 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| I energija jonizacije | 658,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| II energija jonizacije | 1309,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| III energija jonizacije | 2652,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| IV energija jonizacije | 4174,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| V energija jonizacije | 9581 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| VI energija jonizacije | 11533 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| VII energija jonizacije | 13590 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| VIII energija jonizacije | 16440 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| IX energija jonizacije | 18530 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| X energija jonizacije | 20833 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Titanijum, titanij ili titan (Ti, latinski - titanium) je metal IVB grupe. Ima 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 5000 ppm (ang. parts per million), u obliku minerala: ilmenita, rutila i titanita.
Otkrio ga je G.W. Creeda 1791 godine, i takođe nezavisno od prvog otkrića otkrio ga je M.H. Klaproth w 1795 godine.
Najvažnije jedinjenje titanijuma je bez sumnje titanijumoksid TiO2 koji se koristi kao dodatak za izbeljivanje u pastama, prašcima i farbama.
Biološki značaj - Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu.
Legure titanijuma su veoma lake i mehanički izdržljive - posebno na razvlačenje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a takođe i za pravljenje bicikli i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura aluminijuma ali su od njih značno skuplje te su zbog toga manje zastupljene


