UDBA
Izvor: Wikipedija
UDBA je kratica za Uprava državne bezbjednosti (srp.). Ona je bila tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, nastala je 1946. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija (BIA)
[uredi] Nastanak i zadaća
UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbjednosti (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu SSUP-a, sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
- unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, Crkva,...)
- emigracijom (hrvatska, albanska,...)
- stranim obavještajnim službama
- tehnikom praćenja i prisluškivanja
UDBA je od svog samog početka bila instrument Titovog terora. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i krajnjoj soluciji - ubojstvu - i to mahom emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja.
U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990 UDBA je ubila 69 hrvatskih emigranata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je ubojstvo hrvatskog emigranta i vođe Brune Bušića 16. listopada, 1978 u Parizu.
1960. je u Buenos Airesu u dvorani Hrvatskog doma aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija je bila ciljano usmjerena protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.
[uredi] Ubojstva i otmice u inozemstvu
[uredi] Ubojstva
| Godina | Država | Žrtve |
|---|---|---|
| 1946. | Italija | Ivo Protulipac |
| 1948. | Austrija | Ilija Abramović |
| 1960. | Argentina | Dinka Domančinović |
| 1962. | Argentina | Rudolf Kantonci |
| 1966. | Kanada | Mate Miličević |
| 1967. | SR Njemačka | Joze Jelić, Mile Jelić, Vlado Murat, Anđelko Pernar, Marijan Šimundić, Petar Tominac |
| 1968. | Austrija | Josip Krtalić |
| Australija | Pero Čović | |
| Francuska | Nedjeljko Mrkonjić | |
| Italija | Ante Znaor | |
| SR Njemačka | Đuro Kokić, Vid Maričić, Mile Rukavina, Krešimir Tolj, Hrvoje Ursa | |
| 1969. | SR Njemačka | Mirko Čurić, Nahid Kulenović |
| Španjolska | Vjekoslav (Maks) Luburić | |
| 1971. | Argentina | Ivo Bogdan |
| Engleska | Maksim Krstulović | |
| SR Njemačka | Mirko Šimić | |
| Švedska | Mijo Lijić | |
| 1972. | Italija | Rosemarie Bahorić, Stjepan Ševo, Tatjana Ševo |
| SR Njemačka | Branko Jelić, Ivan Mihalić, Josip Senić | |
| 1973. | SR Njemačka | Josip Buljan-Mikulić |
| 1974. | SR Njemačka | Mate Jozak |
| 1975. | Austrija | Nikola Martinović |
| Belgija | Matko Bradarić | |
| Danska | Vinko Eljuga | |
| SR Njemačka | Ivica Miošević, Nikola Penava, Ilija Vučić | |
| Švedska | Stipe Mikulić | |
| 1976. | Francuska | Ivan Tuksor |
| 1977. | JAR | Jozo Oreč |
| SR Njemačka | Ivan Vučić | |
| 1978. | Francuska | Bruno Bušić |
| SAD | Križan Brkić | |
| 1979. | Kanada | Cvitko Cicvarić, Goran Šećer |
| SAD | Marijan Rudela, Zvonko Štimac | |
| 1980. | SR Njemačka | Mirko Desker, Nikola Miličević |
| 1981. | Francuska | Mate Kolić |
| SR Njemačka | Petar Bilandžić, Ivo Furlić, Ivan Jurišić, Mladen Jurišić, Ante Kostić | |
| Švicarska | Stanko Nižić | |
| 1983. | SR Njemačka | Stjepan Đureković, Franjo Mikulić, Đuro Zagajski, Milan Župan |
| 1984. | SR Njemačka | Slavko Logarić |
| 1986. | SAD | Franjo Mašić |
| 1987. | Kanada | Damir Đureković |
| SR Njemačka | Ivan Hlevnjak | |
| 1989. | SR Njemačka . | Ante Đapić |

