Čěšćina
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
|
Čeština |
||
| kraje | Čěska, Słowakska | |
| rěčnicy | 12 milionow | |
| klasifikacija | Indoeuropske rěče
|
|
| družina pisma | łaćonski alfabet | |
| oficielny status | ||
|---|---|---|
| hamtska rěč | Čěska | |
| rěčne kody | ||
| ISO 639-1: |
cs |
|
| ISO 639-2: | (B) cze | (T) ces |
| ISO 639-3 (SIL): | ||
| Wikipedija | ||
Čěšćina je zapadosłowjanska rěč. Wona je najbóle přiwuzna słowakšćinje, hornjoserbšćinje, delnjoserbšćinje, pólšćinje a kašubšćinje. Čěska rěč słuša k słowjanskim rěčam, do swójby indoeuropskich rěčow.
Čěsce rěči 12 mil. ludźi z toho w Čěskej wyše hač 10 mil.
Čěsce rěči so tež w Słowakskej, Zjednoćenych statach Ameriki, Kanadźe, Němskej, Awstriskej, Awstralskej, Ukrainje a druhich krajach.
[wobdźěłać] Prawopis
Čěšćina ma 3 časy a 7 padow, kotrychž tradicionalny slěd naličenja njeje identiski ze serbskim; hlej tabulka:
| Pady w čěskej rěči | |||
| 1. | kdo, co? | nominativ | mjenowak |
| 2. | (bez) koho, čeho? | genitiv | rodźak |
| 3. | (ke) komu, čemu? | dativ | dawak |
| 4. | (vidím) koho, co? - widźu | akuzativ | žadak |
| 5. | (oslovujeme, voláme) - wołamy | vokativ | wołak |
| 6. | (o) kom, čem? | lokál | měsćak |
| 7. | (s) kým, čím? | instrumentál | nastrojnik |
Dale znaje čěska rěč jednotu, mnohotu, ale tež zbytki duala su zachowane - na přiklad ličbniki dvě, obě (7. pad): s oběma (se dvěma) rukama, nohama, očima, ušima (dwojota, dual); ale s oběma (se dvěma) ženami, muži.
[wobdźěłać] Pismo
Čěske pismiki s diakritikami:
| á | č | ď | é | ě | í | ň | ó | ř | š | ť | ú | ů | ý | ž |
| Á | Č | Ď | É | Ě | Í | Ň | Ó | Ř | Š | Ť | Ú | Ů | Ý | Ž |
[wobdźěłać] Tekstowy přikład (Wótće naš)
| čěšćina |
|---|
|
Otče náš, jenž jsi na nebesích, |
| wuchodosłowjanske rěče: | Běłorušćina - Rušćina - Rusinšćina - Rutenšćina† - Stara wuchodosłowjanšćina† - Stara Nowgorodska narěč† - Ukrainšćina - Zapadopolešćina |
| zapadosłowjanske rěče: | Čěšćina - Delnjoserbšćina - Hornjoserbšćina - - Knaanšćina† - Lachšćina - Pólšćina - Šlešćina - Połobšćina† - Pomoranšćina (Kašubšćina, Słowinšćina†) - Słowakšćina |
| južnosłowjanske rěče: | Bołharšćina - Bosnišćina - Chorwatšćina - Čornohoršćina - Makedonšćina - Serbišćina - Słowjenšćina - Stara Cyrkwinosłowjanšćina† |
| konstruowane słowjanske rěče: | Slovio - Mezislovanska - Glagolica - Proslava - Ruslavsk - Lydnevi |
| fiktiwne słowjanske rěče: | Seversk - Sevorian - Skuodian - Slavisk - Slaveni - Vozgian - Wenedyk |
| druhi: | Prasłowjanšćina† |
| † mortwe |
| Oficielne rěče Europskeje Unije | ||
|
Bołharšćina | Čěšćina | Danšćina | Estišćina | Finšćina | Francošćina | Grjekšćina | Iršćina | Italšćina | Jendźelšćina | Letišćina | Litawšćina | Madźaršćina | Maltašćina | Němska rěč | Nižozemšćina | Pólšćina | Portugalšćina | Rumunšćina | Słowakšćina | Słowjenšćina | Španišćina | Šwedšćina |
||

