Разговор:Анте Старчевић

Из пројекта Википедија

[уреди] Primitivan rasist, preteca ustastva

http://www.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285A28602863285A2863285A28582858285E286328632863285928602858285E285B285828632863286328592863E

  • Изворни текст који је поставио корисник Purger је уклоњен због кршења ауторских права. Заинтересовани га могу наћи на горњој адреси. --Dzordzm 01:25, 1. март 2006. (CET)
Pokusao sam malo bolje osvijetliti ovoga provincijalnoga politicara na hrvatskom dijelu Wikipedije. Kako vidim namecu se agresivno politicki korektna piskaranja i velicanja covjeka koji bi se tesko mogao uvrstiti igdje u Europi u nacionalne velicine, a svako drugo imalo objektivno se ultimativno brise - pa ovdje je dolje moje vidjenje ovoga covjeka, bazirano na clanku u "Novome listu". Bio bih zahvalan ako bi dio moga teksta nasao mjesto u vasem tekstu o Starcevicu. Ne cinim to sam jer nemam cirilicni font niti mi je jezik standardni srpski.

Njegovo razumijevanje osnovnih ljudskih prava i povezivanje građanske slobode s ljudskim pravima je doista primitivno i krajnje selektivno. Na primjer, Starčević kritizira socijalizam kao »nespodobu«, a oduševljava se kolonijalizmom pa kaže kako bi »Alžir trebalo gusto naseliti s nekoliko milijuna sretnih Francuza, a ne da budu sto i pedeset tisuća protiv dva i po milijuna Arapa«.

Svoj rasizam Starčević bazira na pisanju starogrčkih pisaca koji su smatrali kako su neki ljudi po prirodi stvari robovi, jer imaju »samo polovicu razuma« pa tako njima »moraju vladati ljudi ljudske naravi«. O narodima i ljudima koje on vidi kao proklete i niže rase govori kao o životinjskim pasminama, te aktivno koristi isti termin kada govori o njima.

O Židovima ima cijeli traktat koji bi se mogao sažeti ovako: - »Židovi ... su pasmina, izuzev koje iznimke, bez svakoga morala i bez svake domovine, pasmina koje svako udo podano je samo dobitku osebnu, ili onome svojih rođaka«. Pustiti Židove da sudjeluju u javnom životu je kobno: »u čašu najbistrije vode baci mrvu blata, pa se sva voda bude zamutiti«. Tako su i Židovi »premnogo pokvarili i rastrovali narod francuski«.

Ali, od Židova ima i gorih! Kod Starčevića, pojam »Slavosrba« je najprije politički: to su politički protivnici, koji se »prodaju tuđinskoj vlasti«. Zatim, to su svi oni koji s naklonošću gledaju na ujedinjavanje Južnih Slavena, a da ih sve ne smatraju Hrvatima. Kasnije i sa godinama Starčević sve više markira »Slavosrbe« kao posebnu etničku skupinu, ili po njemu - »pasminu«, koje rangira civilizacijski niže od Židova, pa kaze:

»Židovi su manje škodljivi nego Slavosrbi. Jer Židovi gledaju samo za se i za svoje...a Slavosrbi su uvek samo za zlo: ako nemogu sebi pribaviti korist, oni gledaju da naškode dobroj ili pravednoj stvari, ili onim koji su za nju.«  Dalje - tvrdi kako je različitim »prokletim pasminama« činjena nepravda, što je ove još više pokvarilo i učinilo da su se dali »na osvetu proti svojim tlačiteljem«, pa kao ubijedjeni rasist naglašava kako »prokletim pasminama«, tj. nižim rasama nipošto nije trebalo dati ulogu u javnom životu.

Pod stare dane poistovjećuje Srbe sa »pasminom slavosrpskom«, i ruga im se za njihove davne poraze, sto je izazvalo negativne reakcije i u samoj njegovoj Stranci prava pa je tako pravas Erazmo Barčić godine 1894., ovo Starcevicevo ruganje i rasizam opisao kao »nabacivanje blatom i najprostijimi infamnimi pogrdami«.