Marksizam
Izvor: Wikipedija
| Ovaj članak je dio serije o: Marksizam |
| Teorijska djela |
| Komunistički manifest |
| Das Kapital |
| Sociologija i antropologija |
| Otuđenje |
| Buržoazija |
| Klasna svijest |
| Fetišizam robe |
| Komunizam |
| Kulturalna hegmonija |
| Eksploatacija |
| Ljudska priroda |
| Ideologija |
| Proletarijat |
| Ustvarivanje |
| Proizvodni odnosi |
| Socijalizam |
| Ekonomika |
| Marksistička ekonomika |
| Radnička snaga |
| Zakon vrijednosti |
| Sredstva proizvodnje |
| Način proizvodnje |
| Proizvodne sile |
| Dodatni rad |
| Dodatna vrijednost |
| Problem prijetvorbe |
| Platežni rad |
| Povijest |
| Anarhizam i Marksizam |
| Kapitalistički način proizvodnje |
| Klasna borba |
| Diktatura proletarijata |
| Primitivna akumulacija kapitala |
| Proleterska revolucija |
| Proleterski internacionalizam |
| Svjetska revolucija |
| Filozofija |
| Marksistička filozofija |
| Povijesni materijalizam |
| Dijelektički materijalizam |
| Analitički marksizam |
| Marksistički autonomizam |
| Marksistički feminizam |
| Marksistički humanizam |
| Strukturalni marksizam |
| Zapadni marksizam |
| Liberalni marksizam |
| Mladi Marx |
| Važni marksisti |
| Karl Marx |
| Friedrich Engels |
| Karl Kautsky |
| Georgi Plekhanov |
| Vladimir Lenjin |
| Lav Trotsky |
| Rosa Luxemburg |
| Mao Ce Tung |
| Georg Lukács |
| Antonio Gramsci |
| Karl Korsch |
| Che Guevara |
| Frankfurtska škola |
| Jean-Paul Sartre |
| Louis Althusser |
| Kritike |
| Kritika marksizma |
Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.
Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. stoljeća, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno znanstvena i revolucionarna. Marksizam povijest tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.
Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.
Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Europi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Staljin, Mao i Pol Pot.
[uredi] Vanjske poveznice
- ((eng.)) "Marxists Internet Archive" (digitalna knjižnica, enciklopedija i više) [1]
- ((eng.)) FAQ, glosarij, e-knjižnica i više [2]
- ((eng.)) Marksizam i ekonomija [3]
- ((eng.)) Novomarksističke škole političke ekonomije [4]
- ((eng.)) Web-portal "International Marxist Tendency" [5]
- ((eng.)) Web-portal marxist.net (Committee for a Workers' International) [6]
- ((eng.)) Web-portal libcom.org [7]
- ((eng.)) Michael Lebowitz o Marxu i političkoj ekonomiji [8]
- ((eng.)) Debata o marksizmu (Michael Albert i Alan Maass) [9]
Nedovršeni članak Marksizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

