Komunizam
Izvor: Wikipedija
| Komunizam |
| Osnovni koncepti |
| Marksistička filozofija |
| Klasna borba |
| Proleterska internacionala |
| Komunistička stranka |
| Ideologije |
| Marksizam Lenjinizam Maoizam |
| Trockizam Juche |
| Ljevi Vijećni |
| Religijski Anarhistički |
| Komunističke internacionale |
| Liga komunista |
| Prva internacionala |
| Kominterna |
| Četvrta Internacionala |
| Poznati komunisti |
| Marx i Engels |
| Lenjin i Trocki |
| Rosa Luxemburg |
| Josif Staljin |
| Mao Ce Tung |
| Josip Broz Tito |
| Povezane teme |
| Anarhizam |
| Antikapitalizam |
| Antikomunizam |
| Komunistička država |
| Kritika komunizma |
| Demokratski centralizam |
| Diktatura proletarijata |
| Eurokomunizam |
| Povijest komunizma |
| Politika ljevog centra |
| Luksemburgizam |
| Nova klasa Nova ljevica |
| Postkomunizam |
| Primitivni komunizam |
| Socijalizam Staljinizam |
| Socijalistička ekonomika |
| Titoizam |
|
|
Hrvatska enciklopedija, svezak 6 (2004.), navodi slijedeća četiri značenja pojma "komunizam":
- Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi.
- Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.
- Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost komunističkih stranaka (često u njihovom nazivlju i : "partija"), organizacija i skupina u svijetu.
- Polistički sustav totalitarne jednostranačke vlasti.
Za 3. i 4. značenje vidi i boljševizam.
U općem značenju (1.) riječ komunizam bilježi i Benešićev Riječnik hrvatskoga književnog jezika, sv. 7, 1986, slijedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" (August Šenoa). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." (Slavko Kolar)
Ideja komunizma duboko je utkana u povijest zapadnog mišljenja: nalazimo je još u antičkoj Grčkoj, kao i u prvotnom kršćanstvu.
U Novom Zavjetu, opis načina života prvotne kršćanske zajednice u Jeruzalemu daje nam sliku idealne komunističke zajednice (u prva dva gore navedena smisla riječi "komunizam"), u kojoj je ostvareno načelo "Od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama":
- "U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa i svi uživahu veliku naklonost. Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao."
Ananija i Safira pokušali su dio svojeg imetka sakriti od zajednice, ali ih je Petar prozreo, a Duh Sveti učinio da padnu mrtvi, što je izazvalo veliki strah u Crkvi i kod svih, koji su to čuli. (Djela apostolska, 5:1-11)
Komunizam su definirali Karl Marx i Friedrich Engels 1848. u knjižici s naslovom "Komunistički manifest" koja je bila prvo objavljena u Londonu. Komunistički manifest je definirao utopiju - komunizam gdje svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo, kapitalizam a ni država. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznjeli nisu bile nove i one su se pojavile prije u dijelima Platona ("Država"), te u dijelu sir Thomasa Morea ("Utopija"), no oni su uskadili te ideje s tadašnjim vremenom i shvaćanjima.
Komunistički manifest je nastao iz kritike tadašnjeg kapitalističkog društva i rastuće industrijalizacije u Europi i u SAD. Komunistički manifest je doveo do stvaranja komunističkih pokreta u mnogim zemljama, i u ranom 20. stoljeću je postala osnova boljševizma i Treće internacionale. Ideje komunizma u interpretaciji Vladimira Iljiča Lenjina dovele su do stvaranja Sovjetskog saveza i kasnijem rasprostranjenju komunizma kao državnog poretka u mnogim zemljama svijeta (vidi Popis komunističkih država). Sve interpretacije bile su daleko od komunizma koji je bio iznesen u Komunističkom manifestu, tj. utopijskog poretka.

